18.8.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 272/83

(1)

Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020., temeljene na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika. Strategija je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno jačati europski potencijal za održivi rast i konkurentnost.

(2)

Vijeće je 14. srpnja 2015. na temelju prijedloga Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije, a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (3). One zajedno čine „integrirane smjernice”, a države članice pozvane su da ih uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Vijeće je 8. srpnja 2014. donijelo Preporuku (4) o Nacionalnom programu reforme Nizozemske za 2014. i dostavilo mišljenje o ažuriranom Programu stabilnosti Nizozemske za 2014. Komisija je 28. studenoga 2014. u skladu s Uredbom (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) dostavila svoje mišljenje o nacrtu proračunskog plana Nizozemske za 2015.

(4)

Komisija je 28. studenoga 2014. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak Europskog semestra 2015. za koordinaciju ekonomskih politika. Istog je dana Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Nizozemsku smatra jednom od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(5)

Europsko vijeće podržalo je 18. prosinca 2014. prioritete za poticanje ulaganja, intenziviranje strukturnih reformi i provedbu odgovorne fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu.

(6)

Komisija je 26. veljače 2015. objavila izvješće za Nizozemsku za 2015. U njemu je ocijenjen napredak Nizozemske u vezi s preporukama za Nizozemsku donesenima 8. srpnja 2014. U izvješću za Nizozemsku navedeni su i rezultati detaljnog preispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. U analizi Komisija zaključuje da se Nizozemska suočava s makroekonomskim neravnotežama, što zahtijeva djelovanje u okviru politika i praćenje. I dalje su prisutni rizici koji proizlaze iz visoke razine privatnog duga i zaslužuju pozornost, čak i ako se najnovijim mjerama podupire oporavak tržišta nekretnina i pomaže zaustaviti rast hipoteka. Dok veliki višak na tekućem računu djelomično odražava strukturne značajke gospodarstva, struktura mirovinskih i poreznih sustava mogla bi izazvati neučinkovitu raspodjelu kapitala.

(7)

Nizozemska je 30. travnja 2015. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2015. te Program stabilnosti za 2015. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(8)

Trenutačno se na Nizozemsku primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te prijelazno pravilo duga. U svojem Programu stabilnosti za 2015. vlada planira postupno poboljšanje ukupnog deficita na 1,8 % BDP-a u 2015. i dalje na 0,7 % BDP-a u 2018. Vlada planira tijekom cijelog programskog razdoblja ispunjavati srednjoročni cilj, a to je strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio državnog duga u BDP-u dosegnuti vrhunac od 68,8 % u 2015. te postupno padati na 66.1 % u 2018. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije uvjerljiv je. Prema proljetnoj prognozi Komisije za 2015. očekuje se da će strukturni saldo ispuniti srednjoročni cilj i dosegnuti – 0,3 % BDP-a u 2015. i – 0,4 % BDP-a u 2016. Na temelju ocjene Programa stabilnosti i uzimajući u obzir proljetnu prognozu Komisije za 2015. Vijeće smatra da će Nizozemska ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Javni rashodi za istraživanje i razvoj s 0,84 % BDP-a u 2013. niski su s obzirom na razinu obrazovanja, akademska postignuća i stupanj gospodarskog razvoja Nizozemske. Državni izdaci u tom području smanjuju se od 2014., a privatna potrošnja na istraživanje i razvoj niska je. Prebacivanje javnih rashoda na inovacije i istraživanja, osobito na temeljna istraživanja, i provođenje okvirnih politika kako bi se potakla privatna ulaganja u istraživanje i razvoj, pomoglo bi povećati dugoročni potencijal za rast nizozemskog gospodarstva.

(9)

Ključan izazov predstavlja tržište nekretnina, gdje se uzorci stambenog financiranja i štednje u tom sektoru oblikuju zahvaljujući desetljećima prisutnim nefleksibilnostima i poticajima koji imaju štetan učinak. Sklonost kućanstava da povećavaju bruto hipotekarni dug s obzirom na vrijednost nekretnina uglavnom je posljedica dugotrajnih fiskalnih poticaja, posebice poreznog odbitka hipotekarnih kamata u cijelosti. Od 2012. provodi se niz mjera kako bi se pronašlo djelomično rješenje za te poticaje. Neke od njih uključuju prilagodbu fiskalnog tretmana stambenog financiranja. Postupno ograničavanje poreznog odbitka na hipotekarne kamate i povećavanje poticaja za otplatu svakako je opravdano. Međutim, ta bi se mjera mogla brže postupno uvesti kako bi se povećao utjecaj na dinamiku otplate. I dalje će biti prisutan veliki porezni poticaj na ulaganja u neproduktivnu imovinu. Omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine od 100 %, koji bi trebalo postići u 2018., još je visok. Tržište najma ograničeno je propisima i vrlo velikim sektorom socijalnog stanovanja koji se treba nositi s dugačkim listama čekanja. Uvođenje različitih visina najamnine na temelju dohotka u sektoru socijalnog stanovanja mjera je koja ide u pravom smjeru, ali njezin je učinak ograničen. Prema novom zakonu društva za stanovanje morat će odvojiti djelatnosti od općeg gospodarskog interesa (npr. socijalno stanovanje) od drugih djelatnosti. Tek treba vidjeti hoće li to dovesti do planiranog preusmjeravanja socijalnog stanovanja prema osobama kojima je potrebna pomoć i osigurati da socijalno stanovanje bude na raspolaganju socijalno ugroženim osobama koje si ne mogu priuštiti stanovanje po tržišnim uvjetima.

