EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32015R1525
Regulation (EU) 2015/1525 of the European Parliament and of the Council of 9 September 2015 amending Council Regulation (EC) No 515/97 on mutual assistance between the administrative authorities of the Member States and cooperation between the latter and the Commission to ensure the correct application of the law on customs and agricultural matters
Uredba (EU) 2015/1525 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 515/97 o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima
Uredba (EU) 2015/1525 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 515/97 o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima
OJ L 243, 18.9.2015, p. 1–12
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
18.9.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 243/1 |
UREDBA (EU) 2015/1525 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 9. rujna 2015.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 515/97 o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 33. i 325.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),
budući da:
(1) |
Kako bi se osiguralo da se Uredbom Vijeća (EZ) br. 515/97 (2) obuhvate sva moguća kretanja robe u vezi s carinskim područjem Unije, primjereno je pojasniti definicije „carinskog zakonodavstva” i „prijevoznika” u vezi s pojmovima ulaska i izlaska robe. |
(2) |
S ciljem dodatnog poboljšanja upravnih i kaznenih postupaka za rješavanje nepravilnosti, potrebno je osigurati da se dokazi dobiveni uzajamnom pomoći mogu smatrati prihvatljivima u postupcima pred upravnim i sudskim tijelima države članice podnositelja zahtjeva. |
(3) |
S ciljem povećanja jasnoće, ujednačenosti i transparentnosti, potrebno je konkretnije odrediti tijela koja bi trebala imati pristup registrima osnovanim na temelju Uredbe (EZ) br. 515/97. U tu bi se svrhu trebalo utvrditi jedinstveno upućivanje na nadležna tijela. Izravan pristup tih tijela važan je uvjet za učinkovitu provedbu uzajamne pomoći upravnih tijela država članica i njihovu suradnju s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima. |
(4) |
Podaci koji se odnose na kretanja kontejnera omogućuju utvrđivanje prijevare s obzirom na robu koja je ušla na carinsko područje Unije i izašla iz njega. Takvi podaci služe kako bi se pomoglo u sprečavanju, istrazi i progonu postupanja koja predstavljaju ili se čini da predstavljaju povrede carinskog zakonodavstva. Kako bi se prikupio i koristio što potpuniji skup podataka, istodobno izbjegavajući moguće negativne učinke na mala i srednja poduzeća u sektoru otpremništva, potrebno je da prijevoznici dostavljaju državama članicama podatke o kretanju kontejnera ako putem svojih sustava za praćenje opreme prikupljaju takve podatke u elektroničkim oblicima ili ih imaju pohranjene za svoj račun. Takve podatke trebalo bi izravno prenijeti u jedinstveni registar koji je Komisija uspostavila u tu svrhu. |
(5) |
Kako bi se zajamčila visoka razina zaštite potrošača, Unija ima dužnost suzbijati carinske prijevare i na taj način doprinijeti cilju unutarnjeg tržišta da se na njemu trguje sigurnim proizvodima s autentičnim certifikatima o podrijetlu. |
(6) |
Otkrivanje prijevara značajno ovisi o identifikaciji i unakrsnoj analizi važnih operativnih skupova podataka. Stoga je na razini Unije potrebno uspostaviti registar koji sadrži podatke o uvozu, izvozu i provozu robe, između ostalog o provozu robe u državama članicama te o izravnom izvozu. U tu bi svrhu Komisija trebala sustavno reproducirati podatke iz izvora kojima upravlja Komisija u registar uvoza, izvoza i provoza te bi države članice trebale imati mogućnost Komisiji dostavljati podatke u vezi s provozom robe unutar države članice i izravnim izvozom ovisno o dostupnosti podataka i informatičkoj infrastrukturi država članica. |
(7) |
Uvođenje elektroničkih carinskih sustava 2011. godine, na temelju Odluke br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), čime dokumente koji se prilažu prilikom uvoza i izvoza više ne čuvaju carinska tijela, već gospodarski subjekti, uzrokovalo je kašnjenja u provođenju istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) u području carine jer se OLAF pri pribavljanju takvih dokumenata oslanja na pomoć tih tijela. Nadalje, trogodišnji rok zastare za naplatu carinskog duga dodatno ograničava uspješno provođenje istraga. Kako bi se ubrzalo provođenje istraga u području carine, uz druge mogućnosti za Komisiju za pribavljanje informacija o deklaracijama, trebalo bi utvrditi postupak u skladu s kojim Komisija može zatražiti od država članica dokumente koji se prilažu uvoznim i izvoznim deklaracijama. |
