This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32014R0909
Regulation (EU) No 909/2014 of the European Parliament and of the Council of 23 July 2014 on improving securities settlement in the European Union and on central securities depositories and amending Directives 98/26/EC and 2014/65/EU and Regulation (EU) No 236/2012 Text with EEA relevance
Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 Tekst značajan za EGP
Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 Tekst značajan za EGP
SL L 257, 28.8.2014, p. 1–72
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 01/05/2024
28.8.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 257/1 |
UREDBA (EU) br. 909/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 23. srpnja 2014.
o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
Središnji depozitoriji vrijednosnih papira (CSD-ovi) zajedno sa središnjim drugim ugovornim stranama (CCP-ovima) znatno doprinose održavanju poslijetrgovinskih infrastruktura koje štite financijska tržišta, dok sudionicima na tržištu ulijevaju povjerenje da se transakcije vrijednosnim papirima i tijekom razdoblja najvećeg pritiska izvršavaju pravilno i pravodobno. |
(2) |
Zbog njihove ključne uloge u postupku namire, sustavi za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi od sistemskog su značaja za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira. Imajući važnu ulogu u sustavima držanja vrijednosnih papira putem kojih njihovi sudionici izvješćuju o posjedovanju vrijednosnih papira ulagatelja, sustavi za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi također su ključni za kontrolu integriteta izdavanja, sprečavanje nepotrebnog stvaranja ili smanjenja broja izdanih vrijednosnih papira te stoga imaju važnu ulogu u zadržavanju povjerenja ulagatelja. Nadalje, sustavi za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi usko su povezani s osiguravanjem kolaterala za operacije monetarne politike kao i s osiguravanjem kolaterala između kreditnih institucija te su stoga važni čimbenici u postupku kolateralizacije. |
(3) |
Iako se Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) smanjio poremećaj u sustavu namire vrijednosnih papira izazvan postupcima zbog insolventnosti nad sudionicima u sustavu, potrebno je razmotriti ostale rizike kojima su sustavi za namiru vrijednosnih papira izloženi, kao i rizik od stečaja ili poremećaja u funkcioniranju CSD-ova koji upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira. Više CSD-ova podložno je kreditnim i likvidnosnim rizicima koji proizlaze iz pružanja bankovnih usluga podređenih namiri. |
(4) |
Rastući broj prekograničnih namira kao posljedica razvoja dogovora o povezivanju između CSD-ova dovodi u pitanje otpornost CSD-ova prilikom uvoza rizika s kojima se susreću CSD-ovi iz drugih država članica zbog nepostojanja zajedničkih bonitetnih pravila. Nadalje, unatoč rastu prekograničnih namira, pokazalo se da se promjene utemeljene na potrebama tržišta koje bi vodile prema integriranijem tržištu za usluge CSD-a odvijaju vrlo sporo. Otvoreno unutarnje tržište namire vrijednosnih papira trebalo bi omogućiti svim ulagateljima u Uniji jednaku lakoću i korištenje jednakih postupaka za ulaganje u sve vrijednosne papire Unije kao i za domaće vrijednosne papire. Ipak, tržišta namire u Uniji još uvijek su rascjepkana izvan nacionalnih granica, a prekogranične namire još uvijek su skuplje zbog različitih nacionalnih pravila koja reguliraju namiru i djelatnosti CSD-ova i ograničenog tržišnog natjecanja među CSD-ovima. Ta rascjepkanost ometa te stvara dodatne rizike i troškove za prekograničnu namiru. S obzirom na sistemski značaj CSD-ova, trebalo bi poticati tržišno natjecanje među njima kako bi se sudionicima tržišta omogućio izbor pružatelja usluga i smanjilo oslanjanje na bilo kojeg pojedinog pružatelja infrastrukture. U nedostatku istovjetnih obveza za tržišne operatere i zajedničkih bonitetnih standarda za CSD-ove, različite mjere koje će vjerojatno biti donesene na nacionalnoj razini imat će izravan negativan učinak na sigurnost, djelotvornost i tržišno natjecanje na tržištima namire u Uniji. Potrebno je ukloniti te znatne prepreke za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja te spriječiti pojavljivanje takvih prepreka i narušavanja u budućnosti. Za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta potrebno je stvoriti integrirano tržište za namiru vrijednosnih papira, bez razlikovanja između nacionalnih i prekograničnih transakcija vrijednosnim papirima. Sukladno tome, odgovarajuća pravna osnova za ovu Uredbu trebao bi biti članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, (UFEU) tumačen u skladu s dosljednom sudskom praksom Suda Europske unije. |
(5) |
Uredbom je potrebno utvrditi više jedinstvenih obveza koje treba uvesti za sudionike na tržištu u pogledu određenih aspekata ciklusa i discipline namire te predvidjeti skup zajedničkih zahtjeva za CSD-ove koji upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira. Izravno primjenjiva pravila uredbe trebala bi osigurati da za sve tržišne operatere i CSD-ove vrijede istovjetne, izravno primjenjive obveze, standardi i pravila. Uredbom bi se trebala pojačati sigurnost i učinkovitost namire u Uniji sprečavajući potencijalno različita nacionalna pravila koja bi nastala prenošenjem direktive. Uredbom bi se trebala smanjiti regulatorna složenost za tržišne operatere i CSD-ove nastala zbog različitih nacionalnih pravila te bi trebala omogućiti CSD-ovima da svoje usluge pružaju na prekograničnoj razini bez potrebe za ispunjavanjem različitih nacionalnih zahtjeva poput onih povezanih s odobrenjem, nadzorom, organizacijom ili rizicima CSD-ova. Uredba kojom se uvode istovjetni zahtjevi za CSD-ove također bi trebala doprinijeti uklanjanju narušavanja tržišnog natjecanja. |
(6) |
Dana 20. listopada 2010. Odbor za financijsku stabilnost pozvao je na čvršće osnovne tržišne infrastrukture te zatražio reviziju i poboljšanje postojećih standarda. U travnju 2012. Odbor za platni sustav i sustav namire (CPSS) Banke za međunarodne namire (BIS) i Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (IOSCO) donijeli su globalne standarde za infrastrukture financijskih tržišta. Ti standardi zamijenili su preporuke BIS-a iz 2001. koje su Europski sustav središnjih banaka (ESSB) i Odbor europskih regulatora za tržišta vrijednosnih papira usvojili putem neobvezujuće smjernice na europskoj razini u 2009. Uzimajući u obzir globalnu prirodu financijskih tržišta i sistemski značaj CSD-ova, potrebno je osigurati međunarodnu konvergenciju bonitetnih zahtjeva kojima podliježu. Ova Uredba trebala bi pratiti postojeća načela za infrastrukture financijskih tržišta koja su izradili CPSS-IOSCO. Komisija i Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) („ESMA”), uspostavljeno Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (ESMA), u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a trebale bi osigurati dosljednost s postojećim standardima i njihov budući razvoj pri sastavljanju ili predlaganju revizije regulatornih tehničkih standarda i provedbenih tehničkih standarda kao i smjernica i preporuka na koje se ovom Uredbom upućuje. |
(7) |
Vijeće je u svojim zaključcima od 2. prosinca 2008. naglasilo potrebu za jačanjem sigurnosti i stabilnosti sustava za namiru vrijednosnih papira te za rješavanjem pravnih prepreka za poslijetrgovinske usluge u Uniji. |
(8) |
