EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32015R1559

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1559 оd 18. rujna 2015. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije

OJ L 244, 19.9.2015, p. 25–44 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2015/1559/oj

19.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 244/25


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1559

оd 18. rujna 2015.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice („Osnovna uredba”) (1), a posebno njezin članak 7. stavak 4.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 20. prosinca 2014. antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom u Uniju cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Osnovne uredbe. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je grupa Saint-Gobain PAM Group („podnositelj zahtjeva”) 10. studenoga 2014. podnijela zahtjev u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje cijevi od duktilnog lijevanog željeza u Uniji. Zahtjev je sadržavao dokaz o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je 11. ožujka 2015. pokrenula antisubvencijski ispitni postupak povezan s uvozom u Uniju cijevi od duktilnog lijevanog željeza podrijetlom iz Indije te je započela zasebni ispitni postupak. Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (3). Taj je ispitni postupak još uvijek u tijeku.

1.2.   Zainteresirane strane

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Točnije, Komisija je posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, poznate joj proizvođače izvoznike i nadležna indijska tijela, uvoznike koji su joj poznati, dobavljače, korisnike, trgovce i udruženja za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje kako bi dostavila primjedbe na pokretanje postupka.

1.2.1.   Odabir uzorka

(6)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

Odabir uzorka proizvođača i uvoznika iz Unije

(7)

Odabir uzorka proizvođača iz Unije nije bio potreban. Postoje samo tri društva ili grupe društava koja proizvode predmetni proizvod u Uniji i dva su od njih, koja predstavljaju oko 96 % ukupne proizvodnje Unije, surađivala u ispitnom postupku.

(8)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka uvoznika potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Nepovezani uvoznici nisu se javili Komisiji unutar rokova određenih u Obavijesti o pokretanju postupka.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Indije

(9)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Indije zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je zatražila od Misije Republike Indije pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako ih ima, koji bi mogli biti zainteresirani za suradnju u ispitnom postupku, i/ili stupi u kontakt s njima.

(10)

Dva proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje dostavila su zatražene podatke i pristala na uvrštenje u uzorak. Oni su obuhvaćali 100 % izvoza iz Indije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija odlučila da odabir uzorka nije potreban.

1.2.2.   Odgovori na upitnik

(11)

Komisija je poslala upitnike dvama indijskim proizvođačima izvoznicima koji su surađivali, trima proizvođačima iz Unije te korisnicima koji su joj se javili unutar rokova određenih u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Odgovori na upitnik primljeni su od dvaju indijskih proizvođača izvoznika, dvaju proizvođača iz Unije i nekoliko desetaka korisnika.

1.2.3.   Posjeti radi provjere

(13)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, proizašle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

proizvođači iz Unije

SAINT-GOBAIN PAM, Pont-à-Mousson, Francuska; SAINT-GOBAIN PAM ESPANA S.A., Madrid, Španjolska; SAINT-GOBAIN PAM Deutschland GmbH, Saarbrücken, Njemačka

Duktus Rohrsysteme Wetzlar GmbH, Wetzlar, Njemačka

povezana prodajna društva

SAINT-GOBAIN PAM PORTUGAL S.A., Lisabon, Portugal

SAINT-GOBAIN PAM ITALIA S.p.A., Milano, Italija

SAINT-GOBAIN PAM UK, Stanton-by-Dale, Ujedinjena Kraljevina

SGPS BELGIUM S.A., Landen, Belgija

proizvođači izvoznici iz Indije

Electrosteel Castings Ltd, Kolkata, Indija, i njegovo povezano društvo Lanco Industries Limited (sada poznato kao Srikalahasthi Pipes Limited), Andhra Pradesh, Indija.

Jindal Saw Limited, New Delhi, Indija

povezani uvoznici/trgovci

Electrosteel Europe S.A., Francuska, koji ima sljedeće podružnice:

Electrosteel Europe S.A. Sucursal En Espana, Španjolska

Electrosteel Europe S.A. Succursale Italia, Italija

Electrosteel Europe S.A. Niederlassung Deutschland, Njemačka

Electrosteel Castings (UK) Ltd, Ujedinjena Kraljevina

Electrosteel Trading S.A. (Španjolska)

Jindal Saw Italia SPA, Italija

Jindal Saw Pipeline Solutions Limited, Ujedinjena Kraljevina

1.3.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(14)

Ispitnim postupkom u pogledu dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2014. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Predmetni proizvod

(15)

Predmetni proizvod jesu cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željeza) („duktilne cijevi”) podrijetlom iz Indije, trenutačno obuhvaćene oznakama KN ex 7303 00 10 i ex 7303 00 90. Te oznake KN imaju samo informativnu svrhu.

(16)

Duktilne cijevi upotrebljavaju se za opskrbu pitkom vodom, odlaganje otpadnih voda i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Voda se kroz duktilne cijevi može provoditi s pomoću pritiska ili gravitacijom. Cijevi mogu biti promjera od 60 mm do 2 000 mm i duge 5,5, 6,7 ili 8 metara. Obično su iznutra obložene cementom ili drugim materijalima, a izvana su obložene cinkom, obojene ili oblijepljene vrpcom. Glavni su krajnji korisnici javna komunalna poduzeća.

2.2.   Istovjetni proizvod

(17)

Ispitnim postupkom pokazalo se da proizvod koji se proizvodi i prodaje u Indiji te proizvod koji se proizvodi i prodaje u Uniji imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva.

(18)

Komisija je u toj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

3.   DAMPING

3.1.   Uobičajena vrijednost

(19)

Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika koji je surađivao reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku predstavlja najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(20)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom.

(21)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika koji je surađivao na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupni obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka predstavlja najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju. Na temelju toga Komisija je utvrdila da domaća prodaja nekih vrsta proizvoda nije bila reprezentativna jer je predstavljala manje od 5 % ukupnog obujma prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda Uniji.

(22)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(23)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(a)

ako obujam prodaje vrste proizvoda prodanog po neto prodajnoj cijeni koja je jednaka izračunanom trošku proizvodnje ili viša od njega predstavlja više od 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda; i

(b)

ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste proizvoda jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša od njega.

(24)

U tom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom RIP-a.

(25)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsta proizvoda tijekom RIP-a:

(a)

ako obujam profitabilne prodaje određene vrste proizvoda predstavlja 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje te vrste proizvoda; ili

(b)

ako je ponderirana prosječna cijena te vrste proizvoda niža od jediničnog troška proizvodnje.

