23.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 367/22

(1)

Vijeće je Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 248/2011 (3) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih proizvoda od neprekinutih staklenih vlakana trenutačno razvrstanih u oznake KN 7019 11 00, ex 7019 12 00 i 7019 31 00 i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(2)

U obavijesti objavljenoj 12. prosinca 2013. u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju antisubvencijskog postupka”) (4) Europska komisija („Komisija”) najavila je pokretanje antisubvencijskog postupka u vezi s uvozom u Europsku uniju određenih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”).

(3)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je 28. listopada 2013. Europsko udruženje proizvođača staklenih vlakana („APFE”) („podnositelj pritužbe”) podnijelo pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze prima facie subvencioniranja određenih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana i tako nastale znatne štete, što je Komisija smatrala dostatnim opravdanjem za pokretanje ispitnog postupka.

(4)

U skladu s člankom 10. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 597/2009 („Osnovna antisubvencijska uredba”) Komisija je prije pokretanja ispitnog postupka obavijestila vladu NRK-a da je primila pravilno dokumentiranu pritužbu u kojoj se tvrdi da je subvencionirani uvoz određenih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana podrijetlom iz NRK-a prouzročio znatnu štetu industriji Unije. Komisija je pozvala vladu NRK-a na savjetovanje u cilju razjašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem pritužbe i postizanjem sporazumnog rješenja.

(5)

Vlada NRK-a prihvatila je ponudu za savjetovanje koje je potom održano 5. prosinca 2013. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići zajedničko rješenje. Međutim, Komisija je uzela u obzir primjedbe vlade NRK-a o programima navedenima u pritužbi. Nakon savjetovanja od vlade NRK-a 9. prosinca 2013. primljen je pisani podnesak.

(6)

Vladi NRK-a ponuđeno je dodatno savjetovanje u pogledu dodatnih programa koji su utvrđeni tijekom ispitnog postupka. Međutim, vlada NRK-a nije prihvatila tu ponudu te je tvrdila da joj u pogledu tih programa nisu dostavljeni dostatni podaci.

(7)

Komisija je primila zahtjev za pokretanje djelomične revizije tijekom važenja antidampinških mjera na snazi (5), opsega ograničenog na ispitivanje štete u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 („Osnovna antidampinška uredba”). Zahtjev je 28. listopada 2013. podnijelo i udruženje APFE u ime proizvođača iz Unije koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana u Uniji.

(8)

Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za opravdano pokretanje djelomične revizije tijekom važenja mjere, Komisija je 18. prosinca 2013. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju parcijalne privremene antidampinške revizije”) (6) najavila pokretanje djelomične revizije tijekom važenja mjere u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne antidampinške uredbe.

(9)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da su postojeće mjere uvedene Provedbenom uredbom Vijeća 248/2011 nevaljane i ništavne u pogledu tog proizvođača izvoznika te da je stoga potrebno prekinuti trenutačni ispitni postupak revizije u pogledu postojećih mjera uvedenih tom Uredbom. Taj je proizvođač izvoznik tvrdio da postojeće mjere predstavljaju povredu Sporazuma WTO-a o antidampingu jer je tom proizvođaču izvozniku odbijen pojedinačni tretman u skladu s odredbama članka 9. stavka 5. Osnovne antidampinške uredbe, kakve su bile u trenutku donošenja te Uredbe. Kako bi potkrijepio tu tvrdnju, uputio je na Izvješće žalbenog tijela WTO-a od 28. srpnja 2011. u predmetu DS397 (7).

(10)

Nakon Izvješća žalbenog tijela WTO-a od 28. srpnja 2011. u predmetu DS397 izmijenjen je članak 9. stavak 5. Osnovne antidampinške uredbe (8). Izmjena se primjenjuje na sve ispitne postupke pokrenute nakon njezina stupanja na snagu, tj. nakon 6. rujna 2012. Što se tiče proizvođača izvoznika koji su podlijegali mjerama koje su već bile na snazi prije tog datuma, Komisija je 23. ožujka 2012. (9) objavila obavijest u kojoj je pozvala sve proizvođače izvoznike u zemljama bez tržišnoga gospodarstva da zatraže reviziju ako smatraju da je mjere kojima podliježu potrebno revidirati u kontekstu prethodno spomenutog Izvješća žalbenog tijela. Provedbena uredba (EU) br. 248/2011 izričito je navedena u toj obavijesti. Komisija od tog proizvođača izvoznika nije primila takav zahtjev te taj proizvođač izvoznik nije zahtijevao reviziju tijekom važenja mjere u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(11)

Stoga valjanost postojećih mjera nije upitna i tvrdnja se odbacuje.

(12)

Ispitnim postupkom o subvencioniranju i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(13)

Analize štete provedene u okviru trenutačne antisubvencijske i antidampinške djelomične revizije tijekom važenja mjere temelje se na istoj definiciji industrije Unije, istim reprezentativnim proizvođačima Unije i istom razdoblju ispitnog postupka te su dovele do identičnih zaključaka, osim ako je određeno drukčije. To se smatralo primjerenim kako bi se pojednostavnila analiza štete i dobili dosljedni nalazi u obama ispitnim postupcima. Zbog toga su primjedbe o aspektima štete koje su dostavljene u bilo kojem od tih postupaka uzete u obzir u okviru obaju ispitnih postupaka.

(14)

Komisija je u objema obavijestima o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate kako bi sudjelovale u obama ispitnim postupcima. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelja pritužbe, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, poznate joj proizvođače izvoznike i nadležna tijela NRK-a, uvoznike koji su joj poznati, dobavljače i korisnike, trgovce te udruženja za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje obaju ispitnih postupaka i pozvala ih na sudjelovanje.

(15)

Zainteresirane strane dobile su priliku da se očituju o pokretanju obaju ispitnih postupaka i zatraže raspravu s Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u postupcima koji se odnose na trgovinu.

(16)

Komisija je u obama obavijestima o pokretanju postupka najavila da može ograničiti na prihvatljiv broj proizvođače izvoznike iz NRK-a, nepovezane uvoznike i proizvođače iz Unije koji će se ispitati odabirom uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 27. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(17)

Komisija je u obama obavijestima o pokretanju navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju proizvodnje u Uniji i količina prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije tijekom RIP-a te zemljopisnog širenja. Taj se uzorak sastojao od proizvodnih postrojenja triju proizvođača iz Unije s poslovnim nastanom u Belgiji, Francuskoj i Slovačkoj (10), koji čine oko 52 % ukupne proizvodnje u Uniji i 49 % cjelokupne prodaje na tržištu Unije. Stoga se taj uzorak smatralo reprezentativnim za industriju Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da se očituju o privremenom uzorku.

(18)

Tijekom ispitnih postupaka vlada NRK-a tvrdila je da je za uzorkovanje proizvođača iz Unije u početnom antidampinškom ispitnom postupku bez razloga primijenjena metodologija drugačija od one u trenutačnim ispitnim postupcima. Vlada NRK-a navela je i. da je Komisija već bila odabrala uzorak prije pokretanja postupaka, tj. da je prije pokretanja postupaka već bila odlučila da je uzorkovanje potrebno, ii. da su u početnom ispitnom postupku sve strane koje su htjele biti uključene u uzorak morale Komisiji dostaviti podatke u roku od 15 dana od pokretanja postupka, dok se u trenutačnom predmetu to ne zahtijeva od proizvođača koji su već uključeni u uzorak, iii. da strane koje su htjele biti uključene u uzorak ni u jednoj obavijesti o pokretanju nisu dobile informacije o tome koje podatke moraju dostaviti kako bi bile uključene u uzorak te da nisu dostavljeni nikakvi podaci u pogledu proizvodnje i količine prodaje proizvođača u uzorku i iv. da primijenjeni kriterij odabira „ovaj uzorak predstavlja najveću reprezentativnu količinu proizvođača koju je moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu” nije bio uključen u članak 17. Osnovne antidampinške uredbe te da uzorak odabran na tom temelju nije u skladu s tom odredbom.

(19)

Komisija je u objema obavijestima o pokretanju objasnila da je s obzirom na velik broj proizvođača iz Unije te radi dovršetka ispitnih postupaka u roku odlučila provesti uzorkovanje te je istodobno predložen privremeni uzorak. Upotrijebljena je ista metodologija tj. uzorkovanje kao u prethodnom ispitnom postupku. Upotrebom privremenog uzorka nije promijenjena metodologija, nego je jednostavno povećana njezina učinkovitost time što je omogućena ušteda vremena, a istodobno su ispoštovana prava na obranu. Komisija je zaista pružila priliku ostalim proizvođačima iz Unije koji smatraju da postoje razlozi zbog kojih ih je potrebno uključiti u uzorak da se jave Komisiji ili bilo kojoj drugoj zainteresiranoj strani da podnese bilo koje druge relevantne podatke u pogledu uzorka. U konačnom uzorku potrebno je uzeti obzir sve primljene primjedbe, ako ih ima. Budući da unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe, privremeni je uzorak potvrđen. Što se tiče druge tvrdnje, proizvođači koji su bili privremeno odabrani za uzorak ispunili su važeći obrazac u kojem su bili uključeni podaci potrebni Komisiji za odabir privremenog uzorka. Važeći obrazac i odgovori dostupni su za pregled u dokumentaciji predmeta koja nije povjerljiva. Što se tiče treće tvrdnje, strane koje su htjele biti uključene bile su pozvane da se u roku od 15 dana od objave obiju obavijesti o pokretanju postupka jave Komisiji i imale su priliku pregledati dokumentaciju predmeta koja nije povjerljiva u kojoj je bilo moguće pronaći važeće obrasce. Ti važeći obrasci sadržavali su podatke o proizvodnji i količini prodaje. Četvrta je tvrdnja jednako tako neutemeljena jer je jasno da se članak 17. stavak 1. Osnovne antidampinške uredbe odnosi na najveću reprezentativnu količinu koju je moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu.

(20)

Nakon konačne objave vlada NRK-a ponovila je tvrdnje u pogledu navodne postupovne nedosljednosti u odabiru uzoraka proizvođača iz Unije prije pokretanja obaju postupaka i naglasila: i. da je opravdanje Komisije za ispunjavanje rokova ispitnog postupka neodrživo jer se člankom 17. stavkom 2. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 27. stavkom 2. Osnovne antisubvencijske uredbe jasno predviđa uzorkovanje nakon pokretanja obaju postupaka i, u skladu s primjedbama, u roku od tri tjedna od pokretanja obaju postupaka, ii. da je privremeni uzorak diskriminirajući ili neobjektivan i da bi djelovao demotivirajuće na ostale proizvođače iz Unije koji bi se mogli javiti te iii. da Komisija nije osigurala ostalim proizvođačima iz Unije tri tjedna za javljanje.

(21)

U članku 17. stavku 2. Osnovne antidampinške uredbe i članku 27. stavku 2. Osnovne antisubvencijske uredbe navedeno je da „se prednost daje odabiru uzorka u savjetovanju s, i uz pristanak, dotičnih stranaka, pod uvjetom da su stranke poznate i da su dale na raspolaganje dovoljno podataka u roku od tri tjedna od pokretanja ispitnog postupka”. Što se tiče prve tvrdnje, Osnovnom antidampinškom uredbom i Osnovnom antisubvencijskom uredbom Komisiju se ne sprečava da pri pokretanju ispitnog postupka predloži privremeni uzorak i pozove strane da se o njemu očituju. Nadalje, s obzirom na to da proizvođači iz Unije (ili bar velik broj njih) podupiru pritužbu i uzimajući u obzir podatke dobivene u važećim obrascima, Komisija je imala na raspolaganju podatke o industriji Unije koji su joj bili potrebni za odabir privremenog uzorka u početnoj fazi. Zbog tih je saznanja uzorkovanje proizvođača iz Unije bilo drukčije od uzorkovanja koje se odnosilo na proizvođače izvoznike. Što se tiče druge i treće tvrdnje, u obavijestima o pokretanju postupka navedeno je da se proizvođači iz Unije koji smatraju da ih je potrebno uključiti u uzorak moraju javiti Komisiji u roku od 15 dana. Komisija ne vidjeti na koji se način time krši Osnovna uredba i zašto bi se to smatralo diskriminatornim, neobjektivnim, a kamoli demotivirajućim.

(22)

Vlada NRK-a tvrdila je da uzorak nije reprezentativan jer u njega nije bilo uključeno nijedno društvo sa znatnijom proizvodnjom za vlastite potrebe, što znači da dio domaće industrije jednostavno nije bio ocijenjen.

(23)

Ta se tvrdnja odbacuje jer su proizvođači iz Unije svakako prodavali vlastite proizvode. Nadalje, vlada NRK-a nije navela koje je proizvođače iz Unije bilo potrebno uključiti, a koje isključiti.

(24)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da uzorak proizvođača iz Unije nije bio reprezentativan jer nijedan od proizvođača iz Unije nije ni proizvodio ni prodavao podloge od sječenih niti.

(25)

Subjekti triju proizvođača iz Unije u uzorku zaista nisu proizvodili podloge od sječenih niti, ali proizvodili su podloge od filamenata te ostale glavne vrste proizvoda. Zbog toga se smatralo da su subjekti u uzorku reprezentativni, kao i zbog toga što su činili oko 52 % ukupne proizvodnje u Uniji, 49 % cjelokupne prodaje na tržištu Unije i predstavljali dobro zemljopisno širenje. Činjenica da proizvođači iz uzorka u Uniji nisu proizvodili jednu od brojnih vrsta proizvoda ne mijenja taj zaključak.

(26)

Kako bi odlučila je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke utvrđene u objema obavijestima o pokretanju postupka.

(27)

Budući da su samo dva nepovezana uvoznika dostavila odgovore na obrazac za uzorkovanje, uzorkovanje nije bilo potrebno.

(28)

Kako bi odlučila je li uzorkovanje potrebno i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke utvrđene u obavijestima o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Stalne misije NRK-a pri Uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da kontaktira s njima.

(29)

Osam proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo biti uključeno u uzorak. U skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne antisubvencijske uredbe i člankom 17. stavkom 1. Osnovne antidampinške uredbe Komisija je odabrala uzorak od triju proizvođača izvoznika na temelju najveće reprezentativne količine izvoza koju je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne antisubvencijske uredbe i člankom 17. stavkom 2. Osnovne antidampinške uredbe svi predmetni proizvođači izvoznici koji su poznati i nadležna tijela predmetne zemlje pozvani su da se očituju o privremeno odabranom uzorku. Nisu dostavljene nikakve primjedbe. Stoga je Komisija odlučila zadržati predloženi uzorak i sve su zainteresirane strane u skladu s tim obaviještene o konačno odabranom uzorku.

(30)

Uzorak proizvođača izvoznika ili grupacija proizvođača izvoznika jest sljedeći:

(31)

Uzorak je činio 78 % ukupne količine izvozne prodaje iz NRK-a u Uniju tijekom RIP-a na temelju odgovora na obrasce za uzorkovanje.

(32)

Komisija je poslala upitnike vladi NRK-a, svim kineskim proizvođačima izvoznicima koji su to zatražili te proizvođačima iz Unije u uzorku, korisnicima i trgovinskim udruženjima koji su se joj se javili unutar rokova određenih u objema obavijestima o pokretanju postupka.

(33)

Odgovori na upitnik primljeni su od vlade, triju kineskih proizvođača izvoznika u uzorku, triju proizvođača iz Unije u uzorku, 14 korisnika i dvaju nepovezanih uvoznika. Međutim, odgovor jednog od korisnika bio je nedostatan zbog čega Komisija nije mogla provesti smislenu analizu tih podataka, unatoč tome što je poslala nekoliko podsjetnika.

(34)

Nadalje, jedno udruženje koje predstavlja industriju stakla, Glass Alliance Europe, javilo se kao zainteresirana strana u ime svojih članova i dostavilo izjavu o stajalištu.

(35)

Pisani podnesci primljeni su i od nekoliko udruženja korisnika, odnosno udruženja Danish Wind Industry, Danish Plastics Federation i grupacije Groupement de la Plasturgie Industrielle et des Composites („GPIC”) te od društva Siemens Wind Power AG.

(36)

Osim toga, očitovala se Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz proizvoda lake industrije i obrte („CCCLA”).

(37)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje subvencioniranja, štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 26. Osnovne antisubvencijske uredbe provedeni su u vladi NRK-a i u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

(38)

Ukratko, vlada NRK-a tvrdila je da su prekršena njezina prava na obranu povezana s pristupom dokumentaciji koja je zainteresiranim stranama dostupna za pregled jer su bez opravdanog razloga nedostajali podaci iz dokumentacije koja nije povjerljiva ili nisu dostavljeni dovoljno detaljni sažeci ili, iznimno, nisu navedeni razlozi za nedostavljanje sažetka koji nije povjerljiv.

(39)

Komisija je smatrala da je dokumentacija bez povjerljivih podataka koja je dostupna za pregled zainteresiranim stranama sadržavala dovoljno podataka kako bi se zainteresiranim stranama omogućilo da pregledaju podatke koje je Komisija upotrijebila u analizi, zbog čega se ta tvrdnja smatrala neutemeljenom. Vlada je obaviještena o razlozima zbog kojih je Komisija smatrala da su tvrdnje neutemeljene.

(40)

Nakon konačne objave vlada NRK-a i jedan proizvođač izvoznik ponovili su da je odredba o povjerljivosti primijenjena preširoko i zatražili objavu vrsta proizvoda koje prodaju proizvođači iz Unije te ukupne količine po PCN-u.

(41)

Komisija smatra da nije došlo do kršenja prava na obranu jer su svi proizvođači izvoznici primili posebnu objavu PCN-ova koje proizvode proizvođači iz Unije u uzorku u odnosu na koje je postojalo tržišno natjecanje s NRK-om. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(42)

Predmetni proizvod u obama ispitnim postupcima isti je kao proizvod definiran u Provedbenoj uredbi Vijeća (EU) br. 248/2011 i opisan u objema obavijestima o pokretanju postupka, odnosno sječene niti od staklenih vlakana, duljine od najviše 50 mm; roving prediva od staklenih vlakana, osim onih koja su impregnirana i prevučena te imaju gubitak mase pri žarenju veći od 3 % (kako je utvrđeno normom ISO 1887); te podloge izrađene od filamentnih staklenih vlakana, osim podloga od staklene vune („predmetni proizvod” ili „proizvodi od filamentnih staklenih vlakana”), trenutačno razvrstane u oznake KN 7019 11 00, ex 7019 12 00 i 7019 31 00 (potonjom oznakom zamijenjena je oznaka 7019 31 10 1. siječnja 2014.) i podrijetlom iz NRK-a.

(43)

Predmetni je proizvod sirovina koja se najčešće upotrebljava za pojačanje termoplastičnih i termoaktivnih smola u industriji kompozitnih materijala. Tako nastali kompozitni materijali (plastika ojačana filamentnim staklenim vlaknima) upotrebljavaju se u brojnim industrijama: industriji proizvodnje automobila, elektroničkoj industriji, industriji krila za vjetrenjače, građevinskoj industriji, industriji tankova/cijevi, industriji potrošačke robe, aeronautičkoj i vojnoj industriji itd.

(44)

Ovim su postupkom obuhvaćene tri osnovne vrste proizvoda od filamentnih staklenih vlakana, odnosno sječene niti (11), roving prediva (12) i podloge (13) (osim podloga od staklene vune). Ispitnim postupkom pokazalo se da, unatoč razlikama u izgledu i mogućim razlikama u konačnoj primjeni različitih vrsta proizvoda, sve različite vrste predmetnog proizvoda imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i u osnovi iste namjene.

(45)

Nakon objave obiju obavijesti o pokretanju postupka CCCLA je dostavio primjedbu da se obje obavijesti o pokretanju postupka odnose na oznaku KN 7019 31 10, a pritužba se odnosila na oznaku KN 7019 31 00 koja više ne postoji. Tvrdili su da su proizvodi koji su prethodno bili razvrstani u oznaku KN 7019 31 00 sada razvrstani u dvije različite oznake KN: 7019 31 10 (podloge od filamentnih staklenih vlakana) i 7019 31 90 (druge podloge od staklenih vlakana). Budući da su trenutačnim ispitnim postupcima obuhvaćeni određeni proizvodi od filamentnih staklenih vlakana, CCCLA vjeruje da je proizvode razvrstane u oznaku KN 7019 31 90, odnosno „podloge od staklenih vlakana bez filamenata” potrebno isključiti iz opsega predmetnog proizvoda.

(46)

Ta je tvrdnja bespredmetna jer taj proizvod ionako nije predmetni proizvod.

(47)

Podnositelj pritužbe pozivao se na oznaku KN 7019 31 00 i izričito je naveo da su podloge od staklene vune (tj. druge podloge ili podloge od staklenih vlakana bez filamenata) isključene. Zato prije oznake KN stoji „ex”.

(48)

Obje obavijesti o pokretanju postupka objavljene su u prosincu 2013. i njihov tekst glasi „trenutačno razvrstane u oznake KN […] 7019 31 10”. Budući da su od 1. siječnja 2012. proizvodi koji su prethodno bili razvrstani u oznaku KN 7019 31 00 podijeljeni u oznake KN 7019 31 10 i 7019 31 90, u obavijest o pokretanju postupka nisu uključene „podloge od staklenih vlakana bez filamenata” jer tekst te obavijesti glasi „trenutačno razvrstane u oznake KN […] 7019 31 10”.

(49)

Međutim, tekst postojeće Uredbe glasi „trenutačno razvrstane u oznake KN […] 7019 31 00” s obzirom na to da su te dvije oznake KN, 7019 31 10 i 7019 31 90, ponovno spojene 1. siječnja 2014. jer je oznaka KN 7019 31 90 u praksi ostala neupotrijebljena (jer su druge podloge od staklenih vlakana, odnosno podloge od staklene vune, umjesto toga bile razvrstane u oznaku KN 7019 39 00).

(50)

Stoga tvrdnja za isključenje oznake KN 7019 31 90 nije relevantna.

(51)

Jedan je korisnik zahtijevao da se teksturirana roving prediva (14) isključe iz opsega proizvoda na temelju činjenice da ih proizvođači filamentnih staklenih vlakana iz Unije ne proizvode.

(52)

Međutim, utvrđeno je da tri društva iz Unije proizvode teksturirana roving prediva s dovoljnim kapacitetom za opskrbu tržišta. Ispitnim postupkom pokazalo se da, unatoč mogućim razlikama u konačnoj primjeni, sve različite vrste predmetnog proizvoda imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i u osnovi iste namjene. Stoga se zahtjev za isključenje teksturiranih roving prediva iz opsega proizvoda odbija.

(53)

Nakon konačne objave vlada NRK-a tvrdila je da je teksturirana roving prediva potrebno isključiti jer i. samo je jedan proizvođač iz Unije opskrbljivao tržište teksturiranim roving predivima u ograničenim količinama, zbog čega uvoz tih proizvoda nije mogao prouzročiti štetu industriji Unije, ii. teksturirana roving prediva drukčija su od glatkih roving prediva jer potonja imaju veću rastezljivost u dijagonalnom smjeru zbog kompozitno pultrudiranog profila i drukčiji proizvodni postupak i iii. suprotno početnom antidampinškom ispitnom postupku u pogledu niti, Komisija smatra da ograničena zamjenjivost nije značajan čimbenik zbog kojeg bi se dopustilo isključenje teksturiranih roving prediva.

(54)

Što se tiče prve tvrdnje, Komisija smatra da u Uniji postoji niz proizvođača koji imaju kapacitet za pokrivanje tržišnih potreba za teksturiranim roving predivima, ali samo jedan od njih trenutačno prodaje tu vrstu proizvoda. Tvrdnja vlade NRK-a da samo jedan proizvođač iz Unije zapravo prodaje taj proizvod zapravo upućuje na štetu jer to znači da su se korisnici počeli opskrbljivati putem drugih dobavljača izvan Unije, točnije iz NRK-a.

(55)

Što se tiče druge tvrdnje, proizvodni postupak za teksturirana roving prediva identičan je postupku proizvodnje „uobičajenih”roving prediva, osim jednog dodatnog koraka upuhivanja zraka u roving predivo, za što je potrebna samo relativno jeftina dodatna oprema i time se ne mijenjaju osnovna tehnička i fizička svojstva proizvoda. Teksturirana roving prediva samo se čine nešto čupavijima od „uobičajenih”roving prediva.

