EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32015R1518

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1518 оd 14. rujna 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009

OJ L 239, 15.9.2015, p. 69–98 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 02/08/2021: This act has been changed. Current consolidated version: 14/08/2018

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2015/1518/oj

15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/69


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1518

оd 14. rujna 2015.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 599/2009 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu u rasponu od 0 EUR do 198,0 EUR po toni na uvoz monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla uobičajeno poznatih kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, većim od 20 %, u tom trenutku obuhvaćenih oznakama KN ex 1516 20 98 (oznaka TARIC 1516209820), ex 1518 00 91 (oznaka TARIC 1518009120), ex 1518 00 99 (oznaka TARIC 1518009920), ex 2710 19 41 (oznaka TARIC 2710194120), 3824 90 91, ex 3824 90 97 (oznaka TARIC 3824909787) i podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD” ili „dotična zemlja”). Antidampinška pristojba uvedena tom Uredbom dalje u tekstu naziva se „postojeće mjere”.

(2)

Nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 444/2011 (3) konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom (EZ) br. 599/2009 proširilo na uvoz u Uniju biodizela poslanog iz Kanade, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, osim onog koji su proizvela društva BIOX Corporation, Oakville i Rothsay Biodiesel, Guelph, Ontario, Kanada. Vijeće je istom Uredbom proširilo i konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom (EZ) br. 599/2009 na uvoz biodizela u mješavini s masenim udjelom od 20 % ili manjim monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država.

1.2.   Mjere na snazi u odnosu na ostale treće zemlje

(3)

Izvan područja primjene ovog postupka antidampinške mjere za biodizel trenutačno su na snazi za uvoz iz Argentine i Indonezije (4).

1.3.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(4)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (5) antidampinških mjera na snazi za uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a Europska komisija („Komisija”) zaprimila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev je 9. travnja 2014. podnio Europski odbor za biodizel („podnositelj zahtjeva” ili „EBB”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje biodizela u Uniji. Zahtjev se temeljio na pretpostavci da bi istek mjera za posljedicu vjerojatno imao ponavljanje dampinga i štete industriji Unije.

1.4.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(6)

Nakon savjetovanja s Odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 10. srpnja 2014. u Obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(7)

Komisija je istog dana pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera na snazi za uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a. Radi se o usporednom, ali različitom postupku koji je uređen zasebnom Uredbom.

1.5.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(8)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

1.6.   Zainteresirane strane

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike u SAD-u i nadležna tijela SAD-a, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se pokretanje postupka na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Zainteresirane stranke dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.

1.7.   Odabir uzorka

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana.

(a)   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećih reprezentativnih obujma proizvodnje i prodaje istodobno osiguravajući zemljopisnu rasprostranjenost. Privremeni uzorak sastojao se od sedam proizvođača iz Unije iz sedam različitih država članica, koji su činili gotovo 30 % proizvodnje biodizela u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane stranke da ulože primjedbe na privremeni uzorak.

(13)

Jedno društvo sa sjedištem u Italiji zatražilo je da bude uključeno u uzorak. Međutim, to je društvo svoju djelatnost započelo tek krajem 2013. nakon što je postrojenje za proizvodnju biodizela preuzelo od drugog talijanskog proizvođača biodizela, uključenog u privremeni uzorak. Zbog nedostatka povijesnih podataka potrebnih za procjenu relevantnih kretanja tijekom razmatranog razdoblja i činjenice da je drugo talijansko društvo već bilo uključeno u privremeni uzorak, odlučeno je da se to društvo ne uključi u uzorak.

(14)

Američki Državni odbor za biodizel (National Biodiesel Board – „NBB”) iznio je primjedbu da se privremeno odabrani uzorak razlikuje od uzorka odabranog u prethodnim ispitnim postupcima u pogledu biodizela i naveo dva društva sa znatnim obujmom proizvodnje i prodaje koji sada nisu uključeni. Međutim, dva društva koja je naveo NBB ili su povezana s nekim drugim društvom s većim obujmom prodaje koje je već uključeno u uzorak ili je obujam njihove prodaje manji od obujma prodaje privremeno odabranog društva u istoj državi članici. Prema tome, uvrštenjem bilo kojeg od tih dvaju društava ne bi se promijenila reprezentativnost privremeno odabranog uzorka. Stoga je potvrđeno da je privremeno odabrani uzorak reprezentativan uzorak industrije Unije.

(15)

Nakon objave Vlada SAD-a tvrdila je da se uzorak koji predstavlja 30 % industrije Unije ne može smatrati reprezentativnim za industriju biodizela u Uniji u cjelini i da je mikroekonomske pokazatelje bilo potrebno šire analizirati. Vlada SAD-a upućuje na nalaz Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EZ – Elementi za pričvršćivanje u kojem je uzorak od 27 % smatran malim u odnosu na cjelinu i činio bi najveći udio samo u slučaju podijeljenih industrija.

(16)

Komisija je, za razliku od ispitnog postupka u predmetu Elementi za pričvršćivanje, za potrebe ovog ispitnog postupka definirala industriju Unije kao cjelokupnu industriju, a ne samo kao društva u uzorku (uvodna izjava 93. u nastavku). Nadalje, svi su makroekonomski pokazatelji procijenjeni na temelju cjelokupne industrije, dok su samo neki mikroekonomski pokazatelji analizirani na razini društava u uzorku. Međutim, ukupna analiza stanja industrije Unije temeljila se na procjeni mikroekonomskih i makroekonomskih pokazatelja. U svakom slučaju, industrija Unije smatra se podijeljenom industrijom jer se sastoji od više od 200 proizvođača s poslovnim nastanima po cijeloj Uniji, od kojih su većina mali i srednji poduzetnici. Stoga Komisija zaključuje da je uzorak, koji predstavlja 30 % industrije Unije, reprezentativan i tvrdnja je stoga odbijena.

(b)   Odabir uzorka uvoznika

(17)

Kako bi odlučila hoće li odabir uzorka biti potreban i, ako hoće, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(18)

Tek je nekoliko nepovezanih uvoznika dostavilo zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(c)   Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz SAD-a

(19)

Kako bi odlučila hoće li odabir uzorka biti potreban i, ako hoće, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz SAD-a zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misije SAD-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(20)

Iz SAD-a je Komisiji odgovor dostavilo 27 proizvođača, no samo ih je devet dostavilo podatke o izvoznoj i/ili domaćoj prodaji koji su zatraženi u Prilogu I. Obavijesti o pokretanju postupka za potrebe odabira uzorka. Nijedan od njih nije izvozio u Uniju tijekom RIPR-a. Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika s najvećim obujmom domaće i izvozne prodaje. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se postupak odnosi na njih te s nadležnim tijelima SAD-a. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(21)

Nijedan proizvođač u uzorku nije unutar zadanog roka dostavio odgovor na upitnik. Komisija je 7. listopada 2014. tri proizvođača u uzorku obavijestila da nije bilo odgovora.

(22)

Jedan proizvođač izvoznik u uzorku 10. listopada 2014. obavijestio je Komisiju da je odlučio ne odgovoriti na upitnik. Ostala dva proizvođača izvoznika zatražila su razna produženja roka, koja su i bila odobrena, no nije dostavljen nijedan potpun odgovor.

(23)

Komisija je 10. studenoga 2014. dopisom obavijestila tri društva u uzorku da namjerava primijeniti članak 18. Osnovne uredbe i nalaze ispitnog postupka temeljiti na raspoloživim činjenicama. O toj namjeri obaviještena su i nadležna tijela SAD-a. Rok za dostavu primjedaba na dopis bio je 21. studenoga 2014.

(24)

Do 21. studenoga 2014. dva društva u uzorku nisu uopće reagirala, a drugo društvo u uzorku objasnilo je da im je rok za dostavu odgovora bio prekratak.

(25)

Komisija je stoga zaključila da nijedan proizvođač izvoznik u uzorku iz SAD-a nije surađivao u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Zbog toga je Komisija odlučila primijeniti odredbe članka 18. Osnovne uredbe i, u skladu s tim, da se nalazi, bili oni pozitivni ili negativni, mogu temeljiti na raspoloživim činjenicama.

(26)

Društvo Cargill Inc. napomenulo je da je Uredbom (EZ) br. 599/2009 uspostavljena dampinška marža de minimis, čime je uvedena stopa konačne antidampinške pristojbe od 0 % za biodizel podrijetlom iz SAD-a, koji to društvo proizvodi i izvozi. Osim toga napomenulo je da, u skladu s nalazima Žalbenog tijela WTO-a u izvješću „Meksiko – riža” (7), proizvođač izvoznik za kojeg u početnom ispitnom postupku nije utvrđeno da vrši damping ne može biti predmet ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera.

(27)

Društvo Cargill Inc. zbog toga je zahtijevalo da i dalje bude izuzeto od antidampinških pristojbi bez obzira na ishod revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Taj je zahtjev prihvaćen.

1.8.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(28)

Komisija je upitnike poslala proizvođačima iz Unije u uzorku i nepovezanim uvoznicima, trgovcima i korisnicima koji su joj se javili unutar rokova određenih u Obavijesti o pokretanju postupka.

(29)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje dampinga, proizišle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije

Bio-Oils Huelva S.L., Huelva, Španjolska,

Biopetrol Rotterdam BV, Rotterdam, Nizozemska,

Diester industrie SAS, Rouen, Francuska,

Novaol S.R.L., Milano, Italija,

Preol a.s., Lovosice, Češka Republika,

Rafineria Trzebinia S.A., Trzebinia, Poljska,

Verbio Vereinigte BioEnergie AG, Leipzig, Njemačka.

1.9.   Objava

(30)

Komisija je 3. lipnja 2015. svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške mjere na snazi te je pozvala sve zainteresirane strane da dostave primjedbe. Komisija je razmotrila primjedbe koje su iznijele zainteresirane strane i uzela ih u obzir, kad je to bilo primjereno.

(31)

NBB je nakon konačne objave zatražio saslušanje službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima i ono mu je odobreno.

2.   PROIZVOD OBUHVAĆEN REVIZIJOM I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod obuhvaćen revizijom

(32)

Proizvod obuhvaćen revizijom isti je kao onaj u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja postojećih mjera („početni ispitni postupak”), odnosno monoalkilni esteri masne kiseline i/ili parafinska plinska ulja, dobiveni sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznati kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem većim od 20 %, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz SAD-a, trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 1516 20 98, ex 1518 00 91, ex 1518 00 99, ex 2710 19 43, ex 2710 19 46, ex 2710 19 47, ex 2710 20 11, ex 2710 20 15, ex 2710 20 17, ex 3824 90 92, ex 3826 00 10 i ex 3826 00 90 („proizvod obuhvaćen revizijom”).

(33)

Biodizel je gorivo iz obnovljivih izvora koje se upotrebljava u prometnom sektoru za dizelske motore. Ipak, konvencionalni motori ne mogu raditi na čisti biodizel, nego na mješavinu mineralnog dizela i ograničenog sadržaja biodizela.