(26)

Domaća prodaja upotrijebljena za izračun uobičajene vrijednosti za dva proizvođača izvoznika koji su surađivali izvršena je izravno nezavisnim kupcima. Analizom domaće prodaje pokazalo se da je dio domaće proizvodnje bio profitabilan i da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s tim za vrste proizvoda za koje je utvrđeno da su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje su prodane za izvoz u Uniji uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje ili, prema potrebi, kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(27)

Za vrste proizvoda za koje nije bilo prodaje identične ili usporedive vrste istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili ona nije bila dostatna ili ako se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(28)

Uobičajena vrijednost izračunana je tako da su sljedeće vrijednosti pribrojene prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika koji je surađivao tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)

ponderirani prosječni troškovi prodaje te ponderirani prosječni opći i administrativni troškovi koji za proizvođača izvoznika nastali u domaćoj prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom RIP-a; i

(b)

ponderirana prosječna dobit koju je proizvođač izvoznik koji je surađivao ostvario od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom RIP-a.

(29)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da su indijskim porezom na izvoz željezne rude, koji je iznosio 30 % u RIP-u, snižene domaće cijene željezne rude i smanjen trošak glavne sirovine proizvođača izvoznika na 40 % cijene na svjetskom tržištu, zbog čega su navodno izvozne cijene CIF EU za duktilne cijevi iznosile 40 – 100 EUR/tona ili 8 – 17 % izvozne cijene. U tim je okolnostima podnositelj zahtjeva zatražio da se uobičajena vrijednost uskladi na odgovarajući način.

(30)

Proizvođači izvoznici tvrdili su da su cijene po kojima kupuju željeznu rudu u Indiji slične cijeni po kojoj se željezna ruda izvozi iz Indije. Osim toga, jedan je od proizvođača izvoznika tvrdio, ali tek nakon obavljenih posjeta radi provjere u Indiji, da je željeznu rudu iz trećih zemalja počeo kupovati nakon RIP-a.

(31)

Na temelju dosad prikupljenih dokaza Komisija nije mogla privremeno utvrditi jesu li indijske domaće cijene željezne rude snižene u odnosu na cijene na drugim tržištima.

(32)

U skladu s tim tvrdnje industrije Unije i proizvođačâ izvoznikâ nisu se mogle provjeriti u toj fazi ispitnog postupka te će se dodatno ispitati u konačnoj fazi ispitnog postupka te u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku.

3.2.   Izvozna cijena

(33)

Proizvođači izvoznici izvozili su u Uniju uglavnom preko povezanih društava koja djeluju kao uvoznici. Izvoz izvršen izravno nezavisnim kupcima činio je samo otprilike 1 % njihova ukupnog izvoza u Uniju.

(34)

U slučajevima u kojima su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(35)

U slučajevima u kojima su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju preko povezanih društava koja su djelovala kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put prodan nezavisnim kupcima u Uniji u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za ostvarenu dobit. Budući da nepovezani uvoznici nisu surađivali, upotrijebljena je prosječna dobit od 3,7 %, na temelju podataka iz zahtjeva.

(36)

Jedan od proizvođača izvoznika tvrdio je da se umjesto primjene članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe izvozna cijena treba temeljiti na transfernim cijenama između proizvođača izvoznika i njegovih povezanih društava u EU-u. Tvrdio je da su te cijene pouzdane jer su carinska i porezna tijela (za potrebe PDV-a i poreza na dohodak) nekih država članica priznavala da su transakcije između trgovaca i društva majke izvršene po tržišnim uvjetima.

(37)

Komisija je tu tvrdnju privremeno odbila zbog sljedećih razloga. Prvo, svrha provjere carinskih tijela znatno se razlikuje od provjere koju Komisija provodi u kontekstu antidampinškog ispitnog postupka. U tom slučaju, s obzirom na to da carinske pristojbe iznose nula, carinska tijela nisu imala poticaj provjeravati prijavljene izvozne cijene. Osim toga, Komisija nije primila dostatne dokaze kojima se pokazuje da su porezna tijela izričito priznala izvozne cijene između proizvođača izvoznika i njegovih povezanih društava u EU-u.

(38)

Drugo, nije se mogla prihvatiti ni tvrdnja da su tijela nadležna za naplatu PDV-a priznala izvozne cijene po tržišnim uvjetima jer je društvo ionako ostvarilo povrat PDV-a koji se naplaćuje u trenutku preprodaje uvezene robe.

(39)

Naposljetku, proizvođač izvoznik uputio je na dvije uredbe Vijeća u kojima su priznate transferne cijene (4). U ta je dva slučaja, međutim, Komisija mogla usporediti prodaju preko povezanih uvoznika s prodajom preko nepovezanih uvoznika, što ne može učiniti u spomenutom slučaju jer prodaja preko nepovezanih uvoznika nije bila reprezentativna (oko 1 % ukupne prodaje EU-u).

(40)

U pogledu drugog proizvođača izvoznika dio ukupne izvozne prodaje (oko 10 – 17 %) nije preprodan u uvjetima u kojima je uvezen jer ga je preradilo povezano društvo u Italiji. To povezano društvo uvozilo je poluprerađene (neobložene) cijevi koje su zatim dalje prerađene dodavanjem vanjske (pocinčane) i unutarnje (cementne) obloge cijevi. Uvezene neobložene cijevi i gotove cijevi predmetni su proizvod. Za unutarnju i vanjsku oblogu cijevi potrebna su znatna ulaganja u strojeve i opremu, sirovine te određeni broj zaposlenika s posebnim kvalifikacijama.

(41)

U scenariju u kojem se proizvodi ne preprodaju u stanju u kojemu su uvezeni Komisija izvoznu cijenu može izračunati „na nekoj drugoj razumnoj osnovi”, kako je predviđeno u članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe. U tom je slučaju Komisija privremeno odlučila prilagoditi cijenu po kojoj je prerađeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji za sve troškove koji su nastali između uvoza i preprodaje (isključujući troškove prerade), troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit. Komisija će dodatno ispitati troškove prerade nastale u EU-u kako bi odredila je li prilagodba primjerena i na kojoj razini. Budući da nije bilo druge razumne referentne vrijednosti, kao razina dobiti nepovezanog uvoznika upotrijebljena je prosječna dobit od 3,7 %, na temelju podataka iz zahtjeva. Razlozi za izračun izvozne cijene na temelju toga sljedeći su:

uvezene neobložene cijevi ne prodaju se na tržištu Unije jer se one ne mogu upotrijebiti za opskrbu vodom ili odlaganje otpadnih voda bez daljnje prerade. Zbog istog se razloga neobložene cijevi ne prodaju ni na domaćem tržištu u Indiji,

s obzirom na visinu troškova prerade, koji su znatni zbog opreme, sirovina i rada potrebnih za pretvaranje uvezenih neobloženih cijevi u iskoristiv proizvod, odbitak tih troškova, koji su znatno viši od troška završne obrade proizvoda prema zahtjevima kupca, doveo bi do neobjektivnog i umjetnog rezultata.