(10)

Dugoročna se održivost mirovinskog sustava poboljšala. Osim postupnog povećavanja zakonske dobi za umirovljenje iz prvog stupa sa 65 godina u 2012. na 67 godina u 2021. i njezina povezivanja s očekivanim životnim vijekom nakon toga, Nizozemska je donijela sveobuhvatne reforme privatnog stupa mirovinskog sustava i sustava dugotrajne skrbi. Poboljšan je financijski nadzor mirovinskih fondova, a sustav je postao otporniji na financijske šokove. To se nadopunjuje uspješnim reformama kojima se starije radnike potiče da dulje ostanu radno aktivni. Reformama dugotrajne skrbi nadležnost je prenesena na općine, što je dovelo do smanjenja ukupnih rashoda i usmjeravanja na povećanje učinkovitosti. Treba pratiti kvalitetu i pristupačnost dugotrajne skrbi.

(11)

Ostali izazovi uključuju odgovarajuću raspodjelu troškova i rizika koji su izvan propisa o indeksaciji i financijskim zaštitnim slojevima (okvir za financijsku procjenu) unutar naraštaja i među njima, osobito smanjenjem doprinosa osoba koje su na početku radnog vijeka. Poboljšanje aktuarske pravednosti doprinosa u drugi mirovinski stup pomoglo bi kućanstvima da svoja financijska sredstva raspodjeljuju na načine kojima se potiče rast.

(12)

Cilj sveobuhvatne reforme zakonodavstva o zaštiti radnih mjesta donesenog 2014. jest povećati sudjelovanje na tržištu rada i mobilnost. Smanjene su fiskalne mjere koje odvraćaju od rada. Zakonodavstvom koje je donio parlament uvedena je mogućnost aktiviranja kvote u slučaju da poslodavci ne uspiju ostvariti dodatna radna mjesta za osobe s invaliditetom na koja su se obvezali. Utjecaj tih mjera može se u potpunosti ocijeniti tek nakon njihove provedbe. Potrebne su daljnje mjere za poboljšanje integracije osoba na marginama tržišta rada, među ostalim osoba migrantskog podrijetla.

(13)

Uzimajući u obzir obvezna neporezna plaćanja, porezni klin u Nizozemskoj znatno je viši od prosjeka EU-a te ima prostora za prebacivanje oporezivanja na čimbenike koji su manje štetni za rast. Predviđena porezna reforma pridonijela bi povećanju sudjelovanja na tržištu rada. Nakon što bude donesena, njezin utjecaj treba pomno pratiti.

(14)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu nizozemske ekonomske politike i objavila je u izvješću za Nizozemsku za 2015. Ocijenila je i Program stabilnosti i Nacionalni program reformi te daljnje djelovanje u odnosu na preporuke upućene Nizozemskoj prethodnih godina. U obzir je uzela njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Nizozemskoj, ali i poštovanje pravila i smjernica EU-a zbog potrebe jačanja sveopćeg ekonomskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Preporuke u okviru europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 3. u nastavku.

(15)

Vijeće je u okviru te ocjene preispitalo Program stabilnosti Nizozemske i smatra (6) da je Nizozemska usklađena s Paktom o stabilnosti i rastu.

(16)

S obzirom na detaljno preispitivanje Komisije i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi i Program stabilnosti. Njegove preporuke u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku.

(17)

U okviru europskog semestra Komisija je provela i analizu ekonomske politike europodručja u cjelini. Vijeće je na temelju te analize izdalo posebne preporuke upućene državama članicama čija je valuta euro (7). Budući da joj je valuta euro, Nizozemska bi također trebala osigurati cjelovitu i pravovremenu provedbu tih preporuka,

1.

preusmjeriti javne rashode u potporu ulaganjima u istraživanje i razvoj te raditi na okvirnim uvjetima za poboljšanje privatnih izdataka za istraživanje i razvoj kako bi se zaustavio trend pada javnih rashoda za istraživanje i razvoj te povećao potencijal za gospodarski rast;

2.

s jačanjem oporavka ubrzati smanjenje poreznog odbitka na hipotekarne kamate kako bi se smanjili porezni poticaji za ulaganje u neproduktivnu imovinu. Osigurati više tržišno orijentirani mehanizam za određivanje cijena na tržištu najamnina te dalje povezivati najamnine s dohotkom kućanstva u sektoru socijalnog stanovanja;

3.

smanjiti razinu doprinosa u drugi stup mirovinskog sustava za one koji su na početku radnog vijeka.