(34)

Biodizel koji se proizvodi u SAD-u pretežno je „metilni ester masnih kiselina” (fatty acid methyl ester – FAME) koji se dobiva iz širokog spektra biljnih ulja (sojino i palmino ulje, ulje uljane repice) i upotrijebljenog ulja za prženje, životinjskih masti ili biomase koji služe kao sirovina za biodizel. Pojam „ester” odnosi se na transesterifikaciju biljnih ulja, odnosno miješanje ulja s alkoholom. Pojam „metilni” odnosi se na metanol, koji je najčešće upotrebljavani alkohol u tom postupku, iako se u proizvodnom postupku može upotrijebiti i etanol, čime se dobivaju „etilni esteri masnih kiselina”.

(35)

Sve vrste biodizela i biodizel u mješavinama, unatoč mogućim razlikama u smislu sirovina upotrijebljenih u proizvodnji ili odstupanja u proizvodnim postupcima, imaju jednaka ili vrlo slična osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te se upotrebljavaju u iste svrhe. Mogućim promjenama proizvoda iz ispitnog postupka ne mijenjaju se njegova osnovna definicija, njegova svojstva ili dojam koji o tom proizvodu imaju različite strane. Posebno sa stajališta krajnjeg korisnika dizelskog goriva nije važno je li mješavina raspoloživa na crpki načinjena od određene sirovine za biodizel.

2.2.   Istovjetni proizvod

(36)

Kao i u početnom ispitnom postupku, biodizel koji se prodaje na domaćem tržištu u SAD-u i američki biodizel koji se prodaje za izvoz imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i namjene. Slično tome, biodizel koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji ima ista osnovna fizička i tehnička svojstva i namjene kao proizvod koji se u Uniju izvozi iz SAD-a. Stoga su to istovjetni proizvodi za potrebe ovog ispitnog postupka u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

2.3.   Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(37)

Vlada SAD-a tvrdila je da je dizel koji se proizvodi iz biomase (8) šira kategorija proizvoda od proizvoda obuhvaćenog revizijom. Međutim, kako je utvrđeno Uredbom o uvođenju kompenzacijskih pristojbi u početnom ispitnom postupku (9), sve vrste biodizela i mješavine biodizela, uključujući dizel proizveden iz biomase, smatraju se biodizelskim gorivima i dio su zakonodavnog paketa koji se odnosi na energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i alternativna goriva. To je zato što biodizel proizveden iz biomase ima jednaka ili vrlo slična osnovna fizička i tehnička svojstva i namjenu kao biodizel dobiven iz drugih izvora. Nijedna zainteresirana strana nije osporila nalaz iz početnog ispitnog postupka i on nastavlja važiti u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Zato Komisija odbija tvrdnju Vlade SAD-a.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(38)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga.

3.1.   Uvodne napomene

(39)

Zbog izostanka suradnje odabranih proizvođača u uzorku navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 25., na temelju provjerenih podataka koje su dostavili proizvođači iz SAD-a nije bilo moguće provesti analizu. Zbog toga je Komisija upotrijebila sljedeće izvore podataka: podatke koje su neki proizvođači biodizela iz SAD-a u fazi pokretanja postupka dostavili kao odgovor na upitnike za potrebe odabira uzorka, Eurostat, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, naknadne podneske podnositelja zahtjeva, Državni odbor SAD-a za biodizel, web-mjesta Uprave za informiranje o energetici SAD-a i Ministarstva energetike SAD-a te Komisiju za međunarodnu trgovinu SAD-a.

3.2.   Damping uvoza tijekom RIPR-a

(40)

Nakon uvođenja mjera 2009. uvoz biodizela iz SAD-a u Uniju smanjio se gotovo na nulu, a 2013. i tijekom RIPR-a izvezena je tek vrlo mala količina. U takvim se okolnostima nije smatralo bitnim procijeniti razinu dampinškog uvoza u RIPR-u. Prema tome se može zaključiti da se damping nije nastavio tijekom RIPR-a.

3.3.   Dokaz o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(41)

Komisija je analizirala postoje li dokazi o vjerojatnosti ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjere. Posebno su analizirani sljedeći elementi: odnos između cijena proizvoda koji se proizvodi i prodaje u Uniji i onog koji se proizvodi i prodaje u SAD-u, odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i cijena u SAD-u, odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji, neiskorišteni kapaciteti te prakse izbjegavanja i apsorpcije mjera.

3.3.1.   Odnos između cijena proizvoda proizvedenog i prodanog u Uniji i u SAD-u

(42)

U izostanku suradnje proizvođača biodizela iz SAD-a službe Komisije upotrijebile su tri izvora informacija za uspostavu cijene domaće prodaje biodizela u SAD-u tijekom RIPR-a: i. odgovore na upitnik koje su u fazi pokretanja postupka za potrebe odabira uzorka dostavili brojni proizvođači biodizela iz SAD-a, ii. podatke koje je dostavio NBB na temelju podataka koje je prikupio istraživač tržišta pod nazivom „Jacobsen” i iii. podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju podataka koje je prikupila Služba za informacije o cijenama nafte (Oil Price Information Service – OPIS).

(43)

Podatci iz tih triju izvora uključuju različite razine trgovačkih cijena i uvjeta u međunarodnoj trgovini. Međutim, te su vrijednosti vrlo slične. Prosjek je vrijednosti na temelju tih triju izvora 1 196,93 USD po metričkoj toni. Prema prosječnom tečaju eura u odnosu na dolar tijekom RIPR-a (1 EUR = 1,356 USD) taj iznos odgovara domaćoj prodajnoj cijeni u SAD-u od 883 EUR po metričkoj toni (10).

(44)

Prosječna cijena biodizela na razini franko tvornica koji su u Uniji tijekom RIPR-a prodavali proizvođači iz Unije, kako je prikazano u nastavku u tablici 8., iznosila je 905 EUR po metričkoj toni (1 227,18 USD).

(45)

Za ponovni ulazak na tržište Unije proizvođači iz SAD-a morali bi prodavati po cijeni nižoj od 905 EUR po metričkoj toni. Njihovom konačnom cijenom morali bi se pokriti i troškovi prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja te postojeća carinska pristojba (6,5 %) koja se primjenjuje na biodizel. U skladu s podatcima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, ti troškovi zajedno bi iznosili oko 100 EUR po metričkoj toni. Komisija je do tog iznosa došla na temelju iznosa carinskih pristojbi, prijevoza i vozarine kako je izračunao NBB (oko 94 EUR) i zaokružila ga na 100 EUR radi pokrivanja i nekih dodatnih troškova nastalih nakon uvoza.

(46)

Slijedom toga, ako proizvođači iz SAD-a ponovno počnu izvoziti u EU, trebali bi izvoziti po cijeni na razini franko tvornica (manjoj od 805 EUR po metričkoj toni), koja bi bila niža od njihove domaće prodajne cijene u SAD-u, tj. bila bi dampinška. Na temelju okolnosti koje su detaljnije opisane u uvodnim izjavama 63. i 71. koje se odnose na izvozne cijene prema trećim zemljama odnosno rezervni kapacitet, vjerojatno je da bi proizvođači iz SAD-a ponovno počeli izvoziti u Uniju ako se dopusti istek mjera na snazi jer bi im se time omogućilo da smanje jedinične troškove proizvodnje kako je detaljnije objašnjeno u nastavku u uvodnoj izjavi 72.

(47)

NBB je nakon konačne objave doveo u pitanje točnost prosječne domaće prodajne cijene koju je utvrdila Komisija i podsjetio da je u jednom od njezinih ranijih podnesaka navedena niža vrijednost (789,36 EUR po metričkoj toni), na temelju cijena koje je dostavilo Ministarstvo energetike SAD-a.

(48)

Komisija tu tvrdnju odbija zbog sljedećih razloga:

(49)

Prosječna cijena koju navodi NBB ne može se smatrati preciznom osnovom jer je to bila maloprodajna cijena, a ne cijena na razini franko tvornica. Točnije, NBB je dostavio prosječnu mjesečnu maloprodajnu cijenu (na crpki) biodizela u SAD-u u srpnju 2014. mjereno kao GGE (Gasoline Gallons Equivalent (GGE) – količina alternativnog goriva potrebnog za dobivanje energije jednake energiji jednog tekućeg galona benzina) i uz upotrebu tečaja u točno određenom trenutku, odnosno 19. rujna 2014.

(50)

Prosječna cijena koju je izračunala Komisija razumna je vrijednost, uzme li se u obzir da su za njezin izračun upotrijebljene najbolje dostupne činjenice jer proizvođači iz SAD-a nisu surađivali. To je prosjek cijena koje su u početnoj fazi prijavili neki proizvođači iz SAD-a, cijena koje je prikupio istraživač tržišta „Jacobsen”, a dostavio ih sam NBB i cijena koje je prikupio OPIS, a dostavio EBB. U nedostatku podataka o količinama na temelju kojih bi se mogla izračunati ponderirana prosječna cijena, to je bio običan prosjek. Ipak, te tri vrijednosti bile su vrlo slične. Uvjeti u međunarodnoj trgovini i razina trgovine nisu bili poznati i nije ih se moglo uzeti u obzir. Međutim, OPIS-ove cijene prilagođene su kako bi se njima u obzir uzeli i razumni troškovi prijevoza unutar SAD-a. S obzirom na znatnu razliku između domaće i izvozne cijene, nikakvom prilagodbom uvjetima u međunarodnoj trgovini i razini trgovine ne bi se promijenio zaključak da bi proizvođači iz SAD-a morali prodavati po dampinškim cijenama ako bi htjeli ponovno početi prodavati u Uniju.

(51)

NBB je osporavao i iznos od 100 EUR po metričkoj toni upotrijebljen za izračunavanje pouzdane prosječne izvozne cijene počevši od prosječne cijene biodizela u Uniji i predložio da se umjesto toga upotrijebi iznos od 110,49 EUR. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 45., Komisija je upotrijebila iznose koje je NBB predložio za carinske pristojbe, prijevoz i vozarinu. Komisija je za dodatne troškove nakon uvoza upotrijebila iznos niži od 16,69 EUR, kako tvrdi NBB, samo zato što NBB nije dokazao da bi iznos troškova nakon uvoza trebao biti 2 % cijene CIF na granici. U svakom slučaju, razlika između procjene Komisije i procjene NBB-a zanemariva je i njome se ne mijenja zaključak o vjerojatnosti dampinga, uzme li se u obzir i to da precizno izračunavanje dampinga u tom smislu nije bilo obvezno.

(52)

NBB je tvrdio da je, kao i u početnom ispitnom postupku, bilo potrebno odobriti prilagodbu zbog fizičke razlike kako bi se u obzir uzelo činjenicu da je glavna sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju biodizela u SAD-u soja, dok je u Uniji glavna sirovina uljana repica, koja je kvalitetnija i iziskuje cjenovnu premiju.

(53)

Ta se tvrdnja mora odbiti. U početnom ispitnom postupku prilagodba je odobrena na temelju usporedbe provjerenih podataka koje su dostavili proizvođači iz SAD-a i iz Unije. Budući da proizvođači iz SAD-a u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nisu surađivali, Komisija najprije nije mogla utvrditi da bi prilagodbu trebalo odobriti. Drugo, da je prilagodba bilo potrebno odobriti, Komisija ne bi mogla odrediti razinu te prilagodbe. Okolnosti koje su prevladavale tijekom početnog ispitnog postupka promijenile su se, točnije, mješavina sirovina koja se u EU-u i SAD-u upotrebljava za proizvodnju biodizela više nije ista. Nadalje, NBB je zahtijevao prilagodbu od 10 %, ali tu razinu prilagodbe nije potkrijepio.