(8) |
Kako bi se osigurala povjerljivost i povećala sigurnost podataka unesenih u registre osnovane na temelju ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 515/97, trebalo bi donijeti odredbu o ograničavanju pristupa tim podacima samo određenim korisnicima i samo u određene svrhe. |
(9) |
Uredbom (EZ) br. 515/97 predviđa se obrada podataka. Takva obrada podataka može obuhvaćati i osobne podatke te bi se trebala provoditi u skladu s pravom Unije. Osobito, obrada osobnih podataka trebala bi se provoditi na način koji je usklađen sa svrhom te Uredbe i u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te osobito sa zahtjevima Unije u pogledu kvalitete podataka, proporcionalnosti, ograničenja svrhe, prava na informiranje, prava na pristup osobnim podacima i njihovo ispravljanje, prava na brisanje i blokiranje osobnih podataka organizacijskih i tehničkih mjera te s međunarodnog prijenosa osobnih podataka. Trebalo bi predvidjeti posebnu odredbu za ograničavanje pristupa podacima unesenim samo za određene korisnike kako bi se također osigurala povjerljivost unesenih podataka. |
(10) |
Komisija i države članice trebale bi štititi povjerljive poslovne informacije te bi trebale osigurati povjerljivo postupanje s informacijama koje se razmjenjuju putem registra prijavljenih poruka o statusu kontejnera i registra uvoza, izvoza i provoza. |
(11) |
Kako bi se osigurala ažurnost informacija te zajamčilo pravo na transparentnost i pravo na informiranje ispitanika kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001 i Direktivi 95/46/EZ, trebalo bi biti moguće da Komisija na internetu objavljuje ažurirane popise nadležnih tijela koja imenuje svaka država članica i odjela koje imenuje Komisija, kojima je dopušten pristup CIS-u. |
(12) |
Obrada osobnih podataka za potrebe Uredbe (EZ) br. 515/97 te svi delegirani i provedbeni akti doneseni na temelju te uredbe trebali bi poštovati temeljno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života priznato člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života te pravo na zaštitu osobnih podataka priznato člankom 7. odnosno člankom 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Takvi delegirani i provedbeni akti također bi trebali osigurati da se svaka obrada osobnih podataka provodi u skladu s Direktivom 95/46/EZ i Uredbom (EZ) br. 45/2001. |
(13) |
Kako bi se unaprijedila dosljednost nadzora zaštite podataka, Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi blisko surađivati sa Zajedničkim nadzornim tijelom uspostavljenim Odlukom Vijeća 2009/917/PUP (6) s ciljem postizanja usklađenosti revizija CIS-a. |
(14) |
Odredbe kojima se uređuje pohrana podataka u CIS-u često dovode do neopravdanih gubitaka informacija. To je zato što države članice ne provode sustavno godišnje revizije zbog povezanog administrativnog tereta i nedostatka odgovarajućih resursa. Stoga je potrebno pojednostavniti postupak kojim se uređuje pohrana podataka u CIS-u ukidanjem obveze godišnje revizije podataka i određivanjem maksimalnog razdoblja pohrane u trajanju od pet godina, koje se može, ako je opravdano, produžiti za dodatno razdoblje od dvije godine, što odgovara razdobljima utvrđenima za registre uspostavljene na temelju Uredbe (EZ) br. 515/97. To je razdoblje potrebno zbog dugih postupaka obrade nepravilnosti i zbog toga što su ti podaci potrebni za provođenje zajedničkih carinskih operacija i istraga. |
(15) |
Kako bi se dodatno poboljšale mogućnosti analiziranja prijevare i olakšalo provođenje istraga, podaci koji se odnose na trenutačne istražne dosjee pohranjene u Identifikacijskoj bazi podataka carinskih dosjea trebali bi biti anonimni nakon isteka godine dana od zadnjeg pregleda te bi nakon toga trebali biti sačuvani u obliku u kojem identifikacija ispitanika više nije moguća. |
(16) |
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest poboljšanje otkrivanja, istraživanja i sprečavanja carinskih prijevara u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