Jedna od temeljnih zadaća ESSB-a promicanje je neometanog funkcioniranja platnih sustava. U tom pogledu članovi ESSB-a izvršavaju nadgledanje putem osiguravanja učinkovitih i pouzdanih klirinških i platnih sustava. Članovi ESSB-a često djeluju kao posrednici za namire za gotovinsku stranu transakcija vrijednosnim papirima. Oni su također značajni klijenti CSD-ova koji često upravljaju kolateralizacijom operacija monetarne politike. Članove ESSB-a trebalo bi, putem konzultacija, više uključiti u izdavanje odobrenja za rad i nadzor CSD-ova, priznavanju CSD-ova treće zemlje te odobrenju određenih veza CSD-ova traži njihovo mišljenje. Kako bi se spriječilo nastajanje paralelnog skupa pravila, njih bi također trebalo, putem konzultacija, više uključiti u uspostavljanje regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, kao i smjernica i preporuka, iako bi primarna odgovornost za određivanje takvih tehničkih standarda, smjernica i preporuka trebala ostati na Komisiji i ESMA-u, kako je propisano ovom Uredbom. Ova Uredba ne bi trebala dovoditi u pitanje odgovornosti Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka u osiguranju učinkovitih i pouzdanih sustava poravnanja i platnih sustava unutar Unije i ostalih zemalja. Ovom Uredbom ne bi trebalo članovima ESSB-a priječiti pristup informacijama koje su važne za obavljanje njihovih dužnosti, uključujući nadgledanje CSD-ova i ostalih infrastruktura financijskog tržišta. |
(9) |
Članovi ESSB-a, bilo koja druga tijela koja obavljaju slične funkcije u određenim državama članicama ili druga javna tijela zadužena za javni dug ili koja interveniraju u upravljanje javnim dugom u Uniji mogu sama pružati niz usluga, poput upravljanja sustavom za namiru vrijednosnih papira koje bi ih kvalificirale kao CSD. Takvi bi subjekti, kada djeluju kao CSD-ovi bez osnivanja posebnog tijela, trebali biti izuzeti od zahtjeva za odobrenje za rad ili nadzor, određenih organizacijskih zahtjeva i kapitalnih zahtjeva te zahtjeva investicijske politike, no trebali bi i dalje ostati podložni preostalim bonitetnim zahtjevima za CSD-ove. Ako takvi subjekti država članica djeluju kao CSD-ovi, svoje usluge ne bi smjeli pružati u ostalim državama članicama. S obzirom na to da članovi ESSB-a obavljaju dužnost posrednika za namire, one bi također trebale biti izuzete od zahtjeva navedenih u glavi IV. ove Uredbe. |
(10) |
Ova Uredba trebala bi se primjenjivati na namiru transakcija u svim financijskim instrumentima i djelatnostima CSD-ova, osim ako je navedeno drugačije. Uredbom se također ne bi trebalo dovoditi u pitanje drugo zakonodavstvo Unije koje se odnosi na određene financijske instrumente kao što je Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) te mjere koje su donesene u skladu s tom Direktivom. |
(11) |
Evidentiranje vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku važan je korak za prema povećanju učinkovitosti namire te osiguravanju integriteta izdavanja vrijednosnih papira, posebno u kontekstu povećanja složenosti metoda držanja i prijenosa. Zbog sigurnosnih razloga ova Uredba predviđa evidentiranje u nematerijaliziranom obliku svih prenosivih vrijednosnih papira koji su uvršteni za trgovanje ili se njima trguje na mjestima trgovanja reguliranim Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Ovom se Uredbom ne bi trebala određivati jedna određena metoda početnog evidentiranja u nematerijaliziranom obliku koja bi trebala moći da bude u obliku imobilizacije ili izravne dematerijalizacije. Ovom se Uredbom ne bi trebala određivati vrsta institucije koja treba evidentirati vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku nakon izdavanja, nego bi se njome trebalo dopustiti raznim sudionicima, uključujući voditelja registra, da obavljaju tu funkciju. Međutim kad se transakcije takvim vrijednosnim papirima izvršavaju na mjestima trgovanja koja su regulirana Direktivom 2014/65/EU i Uredbom (EU) br. 600/2014 ili su dani kao kolateral prema uvjetima utvrđenima u Direktivi 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), takvi bi se vrijednosni papiri trebali unijeti u CSD-ov sustav nematerijaliziranih vrijednosnih papira kako bi se osiguralo da se, između ostalog, svi takvi vrijednosni papiri nalaze u sustavu za namiru vrijednosnih papira. Imobilizacija i dematerijalizacija ne bi trebali uključivati nikakav gubitak prava imatelja vrijednosnih papira i trebalo bi ih ostvariti tako da se osigura da imatelji vrijednosnih papira mogu provjeriti svoja prava. |
(12) |
Kako bi se omogućila sigurnost namire, svaki sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira koji kupuje ili prodaje određene financijske instrumente, odnosno prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca, udjele u subjektima za zajednička ulaganja i emisijske jedinice, trebao bi svoju obvezu namiriti na predviđeni datum namire. |
(13) |
Duža razdoblja namire za transakcije prenosivim vrijednosnim papirima uzrokuju neizvjesnost i povećani rizik za sudionike sustava za namiru vrijednosnih papira. Različita trajanja razdoblja namire transakcija diljem država članica otežavaju usklađivanje te su izvori grešaka za izdavatelje, ulagatelje i posrednike. Stoga je potrebno osigurati zajedničko razdoblje namire koje bi olakšalo utvrđivanje predviđenog datuma namire te olakšalo provedbu mjera discipline namire. Predviđeni datum namire transakcija prenosivim vrijednosnim papirima koje su izvršene na mjestima trgovanja koje uređuje Direktiva 2014/65/EU i Uredba (EU) br. 600/2014 trebao bi uslijediti najkasnije drugog radnog dana nakon trgovanja. Za složene operacije koje se sastoje od nekoliko transakcija kao što su sporazumi o povratnoj kupnji vrijednosnih papira ili o pozajmljivanju, taj zahtjev trebalo bi primijeniti na prvu transakciju koja uključuje prijenos vrijednosnih papira. S obzirom na njihovu nestandardnost, taj se zahtjev ne bi trebao primjenjivati na transakcije koje dotične stranke privatno dogovaraju, već bi se trebao provoditi na mjestima trgovanja koja su uređena Direktivom 2014/65/EU i Uredbom (EU) br. 600/2014 ili na transakcije koje se provode bilateralno, ali se o njima izvještava mjesto trgovanja koje uređuje Direktiva 2014/65/EU i Uredba (EU) br. 600/2014. Nadalje, taj se zahtjev ne bi trebao odnositi na prvu transakciju ako dotični prenosivi vrijednosni papiri podliježu početnom evidentiranju u nematerijaliziranom obliku. |
(14) |
CSD-ovi i ostale tržišne infrastrukture trebale bi poduzeti mjere za sprečavanje i rješavanje neuspjelih namira. Ključno je da se takva pravila u Uniji primjenjuju na jedinstven i izravan način. Posebno bi trebalo zahtijevati da CSD-ovi i ostale tržišne infrastrukture uspostave postupke koji će im omogućiti donošenje odgovarajućih mjera za suspenziju svakog sudionika koji sustavno uzrokuje neuspjele namire te otkrivanje njegova identiteta javnosti, pod uvjetom da taj sudionik ima mogućnost podnošenja primjedaba prije donošenja takve odluke. |
(15) |
Jedan od najučinkovitijih načina rješavanja neuspjelih namira jest da se od sudionika s neuspjelim namirama zahtijeva obvezno provođenje prvobitnog sporazuma. Ova Uredba trebala bi osigurati jedinstvena pravila u vezi s kaznama i određenim aspektima transakcije nakupa za sve prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca, udjele u subjektima za zajednička ulaganja i emisijske jedinice, kao što su vrijeme i određivanje cijena. Ta bi pravila trebalo prilagoditi posebnostima različitih tržišta vrijednosnih papira, određenim mjestima trgovanja kao što su tržišta rasta MSP-ova kako su definirana Direktivom 2014/65/EU i određenim složenim operacijama kao što su jako kratkoročni sporazumi o povratnoj kupnji ili sporazumi o pozajmljivanju, kako bi se izbjegao negativan učinak na likvidnost i učinkovitost tržišta vrijednosnih papira. Pravila o disciplini namire trebalo bi primjenjivati tako da pružaju poticaj namiri transakcija u svim relevantnim financijskim instrumentima do njihova predviđenog datuma namire. |