(56)

Što se tiče treće tvrdnje, Komisija je slijedila isti pristup kao u prethodnim ispitnim postupcima u kojima su teksturirana roving prediva jednako tako bila dio predmetnog proizvoda, a zahtjev za njihovo isključenje bio je odbijen. Nisu iznesene nikakve tvrdnje koje bi upućivale na drukčiji zaključak.

(57)

Stoga se zahtjev za isključenje teksturiranih roving prediva iz opsega proizvoda odbija.

(58)

Vlada NRK-a zahtijevala je da se proizvodi u pogledu kojih se industrija Unije ne natječe na tržištu s kineskim uvozom (kako je navedeno u inačici antisubvencijske pritužbe bez povjerljivih podataka) isključe iz opsega proizvoda. Ti su proizvodi bili sječene niti za mokru upotrebu i podloge.

(59)

Sječene niti za mokru upotrebu imaju ograničen rok trajanja i veće troškove prijevoza zbog dodatne težine vode u svojem sadržaju. Unatoč tome, njima se trguje na globalnoj razini. Ispitnim postupkom pokazalo se da, unatoč određenim razlikama u izgledu i mogućim razlikama u konačnoj primjeni, sve različite vrste predmetnog proizvoda imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i u osnovi iste namjene. Sječene niti za mokru upotrebu i podloge, kao i sve ostale vrste predmetnog proizvoda, upotrebljavaju se kao materijal za ojačanje. Nadalje, tvrdnja vlade NRK-a da neki kineski proizvodi od filamentnih staklenih vlakana još nisu prisutni na tržištu Unije u velikim količinama ne znači da se buduće poslovno ponašanje u pogledu izvoza tih vrsta ne može promijeniti. Stoga se zahtjev za isključenje tih proizvoda iz opsega proizvoda odbija.

(60)

Nakon konačne objave vlada NRK-a tvrdila je da i. samo jedan proizvođač iz Unije proizvodi sječene niti za mokru upotrebu te da stoga uvoz tog proizvoda nikako ne može prouzročiti štetu industriji Unije, ii. proizvođači iz Unije ne trpe nikakvu štetu povezanu s prethodno navedenim proizvodima jer je industrija Unije u otvorenoj inačici pritužbe tvrdila da na tim proizvodima može ostvariti dobit veću od 8 % – 10 %, iii. činjenica da sječene niti za mokru upotrebu imaju veći udjel vode, ograničen rok trajanja i proizvode se drukčijim proizvodnim postupkom znači da su fizički i kemijski drukčiji od uobičajenih sječenih niti te iv. suprotno prethodnom ispitnom postupku u pogledu niti, Komisija smatra da ograničena zamjenjivost nije značajan čimbenik za dopuštenje isključenja sječenih niti za mokru upotrebu i podloga.

(61)

Prva tvrdnja odbačena je jer nekoliko proizvođača iz Unije prodaje sječene niti za mokru upotrebu i stoga industrija Unije nije isključena iz štete u pogledu te vrste proizvoda.

(62)

Što se tiče druge tvrdnje, činjenica da su neke vrste proizvoda u određenim vremenskim razdobljima profitabilne nije dostatan razlog za isključenje tih vrsta proizvoda. Osim toga, sječene niti za mokru upotrebu uvoze se u Uniju u mnogo manjim količinama nego ostali proizvodi od filamentnih staklenih vlakana. Profitna marža za tu vrstu proizvoda stoga nije reprezentativna za predmetni proizvod.

(63)

Što se tiče treće tvrdnje, predmetni proizvod ne definira se u odnosu na svoj udjel vode. Udjel vode u sječenim nitima za mokru upotrebu stoga nije opravdanje za isključenje tog proizvoda. Uz to, postupak proizvodnje sječenih niti za mokru upotrebu isti je kao postupak proizvodnje sječenih niti za suhu upotrebu, uz jedan korak manje, a to je faza sušenja.

(64)

Što se tiče četvrte tvrdnje, Komisija je slijedila isti pristup kao u prethodnom antidampinškom ispitnom postupku u kojem su sječene niti za mokru upotrebu jednako tako bile dio predmetnog proizvoda. Nisu iznesene nikakve tvrdnje koje bi upućivale na drukčiji zaključak.

(65)

Stoga se zahtjev za isključenje sječenih niti za mokru upotrebu iz opsega proizvoda odbija.

(66)

Slično kao u prethodnom antidampinškom ispitnom postupku, utvrđeno je da predmetni proizvod i proizvodi od filamentnih staklenih vlakana koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu NRK-a te proizvodi od filamentnih staklenih vlakana koje u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i namjenu. Stoga su ti proizvodi istovjetni proizvodi za potrebe trenutačnih ispitnih postupaka u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne antidampinške uredbe i članka 2. točke (c) Osnovne antisubvencijske uredbe.

(67)

U 12. petogodišnjem planu za nacionalni gospodarski i društveni razvoj NRK-a naglašena je strateška vizija vlade NRK-a za razvoj i promicanje ključnih industrija uključujući, među ostalim, proizvodnju proizvoda od staklenih vlakana. Točnije, u poglavlju 9. 12. petogodišnjeg plana, koje se odnosi na restrukturiranje i modernizaciju industrije proizvodnje, navedeno je:

„Usredotočit ćemo se na razvoj novih materijala kao što su fotovoltaično staklo, ultratanko supstratno staklo, posebna staklena vlakna i posebna keramika.”

(68)

U odjeljku 3. poglavlja 9. prethodno navedenog plana u pogledu tehnološke modernizacije poduzeća izričito je navedeno da će vlada NRK-a … „poticati poduzeća da razviju mogućnosti razvoja novih proizvoda, povećaju tehnološki sadržaj i dodanu vrijednost proizvoda te brže razvijaju i unapređuju proizvode.”

(69)

Nadalje, u poglavlju 10. odjeljku 1. istog plana propisano je sljedeće:

„Naglasak na razvoj industrije novih materijala odnosit će se na nove funkcionalne materijale, napredne strukturalne materijale, vlakna visokih performansi i od njih izrađene sastavne materijale te na osnovne materijale za opću namjenu”

(70)

Važnost inovacija i novih materijala općenito je jasno istaknuta i u „12. petogodišnjem programu za industrijske tehnološke inovacije” te u „Nacionalnom planu za dugoročni znanstveni i tehnički razvoj (2006.–2020.)”.

(71)

Uz to, u „Katalogu uputa o industrijskom restrukturiranju iz 2011.” (Odluka br. 9.) kao poticana industrija izričito su navedeni „izvlačenje žica u pećima za E-staklena vlakna […], razvoj i proizvodnja staklenih vlakana visokih performansi i proizvoda od tih vlakana”. Uz to, u „Katalogu smjernica za industrije sa stranim ulaganjima”, u kojem su navedene industrije u kojima se potiču strana ulaganja (15), izričito je navedena proizvodnja proizvoda od staklenih vlakana i posebnih staklenih vlakana.

(72)

Vlada NRK-a tvrdila je da su ti planovi osmišljeni samo kao smjernice i da nisu obvezujući. Međutim, kako je jasno navedeno u 12. petogodišnjem planu, on jest pravno obvezujući:

„Ovaj plan, nakon što ga je donio i odobrio Nacionalni narodni kongres, ima pravnu valjanost.”

(73)

Nakon objave vlada NRK-a tvrdila je da su opsegom predmetnog proizvoda obuhvaćeni samo proizvodi od standardnih staklenih vlakana (E-staklo), a ne i tehnološki naprednija staklena vlakna (staklena vlakna za posebne namjene ili S-staklo). Stoga predmetni proizvod iz ovog ispitnog postupka nije obuhvaćen područjem rada poticanih industrija jer su među poticanim industrijama jedino industrija posebnih staklenih vlakana i vlakana visokih performansi. Vlada NRK-a, među ostalim, upućuje na 12. petogodišnji plan koji se odnosi samo na „vlakna visokih performansi” i „posebna staklena vlakna”.

(74)

Kao prvo, predmetni su proizvod određeni proizvodi od filamentnih staklenih vlakana. U definiciji proizvoda nije naznačena razlika ovisno o tome jesu li ti proizvodi proizvedeni od standardnih staklenih vlakana (u nastavku teksta E-staklo) ili posebnih staklenih vlakana (S-staklo). Kao drugo, nijedna zainteresirana strana nije se javila sa zahtjevom za isključenje proizvoda u kojem bi se tvrdilo da posebna staklena vlakna ne bi trebala biti obuhvaćena opsegom proizvoda. Kao treće, vlada NRK-a nije osporila činjenicu da potiče razvoj „posebnih staklenih vlakana”. Zapravo, čak su i proizvodi od standardnih staklenih vlakana navedeni kao industrija za koje se potiču strana ulaganja (vidjeti uvodnu izjavu 71.).

(75)

U svakom slučaju, čak i da se prihvati da vlada NRK-a potiče samo razvoj staklenih vlakana visokih performansi (npr. S-stakla), ispitnim postupkom nije otkrivena nikakva razlika između industrije standardnih staklenih vlakana s jedne strane i industrije posebnih staklenih vlakana s druge. Dapače, proizvode od staklenih vlakana, neovisno o tome jesu li od E-stakla ili od staklenih vlakana visokih performansi kao što je S-staklo, proizvodi ista industrija staklenih vlakana. Točnije, Komisija je u tom pogledu utvrdila da svi kineski proizvođači izvoznici u uzorku u okviru proizvodnog postupka upotrebljavaju i standardna staklena vlakna (E-staklo) i staklena vlakna visokih performansi (npr. S-staklo) te da na snazi ne postoji nikakav mehanizam kojim bi se ograničila pružena potpora, bilo u obliku povlaštenih zajmova ili osiguranja prava upotrebe zemljišta, na samo jedan segment proizvodnje. Iz toga slijedi da se izričitim poticanjem razvoja proizvoda od staklenih vlakana visokih performansi ne može, ni pravno ni činjenično, isključiti industriju osnovnih staklenih vlakana iz općenite strateške politike poticanja poduzeća na poboljšanje vlastite sposobnosti za razvoj novih proizvoda, povećanje tehnološkog sadržaja i dodane vrijednosti njihovih proizvoda te na brže razvijanje i unapređivanje vlastitih proizvoda.

(76)

Iz prethodno navedenoga slijedi da je tvrdnja da predmetni proizvod nije dio poticane industrije neutemeljena te se stoga odbacuje.

(77)

Osim toga, u „Odluci br. 40. Državnog vijeća o donošenju i provedbi ‚Privremenih odredaba o promicanju industrijskog restrukturiranja’” (koja se s „Privremenim odredbama o promicanju industrijskog restrukturiranja” naziva „Odluka br. 40.”) navedeno je da će vlada NRK-a aktivno podupirati razvoj različitih vrsta industrije (16).

(78)

Iako se Odluka br. 40. ne odnosi izričito na industriju filamentnih staklenih vlakana ili općenito na industriju novih materijala, u njoj se, unatoč tome, upućuje sve financijske institucije da pruže kreditnu potporu samo projektima koje se potiče te im se savjetuje provedba „drugih povlaštenih politika za projekte koje se potiče” (17). Stoga se može zaključiti da su odredbe Odluke br. 40. bile primjenjive na industriju filamentnih staklenih vlakana.

(79)

Vlada NRK-a tvrdila je da se u Odluci br. 40. podrazumijeva samo da bi industrije koje se potiče trebale primiti kreditnu potporu „u skladu s načelima izdavanja kredita” i da nije moguće zaključiti da je tu potporu potrebno davati na povlaštenoj osnovi.

(80)

Ispitnim postupkom pokazalo se da su društva u uzorku ostvarila korist od povlaštenog davanja zajmova. Neka od društava koja su ostvarivala gubitke nastavila su ostvarivati financiranje na povlaštenoj osnovi. Komisija stoga odbacuje tvrdnju vlade NRK-a da je davanje zajmova industriji filamentnih staklenih vlakana izvršeno „u skladu s načelima izdavanja kredita”. Ključno pitanje ostaje da u skladu s Odlukom br. 40. sve financijske institucije osiguravaju kredit poticanim industrijama, što uključuje industriju filamentnih staklenih vlakana, i da ta se ta potpora de facto pruža na povlaštenoj osnovi.

(81)

Nadalje, „Nacionalnim planom za srednjoročni i dugoročni znanstveni i tehnički razvoj (2006.–2020.)” jamči se da će se „pridati najveća važnost financiranju politika”,„poticati financijske institucije da daju potporu u obliku povlaštenih kredita glavnim nacionalnim znanstvenim i tehnološkim industrijalizacijskim projektima”,„poticati financijske institucije na poboljšanje i jačanje financijskih usluga za visokotehnološka poduzeća” te da će se „provesti politike povlaštenih poreza radi promicanja razvoja visokotehnoloških poduzeća”.

(82)

Proizvodnja filamentnih staklenih vlakana odgovara opisu visokotehnološkog poduzeća kako pokazuje broj proizvođača sa statusom nove i visoke tehnologije u NRK-u. Ispitnim postupkom zaista je otkriveno da su neka od društava u uzorku dobila potvrdu poduzeća visoke i nove tehnologije na temelju koje mogu ostvariti korist od povlaštenog tretmana opisanog u prethodno navedenom „Nacionalnom planu za srednjoročni i dugoročni znanstveni i tehnički razvoj (2006.–2020.)”.

(83)

Tijekom posjeta radi provjere jednom društvu iz NRK-a otkriveno je da je to društvo zamijenilo revidirani financijski izvještaj koji je na početku dostavilo Komisiji u odgovoru na antisubvencijski upitnik. To društvo nije dobrovoljno objavilo te podatke i postojanje drukčijeg revidiranog financijskog izvještaja otkriveno je tek kad je od društva zatraženo da pruži na uvid izvorni primjerak financijskog izvještaja. Osim toga, taj je novi izvještaj sastavljen samo na kineskom jeziku. Budući da prosljeđivanje dviju inačica revidiranih financijskih izvještaja predstavlja kršenje međunarodnih revizijskih načela (br. 560. koji se odnosi na „naknadne događaje”), skupina za provjeru naglasila je da je riječ o ozbiljnom problemu jer je time dovedena u pitanje vjerodostojnost podnesenih financijskih izvještaja. To je društvo objasnilo da su revidirani financijski izvještaji koje je dostavilo na početku u odgovoru na upitnik sadržavali greške, zbog čega su zamijenjeni novom inačicom koju je izdalo isto revizorsko društvo i da su označeni istim datumom kao izvorni financijski izvještaji koji su uništeni te pod istim rednim brojem.

(84)

Nakon posjeta radi provjere i nakon što je preveden „drugi” skup financijskih izvještaja, Komisija je poslala dopis tom društvu u kojem je detaljno navela specifične razloge zašto je smatrala da se neki podaci dostavljeni u upitniku ne mogu smatrati provjerenima. Društvo je obaviješteno o tome da Komisija može odlučiti temeljiti nalaze na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 28. stavkom 1. Osnovne antisubvencijske uredbe te mu je pružena mogućnost da se očituje.

(85)

Društvo se očitovalo u pisanom obliku i tijekom rasprave sa službenikom za saslušanje. U odgovoru društva upućivalo se na to da postoji još jedan (treći) revidirani financijski izvještaj (u formatu koji se upotrebljava za društva uvrštena na burzu). Iako se nije činilo da između„drugog” i „trećeg” izvještaja postoje znatne razlike, treći je izvještaj bio mnogo detaljniji i opsežniji. Osim što je taj financijski izvještaj već bio izdan i dostupan društvu tijekom posjeta radi provjere (18), Komisija tijekom provjere nije bila pravovremeno obaviještena o tome da on postoji. Za razliku od ostalih financijskih izvještaja, u toj „trećoj” inačici izričito su i detaljno bile navedene sve subvencije (uključujući pravnu osnovnu) koje je društvo primilo tijekom RIP-a. Stoga bi ispitivanje tog financijskog izvještaja bilo vrlo korisno tijekom posjeta radi provjere kako bi se provjerili svi podaci dostavljeni u pogledu pojedinačnih programa subvencija koje je to društvo primilo.

(86)

Revidirani financijski izvještaj bitan je dokument za omogućivanje ispravne provjere podataka koje je društvo dostavilo Komisiji u pogledu, među ostalim, zajmova, kredita, prava upotrebe zemljišta, odgoda plaćanja poreza itd.

(87)

Kako je prethodno opisano, društvo nije u potpunosti surađivalo, čime je stvorena ozbiljna prepreka ispravnoj provjeri podataka dostavljenih Komisiji te Komisija stoga nije mogla ispravno provjeriti primljene podatke u pogledu, među ostalim, razine subvencija koje je društvo primilo. Posljedično, Komisija nije mogla doći do razumno točnih nalaza, posebno u pogledu razine primljenih subvencija.

(88)

Smatra se da je to društvo dostavilo obmanjujuće podatke te da nije surađivalo na odgovarajući način. Komisija je stoga odlučila primijeniti odredbe članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe. Budući da je društvo bilo dio grupacije, odredbe članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe bile su primjenjive na cijelu grupaciju.

(89)

Međutim, u pogledu utvrđivanja razine subvencioniranja za tu grupaciju, Komisija je upotrijebila stvarne podatke dvaju društava iz grupacije koja su u potpunosti surađivala u obama ispitnim postupcima i čiji su se podaci smatrali pouzdanima u pogledu razina subvencioniranja. Što se tiče društva iz grupacije koje je dostavilo obmanjujuće podatke, utvrđivanje razine subvencioniranja temeljilo se na dostupnim činjenicama. Pri utvrđivanju razine subvencioniranja za taj pravni subjekt dostupne činjenice koje je upotrijebila Komisija bile su najviša razina subvencioniranja utvrđena za svaki program subvencija za svaki pravni subjekt koji pripada društvima ili grupaciji društava u uzorku iz uvodne izjave 30., a koji je u potpunosti surađivao u ispitnom postupku.

(90)

Nakon objave podnositelj pritužbe tvrdio je da metodologija upotrijebljena za izračun razine subvencioniranja grupacije nije bila točna. Tvrdio je da bi marža subvencije te grupacije trebala biti mnogo viša s obzirom na to da je riječ o zbroju najviših marži subvencije utvrđenih za svaki program subvencija za svako od društava koja surađuju.

(91)

Ta se tvrdnja temelji na nesporazumu. Metodologija upotrijebljena za izračun razine subvencioniranja opisana u uvodnoj izjavi 89. primijenjena je samo na društvo (iz grupacije) koje je dostavilo obmanjujuće podatke, a ne na cijelu grupaciju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(92)

Društvo koje je dostavilo obmanjujuće podatke nije izvozilo predmetni proizvod. U okviru grupacije predmetni je proizvod izvozilo jedno od njezinih povezanih društava. Međutim, to je društvo u potpunosti surađivalo u obama ispitnim postupcima i dostavilo pouzdane podatke o izvoznoj cijeni te grupacije. Stoga su dostavljeni podaci upotrijebljeni za konačne nalaze Komisije u tom postupku.

(93)

Nakon objave proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisija pogriješila primijenivši odredbe članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(94)

Kao prvo, tvrdilo se da u dopisu poslanom tom društvu, u kojem je Komisija navela detaljne razloge za predloženu primjenu odredaba članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe, nije bilo navedeno da Komisija nije mogla provjeriti podatke o subvencijama. Stoga se Komisija u konačnim zaključcima ne može osloniti na tu argumentaciju jer tom društvu nije dana prilika da se o njoj očituje.

(95)

Ta se tvrdnja ne može prihvatiti. Komisija je u tom dopisu izričito navela da „ne može zaključiti da su podaci u pogledu razine subvencija koje je dostavilo [društvo] provjereni”. U svakom slučaju, to je društvo bilo u potpunosti obaviješteno o razlozima za primjenu najboljih dostupnih činjenica u dokumentu u konačnoj objavi te mu je dana prilika da se očituje, što je i učinilo.

(96)

Kao drugo, proizvođač izvoznik tvrdio je da se Komisija, čak i da je trebala primijeniti odredbe članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe, nije trebala služiti podacima drugih društava kao osnovom za utvrđivanje razine subvencioniranja, nego bi se umjesto toga trebala osloniti na stvarni skup revidiranih financijskih izvještaja društva jer oni i dalje predstavljaju „najbolje odgovarajuće” i „najprimjerenije” podatke o razini subvencioniranja društva.

(97)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 83. do 88., Komisija ozbiljno sumnja u vjerodostojnost dostavljenih financijskih izvještaja te se zbog toga nije mogla osloniti na njih kako bi provjerila razinu subvencioniranja za različite programe i/ili programe subvencija kao što su povlašteni zajmovi i prava na upotrebu zemljišta po naknadi nižoj od odgovarajuće. Pouzdani revidirani financijski izvještaji zaista su presudni za provjeru točnosti i potpunosti podataka dostavljenih drugim putem. Stoga je Komisija, kako bi utvrdila razinu subvencioniranja, morala pribjeći najboljim dostupnim činjenicama koje su u ovom slučaju predstavljali provjereni podaci o relevantnim programima subvencija primljeni od drugih subjekata koji surađuju. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(98)

To je društvo tvrdilo i da je Komisija pogrešno primijenila međunarodne računovodstvene standarde („MRS”) kao kriterij za odbijanje skupa revidiranih financijskih izvještaja. Prema navodima tog društva potrebno je razlikovati ulogu skupa revidiranih financijskih izvještaja i važnosti MRS-a u procjeni tretmana tržišnoga gospodarstva u antidampinškim postupcima s jedne strane i antisubvencijskim postupcima s druge. Kršenje MRS-a ne može predstavljati razlog za primjenu odredaba članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(99)

Komisija napominje da kršenje međunarodnih računovodstvenih standarda otkriveno tijekom ispitnog postupka nije samo po sebi bilo razlog primjene odredaba članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe. Razlog je bio taj što su Komisiji dostavljene različite inačice skupa revidiranih financijskih izvještaja, zbog čega je nastala sumnja u pogledu njihove vjerodostojnosti, što je Komisiju navelo na zaključak da nije moguće provjeriti ostale podatke u pogledu razine subvencioniranja. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(100)

To je društvo tvrdilo i da metodologija Komisije za izračun subvencijske marže za to društvo, koja se sastojala od toga da se na svaki program primjenjuje najviša stopa kompenzacijske pristojbe kako je utvrđena za svaki pravni subjekt koji surađuje (a ne za svaku grupaciju), nije opravdana. Društvo je tvrdilo da ta metodologija ima nedostatke jer društva unutar iste grupacije mogu odlučiti usmjeriti subvencije u jedan određeni subjekt u korist cijele grupacije.

(101)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 89., za izračun razine subvencioniranja unutar grupacije, Komisija je pri izračunu razine subvencioniranja za cijelu grupaciju upotrijebila stvarne podatke dvaju ostalih društava iz grupacije koja su surađivala u obama ispitnim postupcima. Dostupne činjenice primijenjene su samo na jedan pravni subjekt iz grupacije koji je dostavio obmanjujuće podatke. Kako bi utvrdila razinu subvencioniranja pravnog subjekta iz grupacije, Komisija je utvrdila da je najprimjerenije temeljiti izračun na istoj razini strukture poduzeća i primijeniti najvišu razinu subvencioniranja utvrđenu za bilo koji od pravnih subjekata (iz grupacije, ako je primjenjivo) koji pripadaju društvima ili grupacijama društava u uzorku. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(102)

S Komisijom nije surađivala nijedna banka u državnom vlasništvu iz NRK-a. Banke su pozvane da dostave podatke potrebne za antisubvencijski ispitni postupak ispunjavanjem upitnika. Stoga je Komisija obavijestila vladu NRK-a da će razmotriti da nalaze temelji na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 28. stavkom 1. Osnovne antisubvencijske uredbe u pogledu podataka koji se odnose na banke u državnom vlasništvu.

(103)

U odgovoru na dopis Komisije i odmah nakon objave vlada NRK-a uložila je prigovor na primjenu članka 28. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe u pogledu podataka koji su zatraženi od banaka u državnom vlasništvu. Vlada NRK-a tvrdila je da je dostavila veliku količinu podataka u ovom ispitnom postupku. Međutim, Komisija je utvrdila da se tim podacima nije mogao u potpunosti zamijeniti odgovor banaka u državnom vlasništvu na određene upitnike. Vlada NRK-a nije osporila činjenicu da banke u državnom vlasništvu nisu dostavile odgovor na upitnik i činjenicu da su te banke zaista u državnom vlasništvu. Stoga se Komisija morala osloniti na dostupne činjenice za potrebe svojih nalaza u pogledu banaka u državnom vlasništvu.