(42)

U pogledu ostalih uvezenih proizvoda oba proizvođača izvoznika imala su povezanog uvoznika u Ujedinjenoj Kraljevini koji je dodatno prerađivao uvezene proizvode dodavanjem prirubnica i rezanjem cijevi na manje veličine.

(43)

Komisija je izvoznu cijenu tih drugih proizvoda privremeno izračunala u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe prilagodbom cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji za sve troškove koji su nastali između uvoza i preprodaje, uključujući troškove prerade u Uniji, troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit kako bi cijenu uskladila s cijenom neprerađenog proizvoda (nerezanog i/ili bez prirubnice). Budući da nije bilo druge razumne referentne vrijednosti, kao razina dobiti nepovezanog uvoznika upotrijebljena je prosječna dobit od 3,7 %, na temelju podataka iz zahtjeva.

(44)

Jedan je od proizvođača izvoznika tvrdio da za vrste proizvoda koje nisu preprodane u uvjetima u kojima su uvezene jer ih je preradilo povezano društvo Komisija izvoznu cijenu ne bi trebala računati na temelju cijena naplaćenih prvim nezavisnim kupcima, već na temelju izravne prodaje proizvođača izvoznika EU-u, po mogućnosti dopunjenih izvoznim cijenama društva prema nezavisnim kupcima u trećim zemljama.

(45)

Komisija je privremeno zaključila da je predloženi pristup potrebno odbiti. Prvo, izravna prodaja proizvođača izvoznika EU-u bila je neznatna tijekom RIP-a u pogledu obujma i vrijednosti te stoga nije bila reprezentativna. Drugo, prodaja trećim zemljama nije opravdana jer se njome ne odražava dovoljno gospodarsko stanje i ponašanje proizvođača izvoznika na tržištu Unije, posebno s obzirom na činjenicu da proizvođač izvoznik nije prodavao proizvod u Uniju u velikim količinama preko povezanih trgovaca tijekom istog razdoblja.

(46)

Proizvođač izvoznik tvrdio je i da bi prilagodbe trebalo ograničiti na prilagodbe „nastale između uvoza i preprodaje” te da bi se stoga razumno trebale odnositi na postupak preprodaje. Stoga ti troškovi, na primjer, ne mogu uključivati troškove prodaje te opće i administrativne troškove koje obično snosi proizvođač, prerađivač ili izvoznik. Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi povezanih društava ne bi bili opravdani troškovi samo za uvoznika. Proizvođač izvoznik i njegova povezana društva u EU-u navodno su jedan gospodarski subjekt, što bi utjecalo na vrstu prilagodbi koje se mogu izvršiti radi izračuna izvozne cijene.

(47)

Društvo je nadalje tvrdilo da bi troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit koji se upotrebljavaju za izračun izvozne cijene trebalo ponovno izračunati tako da se odnose samo na djelatnost uvoznika.

(48)

U pogledu argumenta da bi prilagodbe trebalo ograničiti na prilagodbe „nastale između uvoza i preprodaje” Komisija upućuje na ustaljenu sudsku praksu Europskog suda prema kojoj se člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe ne isključuju prilagodbe za troškove nastale prije uvoza ako te troškove uobičajeno snosi uvoznik. Osim toga, iz te sudske prakse proizlazi da postojanje jednoga gospodarskog subjekta ne utječe na primjenjivost i prilagodbe utvrđene u članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe. U toj se sudskoj praksi podrazumijeva i da činjenica da povezana društva obavljaju samo određene funkcije nije prepreka za primjenu članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe, ali da se ona odražava u nižem iznosu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koji se odbijaju od cijene po kojoj se predmetni proizvod prvi put preprodaje nezavisnom kupcu. U svakom je slučaju teret dokazivanja na zainteresiranoj strani koja namjerava osporavati opseg prilagodbi na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe. Stoga, ako ta strana prilagodbe smatra prekomjernima, mora dostaviti posebne dokaze i izračune kojima se opravdavaju te tvrdnje i, posebno, alternativna stopa. Budući da smatra da se u razini troškova prodaje te općih i administrativnih troškova upotrijebljenoj za izračun izvozne cijene odražavaju funkcije koje obavljaju povezana društva, Komisija je te tvrdnje privremeno odbila.

3.3.   Usporedba

(49)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali na temelju cijena franko tvornica.

(50)

Podnositelj zahtjeva zatražio je od Komisije primjenu iznimne metodologije ciljanog dampinga utvrđenu u članku 2. stavku 11. drugoj rečenici Uredbe o antidampingu jer „postoji struktura izvoznih cijena koja se znatno razlikuje od kupca do kupca i od regije do regije, a koja će dovesti do znatno viših dampinških marži [jer] su indijski izvoznici usmjereni na […] Ujedinjenu Kraljevinu, Španjolsku, Italiju i Francusku te određene velike kupce”.

(51)

Komisija je privremeno odbacila tvrdnje u pogledu ciljanog dampinga jer podnositelj zahtjeva nije dostavio dostatne dokaze koji potkrepljuju njegovu tvrdnji. Jedini dostavljeni dokaz bili su podaci Eurostata koji pokazuju da većina izvoza proizvođača izvoznika u EU ulazi samo preko četiri države članice. Međutim, taj se izvoz mogao naknadno otpremiti i u druge države članice. Osim toga, i što je još važnije, nisu dostavljeni podaci kojima se dokazuju razlike u cijenama među državama članicama.

(52)

Osim toga, Komisija nije mogla utvrditi strukturu izvoznih cijena koja se znatno razlikuje od kupca do kupca i od regije do regije. U ispitnom se postupku pokazalo da su cijene proizvođača iz Unije koji prodaju svoje proizvode u nekim državama članicama bile niže od prosjeka za Uniju, no to nije moglo biti povezano s ciljanom dampinškom praksom, posebno stoga što je to već bio slučaj prije nego što su indijski proizvođači izvoznici počeli izvoziti u EU.