(16) |
Postupci i kazne povezani s neuspjelim namirama trebali bi biti primjereni razmjerima i ozbiljnosti takvih neuspjelih namira, pri čemu su razmjerni tako da održavaju i štite likvidnost relevantnih financijskih instrumenata. Djelatnosti održavanja tržišta posebno imaju ključnu ulogu u pružanju likvidnosti tržištima u Uniji, osobito manje likvidnim vrijednosnim papirima. Mjere kojima se sprečava i rješava neuspjele namire trebale bi biti uravnotežene u odnosu na potrebu da se zadrži i zaštiti likvidnost u tim vrijednosnim papirima. Novčane kazne izrečene sudionicima s neuspjelim namirama trebalo bi, ako je moguće, knjižiti kao naknadu u korist klijenata koji namiru uspiju izvršiti te ne bi trebale ni u kojem slučaju postati izvor prihoda za dotičan CSD. CSD-ovi bi trebali savjetovati tržišne infrastrukture kojima pružaju CSD-ove usluge u odnosu na provedbu mjera discipline namire utvrđenih u ovoj Uredbi. |
(17) |
U većini slučajeva trebalo bi pokrenuti postupak nakupa ako se financijski instrumenti ne dostave u roku četiri radna dana od predviđenog datuma namire. Ipak, za nelikvidne financijske instrumente primjereno je da se razdoblje prije pokretanja postupka nakupa poveća do najviše sedam radnih dana. Regulatornim tehničkim standardima trebao bi se odrediti kriterij prema kojem se utvrđuje smatraju li se financijski instrumenti nelikvidnima uzimajući u obzir procjene koje se već nalaze u Uredbi (EU) br. 600/2014. U slučaju takvog utvrđenja, produljenje roka za pokretanje postupka nakupa trebalo bi biti najviše sedam radnih dana. |
(18) |
Primjereno je dopustiti tržištima rasta MSP-ova da budu fleksibilna i da ne primjenjuju postupak nakupa do najviše 15 dana nakon trgovanja kako bi se uzela u obzir likvidnost takvih tržišta i posebno omogućila aktivnost održavatelja tržišta na takvim manje likvidnim tržištima. Mjere discipline namire koje se odnose na tržišta rasta MSP-ova trebale bi se odnositi samo na transakcije koje se provode na takvim tržištima. Kao što je utvrđeno u radnom dokumentu Komisije od 7. prosinca 2011. i povezanoj Komunikaciji Komisije pod nazivom „Akcijski plan za poboljšanje pristupa MSP-ova financiranju”, pristup tržištima kapitala trebao bi se razvijati kao alternativa pozajmljivanju banaka MSP-ovima te je stoga primjerena prilagodba pravila kako bi se bolje zadovoljavale potrebe tih tržišta rasta MSP-ova. |
(19) |
CSD-ovima bi trebalo dopustiti praćenje izvršavanja nakupa u odnosu na višestruke upute o namiri za iste financijske instrumente i s istim datumom isteka produljenog razdoblja s ciljem smanjivanja na najmanju moguću mjeru broja nakupa koliko je moguće sukladno zahtjevima ove Uredbe. |
(20) |
Budući da je glavni cilj ove Uredbe uvesti niz pravnih obveza nametnutih izravno tržišnim operaterima koje se sastoje, između ostalog, od evidentiranja svih prenosivih vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku u CSD prilikom trgovanja takvim vrijednosnim papirima na mjestima trgovanja koja su regulirana Direktivom 2014/65/EU i Uredbom (EU) br. 600/2014 ili davanja kao kolateral prema uvjetima Direktive 2002/47/EZ i od namire njihovih obveza najkasnije do drugog radnog dana nakon trgovanja te budući da su CSD-ovi odgovorni za upravljanje sustavima za namiru vrijednosnih papira te za primjenu mjera kako bi se osigurala pravodobna namira u Uniji, ključno je osigurati sigurnost i pouzdanost svih CSD-ova te neprekidno ispunjavanje strogih zahtjeva za organizaciju, poslovanje i bonitetne zahtjeve utvrđenih ovom Uredbom, uključujući poduzimanje svih razumnih mjera za smanjenje prijevara i nemara. Jedinstvena i izravno primjenjiva pravila u vezi s odobrenjem za rad i stalnim nadzorom CSD-ova stoga su ključan ishod te su međusobno povezana s pravnim obvezama nametnutima sudionicima na tržištu ovom Uredbom. Stoga je potrebno uključiti pravila povezana s odobrenjem za rad i nadzorom CSD-ova u isti akt kao i pravne obveze propisane za sudionike na tržištu. |
(21) |
Uzimajući u obzir da bi CSD-ovi trebali biti podložni zajedničkim zahtjevima te kako bi svladali postojeće prepreke za prekograničnu namiru, svaki CSD s odobrenjem za rad trebao bi imati slobodu pružanja svojih usluga unutar područja Unije uključujući uspostavom podružnice. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti u pružanju usluga CSD-a u drugoj državi članici, takav CSD trebao bi podlijegati posebnom postupku utvrđenom u ovoj Uredbi ako namjerava pružati određene osnovne usluge kako je predviđeno u ovoj Uredbi ili uspostaviti podružnicu u državi članici domaćinu. |
(22) |
Unutar tržišta namire bez granica u Uniji potrebno je utvrditi nadležnosti različitih nadležnih tijela koja su uključena u provedbu ove Uredbe. Države članice posebno bi trebale imenovati nadležna tijela odgovorna za primjenu ove Uredbe kojima bi se trebale dodijeliti nadzorne i istražne ovlasti potrebne za izvođenje njihovih funkcija. CSD bi trebao biti podložan odobrenju za rad i nadzoru nadležnog tijela njegove matične države članice, koje je mjerodavno te koje bi trebalo imati ovlast ispitati način svakodnevnog djelovanja CSD-ova, provođenja redovitih provjera te prema potrebi poduzimanja odgovarajućih mjera. Međutim dotično nadležno tijelo trebalo bi se u početnoj fazi savjetovati i trebalo bi surađivati s drugim relevantnim tijelima, što uključuje tijela odgovorna za nadgledanje svakog sustava za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja CSD, središnje banke koje izdaju najvažnije valute namire, gdje je primjenjivo, važne središnje banke koje djeluju kao posrednik za namire za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira, te također, gdje je primjenjivo, nadležna tijela drugih subjekata grupe. Takva suradnja također podrazumijeva razmjene informacija između dotičnih tijela i izravna obavješćivanja tih tijela u slučaju izvanredne situacije koja utječe na likvidnost i stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici gdje CSD ili bilo koji od njegovih sudionika imaju poslovni nastan. |
(23) |
Ako CSD svoje usluge pruža u drugoj državi članici, nadležno tijelo države članice domaćina trebalo bi moći zatražiti od nadležnog tijela matične države članice sve informacije u vezi s aktivnostima CSD-a koje su značajne tijelu koje ih traži. Radi omogućivanja učinkovite koordinacije nadzora, te bi se informacije mogle posebno odnositi na usluge koje se pružaju korisnicima CSD-a s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu ili instrumente ili valute koji se obrađuju i mogu uključiti informacije o nepovoljnim kretanjima, rezultatima procjene rizika i korektivnim mjerama. Nadležno tijelo matične države članice također bi trebala imati pristup svim informacijama o kojima CSD povremeno izvještava nadležno tijelo države članice domaćina. |
(24) |