(104)

Komisija je poslala upitnike koji su uključivali upitnike namijenjene bankama u državnom vlasništvu vladi NRK-a te proizvođačima izvoznicima iz uzorka i u njima zatražila podatke o programima koji su navodno uključivali odobravanje subvencija industriji filamentnih staklenih vlakana. Ispitani su sljedeći programi:

(105)

Nalazi u pogledu banaka u državnom vlasništvu doneseni su na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 28. stavkom 1. Osnovne antisubvencijske uredbe kako je objašnjeno u odjeljku C.2.2.

(106)

Sljedećim je pravnim odredbama omogućeno povlašteno davanje zajmova u NRK-u: Zakon NRK-a o poslovnim bankama („Zakon o bankama”) [2003.], Opća pravila o zajmovima koja provodi Narodna banka Kine („NBK”) od 28. lipnja 1996. i prethodno navedena Odluka br. 40 Državnog vijeća.

(107)

Dok su kineska nadležna tijela dostavila samo ograničene podatke u pogledu udjela u bankama ili vlasništvu nad bankama u NRK-u, ispitnim je postupkom na temelju dostupnih činjenica utvrđeno da su za kinesko financijsko tržište karakteristični znatan vladin utjecaj i nadzor. Pri analizi imaju li banke vladine ovlasti, jesu li im te ovlasti povjerene i izvršavaju li ih (tj. jesu li javna tijela), Komisija je upotrijebila sve dostupne podatke, ne samo o državnom vlasništvu nad bankama, već i o drugim obilježjima, kao što su prisutnost vlade u upravnim odborima, vladin utjecaj i nadzor nad bankovnim djelatnostima, provedba državnih politika ili interesa te jesu li bankovni subjekti osnovani statutom.

(108)

Iz dostupnih podataka zaključuje se da banke u potpunom državnom vlasništvu čijim upravnim odborom upravlja vlada NRK-a raspolažu najvećim tržišnim udjelom i zauzimaju prevladavajući položaj na kineskom financijskom tržištu. Banke u državnom vlasništvu podliježu pravnim pravilima kojima se od njih zahtijeva da, među ostalim, poslovanje sa zajmovima provode u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarstva, da pruže kreditnu potporu poticanim projektima (19) ili daju prednost razvoju industrija visoke i nove tehnologije (20).

(109)

Daljnji je znak državne uključenosti u kinesko financijsko tržište uloga koju NBK ima u postavljanju posebnih ograničenja kod određivanja i promjene kamatnih stopa (21). Od financijskih institucija zahtijeva se određivanje kamatnih stopa za zajmove u određenom rasponu u odnosu na referentnu kamatnu stopu NBK-a za zajmove. Nije dopušteno povećanje kamatnih stopa na povlaštene zajmove. Na temelju ograničenja kamatnih stopa na zajmove i gornjih granica uvedenih za stope na depozite nastala je situacija u kojoj banke imaju zajamčen pristup jeftinom kapitalu (zbog reguliranja kamatne stope na depozite) i mogućnost davanja zajmova odabranim industrijama po povoljnim stopama u skladu s vladinom politikom usmjeravanja banaka na poslovanje kojim se posebno podupiru određene industrije koje se potiče i/ili industrije visoke tehnologije, kao što je industrija filamentnih staklenih vlakana.

(110)

Komisija je od vlade NRK-a zatražila objašnjenja definicije i teksta koji su navedeni u Okružnici 251. te objašnjenja u odnosu na prethodno zakonodavstvo (Okružnica NBK-a o proširenju raspona promjena kamatnih stopa zajmova financijskih institucija – YinFa [2003.] br. 250.). Međutim, kako je opisano u prethodnom odjeljku C.2.2., vlada NRK-a nije dostavila te okružnice. Međutim, vlada NRK-a tvrdila je da je Okružnica 250. stavljena izvan snage Okružnicom 251. i da su donje granice kamatnih stopa ukinute od srpnja 2013., što znači da država nije uključena u bankarski sektor.

(111)

Međutim, donje granice kamatnih stopa ukinute su tijekom razdoblja ispitnog postupka. U skladu s time, NBK je utjecao na određivanje kamatnih stopa banaka u državnom vlasništvu za najveći dio razdoblja ispitnog postupka. Osim toga, ispitnim postupkom nije se pokazao nikakav neposredan učinak tog ukidanja na zajmove koje su primili proizvođači u uzorku. U svakom slučaju, najniži iznos kamatnih stopa koji je bio na snazi u razdoblju ispitnog postupka nije jedina tvrdnja zbog koje Komisija smatra banke u državnom vlasništvu javnim tijelima.

(112)

Nalazi antisubvencijskih ispitnih postupaka u pogledu solarnih ploča (22) i solarnog stakla (23), u kojima je utvrđeno da banke u državnom vlasništvu NRK-a djeluju kao javna tijela (vidjeti uvodne izjave 158. do 168. Uredbe o solarnim pločama i uvodnu izjavu 73. Uredbe o solarnom staklu), predstavljaju činjenice dostupne u ovom ispitnom postupku u pogledu statusa banaka u državnom vlasništvu kao javnih tijela. Te su činjenice sažete u nastavku teksta.

(113)

Na temelju prethodno navedenoga zaključuje se da banke u državnom vlasništvu provode vladine funkcije u ime vlade NRK-a, odnosno obvezno promiču određene gospodarske sektore u skladu s dokumentima državnog planiranja i državne politike. Znatno vlasništvo vlade nad bankama u državnom vlasništvu potvrđuje da vlada upravlja tim bankama u izvršavanju njihovih javnih funkcija. Vlada NRK-a vrši znatnu kontrolu nad bankama u državnom vlasništvu i bankama za provedbu državne politike svojim prodornim uključivanjem u financijski sektor i zahtijeva da banke u državnom vlasništvu slijede vladine politike. Stoga se banke u državnom vlasništvu smatraju javnim tijelima jer imaju i provode vladine ovlasti.

(114)

Nakon objave vlada NRK-a osporila je taj zaključak navodeći da Komisija nije utvrdila razloge zbog kojih smatra da su banke u državnom vlasništvu javna tijela. Komisija smatra da se činjenicama objašnjenima u prethodnim uvodnim izjavama opravdava zaključak da su banke u državnom vlasništvu javna tijela.

(115)

Iako su veliku većinu zajmova koje su primili proizvođači izvoznici u uzorku dale banke u državnom vlasništvu, ispitnim postupkom otkriveno je da su mali dio zajmova dale banke u privatnom vlasništvu. Komisija je stoga analizirala povjerava li vlada NRK-a ovlasti i/ili upravlja privatnim bankama u NRK-u kako bi te banke davale povlaštene zajmove proizvođačima filamentnih staklenih vlakana u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(116)

U članku 34. Zakona o bankama upućuje se banke da „poslovanje sa zajmovima provode u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarstva i društvenog razvoja te u duhu državnih industrijskih politika” (24).

(117)

Ispitnim postupkom pokazalo se da kamatne stope koje su na proizvođače izvoznike u uzorku primijenile banke u državnom vlasništvu i privatne banke općenito bile na vrlo sličnim razinama. To upućuje na to da banke u državnom vlasništvu, koje su vodeći dionici na tržištu bankarstva i zajmova u NRK-u, određuju razine kamata, a privatne banke jednostavno prate te stope koje su odredile banke u državnom vlasništvu (javna tijela).

(118)

U tim se okolnostima zaključuje da privatne banke ne određuju stope neovisno o uplitanju države te da strategijom davanja zajmova banaka u privatnom vlasništvu upravlja vlada NRK-a.

(119)

Nakon objave vlada NRK-a osporila je Komisijino tumačenje članka 34. zakona o bankama i navela da „Komisija ima tumačenje članka 34. koje tom članku jasno nije moguće pripisati”. Vlada NRK-a upozorila je Komisiju na ostale članke Zakona o bankama, odnosno članke 4., 5. i 7., kojima se osigurava da se zajmovi daju bez uplitanja i nakon kreditne procjene.

(120)

Komisija priznaje da ti članci postoje, ali smatra da ih je potrebno razumjeti i tumačiti u kontekstu odredaba članka 34. U tom pogledu podsjeća se da ni vlada NRK-a ni banke ili predmetna društva u uzorku nisu mogli dokazati da su zajmovi dani bez uplitanja ili uz ispravnu procjenu kredita. Suprotno tome, ispitnim postupkom otkriveno je da je jedan od proizvođača izvoznika ostvarivao gubitke, ali je svejedno uspijevao dobivati zajmove od banaka po uobičajenim kamatnim stopama bez ikakve prilagodbe za rizik povezan s njegovim lošim financijskim stanjem.

(121)

Komisija stoga zaključuje da vlada bankama u privatnom vlasništvu povjerava i usmjerava ih na povlašteno davanje financijskih sredstava na sličan način kao banke u državnom vlasništvu, čime nastaje financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(122)

Što se tiče banaka koje su dale zajmove proizvođačima izvoznicima koji surađuju, većinom je riječ o bankama u državnom vlasništvu kojima u konačnici upravlja vlada NRK-a. To uključuje glavne poslovne banke i banke za provedbu državne politike u NRK-u kao što su Kineska razvojna banka, Banka EXIM, Poljoprivredna banka Kine, Kineska banka, Kineska banka za izgradnju te Industrijska i poslovna banka Kine.

(123)

Nadalje, Komisija napominje da vlada NRK-a upravlja davanjem povlaštenih zajmova ograničenom broju industrija. Na primjer, Odlukom br. 40. propisano je da će vlada NRK-a aktivno podupirati razvoj industrija novih materijala, industrija filamentnih staklenih vlakana smatra se industrijom novih materijala. Osim toga, sve financijske institucije upućuju se da pruže kreditnu potporu samo poticanim projektima, kategoriji kojoj pripadaju projekti staklenih vlakana. U toj se odluci obećava i provedba „ostalih povlaštenih politika za poticane projekte”.

(124)

Vlada NRK-a tvrdila je da se Komisija pogrešno oslonila na Odluku 50. s obzirom na to da predmetni proizvod nije svrstan u poticane industrije. Nadalje, čak i kad bi se prihvatilo da se tu industriju potiče, vlada je tvrdila da se oslanjanje na Odluku br. 40. ne može proširiti na industriju koja nije navedena u Odluci br. 9. („Katalog uputa o industrijskom restrukturiranju iz 2011.”).

(125)

Proizvođači izvoznici u uzorku pripadaju kategorijama poticanih industrija kako je prethodno utvrđeno (uvodne izjave od 67. do 76.) i kategoriji industrija visoke i nove tehnologije. Osim toga, suprotno vladinoj tvrdnji, posebna staklena vlakna i proizvodi od tih vlakana te peći za proizvodnju E-stakla izričito su navedeni u poglavlju XII. točki 6. Odluke br. 9. (25). Ta je tvrdnja stoga neutemeljena.

(126)

Postoji korist u mjeri u kojoj se državni zajmovi ili zajmovi od privatnih tijela, kojima to vlada povjerava ili koje ona usmjerava, odobravaju pod povoljnijim uvjetima nego što bi ih zajmoprimac mogao stvarno ostvariti na tržištu.

(127)

Komisija je nastojala provjeriti procjene kreditnog rizika koje su provele banke koje su posudile novac proizvođačima izvoznicima u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Neki od proizvođača izvoznika ostvarivali su gubitke. Unatoč tome, uspjeli su od banke dobiti zajmove po referentnoj kamatnoj stopi bez ikakvih prilagodbi za rizik povezan s njihovim sve lošijim financijskim stanjem. Stoga Komisija ima razloge za preispitivanje jesu li se zajmovi društvima koja proizvode filamentna staklena vlakna temeljili na temeljitoj procjeni rizika i preispitivanje kamatne stope određene kao rezultat te procjene.

(128)

Kako je prethodno objašnjeno, s obzirom na to da zajmovi koje daju kineske banke odražavaju znatno uplitanje vlade u bankarski sektor i ne odražavaju kamatne stope kakve se mogu naći na funkcionirajućem bankarskom tržištu, s pomoću metode koja je opisana u nastavku izračunana je odgovarajuća referentna vrijednost. Nadalje, zbog nedostatka suradnje vlade NRK-a Komisija se poslužila i dostupnim činjenicama kako bi utvrdila odgovarajuću referentnu vrijednost za kamatnu stopu.

(129)

Prilikom izračuna odgovarajuće referentne vrijednosti za zajmove u domaćoj valuti CNY smatra se razumnim primijeniti kineske kamatne stope, prilagođene kako bi odražavale uobičajeni tržišni rizik. Doista, u kontekstu u kojem je trenutačno financijsko stanje izvoznika utvrđeno na narušenom tržištu bankovnih zajmova te kada ne postoje pouzdane informacije kineskih banaka o mjerenju rizika i određivanju kreditnog rejtinga, smatra se potrebnim ne uzeti kreditnu sposobnost kineskih izvoznika nominalno, nego primijeniti uvećani iznos kako bi se odrazio mogući utjecaj poremećenog kineskog tržišta na njihovu financijsku situaciju.

(130)

Isto vrijedi za zajmove u stranim valutama. Kao referente vrijednosti upotrijebljene su obveznice poduzeća po BB rejtingu u odgovarajućoj valuti izdane tijekom RIP-a.

(131)

Kako je prethodno objašnjeno, od vlade NRK-a i proizvođača izvoznika koji surađuju zatraženo je da dostave podatke o politici davanja zajmova kineskih banaka i načinu na koje se zajmovi dodjeljuju proizvođačima izvoznicima. Međutim, ti podaci nisu dostavljeni. Prema tome, s obzirom na nedostatak suradnje i sve dostupne činjenice te u skladu s odredbama članka 28. stavka 6. Osnovne antisubvencijske uredbe, prikladno je smatrati da bi se svim poduzećima u Kini odobrila samo najviša ocjena „stupnja neulaganja” za obveznice (BB po Bloombergu) te na uobičajenu stopu za zajmove Narodne banke Kine primijeniti odgovarajuću premiju koja se može očekivati na obveznice koje izdaju poduzeća s tim rejtingom.

(132)

Stoga je za potrebe izračuna referentne kamatne stope za zajmove dane društvima iz uzorka tijekom RIP-a izračunana premija rizika na temelju razlike između kamatnih stopa na obveznice koje su izdala društva s rejtingom BB i na obveznice koje su izdala društva s rejtingom AAA (što je kreditni rejting za obveznice koje izdaje NRK) po Bloombergu. Ta je premija rizika zatim dodana objavljenim stopama davanja zajmova NBK-a za obveznice s rejtingom BB uzimajući u obzir trajanje zajmova.

(133)

Korist koju su ostvarili proizvođači izvoznici zatim je izračunana kao razlika između kamate koju su društva tijekom RIP-a stvarno platila i kamate koja bi bila plaćena da je na te zajmove bila primijenjena referentna kamatna stopa. Ta je korist zatim izražena kao postotak ukupnog prometa svakog proizvođača izvoznika koji surađuje.

(134)

Nakon objave vlada NRK-a tvrdila je da se Komisija nije trebala poslužiti nikakvom referentnom vrijednošću za izračun koristi te da su zajmovi dani po tržišnim uvjetima i da stoga nije ostvarena nikakva korist.

(135)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 127. do 130., tržište za bankovne kredite u NRK-u narušeno je i stoga Komisija smatra da je primjena referentne vrijednosti u potpunosti opravdana.

(136)

Nadalje, vlada NRK-a tvrdila je da Komisijin odabir upravo te referentne vrijednosti nije bio dostatno obrazložen.

(137)

Komisija smatra da se pri izračunu odgovarajuće referentne vrijednosti za zajmove smatra razumnim primijeniti kineske kamatne stope, prilagođene kako bi odražavale uobičajeni tržišni rizik. Doista, u kontekstu u kojem je trenutačno financijsko stanje izvoznika utvrđeno na narušenom tržištu bankovnih zajmova te kada ne postoje pouzdane informacije kineskih banaka o mjerenju rizika i određivanju kreditnog rejtinga, smatra se potrebnim primijeniti uvećani iznos kako bi se odrazio mogući utjecaj poremećenog kineskog tržišta na njihovu financijsku situaciju.

(138)

Na temelju nalaza ispitnog postupka Komisija zaključuje da je industrija filamentnih staklenih vlakana u NRK-u ostvarila korist od povlaštenih zajmova u RIP-u kako od banaka u državnom vlasništvu tako i od privatnih banaka. Financiranje industrije filamentnih staklenih vlakana predstavlja subvenciju u smislu Osnovne antisubvencijske uredbe jer postoji:

(139)

S obzirom na postojanje financijskog doprinosa, koristi za proizvođače izvoznike i specifičnosti, protiv ove se subvencije mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(140)

Člankom 6. točkom (b) Osnovne antisubvencijske uredbe propisuje se da se korist od povlaštenih zajmova računa kao razlika između iznosa plaćene kamate i iznosa koji bi bio plaćen za usporedivi komercijalni zajam koji bi poduzeće moglo dobiti na tržištu. Kako je navedeno, u nedostatku smislene procjene rizika Komisija je utvrdila referentnu tržišnu vrijednost za usporedive komercijalne zajmove.

(141)

Korist je izračunana za RIP kao razlika između stvarno plaćene kamate tijekom RIP-a i kamate koja bi bila plaćena uz primjenu referentne vrijednosti.

(142)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da je Komisija pri izračunu koristi upotrijebila pogrešnu kamatnu stopu koju je to društvo stvarno platilo za jedan kredit. Ta je tvrdnja prihvaćena i Komisija je revidirala izračun. Međutim, revidirani izračun nije ni na koji način utjecao na utvrđenu maržu subvencije.

(143)

Za proizvođače izvoznike u uzorku na temelju ove metodologije izračunane su sljedeće marže subvencije:

(144)

Proizvođači izvoznici u uzorku tijekom RIP-a nisu primili nikakve financijske doprinose u okviru preostalih programa davanja povlaštenih zajmova iz odjeljka C.3.

(145)

Društva u uzorku tijekom RIP-a nisu primila nikakve financijske doprinose u okviru programa „poznatih robnih marki”, „kineskih najboljih svjetskih robnih marki” ili „sredstava za širenje industrija iz provincije Guandong prema inozemstvu”.

(146)

Društva u uzorku primila su jednokratna bespovratna sredstva od raznih državnih tijela na različitim razinama, što je dovelo do ostvarenja koristi tijekom RIP-a. Za ta se bespovratna sredstva smatra da su obuhvaćena tvrdnjama o programima bespovratnih sredstava navedenima u pritužbi jer se u pritužbi tvrdilo da su proizvođači filamentnih staklenih vlakana primili jednokratna bespovratna sredstva od provincijskih i lokalnih državnih tijela te da su time ostvarili korist jer su ta novčana sredstva primljena bez odgovarajućeg razmatranja.

(147)

Komisija je u pogledu tih specifičnih bespovratnih sredstava vladi NRK-a ponudila savjetovanje.

(148)

Vlada NRK-a protivila se savjetovanju i tvrdila da to ne bi bilo u skladu sa Sporazumom o subvencijama i kompenzacijskim mjerama („SSKM”) jer bi se takva savjetovanja trebala održati prije pokretanja ispitnog postupka te da bi se time nerazmjerno opteretila kineska nadležna sredstva u pogledu provjere podataka o svakom pojedinačnom programu.

(149)

Većina bespovratnih sredstava odnosila se na zanemarive iznose. Stoga ih Komisija nije dalje ispitivala.

(150)

Međutim, Komisija je ispitala jedan primjer velikog iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava za potrebe izgradnje spavaonica za zaposlenike društva koji je dodijeljen jednom od društava u uzorku i koji se smatra povezanim s navodima o programima bespovratnih sredstava u pritužbi.

(151)

Prethodno spomenuta ad hoc narav bespovratnih sredstava jasan je znak da ta sredstva nisu bila dostupna drugim društvima, što znači da su bila specifična kako je definirano u članku 4. stavku 2. Osnovne antisubvencijske uredbe. Na temelju prikupljenih dokaza u pogledu primitka tih bespovratnih sredstava i u nedostatku drugih podataka Komisija ta bespovratna sredstva smatra subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe i time je predmetnom proizvođaču izvozniku prenesena korist.

(152)

Nakon objave društvo koje je primilo bespovratna sredstva tvrdilo je da su mu ona dodijeljena za renovaciju dugotrajne imovine koja se amortizira za 50 godina. Stoga je tu subvenciju potrebno raspodijeliti na razdoblje od 50 godina, a u obzir za izračun marže subvencije potrebno je uzeti samo udjel od jedne pedesetine koji odgovara koristi primljenoj tijekom RIP-a.

(153)

To društvo nije dostavilo nikakve dokaze kojima bi opravdalo razdoblje amortizacije od 50 godina za ulaganja u dugotrajnu imovinu, u ovom slučaju u zgradu koja se upotrebljavala kao spavaonica za osoblje. Stvarno razdoblje amortizacije dugotrajne imovine nekog društva obično je znatno kraće i odgovara razdoblju od deset do 20 godina. Na temelju toga, korist ostvarena tom dodjelom bespovratnih sredstava zanemariva je i stoga na nju nije potrebno uvesti kompenzacijske mjere.

(154)

Programom „dvije godine oslobođeni/tri godine polovina” poduzećima sa stranim kapitalom daje se pravo na neplaćanje poreza na dohodak za prve dvije godine i plaćanje samo 12,5 % umjesto 25 % za iduće tri godine.

(155)

Pravna su osnova ovog programa članak 8. Zakona o porezu na dohodak Narodne Republike Kine za poduzeća sa stranim kapitalom i strana poduzeća („Zakon o porezu za poduzeća sa stranim kapitalom”) i članak 72. Pravila za provedbu Zakona o porezu na dohodak Narodne Republike Kine za poduzeća sa stranim kapitalom i strana poduzeća. Prema vladi NRK-a, taj je program prekinut u skladu s člankom 57. Zakona o porezu na dohodak poduzeća iz 2008. s prijelaznim razdobljem do kraja 2012. U zakonu je stoga jasno da bi u poreznoj godini 2012. postojala korist u okviru tog programa.

(156)

Programom „dvije godine oslobođeni/tri godine polovina” društva su ostvarila korist tijekom poslovne godine 2012. nakon koje je, prema kineskoj vladi, program povučen. U svakom slučaju, nijedno od društava u uzorku nije poduzeće u stranom vlasništvu koje bi moglo biti prihvatljivo za ovaj porezni program tijekom RIP-a.

(157)

Društva u uzorku tijekom RIP-a nisu primila financijske doprinose u okviru ovog programa. Ispitnim je postupkom nadalje utvrđeno da je vlada NRK-a zaista povukla taj program.

(158)

Ovim programom omogućuje se ostvarenje smanjene stope poreza na dohodak poduzeća na 15 %, u usporedbi s uobičajenom stopom od 25 % društvima koja mogu pokazati da ispunjavaju određeni niz kriterija kako bi bila priznata kao „poduzeća visoke i nove tehnologije”.

(159)

Pravna su osnova ovog programa članak 28. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak poduzeća iz 2008., s „Administrativnim mjerama za određivanje poduzeća visokih i novih tehnologija” (Guo Ke Fa Huo [2008.] br. 172.) i članak 93. Pravilnika o provedbi Zakona o porezu na dohodak poduzeća zajedno s Obavijesti Državne porezne uprave o pitanjima povezanim s plaćanjem poreza na dohodak poduzeća visoke i nove tehnologije (Guo Shui Han [2008] br. 985.).

(160)

Program se primjenjuje na poduzeća visoke i nove tehnologije koje vlada NRK-a prepoznaje kao takva. Kako bi bila prihvatljiva za ovaj program, poduzeća moraju imati ključna neovisna prava intelektualnog vlasništva te moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve koji su utvrđeni u pravnoj osnovi i sažeti kako slijedi:

(161)

Za neke je proizvođače izvoznike u uzorku utvrđeno da primjenjuju ovaj program te tako plaćaju samo 15 % poreza na dohodak poduzeća umjesto 25 %. Ta su društva podnijela zahtjev za status poduzeća nove i visoke tehnologije i primila su službenu obavijest da su ispunila kriterije programa te bi stoga imala pravo na ispunjavanje povrata poreza na dohodak u skladu s time.