(54)

NBB i Vlada SAD-a tvrdili su da bi proizvođači iz SAD-a, s obzirom na to da je cijena na domaćem tržištu SAD-a viša nego vjerojatna izvozna cijena u Uniju, povisili svoju domaću prodaju umjesto da izvoze u Uniju, posebno zbog povećane potrošnje u SAD-u.

(55)

Ta je tvrdnja neosnovana i potrebno ju je odbiti. Potrošnja u SAD-u proteklih je godina rasla uglavnom zbog vladinih politika, kao što su poticaji i obvezne ciljne vrijednosti utvrđene koje su utvrđene u Programu za goriva iz obnovljivih izvora i programima subvencija za promicanje proizvodnje i miješanja biodizela. Međutim, na temelju podataka koje je dostavio sam NBB, potrošnja biodizela u SAD-u smanjila se 2014. u odnosu na potrošnju 2013. Nema dokaza da će potrošnja 2015. i 2016 rasti. Naprotiv, iz javno dostupnih podataka (11) proizlazi da će u sljedećim godinama ciljne vrijednosti za obveznu upotrebu goriva dobivenih iz obnovljivih izvora u SAD-u ostati stabilne. Slijedom toga, vjerojatnije je da će sadašnja razina potrošnje u SAD-u ostati stabilna, nego da će rasti. Budući da u SAD-u postoji višak kapaciteta (vidi u nastavku uvodne izjave 69. i sljedeće), proizvođači u SAD-u bit će motivirani izvoziti u Uniju, čak i ako budu prodavali po cijeni nižoj od domaće kojom još uvijek mogu pokriti svoje varijabilne troškove.

(56)

NBB je tvrdio da je Komisija trebala objasniti kako bi se za proizvođače iz SAD-a povećanim obujmom proizvodnje smanjili troškovi proizvodnje. U tom je pogledu potrebno odmah napomenuti da Komisija zbog manjka suradnje nije mogla precizno izračunati učinak koji bi veći obujam proizvodnje imao na troškove proizvođača u SAD-u. Međutim, s ekonomskog stajališta jasno je da se jedinični trošak proizvodnje smanjuje ako se fiksni troškovi raspodijele na veći obujam proizvodnje. To vrijedi čak i ako je glavni dio troškova u proizvodnji biodizela varijabilan i ovisi o tome koje su sirovine upotrijebljene, kako tvrdi NBB. Fiksni troškovi još se uvijek moraju raspodijeliti na ukupan obujam proizvodnje. Iz podataka dobivenih od industrije Unije vidljivo je da troškovi sirovine čine veći dio troškova proizvodnje, no točan postotak ovisi o tome koja se sirovina upotrebljava, u kolikoj je mjeri društvo vertikalno integrirano te o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima društva. Komisija je u tim okolnostima mogla opravdano pretpostaviti da će se zbog povećane količine proizvodnje za proizvođače iz SAD-a smanjiti troškovi proizvodnje. Tako ne bi bilo jedino ako bi izvozna cijena bila tako mala da se njome ne bi pokrila čak ni cijena upotrijebljene sirovine, no NBB nije dostavio nikakve primjedbe kojima bi potkrijepio takav scenarij.

3.3.2.   Odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i cijena u SAD-u

(57)

Još jedan element kojim se opravdava zaključak da je ponavljanje dampinga vjerojatno temelji se na analizi strukture izvoza biodizela iz SAD-a u treće zemlje tijekom RIPR-a. Komisija se poslužila bazom podataka Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu i preuzela podatke o količini i vrijednosti izvoza biodizela pod oznakom HTS 382600 tijekom RIPR-a. Količina izvoza (u metričkim tonama) u sve zemlje (uključujući EU) iznosila je 567 018 tona. Prosječna vrijednost po metričkoj toni tijekom RIPR-a bila je 753,34 EUR franko uz bok broda. Komisija je izračunala prosječnu prodajnu cijenu u američkim dolarima po metričkoj toni i usporedila je s prosječnom domaćom cijenom u SAD-u (utvrđenom kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 42.). Sažetak nalaza naveden je u nastavku.

Tablica 1.

Obujam izvoza iz SAD-a i izvozne cijene tijekom RIPR-a

Zemlje odredišta

Količine izvoza (u metričkim tonama)

Postotak izvoza u sve zemlje

Prosječna vrijednost (USD) po metričkoj toni

Prosječna vrijednost (EUR) po metričkoj toni

Damping kao postotak izvozne cijene

Ukupno Gibraltar (12)

76 266

13

753,19

555,45

59

Ukupno Kanada

247 959

44

1 167,33

860,86

3

Ukupno Australija

4 267

1

1 019,77

752,04

17

Ukupno Malezija

103 773

18

891,44

657,41

34

(58)

S obzirom na prikazano u tablici čini se da proizvođači iz SAD-a trenutačno prodaju u treće zemlje po dampinškim cijenama, pri čemu su te izvozne cijene između 3 % i 59 % niže od domaćih. Stoga je Komisija zaključila da je, s obzirom na to da proizvođači iz SAD-a trenutačno prodaju u treće zemlje po dampinškim cijenama, vjerojatno da bi po dampinškim cijenama izvozili i u EU tako što bi preusmjerili dio svojeg trenutačnog izvoza na druga tržišta.

(59)

NBB je nakon konačne objave postavio pitanje točnosti podataka o izvozu jer oznaka HTS koja se upotrebljava za procjenu obujma izvoza (38 26 00) uključuje i druge proizvode pa se izvozna cijena ne može usporediti s domaćom cijenom biodizela.

(60)

Komisija je tu oznaku upotrijebila zato što je sama Vlada SAD-a u svojem odgovoru na drugi dopunski upitnik od 19. prosinca 2014. izjavila da se ta oznaka upotrebljava od 2012. kako bi se osigurali točni statistički podatci o izvozu biodizela iz SAD-a. Iako se tom oznakom preuveličava vrijednost dotičnog izvezenog proizvoda, ipak se preuveličava u znatno manjoj mjeri nego oznakama koje su upotrebljavale prije toga. Nadležna tijela SAD-a zaključila su da se tom oznakom osigurava relativno točan prikaz vrijednosti izvoza.

(61)

NBB je tvrdio da se domaće cijene koje je izračunala Komisija ne mogu usporediti s izvoznim cijenama navedenima u bazi podataka Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu te da se prema tome dampinške marže koje je izračunala Komisija ne mogu upotrijebiti.

(62)

U reviziji zbog predstojećeg isteka mjere nije potrebno izračunavati nove dampinške marže. U ovom je slučaju nakon uvođenja mjera zaustavljen dampinški uvoz tako da je analiza usmjerena na vjerojatnost ponovnog početka dampinškog izvoza. Komisija je zbog izostanka suradnje proizvođača iz SAD-a upotrijebila dostupne činjenice. U tom su scenariju relevantne izvozne cijene prema trećim zemljama i one se mogu upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu onoga što će se dogoditi kad isteknu mjere. Točnije, nije predviđeno da se usporedbom domaćih cijena i izvoznih cijena u treće zemlje izračunaju točne dampinške marže, nego da se dobiju pokazatelji vjerojatnosti ponavljanja dampinga ako se dopusti istek postojećih mjera.

3.3.3.   Odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji

(63)

Tržište EU-a privlačno je tržište za izvoz biodizela iz SAD-a. Na temelju baze podataka Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu iz prethodne uvodne izjave 57. prosječna izvozna cijena za sva odredišta tijekom RIPR-a bila je 1 021,52 USD (753,34 EUR) po metričkoj toni. Najviša prosječna izvozna cijena bila je cijena izvoza u Kanadu (1 167,33 USD ili 860,86 EUR po metričkoj toni), a najniža cijena izvoza u Gibraltar (753,19 USD ili 555,45 EUR po metričkoj toni).

(64)

Ta prosječna izvozna cijena niža je od prosječne cijene biodizela koji su proizvođači iz Unije prodavali u Uniji tijekom RIPR-a (905 EUR po metričkoj toni). Čak i kad bi proizvođači iz SAD-a morali prodavati po cijeni nižoj od 905 EUR po toni kako bi ušli na tržište Unije, i dalje bi imali poticaj za preusmjeravanje dijela trenutačnog izvoza u treće zemlje na tržište Unije jer je ono i dalje privlačnije od tržišta nekih ostalih trećih zemalja.

(65)

NBB i Vlada SAD-a tvrdili su da trenutačna izvozna prodaja SAD-a u treće zemlje neće biti preusmjerena u Uniju jer je najveće pojedinačno izvozno tržište Kanada, u kojoj su cijene više od cijena na razini franko tvornica za Uniju.

(66)

Međutim, Komisija je spomenula „dio trenutačne izvozne prodaje”, a ne cjelokupnu. Komisija nije tvrdila da će proizvođači iz SAD-a prestati izvoziti u Kanadu i tu prodaju preusmjeriti u Uniju. Štoviše, i Kanada se može smatrati privlačnim tržištem za proizvođače iz SAD-a, međutim, to je tržište ograničene veličine u usporedbi s tržištem Unije (13) koje je i dalje najveće svjetsko tržište biodizela.

(67)

NBB je tvrdio i da trenutačni izvoz u Maleziju neće biti preusmjeren u Uniju jer potrošnja u toj zemlji raste, a na uvoz biodizela ne plaćaju se carinske pristojbe.

(68)

Međutim, na temelju prosječnih izvoznih cijena SAD-a u Maleziju, prema podatcima iz baze podataka Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu, čini se da bi za proizvođače iz SAD-a prodaja u Uniju bila profitabilnija nego prodaja u Maleziju, čak i ako se dodaju redovne carinske pristojbe. Kako je prethodno prikazano u tablici 1., izvozne cijene za Maleziju bile su tijekom RIPR-a znatno niže od cijena u Uniji. Osim toga, iako potrošnja u Maleziji možda raste, u Maleziji raste i proizvodnja koja se posebno temelji na palminu ulju. Osim toga, može se opravdano očekivati da će susjedna Indonezija, koja ima znatnu proizvodnju biodizela, povećati svoj izvoz u Maleziju ako se poveća potrošnja. Stoga je tu tvrdnju potrebno odbiti.

3.3.4.   Neiskorišteni kapacitet

(69)

Znatan neiskorišteni kapacitet proizvođača iz SAD-a poticaj je za povećanje proizvodnje i prodaju biodizela na tržištu EU-a po dampinškim cijenama. Zbog izostanka suradnje proizvođača iz SAD-a Komisija je proizvodni kapacitet SAD-a utvrdila na temelju podataka dostupnih na web-mjestima Agencije SAD-a za zaštitu okoliša (EPA) i Uprave SAD-a za informiranje o energetici (EIA).