Ako CSD pruža svoje usluge u državi članici različitoj od države članice u kojoj ima poslovni nastan, uključujući uspostavom podružnice, nadležno tijelo njegove matične države članice u najvećoj je mjeri odgovorno za nadzor tog CSD-a. Ako su u državi članici domaćinu djelatnosti CSD postale vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu, nadležna tijela i relevantna tijela matične države članice i države članice domaćina trebali bi uspostaviti dogovore o suradnji za nadzor djelatnosti tog CSD-a u državi članici domaćinu. Nadležno tijelo matične države članice također bi trebalo moći odlučiti da ti dogovori o suradnji predviđaju multilateralnu suradnju, uključujući suradnju na kolegijalnoj razini, između nadležnih tijela matične države članice i nadležnih i relevantnih tijela iz dotičnih država članica domaćina. Takvi dogovori o suradnji ipak se ne bi trebali smatrati kolegijem supervizora iz Uredbe (EU) br. 1095/2010. Ni jednu državu članicu ili grupu država članica ne smije se diskriminirati, bilo izravno ili neizravno, u smislu lokacije CSD-a i usluge namire. Pri izvršavanju svojih dužnosti koje su u skladu s ovom Uredbom nijedno tijelo ne bi trebalo izravno ili neizravno diskriminirati bilo koje poduzeće iz druge države članice. Podložno ovoj Uredbi, CSD iz jedne države članice ne bi trebao biti ograničen ili spriječen u namiri financijskih instrumenata u valuti druge države članice ili u valuti treće zemlje. |
(25) |
Ova Uredba ne bi trebala spriječiti države članice da u svojem nacionalnom pravu zahtijevaju određeni pravni okvir za svakodnevnu suradnju na nacionalnoj razini između nadležnog tijela CSD-a i relevantnih tijela. Takav nacionalni pravni okvir trebao bi biti usklađen sa smjernicama u pogledu nadzornih praksi i suradnje između nadležnih tijela koje ESMA može izdati u skladu s ovom Uredbom. |
(26) |
Bilo koja pravna osoba iz opsega definicije CSD-a mora od nadležnih nacionalnih tijela dobiti odobrenje za rad prije početka obavljanja svojih djelatnosti. Uzimajući u obzir različite poslovne modele, CSD bi trebao biti definiran upućivanjem na određene osnovne usluge koje se sastoje od namire, što podrazumijeva upravljanje sustavom za namiru vrijednosnih papira, usluge bilježnika i održavanja središnjih računa vrijednosnih papira. CSD bi trebao barem upravljati sustavom za namiru vrijednosnih papira te pružati još jednu osnovnu uslugu. Ova kombinacija ključna je za ulogu CSD-ova u namiri vrijednosnih papira i u osiguravanju integriteta izdavanja vrijednosnih papira. Tijela koja ne upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira kao što su voditelji registara, agenti za prijenos, javna tijela, tijela odgovorna za sustav registara osnovana u skladu s Direktivom 2003/87/EZ ili središnje druge ugovorne strane (CCP-ovi) koje su uređene Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (10) ne ulaze u opseg definicije CSD-a. |
(27) |
CSD-ovi bi trebali imati planove oporavka kako bi se osigurao kontinuitet njihovih ključnih operacija. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11), nadležna tijela trebala bi osigurati uspostavu i održavanje odgovarajućeg plana sanacije za svaki CSD u skladu s relevantnim nacionalnim pravom. |
(28) |
Kako bi se dostavili pouzdani podaci o opsegu namire vrijednosnih papira izvan sustava namire vrijednosnih papira i kako bi se osiguralo praćenje i razmatranje rizika koji nastaju, svaka institucija koja uz CSD-ove namiruje transakcije vrijednosnim papirima izvan sustava namire vrijednosnih papira trebala bi o svojim djelatnostima namire izvješćivati dotična nadležna tijela. Nadležna tijela primatelji trebala bi naknadno prenijeti tu informaciju ESMA-i i trebala bi obavijestiti ESMA-u o svim potencijalnim rizicima koji proizlaze iz takvih djelatnosti namire. Nadalje, ESMA bi trebala pratiti takve djelatnosti namire i uzeti u obzir potencijalne rizike koji bi iz njih mogli nastati. |
(29) |
Kako bi se izbjeglo da CSD-ovi preuzimaju bilo kakav rizik u djelatnostima koje nisu podložne odobrenju za rad u skladu s ovom Uredbom, djelatnosti CSD-ova koji imaju odobrenje za rad trebale bi biti ograničene na pružanje usluga koje su pokrivene njihovim odobrenjem za rad ili priopćene prema ovoj Uredbi te ne bi trebali imati udjele, kao što je definirano u ovoj Uredbi uputom na Direktivu 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12) ili imati ikakvo vlasništvo, izravno ili neizravno, od 20 % ili više prava glasa ili kapitala u bilo kojim drugim institucijama osim onih koje pružaju slične usluge, osim ako su nadležna tijela CSD-ova odobrila takvo sudjelovanje na temelju činjenice da se time znatno ne povećava profil rizika CSD-ova. |
(30) |
Kako bi se osiguralo sigurno funkcioniranje sustava za namiru vrijednosnih papira, njima bi trebali upravljati isključivo CSD-ovi ili središnje banke koje djeluju kao CSD-ovi podložno ovoj Uredbi. |
(31) |
Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve poreznog prava država članica, CSD-ovi bi trebali imati odobrenje za pružanje pomoćnih usluga uz njihove osnovne usluge koje pridonose jačanju sigurnosti, učinkovitosti i transparentnosti tržišta vrijednosnih papira te koje ne stvaraju nepotrebne rizike za njihove osnovne usluge. Netaksativan popis tih usluga određen je u ovoj Uredbi ne bi trebao biti konačan kako bi CSD-ovi mogli odgovoriti na buduća kretanja na tržištu. Ako se pružanje takvih usluga odnosi na zadržavanje poreza i obveze izvješćivanja nadležnih poreznih tijela, one će se nastaviti provoditi u skladu s pravom dotičnih država članica. U skladu s člankom 114. stavkom 2. UFEU-a, ovlast donošenja mjera u okviru članka 114. stavka 1. ne primjenjuje se na fiskalne odredbe. U svojoj presudi od 29. travnja 2004. u predmetu C-338/01, Komisija protiv Vijeća (13), Sud Europske unije smatrao je da se „fiskalne odredbe” trebaju tumačiti kao da „obuhvaćaju ne samo odredbe koje određuju porezne obveznike, oporezive transakcije, temelj za oporezivanje, stope i izuzeća od izravnih i neizravnih poreza nego i one koje se odnose na postupke za ubiranje tih poreza.” Ovom se Uredbom stoga ne obuhvaćaju postupci za ubiranje poreza za koje bi bilo potrebno koristiti različiti pravni temelj. |
(32) |
U svrhu dobivanja odobrenja za CSD koji namjerava osnovnu uslugu izdvojiti trećoj strani ili pružiti novu osnovnu uslugu ili pomoćnu uslugu koja nije navedena ovom Uredbom, upravljati drugim sustavom za namiru vrijednosnih papira, upotrijebiti drugog posrednika za namire ili uspostaviti bilo kakve veze CSD-ova koje uključuju znatne rizike, trebalo bi primijeniti isti postupak koji je bio potreban za početno odobrenje za rad, osim da nadležna tijela izvješćuju CSD koji podnosi zahtjev u roku od tri mjeseca je li odobrenje dobiveno ili odbijeno. Međutim veze CSD-ova koje ne uključuju znatne rizike ili interoperabilne veze CSD-ova koji izdvajaju svoje usluge koje se odnose na te interoperabilne veze javnim subjektima, kao što su članovi ESSB-a, ne bi trebale biti podložne prethodnom odobrenju, već bi o njima relevantni CSD-ovi trebali obavijestiti svoja nadležna tijela. |
(33) |
Ako CSD namjerava proširiti svoje usluge na pomoćne usluge nebankovnog tipa koje su izričito navedene u ovoj Uredbi, a koje ne uzrokuju porast profila rizika, trebao bi to moći napraviti nakon obavješćivanja nadležnog tijela svoje matične države članice. |
(34) |
CSD-ovi s poslovnim nastanom u trećim zemljama trebali bi moći pružati svoje usluge u Uniji, uključujući uspostavom podružnice. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti u pružanju usluga CSD-a od strane CSD-ova trećih zemalja, takvi CSD-ovi trebali bi biti podložni priznavanju od strane ESMA-e ako žele pružati određene usluge koje su navedene u ovoj Uredbi ili uspostaviti podružnicu u Uniji. Ako takvog priznavanja nema, CSD-ovi iz trećih zemalja trebali bi moći uspostaviti veze s CSD-ovima koji imaju poslovni nastan u Uniji pod uvjetom da relevantno nadležno tijelo nema primjedbi. S obzirom na globalnu prirodu financijskih tržišta, ESMA je u najboljem položaju za priznavanje CSD-ova treće zemlje. ESMA bi trebala moći priznati CSD-ove treće zemlje samo ako Komisija zaključi da su podložni pravnom i nadzornom okviru koji je u stvarnosti istovjetan onome koji je predviđen ovom Uredbom, ako im je stvarno izdano odobrenje za rad, nad njima se provodi nadzor i podložni su nadgledanju u svojoj zemlji poslovnog nastana te ako su uspostavljeni dogovori o suradnji između ESMA-e, nadležnih tijela i relevantnih tijela CSD-ova. ESMA-ino priznanje trebalo bi ovisiti o učinkovitom istovjetnom priznanju bonitetnog okvira primjenjivog na CSD-ove koji imaju poslovni nastan u Uniji i odobrenje za rad u skladu s ovom Uredbom. |