(162)

Komisija smatra da je ovaj program subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe jer postoji financijski doprinos u obliku prihoda kojih se vlada NRK-a odriče, čime se daje korist predmetnim društvima. Korist za primatelje jednaka je iznosu porezne uštede.

(163)

Ova je subvencija specifična u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne antisubvencijske uredbe jer je ograničena na poduzeća koja dobivaju potvrdu poduzeća visoke i nove tehnologije i koja ispunjavaju sve zahtjeve administrativnih mjera iz 2008. Predmetna društva u uzorku primila su tu potvrdu. Nikakvi objektivni kriteriji prihvatljivosti niti su utvrđeni u zakonodavstvu niti ih je utvrdilo tijelo nadležno za dodjelu subvenciju.

(164)

Nakon objave vlada NRK-a osporila je zaključke Komisije tvrdeći da su kriteriji prihvatljivosti objektivni te da se jednako primjenjuju na sva društva u NRK-u. Stoga društva ne ispunjavaju kriterij specifičnosti.

(165)

Komisija ne prihvaća tu tvrdnju. Bespovratna sredstva dostupna su samo društvima sa specifičnim značajkama (poduzećima visoke i nove tehnologije), a ne svim industrijama i svim sektorima. Nadalje, prihvatljivost jednako tako nije automatska, nego ovisi o dodjeli potvrde poduzeća visoke i nove tehnologije koja se izdaje nakon postupka odlučivanja mjerodavnog tijela. Stoga je priroda programa specifična.

(166)

Prema tome, Komisija smatra da je ovo subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(167)

Komisija je izračunala iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere kao razliku između iznosa poreza koji se uobičajeno plaća tijekom RIP-a i iznosa poreza koji su predmetna društva stvarno platila tijekom RIP-a.

(168)

Ovim se programom društvima omogućuje da zatraže porezne kredite na kupnju opreme domaće proizvodnje ako je projekt u skladu s industrijskim politikama vlade NRK-a. Porezni kredit u iznosu do 40 % kupovne cijene opreme domaće proizvodnje može se primijeniti na postupno povećanje porezne obveze iz prethodne godine.

(169)

Pravna su osnova ovog programa privremene mjere za kredite za porez na dohodak poduzeća radi ulaganja u opremu domaće proizvodnje za projekte tehnološke obnove od 1. srpnja 1999. i Obavijest Državne porezne uprave o obustavljanju provedbe politike odbitka poreza na dohodak za poduzeća i oslobađanja od tog poreza za ulaganja poduzeća u kupnju opreme domaće proizvodnje, br. 52. [2008.] Državne porezne uprave, na snazi od siječnja 2008.

(170)

Kineska vlada tvrdila je da je ovaj program završen od siječnja 2008. u skladu s navedenom Obaviješću br. 52. Međutim, ispitnim postupkom otkriveno je da je jedno od društava u uzorku ostvarilo korist od tog programa tijekom RIP-a.

(171)

Ovaj program predstavlja subvenciju jer se njime nudi financijski doprinos u obliku prihoda kojih se vlada NRK-a odrekla u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Ovim se programom primateljima omogućuje korist u iznosu porezne uštede u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe. Ta je subvencija specifična u skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom (b) Osnovne uredbe jer porezna ušteda ovisi o upotrebi domaće u odnosu na uvezenu robu.

(172)

Komisija je izračunala iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere kao razliku između iznosa poreza koji se uobičajeno plaća tijekom RIP-a i iznosa poreza koji su predmetna društva stvarno platila tijekom RIP-a.

(173)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom RIP-a za grupaciju Jiangsu Changai iznosi 0,2 %.

(174)

Nakon objave jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da ne ispunjava uvjete za financijski doprinos u okviru programa „Smanjenje poreza na dohodak za poduzeća sa stranim kapitalom koja kupuju opremu proizvedenu u Kini” jer nije poduzeće sa stranim kapitalom. Stoga mu je Komisija pogrešno dodijelila pravo u okviru tog programa na temelju dostupnih činjenica. Isto je tako tvrdio da su otkrivene manje pogreške u izračunu. Obje su tvrdnje prihvaćene te je izračun marže subvencije revidiran u skladu s time.

(175)

Ispitan je i porezni rabat za istraživanje i razvoj. Međutim, ta se mjera odnosila na zanemarive iznose. Zato je Komisija nije dodatno ispitivala.

(176)

Proizvođači izvoznici iz uzorka tijekom RIP-a nisu primili nikakve financijske doprinose u okviru preostalih programa oslobađanja od poreza iz odjeljka C.3.

(177)

Ovim se programom poduzećima sa stranim kapitalom ili domaćim poduzećima omogućuje oslobađanje od plaćanja PDV-a i rabat na uvozne carine za uvoz kapitalne opreme koja se upotrebljava u proizvodnji. Kako bi se ostvarilo pravo na oslobađanje, oprema ne smije biti na popisu neprihvatljive opreme, a poduzeće podnositelj zahtjeva mora dobiti potvrdu o državnoj potpori projekta koju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o ulaganjima, porezima i carini izdaju kineske vlasti ili Povjerenstvo za nacionalni razvoj i reforme.

(178)

Pravnu osnovu za ovaj program čine Okružnica Državnog vijeća o prilagodbi poreznih politika o uvoznoj opremi, Guo Fa br. 37/1997, Obavijest Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave o prilagodbi politika o određenim povlaštenim uvoznim carinama, Priopćenje Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave [2008.] br. 43, Obavijest Povjerenstva za nacionalni razvoj i reforme o važnim pitanjima u vezi s davanjem potvrde o projektima koji se financiraju domaćim ili stranim kapitalom i koje podupire država, br. 316 2006 od 22. veljače 2006. i Katalog artikala koji se prilikom uvoza ne oslobađaju od plaćanja carine za poduzeća sa stranim kapitalom ili domaća poduzeća iz 2008.

(179)

Sva su društva u uzorku ostvarila korist u okviru ovog programa.

(180)

Smatra se da se ovim programom nudi financijski doprinos u obliku prihoda kojih se vlada NRK-a odrekla u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. jer su poduzeća sa stranim kapitalom i ostala prihvatljiva domaća poduzeća oslobođena od plaćanja PDV-a i/ili pristojbi koje bi inače bila obvezna plaćati. Na taj se način poduzećima primateljima pribavljaju koristi u smislu članka 3. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe. Program je specifičan u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) Osnovne antisubvencijske uredbe jer je zakonodavstvom na temelju kojeg djeluje nadležno tijelo ograničen pristup programu za poduzeća koja ulažu pod posebnim poslovnim kategorijama koje su utvrđene isključivo pravom, a koje pripadaju povlaštenoj kategoriji ili ograničenoj kategoriji B u Katalogu uputa za industrije sa stranim ulaganjima i prijenosom tehnologije ili kategoriji u skladu s Katalogom ključnih industrija, proizvoda i tehnologija čiji razvoj potiče država.

(181)

Nakon objave vlada NRK-a osporila je zaključke Komisije tvrdeći da su kriteriji prihvatljivosti objektivni i da se jednako primjenjuju na sva društva u NRK-u. Stoga društva ne ispunjavaju kriterij specifičnosti. Međutim, vlada NRK-a nije ukazala ni na kakve posebne odredbe u zakonodavstvu kojima bi se potkrijepili njezini stavovi te nije dostavila nikakve zaključne dokaze da je prihvatljivost automatska.

(182)

Vlada NRK-a i jedan proizvođač izvoznik isto su tako tvrdili da Komisija ne može uvesti kompenzacijske mjere za moguće koristi PDV-a koje su mogla primiti tri društva u uzorku zbog toga što se oslobođenja PDV-a koja su dodjeljivana u prošlosti više ne mogu ostvariti, s učinkom od 2009. Stoga, čak i uz pretpostavku prosječnog razdoblja amortizacije za predmetnu uvezenu opremu između pet i deset godina, navodne koristi bi ili istekle prije uvođenja mjera ili njihov nastavak ne bi bio vjerojatan tijekom ukupnog petogodišnjeg razdoblja trajanja mjera.

(183)

Komisija napominje da je razdoblje amortizacije za neku od uvezene opreme mnogo duže od deset godina i da bi moglo trajati 15 ili 20 godina u nekim slučajevima. U svakom slučaju, Komisija nije uvela kompenzacijske mjere za koristi koje proizlaze iz kupnje uvezene opreme nakon 2009. Nadalje, vlada NRK-a prihvaća činjenicu da se društva još uvijek mogu okoristiti programom „malo nakon” uvođenja mjera. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(184)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u odnosu na korist koju ostvare primatelji utvrđenu da postoji tijekom RIP-a. Smatra se da korist dana primateljima odgovara iznosu PDV-a i carine čijeg je plaćanja za uvezenu opremu primatelj bio oslobođen. Kako bi se osiguralo da je iznos protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere obuhvaćen jedino RIP-om, primljena korist amortizirana je tijekom vijeka upotrebe opreme u skladu s redovitim računovodstvenim postupcima proizvođača izvoznika.

(185)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program tijekom RIP-a za proizvođače izvoznike u uzorku iznosi:

(186)

Proizvođači izvoznici u uzorku tijekom RIP-a nisu primili nikakve financijske doprinose u okviru preostalih programa neizravnog oslobađanja od poreza iz odjeljka C.3.

(187)

Nisu utvrđene nikakve subvencije koje bi bile povezane s kupnjom sirovina, vode ili električne energije proizvođača izvoznika u uzorku tijekom RIP-a.

(188)

Društvima nije dopušteno neposredno kupovati zemljišta u NRK-u, nego mogu samo kupiti pravo upotrebe zemljišta od lokalnih tijela.

(189)

U Zakonu Narodne Republike Kine o upravljanju zemljištem navodi se da sve zemljište pripada narodu te se ne može kupovati i prodavati, ali se utvrđuju uvjeti pod kojima se prava upotrebe zemljišta mogu prodavati poduzećima davanjem ponuda, kotiranjem ili dražbom.

(190)

Sustavom dražbi u načelu bi se omogućilo tržištu da procijeni cijenu pojedinačnog prava upotrebe zemljišta te bi se prema tome cijena utvrđivala neovisno. Međutim, tijekom posjeta Komisije vlada NRK-a navela je da oni u svakom slučaju određuju najniže cijene za svaki stupanj zemljišta (zemljište se ocjenjuje od jedan do 15 na temelju kvalitete parcele zemljišta) ispod kojeg cijena za pravo upotrebe zemljišta ne može pasti.

(191)

Vlada NRK-a nadzire i ponudu zemljišta ograničavanjem kvota područja zemljišta za koje se pravo na upotrebu zemljišta može prodavati u industrijske ili stambene svrhe, po provincijama i po godinama.

(192)

U svakom slučaju, za kupnju prava upotrebe zemljišta proizvođača izvoznika u uzorku Komisija nije pronašla dokaze o postupku dražbe kojom je neovisno određena cijena prava upotrebe zemljišta. Proizvođač izvoznik kojem je dodijeljeno zemljište ponudio je početnu cijenu te mu je dodijeljeno pravo upotrebe zemljišta jer je bio jedini ponuđač. Nakon objave vlada NRK-a izjavila je da se ne slaže s nalazima Komisije koji ukazuju na to da ne postoji aktivno tržište za prodaju prava upotrebe zemljišta u NRK-u. Međutim, nije dostavila nove tvrdnje kojima bi podržala taj stav.

(193)

Nalazi ispitnog postupka potvrđuju da je stanje u vezi s ustupanjem i kupnjom zemljišta u NRK-u nejasno i netransparentno te da vlasti često proizvoljno određuju cijene. Vlasti određuju cijene u skladu sa Sustavom procjene gradskog zemljišta koji ih upućuje da pored ostalih kriterija za određivanje cijene industrijskog zemljišta razmotre i industrijsku politiku (29).

(194)

Osim toga, neovisni javno dostupni podaci ukazuju na to da se zemljište u NRK-u ustupa po cijenama nižima do uobičajenih tržišnih cijena (30).

(195)

Stoga su zapravo društva u uzorku platila cijenu koju je odredila vlada NRK-a. Pravo upotrebe zemljišta dodjeljuje se uz naknadu nižu od odgovarajuće u usporedbi s tržišnom referentnom vrijednošću koja je određena u nastavku teksta u odjeljku (e).

(196)

O situaciji sa zemljištem u NRK-u raspravlja se i u Radnom dokumentu MMF-a u kojem se potvrđuje da se prilikom ustupanja prava upotrebe zemljišta kineskim industrijama ne poštuju tržišni uvjeti (31).

(197)

Komisija zaključuje da je ustupanje prava upotrebe zemljišta vlade NRK-a potrebno smatrati subvencijom u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i članka 3. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe u obliku ponude robe kojom društva ostvaruju korist. Budući da ispitnim postupkom nije otkriveno postojanje aktivnog tržišta za prodaju prava upotrebe zemljišta u NRK-u, primjena vanjske referentne vrijednosti (vidjeti odjeljak (e) u nastavku) pokazuje da je iznos koji izvoznici u uzorku plaćaju za prava upotrebe zemljišta niži od tržišne cijene.

(198)

Subvencija je specifična prema članku 4. stavku 2. točki (a) i članku 4. stavku 2. točki (c) Osnovne antisubvencijske uredbe jer se Odlukom br. 40 Državnog vijeća zahtijeva da javna tijela osiguraju da se zemljište ustupi industrijama koje se potiču, a jedna je od njih i industrija filamentnih staklenih vlakana. U članku 18. Odluke br. 40 jasno se navodi da industrije koje su „ograničene” neće imati pristup zemljištu.

(199)

Korist je razlika između cijene plaćene za pravo upotrebe zemljišta i odgovarajuće vanjske referentne vrijednosti.

(200)

Komisija smatra Kineski Taipei primjerenom vanjskom referentnom vrijednošću zbog sljedećih razloga:

(201)

Nakon objave vlada NRK-a osporila je upotrebu Kineskog Taipeija kao referentne vrijednosti tvrdeći da je gustoća naseljenosti u Kineskom Taipeiju mnogo puta veća nego NRK-u, zbog čega stanje zemljišta i cijena u tim dvjema zemljama nije usporediva. Međutim, Komisija smatra da je zbog brojnih razloga objašnjenih u prethodnoj uvodnoj izjavi referentna vrijednost odabrana na razumnoj osnovi.

(202)

Nadalje, nakon objave jedan je proizvođač izvoznik u uzorku predložio da primjena Kineskog Taipeija nije primjerena gospodarskim uvjetima u toj provinciji u kojoj ima poslovni nastan, ali nije predložio alternativu. To je društvo tvrdilo i da se mala zemljopisna udaljenost između NRK-a i Taipeija ne bi trebala smatrati valjanim kriterijem za odabir upravo te referentne vrijednosti, ali tu tvrdnju nije potkrijepilo. Budući da nije predložena alternativna referentna vrijednost, potvrđuje se primjena Kineskog Taipeija.

(203)

Uzimajući sve ove čimbenike u obzir, Komisija je zaključila da bi cijene prava upotrebe zemljišta u NRK-u, kada bi prevladali tržišni uvjeti, za proizvođače izvoznike u uzorku bile vrlo slične cijenama zemljišta u Kineskom Taipeiju.

(204)

Prosječne cijene zemljišta u Kineskom Taipeiju za 2012. dobivene su od Ureda za industriju pri Ministarstvu gospodarstva i prilagođene unatrag za inflaciju i rast BDP-a radi utvrđivanja referentne cijene za zemljište u svakoj kalendarskoj godini. Budući da su prava upotrebe zemljišta valjana 50 godina i amortizirana na toj osnovi, korist u RIP-u iznosit će 1/50 razlike između referentne cijene i stvarno plaćene cijene.

(205)

Utvrđena je sljedeća stopa subvencije za osiguranje zemljišta po naknadi nižoj od odgovarajuće:

(206)

Komisija je izračunala iznose subvencija koje podliježu kompenzacijskim mjerama u skladu s odredbama Osnovne antisubvencijske uredbe za ispitivana društva po programu i zbrojila te iznose kako bi izračunala ukupan iznos subvencije za svakog proizvođača izvoznika u RIP-u.

(207)

Kako bi izračunala ukupne marže subvencije prikazane u nastavku, Komisija je prvo izračunala postotak subvencioniranja, koji je iznos subvencije u odnosu na ukupni promet društva. Taj je postotak zatim upotrijebljen za izračun subvencije dodijeljene izvozu predmetnog proizvoda u Uniju tijekom RIP-a.

(208)

Zatim je izračunan iznos subvencije po toni predmetnog proizvoda izvezenog u Uniju tijekom RIP-a, a marže prikazane u nastavku izračunane su kao postotak CIF vrijednosti (troškovi, osiguranje, vozarina) istog izvoza po toni.

(209)

U skladu s člankom 15. stavkom 3. Osnovne antisubvencijske uredbe ukupna marža subvencije za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, izračunana je na temelju ponderirane prosječne marže subvencije utvrđene za proizvođače izvoznike koji surađuju u uzorku, osim grupacije kojoj pripada proizvođač izvoznik koji podliježe odredbama članka 28. stavka 1.

(210)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je osam proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne antidampinške uredbe i članka 9. stavka 1. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(211)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila između 530 000 i 580 000 tona. Komisija je utvrdila iznos na temelju dostupnih podataka o industriji Unije koje je dostavilo udruženje APFE. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 17., za uvrštenje u uzorak odabrana su proizvodna postrojenja triju proizvođača iz Unije koji su predstavljali 52 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(212)

Na temelju podataka iz pritužbe/zahtjeva za reviziju u kojima su objavljeni stvarni makroekonomski pokazatelji podnositelja pritužbe/zahtjeva i na temelju toga što samo vrlo ograničen broj proizvođača iz Unije nije činio dio podnositelja pritužbe/zahtjeva, čini se primjerenim ne objaviti stvarne objedinjene makroekonomske pokazatelje u pogledu svih proizvođača iz Unije jer bi bilo koja zainteresirana strana mogla razaznati koji podaci specifični za društva koja nisu sudjelovala u zahtjevu/pritužbi nedostaju.

(213)

Nakon konačne objave vlada NRK-a uložila je prigovor na tretman povjerljivosti i navođenje ukupne potrošnje u Uniji i ostalih makroekonomskih pokazatelja štete u rasponima.

(214)

Ako se to od nje zahtijeva i ako postoji dobar razlog, Komisija ima obvezu poštovati povjerljive podatke proizvođača koji nisu podnijeli pritužbu. Objavom preciznih makroekonomskih pokazatelja omogućilo bi se utvrđivanje povjerljivih podataka tih proizvođača i time bi se štetilo njihovim interesima. Ta se tvrdnja stoga odbacuje.

(215)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju i. količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije na temelju podataka koje je dostavio APFE i ii. uvoza iz trećih zemalja na temelju podataka Eurostata (COMEXT).

(216)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)

(217)

Između 2010. i RIP-a potrošnja u Uniji povećala se za 3 %.

(218)

Nakon konačne objave jedan je korisnik tvrdio da se potrošnja u Uniji smanjila za gotovo 30 % u 2009. Tvrdio je da u tom svjetlu povećanje od 3 % iz 2010. nije znatno. Komisija to povećanje nije smatrala znatnim, ali je napomenula da se potrošnja povećala tijekom razmatranog razdoblja.

(219)

Analizom u nastavku teksta obuhvaćeni su i dampinški i subvencionirani uvoz nakon istih proizvođača iz NRK-a u uzorku i istog razdoblja ispitnog postupka.

(220)

Količina uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Količina uvoza (u metričkim tonama), tržišni udio

(221)

Količina uvoza iz NRK-a smanjila se za 14 % tijekom razmatranog razdoblja, a njegov tržišni udio za 17 %. Međutim, 2010. nije primjerena referentna godina i kretanje uvoza analiziralo bi se točnije kad bi se u obzir uzela i 2009., kako je prikazano u prethodnoj tablici. Znatno gomilanje kineskih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana uvoznika iz Unije prije uvođenja privremenih mjera u rujnu 2010. obilježilo je tu godinu. Ispitnim postupkom zaista se pokazalo da su tijekom prvih devet mjeseci 2010. iz NRK-a uvezene znatno veće količine od uobičajenih. Uvoz iz NRK-a iznosio je oko 99 000 tona u 2009., dok je u 2010. premašio 152 000 i zatim se u 2011. smanjio na oko 109 000 tona. To kretanje pokazuje jasan porast uvoza od 2009. nadalje. Od 2011. kineski se uvoz povećao za 20 % u smislu količine, čime je vratio tržišni udio od dvaju postotnih bodova.

(222)

Nekoliko strana ponovilo je tvrdnje da su se uvoz iz NRK-a i njegov tržišni udio smanjili između 2010. i kraja RIP-a te da stoga nije dokazano znatno povećanje uvoza kako se zahtijeva u skladu s člankom 3. stavkom 2. ADA-e i člankom 15. stavkom 2. SSKM-a. Nadalje, te strane tvrde da 2009. nije primjerena referentna godina zbog sljedećih razloga: i. u Osnovnoj antidampinškoj uredbi i Osnovnoj antisubvencijskoj uredbi ne postoji pravna osnova, a Meksički odbor za čelične cijevi tvrdio je da „tijelo koje provodi ispitni postupak ne bi smjelo upotrijebiti vremenske podskupove unutar nekog razdoblja”, ii. ne postoje dokazi za tvrdnju da je uvoz iz 2010. bio rezultat gomilanja zaliha i iii. podaci za 2009. nisu uzeti u obzir ni za jedan drugi aspekt procjene štete, zbog čega ta procjena nije objektivna.

(223)

Što se tiče prve i treće tvrdnje, u Osnovnoj antidampinškoj i Osnovnoj antisubvencijskoj uredbi, koje čine primjenjivo pravo, nije detaljno određeno koje je razdoblje potrebno uzeti u obzir za potrebe analize kretanja. Stoga ne postoji razlog zbog kojeg se 2009. ne bi mogla uzeti u obzir radi analiziranja kretanja uvoza iz NRK-a. Time se ne umanjuje objektivnost analize. Dapače, time se dopunjava analiza u pogledu stanja industrije Unije. Godina 2009. uzeta je u obzir uz razmatrano razdoblje samo u pogledu specifičnih pokazatelja štete koji se odnose na kineski uvoz, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 219. Za ostale pokazatelje štete nisu postojali objektivni razlozi zbog kojih se sve godine razmatranog razdoblja ne bi u potpunosti uzele u obzir.

(224)

Što se tiče druge tvrdnje, učinak gomilanja zaliha pokazao se vrlo jasno u mjesečnim podacima o uvozu dobivenima iz baze podataka uspostavljene u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne antidampinške uredbe (vidjeti grafikon 1. u nastavku) (34). Prije uvođenja privremenih mjera uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a jako se povećao u drugom i trećem tromjesečju 2010. (za potrošnju prije kraja 2010./početka 2010. zbog ograničenog roka trajanja). To nije odgovaralo sličnom povećanju potrošnje, što upućuje na to da je taj uvoz izvršen radi gomilanja zaliha zbog predviđenog uvoza mjera. Vlada NRK-a nije dostavila drugo objašnjenje za to povećanje i Komisija stoga može razumno smatrati da je prije uvođenja privremenih mjera krajem 2010. došlo do gomilanja zaliha. Dodatan je dokaz za to činjenica da je razina mjesečnog uvoza iz NRK-a u razdoblju između privremenih i konačnih mjera (četvrto tromjesečje 2010. i prvo tromjesečje 2011.) bila vrlo niska. Kad su mjere snižene u konačnoj fazi (u ožujku 2011.), mjesečne razine uvoza ponovno su se povećale na stabilnu razinu.

Grafikon 1.

Uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a (mjesečna količina)

Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(225)

Kineske uvozne cijene (isključujući antidampinške pristojbe na snazi) razvijale su se na sljedeći način:

Tablica 3.

Uvozne cijene

(226)

Kineske uvozne cijene CIF (isključujući antidampinške pristojbe na snazi) razvijale su se od 911 EUR/tona na 834 EUR/tona tijekom razmatranog razdoblja. To predstavlja smanjenje od 8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(227)

Vlada NRK-a i jedan korisnik tvrdili su da je usporedba prosječnih uvoznih cijena bez analize ponude proizvoda obmanjujuća. Vlada NRK-a nadalje je tvrdila i da se većina uvoza iz NRK-a sastojala od najjeftinije vrste proizvoda, tj. roving prediva.