(53)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utjecale na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su izvršene za vozarinu i osiguranje, manipuliranje, pakiranje, troškove kredita, bankovne naknade, proviziju, uvozne naknade i troškove nakon prodaje. Međutim, za povrat pristojbi nije izvršena prilagodba jer proizvođači izvoznici nisu dokazali da je porez na izvoznu prodaju koji nije plaćen ili koji je vraćen uključen u domaću cijenu.

(54)

Indijski proizvođači izvoznici iznijeli su u vrlo kasnoj fazi ispitnog postupka tvrdnju da među kontrolnim brojevima proizvoda (PCN) postoje znatne fizičke razlike kojima se opravdavaju prilagodbe za primjerenu usporedbu cijena ili isključenje određenih posebnih proizvoda koje prodaje podnositelj zahtjeva. Međutim, podaci kojima se dokazuju te razlike u fizičkim svojstvima i potencijalnoj vrijednosti prilagodbi nisu bili dovoljno potkrijepljeni kako bi se zauzelo stajalište u toj fazi ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja privremeno odbijena.

3.4.   Dampinške marže

(55)

Komisija je za proizvođače izvoznike koji su surađivali usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(56)

Razina suradnje u tom je slučaju visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji su surađivali činio 100 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom RIP-a. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini društva koje ima najvišu dampinšku maržu među društvima koja su surađivala.

(57)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, iznose:

Naziv društva

Privremena dampinška marža

Jindal Saw Ltd

31,2 %

Electrosteel Casting Ltd

15,3 %

Sva ostala društva

31,2 %

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(58)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodila su tri proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(59)

Budući da postoje samo tri proizvođača iz Unije i da je grupa SG PAM Group dostavila podatke za svoja društva kćeri i procjene za jedinog proizvođača iz Unije koji nije surađivao, svi su podaci prikazani u indeksiranom obliku ili u rasponima kako bi se zaštitila povjerljivost drugog proizvođača iz Unije koji je surađivao u ispitnom postupku.

(60)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na 550 000 – 650 000 tona. Komisija je utvrdila ukupnu proizvodnju u Uniji na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, kao što su informacije dostavljene u zahtjevu za proizvođača koji nije surađivao i podaci prikupljeni od proizvođača iz Unije koji su surađivali tijekom ispitnog postupka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., u Uniji postoje samo tri proizvođača, a dva proizvođača koji su surađivali predstavljaju oko 96 % ukupne proizvodnje u Uniji.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(61)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju obujma ukupne prodaje industrije Unije u Uniji uvećanog za uvoz u Uniju iz trećih zemalja. Komisija je utvrdila ukupnu prodaju industrije Unije na temelju podataka prikupljenih od proizvođača iz Unije koji su surađivali i podataka dostavljenih u zahtjevu za proizvođača koji nije surađivao. Obujam uvoza dobiven je iz podataka Eurostata.

(62)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Potrošnja u Uniji

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indeks

100

84

83

97

Izvor: odgovori na upitnik, podaci sadržani u zahtjevu i Eurostat

(63)

Potrošnja u Uniji smanjila za 3,3 % tijekom razmatranog razdoblja. Potrošnja u Uniji slijedila je krivulju u obliku slova U: znatno je pala od 2011. do 2012. (za više od 16 %), ali se znatno povećala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Krajnji su korisnici cijevi od duktilnog željeza komunalna društva za opskrbu vodom, uklanjanje otpadnih voda i navodnjavanje. To su najčešće javni subjekti koji ovise o državnom financiranju. U 2011. i 2012. gospodarska kriza pretvorila se u pravu dužničku krizu. Stoga su vlade Unije bile primorane drastično smanjiti javna ulaganja i rashode, što objašnjava znatan pad potražnje za duktilnim cijevima, osobito u zemljama kao što su Španjolska, Portugal i Italija.

4.3.   Uvoz iz Indije

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz Indije

(64)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Podaci Eurostata bili su u skladu s podacima koje su dostavili proizvođači izvoznici iz Indije. Tržišni udio uvoza utvrđen je na istom temelju.

(65)

Uvoz u Uniju iz predmetne zemlje razvijao se kako slijedi:

Obujam (u metričkim tonama) i tržišni udio uvoza

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Obujam uvoza iz Indije

75 000 – 85 000

60 000 – 70 000

75 000 – 85 000

95 000 – 105 000

Indeks obujma uvoza

100

83

101

123

Indeks tržišnog udjela

100

99

122

127

Izvor: Eurostat, odgovori na upitnik

(66)

Indijski obujam uvoza znatno se povećao za više od 22 % tijekom razmatranog razdoblja unatoč smanjenju tržišta. Indijski proizvođači izvoznici u istom su razdoblju stekli 3,5 postotnih bodova tržišnog udjela.

4.3.2.   Cijene uvoza iz Indije i sniženje cijena

(67)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici iz Indije i industrija Unije.

(68)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz Indije razvijala se kako slijedi:

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indija

650 – 750

700 – 800

600 – 700

600 – 700

Indeks

100

106

99

98

Izvor: Eurostat, odgovori na upitnik

(69)

Indijske cijene blago su se smanjile tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Indijske cijene povećale su se 2012. (za 5,7 %), ali su se još više smanjile 2013. (za – 6,2 %).

(70)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(a)

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

(b)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po vrsti proizvoda iz uvoza indijskih proizvođača koji su surađivali prema prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nastale nakon uvoza.

(c)

Usporedba cijena napravljena je za svaku vrstu transakcije na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Pokazao je ponderirane prosječne marže sniženja cijena od 34 % i 42,4 % za dva proizvođača izvoznika koji su surađivali.

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Opće napomene

(71)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih čimbenika koji su utjecali na stanje u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(72)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka sadržanih u odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije koji su surađivali i procjena sadržanih u zahtjevu za proizvođača koji nije surađivao. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije koji su surađivali. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(73)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(74)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(75)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indeks obujma proizvodnje

100

79

91

101

Indeks proizvodnog kapaciteta

100

100

100

100

Iskorištenost kapaciteta (%)

52 – 57

42 – 47

45 – 50

53 – 58

Izvor: odgovori na upitnik i podaci sadržani u zahtjevu

(76)

Ukupna proizvodnja industrije Unije bila je nešto veća u razdoblju ispitnog postupka nego 2011., unatoč znatno manjoj prodaji u EU-u u razdoblju ispitnog postupka. Povećanje u proizvodnji objašnjava se povećanjem izvozne prodaje.