(35) |
Uzimajući u obzir složenost kao i sistemsku prirodu CSD-ova i usluga koje pružaju, transparentna pravila upravljanja trebala bi osigurati da su više rukovodstvo, članovi upravljačkog tijela, dioničari i sudionici koji imaju kontrolu nad djelovanjem CSD-a, kao što je određeno upućivanjem na Direktivu 2013/34/EU, primjereni za osiguravanje pouzdanog i razboritog upravljanja CSD-om. |
(36) |
U državama članicama koriste se različite upravljačke strukture. U većini slučajeva koristi se struktura jedinstvene ili dvojne uprave. Definicije korištene u ovoj Uredbi nastoje obuhvatiti sve postojeće strukture bez zagovaranja neke posebne strukture. One su isključivo funkcionalne u svrhu postavljanja pravila s određenim ishodom bez obzira na nacionalno pravo trgovačkih društava koje se primjenjuje na instituciju u svakoj državi članici. Definicije stoga ne bi trebale utjecati na općenitu podjelu nadležnosti u skladu s nacionalnim pravom trgovačkih društava. |
(37) |
Transparentna pravila upravljanja trebala bi osigurati da se s jedne strane uzmu u obzir interesi dioničara, uprave i osoblja CSD-a, a s druge strane interesi njihovih korisnika kojima CSD-ovi u konačnici pružaju usluge. Ta bi se pravila upravljanja trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje model vlasništva koji je CSD usvojio. Trebali bi se uspostaviti odbori korisnika za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD kako bi se korisnicima pružila prilika da savjetuju upravljačko tijelo CSD-a o ključnim pitanjima koja utječu na njih te im je potrebno pružiti alate za obnašanje njihove uloge. Interesi raznih korisnika CSD-ova, uključujući interese imatelja različitih vrsta vrijednosnih papira, trebali bi biti zastupljeni u odboru korisnika. |
(38) |
CSD-ovi bi trebali moći izdvajati pružanje svojih usluga vanjskim izvršiteljima pod uvjetom da se upravlja rizicima koji nastaju takvim aranžmanima o izdvajanju usluga. Uzimajući u obzir značaj zadataka koji su povjereni CSD-ovima, ova bi Uredba trebala osigurati da CSD-ovi ne prenose svoje odgovornosti na treće strane putem ugovornog izdvajanja svojih djelatnosti trećim stranama. Izdvajanje takvih djelatnosti trebalo bi biti podložno strogim uvjetima koji zadržavaju odgovornost CSD-ova za njihove djelatnosti te osiguravaju da nadzor i nadgledanje CSD-ova nisu narušeni. Trebalo bi biti moguće od tih zahtjeva izuzeti CSD-ovo izdvajanje svojih aktivnosti javnom subjektu pod određenim uvjetima. |
(39) |
Ova Uredba ne bi trebala spriječiti države članice koje dopuštaju sustave izravnog držanja vrijednosnih papira da svojem nacionalnom pravu predvide da stranke koje nisu CSD-ovi izvode ili mogu izvoditi određene funkcije koje u nekim drugim vrstama sustava držanja vrijednosnih papira obično izvode CSD-ovi te da odrede način na koji bi se te funkcije trebale izvršavati. Posebno u nekim državama članicama upravitelji računa ili sudionici u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi knjiže unose u račune vrijednosnih papira koje održavaju CSD-ovi, a da oni sami nužno nisu pružatelji računa. U pogledu potrebe za pravnom sigurnošću unosa u račune na razini CSD-a, u ovoj Uredbi trebalo bi priznati posebnu ulogu koju obnašaju takve druge stranke. Stoga bi trebalo biti moguće, u određenim okolnostima i podložno strogim pravilima koja su utvrđena zakonom, podijeliti odgovornost između CSD-a i druge relevantne stranke ili omogućiti isključivu odgovornost te druge strane za određene aspekte u vezi s vođenjem računa vrijednosnih papira na najvišoj razini pod uvjetom da je takva druga stranka podložna odgovarajućoj regulativi i nadzoru. Ne bi trebalo biti ograničenja u odnosu na opseg podjele odgovornosti. |
(40) |
Provođenje poslovnih pravila trebalo bi osigurati transparentnost u odnosima između CSD-ova i njihovih korisnika. Posebno bi CSD-ovi trebali imati javno objavljene, transparentne, objektivne i nediskriminirajuće kriterije sudjelovanja u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojima bi se mogao ograničiti pristup sudionicima samo na temelju uključenih rizika. Brzo i odgovarajuće sredstvo trebalo bi biti dostupno nadležnim tijelima za razmatranje bilo kakvog neopravdanog odbijanja CSD-ova da sudionicima pruže svoje usluge. CSD-ovi bi trebali javno objaviti cijene i naknade za svoje usluge. Kako bi se osigurao slobodan i nediskriminirajući pristup CSD-ovim uslugama te s obzirom na znatnu tržišnu moć koju CSD-ovi još uvijek imaju na području svoje države članice, CSD-ovi ne bi trebali moći odstupati od svoje objavljene politike cijena za svoje osnovne usluge i trebali bi održavati posebne račune za troškove i prihode koji su povezani sa svakom od njihovih osnovnih usluga i s njihovim pomoćnim uslugama. Te odredbe o sudjelovanju dopunjuju i jačaju pravo sudionika na tržištu da koriste sustav za namiru u drugoj državi članici kako je predviđeno Direktivom 2014/65/EU. |
(41) |
Kako bi olakšali učinkovito evidentiranje, namiru i plaćanje, CSD-ovi bi u svoje postupke komunikacije trebali uključiti sudionike, tržišne infrastrukture s kojima se oni povezuju, relevantne međunarodne otvorene komunikacijske postupke te standarde za prijenos poruka i referentne podatke. |
(42) |
Uzimajući u obzir središnju ulogu sustava za namiru vrijednosnih papira na financijskim tržištima, CSD-ovi bi, pri pružanju svojih usluga, trebali uložiti najviše napora u osiguravanje pravodobnih namira transakcija vrijednosnih papira te integriteta izdanja vrijednosnih papira. Ova Uredba ne bi trebala utjecati na nacionalno pravo država članica koji reguliraju držanje vrijednosnih papira i aranžmane koji održavaju integritet izdanja vrijednosnih papira. Međutim kako bi se poboljšala zaštita imovine njihovih sudionika i klijenata, ova bi Uredba od CSD-ova trebala zahtijevati odvajanje računa vrijednosnih papira koji se održavaju za svakog sudionika i ponudu, na zahtjev, za daljnje odvajanje računa klijenata sudionika koje će ponekad možda biti moguće samo po višoj cijeni koju trebaju podmiriti klijenti sudionikâ koji zahtijevaju daljnje odvajanje. Od CSD-ova i njihovih sudionika trebalo bi se zahtijevati da omoguće i odvajanje zbirnih računa za klijente i odvajanje pojedinačnog računa za klijente kako bi klijenti mogli odabrati razinu odvajanja za koju smatraju da odgovara njihovim potrebama. Jedino izuzeće trebalo bi biti ako se zbog drugih zahtjeva javne politike, posebno u vezi s učinkovitim i transparentnim ubiranjem poreza, od CSD-a i njegovih sudionika traži da omoguće odvajanje pojedinačnog računa za klijente za građane i rezidente i pravne osobe s poslovnim nastanom u državi članici ako se na dan stupanja na snagu ove Uredbe takvo odvajanje pojedinačnog računa za klijente zahtijeva u okviru nacionalnog prava države članice na temelju kojeg su vrijednosni papiri koncipirani i samo za građane, rezidente i pravne osobe s poslovnim nastanom u toj državi članici. CSD-ovi bi trebali osigurati da se ti zahtjevi primjenjuju odvojeno za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravljaju. Ne dovodeći u pitanje pružanje pomoćnih usluga, CSD-ovi ne bi trebali koristiti za vlastiti račun nikakve vrijednosne papire koji pripadaju korisniku osim ako ih taj korisnik izričito ovlasti i inače ne bi trebali koristiti za vlastiti račun vrijednosne papire koji im ne pripadaju. Dodatno bi CSD od sudionika trebao tražiti dobivanje svih potrebnih prethodnih suglasnosti od njihovih klijenata. |