(228)

Suprotno toj tvrdnji, ponuda proizvoda u analizi u potpunosti je uzeta u obzir jer je Komisija usporedila prodajne cijene kineskih proizvođača izvoznika s cijenama proizvođača iz Unije u uzorku po vrsti proizvoda. Taj je isti pristup primijenjen i u početnom ispitnom postupku.

(229)

Nakon konačne objave vlada NRK-a zatražila je kineske uvozne cijene po vrsti proizvoda iz tablice 3. s obzirom na to da su za izračun marži obaranja cijena i štete upotrijebljeni podaci po vrsti proizvoda.

(230)

Prosječna kineska uvozna cijena iz tablice 3. upotrebljava se za dokazivanje kretanja tijekom razmatranog razdoblja. U tu svrhu prikazivanja kretanja primjereno je upotrijebiti prosječne cijene. Za utvrđivanje obaranja cijena i izračune marže štete upotrijebljeni su podaci po vrsti proizvoda.

(231)

Kako bi se utvrdilo obaranje cijena tijekom RIP-a, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda koje su proizvođači iz Unije u uzorku naplaćivali nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama po vrsti uvezenog proizvoda koje su kineski proizvođači u uzorku naplaćivali prvom nepovezanom kupcu na tržištu Unije, utvrđenima na razini CIF uz odgovarajuće prilagodbe za carinske pristojbe, antidampinške pristojbe i troškove nastale nakon uvoza. Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu za transakcije na istoj razini trgovine. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak ponderirane prosječne cijene na razini franko tvornica proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Za jednog od glavnih kineskih izvoznika u Uniju pokazala se marža obaranja cijena od 2 % unatoč trenutačnim antidampinškim mjerama (i carinskim pristojbama) koje su dodane uvoznoj cijeni. Velika većina ostalog uvoza izvršena je po cijenama na razini usporedivoj s cijenama Unije.

(232)

Nakon konačne objave jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da u pogledu triju PCN-ova postoje greške u vrijednostima CIF.

(233)

Ta je tvrdnja bila točna i Komisija je prilagodila predmetne vrijednosti CIF, što je dovelo do male promjene u maržama obaranja cijena za tog proizvođača izvoznika (vidjeti uvodnu izjavu 440.).

(234)

Nekoliko strana tvrdilo je da tijekom RIP-a nije bilo znatnog obaranja cijena. Te su strane navele da je marža obaranja cijena od 2 % za jednog izvoznika gotovo na razini de minimis i da je nije moguće smatrati znatnom. Osim toga, uputile su na praksu Komisije u skladu s kojom se smatralo da ograničeno obaranje cijena ili obaranje cijena od 6 % nema učinak na općenitu razinu cijena u Uniji zbog ograničene količine izvoza.

(235)

Unatoč trenutačnim antidampinškim pristojbama, obaranje cijena i dalje je prisutno. Upućivanje na praksu Komisije obmanjujuće je. U predmetu u pogledu „gustog natrijeva karbonata” (35) za obaranje cijena od 6 % smatralo se da gotovo da i nema učinak na općenite razine cijena zbog ograničene količine uvoza i tržišnog udjela zemlje izvoznice od 1,4 %. Za usporedbu, tržišni udio NRK-a u RIP-u iznosi između 15 % i 20 %. U predmetu o „određenim sustavima za lasersko optičko čitanje” (36) radilo se o ograničenom obaranju cijena za predmetni uvoz u pogledu i. velikog povećanja potrošnje u Uniji (129 %) i ii. naravi predmetnog proizvoda, tj. proizvoda koji nije homogen i ima brojna raznolika svojstva i tehničke razlike te podliježe brzom tehnološkom razvoju. U trenutačnim ispitnim postupcima tržište predmetnog proizvoda potpuno je drukčije zbog čega se razmjeri obaranja cijena moraju razmotriti točno u tom tržišnom kontekstu. Predmetni proizvod je osnovni homogeni proizvod za ojačanje na tržištu koje je relativno stabilno. Takvo je tržište osjetljivije na razlike u cijenama te čak i mala razlika u cijeni može imati velik utjecaj na tržište. Stoga se zbog činjenice da nije bilo znatnijeg obaranja cijena ne mijenjaju zaključci Komisije. Dapače, taj je element u potpunosti uzet u obzir u procjeni. U svakom slučaju, svaki se predmet procjenjuje zasebno, a ukupna slika o šteti sastoji se od brojnih pokazatelja od kojih nijedan nema presudnu važnost.

(236)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 8. stavkom 4. Osnovne antisubvencijske uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog i subvencioniranog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih čimbenika koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(237)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 17. – 25., za utvrđivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije provedeno je uzorkovanje.

(238)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz pritužbe i zahtjeva za reviziju te iz naknadnih podnesaka i statističkih podataka i radi provjere ih usporedila sa statističkim podacima kad je to bilo moguće. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(239)

Makroekonomski pokazatelji su sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i marže subvencije te oporavak od prethodnog dampinga ili subvencioniranja.

(240)

Mikroekonomski pokazatelji su sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(241)

Razlike u godišnjoj proizvodnji česte su za industriju Unije s obzirom na to da je peći potrebno ponovno izgraditi svakih sedam do deset godina, zbog čega nastaje veća količina proizvodnje u godini prije toga radi prikupljanja zaliha i manja razina proizvodnje u godini kada je peć izvan pogona radi ponovne izgradnje. Kad je peć izvan pogona radi ponovne izgradnje, i proizvodni kapacitet bit će niži te godine.

(242)

Uzimajući u obzir ta ograničenja, ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 4.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(243)

U kontekstu povećane potrošnje u Uniji (za 3 %) proizvodnja predmetnog proizvoda industrije Unije smanjila se za 5 % između 2010. i RIP-a. Proizvodni kapacitet jednako se tako smanjio između 2010. i RIP-a za oko 4 %. Iskorištenost kapaciteta ostala je relativno stabilna tijekom razmatranog razdoblja, osim pada u 2012.

(244)

Pad proizvodnje za 11 postotnih podova i pad proizvodnog kapaciteta za 4 postotna boda moguće je uočiti između 2011. i 2012. To je rezultat restrukturiranja industrije Unije i zatvaranja nekih proizvodnih postrojenja. Proizvođač filamentnih staklenih vlakana Ahlstrom obustavio je proizvodnju krajem 2011., a društvo Owens Corning Vado Ligure iz Italije zatvorilo je postrojenje u 2012. jer se nije moglo oporaviti od dampinškog uvoza. Međutim, industrija Unije vjeruje da nakon restrukturiranja i ponovne uspostave poštenih uvjeta tržišnog natjecanja može ostati održiva industrija, čime se objašnjava zašto i dalje ulaže u ponovnu izgradnju postojećih peći.

(245)

Nakon konačne objave vlada NRK-a tvrdila je da je Komisija upotrijebila vijek trajanja peći kraći od prosječnog i da je zbog toga došlo do znatnih neučinkovitosti u ulaganjima proizvođača iz Unije i njihovoj upotrebi peći.

(246)

Dokazano je da su odluke industrije Unije o ponovnoj izgradnji peći donesene na temelju razmatranja o proizvodnji i energetskoj učinkovitosti. Nisu postojale naznake da je vijek trajanja peći kako su ga primijenili proizvođači iz Unije u uzorku predstavljao lošu praksu u toj industriji i da nije bio u skladu sa zahtjevima ponude proizvoda.

(247)

Nekoliko strana tvrdilo je da se mora razmatrati razdoblje duže od razdoblja između 2010. i RIP-a, posebno zbog troškova ponovne izgradnje peći koji bi utjecali na sve makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje. Vlada NRK-a tvrdila je da o godinama u kojima su proizvođači iz Unije ponovno gradili peći nisu objavljeni nikakvi podaci i informacije.

(248)

Ponovne izgradnje peći svojstvene su predmetnoj industriji te se ponavljaju. Bitne su za osiguranje nastavka rada i zadržavanja kapaciteta. Provedena ulaganja u istraživanja i razvoj izravno su povezana s operativnim kapacitetom i omogućivanjem razvoja proizvoda prilagođenih potrebama kupaca. Stoga ta ulaganja nisu ograničena na razmatrano razdoblje. Neovisno o razmatranom razdoblju, uvijek će biti prisutni učinci popravaka ili ponovne izgradnje peći na količinu proizvodnje. Podaci specifični za pojedina društva u odnosu na razdoblja ponovne izgradnje peći smatraju se povjerljivima.

(249)

Jedan je korisnik tvrdio i da je industrija Unije mogla izbjeći sve štetne učinke (subvencioniranog i dampinškog uvoza) jer je iskorištenost kapaciteta ostala relativno stabilna tijekom razdoblja od 2010. do kraja RIP-a.

(250)

Proizvodnja istovjetnog proizvoda neprekidan je proces koji se ne može prilagoditi kratkoročnim fluktuacijama potražnje. Tu je relativno stabilnu iskorištenost kapaciteta nužno razmotriti u kontekstu smanjenja proizvodnog kapaciteta. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(251)

Količina prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu Unije i količina vlastite prodaje na tržištu Unije te predmetni tržišni udjeli tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Količina prodaje i tržišni udio

(252)

Tijekom razmatranog razdoblja količina prodaje na slobodnom tržištu proizvoda od filamentnih staklenih vlakana industrije Unije (odnosno nepovezanim kupcima) blago se smanjila za 1 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, u kontekstu povećanja potrošnje u Uniji za 3 %, na temelju toga došlo je do pada tržišnog udjela industrije Unije sa 58 % do 62 % u 2010. na 56 % do 60 % tijekom RIP-a. Niža količina prodaje u 2011. posljedica je učinka gomilanja kineskog uvoza u 2010. koji je postupno došao na tržište u 2011.

(253)

Tijekom razmatranog razdoblja prodaja industrije Unije na vlastitom tržištu činila je između 11 % i 14 % ukupne prodaje (na slobodnom tržištu i vlastitom) industrije Unije na tržištu Unije. Prodaja na vlastitom tržištu povećavala se između 2010. i 2012. te se nakon toga stabilizirala u RIP-u. Povećanje prodaje na vlastitom tržištu između 2010. i 2011. u apsolutnom je smislu ograničeno.

(254)

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 6.

Zaposlenost i produktivnost

(255)

Razina zaposlenosti proizvođača iz Unije pokazuje da je industrija Unije pokušala racionalizirati proizvodnju tijekom razmatranog razdoblja kako bi smanjila troškove proizvodnje. Broj zaposlenika tijekom razmatranog razdoblja zaista se smanjio za 11 %.

(256)

Zajednički učinak promjene broja zaposlenika i količine proizvodnje tijekom istog razmatranog razdoblja doveo je do povećanja produktivnosti radne snage proizvođača iz Unije od 7 % između 2010. i RIP-a mjerene kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku godišnje.

(257)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 217., potrošnja u Uniji povećala se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. S obzirom na brojne primjene istovjetnog proizvoda, industrija Unije i korisnici očekuju da će se taj rast nastaviti u bliskoj budućnosti.

(258)

Industrija Unije trpjela je štetu zbog dampinškog uvoza iz NRK-a do 2011. kad su na snagu stupile pristojbe. Pristojbe na snazi protiv uvoza iz NRK-a namijenjene su omogućavanju poštenih tržišnih uvjeta u kojima bi se industrija Unije mogla pošteno natjecati s tim uvozom na tržištu i oporaviti se od pretrpljene štete.

(259)

Međutim, to se nije dogodilo. Industrija Unije sada ponovno ostvaruje gubitke te je nastavila gubiti tržišni udio, iako se potrošnja u Uniji povećala. Uvoz iz NRK-a nastavio je pritjecati po vrlo niskim cijenama te se povećao njegov tržišni udio. Tržišni udio kineskog uvoza bio je u razdoblju ispitnog postupka 3 postotna boda veći od razine prije uvođenja pristojbi (37). Industrija Unije restrukturirala se i zatvorila neka postrojenja (vidjeti uvodnu izjavu 244.). Jasno je da nije došlo do oporavka od prethodnog dampinga.

(260)

S obzirom na razinu količine, tržišnog udjela i cijena dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a i uzimajući u obzir postojeće dampinške marže (9,6 % i 29,7 %) (38), utjecaj na stanje industrije Unije može se smatrati znatnim.

(261)

Budući da je ovo prvi antisubvencijski ispitni postupak u vezi s predmetnim proizvodom, oporavak od prethodnog dampinga nije bitna stavka u ocjeni.

(262)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Prodajne cijene na slobodnom tržištu i na tržištu vlastite prodaje u Uniji

(263)

Jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu pale su za 2 % tijekom razmatranog razdoblja. Budući da su privremene pristojbe stupile na snagu u rujnu 2010., industrija Unije uspjela je u 2011. povećati cijene. Međutim, od 2011. jedinične prodajne cijene pale su za 10 %.

(264)

Što se tiče jediničnih prodajnih cijena na tržištu vlastite prodaje (tj. transfernih cijena), one su pratile jednako kretanje kao jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu te je industrija Unije povećala prodajne cijene na tržištu vlastite prodaje u 2011., da bi te jedinične prodajne cijene nakon toga pale za 4 %.

(265)

Jedinični trošak proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja razvijao se na sljedeći način:

Tablica 8.

Jedinični trošak proizvodnje

(266)

Prosječni jedinični trošak proizvodnje povećao se između 2010. i 2012. Nakon 2012. prosječni jedinični trošak proizvodnje ponovno se smanjio, i to gotovo na razinu iz 2010. Vrhunac iz 2012. pripisuje se posebnoj situaciji povezanoj s ulaganjem jednog od proizvođača iz Unije u uzorku. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja prosječni jedinični trošak proizvodnje povećao se za samo 1 %.

(267)

Nekoliko korisnika tvrdilo je da stanje određenog društva ne bi trebalo biti opravdanje za općenite zaključke. Zaključak u pogledu jediničnog troška proizvodnje bio je da je taj trošak razmjerno stabilan. Vrhunac iz 2012. nije utjecao na općenite zaključke.

(268)

Jedinični trošak proizvodnje temelji se na ukupnoj količini proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku. Jedinična prodajna cijena iz tablice 7. temelji se na prodaji nepovezanim kupcima u Uniji. Stoga ta dva pokazatelja imaju različite osnove i nisu izravno usporedivi.

(269)

Nakon konačne objave CCCLA je tvrdio da je nužno da Komisija dostavi dovoljno usporedivih podataka kako bi se procijenilo može li se blago smanjenje prodajnih cijena Unije objasniti varijacijama troškova proizvodnje.

(270)

Ta dva pokazatelja imaju različitu osnovu te iako apsolutne vrijednosti nisu izravno usporedive, njihova kretanja jesu.

(271)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(272)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku blago su se povećali (za 6 %) tijekom razmatranog razdoblja. To je bilo u skladu s indeksom troška rada u zemljama u kojima proizvođači u uzorku imaju poslovni nastan (39).

(273)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(274)

Završne su se zalihe prvo znatno povećale u 2011. i zatim nastavile povećavati tijekom razmatranog razdoblja.

(275)

Vlada NRK-a tvrdila je da su razlike u zalihama prijavljene u podacima koje je dostavilo udruženje APFE upućivale na neprijavljenu prodaju, ali ne na štetu u usporedbi s kineskim uvozom.

(276)

Tu je tvrdnju potrebno zanemariti. Komisija je provela analizu mikroekonomskih pokazatelja kao što su razine zaliha na temelju stvarnih podataka koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Ispitivanjem proizvođača iz Unije u uzorku nije otkrivena nikakva neprijavljena prodaja.

(277)

Nakon konačne objave jedan korisnik tvrdio je da 2010. nije primjerena referentna godina jer su tada razine zaliha bile neuobičajeno niske u usporedbi s razdobljem između 2006. i listopada 2009. (razdoblje ispitnog postupka iz početnog antidampinškog postupka).

(278)

Ta se tvrdnja odbacuje jer su subjekti u uzorku u trenutačnim ispitnim postupcima drukčiji od uzorka u prethodnom ispitnom postupku, stoga ti podaci nisu usporedivi. Komisija je ispitivanje ograničila na razmatrano razdoblje, posebno u pogledu mikroekonomskih podataka te ne raspolaže podacima u pogledu razina zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razdoblju koje je prethodilo razmatranom razdoblju. Vlada NRK-a tvrdila je da su razine zaliha iz 2011. jednako tako više u pogledu smanjenja potrošnje u Uniji od 3 % te godine. Međutim, taj element nema učinak na kretanje tijekom razmatranog razdoblja.

(279)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(280)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku znatno se smanjila, s 3 % na – 4 %.

(281)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Novčani tok znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja (– 55 %).

(282)

Razina ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku pratila je pozitivno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. To je povećanje bilo znatnije u 2012. i tijekom RIP-a. Visoki troškovi ulaganja nastali su zbog ponovne izgradnje peći. U ovoj kapitalno intenzivnoj industriji peći je potrebno ponovno graditi svakih sedam do deset godina, a troškovi povezani s ponovnom izgradnjom peći mogu iznositi od 8 do 13 milijuna EUR (navedeno u rasponu radi povjerljivosti). Ulaganja uključuju i znatne troškove strukturnog ulaganja povezane s potrošnjom slitina za cijevi i njihovu stalnu ponovnu izgradnju.

(283)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja jasno je pratio negativno kretanje profitabilnosti. Pogoršanje povrata ulaganja jasan je znak pogoršanja gospodarskog stanja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(284)

Prethodno opisana osjetljiva financijska situacija nastala je unatoč povećanju potrošnje tijekom razmatranog razdoblja kako je opisano u uvodnoj izjavi 217. i naporima industrije Unije da racionalizira troškove proizvodnje kako je opisano u uvodnoj izjavi 244. te uvodnoj izjavi 337. u nastavku teksta.

(285)

Ispitnim postupcima nisu otkrivene nikakve ozbiljne poteškoće proizvođača iz Unije u uzorku s prikupljanjem kapitala.

(286)

Nakon konačne objave nekoliko je strana napomenulo da su razine ulaganja za razdoblje u 2012. i u RIP-u bile tako visoke da bi ti visoki troškovi ulaganja mogli biti razlog neprofitabilnosti industrije Unije u RIP-u. Vlada NRK-a tvrdila je i da je smanjena profitabilnost izravno povezana s povećanjem troška proizvodnje i gubitkom proizvodnje koji je proizišao iz ponovne izgradnje peći.

(287)

Kao prvo, 32 milijuna EUR ulaganja u RIP-u od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. djelomično se preklapa s 30 milijuna EUR u 2012. Kao drugo, ulaganja izvršena u tim razdobljima bila su nužna za ponovnu izgradnju peći. Ona se u toj industriji ponavljaju te se razmatra njihovo uključenje u uobičajeni tijek poslovanja kako je navedeno u uvodnim izjavama od 241. do 250. Kao treće, razina ulaganja utjecala je na rezultate industrije Unije tako što zbog nje nastaju dodatni troškovi. Međutim, glavni učinci ulaganja odražavaju se u bilanci, a ne računu dobiti i gubitaka u kojem su prikazani ponovljeni standardni troškovi amortizacije, što znači da se samo na temelju ulaganja ne može objasniti stanje u kojem se ostvaruju gubici. Što se tiče tvrdnje vlade NRK-a, ponovna izgradnja peći pažljivo se planira unaprijed. Kontinuitet opskrbe kupaca osigurava se prikupljanjem zaliha. Konačno, utjecaj tih ulaganja na troškove i rezultate društva proteže se kroz nekoliko godina.

(288)

Osim toga, nekoliko je strana tvrdilo i. da se viši troškovi ulaganja odražavaju u nižem povratu ulaganja za 2012. i RIP (s obzirom na to da se od nekih ulaganja povrat ne ostvaruje odmah) i ii. da je nerazumno uzeti u obzir kratko dvogodišnje razdoblje opterećenosti velikim ulaganjima i na temelju toga zaključiti da se stanje industrije Unije pogoršalo.

(289)

Ulaganja u peći nisu svojstvena samo razmatranom razdoblju. Ispitnim postupkom otkriveno je da od 2004. industrija Unije gotovo svake godine ulaže u peći. Stoga će, neovisno o razmatranom razdoblju, uvijek biti prisutni učinci popravaka ili ponovne izgradnje peći na količinu proizvodnje i povrat ulaganja. Smanjenje profitabilnosti proizvođača iz Unije u uzorku upućivalo je na to da za istovjetni proizvod ne mogu naplaćivati cijene kojima bi se omogućila nužna ulaganja radi kontinuiteta poslovanja.

(290)

Vlada NRK-a tvrdila je da industrija prvo troši novac koji joj je dostupan, a tek onda posuđuje sredstva te da je stoga normalno da se novčani tok pogoršao kad su proizvođači iz Unije u uzorku izvršili velika ulaganja u 2012. i RIP-u. Nadalje, tvrde da industrija koja ostvaruje gubitke nije mogla izvršiti tolika ulaganja kao društva u uzorku.

(291)

Industrija filamentnih staklenih vlakana globalno je poslovanje s mehanizmima financiranja većih razmjera od financijskih mehanizama proizvođača iz Unije u uzorku. Primjeri ulaganja ne utječu nužno na novčani tok. Stoga se te tvrdnje odbacuju.

(292)

Nalazi ispitnih postupaka potvrđuju da je industrija Unije pretrpjela bitnu štetu kako je definirana člankom 3. stavkom 5. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 8. stavkom 4. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(293)

Uvođenjem antidampinških mjera industriji Unije omogućeno je povećanje cijena u 2011. Industrija Unije istodobno je poduzela napore kako bi povećala učinkovitost i produktivnost. Iako se potrošnja u Uniji povećavala, industrija Unije nije imala drugog izbora osim ponovno smanjiti jedinične prodajne cijene od 2012. kako bi zadržala tržišni udio.

(294)

Analiza obaranja cijena (vidjeti uvodnu izjavu 231.) i negativno kretanje prodajne cijene proizvođača iz Unije (vidjeti uvodnu izjavu 263.) jasno pokazuju da su proizvođači iz Unije pokušali natjecati se u pogledu cijena s kineskim uvozom i da su izjednačili razliku u cijenama. Međutim, to je dovelo do velikog pogoršanja financijskih rezultata proizvođača iz Unije te je industrija Unije bilježila gubitke od 2012. Ta situacija nije održiva u kratkom ili srednjem roku.

(295)

Drugi pokazatelji kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet, zaposlenost, zalihe i novčani tok jednako su se tako negativno razvijali, čak i nakon uvođenja mjera protiv NRK-a.

(296)

Nalazi obaju ispitnih postupaka jednako tako potvrđuju da je priroda promijenjenih okolnosti kojima je opravdano pokretanje djelomične antidampinške revizije tijekom važenja mjere, odnosno restrukturiranje i zatvaranje nekih postrojenja u Uniji kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 244., znatna i trajna. Nakon zatvaranja postrojenja to se postrojenje u potpunosti rastavlja i uklanja. Nadalje, postavljanje nove peći predstavlja velik trošak kapitala i vremena te ga nije moguće dovršiti u kratkom roku. Stoga se troškovi i vrijeme potrebni za postavljanje novog postrojenja s pećima ne smiju podcijeniti. Restrukturiranje i zatvaranje nekih postrojenja stoga se može smatrati znatnim i trajnim.

(297)

Nekoliko je strana tvrdilo da postoje jasni znakovi da šteta nije nastala. Na te se tvrdnje odnose sljedeće uvodne izjave.

(298)

CCCLA je naveo da je grupacija Binani u 2012. preuzela jednog proizvođača iz Unije, društvo 3B Fibreglass, i da općenita uspješnost industrije Unije mora biti dobra jer nijedan razuman gospodarski subjekt ne bi uložio u industriju koja nije uspješna. Osim toga, citiraju i godišnje izvješće grupacije Braj Binani za 2013. u kojem se navodi da se „općenita uspješnost dviju proizvodnih jedinica u Belgiji i Norveškoj smatra dobrom”. Uz to, CCCLA je tvrdio i da se promet dvaju proizvođača iz Unije povećao između 2010. i RIP-a te da je stoga jasno da industrija Unije ne trpi nikakvu štetu.