(77)

Kapacitet je ostao stabilan tijekom čitavog razmatranog razdoblja. Iskorištenost kapaciteta neznatno se povećala u skladu s povećanjem proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, iskorištenost kapaciteta ostala je niska, na 53 – 58 %. Proizvodnja cijevi od duktilnog željeza industrija je koja je obilježena razmjerno visokim fiksnim troškovima. Zbog niske iskorištenosti kapaciteta pogoršana je apsorpcije fiksnih troškova, što je jedan od uzroka niske profitabilnosti industrije Unije.

4.4.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio

(78)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indeks obujma prodaje

100

83

81

94

Indeks tržišnog udjela

100

100

97

97

Izvor: odgovori na upitnik, podaci sadržani u zahtjevu i Eurostat

(79)

Prodaja industrije Unije smanjila se za 6,4 % tijekom razmatranog razdoblja, na 450 000 – 500 000 u razdoblju ispitnog postupka. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se znatno više od potrošnje.

4.4.2.3.   Rast

(80)

Ukupna potrošnja predmetnog proizvoda u Uniji smanjila se za gotovo 3,3 % tijekom razmatranog razdoblja. Potrošnja se 2012. drastično smanjila za više od 16 %, ostala je niža 2013. i počela se oporavljati u razdoblju ispitnog postupka. Na početku razmatranog razdoblja prodaja industrije Unije, uvoz iz trećih zemalja te indijski uvoz smanjili su se u skladu s potrošnjom. Međutim, u 2013., kada je potrošnja još uvijek bila smanjena, a profitabilnost industrije Unije negativna, indijski proizvođači uspjeli su znatno povećati svoju prodaju i tržišni udio. To uspješno širenje indijske prodaje na tržištu koje se smanjivalo bilo je moguće agresivnim sniženjem cijena i dampinškom praksom. Agresivne strategije prodaje i određivanja cijena nastavile su se tijekom razdoblja ispitnog postupka. Uslijed toga, obujam prodaje industrije Unije smanjio se znatno više od potrošnje, a tržišni udio industrije Unije smanjio se za 2,5 postotnih boda tijekom razmatranog razdoblja, dok se tržišni udio indijskih proizvođača povećao za 3,5 postotnih bodova u istom razdoblju.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(81)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Zaposlenost i produktivnost

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indeks broja zaposlenika

100

93

93

99

Indeks produktivnosti

100

82

96

102

Izvor: odgovori na upitnik

(82)

Zaposlenost i produktivnost bile su tijekom razdoblja ispitnog postupka na sličnoj razini kao 2011. Međutim, činjenica da se zaposlenost nije smanjila uglavnom se može pripisati znatnom povećanju prodaje izvan Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 77.

4.4.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(83)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije znatan je s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(84)

Ovo je prvi antidampinški ispitni postupak u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga nisu bili raspoloživi podaci za procjenu učinaka mogućeg prethodnog dampinga.

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(85)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije koji su surađivali za nepovezane kupce u Uniji tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Prodajne cijene u Uniji

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/tona)

950 – 1 000

1 000 – 1 050

1 000 – 1 050

950 – 1 000

Indeks

100

105

104

101

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

900 – 950

1 000 – 1 050

900 – 950

850 – 900

Indeks

100

110

104

96

Izvor: odgovori na upitnik

(86)

Prosječna jedinična prodajna cijena uglavnom se razvijala u skladu s troškom proizvodnje. Povećala se 2012. kada je došlo do povećanja troška proizvodnje te je od 2013. do razdoblja ispitnog postupka stalno padala u skladu sa smanjenjem troška proizvodnje. Trošak proizvodnje smanjio se, i to uglavnom zbog smanjenja cijena glavnih sirovina – željezne rude i metalnog otpada.

4.4.3.2.   Troškovi rada

(87)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije koji su surađivali tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indeks

100

100

103

104

Izvor: odgovori na upitnik

(88)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni trošak rada po zaposleniku povećao se za 4 %. To je povećanje bilo manje od ukupnog povećanja nadnica i plaća u Uniji prema izvješću Eurostata.

4.4.3.3.   Zalihe

(89)

Razine zaliha proizvođača iz Unije koji su surađivali tijekom razmatranog su se razdoblja razvijale kako slijedi:

Zalihe

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indeks završnih zaliha

100

74

73

82

Izvor: odgovori na upitnik

(90)

Razina završnih zaliha smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. Smanjenje razine zaliha uglavnom je posljedica strožih zahtjeva obrtnog kapitala koje je uvela uprava industrije Unije.

4.4.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(91)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije koji su surađivali tijekom razmatranog su se razdoblja razvijali kako slijedi:

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

Između 2,5 i 3,0

Između – 5,5 i – 6,0

Između – 1,0 i – 1,5

Između 1,5 i 2,0

Indeks novčanog toka

100

92

67

101

Indeks ulaganja

100

60

67

120

Povrat ulaganja (%)

49

– 155

– 29

20

Izvor: odgovori na upitnik

(92)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije koji su surađivali iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost industrije Unije smanjila se s 2,5 – 3,0 % u 2011. na 1,5 – 2,0 % tijekom razdoblja ispitnog postupka, a 2012. i 2013. bila je negativna. Većina prodaje predmetnog proizvoda u EU-u izvršena je preko prodajnih društava kćeri proizvođača iz EU-a koji su surađivali te su njihovi troškovi i profitabilnost uzeti u obzir.

(93)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije koji su surađivali da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Novčani tok bio je na sličnoj razini 2011. i tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(94)

Razina ulaganja bila je viša tijekom ispitnog postupka nego 2011. Međutim, u 2012. i 2013. razina ulaganja bila je znatno niža, a povećanjem tijekom razdoblja ispitnog postupka nije nadoknađeno smanjenje iz prethodnih godina. Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja bio je tijekom razdoblja ispitnog postupka znatno niži nego 2011.

4.4.4.   Zaključak o šteti

(95)

Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 2,5 postotnih bodova na tržištu koje se smanjuje, dok se njezina prodaja na tržištu Unije smanjila za gotovo 6,4 %. Iskorištenost kapaciteta ostala je niska, na razini od 53 – 58 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja, što je utjecalo na sposobnost industrije Unije da apsorbira fiksne troškove. Iako se profitabilnost industrije Unije pomaknula s dna otkada je 2012. dosegnula svoju najnižu točku, tijekom razdoblja ispitnog postupka i dalje je bila vrlo niska, na razini od 1,5 – 2,0 %, znatno ispod ciljane dobiti. U istom se razdoblju indijski uvoz povećao se za 22,6 %, a njegov tržišni udio porastao je za 3,5 postotnih bodova.