(43) |
Direktivom 98/26/EZ predviđeno je da bi nalozi za prijenos uvedeni u sustav za namiru vrijednosnih papira u skladu s pravilima tih sustava trebali biti pravno izvršivi i obvezujući za treće strane. Međutim, budući da se Direktiva 98/26/EZ ne odnosi posebno na CSD-ove koji upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira, radi jasnoće ovom bi Uredbom trebalo zahtijevati od CSD-ova da odrede trenutak ili trenutke kada se nalozi za prijenos unose u njihov sustav te postaju neopozivi u skladu s pravilima te Direktive. Nadalje kako bi ojačali pravnu sigurnost, CSD-ovi bi svojim sudionicima trebali objaviti točno vrijeme kada je prijenos vrijednosnih papira i gotovine u sustav za namiru vrijednosnih papira pravno izvršiv i obvezujući za treće stranke u skladu s nacionalnim pravom, ovisno o slučaju. CSD-ovi bi također trebali poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurali da su prijenosi vrijednosnih papira i gotovine pravno izvršivi i obvezujući za treće stranke najkasnije do kraja radnog dana stvarnog datuma namire. |
(44) |
Kako bi se izbjegao rizik namire zbog insolventnosti posrednika za namire, CSD bi trebao namiriti, kada je to praktično i dostupno, gotovinsku stranu transakcija vrijednosnim papirima putem računa otvorenih kod središnje banke. Ako ova mogućnost nije praktična i dostupna, CSD bi trebao imati mogućnost namire putem računa otvorenih u kreditnoj instituciji osnovanoj u skladu s uvjetima određenima u Direktivi 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14) i podložno posebnom postupku odobrenja i bonitetnim zahtjevima predviđenima u glavi IV. ove Uredbe. |
(45) |
Pomoćne bankovne usluge za namiru koje uključuju kreditne rizike i likvidnosne rizike trebale bi pružati isključivo CSD-ovi ili se izdvajaju subjektima koji imaju odobrenje za pružanje bankovnih usluga koje su pomoćne CSD-ovim djelatnostima, kao što je utvrđeno u ovoj Uredbi. |
(46) |
Kako bi se osigurale učinkovitosti koje proizlaze iz pružanja CSD-ovih i bankovnih usluga unutar iste skupine poduzeća, zahtjevi iz ove Uredbe ne bi trebali sprečavati da kreditne institucije pripadaju istoj skupini poduzeća kao CSD. Prikladno je predvidjeti aranžmane prema kojima CSD-ovi mogu dobiti odobrenje za pružanje svojim sudionicima i drugim subjektima pomoćnih usluga iz istog pravnog subjekta ili iz različitog pravnog subjekta koji može biti dio iste skupine poduzeća koju u konačnici kontrolira isto matično poduzeće ili ne. Ako kreditna institucija, osim središnje banke, djeluje kao posrednik za namire, kreditna institucija bi CSD-ovim sudionicima trebala moći pružati usluge utvrđene ovom Uredbom, koje su obuhvaćene odobrenjem za rad, no ne bi trebala pružati druge bankovne usluge iz istog pravnog subjekta kako bi se ograničila izloženost sustava za namiru rizicima koji proizlaze iz propasti kreditne institucije. |
(47) |
Budući da se Direktiva 2013/36/EU ne dotiče posebno dnevnih kreditnih i likvidnosnih rizika koji proizlaze iz pružanja pomoćnih bankovnih usluga za namiru, kreditne institucije i CSD-ovi koji pružaju takve usluge također bi trebali biti podložni određenim pojačanim zahtjevima za smanjenje kreditnih i likvidnosnih rizika, uključujući kapitalni zahtjev koji se temelji na riziku i koji odražava relevantne rizike. Takvi poboljšani zahtjevi za smanjenje kreditnog i likvidnosnog rizika trebali bi slijediti globalne standarde za infrastrukture financijskog tržišta i načela za „Alate za praćenje dnevnog upravljanja likvidnošću” koje je u travnju 2013. objavio Bazelski odbor za nadzor banaka. |
(48) |
Određeni CSD-ovi koji djeluju i kao kreditne institucije podliježu zahtjevima za regulatornim kapitalom i zahtjevima za izvještavanje koji se odnose na kreditne institucije i koji su utvrđeni u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Direktivi 2013/36/EU. S obzirom na sistemski značaj takvih CSD-ova, primjereno je da se primjenjuju najstroži zahtjevi predviđeni pravom Unije kako bi se izbjegla kumulativna primjena različitih pravila Unije, na primjer u vezi s izvještavanjem o zahtjevima za regulatornim kapitalom. U svakom području u kojem je utvrđeno potencijalno dupliciranje zahtjeva, Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) („EBA”) uspostavljeno Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i ESMA trebale bi dati mišljenje o prikladnoj primjeni akata Unije u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 1093/2010 odnosno Uredbe (EU) br. 1095/2010. |
(49) |
Osim zahtjeva za regulatornim kapitalom iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU, kreditne institucije i CSD-ovi trebali bi podlijegati kapitalnom zahtjevu koji odražava rizike, poput kreditnog i likvidnosnog rizika, koji proizlaze iz odobravanja dnevnog kredita, između ostalog, sudionicima u sustavu za namiru vrijednosnih papira ili ostalim korisnicima usluga CSD-a. |
(50) |
Kako bi osigurala potpunu usklađenost s posebnim mjerama za smanjenje kreditnih i likvidnosnih rizika, nadležna tijela trebala bi moći zahtijevati od CSD-ova da imenuju više od jedne kreditne institucije kad god mogu dokazati, na temelju dostupnih dokaza, da izloženost jedne kreditne institucije koncentraciji kreditnih i likvidnosnih rizika nije u potpunosti smanjena. CSD-ovi bi također trebali moći imenovati više od jedne kreditne institucije. |
(51) |
Nadzor usklađenosti imenovanih kreditnih institucija ili CSD-ova koji imaju odobrenje za pružanje bankovnih usluga pomoćnih za namiru sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU i posebnim relevantnim bonitetnim zahtjevima iz ove Uredbe trebalo bi povjeriti nadležnim tijelima iz Uredbe (EU) br. 575/2013. Kako bi se osigurala dosljedna primjena nadzornih standarda, poželjno je da bankovne usluge CSD-ova, koje su takvog opsega i prirode da predstavljaju značajan rizik za financijsku stabilnost Unije, izravno nadzire ESB pod uvjetima navedenima u Uredbi Vijeća (EU) br. 1024/2013 (17) u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija. Ova Uredba ne bi trebala dovoditi u pitanje Uredbu Vijeća (EU) br. 1024/2013. |
(52) |
Kreditna institucija ili CSD koji ima odobrenje za pružanje bankovnih usluga pomoćnih za namiru trebali bi biti usklađeni sa svim sadašnjim ili budućim zakonodavstvom Unije primjenjivim na kreditne institucije. Ova Uredba ne bi trebala dovoditi u pitanje Direktivu 2014/59/EU ni bilo koji budući zakonodavni akt Unije kojim se uspostavlja okvir za oporavak i sanaciju kreditnih institucija, investicijskih društava i ostalih financijskih institucija. |
(53) |
Kako bi se osigurala dovoljna razina sigurnosti i kontinuitet pružanja CSD-ovih usluga, CSD-ovi bi trebali podlijegati posebnim jedinstvenim i izravno primjenjivim bonitetnim i kapitalnim zahtjevima koji smanjuju njihove pravne, operativne i ulagačke rizike. |
(54) |