(299)

Indijska grupacija Binani zaista je preuzela društvo 3B Fibreglass u 2012. Međutim, neovisno o pojedinačnoj poslovnoj motivaciji grupacije Binani, Komisija upućuje na nalaze ispitnog postupka prema kojima je industrija Unije izgubila tržišni udio i profitabilnost. Navedeni citat potrebno je staviti u kontekst te on u cijelosti glasi: „Općenita uspješnost dviju proizvodnih jedinica u Belgiji i Norveškoj smatra se dobrom, a kapacitet je bio djelomično ograničen radi suočavanja s nižom potražnjom na tržištu. Poticanje proizvodnje na uobičajenu učinkovitost proteklo je u redu. Međutim, prosječna je realizacija bila nešto slabija zbog jeftinog uvoza iz Azije”.

(300)

Tvrdnja da industrija Unije ne trpi štetu jer su dva proizvođača iz Unije povećala promet između 2010. i RIP obmanjujuća je i netočna. CCCLA je tu analizu temeljio na prometu izraženom u kilogramima. Međutim, zaključci doneseni uzimajući u obzir samo veću količinu prodaje nisu točni jer se time ne uzima u obzir razina cijena te prodaje, a time ni utjecaj na profitabilnost društva.

(301)

Vlada NRK-a tvrdila je da, s obzirom na to da članovi udruženja APFE ulažu u povećanje kapaciteta u Uniji i izvan nje (npr. NRK, Rusija, Indija i Tunis), postoji jasan znak da šteta nije nastala.

(302)

Ovo ispitivanje štete povezano je s uspješnošću proizvođača iz Unije na tržištu Unije. Kako je prethodno prikazano u tablici 4., industrija Unije u 2011. ostvarila je blago povećanje kapaciteta od 1 %, nakon čega se kapacitet smanjio za pet postotnih bodova prema kraju RIP-a. Stoga u Uniji nije došlo do povećanja kapaciteta. Međutim, s obzirom na to da su mnogi proizvođači filamentnih staklenih vlakana multinacionalna društva, ne iznenađuje da ta društva ulažu i izvan Unije ako postoji poslovna prilika. Ulaganje u dodatne kapacitete izvan Unije izvršava se radi zadovoljavanja potreba tržišta u nastajanju i radi mogućnosti za ostvarenje dobiti. Postavljanje postrojenja u tim regijama jednako se tako objašnjava nastojanjem da se tim kupcima bude blizu. Međutim, poslovna odluka o tome treba li postrojenje postaviti izvan Unije ili ne nije nikako povezana s činjenicom da proizvođači iz Unije trpe štetu. Odjeljak o samoprouzročenoj šteti u nastavku teksta odnosi se na slične tvrdnje o velikim ulaganjima industrije Unije.

(303)

Nekoliko je strana tvrdilo da šteta nije nastala s obzirom na to da su neki proizvođači iz Unije najavili da će povećati cijene istovjetnog proizvoda od siječnja 2014. kako bi nadoknadili stalan porast troškova sirovina, energije i prijevoza.

(304)

Kao prvo, razine cijena u 2014. odnose se na događaje nakon razdoblja ispitnog postupka. Kao drugo, industrija Unije tijekom proteklih je godina nadoknađivala veći dio tog porasta cijena povećanjem produktivnosti. Međutim, u jednom trenutku postaje znatno teže provesti dodatna povećanja produktivnosti u kratkom roku. Budući da je industrija Unije tijekom RIP-a ostvarivala gubitke i nadoknađivanje tih povećanja cijena više nije bilo moguće, u određenom trenutku više nije moguće izbjeći prenošenje tog povećanja na kupce, pri čemu nastaje rizik od dodatnoga gubitka tržišnog udjela. Na temelju prethodno navedenoga, te su tvrdnje odbačene.

(305)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 8. stavcima 6. i 7. Osnovne antisubvencijske uredbe ispitalo se je li dampinški i subvencionirani uvoz iz NRK-a prouzročio štetu industriji Unije u mjeri zbog koje se ta šteta može smatrati znatnom.

(306)

Ispitani su i ostali poznati čimbenici osim dampinškog uvoza koji su mogli istodobno nanositi štetu industriji Unije kako bi se osiguralo da se moguća šteta prouzročena tim ostalih čimbenicima ne pripiše dampinškom uvozu.

(307)

Ispitnim se postupkom pokazalo da se dampinški i subvencionirani uvoz iz NRK-a povećao u smislu količine (32 %) tijekom razmatranog razdoblja uzme li se 2009. kao referentna godina, i to unatoč antidampinškim mjerama na snazi. To je dovelo do povećanja tržišnog udjela NRK-a sa 13 % do 18 % u 2009. na 15 % do 20 % krajem RIP-a.

(308)

Istodobno se, unatoč povećanju potrošnje, tržišni udio industrije Unije smanjio za tri postotna boda tijekom razmatranog razdoblja.

(309)

Prosječne cijene dampinškog i subvencioniranog uvoza smanjile su se za 8 % između 2010. i RIP-a te su tijekom tog razdoblja bile niže od cijena industrije Unije.

(310)

Industrija Unije i dalje je ostvarivala dobit tijekom 2010. i 2011. te je nakon toga počela ostvarivati gubitke, što se podudaralo s povećanjem dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a. Čak ni nakon što je smanjila prodajnu cijenu, industrija Unije nije uspjela zadržati tržišni udio. To je smanjenje cijene izvršeno na račun profitabilnosti, što je dovelo do situacije u kojoj se ostvaruju gubici.

(311)

Na temelju prethodno navedenoga zaključuje se da je razina cijena dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a s povećanjem količine imala znatan negativan utjecaj na gospodarsko stanje industrije Unije zbog čega je imala presudnu ulogu u znatnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(312)

Nakon konačne objave nekoliko je strana tvrdilo da se u analizi ne dokazuje na dostatan način da je kineski uvoz prouzročio smanjenje cijena industrije Unije i pretrpljenu štetu te da se Komisija u analizi oslanja na vremenske slučajnosti. Te strane upućuju na izvješće odbora za kinesku rendgensku opremu: „Odbor prihvaća da ukupna korelacija između dampinškog uvoza i štete domaćoj industriji može govoriti u prilog nalazu o uzročnosti. Međutim, ta analiza slučajnosti ne odnosi se na pitanje uzročnosti; uzročnost i korelacija dva su različita koncepta. U okolnostima iz ovog predmeta, […], pitanje uzročnosti nije riješeno tim općenitim nalazom o podudaranju”  (40).

(313)

Međutim, ti se zaključci temelje na analizi opširnog popisa pokazatelja. Kako je prethodno navedeno u odjeljku D, ispitivanje utjecaja dampinškog i subvencioniranog uvoza uključivalo je evaluaciju svih bitnih gospodarskih činjenica i indeksa koji utječu na stanje industrije Unije. Brojni pokazatelji upućivali su na stanje štete. U takvoj je situaciji jedini razlog zbog kojeg bi industrija Unije smanjila cijene zadržavanje tržišnog udjela ili barem manji gubitak tržišnog udjela kad je suočena s tržišnim natjecanjem u pogledu cijene. Nakon uvođenja početnih mjera industrija Unije uspjela je u 2011. povećati cijene, ali sljedećih je godina morala smanjiti cijene, dok se trošak proizvodnje nije smanjio. Kako je dodatno opisano u nastavku u uvodnim izjavama od 320. do 335., izvoz iz trećih zemalja uglavnom se izvršavao po visokim cijenama tijekom cijelog razmatranog razdoblja, a tržišni udio trećih zemalja ostao je relativno stabilan te se od 2011. čak i smanjio. Stoga industrija Unije nije smanjila cijene zbog uvoza iz trećih zemalja, nego zbog jeftinog dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a. Od 2011. samo se uvoz iz NRK-a znatno povećao, samo je uvoz iz NRK-a oduzeo tržišni udio industriji Unije i samo su se uvozne cijene iz NRK-a smanjile. Na temelju toga Komisija je zaključila da su smanjenje cijena industrije Unije i pretrpljena šteta prouzročeni povećanjem dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a. Ostali čimbenici koji bi mogli prekinuti tu uzročno-posljedičnu vezu analiziraju se u nastavku teksta.

(314)

CCCLA i vlada NRK-a tvrdili su da do smanjenja cijena ili pritiska na cijene nije došlo jer „smanjenje prodajne cijene proizvođača iz Unije nije znatno jer je njegova najveća razina tijekom razmatranog razdoblja iznosila 2 %”. Nekoliko strana tvrdilo je i da smanjenje prodaje Unije od 1 %, povećanje tržišnog udjela uvoza iz NRK-a od 2 % i smanjenje tržišnog udjela industrije Unije od 3 % nisu opravdanja za predložene drastične mjere.

(315)

Komisija ponavlja prethodni nalaz da je industrija Unije bila u mogućnosti povećati cijene u 2011. nakon uvođenja privremenih mjera u rujnu 2010. Međutim, od 2011. jedinične prodajne cijene pale su za 10 %. Stoga je očito da je došlo do znatnog smanjenja prodajnih cijena. Iako i dalje postoje antidampinške mjere na snazi, industrija Unije nastavila je trpjeti smanjenje količine proizvodnje, cijene i tržišnog udjela, dok su se istodobno količina prodaje i tržišni udio povećali na razinu znatno veću od one u razdoblju ispitnog postupka u početnom ispitnom postupku. Industrija Unije obično bi se nakon uvođenja mjera trebala oporaviti od učinaka prethodnog dampinga ili subvencioniranja. To se u ovom slučaju očito nije dogodilo. Nakon nekih znakova oporavka odmah nakon uvođenja mjera stanje industrije Unije dodatno se pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja.

(316)

Jedan nepovezani uvoznik naveo je da nije bilo potrebe da proizvođači iz Unije smanje cijene u mjeri u kojoj su ih smanjili jer je na tržištu Unije potražnja bila veća od ponude. Vlada NRK-a tvrdila je da se smanjenje prodajnih cijena industrije Unije i smanjenje kineskih uvoznih cijena ne mogu razmatrati neovisno o globalnom razvoju cijena predmetnog proizvoda te da su u skladu s uobičajenim tijekom trgovine. Osim toga, vlada NRK-a tvrdi da Komisija nije provjerila bi li s obzirom na tržište bilo moguće povećati cijene u 2011. (nakon uvođenja mjera u prethodnom ispitnom postupku) s obzirom na globalni kontekst i ako bi, u kojoj bi to bilo mjeri. Nadalje, Komisija je pogrešno odbila prihvatiti dostavljene dokaze o povećanju cijena proizvođača iz Unije nakon RIP-a pri čemu se upućuje na predmete (41) o solarnom staklu i telefaks uređajima.

(317)

Komisija je smatrala da tvrdnja da je potražnja bila veća od ponude nije bila utemeljena. Gubitak tržišnog udjela i povećanje razina zaliha ne upućuju na to da je potražnja bila veća od ponude, već upravo na suprotno. Što se tiče tvrdnje vlade NRK-a, razmatrani kretanje cijena odnosi se na prodaju na tržištu Unije, a ne na globalnoj razini. Na tržištu Unije istovjetni proizvod i predmetni proizvod natječu se na razini cijena. Kako je prethodno prikazano, smanjenje cijena ne može se pripisati drugim čimbenicima osim tog natjecanja u pogledu cijena (s obzirom na relativno stabilan trošak proizvodnje i potrošnju u Uniji). Nadalje, vlada NRK-a nije dostavila dodatne podatke o globalnom kretanju cijena. Stoga se ta tvrdnja smatrala neutemeljenom. Što se tiče tvrdnje o povećanju cijena nakon RIP-a, događaji nakon RIP-a nisu predmet ovog ispitnog postupka. U svakom slučaju, nisu dostavljeni nikakvi bitni dokazi o stvarnim povećanjima cijena do kojih je navodno došlo nakon RIP-a. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(318)

Osim toga, CCCLA je tvrdio da je u prosječno smanjenje kineske uvozne cijene od 8 % iz uvodne izjave 226. bilo potrebno uzeti u obzir cijene prilagođene za carinske pristojbe i rukovanje, antidampinšku pristojbu, profitnu maržu za uvoznike te prodajne, opće i administrativne troškove koje snose uvoznici. Tada bi te prilagođene cijene bile na razinama usporedivima s prodajnim cijenama Unije, kako je navedeno u tablici 7. te stoga nisu mogle imati presudnu ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(319)

Za analizu pokazatelja vrijednost CIF prodaje proizvođača izvoznika iz tablice 3. uspoređena je s cijenom proizvođača iz Unije na razini franko tvornica iz tablice 7. Ta je metoda točna za analizu kretanja. Za izračun obaranja cijena i marže štete zaista su upotrijebljene prilagođene cijene kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 231. U tom pogledu Komisija naglašava da je obaranje cijena samo jedan pokazatelj koji se razmatra, ali da je za potrebe analize potrebno uzeti u obzir sve pokazatelje štete. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(320)

Količina uvoza iz trećih zemalja, prosječne jedinične cijene i tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja prikazani su u tablici u nastavku.

Tablica 12.

Obujam uvoza (u metričkim tonama), prosječne jedinične cijene (EUR/tona)

(321)

Osim iz NRK-a, predmetni se proizvod uglavnom uvozi iz Malezije, Norveške i Turske. Manji dio uvozi se iz Meksika, Sjedinjenih Američkih Država i Tajvana. Ukupni tržišni udio trećih zemalja naglo se povećao između 2010. i 2011. Nakon toga taj se tržišni udio tijekom RIP-a smanjio.

(322)

Cijene većine uvoza iz trećih zemalja (uz iznimku manjih količina iz Tajvana) bile su znatno više od kineske uvozne cijene. Nadalje, općenite prosječne cijene uvoza iz drugih zemalja bile su više od cijena industrije Unije ili slične tim cijenama.

(323)

Malezija je imala najveći udio u uvozu iz trećih zemalja u Uniju (40 %). Međutim, uvoz iz Malezije bio je ograničen na jednu vrstu proizvoda od filamentnih staklenih vlakana, odnosno na sječene niti. Tržišni udio Malezije na tržištu Unije povećao se tijekom razmatranog razdoblja. U prosjeku, cijene uvoza sječenih niti iz Malezije jednako su tako bile više od cijena iz NRK-a i gotovo jednako visoke kao cijene industrije Unije. Osim toga, malezijske cijene nisu spriječile povećanje cijena proizvođača iz Unije između 2010. i 2011. kad su protiv NRK-a uvedene privremene pristojbe. Da su malezijske cijene zaista nanosile znatnu štetu industriji Unije, proizvođači iz Unije ne bi bili u mogućnosti povećati cijene kad su uvedene privremene antidampinške pristojbe na uvoz iz NRK-a. Uvoz iz Malezije natječe se na tržištu s proizvodnjom industrije Unije, ali taj je uvoz tijekom razmatranog razdoblja bio stabilan čimbenik u smislu cijene, vrste proizvoda i količine.

(324)

Uvoz iz Norveške imao je drugi najveći udio u uvozu iz trećih zemalja u Uniju. Tržišni udio Norveške na tržištu Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Prosječne uvozne cijene po vrsti proizvoda iz Norveške bile su više od cijena iz NRK-a. Taj se uvoz iz Norveške uglavnom odnosio na roving prediva koje je uvozilo jedno društvo koje pripada istoj grupaciji kao jedan proizvođač iz Unije. Nadalje, sva se proizvodnja iz Norveške prodaje preko tog proizvođača iz Unije. Stoga ne smatramo Norvešku konkurentnom trećom zemljom.

(325)

Uvoz iz Turske imao je treći najveći udio u uvozu iz trećih zemalja u Uniju. Tržišni udio Turske na tržištu Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja. U prosjeku, uvozne cijene po vrsti istovjetnog proizvoda jednako su tako bile znatno više od onih iz NRK-a.

(326)

Vlada NRK-a tvrdila je i da su se zalihe u Uniji povećale u 2011. nakon znatnog povećanja uvoza iz trećih zemalja, dok se uvoz iz NRK-a u toj godini smanjio.

(327)

Kineski uvoz zaista se smanjio, a uvoz iz trećih zemalja povećao između 2010. i 2011. Međutim, Industrija Unije i dalje je ostvarivala dobit tijekom 2010. i 2011. te je nakon toga počela ostvarivati gubitke, što se podudaralo s povećanjem dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a. Uvoz iz trećih zemalja smanjio se nakon 2011. zbog čega taj uvoz ne može biti razlog zašto je nakon toga industrija Unije počela ostvarivati gubitke. Na temelju prethodno navedenih razloga razumno je zaključiti da, iako je dio uvoza iz drugih zemalja mogao imati negativan utjecaj na industriju Unije, taj utjecaj nije bio toliki da bi se prekinula uzročno-posljedična veza između dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(328)

Nakon konačne objave nekoliko je strana tvrdilo da ponuda proizvoda upotrijebljena za analizu obaranja cijena (usporedbe cijena kineskih proizvođača i proizvođača iz Unije) nije upotrijebljena za uvoz iz trećih zemalja. Vlada NRK-a izričito je zatražila pojedinosti o ponudi proizvoda uvoza iz trećih zemalja koje nije moguće razlučiti iz statističkih podataka Eurostata.

(329)

Komisija je u potpunosti uzela u obzir ponudu proizvoda za analizu uvoza iz trećih zemalja usporedivši cijene iz trećih zemalja po vrsti proizvoda s odgovarajućim cijenama po vrsti proizvoda u Uniji. Budući da za tri treće zemlje postoji samo jedan proizvođač, nije bilo moguće objaviti specifične podatke zbog povjerljivosti.

(330)

Vlada NRK-a tvrdila je da zaključak Komisije da je dio uvoza iz trećih zemalja mogao utjecati na stanje proizvođača iz Unije, ali nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu, nije objektivan niti utemeljen na razumnoj analizi.

(331)

Tri su glavne treće zemlje koje su izvozile istovjetni proizvod u Uniju bile Malezija, Norveška i Turska. Kako je već navedeno, uvoz iz Malezije bio je usmjeren na jednu vrstu proizvoda čije su razine cijena bile usporedive s razinama cijena industrije Unije. Proizvođač iz Norveške ne smatra se konkurentom iz treće zemlje zbog prethodno navedenih razloga. Tržišni udio turskog uvoza ostao je relativno stabilan, a njegova količina relativno mala tijekom razmatranog razdoblja. Tvrdnja da je uvoz iz trećih zemalja prekinuo uzročno-posljedičnu vezu stoga se odbacuje.

(332)

Vlada NRK-a tvrdila je i da je Komisija zanemarila učinak uvoza iz Tajvana i Meksika, čije su se cijene i količine znatno mijenjale.

(333)

S obzirom na ograničenu količinu uvoza iz Tajvana i Meksika, taj uvoz nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu.

(334)

Osim toga, vlada NRK-a tvrdila je da je Komisija u analizi kineskog prikupljanja zaliha zanemarila to da se uvoz iz trećih zemalja između 2010. i 2011. povećao za više od 40 %.

(335)

Statistički podaci (vidjeti uvodnu izjavu 224.) pokazuju da je do prikupljanja zaliha kineskih proizvoda došlo u drugom i trećem tromjesečju 2010. (za potrošnju prije kraja 2010./početka 2011. zbog ograničenog roka trajanja). Povećanje uvoza iz trećih zemalja zabilježeno je u 2011., kad je učinak gomilanja zaliha istekao i kad su na snagu stupile mjere protiv uvoza iz NRK-a koje su se pokazale korisnima za proizvođače iz trećih zemalja. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

(336)

Nekoliko je strana tvrdilo da je povećanje troškova proizvodnje industrije Unije prouzročeno uglavnom povećanjem troškova sirovina, energije, prijevoza i osoblja imalo negativan utjecaj na profitabilnost industrije Unije. Jedna je strana uz to utvrdila da je važan čimbenik u smislu troškova bilo to što kupci nisu vraćali kaleme, ali nije dalje analizirala utjecaj na troškove. Te su tvrdnje potkrijepili navodima proizvođača iz Unije koji su tvrdili da su zaista suočeni s povećanjem troškova.

(337)

Industrija Unije zaista se suočila s povećanjem troškova sirovina, energije, prijevoza i osoblja. Međutim, kako je prethodno prikazano u tablici 8., prosječan trošak proizvodnje za industriju Unije po toni povećao se samo za 1 % između 2010. i RIP-a. To znači da je industrija Unije mogla nadoknaditi većinu povećanja troškova povećanjem učinkovitosti i produktivnosti. Stoga se zaključuje da povećanje troška proizvodnje nije pridonijelo šteti i stoga ne može prekinuti uzročno-posljedičnu vezu.

(338)

Nakon konačne objave nekoliko je strana ponovilo tvrdnje, a da nisu iznijele nikakve nove argumente.

(339)

Kako je prethodno navedeno, potrošnja u Uniji povećala se za 3 % između 2010. i RIP-a. Očekuje se da će se potrošnja dodatno povećati zahvaljujući novim primjenama istovjetnog proizvoda, kako su naveli industrija Unije i brojni korisnici. Međutim, industrija Unije nije uspjela zadržati dio tržišnog udjela, a tržišni udio dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a se od 2011. povećavao. Stoga nije prekinuta uzročno-posljedična veza između štete i dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a zbog promjena potrošnje u Uniji.

(340)

Vlada NRK-a tvrdila je da je štetu, ako je uopće nastala, prouzročio nedostatan proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije. Vlada NRK-a uputila je na niz financijskih izvještaja proizvođača iz Unije. U financijskom izvještaju društva 3B Fibreglass iz 2010. navedeno je da „zbog ograničenog proizvodnog kapaciteta nisu mogli ostvariti dodatni tržišni udio” te su se „morali nositi s razvojem potražnje svojih klijenata s ograničenom razinom zaliha”. U financijskom izvještaju društva 3B Fibreglass iz 2011. navedeno je da su „znakovi oporavka gospodarstva iz 2010. potvrđeni u prvoj polovini 2011., ali zbog razine proizvodne uspješnosti društva niže od očekivane u prvom tromjesečju nisu mogli u potpunosti ostvariti korist od povećane aktivnosti te su morali ograničiti ugovorne obveze u 2011.” U financijskom izvještaju društva Lanxess iz 2011. navedeno je da je „u 2011. za proizvodnju staklenih vlakana društva Lanxess bio iskorišten maksimalni kapacitet” te da je „u drugom tromjesečju 2012. predviđeno trajanje planirane obustave rada peći 1 iznosilo gotovo deset tjedana zbog čega će godišnja proizvodnja 2012. biti 14 % niža”.

(341)

Razina zaliha u 2010. zaista je bila niska, kako je prethodno prikazano u tablici 10. To je bio rezultat smanjenja razine proizvodnje u 2009. kad je zatvoren i uklonjen, privremeno zatvoren ili ograničen niz proizvodnih pogona zbog smanjenja cijena i gubitka tržišnog udjela koje je prouzročio dampinški uvoz iz NRK-a (42). Međutim, industrija Unije povećala je razine zaliha za više od 150 % u 2011. i od tada ih stalno povećava. Što se tiče tvrdnji rezervnih zaliha za 2010., takvo razmatranje nije primjereno. Umjesto toga potrebno je razmotriti kretanje za cijelo razmatrano razdoblje.

(342)

Osim toga, neki od navoda odnose se na smanjenje razine proizvodne uspješnosti koje je posljedica popravaka/ponovne izgradnje peći. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 241., popravci/ponovne izgradnje karakteristični su za ovaj sektor i uobičajeno je prikupljati zalihe radi popravka/ponovne izgradnje peći kako bi se omogućila daljnja opskrba ključnih kupaca.

(343)

Nadalje, industrija Unije mogla bi uložiti u povećanje kapaciteta kad bi postojali pošteni tržišni uvjeti u kojima bi industrija Unije mogla ostvariti dobit kojom bi se opravdalo i omogućilo proširenje kapaciteta.

(344)

Proizvodni kapacitet i zalihe Unije ne smatraju se nedostatnima i stoga nisu mogli pridonijeti šteti i prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog i subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(345)

Niz strana tvrdio je da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica gospodarske krize zbog koje je došlo do naglog smanjenja potražnje u industrijama korisnika (kao što su automobilska industrija i tržište energije vjetra).