(70)

Proizvođači biodizela iz SAD-a moraju izvješćivati ta dva nadležna tijela (godišnje odnosno mjesečno) o svojem postojećem i planiranom proizvodnom kapacitetu te o proizvodnji, ulaznim materijalima, zalihama i prodaji biodizela.

(71)

Na temelju podataka EIA-e kapacitet proizvođača biodizela iz SAD-a tijekom RIPR-a iznosio je 7 128 000 tona. Taj je obujam vrlo sličan obujmu iz podataka koje je dostavio NBB, a koji se temelji na podatcima koje su njegovi članovi dostavili EPA-i, tj. 6 963 000 tona.

(72)

Stvarna proizvodnja biodizela u SAD-u tijekom RIPR-a bila je 4 450 000 tona (podatci EIA-e), što odgovara iskorištenosti kapaciteta od 62,4 % i rezervnom kapacitetu od 37,6 %, odnosno 2 678 000 tona. Vjerojatno je da bi se taj rezervni kapacitet upotrijebio za opskrbu tržišta Unije kad bi se dopustilo da mjere isteknu. Proizvođači iz SAD-a zaista mogu jednostavno povećati svoju proizvodnju i izvoziti u EU te pritom ostvariti gospodarsku korist od povećanja stope iskorištenosti kapaciteta i smanjenja jediničnog troška proizvodnje. Ulazak rezervnog kapaciteta SAD-a na tržište Unije imao bi znatan utjecaj jer taj kapacitet iznosi gotovo 22 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a.

(73)

NBB je u tom pogledu dostavio niz primjedaba. Istaknuo je, kao prvo, da je proizvodni kapacitet SAD-a vjerojatno manji nego što je to smatrala Komisija. Prema tvrdnjama NBB-a brojna postrojenja u SAD-u, iako registrirana, zapravo nisu aktivna i stoga stvarni proizvodni kapacitet iznosi 5 409 000 tona. NBB je prijavio i veću proizvodnju biodizela tijekom RIPR-a koja je dosezala 5 084 000 tona. Zbog toga je NBB tvrdio da je iskorištenost kapaciteta oko 94 % i da postoji malo rezervnog kapaciteta koji bi se mogao upotrijebiti za izvoz u EU ako se mjere stave izvan snage.

(74)

Ta je tvrdnja odbijena. Podatci koje je dostavio NBB nisu se mogli uskladiti sa službeno dostupnim podatcima. Proizvođači biodizela u SAD-u obvezni su mjesečno dostavljati EIA-i obrazac (EIA – 22M „Pregled mjesečne proizvodnje biodizela”) u kojem, među ostalim podatcima, navode godišnji proizvodni kapacitet i svoj poslovni status, poput aktivan, privremeno neaktivan ili trajno obustavio poslovanje. Od siječnja 2013. u registriranom su kapacitetu od mjeseca do mjeseca zabilježene male razlike, ali je sveukupno bio razmjerno stabilan.

(75)

Osim toga, proizvođači biodizela u SAD-u obvezni su EPA-i svake godine, među ostalim podatcima, dostaviti i one o vrsti ili vrstama goriva iz obnovljivih izvora koje će prema očekivanjima proizvesti ili uvesti te o postojećem i planiranom proizvodnom kapacitetu.

(76)

Na taj se način podatak o registriranom kapacitetu koji prijavljuju proizvođači biodizela u SAD-u redovno ažurira i stoga se smatra točnim izvorom. Registrirani kapacitet koji se trenutačno ne upotrebljava ili je neiskorišten ipak se mora uzeti u obzir pri izračunavanju rezervnog kapaciteta koji je na raspolaganju za povećanje proizvodnje i izvoza.

(77)

Štoviše, iz vrijednosti koje o proizvodnom kapacitetu dostavlja NBB već su isključeni podatci o trajno zatvorenom kapacitetu, što je potvrđeno i u podnesku NBB-a. U postrojenjima koja nisu trajno zatvorena proizvodnja može, prema definiciji, ponovno započeti ako se tržišni uvjeti u budućnosti promijene (kao što je otvaranje tržišta Unije). Za ispitivanje „vjerojatnosti ponavljanja” u okviru revizije zbog predstojećeg isteka mjera nužno je razmotriti što bi se u budućnosti moglo dogoditi ako se dopusti istek mjera, a ne samo ocjenjivati stanje tijekom RIPR-a.

(78)

Zbog toga Komisija smatra da je trenutačno registrirani kapacitet čvrsta osnova za izračun ukupnog proizvodnog kapaciteta i rezervnog kapaciteta SAD-a i odbija NBB-ovu tvrdnju.

(79)

Nakon konačne objave NBB je i dalje tvrdio da u proizvodnom kapacitetu nije potrebno uzimati u obzir neiskorišteni kapacitet, čak i ako taj kapacitet nije prijavljen nadležnim tijelima SAD-a kao rastavljen ili trajno zatvoren.

(80)

Međutim, u skladu s uputama EIA-e koje je citirao NBB, „godišnji proizvodni kapacitet [je] količina biodizela koju postrojenje može proizvesti u kalendarskoj godini, uz pretpostavku uobičajenog prekida rada zbog održavanja. To uključuje kapacitet neiskorištenog postrojenja dok se postrojenje ne rastavi ili napusti”. Iz prethodno navedenog očito je da EIA uzima u obzir sva moguća postrojenja koja bi mogla ponovno poslovati. Stoga, suprotno od tvrdnji NBB-a, postrojenja koja nisu rastavljena ili trajno zatvorena mogu po definiciji ponovno pokrenuti proizvodnju ako se uvjeti u budućnosti promijene.

(81)

Zbog toga je Komisija smatrala da je trenutačno registrirani kapacitet bio točna osnova za izračun ukupnog proizvodnog kapaciteta i rezervnog kapaciteta SAD-a.

(82)

NBB je tvrdio i da industrija biodizela u SAD-u nije ustrojena kao izvozna industrija s obzirom na to da većina postrojenja za proizvodnju biodizela u SAD-u godišnje proizvede manje od 15 000 000 galona (55 000 metričkih tona). Navodno ne bi bilo ekonomski izvedivo pohranjivati biodizel proizveden tijekom nekoliko tjedana radi samo jedne izvozne pošiljke.

(83)

I ta je tvrdnja odbijena. Industrija biodizela u SAD-u može izvoziti, a prije uvođenja mjera koje su na snazi proizvođači iz SAD-a izvozili su znatne količine biodizela na tržište Unije, do 1 137 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka u početnom ispitnom postupku (1. travnja 2007. do 31. ožujka 2008.). Iz toga se vidi da postoje proizvođači u SAD-u čiji je proizvodni kapacitet dovoljno velik da mogu izvoziti. Proizvođači iz SAD-a čiji je pojedinačni proizvodni kapacitet nedovoljan za otpremanje u Uniju nastavit će opskrbljivati domaće tržište, a trgovci mogu objediniti količine proizvedene u nekoliko postrojenja i izvesti ih.

(84)

Iz navedenog se može zaključiti da je rezervni kapacitet industrije biodizela u SAD-u znatan i da je ona stoga vrlo motivirana za ponovni izvoz na tržište EU-a ako se dopusti istek postojećih mjera.

3.3.5.   Praksa izbjegavanja i apsorpcije

(85)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2., utvrđeno je da se antidampinške mjere uvedene 2009. izbjegavaju pretovarom u Kanadi i mijenjanjem sastava mješavine. Postojanje takve prakse ukazuje na to da postoji interes nekih proizvođača iz SAD-a za ulazak na tržište Unije čak i nakon uvođenja mjera te se to smatra pokazateljem vjerojatnosti buduće dampinške prakse.

(86)

NBB je nakon konačne objave tvrdio da su ti događaji nastupili četiri godine prije RIPR-a i iz njih se ne mogu donositi zaključci o ovom predmetu.

(87)

Komisija je smatrala da postojanje prethodne prakse koju su uveli isti sudionici na tržištu sama po sebi nije odlučujuća, ali se ona svejedno može smatrati pokazateljem snažnog interesa proizvođača iz SAD-a u pogledu ulaska na tržište Unije.

3.3.6.   Ostali elementi

(88)

Tijekom RIPR-a proizvodnja biodizela u SAD-u (4 450 000 tona) bila je manja od potrošnje (4 896 000 tona). Zbog toga se u SAD uvozilo više biodizela nego što se izvozilo. Razlog za to mogao bi se pronaći u nesigurnosti koja se povezuje s ciljnim vrijednostima obvezne proizvodnje biodizela na temelju Programa normi za goriva iz obnovljivih izvora (Renewable Fuel Standard Programme) (1,28 milijardi galona, što odgovara 4 238 000 tona u 2014., a koje su u odnosu na 2013. ostale nepromijenjene) i u mogućnosti da u Programu normi za goriva iz obnovljivih izvora sudjeluje i uvezeni biodizel te da se za njega, kad je na snazi, potražuje porezna olakšica za biodizel iz SAD-a. Ukupni uvoz tijekom RIPR-a iznosio je 1 072 000 tona, a ukupni izvoz 567 000 tona. Međutim, ako raspoloživi proizvodni kapacitet nije bio upotrijebljen za zadovoljenje domaće potražnje tijekom razmatranog razdoblja, nije vjerojatno da će taj raspoloživi proizvodni kapacitet u budućnosti biti upotrijebljen u istu svrhu. Utvrđeno je da je proizvodni kapacitet SAD-a (7 128 000 tona) bio tijekom RIPR-a znatno veći od domaće potrošnje. To znači da će, nastanu li nove mogućnosti na izvoznim tržištima, to biti poticaj za proizvođače iz SAD-a koji će tada vjerojatno iskoristiti svoj rezervni kapacitet. Da su rezervni kapacitet mogli upotrijebiti za zadovoljenje potreba domaće potrošnje, to bi već bili učinili.

(89)

U tom smislu potrebno je napomenuti da je tržište Unije vrlo privlačno jer je najveće na svijetu, a na razini Unije i na nacionalnim razinama postoje poticaji za potrošnju biodizela. Zato bi proizvođačima iz SAD-a odgovaralo da svoj rezervni kapacitet u potpunosti iskoriste i dio svoje manje profitabilne izvozne prodaje u ostale treće zemlje preusmjere na tržište Unije.

(90)

Nakon konačne objave NBB je tvrdio da je iz činjenice da je potrošnja biodizela u SAD-u tijekom RIPR-a bila veća od proizvodnje vidljivo da proizvođači iz SAD-a nemaju rezervni kapacitet koji bi se mogao upotrijebiti za ulazak na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

(91)

Komisija je smatrala da bi rezervni kapacitet utvrđen u SAD-u koji se mogao upotrijebiti za zadovoljenje cjelokupne potrošnje SAD-a, ali se trenutačno u tu svrhu ne upotrebljava, po svemu sudeći bio upotrijebljen za zadovoljenje ostalih tržišta na kojima postoji potražnja, a posebno tržišta Unije na kojem trenutačno nema proizvođača izvoznika iz SAD-a. Komisija je naglasila da je proizvodni kapacitet u SAD-u znatno veći od potrošnje, a neupotrijebljeni je kapacitet, prema tome, na raspolaganju za izvoz u Uniju ako se dopusti istek mjera na snazi.