Sigurnost aranžmana o vezi uspostavljenih između CSD-ova trebala bi podlijegati posebnim zahtjevima kako bi se njihovim sudionicima omogućio pristup drugim sustavima za namiru vrijednosnih papira. Pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa iz zasebnog pravnog subjekta ne bi trebalo spriječiti CSD-ove da primaju takve usluge, posebno kad su oni sudionici u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja drugi CSD. Posebno je važno da su za CSD-ove potpuno smanjeni svi potencijalni rizici koji proizlaze iz aranžmana o vezi, kao što su kreditni, likvidnosni, organizacijski ili bilo koji drugi relevantni rizici. Kod interoperabilnih veza važno je da povezani sustavi za namiru vrijednosnih papira imaju jednake trenutke ulaza naloga za prijenos u sustav i neopozivosti takvih naloga za prijenos i da koriste istovjetna pravila za trenutak konačnosti prijenosa vrijednosnih papira i gotovine. Ista načela trebala bi se primjenjivati na CSD-ove koji koriste zajedničku infrastrukturu informacijske tehnologije (IT) za namiru. |
(55) |
Kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da učinkovito nadziru djelatnosti CSD-ova, CSD-ovi bi trebali podlijegati strogim zahtjevima za vođenje evidencije. CSD-ovi bi barem deset godina trebali čuvati sve zapise i podatke o svim uslugama koje pruže, uključujući transakcijske podatke o uslugama upravljanja kolateralom koje uključuju obradu ugovora o ponovnoj kupnji ili pozajmljivanju vrijednosnih papira. CSD-ovi će možda trebati pobliže odrediti zajednički format u kojem njihovi klijenti dostavljaju transakcijske podatke kako bi omogućili ispunjavanje tog zahtjeva za vođenjem evidencije, u skladu s bilo kojim relevantnim regulatornim i provedbenim tehničkim standardima usvojenima na temelju ove Uredbe. |
(56) |
U mnogim se državama članicama od izdavatelja zahtijeva da u skladu sa svojim nacionalnim pravom izdaju određene vrste vrijednosnih papira, posebno dionice, unutar svojih nacionalnih CSD-ova. Kako bi se otklonila ova prepreka za neometano funkcioniranje na poslijetrgovinskim tržištima Unije te izdavateljima omogućio izbor najučinkovitijeg načina za upravljanje svojim vrijednosnim papirima, izdavatelji bi trebali imati pravo na odabir bilo kojeg CSD-a s poslovnim nastanom u Uniji za evidentiranje svojih vrijednosnih papira i primanje svih relevantnih usluga CSD-a. Budući da usklađivanje nacionalnog prava o trgovačkim društvima nije obuhvaćeno područjem primjene ove Uredbe, takvo nacionalno pravo o trgovačkim društvima ili slično pravo kojem su utemeljeni vrijednosni papiri trebalo bi se nastaviti primjenjivati te bi trebalo uvesti aranžmane kojima bi se osiguralo da zahtjevi prema takvom nacionalnom pravu o trgovačkim društvima i sličnom pravu mogu biti ispunjeni kada se ostvaruje pravo na odabir CSD-a. Takvo nacionalno pravo o trgovačkim društvima ili slično pravo na kojem se temelje vrijednosni papiri regulira odnose između njihovih izdavatelja i vlasnika ili bilo kojih trećih stranaka te njihova prava i dužnosti povezane s vrijednosnim papirima, kao što su prava glasa, dividende i djelovanja trgovačkih društava. Odbijanje pružanja usluga izdavatelju trebalo bi biti dopušteno samo na temelju sveobuhvatne ocjene rizika ili ako taj CSD ne pruža nikakve usluge izdavanja u odnosu na vrijednosne papire koji se temelje na pravu o trgovačkim društvima ili sličnom pravu određene države članice. Brzo i odgovarajuće sredstvo trebao bi biti dostupno nadležnim tijelima za rješavanje bilo kakvog neopravdanog odbijanja CSD-ova pružanja svojih usluga izdavateljima. |
(57) |
U pogledu sve većeg prekograničnog držanja i prijenosa vrijednosnih papira koji su poboljšani ovom Uredbom, vrlo je hitno i važno uspostaviti jasna pravila o pravu primjenjivom na aspekte vlasništva u odnosu na vrijednosne papire koji se drže na računima koje vode CSD-ovi. Unatoč tome, to je horizontalno pitanje koje je izvan područja primjene ove Uredbe te bi se ono moglo rješavati budućim zakonodavnim aktom Unije. |
(58) |
Europskim kodeksom ponašanja za poravnanje i namiru od 7. studenoga 2006. stvoren je dobrovoljni okvir kako bi se omogućio pristup između CSD-ova i drugih tržišnih infrastruktura. Međutim, poslijetrgovinski sektor i dalje je fragmentiran na nacionalnoj razini, što nepotrebno poskupljuje prekogranično trgovanje. Potrebno je utvrditi jedinstvene uvjete za veze između CSD-ova i pristup između CSD-ova i drugih tržišnih infrastruktura. Kako bi se omogućilo CSD-ovima da svojim sudionicima ponude pristup drugim tržištima, trebali bi imati pravo postati sudionicima u drugom CSD-u ili zahtijevati od drugog CSD-a da razvije posebne funkcije za pristup potonjem. Takav pristup trebao bi biti odobren po pravednim, realnim i nediskriminirajućim uvjetima te bi trebao biti odbijen samo ako ugrožava neometano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta ili uzrokuje sistemski rizik. Brzi i odgovarajući pravni lijek trebao bi biti dostupan nadležnim tijelima za rješavanje bilo kakvog neopravdanog odbijanja od strane CSD-a odobravanja pristupa drugom CSD-u. Ako veze CSD-ova dovode do značajnih rizika za namiru, trebale bi biti podložne odobrenju i pojačanom nadzoru relevantnih nadležnih tijela. |
(59) |
CSD-ovi bi također trebali imati pristup transakcijskim unosima iz CCP-ova ili mjesta trgovanja te bi te tržišne infrastrukture trebale imati pristup sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi. Takav pristup može biti odbijen samo ako ugrožava neometano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta ili uzrokuje sistemski rizik te zahtjev ne može biti odbačen na temelju gubitka tržišnog udjela. |
(60) |
Brzo i odgovarajuće sredstvo trebao bi biti dostupno nadležnim tijelima za postupanje s bilo kakvim neopravdanim odbijanjem od strane CSD-ova ili tržišnih infrastruktura omogućavanja pristupa njihovim uslugama. Ovom se Uredbom dovršavaju aranžmani pristupa između mjesta trgovanja, središnjih drugih ugovornih strana i CSD-ova određeni Uredbom (EU) br. 648/2012 i Uredbom (EU) br. 600/2014 potrebni za uspostavu unutarnjeg tržišta poslijetrgovinskih usluga. ESMA i Komisija trebale bi i dalje pažljivo pratiti razvoj poslijetrgovinske infrastrukture i, prema potrebi, Komisija bi trebala intervenirati kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. |
(61) |
Dobar bonitetni okvir i okvir obavljanja djelatnosti za financijski sektor trebao bi počivati na snažnim sustavima nadzora i sankcioniranja. U tu svrhu, nadzorna nadležna tijela trebala bi raspolagati s dostatnim ovlastima za djelovanje te bi se trebala oslanjati na odvraćajuće sustave sankcioniranja koji bi se koristili protiv bilo kakvog nezakonitog ponašanja. Proveden je pregled postojećih ovlasti sankcioniranja i njihove praktične primjene kojemu je cilj promicanje usklađenosti sankcija u širokom rasponu nadzornih aktivnosti u Komunikaciji Komisije od 8. prosinca 2010. pod nazivom „Jačanje sustava sankcija u sektoru financijskih usluga”. |
(62) |
Stoga, kako bi se osigurala učinkovita usklađenost CSD-ova, kreditnih institucija koje su imenovane posrednicima za namire, članova njihovih upravnih tijela i drugih osoba koje stvarno kontroliraju njihovo poslovanje ili bilo kojih drugih osoba sa zahtjevima ove Uredbe, nadležna tijela trebala bi moći provesti administrativne sankcije i druge mjere koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. |
(63) |