(96)

Ostali pokazatelji ostali su razmjerno stabilni. Međutim, njihovo pogoršanje u velikoj je mjeri spriječeno znatnim povećanjem prodaje industrije Unije izvan Unije. Jedini pokazatelj koji je jasno zabilježio pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja bila su ulaganja koja su se povećala za 20 %. Međutim, u 2012. i 2013. razina ulaganja bila je znatno niža te povećanjem u razdoblju ispitnog postupka čak nije niti nadoknađeno smanjenje iz prethodnih godina.

(97)

Zbog vrlo niske profitabilnosti te stalnog gubitka prodaje i tržišnog udjela u Uniji industrija Unije dovedena je u tešku gospodarsku situaciju.

(98)

Na temelju navedenog Komisija je privremeno zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

5.   UZROČNOST

(99)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinškim uvozom iz predmetne zemlje nanesena materijalna šteta industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici kojima se istodobno mogla nanijeti šteta industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz predmetne zemlje ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći: gospodarska kriza i smanjenje potražnje, uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije i tržišno natjecanje sa zamjenskim proizvodima kao što su plastične cijevi.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(100)

Već na početku razmatranog razdoblja obujam prodaje indijskih proizvođača izvoznika u Uniji bio je gotovo dvostruko veći 75 000 – 85 000 od cjelokupnog ostalog uvoza (45 800 t). Indijska prodaja pala je 2012. u skladu s potrošnjom, ali je zadržala tržišni udio od oko 10 – 15 %. Međutim, u 2013., kada je potrošnja još uvijek bila smanjena i profitabilnost industrije Unije negativna, indijski proizvođači uspjeli su znatno povećati svoju prodaju i tržišni udio. To uspješno širenje indijske prodaje na tržištu koje se smanjivalo bilo je moguće zbog agresivnih strategija određivanja dampinških cijena: u odnosu na prethodnu godinu indijske su se uvozne cijene 2013. smanjile za 6,2 %. Agresivna strategija određivanja cijena nastavila se tijekom razdoblja ispitnog postupka. Obujam prodaje indijskih proizvođača izvoznika premašio je 100 000, a njihov je tržišni udio dosegnuo 15 – 20 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. To brzo širenje bilo je moguće zbog znatnog sniženja cijena proizvođača iz Unije. Razina sniženja cijena utvrđena je na 34 % i 42,4 %. Iako su se indijska prodaja i tržišni udio znatno povećali, obujam prodaje industrije Unije smanjio se mnogo više od potrošnje te je prodaja industrije Unije pala za 6,4 %, a njezin tržišni udio za 2,5 postotnih bodova.

(101)

S obzirom na jasno utvrđeno vremensko poklapanje između znatnog sniženja cijena proizvođača iz Unije zbog dampinškog indijskog uvoza i gubitka prodaje i tržišnog udjela industrije Unije, što je dovelo do vrlo niske profitabilnosti, zaključeno je da je dampinški uvoz bio odgovoran za štetno stanje u industriji Unije.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

5.2.1.   Gospodarska kriza i smanjenje potražnje

(102)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja predmetnog proizvoda u Uniji smanjila se za 3,3 %, dok se indijski uvoz istodobno povećao za 22,6 %. Najveći pad potrošnje (15 % od 2011 do 2012) posljedica je gospodarske krize i smanjenja javnih rashoda. Čini se da se smanjenjem potrošnje pridonijelo šteti na početku razmatranog razdoblja, a možda i u 2013. Međutim, u 2013.. a posebno tijekom razdoblja ispitnog postupka, dampinški indijski uvoz bio je glavni čimbenik štete kojim je izvršen pritisak na prodaju industrije Unije u Uniji i spriječen povrat na održivu profitabilnost.

5.2.2.   Uvoz iz trećih zemalja

(103)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog se razdoblja razvijao kako slijedi:

Obujam uvoza iz trećih zemalja (u metričkim tonama)

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Kina

31 136

28 019

12 266

13 903

Indeks

100

90

39

45

Treće zemlje osim Kine

14 693

12 183

20 153

22 524

Indeks

100

83

137

153

Sve treće zemlje

45 828

40 202

32 419

36 427

Indeks

100

88

71

79

Izvor: Eurostat

(104)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka uvoz iz Indije činio je većinu ukupnog uvoza u Uniju (više od 70 %). Iako se indijski uvoz povećao za više od 22 % tijekom razmatranog razdoblja ostali se uvoz smanjio za više od 20 % u istom razdoblju. Tržišni udio indijskog uvoza povećao se za 2,5 postotnih bodova, dok se tržišni udio ostalog uvoza smanjio za više od 1 postotnog boda. S obzirom na malen obujam uvoza iz trećih zemalja te činjenicu da se uvoz smanjio u pogledu obujma i u pogledu tržišnog udjela nema naznaka da je njime nanesena šteta industriji Unije.

(105)

Proizvođači izvoznici tvrdili su da je jedan od proizvođača iz Unije uvozio predmetni proizvod iz svojih kineskih proizvodnih postrojenja, čime je sam sebi nanio štetu. Nisu pronađeni dokazi koji potkrepljuju te tvrdnje. Na temelju provjerenih dokaza dokazano je da je uvoz u Uniju iz povezanih kineskih postrojenja proizvođača iz Unije bio vrlo nizak. Osim toga, uvoz iz Kine znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja, a njegov tržišni udio pao je za više od 2 postotna boda, zbog čega je jasno da on ne može biti uzrok štete.

5.2.3.   Izvozni rezultati industrije Unije

(106)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije koji su surađivali tijekom razmatranog se razdoblja razvijao kako slijedi:

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije koji su surađivali

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indeks obujma izvoza

100

78

116

130

Indeks prosječne izvozne cijene

100

108

104

99

Izvor: odgovori na upitnik

(107)

Prodaja industrije Unije izvan Unije znatno se povećala za 30 % tijekom razmatranog razdoblja, dok je prosječna prodajna cijena ostala razmjerno stabilna. Stoga je prodaja izvan Unije zapravo čimbenik koji je ublažio štetu. Da nije bilo povećanja prodaje izvan Unije, industrija Unija bila bi u još lošijem stanju.