3.3.7.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(92)

S obzirom na znatni rezervni kapacitet industrije SAD-a i privlačnost tržišta Unije u smislu veličine i prodajne cijene, a posebno s obzirom na razinu cijena po kojima SAD izvozi u treće zemlje te s obzirom na prethodno zabilježene prakse izbjegavanja Komisija je zaključila da će se dampinški uvoz iz SAD-a vjerojatno ponoviti ako se dopusti istek mjera na snazi.

4.   ŠTETA

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje Unije

(93)

Istovjetni je proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodilo oko 200 proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(94)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila gotovo 11 600 000 tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su podatci dostavljeni u zahtjevu i podatci koje su proizvođači u Uniji dostavili tijekom ispitnog postupka. Kao što je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 12.–13., sedam proizvođača iz Unije odabrano je za uzorak koji predstavlja gotovo 30 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2.   Potrošnja u Uniji

(95)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju obujma ukupne proizvodnje u Uniji umanjenom za izvoz i uvećanim za uvoz iz trećih zemalja. Obujam uvoza i izvoza dobiven je iz podataka Eurostata.

(96)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Ukupna potrošnja

u Uniji (u metričkim tonama)

11 130 119

11 856 626

11 382 324

12 324 479

Indeks

100

107

102

111

Izvor: podatci industrije Unije, Eurostat

(97)

Na temelju prethodno navedenog potrošnja biodizela u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 11 %.

4.3.   Uvoz proizvoda obuhvaćenog revizijom iz dotične zemlje

4.3.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz dotične zemlje

(98)

Kako je prethodno navedeno (uvodna izjava 40.), uvoz biodizela iz SAD-a u Uniju prema podatcima Eurostata smanjio se gotovo na nulu nakon uvođenja mjera 2009.

(99)

Uvoz u Uniju iz dotične zemlje i tržišni udio razvijali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio SAD-a

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

SAD (metričke tone)

2 442

803

7

13

Indeks

100

33

0

1

Tržišni udio

0

0

0

0

Izvor: Eurostat

4.3.2.   Cijene i sniženje cijena

(100)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz biodizela u Uniju iz SAD-a bio je zanemariv i nije pružao osnovu za smisleni izračun sniženja cijena.

(101)

Stoga je provedena analiza prosječne cijene biodizela koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji i prosječne izvozne cijene biodizela koji se iz SAD-a izvozi u treće zemlje u razdoblju ispitnog postupka revizije, na temelju statističkih podataka dobivenih od Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu. Kao je prethodno navedeno (uvodna izjava 63.), prosječna izvozna cijena za sve zemlje bila je oko 753 EUR po metričkoj toni franko uz bok broda. Za izračun vjerojatne i razumne izvozne cijene u Uniju bilo bi potrebno toj prosječnoj izvoznoj cijeni dodati troškove prijevoza i osiguranja te carinske pristojbe od 6,5 % i troškove nakon uvoza, koji se procjenjuju na otprilike 100 EUR po metričkoj toni (vidi prethodnu uvodnu izjavu 45.). Iz toga slijedi da bi se procijenjenom izvoznom cijenom za Uniju snizile cijene u Uniji koja je u razdoblju ispitnog postupka revizije bila 905 EUR.

(102)

NBB je tvrdio da Komisija nije objasnila zašto je upotrijebila prosječne izvozne cijene SAD-a prema trećim zemljama pri utvrđivanju vjerojatne izvozne cijene u Uniju umjesto da je upotrijebila višu izvoznu cijenu prema Kanadi. Osim toga, tvrdi da Komisija nije objasnila osnovu za prilagodbu procijenjene izvozne cijene prema Uniji od 100 EUR i da nije uzela u obzir troškove nakon uvoza te navodne razlike u cijenama zbog različitih sirovina. Kao rezultat toga, analiza sniženja cijena ne bi bila točna.

(103)

Ispitnim postupkom dokazano je, kako je opisano u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 57., da se izvozne cijene SAD-a znatno razlikuju ovisno o odredištu. Stoga je, s obzirom na to da proizvođači iz SAD-a nisu surađivali, a kako bi utvrdila razumnu i vjerojatnu izvoznu cijenu prema Uniji, Komisija tu cijenu utvrdila na temelju prosječne izvozne cijene prema svim odredištima Upotreba samo najviše izvozne cijene, kako je tvrdio NBB, ne bi bila primjerena metoda jednako kao što ne bi bila primjerena ni upotreba najniže izvozne cijene. U pogledu sastavnih dijelova i izvora za prilagodbu od 100 EUR, uključujući troškove nakon uvoza i razlike u cijenama zbog sirovine, NBB je u biti iznio tvrdnje identične onima u pogledu izračuna koji vrijede za damping. Zbog razloga navedenih u prethodnim uvodnim izjavama 51. i 53. te se tvrdnje odbijaju i u pogledu analize sniženja cijena.

4.3.3.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(104)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Malezija (metričke tone)

16 622

36 543

211 430

314 494

Indonezija (metričke tone)

1 087 517

1 133 946

394 578

204 086

Argentina (metričke tone)

1 422 142

1 475 824

425 239

153 607

Ostali (metričke tone)

139 580

153 529

177 889

206 592

Ukupno (metričke tone)

2 665 861

2 799 842

1 209 136

878 779

Indeks

100

105

45

33

Tržišni udio

24,0 %

23,6 %

10,6 %

7,1 %

Indeks

100

99

44

30

Prosječna cijena

EUR/tona

927

932

779

786

Indeks

100

100

84

85

Izvor: Eurostat

(105)

Obujam biodizela uvezenog iz trećih zemalja osim SAD-a znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja, što se odražava i u sličnom smanjenju tržišnog udjela. Pad obujma uvoza 2013. podudara se s uvođenjem antidampinških mjera na uvoz biodizela iz Indonezije i Argentine. I prosječna se cijena smanjila za 15 % tijekom istog razdoblja. Kretanje cijena slično je kretanju cijena industrije Unije na tržištu Unije (tablica 8. u nastavku) i uglavnom se može pripisati smanjenju cijena sirovine. Iako su razine cijena približno 13 % ispod prosječne cijene u Uniji, tržišni je udio tog uvoza nizak i nema znatan učinak na industriju Unije.

4.4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1.   Opće napomene

(106)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitani su svi bitni gospodarski pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(107)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka o svim proizvođačima u Uniji, a mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(108)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(109)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(110)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Obujam proizvodnje (u metričkim tonama)

8 547 884

9 138 558

10 528 886

11 596 824

Indeks

100

107

123

136

Kapacitet proizvodnje (u metričkim tonama)

16 072 000

16 190 288

16 997 288

16 746 869

Indeks

100

101

106

104

Iskorištenost kapaciteta

53 %

56 %

62 %

69 %

Indeks

100

106

116

130

Izvor: podatci koje je dostavio EBB (podnositelj zahtjeva)

(111)

Iako je proizvodni kapacitet tijekom razmatranog razdoblja bio razmjerno stabilan (+ 4 %), obujam proizvodnje znatno se povećao od 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Povećanje obujma proizvodnje dijelom se objašnjava povećanjem potrošnje u Uniji u istom razdoblju, ali se i podudara s uvođenjem antidampinških mjera na uvoz biodizela iz Indonezije i Argentine, što je očigledno imalo pozitivan učinak na obujam proizvodnje industrije Unije.

(112)

Zahvaljujući stabilnom proizvodnom kapacitetu i povećanju obujma proizvodnje, iskorištenost kapaciteta se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 30 % i do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnula je 69 %.

(113)

NBB tvrdi da su u javnim odgovorima na upitnik nekih društava u uzorku vidljive visoke stope iskorištenosti kapaciteta u rasponu od 78 % do najmanje 93 %. Stoga se tvrdi da je niža prosječna stopa iskorištenosti kapaciteta cijele industrije posljedica strukturnih čimbenika, a ne uvoza. U tim okolnostima iskorištenost kapaciteta navodno nije potrebno smatrati pokazateljem da se industrija biodizela u Uniji još uvijek oporavlja od prethodnog dampinga.

(114)

Ta se tvrdnja ne može prihvatiti. Iskorištenost kapaciteta samo je jedan od brojnih makroekonomskih pokazatelja koje Komisija razmatra pri analizi ukupnog stanja industrije Unije. Činjenica da neka društva u uzorku možda imaju više stope iskorištenosti kapaciteta uobičajena je jer se makroekonomski pokazatelji temelje na ponderiranom prosjeku za cijelu industriju Unije. Činjenica da su se neki proizvođači biodizela u Uniji oporavili brže, ili više, od drugih, posebno u jako podijeljenoj industriji, ne čini taj pokazatelj suvišnim za ukupnu procjenu stanja industrije Unije.

4.4.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio

(115)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio razvijali su se kako slijedi tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Obujam prodaje na tržištu Unije (metričke tone)

8 497 073

8 863 191

9 741 548

10 966 576

Indeks

100

104

115

129

Tržišni udio

76,3 %

74,8 %

85,6 %

89,0 %

Indeks

100

98

112

117

Izvor: podatci koje je dostavio EBB (podnositelj zahtjeva)

(116)

Obujam prodaje industrije Unije znatno se povećao u skladu s povećanom proizvodnjom tijekom razmatranog razdoblja. Zahvaljujući tome povećao se i njezin tržišni udio na tržištu Unije sa 76 % na početku razmatranog razdoblja na 89 % na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije. Pozitivna kretanja obujma prodaje i tržišnog udjela pokazuju da su trenutačne antidampinške i antisubvencijske mjere imale pozitivan učinak na industriju Unije.

4.4.2.3.   Rast

(117)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 11 %, dok se obujam proizvodnje i prodaje povećao svaki za oko 30 %. Povećala se i iskorištenost kapaciteta za oko 30 %, a kapacitet je ostao razmjerno stabilan, uz tek manje povećanje. Istovremeno se tijekom razmatranog razdoblja povećala zaposlenost (tablica 7. u nastavku), a smanjila se razina ulaganja (tablica 11. u nastavku). Sveukupno se može zaključiti da je industrija Unije u razdoblju rasta.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(118)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Broj zaposlenika

2 123

2 125

2 351

2 326

Indeks

100

100

111

110

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

4 021

4 301

4 479

4 986

Indeks

100

107

111

124

Izvor: podatci koje je dostavio EBB (podnositelj zahtjeva)

(119)

Broj zaposlenih u industriji biodizela Unije ostao je stabilan na početku razmatranog razdoblja, ali se nakon toga povećao za 10 % od 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. To je kretanje potpuno u skladu s kretanjima ostalih pokazatelja štete, kao što su obujam proizvodnje i prodaja, i pokazatelj je oporavka od prethodnog dampinga ili subvencioniranja kroz koji industrija Unije trenutačno prolazi.

(120)

Budući da je povećanje zaposlenosti razmjerno manje nego povećanje proizvodnje biodizela, u skladu s tim je tijekom razmatranog razdoblja poboljšana i produktivnost po zaposleniku za gotovo 25 %, što ukazuje na to da industrija Unije postaje sve učinkovitija.