(346)

Vlada NRK-a citirala je navode niza proizvođača iz Unije, kao npr. financijski izvještaj društva European Owens Corning Fibreglass SPRL („društvo EOCF”) u kojem se navodi da se „ovo smanjenje djelomično objašnjava znatnom ovisnošću te aktivnosti o tržištu energije vjetra, čija se uspješnost stalno smanjuje zbog poteškoća dionika na tom tržištu s financiranjem novih projekata”, financijski izvještaj društva Lanxess iz 2011. u kojem je navedeno da je „nakon uvođenja antidampinških mjera protiv kineskog uvoza društvo LANXESS uspjelo povećati prodajne cijene. Međutim, u drugoj polovini 2011. zabilježeno je smanjenje od 16 % u usporedbi 2010. zbog negativnog kretanja gospodarstva” te financijski izvještaj društva EOCF u kojem stoji da je promet ostvaren u 2012. „uglavnom posljedica nastavljene gospodarske krize zbog koje to društvo ne može poslovati pri punom kapacitetu”.

(347)

Zaista je bilo moguće uočiti smanjenje potrošnje proizvoda od filamentnih staklenih vlakana u Uniji od 3 % između 2010. i 2011. Međutim, do kraja RIP-a potrošnja u Uniji ponovno se povećala za šest postotnih bodova.

(348)

Navodom da je jedno od društava moralo smanjiti cijene za 16 % u drugoj polovini 2011. u usporedbi s 2010. samo se djelomično opisuje stanje iz 2011. Ispitnim postupkom otkriveno je povećanje jedinične cijene od 8 % za cijelu 2011. godinu (u usporedbi s 2010.).

(349)

Osim toga, iako je industrija Unije i dalje ostvarivala dobit tijekom 2010. i 2011., nakon toga počela je ostvarivati gubitke, što se podudaralo s povećanjem dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a koji je obarao cijene industrije Unije.

(350)

Može se smatrati da je gospodarski pad između 2010. i 2011. imao ulogu u pogoršanju gospodarskog stanja industrije Unije. Međutim, tim se gospodarskim padom ne objašnjavaju gubici koje je industrija Unije ostvarivala 2012. i tijekom RIP-a. Glavni gubici nastali su tek nakon gospodarskog pada u razdoblju kad se potrošnja ponovno povećavala.

(351)

Što se tiče navoda društva Owens Corning iz 2011., važno je napomenuti da je riječ o navodima društva EOCF, koje je trgovački subjekt društva Owens Corning za njihovo cjelokupno poslovanje u Europi i na Bliskom istoku. Osim istovjetnog proizvoda, društvo EOCF tijekom tog razdoblja prodavalo je i proizvode koji nisu pleteni, tkanine, proizvode za gradnju krovova (piljena) i proizvode za izolaciju, koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom. Taj se navod stoga ne odnosi posebno na istovjetni proizvod na tržištu Unije.

(352)

Što se tiče navoda društva Owens Corning iz 2012., oni se posebno odnose na poslovanje društva EOCF povezano s tkaninama u jednom od postrojenja tog društva. Budući da tkanine nisu dio istovjetnog proizvoda, ti navodi nisu relevantni.

(353)

S obzirom na prethodno navedene okolnosti, gospodarski pad mogao je imati negativan utjecaj na industriju Unije, ali ne u takvoj mjeri da bi mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog i subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(354)

Neke su strane tvrdile da je štetu prouzročila tehnologija industrije Unije koja je zastarjela u usporedbi s modernom tehnologijom kineskih proizvođača, a ne damping ili subvencioniranje predmetnog proizvoda.

(355)

Međutim, ispitnim je postupkom potvrđeno da su proizvodni postupci industrije Unije dovoljno moderni. Stoga se odbacuje tvrdnja da bi stanje tehnologije industrije Unije moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog i subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(356)

Nekoliko strana tvrdilo je da bi šteta mogla biti samoprouzročena zbog sljedećih razloga: i. jer su cijene proizvođača iz Unije u 2014. bile niže od kvota koje su te strane primile od kineskih proizvođača izvoznika, ii. jer ulaganja podnositelja zahtjeva tijekom proteklih godina nisu u skladu s nalazima o šteti jer je teško objasniti velika ulaganja u kontekstu industrije koja trpi štetu te ta ulaganja nisu dovela do povećanja tržišnog udjela industrije Unije te iii. jer je moguće da su podnositelji zahtjeva ulagali u restrukturiranje i instalaciju dodatnog kapaciteta za proizvodnju „pogrešnih” proizvoda od filamentnih staklenih vlakana, npr. proizvoda za koje postoji ograničena potražnja, a ne npr. za sječene niti za kojima je, prema navodima tih strana, postojala znatna potražnja te zapravo i mogući nedostatak opskrbe u Uniji.

(357)

Što se tiče prve tvrdnje o tome da su cijene proizvođača iz Unije bile niže, potrebno je napomenuti da se taj navod odnosi na događaj nakon ispitnog postupka i da se razine cijena u 2014. ne mogu uzeti u obzir. Nadalje, s obzirom na to da peći rade 24 sata dnevno i da je usporavanje proizvodnje vrlo skupo, industrija Unije pokušavala je zadržati tržišni udio prodajom po nižim cijenama i time ipak pokriti dio fiksnih troškova.

(358)

Što se tiče velikih ulaganja industrije Unije tijekom proteklih godina, potrebno je podsjetiti na to da je u ovoj kapitalno intenzivnoj industriji peći potrebno ponovno graditi svakih sedam do deset godina, a troškovi povezani s ponovnom izgradnjom peći mogu iznositi od 8 do 13 milijuna EUR (navedeno u rasponu radi povjerljivosti). Velik dio drugih, više strukturalnih visokih troškova ulaganja, povezan je s potrošnjom slitina za cijevi i naknadnom ponovnom izgradnjom cijevi. Stoga su ta ulaganja svojstvena toj industriji i potrebna kako bi se zadržao trenutačni kapacitet. Ulaganja u istraživanje i razvoj jednako su tako potrebna za opstanak na tržištu i zadovoljavanje potreba klijenata.

(359)

Što se tiče treće tvrdnje o navodnim „pogrešnim” ulaganjima u proizvode koji nisu sječene niti, potrebno je napomenuti da je i. industrija Unije provela restrukturiranje kako bi mogla ponuditi širok raspon proizvoda. Nisu dostavljeni nikakvi dokazi da ta vrsta restrukturiranja nije gospodarski održiva i ii. proizvodnja sječenih niti koja je obustavljena tijekom restrukturiranja proteklih godina prenesena je u drugo proizvodno postrojenje koje je prenamijenjeno.

(360)

Vlada NRK-a tvrdila je da proizvođači iz Unije prikupljaju zalihe uvoza iz trećih zemalja i citirala financijski izvještaj iz 2011. jednog proizvođača iz Unije u kojem se navodi: „Zalihe robe (21,4 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2011.) povećavaju se zbog globalnog usporavanja s kojim se naše poslovanje suočilo tijekom druge polovine godine, pri čemu zalihe čini 75 % gotovih proizvoda uvezenih od društava […][naše] grupacije izvan Europe, a ostatak čine materijali i proizvodi potrebni za poslovanje koje se odnosi na tkanine”.

(361)

Povećanje prijavljenih razina zaliha tog proizvođača iz Unije u 2011. objašnjava se prikupljanjem zaliha za potrebe opskrbljivanja jednog postrojenja tog proizvođača izvan Unije tijekom ponovne izgradnje peći tog proizvođača u 2012. Da je bilo moguće u Uniji proizvesti te proizvode za postrojenje izvan Unije, oni se ne bi uvozili od drugih postrojenja izvan Unije.

(362)

Nakon konačne objave vlada NRK-a zatražila je da se pojasni jesu li ti uvezeni proizvodi iz NRK-a ili iz drugih zemalja te u kojim količinama. Međutim, proizvođači iz Unije nisu kupovali predmetni proizvod u NRK-u tijekom razmatranog razdoblja.

(363)

Vlada NRK-a tvrdila je i da bi šteta mogla biti samoprouzročena jer je društvo 3B Fibreglass, proizvođač iz Unije, odlučilo u 2011. dopuniti zalihe za društvo BASF u razdoblju nedostatne proizvodnje. Citiraju financijski izvještaj društva 3B Fibreglass iz 2011.: „[…] kako bismo dopunili zalihe za društvo BASF i pripremili se za popravak peći br. 2”

(364)

Međutim, uobičajeno je poslovno ponašanje osigurati zalihe kako bi se omogućilo ispunjavanje ugovornih obveza prema ključnim klijentima. Nadalje, taj se citat odnosi i na planirani popravak peći zbog kojeg je potrebno prikupljanje zaliha kako bi se omogućila opskrba kupaca (i ispunjavanje ugovornih obveza o opskrbi kupaca društva 3B) tijekom popravka.

(365)

Što se tiče prethodno objašnjenoga, tvrdnja da bi samoprouzročena šteta mogla prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog i subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije stoga se odbacuje.

(366)

Vlada NRK-a tvrdi da je navodna šteta, ako je uopće nastala, prouzročena odlukom o premještanju na lokaciju industrija korisnika. Dodali su da se to ne događa samo na razini Unije nego i na globalnoj razini. Vlada NRK-a navodi da je društvo P+D, proizvođač iz Unije, proširilo poslovanje u Rusiji i Indiji, proizvođač iz Unije 3B u Tunisu, proizvođač iz Unije PPG u NRK-u, a proizvođač iz Unije Ahlstrom premjestio je proizvodnju iz Unije u NRK početkom 2011. kako bi uspješnije zadovoljavao potrebe rastućih tržišta energije vjetra u Aziji te posebno u NRK-u.

(367)

Budući da su mnogi proizvođači filamentnih staklenih vlakana multinacionalna društva, ne iznenađuje da ta društva ulažu i izvan Unije ako postoji poslovna prilika. Ulaganje u dodatne kapacitete izvan Unije provodi se radi zadovoljavanja potreba tržišta u nastajanju i radi mogućnosti za ostvarenje dobiti. Postavljanje postrojenja u tim regijama zaista se objašnjava nastojanjem da se tim kupcima bude blizu. Međutim, poslovna odluka o tome hoće li se postrojenja postaviti izvan Unije ili ne nije nimalo povezana s činjenicom da proizvođači iz Unije trpe štetu.

(368)

Nakon konačne objave vlada NRK-a ponovila je tvrdnju da su velika ulaganja u inozemstvu oduzela proizvodnju, radna mjesta i izvoznu prodaju od Unije te tako prouzročila štetu.

(369)

Ta tvrdnja nije utemeljena. Proizvođači filamentnih staklenih vlakana posluju u skladu s modelom regionalne neposrednosti pri čemu se klijente opskrbljuje iz proizvodnih postrojenja u njihovoj odnosnoj regiji. Pokazatelji u pogledu kapaciteta i zaposlenosti ne pokazuju da je došlo do mogućih velikih ulaganja u inozemstvu na štetu poslovanja Unije.

(370)

Vlada NRK-a jednako je tako tvrdila da je smanjenje izvozne prodaje industrije Unije imalo ozbiljne negativne učinke koje Komisija nije analizirala.

(371)

U trenutačnim ispitnim postupcima udio izvozne prodaje industrije Unije (povezanim i nepovezanim kupcima) iznosio je između 11 % i 13 % ukupne prodaje industrije Unije (povezanim i nepovezanim kupcima) u razdoblju od 2010. do kraja RIP-a. Slično tome, tijekom početnog antidampinškog postupka taj je udio varirao između 10 % i 14 % od 2006. do rujna 2009. Budući da fluktuacije u količinama izvoza nisu znatne i u skladu su s količinama izvoza u prethodnom antidampinškom ispitnom postupku, na razvoj izvoznih prodaja nije bilo ozbiljnih negativnih učinaka iz prethodnih tvrdnji.

(372)

Zbog prethodno navedenih razloga izvozna prodaja proizvođača iz Unije i premještanje poslovanja nisu pridonijeli šteti i stoga ne mogu prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog i subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(373)

Vlada NRK-a tvrdila je da je kineska opskrba pod rizikom povezanim s većom logističkom složenošću i variranju deviznog tečaja te se stoga kupci nevoljko izlažu tim rizicima. Jedan je korisnik naveo da cijene kineskih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana znatno ovise o deviznom tečaju eura i američkog dolara. Budući da je američki dolar od 2000. postupno oslabio u usporedbi s eurom, to bi navodno moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu.

(374)

Istina je da je početkom 2000-ih euro u odnosu na američki dolar bio slabiji nego danas. Međutim, potrebno je napomenuti da je devizni tečaj eura i američkog dolara bio relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku unatoč tome znatno se smanjila s 3 % na – 4 %. Čak i ako se smatra da je devizni tečaj eura i američkog dolara pridonio šteti, to ni na koji način ne može umanjiti štetne učinke jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a na tržište Unije u razdoblju između 2011. i kraja RIP-a.

(375)

Stoga devizni tečaj eura i američkog dolara nije pridonio šteti i nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između subvencioniranog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(376)

Zaključno, prethodnom analizom dokazano je da je došlo do povećanja količine i tržišnog udjela dampinškog i subvencioniranog uvoza iz NRK-a. Zbog pritiska povećanja dampinškog i subvencioniranog uvoza na tržište Unije industrija Unije nije mogla određivati prodajne cijene u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima i zabilježenim povećanjima troškova. Čak ni nakon što je smanjila svoju prodajnu cijenu, proizvođači iz Unije u uzorku nisu uspjeli zadržati tržišni udio. To je smanjenje cijene izvršeno na račun profitabilnosti, što je dovelo do neodržive situacije u kojoj se ostvaruju gubici.

(377)

U okviru prethodno opisane analize propisno su razlikovani i razdvojeni utjecaji svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Na temelju te analize zaključuje se da je dampinški i subvencionirani uvoz iz NRK-a prouzročio znatnu štetu industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne antidampinške uredbe i članka 8. stavka 5. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(378)

Poznati čimbenici osim dampinškog i subvencioniranog uvoza procijenjeni su u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 8. stavkom 6. Osnovne antisubvencijske uredbe. Ni za jedan od tih čimbenika, analiziranih pojedinačno i zajedno, nije otkriveno da krše posljedičnu vezu između dampinškog i subvencioniranog uvoza i štete prouzročene industriji Unije.

(379)

Nakon konačne objave vlada NRK-a tvrdila je da je Komisija samo odbacila tvrdnje zainteresiranih strana umjesto da ispita sve poznate čimbenike osim dampinškog uvoza koji prouzročuju štetu industriji Unije.

(380)

Komisija je razmotrila učinke sljedećih preostalih čimbenika: uvoza iz drugih zemalja, troška proizvodnje, razvoja potrošnje, proizvodnih kapaciteta i zaliha, ekonomske krize, konkurentnosti uvoza iz NRK-a, samoprouzročene štete, izvozne prodaje proizvođača iz Unije i premještanja te deviznog tečaja EUR/USD. Ispitnim postupkom nisu otkriveni nikakvi drugi čimbenici kojima bi se mogla prekršiti posljedična veza.

(381)

U skladu s člankom 31. Osnovne antisubvencijske uredbe Komisija je ispitala postoje li, unatoč zaključku o štetnom subvencioniranju, uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovom konkretnom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(382)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti stavove na temelju članka 31. stavka 2. Osnovne antisubvencijske uredbe. Komisija je poslala upitnike na adrese pet neovisnih uvoznika i 34 korisnika. U konačnici je dvoje uvoznika i 13 korisnika dostavilo potpune odgovore na upitnik u zadanim rokovima. Uz to, niz korisnika i udruženja korisnika javili su se tijekom ispitnog postupka te u pismima izrazili protivljenje bilo kakvim mogućim mjerama u ovom slučaju. Vlada NRK-a i CCCLA jednako su tako dostavili podneske s tvrdnjama protiv bilo kakvih mogućih mjera u ovom slučaju.

(383)

U početnom antidampinškom ispitnom postupku uvođenje mjera nije se smatralo suprotnim interesu Unije. Budući da je revizija tijekom važenja mjera ograničena na štetu, nalazi o interesu Unije i dalje su valjani. Stoga se analiza u nastavku teksta odnosi na antisubvencijski ispitni postupak.

(384)

Postojeće antidampinške mjere nisu dovele do smanjenja dampinškog uvoza iz NRK-a niti su pomogle industriji Unije. Kako je prethodno navedeno, industrija Unije nastavila je trpjeti znatnu štetu nakon smanjenja cijena nastalog zbog dampinškog uvoza iz NRK-a. Ne uvedu li se mjere, to bi najvjerojatnije dovelo do nastavka negativnog kretanja financijskog stanja industrije Unije. Stanje proizvođača iz Unije u uzorku posebno je obilježeno padom profitabilnosti s + 3 % 2010. na – 4 % krajem RIP-a. Svako bi daljnje pogoršavanje rezultata u konačnici prouzročilo rezove u proizvodnim linijama i zatvaranja proizvodnih pogona, što bi predstavljalo prijetnju zaposlenosti i ulaganjima u Uniji.

(385)

Uvođenjem mjera na tržištu ponovno bi se uspostavilo pošteno tržišno natjecanje. Negativno kretanje profitabilnosti industrije Unije posljedica je poteškoća te industrije u tržišnom natjecanju sa subvencioniranim, jeftinim uvozom podrijetlom iz NRK-a. Očekuje se da bi se uvođenjem antisubvencijskih mjera stoga zaustavilo smanjenje cijena i gubitak tržišnog udjela te da bi se prodajne cijene industrije Unije počele oporavljati, što bi dovelo do poboljšanja profitabilnosti industrije Unije u smjeru razina koje se smatraju potrebnima za tu kapitalno intenzivnu industriju.

(386)

Mjerama bi se industriji Unije pružila prilika da se oporavi od štetnog dampinga utvrđenog u ispitnom postupku.

(387)

U skladu s time zaključuje se da bi uvođenje antisubvencijskih mjera očito bilo u interesu industrije Unije.

(388)

Nakon konačne objave jedna je industrijska udruga tvrdila da se strožim mjerama ne bi pomoglo industriji Unije zbog toga što početne mjere iz 2011. očito nisu bile učinkovite.

(389)

Komisija odbacuje tu tvrdnju i upućuje na prethodne uvodne izjave u kojima je zaključeno da bi neuvođenje strožih mjera najvjerojatnije dovelo do nastavka negativnog kretanja financijskog stanja industrije Unije.

(390)

Kako je prethodno navedeno, uzorkovanje nepovezanih uvoznika nije provedeno i dva su nepovezana uvoznika u potpunosti surađivala u ispitnom postupku te su dostavila odgovor na upitnik. Aktivnosti povezane s predmetnim proizvodom predstavljaju tek manji dio ukupnog prometa tih dvaju uvoznika (manje od 0,5 %). Oba su se uvoznika protivila mogućim strožim antidampinškim mjerama jer su smatrali da bi to dovelo do prekida uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a.

(391)

Zbrojeni uvoz koji su prijavila ta dva uvoznika predstavljao je znatan dio ukupnog uvoza iz NRK-a tijekom RIP-a te se stoga smatra reprezentativnim za uvoznike iz Unije. Nijedan drugi uvoznik nije surađivao dostavljanjem odgovora na upitnik ili potkrijepljenih primjedaba. Na temelju toga zaključuje se da, s obzirom na ograničen udio predmetnog proizvoda u ukupnoj djelatnosti uvoznika, uvođenje mjera neće imati znatne negativne učinke na općeniti interes uvoznika iz Unije.

(392)

Istovjetni proizvod ima brojne primjene, npr. u automobilskoj industriji, za turbine vjetroelektrana, u pomorstvu, prijevozu, aeronautici i infrastrukturi. Velik broj različitih korisnika surađivao je u postupku. Ti su korisnici podijeljeni u skupine s obzirom na sektor poslovanja: proizvođači spojeva, proizvođači kompozitnih materijala, proizvođači višeosnih tkanina i proizvođači turbina za vjetroelektrane. Time je Komisiji omogućena procjena utjecaja strožih mjera na različite vrste korisnika.

(393)

Korisnici koji surađuju kupili su oko 13 % uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a tijekom RIP-a. Prema tome, velika većina istovjetnog proizvoda kupljena je iz ostalih izvora poput trećih zemalja i industrije Unije. Tek je manji broj korisnika kupovao predmetni proizvod isključivo iz NRK-a.

(394)

Postoji širok raspon industrija na kraju proizvodnog lanca u kojima se upotrebljava istovjetni proizvod, a te se industrije jednako tako razlikuju s obzirom na veličinu, u rasponu od svjetskih društava do MSP-ova. Nadalje, iz podataka dostavljenih tijekom ispitnog postupka čini se da je u industriji korisnika u Uniji zaposlen znatan broj ljudi koji se procjenjuje na 100 000 zaposlenika, iako o tome nisu dostavljeni nikakvi opsežni i potkrijepljeni podaci.

(395)

Općenito, na temelju odgovora na upitnik utvrđeno je da su industrije korisnika filamentnih staklenih vlakana u relativno dobrom stanju. Većina korisnika koji surađuju zaista su prijavljivali dobit tijekom razmatranog razdoblja od prodaje proizvoda za koje su upotrebljavali predmetni proizvod. Tek je nekoliko korisnika ostvarilo gubitak povezan s tom djelatnošću tijekom RIP-a, ali dobit većine drugih kretala se u rasponu između 2 % i 22 %. Stoga su čak i pod trenutačnim mjerama industrije korisnika uspjele ostvariti dobit.

(396)

Na temelju primljenih podataka analiza utjecaja na korisnike provedena je za svaku od skupina korisnika.

(397)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je, ovisno o svojstvima različitih industrija korisnika, mogućnost prenošenja svakog povećanja pristojbe na kupce različita te će stoga utjecaj svakog povećanja pristojbe na maržu dobiti biti drukčiji za svaku industriju korisnika.

(398)

Ukratko, uvođenje kombiniranih mjera dovelo bi do smanjenja dobiti korisnika za manje od jednog postotnog boda za veliku većinu industrija korisnika, uz iznimku jedne industrije proizvođača višeosnih tkanina. Udio predmetnog proizvoda u troškovima proizvodnje za tu industriju veći je nego za ostale razmatrane industrije korisnika. Stoga će utjecaj na te korisnike biti veći nego na ostale procijenjene korisnike.

(399)

Na temelju prethodne analize vrlo je vjerojatno da korisnici u industrijama spojeva, kompozita i turbina za vjetroelektrane mogu nadoknaditi dio ili cjelokupno povećanje troškova. Nadalje, mogli bi prenijeti dio povećanja troškova na kupce. U tom je pogledu jedan veliki korisnik koji posluje u proizvodnji turbina za vjetroelektrane komentirao da se slaže sa zaključcima ispitnog postupka i da će preuzeti obveze.

(400)

Taj općenito ograničen utjecaj na profitabilnost znači i da predviđeno povećanje pristojbi do mjere koju navodi nekoliko korisnika ne predstavlja prijetnju zaposlenosti na razini industrije korisnika.

(401)

U svakom slučaju, svaki mogući negativni učinak ublažio bi se stalnim pristupom korisnika uvozu iz trećih zemalja. Uvođenjem mjera ne sprečava se opskrba korisnika iz različitih izvora opskrbe.

(402)

Nakon konačne objave nekoliko je korisnika tvrdilo da su tvrdnje korisnika odbačene jedino na temelju kvalitativnih izjava. Jednako tako, tvrdili su da je smanjenje njihove profitne marže veće od jednog postotnog boda kako je navedeno u uvodnoj izjavi 398., posebno ako ga se razmatra na temelju pojedinačnog proizvoda.