5.2.4.   Konkurencija u obliku zamjenskih proizvoda

(108)

Zainteresirane strane tvrdile su da je šteta nastala zbog oštre konkurencije u obliku zamjenskih proizvoda, osobito plastičnih cijevi (od polietilena (PE), polivinil klorida (PVC) i polipropilena (PP)). Plastične cijevi manjeg promjera na početku su znatno jeftinije uzimajući u obzir jedinični trošak. Međutim, ako se uzmu u obzir troškovi održavanja i vijek trajanja proizvoda, predmetni proizvod dugoročno ima troškovne prednosti. Plastičnim cijevima izvršava se konkurentski pritisak na predmetni proizvod, posebno u pogledu cijevi manjeg promjera. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio duktilnih cijevi nije se smanjio u korist plastičnih cijevi, a u nekim se slučajevima tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio duktilnih cijevi čak i povećao na štetu plastičnih cijevi. Stoga konkurencija u obliku zamjenskih proizvoda od plastike vjerojatno nije bila uzrok materijalne štete tijekom razmatranog razdoblja.

5.3.   Zaključak o uzročnosti

(109)

Privremeno je utvrđena uzročno-posljedična veza između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i dampinškog uvoza iz predmetne zemlje. Postoji jasno vremensko poklapanje između sniženja cijena industrije Unije zbog dampinškog uvoza i smanjenja prodaje i tržišnog udjela industrije Unije u EU-u. Dampinškim uvozom iz Indije snižene su cijene industrije Unije za 34 % i 42,4 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. To je dovelo do vrlo niske profitabilnosti industrije EU-a.

(110)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Gospodarska kriza i smanjenje potražnje pridonijeli su šteti na početku razmatranog razdoblja, a možda i u 2013. Međutim, da nije bilo znatnog sniženja cijena industrije Unije zbog dampinškog uvoza, to sigurno ne bi u tolikoj mjeri utjecalo na stanje industrije Unije. Točnije, prodaja ne bi toliko pala, iskorištenost kapaciteta bila bi viša i profitabilnost bi bila održivija. Stoga je privremeno utvrđeno da zbog pada potrošnje nije prekinuta uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i materijalne štete.

(111)

Privremeno je utvrđeno da ostalim utvrđenim čimbenicima, kao što su uvoz iz trećih zemalja, rezultati izvoza industrije Unije i konkurencija u obliku zamjenskih proizvoda, nije prekinuta prethodno utvrđena uzročno-posljedična veza, čak i ako se u obzir uzme njihov zajednički učinak.

(112)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u trenutačnoj fazi zaključila da je dampinškim uvozom iz Indije industriji Unije nanesena materijalna šteta te da ta uzročno-posljedična veza nije prekinuta ostalim čimbenicima, uzetima u obzir pojedinačno ili zajedno. Šteta se uglavnom sastoji od pada prodaje Unije, gubitka tržišnog udjela industrije EU-a, niske stope iskorištenosti kapaciteta i niske profitabilnosti.

6.   INTERES UNIJE

(113)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li uvođenje antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije. Posebno je uzela u obzir potrebu za uklanjanjem učinaka štetnog dampinga koji narušavaju trgovinu i za ponovnom uspostavom učinkovitog tržišnog natjecanja. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, distributera i krajnjih korisnika, kao što su komunalna društva za opskrbu vodom, uklanjanje otpadnih voda i navodnjavanje.

6.1.   Interes industrije Unije

(114)

Proizvodna postrojenja industrije Unije nalaze se u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Austriji. Industrija Unije izravno je zapošljavala više od 2 400 osoba u proizvodnji i prodaji predmetnog proizvoda. Dva od tri proizvođača surađivala su u ispitnom postupku. Proizvođač koji nije surađivao nije se protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno dokazano, dva društva koja su surađivala pretrpjela su materijalnu štetu i na njih je negativno utjecao dampinški uvoz.

(115)

Očekuje se da će se uvođenjem privremenih antidampinških pristojbi ponovno uspostaviti pošteni uvjeti trgovine na tržištu Unije, a proizvođačima iz Unije omogućiti da povećaju svoju prodaju i nisku stopu iskorištenosti kapaciteta. Posljedica toga bilo bi poboljšanje profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za tu kapitalno intenzivnu industriju te sprečavanje gubitka radnih mjesta. U slučaju izostanka mjera daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije čini se vrlo vjerojatnim.

(116)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije.

6.2.   Interes nepovezanih uvoznika, distributera, korisnika i drugih zainteresiranih strana

(117)

Nepovezani uvoznici nisu se javili Komisiji unutar rokova određenih u Obavijesti o pokretanju postupka. Brojni su se distributeri javili i izrazili svoje mišljenje. Međutim, vrlo malo njih dostavilo je potkrijepljene podatke na temelju kojih se mogla provesti dubinska analiza. Samo je nekoliko krajnjih korisnika sudjelovalo u ispitnom postupku.

(118)

Nekoliko zainteresiranih strana (uglavnom distributeri proizvoda industrije Unije i udruženja radnika metalne industrije) poduprlo je ispitni postupak tražeći ponovnu uspostavu poštenog tržišnog natjecanja, žaleći se na štetno stanje u industriji Unije i tvrdeći da će u slučaju neuvođenja pristojbi proizvodni kapacitet Unije nestati, a radna mjesta u Uniji izgubiti.

(119)

Distributeri koji su predmetni proizvod uvozili iz Indije te nekoliko krajnjih korisnika, tj. komunalnih društava za opskrbu vodom, uklanjanje otpadnih voda i navodnjavanje, protivili su se uvođenju mjera. Izrazili su zabrinutost da će grupa SG PAM Group dobiti kvazi-monopolistički položaj na tržištu Unije ako se indijski uvoz smanji zbog uvođenja mjera, što će dovesti do povećanja cijena. SG PAM Group ima vrlo jak položaj na tržištu Unije. Međutim, postoji nekoliko čimbenika za koje se čini da ograničavaju njezinu tržišnu snagu. Prvo, postoje još dva proizvođača iz Unije s rezervnim kapacitetima koji mogu osigurati učinkovito tržišno natjecanje ako cijene grupe SG PAM postanu previsoke.

(120)

Drugo, postoji nekoliko proizvođača s poslovnim nastanom u trećim zemljama (Kini, Turskoj, Rusiji i Švicarskoj) koji već prodaju svoje proizvode tržištu EU-a. Njihov obujam prodaje tijekom razmatranog razdoblja bio je nizak i u padu. Međutim, čini se da je glavni uzrok pada prodaje drugih uvoznika bilo agresivno tržišno natjecanje koje su nametnuli indijski proizvođači. Indijske dampinške cijene bile su znatno niže od cijena svih ostalih velikih zemalja uvoznica (osim Rusije). Ako industrija Unije jednostrano poveća cijene, uvoz iz drugih zemalja može se povećati u srednjoročnom razdoblju jer su ti izvoznici već prisutni u Uniji.