4.4.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(121)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 40., uvoz biodizela iz SAD-a praktično je zaustavljen nakon uvođenja mjera 2009. i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dampinga nije bilo. Zbog toga se visina dampinga ne može procijeniti. Međutim, iz analize pokazatelja štete vidljivo je da su mjere koje su na snazi protiv SAD-a i naknadno uvedene mjere protiv uvoza iz Argentine i Indonezije imale pozitivan učinak na industriju Unije te se smatra kako se ona nalazi na uzlaznoj putanji oporavka od prethodnog dampinga.

4.4.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(122)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene (na razini franko tvornica) proizvođača iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/metrička tona)

1 105

1 079

964

905

Indeks

100

98

87

82

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/metrička tona)

1 107

1 153

969

868

Indeks

100

104

88

78

Izvor: provjereni podatci proizvođača iz Unije u uzorku

(123)

Prosječna prodajna cijena u Uniji tijekom razmatranog razdoblja stalno se smanjivala, a slično je bilo i kretanje jediničnog troška proizvodnje. Budući da se biodizelom trguje kao proizvodom široke potrošnje, industrija Unije nije mogla zadržati višu prodajnu cijenu, nego ju je smanjila u skladu sa smanjenim troškovima proizvodnje. Industrija Unije zbog toga nije u potpunosti iskoristila prednosti nižih troškova sirovine. S druge je strane trošak proizvodnje po proizvedenoj jedinici smanjen nešto više od prosječne jedinične cijene, što je pokazatelj veće učinkovitosti industrije Unije.

4.4.3.2.   Troškovi rada

(124)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

60 866

59 081

60 802

61 807

Indeks

100

97

100

102

Izvor: provjereni podatci proizvođača iz Unije u uzorku

(125)

Prosječni trošak rada po zaposleniku ostao je stabilan tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

4.4.3.3.   Zalihe

(126)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Završne zalihe (u metričkim tonama)

84 734

118 256

92 825

91 202

Indeks

100

140

110

108

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

4

5

4

3

Indeks

100

125

100

75

Izvor: provjereni podatci proizvođača iz Unije u uzorku

(127)

Zalihe su tijekom cijelog razmatranog razdoblja ostale razmjerno stabilne i na uobičajenoj razini.

4.4.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(128)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2011.

2012.

2013.

RIPR

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima

(% prodajnog prometa)

2,0

– 1,4

1,1

3,8

Indeks

100

– 70

55

190

Novčani tok (EUR)

67 930 517

1 004 296

135 656 898

66 832 681

Indeks

100

1

200

98

Ulaganja (EUR)

12 122 366

9 859 293

9 133 725

8 314 180

Indeks

100

81

75

69

Povrat ulaganja

(% na neto prodaju)

14,0

– 14,2

12,5

44,2

Indeks

100

– 101

89

315

Izvor: provjereni podatci proizvođača iz Unije u uzorku

(129)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se s 2,0 % 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije povećala na 3,8 %. Međutim, 2012. smanjila se na razinu gubitka (– 1,4 %), što je najvjerojatnije bilo prouzročeno znatnim količinama dampinškog uvoza iz Indonezije i Argentine koji je zamijenio uvoz koji je prethodno dolazio iz SAD-a.

(130)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Iako za razmatrano razdoblje nije moguće odrediti jasna kretanja, društva u uzorku kroz to su razdoblje zadržala pozitivan novčani tok.

(131)

Tijekom razmatranog razdoblja ulaganja su se smanjila. Ipak, s obzirom na pozitivan novčani tok i znatan rast povrata ulaganja, što je prikazano u prethodnoj tablici, nema pokazatelja da bi industrija Unije bila imala teškoća u prikupljanju kapitala ili daljnjim ulaganjima da su takva ulaganja bila obvezna tijekom razmatranog razdoblja.

(132)

NBB tvrdi da profitabilnost od 3,8 % nije u skladu s njegovim izračunima koji su se temeljili na podatcima iz javnih verzija odgovora na upitnik proizvođača iz EU-a u uzorku i navedenoj profitnoj marži od 8,5 %.

(133)

Komisija je analizirala tu tvrdnju i utvrdila da je NBB dobio drukčiji podatak na temelju metodologije/izračuna koji je bio netočan zbog nekoliko razloga. Prije svega, njegov izračun profitabilnosti za RIPR nije se temeljio na odgovorima na upitnik, kako je tvrdio, nego na podatcima iz uzoraka koji, međutim, ne sadržavaju podatke koji se odnose na RIPR, nego na drugo razdoblje. Zatim, trošak proizvodnje koji je NBB upotrijebio za izračun profitabilnosti temeljio se na trošku proizvodnje za drukčiji uzorak društava upotrijebljen u drugom ispitnom postupku i ne može se stoga jednostavno prenijeti na ovaj ispitni postupak. Konačno, Komisija je utvrdila prosječnu profitnu maržu društava u uzorku na temelju pouzdanih i provjerenih podataka tih društava. Stoga je tvrdnja NBB-a odbijena.

4.4.4.   Zaključak o šteti

(134)

Iz analize gospodarskih pokazatelja vidi se da se tijekom razmatranog razdoblja povećao obujam proizvodnje i prodaje, dok se potrošnja u Uniji povećala u manjoj mjeri. Zbog toga je na tržištu Unije povećan udjel industrije Unije. Istodobno su se u sličnim razinama smanjile prodajne cijene i proizvodni troškovi. Time je industriji Unije onemogućeno da u cijelosti iskoristi povećanje obujma prodaje, iako je znatno smanjen uvoz iz trećih zemalja.

(135)

S druge je strane tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost ostala niska, a industrija Unije 2012. čak je pretrpjela gubitke. Čak je i dobit ostvarena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, nešto manje od 4 %, znatno manja od dobiti koju bi industrija Unije razumno trebala ostvariti u uobičajenim tržišnim uvjetima Komisija podsjeća i na to da je Vijeće u početnom ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja postojećih mjera utvrdilo (ciljnu) dobit od 15 % (14) koju bi industrija Unije razumno trebala ostvariti u izostanku dampinga. U ispitnom postupku u pogledu uvoza biodizela podrijetlom iz Argentine i Indonezije koji je uslijedio razina dobiti za koju se može razumno očekivati da će je industrija Unije ostvariti u izostanku dampinga ipak je blago revidirana naniže, uglavnom zbog pojačanog tržišnog natjecanja na tržištu Unije i zrelosti industrije biodizela u Uniji, i utvrđena je na 11 % (15).

(136)

Nekoliko gospodarskih pokazatelja bitnih za analizu trenutačnog stanja industrije Unije pokazuje pozitivna kretanja i stoga pokazuje da su antidampinške mjere koje su na snazi imale pozitivan učinak na industriju Unije. Međutim, razina dobiti industrije Unije još je uvijek vrlo niska i znatno je ispod ciljne dobiti kako je utvrđena u prethodnim ispitnim postupcima. Osim toga, razina je ulaganja niska i tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 30 %, a iskorištenost kapaciteta, iako raste, još je uvijek ispod 70 % u usporedbi sa stopom iskorištenosti od oko 90 %, koliko je iznosila u vrijeme kad na tržištu Unije nije bilo dampinškog uvoza (2004.–2006.) i kad se stanje u industriji Unije smatralo zdravim (16).

(137)

Na temelju sveukupne analize svih gospodarskih pokazatelja Komisija je zaključila da se industrija Unije još uvijek nije u potpunosti oporavila od učinaka prethodnog dampinga. Gospodarsko i financijsko stanje još je uvijek osjetljivo i postojeća pozitivna kretanja lako bi se mogla preokrenuti ako se dampinški uvoz iz SAD-a ponovi u znatnom obujmu.

5.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

(138)

Kako bi procijenila vjerojatnost ponavljanja štete za industriju Unije ako se dopusti da isteknu postojeće mjere, Komisija je analizirala vjerojatni učinak uvoza iz SAD-a na tržište Unije i na industriju Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Komisija je posebno analizirala vjerojatnost ponavljanja dampinškog uvoza, njegov obujam i vjerojatne razine cijena, rezervni kapacitet, privlačnost tržišta Unije i ponašanje proizvođača iz SAD-a u pogledu određivanja cijena.

(139)

Kako je prethodno zaključeno (u uvodnoj izjavi 92.), vjerojatno je da bi se dampinški uvoz iz SAD-a ponovio kad bi se dopustio istek postojećih mjera. Komisija je utvrdila da proizvođači biodizela iz SAD-a trenutačno vrše damping na tržištima ostalih trećih zemalja po cijenama čija je razina niža od cijena Unije. Budući da su cijene Unije nešto više od onih na tržištima ostalih trećih zemalja, vjerojatno je da barem dio tog izvoza može biti preusmjeren u Uniju ako isteknu postojeće mjere.

(140)

Komisija je utvrdila da proizvođači u SAD-u imaju velik rezervni kapacitet koji iznosi gotovo 2 678 000 tona, što je jednako oko 22 % ukupne potrošnje u Uniji.

(141)

Domaće tržište vjerojatno neće apsorbirati raspoloživi rezervni kapacitet u SAD-u. Proizvođači u SAD-u već danas, unatoč tome što im je kapacitet dostatan, ne zadovoljavaju potpunu potražnju na tržištu SAD-a. Nije vjerojatno da će postojeći rezervni kapacitet biti upotrijebljen za povećanje izvoza u treće zemlje umjesto u Uniju. Trenutačno, kao što je detaljno opisano u prethodnim uvodnim izjavama 42.–63., izvozne cijene SAD-a u treće zemlje prosječno su 15 % niže od prosječnih domaćih cijena na tržištu SAD-a, a niže su i od prosječne cijene u Uniji čak i ako se u obzir uzmu troškovi prijevoza iz SAD-a u Uniju. Stoga je vjerojatno da će proizvođači iz SAD-a za svoj rezervni kapacitet tražiti drugi izlaz.

(142)

Budući da je tržište Unije najveće tržište biodizela u svijetu, na kojem su cijene biodizela podjednake ili nešto više od razine cijena na domaćem tržištu SAD-a, tržište Unije bilo bi vrlo privlačno proizvođačima biodizela u SAD-u.

(143)

Zato je vrlo vjerojatno da će proizvođači iz SAD-a velik dio svojeg rezervnog kapaciteta upotrijebiti za ponovni ulazak na tržište Unije ako se dopusti da postojeće mjere isteknu. Kao što je prethodno utvrđeno (uvodna izjava 46.), proizvođači iz SAD-a vjerojatno će izvoziti biodizel u Uniju po dampinškim razinama cijena kako bi se na tržištu Unije natjecali s proizvođačima iz Unije. S obzirom na njihovo trenutačno ponašanje u pogledu određivanja cijena na drugim izvoznim tržištima (prethodne uvodne izjave 57.–58.) i velik raspoloživi rezervni kapacitet vrlo je vjerojatno da bi na tržište Unije ponovno ušao znatan obujam biodizela iz SAD-a po dampinškim cijenama koje su jednake cijenama u Uniji ili niže od njih.