(403)

Te se tvrdnje odbacuju zbog sljedećih razloga. Na temelju podataka koje su dostavili korisnici, Komisija je provela detaljne izračune radi procjene kvantitativnog učinka koje strože mjere imaju na profitabilnost korisnika. Industrije koje upotrebljavaju predmetni proizvod heterogene su i znatno se razlikuju u odnosu na veličinu (u rasponu od MSP-ova do multinacionalnih poduzeća), njihovu ovisnost o predmetnom proizvodu te primjene njihova konačnog proizvoda i bazu njihovih kupaca (od malih do velikih društava, prodaja u Uniji u usporedbi s izvoznim prodajama). Kako je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 398., Komisija priznaje da će učinak na određene segmente korisnika biti veći nego na druge. Na temelju podataka koje su dostavili korisnici koji surađuju, udio upotrijebljenog predmetnog proizvoda kupljenog u NRK-u bio je relativno ograničen (niži od 13 % – vidjeti uvodnu izjavu 393.). Nadalje, udio predmetnog proizvoda u NRK-u u ukupnom trošku proizvodnje jednako je tako u prosjeku bio ograničen, tj. niži od 4 %. Međutim, potonji je znatno viši za ispitane proizvođače višeosnih tkanina. Učinak povećanja pristojbi izračunan je na temelju pretpostavki da bi slična količina staklenih vlakana bila kupljena u NRK-u kako je navedeno u RIP-u te da bi kineske uvozne cijene bile podložne pristojbama od oko 30 %, iako će velika većina kineskih proizvođača izvoznika podlijegati nižim pristojbama. Na temelju tih pretpostavki izračuni su ukazali na to da će u prosjeku, koji uključuje sve korisnike koji surađuju, utjecaj povećanja cijena predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a na profitabilnost bili niži od jednog postotnog boda kako je prethodno navedeno.

(404)

Nekoliko korisnika tvrdilo je da velik broj proizvoda od filamentnih staklenih vlakana koji su potrebni za industriju korisnika nisu lako dostupni. Umjesto toga, dobavljači bi trebali proći dugotrajan i složen kvalifikacijski postupak koji bi mogao trajati između šest i dvanaest mjeseci, a da uspjeh nije zajamčen. Stoga bi promjena dobavljača radi izbjegavanja plaćanja pristojbi bila skupa, nemoguća u kratkoročnom smislu i rizična s tehnološkog stajališta.

(405)

U tom se pogledu priznaje da, u odnosu na određene primjene, svojstva predmetnog proizvoda zaista mogu dovesti do dugotrajnog kvalifikacijskog postupka koji uključuje ispitivanje. Međutim, u pogledu primjedaba niza korisnika, u većini slučajeva trenutačno postoje različiti izvori. Nadalje, ispitnim postupkom utvrđeno je da korisnici obično imaju više mogućnosti opskrbe kao mogućnosti za slučaj nužde te da su u velikom broju slučajeva ispitali proizvode niza dobavljača kako ne bi ovisili o samo jednom dobavljaču. Potrebno je podsjetiti i da se mjerama ne namjerava određenim dobavljačima uskratiti pristup tržištu Unije, nego se svakom predviđenom mjerom namjerava jednostavno ponovno uspostaviti poštena trgovina i ispraviti narušeno stanje na tržištu.

(406)

Stoga nije vjerojatno da će uvođenje mjera na predmetni proizvod iz NRK-a dovesti do privremenog prekida opskrbe sirovinama za industriju korisnika.

(407)

Nekoliko korisnika tvrdilo je da su suočeni s oštrom konkurencijom proizvođača izvan Unije i da stoga ne bi bili u mogućnosti prenijeti povećanje cijena predmetnog proizvoda na kupce jer bi to dovelo do gubitka prodaje. S obzirom na raznolikost društava korisnika, mogućnost prenošenja mogućih povećanja troškova na kupce razlikovat će se ovisno o vrsti korisnika. Unatoč tome, na temelju podataka iz odgovora na upitnik, na promet i profitabilnost korisnika koji ne bi uspjeli prenijeti većinu povećanja troškova na kupce u većini bi se slučajeva utjecalo tek u ograničenoj mjeri.

(408)

Nekoliko korisnika izrazilo je zabrinutost da bi uvođenje antisubvencijskih pristojbi dobavljače izvan Unije, koji imaju pristup predmetnom proizvodu bez mjera, dovelo u nepovoljan položaj u smislu tržišnog natjecanja. Korisnici tvrde da se na tržištu proizvoda s kraja proizvodnog lanca natječu s uvozom iz NRK-a. Uvođenjem kombiniranih mjera dodatno bi se pogoršalo stanje u pogledu tržišnog natjecanja. Što se tiče tih okolnosti, tvrdilo se da ne bi bilo moguće prenijeti povećanje cijena sirovina na kupce. Osim toga, tvrdilo se da bi to dovelo do premještanja proizvodnje izvan Unije, što bi pak dovelo do znatnih gubitaka u pogledu zaposlenosti.

(409)

Potrebno je napomenuti da to što bi uvođenje antisubvencijskih mjera moglo potaknuti veće tržišno natjecanje ne može biti razlog za neuvođenje mjera ako je tvrdnja opravdana. Ovi se ispitni postupci odnose na specifičan proizvod. Svaka industrija korisnika ima puno pravo pozvati se na trgovačko pravo Unije i zahtijevati antidampinški ispitni postupak za svoje proizvode. Uz to, odluke o lokaciji poduzeća ovise o velikom broju čimbenika. Nije vjerojatno da odluka o premještanju ovisi samo o pristojbama na jednu sirovinu.

(410)

Nekoliko strana tvrdilo je da su proizvođači iz Unije globalna društva u stranom vlasništvu te da je većina kompozitnih društava ipak male ili srednje veličine i u lokalnom vlasništvu. Ti su MSP-ovi tvrdili da će povećanje pristojbi dovesti do gubitka radnih mjesta. Jednako tako, CCCLA je tvrdio da će do gubitka radnih mjesta u Uniji doći kad korisnici premjeste proizvodnju zbog povećanja pristojbi. Nadalje, jedan je korisnik naveo i da će zbog premještanja korisnika doći i do smanjenja prodaje industrije Unije.

(411)

Komisija jednako razmatra sva radna mjesta u Uniji, bez obzira na vlasništvo i veličinu društva. U tom pogledu Komisija upućuje i na uvodne izjave 400. i 403. Nadalje, Komisija smatra da su tvrdnje o premještanju, mogućim gubicima radnih mjesta i smanjenju prodaje industrije Unije spekulativne i neutemeljene.

(412)

Nekoliko je strana izjavilo da se proizvodi trenutačno proizvode u Uniji za globalno tržište u konkurenciji s trećim zemljama. Jedan je korisnik izjavio da može uvesti predmetni proizvod u okviru unutarnje proizvodnje bez plaćanja antidampinških pristojbi pod uvjetom da se konačni proizvod koji proizvede izvozi izvan Unije. Međutim, posljedica je toga da taj korisnik može nuditi svojim kupcima izvan Unije konkurentnije cijene nego korisnicima u Uniji.

(413)

Doista, korisnici mogu uvesti predmetni proizvod u okviru unutarnje proizvodnje bez plaćanja antidampinških pristojbi pod uvjetom da se konačni proizvod koji proizvedu izvozi izvan Unije. Međutim, time se ne mijenjaju zaključci Komisije u ovom ispitnom postupku.

(414)

Jedan je korisnik tvrdio da industrija Unije ne može u potpunosti zadovoljavati potražnju u Uniji, posebno u pogledu određenih vrsta velikih narudžbi posebno izrađenih namjenskih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana. Uz to, taj korisnik tvrdi da, najvjerojatnije zbog ograničenog proizvodnog kapaciteta u Uniji, nijedan proizvođač iz Unije ne bi bio spreman namijeniti velik dio kapaciteta za opskrbu samo jednog kupca. Jedan je drugi korisnik tvrdio da ne postoji suvišna opskrba sječenim nitima te da bi isključivanje NRK-a s tržišta Unije dovelo do znatnih poteškoća s opskrbom na tržištu Unije, posebno s obzirom na povećanje potražnje. Vlada NRK-a citira proizvođača iz Unije, društvo 3B, da u industriji Unije nije instaliran nikakav novi kapacitet za taljenje od 2002. te da je za potrebe zadovoljenja tržišnih potreba, posebno u Europi, potrebno dodatnih 200 000 tona proizvodnog kapaciteta.

(415)

U tom pogledu prvo je potrebno napomenuti da je svrha antisubvencijskih mjera ispravljanje nepoštenih trgovačkih praksi koje imaju štetni učinak na industriju Unije i ponovno uspostaviti stanje učinkovitog tržišnog natjecanja na tržištu Unije, a ne isključivanje uvoza. Cilj predloženih mjera kao takvih nije zatvaranje tržišta Unije za proizvođače izvoznike iz NRK-a čak i po neštetnim cijenama te će se omogućiti stalna prisutnost uvoza sječenih niti i drugih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana iz NRK-a na tržište Unije.

(416)

Što se tiče sposobnosti industrije Unije za prevladavanje mogućeg nedostatka sječenih niti, na temelju trenutačne razine iskorištenosti kapaciteta industrije Unije ta industrija može ostvariti dodatnu proizvodnju.

(417)

Sječene niti, kao i sve druge vrste predmetnog proizvoda, mogle bi se uvoziti u Uniju iz trećih zemalja kao što je Malezija.

(418)

Nadalje, kineski proizvođači filamentnih staklenih vlakana gradili su postrojenja bliže Uniji (u Egiptu i Bahreinu) kao temelj za opskrbljivanje tržišta Unije.

(419)

Što se tiče prethodno navedenoga, moguće je zaključiti da bi se mogući nedostatak opskrbe sječenim nitima mogao riješiti povećanjem iskorištenosti kapaciteta industrije Unije, uvozom iz ostalih zemalja izvoznica te nastavkom uvoza iz NRK-a po neštetnoj cijeni.

(420)

Na temelju prethodnih odjeljaka zaključuje se da je općeniti učinak uvođenja kombiniranih mjera na industrije proizvoda s kraja proizvodnog lanca u Uniji ograničen te da ne bi bio veći od pozitivnog učinka mjera na industriju Unije.

(421)

Nakon konačne objave jedna je industrijska udruga izjavila da je teško razumjeti da proizvođači iz Unije imaju neiskorišteni kapacitet dok postoji manjak staklenih vlakana s povećanjem cijena na tržištu Unije. Nekoliko je stranaka potvrdilo tvrdnje da će nametanje dodatnih mjera dovesti do nestašice opskrbe od proizvođača iz Unije.

(422)

Ispitnim postupkom nije utvrđena nestašica opskrbe za razmatrano razdoblje. Što se tiče budućih nestašica opskrbe Komisija smatra da se povećanjem pristojbi ne onemogućuje uvoz u Uniju iz NRK-a i iz prethodno navedenih trećih zemalja.

(423)

Na temelju prethodno navedenoga očekuje se da bi se uvođenjem kombiniranih mjera pružila prilika industriji Unije da popravi stanje zahvaljujući povećanju prodajnih cijena i tržišnog udjela. Iako bi mogli nastati neki negativni učinci u obliku povećanja troškova za određene korisnike, vjerojatno je da bi te učinke nadmašile očekivane koristi za industriju Unije i njezine dobavljače.

(424)

Stoga se zaključuje da, uzimajući sve u obzir, ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a.

(425)

Nakon konačne objave nekoliko je stranaka tvrdilo da su posljedice predloženih mjera podcijenjene. Oni tvrde da Komisija više povjerenja polaže u tvrdnje male skupine proizvođača staklenih vlakana nego u otpor mnogo veće, ali rascjepkane skupine većinom malih i srednjih poddobavljača koji nisu dobili stvarnu priliku odgovoriti s jednakim utjecajem.

(426)

Te se zahtjeve odbacuje zbog toga što su korisnicima omogućene mnogobrojne prilike da se jave tijekom ispitnog postupka. Mnogi su to učinili te su njihovi podaci temeljito ispitani i uzeti u obzir. Tijekom ispitnog postupka pridana je važnost svim zainteresiranim stranama.

(427)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u vezi sa subvencijom, dampingom, štetom, uzročnosti i interesom Unije, potrebno je uvesti konačne mjere kako bi se spriječilo da dampinški i subvencionirani uvoz i dalje prouzročuje štetu industriji Unije.

(428)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija mora prvo ustanoviti iznos pristojbi koji je potreban kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(429)

Šteta bi bila otklonjena ako bi industrija Unije bila u mogućnosti pokriti troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru, tj. u izostanku dampinškog uvoza. Kao i u početnom ispitnom postupku, upotrijebljena je ciljna dobit od 5 %.

(430)

Udruženje APFE zahtijevalo je ciljnu dobit od 10 % – 12 %. To je udruženje tvrdilo da je za ciljnu dobit za potrebe analize potrebno uzeti u obzir potrebu visoko kapitalno intenzivne industrije za ostvarenjem zadovoljavajućeg povrata uloženog kapitala u skladu s očekivanjima ulagatelja. Udruženje APFE upućuje i na izvješće Stern Business School Sveučilišta u New Yorku u kojem su izračunani ponderirani prosječni troškovi kapitala (WACC) zbrajanjem troška vlasničkog kapitala i troška dugova za različite sektore industrije (43). U izvješću Stern prosječni WACC za industriju filamentnih staklenih vlakana izračunan je na razini između 8,3 % i 8,4 %. Uz to, udruženje APFE upućuje na dobit od 8,3 % koja je upotrijebljena u predmetu o kineskom solarnom staklu (44). Nadalje, to udruženje tvrdi da bi, s obzirom na nešto više troškove vlasničkog kapitala i dugova u Uniji u odnosu na SAD, stopa za Uniju bila nešto viša, između 10 % i 12 %.

(431)

Stvarna dobit ostvarena tijekom razmatranog razdoblja ne može se upotrijebiti jer su tada iz NRK-a i dalje pristizale znatne količine dampinškog uvoza unatoč trenutačnim pristojbama na snazi.

(432)

U predmetu o solarnom staklu iz NRK-a primijenjena je ciljna dobit od 8,3 % jer je to bila prosječna dobit koju su proizvođači iz Unije u uzorku ostvarili u 2010. kad je uvoz predmetnog proizvoda i dalje bio nizak te stoga još nije mogao narušiti uobičajene uvjete tržišnog natjecanja (tj. dobit na koju još nije utjecao dampinški uvoz).

(433)

Iako je neosporivo da je industrija Unije visoko kapitalno intenzivna industrija, udruženje APFE nije moglo dokazati da je ciljna dobit na temelju WACC-a iz izvješća Stern primjenjiva. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(434)

Nakon konačne objave udruženje APFE tvrdilo je da je rezultate u pogledu ciljne dobiti potrebno preispitati uzevši u obzir da je industrija Unije sposobna ostvariti razine dobiti iznad 5 % u pogledu vrsta proizvoda, poput sječenih niti za mokru upotrebu (WUCS) za netkane tkanine i sječenih niti za mokru upotrebu za gips, pri čemu može pošteno konkurirati uvozima iz trećih zemalja i nije suočena s agresivnim obaranjem cijena putem dampinških i subvencioniranih kineskih proizvoda od filamentnih staklenih vlakana.

(435)

Ciljna dobit od 5 % upotrijebljena je u prethodnom ispitnom postupku. U nedostatku potkrijepljenih tvrdnji u pogledu izmijenjenih uvjeta na tržištu kojima bi se opravdala viša ciljna dobit, održana je ta ciljna dobit.

(436)

Nadalje, s obzirom na to da se sječene niti za mokru upotrebu, poput svih drugih vrsta predmetnih proizvoda, upotrebljavaju kao materijal za ojačanje, sječene niti za mokru upotrebu imaju ograničen rok trajanja i veće troškove prijevoza zbog težine vode u svojem sadržaju (vidjeti uvodnu izjavu 63.). Sječene niti za mokru upotrebu uvoze se u Uniju u mnogo manjim količinama nego ostali proizvodi od filamentnih staklenih vlakana. Profitna marža za tu vrstu proizvoda stoga nije reprezentativna za predmetni proizvod.

(437)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku iz NRK-a s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizišle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(438)

Nakon konačne objave jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da u pogledu triju PCN-ova postoje greške u vrijednostima CIF.

(439)

Komisija je nakon provjere prilagodila odnosne vrijednosti CIF, što je dovelo do male promjene u maržama obaranja cijena za tog proizvođača izvoznika.

(440)

Kao rezultat utvrđene su sljedeće razine uklanjanja štete:

(441)

Jedan je korisnik tvrdio da su sve činjenice ostale iste i da je stoga jedini način na koji Komisija može donijeti zaključak da se šteta koju navodno prouzročuje uvoz iz NRK-a povećala primjena različite metodologije u izračunu marže štete u usporedbi s početnim ispitnim postupkom.

(442)

Činjenice nisu ostale iste. Stoga se, primijeni li se metodologija iz početnog ispitnog postupka, izračunom trenutačne marže štete dobiva drukčiji rezultat s obzirom na promjenu temeljnih podataka kao što su troškovi, cijene i gubici.

(443)

Nakon konačne objave jedan se proizvođač izvoznik zapitao kakva promjena okolnosti bi mogla opravdati izračune marže štete koji su nastali na temelju PCN-a u usporedbi s jednostavnom usporedbom cijena provedenom u početnom ispitnom postupku.

(444)

Komisija smatra da je osnovna metodologija trenutačnog ispitnog postupka jednaka kao ona primijenjena u prethodnom ispitnom postupku. Primijenjeno je uzorkovanje i provedene su usporedbe na temelju istovjetnosti. Izračunom na temelju PCN-a marže štete omogućen je detaljniji i točniji izračun, ali to se ne može smatrati promjenom metodologije.

(445)

Isti proizvođač izvoznik izjavio je i da su podloge od sječenih niti proizvedene od filamentnih staklenih vlakana sastavni dio predmetnog proizvoda, ali da se u izračunu marže štete ne odražavaju PCN-ovi za podloge od sječenih niti. Taj proizvođač izvoznik zapitao se i. proizvode li još uvijek proizvođači iz Unije te podloge od sječenih niti i ii. zašto se čini da Komisija u prošlosti nije imala problema pri pronalasku zamjene za glavne vrste proizvoda u svrhu izračuna marže štete čak ni kad na temelju PCN-a nije bilo potpunog podudaranja.

(446)

Predmetni proizvod doista uključuje podloge od sječenih niti te neki proizvođači iz Unije (ili njihovi subjekti) proizvode te podloge. Uzorkovani proizvođači iz Unije proizvodili su vrste podloga koje se nisu uvozile iz NRK-a tijekom RIP-a. Međutim, sveukupni je stupanj podudaranja PCN-a bio visok te stoga nije bilo potrebe upotrijebiti zamjene.

(447)

Nadalje, taj se proizvođač izvoznik pitao i. zašto je bila potrebna prilagodba na razini trgovine („LOT”) i kome proizvođači iz Unije zapravo prodaju proizvode te ii. zašto za kinesku prodaju nisu u marži štete uzeti u obzir troškovi prijevoza u skladište i skladištenja u EU-u.

(448)

Prodaje uzorkovanih proizvođača iz Unije odvijaju se u najvećoj mjeri izravno krajnjim korisnicima. To nije bio slučaj s uzorkovanim proizvođačima iz Kine. Više se prodaja odvijalo putem distributera ili drugih posredničkih prodajnih kanala. Stoga se smatralo da će cijene postati više usporedive ako se sve prodaje svedu na razinu prodaja krajnjem korisniku. U skladu s uobičajenom metodologijom izračunom obaranja cijena uzimaju se u obzir troškovi nastali nakon uvoza, dok se marža štete temelji na vrijednosti CIF kineskih izvoznih prodaja.

(449)

Proizvođač izvoznik zapitao se i zašto postojeća antidampinška pristojba nije uključena u maržu štete kad bi uključenje te pristojbe u vrijednost CIF bilo u skladu s metodologijom obaranja cijena koja se primjenjuje.

(450)

Maržom uklanjanja štete kako je predstavljena u Uredbi odražava se puna marža potrebna za uklanjanje štete. Da je u maržu uklanjanja šteta uključena postojeća antidampinška marža, bila bi dobivena samo djelomična marža uklanjanja.

(451)

Nakon konačne objave podnositelj pritužbe tvrdio je da su zbog toga što se za grupaciju Jiangsu Changai utvrdilo da ne surađuje u potpunosti u ispitnom postupku (vidjeti prethodni odjeljak C.2.1.) podaci u vezi s izvoznom cijenom grupacije Jiangsu Changai nepouzdani te ih stoga ne bi trebalo upotrijebiti u izračunu marže štete. Podnositelj pritužbe tvrdio je da izvozna cijena grupacije možda ima nedostatke jer je utvrđena na temelju proizvodnih troškova društva koje nije bilo moguće ispravno provjeriti zbog toga što društvo nije u potpunosti surađivalo u ispitnom postupku. Izvoznu cijenu grupacije potrebno je radije temeljiti na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 28. stavkom 1. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(452)

Kako je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 92., unutar grupacije predmetni proizvod nije izvozilo društvo koje je dostavilo obmanjujuće podatke već samo OCH. Međutim, potonje je društvo u potpunosti surađivalo u obama ispitnim postupcima i dostavilo je pouzdane podatke o izvoznoj cijeni grupacije (npr. dostavljeni su računi koje je Komisija pregledala na licu mjesta). Stoga Komisija nema razloga sumnjati u izvoznu cijenu grupacije. Izračun marže štete izrađen je na temelju stvarne provjerene izvozne cijene, navedene na računima za prodaju, bez obzira na to kako su uspostavljene i jesu li temeljene na proizvodnim troškovima društva. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(453)

Antisubvencijski ispitni postupak proveden je usporedo s revizijom antidampinških mjera i bio ograničen na štetu. S obzirom na primjenu pravila niže pristojbe i činjenicu da su konačne marže subvencije niže od razine uklanjanja štete, Komisija bi u skladu s člankom 15. Osnovne antisubvencijske uredbe trebala uvesti konačnu kompenzacijsku pristojbu na razini utvrđenih konačnih marža subvencije i zatim uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na relevantnoj razini uklanjanja štete.

(454)

Na temelju te metodologije i činjenica iz ovog predmeta, a posebno činjenice da su mjere ograničene maržom štete, Komisija smatra da u ovom predmetu neće nastati pitanja u pogledu „dvostrukog brojanja”.

(455)

S obzirom na visoku stopu suradnje kineskih izvoznih proizvođača, pristojba „svih ostalih društava” utvrđena je na razini najviše pristojbe koja će se uvesti društvima u uzorku ili onima koja surađuju u ispitnim postupcima. Pristojbe za „sva ostala poduzeća” primjenjivat će se na ona poduzeća koja nisu surađivala u ispitnim postupcima.

(456)

Za ostale kineske proizvođače izvoznike iz Priloga I. koji surađuju, a nisu u uzorku, konačna stopa pristojbe određena je na razini ponderiranih prosječnih stopa utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju, osim za grupaciju kojoj pripada proizvođač izvoznik koji podliježe odredbama članka 28. stavka 1.

(457)

Nakon konačne objave jedan je proizvođač izvoznik zatražio da mu se odobri pojedinačni tretman u okviru članka 9. stavka 5. Osnovne antidampinške uredbe te da mu se dostavi izračun individualne dampinške marže

(458)

Međutim, s obzirom na to da je parcijalna privremena revizija ograničena na štetu, dampinške marže uspostavljene u prethodnom antidampinškom ispitnom postupku ostaju nepromijenjene. Stoga se zahtjev za individualnu dampinšku maržu odbacuje.

(459)

Na temelju prethodno navedenoga stope na kojima će se takve pristojbe određivati utvrđene su kako slijedi:

(460)

Stopa antidampinške i antisubvencijske pristojbe za pojedina društva utvrđena u ovoj Uredbi utvrđena je na temelju nalaza trenutačnih ispitnih postupaka. Ona stoga odražava stanje utvrđeno tijekom ovih ispitnih postupaka u pogledu predmetnih društava. Navedena stopa pristojbe (za razliku od pristojbe na području cijele zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala društva”) primjenjuje se tako isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje i koje proizvodi navedeno društvo. Uvezeni proizvodi koje proizvodi neko drugo društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu imati koristi od tih stopa i podložni su stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(461)

Društva mogu zahtijevati primjenu pojedinačne stope pristojbe ako naknadno promijene naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (45). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da ta promjena nema utjecaj na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(462)

Kako bi se osigurala propisna provedba antidampinške pristojbe, razinu pristojbe za sva ostala društva potrebno je primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju nego i na one proizvođače koji tijekom RIP-a nisu izvozili u Uniju

(463)

Jedan je kineski proizvođač izvoznik ponudio preuzimanje obveze u pogledu cijena u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne antidampinške uredbe i člankom 13. stavkom 1. Osnovne antisubvencijske uredbe. Ponuda za preuzimanje obveze uključivala je najmanje uvozne cijene (MIP-ove) za nekoliko glavnih vrsta proizvoda i potproizvoda predmetnog proizvoda.