(17) |
Prijevoznici koji su u trenutku stupanja ove Uredbe na snagu vezani privatnim ugovornim obvezama o dostavi podataka o kretanjima kontejnera trebali bi imati pravo ostvariti korist od odgođene primjene njihove obveze prijave poruka o statusu kontejnera (CMS-ovi) kako bi ponovno pregovarali o svojim ugovorima i osigurali da budući ugovori budu usklađeni s obvezom pružanja podataka državama članicama. |
(18) |
Uredbom (EZ) br. 515/97 Komisiji se dodjeljuje ovlast za provedbu nekih odredaba iz te Uredbe. Kao posljedica stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju te Uredbe trebaju biti usklađene s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). |
(19) |
Kako bi se dopunili određeni elementi Uredbe (EZ) br. 515/97 koji nisu ključni, a posebno kako bi se odredile informacije koje treba unijeti u CIS, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji radi određivanja postupaka u vezi s primjenom poljoprivrednog zakonodavstva za koje je potrebno unijeti informacije u CIS. Osobito je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog rada, uključujući na razini stručnjaka i, prema potrebi, s poslovnim predstavnicima. Komisija bi tijekom pripreme i sastavljanja delegiranih akata trebala osigurati da se relevantni dokumenti istodobno, pravovremeno i na odgovarajući način dostave Europskom parlamentu i Vijeću. |
(20) |
Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 515/97, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu učestalosti prijavljivanja CSM-ova, formata podataka CSM-ova, metode prijenosa CSM-ova te posebnih elemenata koje treba uključiti u CIS u odnosu na svaku kategoriju u koju bi trebalo unijeti podatke. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Za donošenje provedbenih akata trebao bi se upotrebljavati postupak ispitivanja. |
(21) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka koji je donio mišljenje 11. ožujka 2014. |
(22) |
Uredbu (EZ) br. 515/97 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 515/97 mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
članak 12. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 12. Ne dovodeći u pitanje članak 51., informacije, uključujući dokumente, ovjerene prijepise dokumenata, potvrde, sve instrumente ili odluke koje proizlaze iz upravnih tijela, izvješća i sve obavještajne podatke, koje je osoblje primatelja zahtjeva pribavilo i priopćilo podnositelju zahtjeva u okviru pomoći predviđene člancima od 4. do 11. mogu se smatrati prihvatljivim dokazima jednako kao da su pribavljeni u državi članici u kojoj se vode postupci:
|
3. |
članak 16. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 16. Ne dovodeći u pitanje članak 51., informacije, uključujući dokumente, ovjerene prijepise dokumente, potvrde, sve instrumente ili odluke koje proizlaze iz upravnih tijela, izvješća i sve obavještajne podatke, koje je osoblje tijela koje priopćava podatke pribavilo i priopćilo tijelu koje prima podatke u okviru pomoći predviđene člancima od 13. do 15. mogu se smatrati prihvatljivim dokazima jednako kao da su pribavljeni u državi članici u kojoj se vode postupci:
|
4. |
članak 18.a mijenja se kako slijedi:
|
5. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 18.c Komisija putem provedbenih akata donosi odredbe u pogledu učestalosti prijavljivanja, formata podataka u CSM-ovima te metoda prijenosa CSM-ova. Ti se provedbeni akti donose do 29. veljače 2016. u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43.a stavka 2.”; |
6. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 18.d 1. Komisija uspostavlja i upravlja registrom (‚registar uvoza, izvoza i provoza’) koji sadrži podatke o:
Registar uvoza, izvoza i provoza održava se kako je detaljno opisano u prilozima 37. i 38. Uredbi Komisije (EEZ) br. 2454/93 (13). Komisija sustavno reproducira podatke iz izvora kojima upravlja Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 952/2013 u registar uvoza, izvoza i provoza. Države članice mogu Komisiji dostaviti podatke u vezi s provozom robe unutar države članice i izravnim izvozom, ovisno o dostupnosti podataka i informatičkoj infrastrukturi država članica. Odjeli koje imenuju Komisija i nacionalna tijela iz članka 29. ove Uredbe mogu se koristiti registrom za analizu podataka i usporedbu podataka u registru uvoza, izvoza i provoza s CSM-ovima prijavljenima u registru CMS-ova i mogu razmjenjivati informacije o rezultatima za potrebe ove Uredbe. 2. Registar uvoza, izvoza i provoza dostupan je nacionalnim tijelima iz članka 29. ove Uredbe. Unutar Komisije samo su imenovani analitičari ovlašteni obrađivati podatke sadržane u registru uvoza, izvoza i provoza. Države članice imaju izravan pristup:
Nakon što nadležna tijela unesu podatke u Carinski informatički sustav iz članka 23. stavka 1. ove Uredbe ili podatke iz istražnog dosjea u Identifikacijsku bazu podataka carinskih dosjea iz članka 41.a stavka 1. ove Uredbe u skladu s člankom 41.b ove Uredbe, ona imaju pristup svim podacima u registru uvoza, izvoza i provoza koji se odnose na taj unos ili taj istražni dosje. 3. Uredba (EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na obradu osobnih podataka koju provodi Komisija u kontekstu podataka uključenih u registar uvoza, izvoza i provoza. Komisija se smatra voditeljem obrade u smislu članka 2. točke (d) Uredbe (EZ) br. 45/2001. Registar uvoza, izvoza i provoza podliježe prethodnoj provjeri Europskog nadzornika za zaštitu podataka u skladu s člankom 27. Uredbe (EZ) br. 45/2001. Podaci sadržani u registru uvoza, izvoza i provoza ne smiju se čuvati duže od pet godina, uz dodatno razdoblje od dvije godine ako je to opravdano. 4. Registar uvoza, izvoza i provoza ne uključuje posebne kategorije podataka u smislu članka 10. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 45/2001. Komisija provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi zaštitila osobne podatke od slučajnog ili nezakonitog uništavanja, slučajnog gubitka ili neovlaštenog objavljivanja, promjene i pristupa ili svakog drugog neovlaštenog oblika obrade. 5. Komisija i države članice dužne su štititi povjerljive poslovne informacije. Komisija i države članice primjenjuju najviša tehnička, organizacijska i kadrovska sigurnosna pravila o profesionalnoj tajni ili drugim istovrsnim obvezama povjerljivosti na svoje stručnjake u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Unije. Komisija i države članice dužne su osigurati da se poštuju zahtjevi drugih država članica u pogledu povjerljivog postupanja s informacijama koje se razmjenjuju putem registra uvoza, izvoza i provoza. Članak 18.e Komisija može zatražiti od države članice dokumente koji se prilažu uvoznim i izvoznim deklaracijama i za koje su popratne dokumente izradili ili prikupili gospodarski subjekti, s obzirom na istrage u vezi s provedbom carinskog zakonodavstva. Zahtjev iz prvog stavka upućuje se nadležnim tijelima. Ako država članica odredi više od jednog nadležnog tijela, ona mora utvrditi upravni odjel odgovoran za odgovaranje na zahtjev Komisije. Država članica u roku od četiri tjedna od primitka zahtjeva Komisije:
(13) Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).”;" |
7. |
članak 21. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. S nalazima i informacijama dobivenima tijekom misija Zajednice iz članka 20., a posebno s dokumentima koje predaju nadležna tijela dotičnih trećih zemalja, kao i s informacijama dobivenima tijekom upravne istrage, uključujući tijekom istraga službi Komisije, postupa se u skladu s člankom 45.”; |
8. |
članak 23. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 43. o utvrđivanju tih postupaka u vezi s primjenom poljoprivrednih odredaba koje zahtijevaju unos informacija u CIS. Ti delegirani akti donose se do 29. veljače 2016.”; |
9. |
članak 25. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Komisija putem provedbenih akata donosi odredbe koje se odnose na stavke koje treba uključiti u CIS u odnosu na svaku od kategorija iz članka 24. u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje cilja CIS-a. Osobni podaci ne smiju se nalaziti u kategoriji iz članka 24. točke (e). Ti se provedbeni akti donose do 29. veljače 2016. u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 43.a stavka 2.”; |
10. |