(144)

Zbog tog bio uvoza nastao znatan pritisak, čak i pritisak na sniženje cijena industrije Unije, koja po trenutačnim razinama cijena ostvaruje tek vrlo malu dobit, znatno manju od ciljne dobiti. Posljedica toga vjerojatno bi bilo smanjenje obujma proizvodnje, prodaje i profitabilnosti te gubitak tržišnog udjela.

(145)

S obzirom na osjetljivo gospodarsko stanje u industriji Unije takav bi vjerojatni scenarij imao znatan nepovoljan učinak na oporavak industrije Unije koji je u tijeku i najvjerojatnije bi prouzročio ponavljanje materijalne štete.

5.1.   Zaključak

(146)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da bi se materijalna šteta za industriju Unije najvjerojatnije ponovila ako bi se dopustio istek postojećih mjera protiv uvoza biodizela iz SAD-a.

6.   INTERES UNIJE

(147)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li bilo suprotno interesu Unije zadržati mjere koje su na snazi, unatoč prethodno navedenim nalazima o vjerojatnom ponavljanju štetnog dampinškog uvoza. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika biodizela.

6.1.   Interes industrije Unije

(148)

Postojećim se mjerama pridonijelo gotovo potpunom smanjenju dampinškog uvoza iz SAD-a i pomoglo industriji Unije. Iako postoje pozitivni znakovi da se industrija Unije oporavlja od prethodnog dampinga, kao što je povećanje obujma proizvodnje i prodaje, cijene biodizela na tržištu Unije znatno su se smanjile, a profitabilnost je ostala vrlo niska, zbog čega je gospodarsko stanje industrije nestabilno i osjetljivo.

(149)

Ako bi se dopustilo da postojeće mjere isteknu, industrija Unije gotovo bi se sigurno suočila s porastom nepoštenog tržišnog natjecanja u obliku znatnog obujma dampinškog uvoza biodizela iz SAD-a. Time bi se zaustavio oporavak kroz koji Unijina industrija biodizela trenutačno prolazi i vjerojatno prouzročilo ponavljanje materijalne štete. Ukidanje mjera stoga nije u interesu industrije Unije.

6.2.   Interes nepovezanih uvoznika i trgovaca

(150)

Samo su se tri uvoznika/trgovca javila i iznijela svoje stavove. Jedno je društvo tvrdilo da razina trenutačnih pristojbi nije razmjerna i da bi se njihovim proširenjem narušilo i ograničilo tržište, zbog čega bi se cijene povećale, a druga dva društva tvrdila su da se postojećim mjerama nije utjecalo na njihovu djelatnost te su izrazila neutralan stav u pogledu mogućeg proširenja postojećih antidampinških mjera.

(151)

S obzirom na nalaze ovog ispitnog postupka ne postoji temelj za tvrdnju da bi se proširenjem postojećih mjera ograničilo tržište i prouzročilo povećanje cijena. Suprotno tome, tijekom razmatranog razdoblja cijene Unije smanjile su se unatoč mjerama na snazi. Osim toga, industrija Unije sada ima dostatan kapacitet za opskrbu potražnje za biodizelom i rezervni kapacitet za opskrbu budućeg povećanja potražnje. Stoga se te tvrdnje ne smatraju dokazom da bi nastavak postojećih mjera bio protivan interesu uvoznika i/ili trgovaca.

6.3.   Interes korisnika

(152)

Komisiji se javio i svoj stav iznio samo jedan korisnik, naftno društvo koje kupuje biodizel radi miješanja s mineralnim uljima. To društvo izrazito se slagalo sa zadržavanjem postojećih mjera i tvrdilo da bi njihovo ukidanje moglo imati katastrofalan učinak na Unijino tržište biodizela i da bi dovelo do ulaska znatnog obujma dampinškog biodizela, zbog čega bi došlo do ponavljanja velike štete za Unijinu industriju biodizela.

(153)

Ne postoje pokazatelji da se postojećim mjerama negativno utjecalo na korisnike biodizela u Uniji, a posebno ne postoje dokazi da su postojeće mjere imale negativan učinak na njihovu profitabilnost ili poslovanje. U svakom slučaju, zbog stabilnog ili tek blagog povećanja potrošnje biodizela u Uniji industrija Unije raspolaže dostatnim kapacitetom za opskrbu trenutačne i buduće potražnje ako se potražnja dodatno poveća. Zadržavanjem mjera ne bi se prouzročili nedostaci u opskrbi.

(154)

Stoga se može zaključiti da zadržavanje mjera ne bi bilo protivno interesu korisnika.

6.4.   Zaključak o interesu Unije

(155)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da zadržavanje postojećih mjera na snazi za uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a nije u interesu Unije.

7.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(156)

S obzirom na zaključke u pogledu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete, slijedi da je u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe potrebno zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a, uvedene Uredbom (EZ) br. 599/2009, kako su izmijenjene Provedbenom uredbom (EU) br. 444/2011, na dodatno razdoblje od pet godina.

(157)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 2., antidampinške pristojbe na snazi za uvoz biodizela iz SAD-a proširene su kako bi se obuhvatio i uvoz istog proizvoda poslanog iz Kanade, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, i uvoz u Uniju biodizela u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem od 20 % ili manjim, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država.

(158)

Antidampinške pristojbe koje je potrebno zadržati i dalje će biti proširene na uvoz biodizela poslanog iz Kanade, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, te na biodizel u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem od 20 % ili manjim, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država.

(159)

Proizvođači izvoznici iz Kanade koji su izuzeti od mjera, kako su proširene Provedbenom uredbom (EU) br. 444/2011, izuzimaju se i od mjera koje se uvode ovom Uredbom.

(160)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja, dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznatih kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem većim od 20 %, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz SAD-a, trenutačno obuhvaćenih oznakama KN ex 1516 20 98 (oznaka TARIC 1516209829), ex 1518 00 91 (oznaka TARIC 1518009129), ex 1518 00 99 (oznaka TARIC 1518009929), ex 2710 19 43 (oznaka TARIC 2710194329), ex 2710 19 46 (oznaka TARIC 2710194629), ex 2710 19 47 (oznaka TARIC 2710194729), ex 2710 20 11 (oznaka TARIC 2710201129), ex 2710 20 15 (oznaka TARIC 2710201529), ex 2710 20 17 (oznaka TARIC 2710201729), ex 3824 90 92 (oznaka TARIC 3824909212), ex 3826 00 10 (oznake TARIC 3826001029, 3826001039, 3826001049, 3826001099) i ex 3826 00 90 (oznaka TARIC 3826009019).

2.   Utvrđuju se sljedeće fiksne stope konačne antidampinške pristojbe primjenjive na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, proizvoda opisanog u stavku 1. koji su proizvela društva navedena u nastavku:

Društvo

Stopa antidampinške pristojbe u EUR po toni neto

Dodatna oznaka TARIC

Archer Daniels Midland Company, Decatur

68,6

A933

Cargill Inc., Wayzata

0

A934

Green Earth Fuels of Houston LLC, Houston

70,6

A935

Imperium Renewables Inc., Seattle

76,5

A936

Peter Cremer North America LP, Cincinnati

198,0

A937

World Energy Alternatives LLC, Boston

82,7

A939

Društva navedena u Prilogu I.

115,6

Vidi Prilog I.

Sva druga društva

172,2

A999

Antidampinška pristojba na mješavine primjenjuje se razmjerno masenom udjelu, u mješavini, ukupnog sadržaja monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla (udio biodizela).

3.   U slučaju oštećenja robe prije njezina ulaska u slobodni promet, zbog kojeg je prodavatelj u kupčevu korist prilagodio stvarno plaćenu ili naplativu cijenu i u slučaju uvjeta utvrđenih člankom 145. stavcima 2. i 3. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (17), iznos antidampinške pristojbe utvrđene u stavku 2. umanjuje se za postotak koji predstavlja raspodjelu prilagodbe stvarno plaćenoj ili naplativoj cijeni.

4.   Uvjet za primjenu pojedinačne stope pristojbe određene za društva navedena u stavku 2. jest predočenje valjanoga trgovačkog računa carinskim tijelima država članica koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu II. Ako se ne predoči takav račun, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

5.   Osim ako je navedeno drukčije, primjenjuju se odgovarajuće odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.

Članak 2.

1.   Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje na „sva ostala društva” kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 2. proširuje se na uvoz u Uniju monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja, dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznatih kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem većim od 20 %, nefosilnog podrijetla, poslanih iz Kanade bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, trenutačno obuhvaćenih oznakama KN ex 1516 20 98 (oznaka TARIC 1516209821), ex 1518 00 91 (oznaka TARIC 1518009121), ex 1518 00 99 (oznaka TARIC 1518009921), ex 2710 19 43 (oznaka TARIC 2710194321), ex 2710 19 46 (oznaka TARIC 2710194621), ex 2710 19 47 (oznaka TARIC 2710194721), ex 2710 20 11 (oznaka TARIC 2710201121), ex 2710 20 15 (oznaka TARIC 2710201521), ex 2710 20 17 (oznaka TARIC 2710201721), ex 3824 90 92 (oznaka TARIC 3824909210), ex 3826 00 10 (oznake TARIC 3826001020, 3826001030, 3826001040, 3826001089) i ex 3826 00 90 (oznaka TARIC 3826009011), osim onih koje proizvode društva navedena u nastavku:

Zemlja

Društvo

Dodatna oznaka TARIC

Kanada

BIOX Corporation, Oakville, Ontario, Kanada

B107

Kanada

Rothsay Biodiesel, Guelph, Ontario, Kanada

B108

Pristojba koja se proširuje jest pristojba utvrđena člankom 1. stavkom 2. za „sva ostala društva”, odnosno konačna antidampinška pristojba od 172,2 EUR po toni neto.

Antidampinška pristojba na mješavine primjenjuje se razmjerno masenom udjelu, u mješavini, ukupnog sadržaja monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla (udio biodizela).

2.   U slučaju oštećenja robe prije njezina ulaska u slobodni promet, zbog kojeg je prodavatelj u kupčevu korist prilagodio stvarno plaćenu ili naplativu cijenu i u slučaju uvjeta utvrđenih člankom 145. stavcima 2. i 3. Uredbe (EEZ) br. 2454/93, iznos antidampinške pristojbe utvrđene u članku 1. stavku 2. umanjuje se za postotak koji predstavlja raspodjelu prilagodbe stvarno plaćenoj ili naplativoj cijeni.

3.   Uvjet za primjenu izuzeća odobrenih društvima navedenima u stavku 1. jest predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu II. Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa pristojbe uvedena člankom 1. stavkom 1. za „sva ostala društva”.

4.   Osim ako je navedeno drukčije, primjenjuju se odgovarajuće odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.

Članak 3.

1.   Konačna antidampinška pristojba utvrđena člankom 1. stavkom 2. proširuje se na uvoz u Uniju monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja, dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznatih kao „biodizel”, u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem od 20 % ili manjim, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država trenutačno obuhvaćenih oznakama KN ex 1516 20 98 (oznaka TARIC 1516209830), ex 1518 00 91 (oznaka TARIC 1518009130), ex 1518 00 99 (oznaka TARIC 1518009930), ex 2710 19 43 (oznaka TARIC 2710194330), ex 2710 19 46 (oznaka TARIC 2710194630), ex 2710 19 47 (oznaka TARIC 2710194730), ex 2710 20 11 (oznaka TARIC 2710201130), ex 2710 20 15 (oznaka TARIC 2710201530), ex 2710 20 17 (oznaka TARIC 2710201730), ex 3824 90 92 (oznaka TARIC 3824909220), i ex 3826 00 90 (oznaka TARIC 3826009030).