Prosječna uvozna cijena u EUR

 

2011.

2012.

2013.

RIP

Indija

665

703

659

651

Kina

955

1 014

1 059

1 054

Švicarska

1 711

1 678

1 554

1 526

Rusija

697

696

652

627

Turska

1 246

1 544

1 272

1 010

Izvor: Eurostat

6.3.   Zaključak o interesu Unije

(121)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za to da uvođenje mjera na uvoz cijevi od duktilnog željeza podrijetlom iz Indije u toj fazi ispitnog postupka ne bi bilo u interesu Unije. Komisija će međutim i dalje ispitivati moguće učinke na tržišno natjecanje na tržištu Unije, u konačnoj fazi na temelju dodatnih podataka koji će se dostaviti.

7.   PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(122)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

7.1.   Razina uklanjanja štete (marža štete)

(123)

Kako bi utvrdila razinu mjera, Komisija je najprije analizirala iznos pristojbi koji je potreban kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(124)

Šteta bi bila uklonjena kada bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, tj. u izostanku dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(125)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da se očekuje da će u izostanku dampinškog uvoza profitabilnost industrije premašiti 12 % jer je ta razina profitabilnosti postignuta u godinama prije razmatranog razdoblja. Mora se napomenuti da je u godinama prije razmatranog razdoblja prodaja industrije Unije bila iznimno visoka zbog gospodarskog rasta 2007. – 2008. te fiskalnih poticaja potrošnje vlada Unije kako bi se neutralizirali učinci gospodarske krize u 2009. Stoga se te godine ne mogu se smatrati reprezentativnima za profitabilnost industrije Unije. Podnositelj zahtjeva tvrdi i da je profitabilnost koja se mjeri u dvoznamenkastim vrijednostima opravdana zbog visoke razine potrošnje za istraživanje i razvoj. U ispitnom postupku utvrđeno je malo dokaza intenzivnog istraživanja i razvoja – rashodi za istraživanje i razvoj proizvođača iz Unije koji je imao najviše troškove za istraživanje i razvoj činili su manje od 2 % prometa u 2011., a tijekom razdoblja ispitnog postupka čak i manje.

(126)

U prethodnim ispitnim postupcima u pogledu sličnih proizvoda, odnosno određenih bešavnih cijevi od nehrđajućeg čelika (5) i varenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika (6), smatralo se da bi se profitna marža od 5 % mogla smatrati primjerenom razinom koju bi industrija Unije mogla očekivati u izostanku štetnog dampinga. Cijevi od duktilnog lijevanog željeza u brojnim su aspektima slične bešavnim čeličnim cijevima i varenim cijevima od željeza i nelegiranog čelika jer se najveći dio njihova troška proizvodnje odnosi na željezo kao sirovinu, a mogu se upotrebljavati i za prijenos vode. Stoga se privremeno smatra da je marža profitabilnosti od 5 % razumna i za industriju duktilnih cijevi.

(127)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali, utvrđene za potrebe izračuna sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije koji su surađivali. Razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

7.2.   Privremene mjere

(128)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željeza) podrijetlom iz Indije u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(129)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Zemlja

Društvo

Dampinška marža

Marža štete

Privremena antidampinška pristojba

Indija

Jindal Saw Ltd

31,2 %

68 %

31,2 %

Electrosteel Casting Ltd

15,3 %

59 %

15,3 %

(130)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza navedenog ispitnog postupka. Stoga su one odražavale stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje, tj. Indije, koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na njega ne bi trebalo primjenjivati nijednu drugu pojedinačnu stopu antidampinške pristojbe.

(131)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (7). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva toga društva ne utječe na njegovo pravo na korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(132)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike među stopama pristojbi sveo na najmanji mogući, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva koja imaju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica dostaviti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(133)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

8.   ZAVRŠNE ODREDBE

(134)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(135)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije, trenutačno obuhvaćenih oznakama KN ex 7303 00 10 i ex 7303 00 90 (oznake TARIC 7303001010, 7303009010).

2.   Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku jesu sljedeće:

Društvo

Privremena antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Jindal Saw Ltd

31,2 %

C054

Electrosteel Casting Ltd

15,3 %

C055

Sva ostala društva

31,2 %

C999

3.   Primjena pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. uvjetovana je podnošenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje je izdalo račun, uz navođenje njegova/njezina imena i funkcije, formulirana kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo), prodanih za izvoz u Europsku uniju i naveden na ovom računu, proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Indiji. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa pristojbe koja vrijedi za „sva ostala društva”.

4.   Puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodan promet u Uniji podliježe dostavi osiguranja na iznos jednak iznosu privremene pristojbe.

5.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se relevantne odredbe koje su na snazi za carinske pristojbe.

Članak 2.

1.   U roku od 25 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe zainteresirane strane mogu:

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisane primjedbe Komisiji; i

(c)

zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

2.   U roku od 25 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe strane iz članka 21. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 mogu se očitovati o primjeni privremenih mjera.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se u razdoblju od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. rujna 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka povezanog s uvozom cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije (SL C 461, 20.12.2014., str. 35.).

(3)  Obavijest o pokretanju antisubvencijskog postupka koji se odnosi na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije (SL C 83, 11.3.2015., str. 4.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 930/2003 od 26. svibnja 2003. o prekidu antidampinškog i antisubvencijskog postupka koji se odnose na uvoz uzgojenog atlantskog lososa podrijetlom iz Norveške i antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz uzgojenog atlantskog lososa podrijetlom iz Čilea i s Farskih otoka (SL L 133, 29.5.2003., str. 1.); i Uredba Vijeća (EZ) br. 954/2006 od 27. lipnja 2006. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili čelika podrijetlom iz Hrvatske, Rumunjske, Rusije i Ukrajine, o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2320/97 i (EZ) br. 348/2000, o okončanju privremene revizije i revizije nakon isteka mjere antidampinških pristojbi na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz, između ostalog, Rusije i Rumunjske te o okončanju privremene revizije antidampinških pristojbi na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz, između ostalog, Rusije i Rumunjske te Hrvatske i Ukrajine (SL L 175, 29.6.2006., str. 4.).

(5)  SL L 336, 20.12.2011., str. 6.

(6)  SL L 343, 19.12.2008., str. 1.

(7)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi 170, 1040 Brussels, Belgium.


Top