članak 29. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: „1. Pristup podacima koji su sadržani u CIS-u rezerviran je isključivo za nacionalna tijela koja imenuje svaka država članica i za odjele koje imenuje Komisija. Ta nacionalna tijela su carinska tijela, ali mogu uključivati i druga tijela koja su u skladu sa zakonom, propisima i postupcima u predmetnoj državi članici nadležna za postupanje u svrhu postizanja cilja navedenog u članku 23. stavku 2. Partner CIS-a koji pruža podatke ima pravo odlučiti koje od nacionalnih tijela navedenih u prvom podstavku ovog stavka može imati pristup podacima koje je uključio u CIS. 2. Svaka država članica Komisiji šalje popis svojih imenovanih nadležnih nacionalnih tijela koja imaju pristup CIS-u te za svako tijelo navodi kojim podacima smije imati pristup i u koju svrhu. Komisija provjerava s dotičnim državama članicama popis imenovanih nacionalnih tijela radi li se o nerazmjernim imenovanjima. Nakon te provjere dotične države članice potvrđuju ili mijenjaju popis imenovanih nacionalnih tijela. Komisija o tome obavješćuje druge države članice. Ona također obavješćuje sve države članice o odgovarajućim pojedinostima vezanim za odjele Komisije ovlaštene da imaju pristup CIS-u. Popis tako imenovanih nacionalnih tijela i odjela Komisije objavljuje Komisija u svrhu informiranja u Službenom listu Europske unije, a naknadna ažuriranja popisa Komisija objavljuje na internetu.”; |
11. |
članak 30. mijenja se kako slijedi:
|
12. |
naslov poglavlja 4. glave V. zamjenjuje se sljedećim: „Poglavlje 4. Pohrana podataka”; |
13. |
članak 33. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 33. Podaci uključeni u CIS čuvaju se samo onoliko vremena koliko je potrebno da se ostvari svrha zbog koje su bili uneseni i ne smiju se pohranjivati na razdoblje dulje od pet godina, uz dodatno razdoblje od dvije godine ako je to opravdano.”; |
14. |
članku 37. dodaje se sljedeći stavak: „5. Europski nadzornik za zaštitu podataka surađuje sa Zajedničkim nadzornim tijelom, uspostavljenim na temelju Odluke Vijeća 2009/917/PUP (14), svaki djelujući u okviru svojih nadležnosti, a u cilju osiguravanja usklađenog nadzora i revizije CIS-a. (14) Odluka Vijeća 2009/917/PUP od 30. studenoga 2009. o upotrebi informacijske tehnologije u carinske svrhe (SL L 323, 10.12.2009., str. 20.).”;" |
15. |
članak 38. mijenja se kako slijedi:
|
16. |
članak 41.d mijenja se kako slijedi:
|
17. |
članak 43. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 43. 1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom. 2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 23. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 8. listopada 2015. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja. 3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 23. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave Odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću. 5. Delegirani akt donesen na temelju članka 23. stavka 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”; |
18. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 43.a 1. Komisiji pomaže Odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (15). 2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Članak 43.b Komisija do 9. listopada 2017. provodi procjenu:
(15) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;" |
19. |
u članku 53. dodaje se sljedeći stavak: „Za prijevoznike koji su na dan 8. listopada 2015. obvezani privatnim ugovorima koji ih sprečavaju u ispunjenju njihove obveze prijavljivanja utvrđene u članku 18.a stavku 4., ta se obveza primjenjuje od 9. listopada 2016.” |
Članak 2.
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2. Primjenjuje se od 1. rujna 2016.
3. Neovisno o stavku 2. ovog članka, članak 1. točke 5., 8., 9., 17. i 18. primjenjuju se od 8. listopada 2015.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 9. rujna 2015.
Za Europski parlament
Predsjednik
M. SCHULZ
Za Vijeće
Predsjednik
N. SCHMIT
(1) Stajalište Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i mišljenje Vijeća u prvom čitanju od 15. lipnja 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 82, 22.3.1997., str. 1.).
(3) Odluka br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu (SL L 23, 26.1.2008., str. 21.).
(4) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
(5) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(6) Odluka Vijeća 2009/917/PUP od 30. studenoga 2009. o upotrebi informacijske tehnologije u carinske svrhe (SL L 323, 10.12.2009., str. 20.).
(7) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).