Antidampinška pristojba na mješavine primjenjuje se razmjerno masenom udjelu, u mješavini, ukupnog sadržaja monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla (udio biodizela).

2.   U slučaju oštećenja robe prije njezina ulaska u slobodni promet, zbog kojeg je prodavatelj u kupčevu korist prilagodio stvarno plaćenu ili naplativu cijenu i u slučaju uvjeta utvrđenih člankom 145. stavcima 2. i 3. Uredbe (EEZ) br. 2454/93, iznos antidampinške pristojbe utvrđene u članku 1. stavku 2. umanjuje se za postotak koji predstavlja raspodjelu prilagodbe stvarno plaćenoj ili naplativoj cijeni.

3.   Uvjet za primjenu pojedinačne stope pristojbe određene za društva navedena u članku 1. stavku 2. jest predočenje valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu III. Ako se ne predoči takav račun, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

4.   Osim ako je navedeno drukčije, primjenjuju se odgovarajuće odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.

Članak 4.

1.   Zahtjevi za izuzeće od pristojbe proširene člankom 2. stavkom 1. i člankom 3. stavkom 1. dostavljaju se u pisanom obliku na jednom od službenih jezika Europske unije i mora ih potpisati osoba ovlaštena za zastupanje subjekta koji traži izuzeće. Zahtjev se mora poslati na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate H

Rue de la loi 170, CHAR 04/034

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: TRADE-TDI-INFORMATION@ec.europa.eu

2.   U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1225/2009, Komisija, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, može odlukom odobriti izuzeće uvoza društava koja ne izbjegavaju antidampinške mjere uvedene Uredbom (EZ) br. 599/2009 od pristojbe proširene člankom 2. stavkom 1. i člankom 3. stavkom 1.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. rujna 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 599/2009 od 7. srpnja 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (SL L 179, 10.7.2009., str. 26.).

(3)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 444/2011 od 5. svibnja 2011. o proširenju konačne antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 599/2009 o uvozu biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država na uvoz biodizela poslanog iz Kanade, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, i o proširenju konačne antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 599/2009 na uvoz biodizela u mješavini s masenim udjelom biodizela od 20 % ili manjim, podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država, te o prekidu ispitnog postupka u vezi s uvozom poslanim iz Singapura (SL L 122, 11.5.2011., str. 12.).

(4)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 1194/2013 od 19. studenoga 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz biodizela podrijetlom iz Argentine i Indonezije (SL L 315, 26.11.2013., str. 2.).

(5)  Obavijest o predstojećem isteku određenih antidampinških mjera (SL C 289, 4.10.2013., str. 12.).

(6)  Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (SL C 217, 10.7.2014., str. 14.).

(7)  Meksiko – konačne antidampinške mjere za govedinu i rižu, WT/DS 295/AB/R, 29. studenoga 2005.

(8)  Na temelju zakonodavstva SAD-a, Zakonika SAD-a glave 26. odjeljka 45K(c)(3), pojam „biomasa” znači sav organski materijal osim – (a) nafte i prirodnog plina (ili bilo kojeg proizvoda koji se iz njih dobiva) i (b) ugljena (uključujući lignit) ili bilo kojeg proizvoda koji se iz njega dobiva.

(9)  Uredba Vijeća (EZ) br. 194/2009 od 11. ožujka 2009. o uvođenju privremene kompenzacijske pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (SL L 67, 12.3.2009., str. 50.), uvodna izjava 20.

(10)  Zbog pogreške u pisanju u dokumentu o objavi pogrešno je naveden iznos od 884 EUR.

(11)  Vidi, na primjer: http://biodiesel.org/news/news-display/2014/05/14/biodiesel-producers-hit-hard-by-policy-uncertainty, pristup na dan 6. srpnja 2015.

(12)  Gibraltar nije dio carinskih unija i uvoz proizvoda u Gibraltar ne smatra se stavljanjem proizvoda u slobodni promet u Uniji.

(13)  Potrošnja biodizela u Kanadi 2015. trebala bi biti nešto veća od 300 000 tona. Vidi primjer: http://gain.fas.usda.gov/Recent%20GAIN%20Publications/Biofuels%20Annual_Ottawa_Canada_11-24-2014.pdf, pristup na dan 6. srpnja 2015.

(14)  Uredba (EZ) br. 599/2009, uvodne izjave 181.–183.

(15)  Provedbena uredba (EU) br. 1194/2013, uvodne izjave 202.–208.

(16)  Uredba Komisije (EZ) br. 193/2009 od 11. ožujka 2009. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz biodizela podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (SL L 67, 12.3.2009., str. 22.).

(17)  Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).


PRILOG I.

Naziv društva

Grad

Dodatna oznaka TARIC

American Made Fuels, Inc.

Canton

A940

AG Processing Inc.

Omaha

A942

Alabama Clean Fuels Coalition Inc.

Birmingham

A940

Arkansas SoyEnergy Group

DeWitt

A940

Arlington Energy, LLC

Mansfield

A940

Athens Biodiesel, LLC

Athens

A940

Beacon Energy

Cleburne

A940

Biodiesel of Texas, Inc.

Denton

A940

BioDiesel One Ltd

Southington

A940

Buffalo Biodiesel, Inc

Tonawanda

A940

BullDog BioDiesel

Ellenwood

A940

Carbon Neutral Solutions, LLC

Mauldin

A940

Central Iowa Energy, LLC

Newton

A940

Chesapeake Custom Chemical Corp.

Ridgeway

A940

Community Fuels

Stockton

A940

Delta BioFuels, Inc.

Natchez

A940

Diamond Biofuels

Mazon

A940

Direct Fuels

Euless

A940

Eagle Creek Fuel Services, LLC

Baltimore

A940

Earl Fisher Bio Fuels

Chester

A940

East Fork Biodiesel, LLC

Algona

A940

ECO Solutions, LLC

Chatsworth

A940

Ecogy Biofuels, LLC

Tulsa

A940

ED & F Man Biofuels Inc.

New Orleans

A940

Freedom Biofuels, Inc.

Madison

A940

Fuel & Lube, LLC

Richmond

A940

Fuel Bio

Elizabeth

A940

FUMPA Bio Fuels

Redwood Falls

A940

Galveston Bay Biodiesel, LP (BioSelect Fuels)

Houston

A940

Geo Green Fuels, LLC

Houston

A940

Georgia Biofuels Corp.

Loganville

A940

Green River Biodiesel, Inc.

Moundville

A940

Griffin Industries, Inc.

Cold Spring

A940

High Plains Bioenergy

Guymon

A940

Huish Detergents, Inc.

Salt Lake City

A940

Incobrasa Industries, Ltd.

Gilman

A940

Independence Renewable Energy Corp.

Perdue Hill

A940

Indiana Flex Fuels

LaPorte

A940

Innovation Fuels, Inc.

Newark

A940

Iowa Renewable Energy, LLC

Washington

A940

Johann Haltermann Ltd.

Houston

A940

Lake Erie Biofuels, LLC

Erie

A940

Leland Organic Corporation

Leland

A940

Louis Dreyfus Agricultural Industries, LLC

Wilton

A940

Louis Dreyfus Claypool Holdings LLC

Claypool

A940

Memphis Biofuels, LLC

Memphis

A942

Middle Georgia Biofuels

East Dublin

A940

Middletown Biofuels, LLC

Blairsville

A940

Musket Corporation

Oklahoma City

A940

New Fuel Company

Dallas

A940

North Mississippi Biodiesel

New Albany

A940

Northern Biodiesel, Inc.

Ontario

A940

Northwest Missouri Biofuels, LLC

St. Joseph

A940

Nova Biofuels Clinton County, LLC

Clinton

A940

Nova Biosource

Senaca

A940

Organic Fuels, Ltd

Houston

A940

Owensboro Grain Company LLC

Owensboro

A940

Paseo Cargill Energy, LLC

Kansas City

A940

Peach State Labs, Inc.

Rome

A940

Perihelion Global, Inc.

Opp

A940

Philadelphia Fry-O-Diesel Inc.

Philadelphia

A940

Pinnacle Biofuels, Inc.

Crossett

A940

PK Biodiesel

Woodstock

A940

Pleasant Valley Biofuels, LLC

American Falls

A940

RBF Port Neches LLC

Houston

A940

Red Birch Energy, Inc.

Bassett

A940

Red River Biodiesel Ltd.

New Boston

A940

REG Ralston, LLC

Ralston

A940

Renewable Energy Products, LLC

Santa Fe Springs

A940

Riksch BioFuels LLC

Crawfordsville

A940

Safe Renewable Corp.

Conroe

A940

Sanimax Energy Inc.

DeForest

A940

Scott Petroleum

Itta Bena

A942

Seminole Biodiesel

Bainbridge

A940

Soy Solutions

Milford

A940

SoyMor Biodiesel, LLC

Albert Lea

A940

Sunshine BioFuels, LLC

Camilla

A940

TPA Inc.

Warren

A940

Trafigura AG

Stamford

A940

U.S. Biofuels, Inc.

Rome

A940

United Oil Company

Pittsburgh

A940

Valco Bioenergy

Harlingen

A940

Vanguard Synfuels, LLC

Pollock

A940

Vinmar Overseas, Ltd

Houston

A938

Vitol Inc.

Houston

A940

Walsh Bio Diesel, LLC

Mauston

A940

Western Dubque Biodiesel, LLC

Farley

A940

Western Iowa Energy, LLC

Wall Lake

A940

Western Petroleum Company

Eden Prairie

A940


PRILOG II.

Izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje trgovački račun mora biti navedena na valjanom trgovačkom računu iz članka 1. stavka 4. i članka 2. stavka 3. u sljedećem obliku:

Ime i funkcija službene osobe subjekta koji izdaje trgovački račun.

Sljedeća izjava:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznatih kao ‚biodizel’, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem većim od 20 %, nefosilnog podrijetla, prodanih za izvoz u Europsku uniju i navedenih na ovom računu, proizvelo društvo [naziv trgovačkog društva i adresa] [dodatna oznaka TARIC] u [dotična zemlja ili zemlje]. Izjavljujem da su podaci navedeni na ovom računu potpuni i ispravni.”


PRILOG III.

Izjava potpisana od strane službene osobe subjekta koji izdaje račun mora biti navedena na važećem računu iz članka 3. stavka 3. u sljedećem obliku:

Ime i funkcija službene osobe subjekta koji izdaje trgovački račun.

Sljedeća izjava:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznatih kao ‚biodizel’, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem od 20 % ili manjim, nefosilnog podrijetla, prodanih za izvoz u Europsku uniju i navedenih na ovom računu, proizvelo društvo [naziv trgovačkog društva i adresa] [dodatna oznaka TARIC] u Sjedinjenim Američkim Državama. Izjavljujem da su podaci navedeni na ovom računu potpuni i ispravni.”


Top