Kako bi se osiguralo odvraćanje i dosljedna primjena sankcija diljem država članica, ovom Uredbom trebao bi se osigurati popis ključnih administrativnih sankcija i drugih mjera koje bi trebale biti dostupne nadležnim tijelima, ovlast za uvođenje tih sankcija i drugih mjera za sve osobe, pravne ili fizičke, odgovorne za kršenje, popis ključnih kriterija za određivanje razine i vrste sankcija i drugih mjera, kao i razine administrativnih novčanih sankcija. Administrativne novčane kazne trebale bi uzimati u obzir čimbenike poput bilo kakvih utvrđenih financijskih koristi proizašlih iz kršenja, težinu i trajanje kršenja, bilo koje otegotne ili olakotne čimbenike, potrebu da administrativne novčane kazne imaju odvraćajući učinak te bi se, ako je to primjenjivo, trebalo podrazumijevati njihovo smanjivanje u slučaju suradnje s nadležnim tijelom. Pri donošenju i objavi sankcija trebalo bi poštovati temeljna prava kako je utvrđeno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), posebno prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7.), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8.) te pravo na djelotvorni pravni lijek i na pošteno suđenje (članak 47.). |
(64) |
Kako bi se utvrdila potencijalna kršenja, trebalo bi odrediti učinkovite mehanizme za poticanje prijave mogućih ili stvarnih kršenja ove Uredbe nadležnim tijelima. Ti mehanizmi trebali bi uključivati odgovarajuće zaštite za osobe koje prijavljuju moguća ili stvarna kršenja ove Uredbe te osobe optužene za takva kršenja. Trebali bi se uspostaviti odgovarajući postupci kako bi se poštovalo pravo na zaštitu osobnih podataka optužene osobe, pravo na obranu i saslušanje prije donošenja konačne odluke koja se odnosi na tu osobu kao i pravo na traženje djelotvornog pravnog lijeka pred sudom protiv bilo kakve odluke ili mjere koja se odnosi na tu osobu. |
(65) |
Ova Uredba ne bi trebala dovoditi u pitanje bilo koje zakonske odredbe država članica koje se odnose na kaznene sankcije. |
(66) |
Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) uređuje se obrada osobnih podataka koja se provodi u državama članicama u kontekstu ove Uredbe. Nadležna tijela trebala bi provesti bilo kakvu razmjenu ili prijenos osobnih podataka u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kako je utvrđeno u Direktivi 95/46/EZ. Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (19) uređuje se obrada osobnih podataka koju provodi ESMA u skladu s ovom Uredbom. ESMA bi trebala provesti bilo kakvu razmjenu ili prijenosa osobnih podataka u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001. |
(67) |
Ova je Uredba usklađena s temeljnim pravima i poštuje načela priznata posebice u Povelji, odnosno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje, pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isti prekršaj i pravo na slobodu poduzetništva te ju treba primijeniti u skladu s tim pravima i načelima. |
(68) |
ESMA bi trebala imati ključnu ulogu u primjeni ove Uredbe osiguravanjem da nacionalna nadležna tijela dosljedno primjenjuju Unijina pravila te rješavanjem neslaganja među njima. |
(69) |
ESMA bi Komisiji trebala podnositi godišnja izvješća u kojima ocjenjuje trendove i potencijalne rizike na tržištima koja su obuhvaćena ovom Uredbom. Ta bi izvješća trebala sadržavati barem procjenu učinkovitosti namire, internalizirane namire, prekograničnog pružanja usluga, razloga za odbijanje prava pristupa i svih drugih značajnih prepreka za tržišno natjecanje u poslijetrgovinskim financijskim uslugama, uključujući sve prepreke koje proizlaze iz neprimjerene upotrebe aranžmana o licenciranju, primjerenosti sankcija za neuspjele namire, posebice potrebe za dodatnom fleksibilnošću s obzirom na kazne za neuspjele namire u vezi s nelikvidnim financijskim instrumentima, primjene pravila država članica o građanskopravnoj odgovornosti za gubitke koji se mogu pripisati CSD-ovima, uvjeta koji se odnose na pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, zahtjeva u pogledu zaštite vrijednosnih papira sudionika i onih njihovih klijenata i na sustav sankcija te mogu sadržavati, ako je to potrebno preporuke za preventivne ili korektivne mjere. ESMA bi također trebala provoditi stručne preglede (peer review) koji obuhvaćaju djelatnosti nadležnih tijela prema ovoj Uredbi, u odgovarajućem vremenskom okviru i u skladu s pravilima Uredbe (EU) br. 1095/2010. S obzirom na sustavni značaj CSD-ova i činjenicu da se po prvi put reguliraju na razini Unije, primjereno je zahtijevati da se takvi stručni pregledi u početku odvijaju svake tri godine, barem u vezi s nadzorom CSD-ova koji koriste slobodu pružanja usluga ili sudjeluju u interoperabilnoj vezi. |
(70) |
Kao tijelo s visoko specijaliziranom stručnošću u pogledu vrijednosnih papira i tržišta vrijednosnih papira, djelotvorno je i prikladno ESMA-i povjeriti razvoj nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda koji ne uključuju izbore politike te koji će se dostaviti Komisiji. Kada je navedeno, ESMA bi također trebala blisko surađivati s članovima ESSB-a i EBA-e. |
(71) |
Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 s obzirom na detaljne elemente mjera discipline namire; izvješćivanje o internaliziranoj namiri; informacije i druge elemente koje treba uključiti CSD u svoj zahtjev za odobrenje za rad; uvjete pod kojima nadležna tijela CSD-ova mogu odobriti njihove udjele u kapitalu određenih pravnih subjekata, informacije koje dostavljaju različita tijela jedna drugima kada nadziru CSD-ove; informacije koje CSD, podnositelj zahtjeva, dostavlja ESMA-i u svojem zahtjevu za priznavanje; čimbenike sustava upravljanja za CSD-ove; pojedinosti o evidencijama koje trebaju voditi CSD-ovi; rizike koje CSD-ovi trebaju uzeti u obzir kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela kada procjenjuju razloge za odbijanje zahtjeva za pristup; elemente postupka za pristup sudionika i izdavatelja CSD-ovima, pristup između CSD-ova i između CSD-ova i drugih tržišnih infrastruktura; pojedinosti o mjerama koje trebaju poduzeti CSD-ovi kako bi se održala cjelovitost izdanja; smanjenje operativnih i investicijskih rizika i rizika koji proizlaze iz veza CSD-ova; pojedinosti o kapitalnim zahtjevima CSD-ova; pojedinosti o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa; kapitalni zahtjev i bonitetne zahtjeve za kreditne i likvidnosne rizike za CSD-ove i imenovane kreditne institucije koje imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa. |
(72) |
Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda pomoću provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u pogledu standardnih obrazaca i modela za izvješćivanje o internaliziranim namirama; za zahtjev za izdavanje odobrenja za rad od strane CSD-ova; za dostavljanje informacija između različitih nadležnih tijela za potrebe nadzora CSD-ova; za relevantne dogovore o suradnji između tijela matičnih država članica i država članica domaćina; za CSD-ove oblike vođenja evidencije; za postupke u slučajevima kada je sudioniku ili izdavatelju uskraćen pristup CSD-u, kada je CSD-ovima uskraćen međusoban pristup ili pristup između CSD-ova i drugih tržišnih infrastruktura; za savjetovanje s različitim tijelima prije izdavanja odobrenja za rad posredniku za namire. |
(73) |
Kako bi se postigli ciljevi određeni u ovoj Uredbi, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu određenih pojedinosti koje se odnose na neke definicije, mjerila za izračun novčanih kazni za sudionike koje uzrokuju neuspjele namire, kriterije prema kojima bi se djelovanja CSD-a u državi članici domaćinu trebala smatrati vrlo značajnima za tu državu članicu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. |
(74) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za donošenje odluka o procjeni pravila iz trećih zemalja u svrhu priznavanja CSD-ova treće zemlje. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (20). |
(75) |
Pri ocjenjivanju odgovarajućih pravila trećih zemalja trebalo bi primijeniti razmjeran pristup koji se temelji na ishodima, usmjeren na usklađenost s primjenjivim pravilima Unije i, ako je to potrebno, međunarodnim standardima. Može se dodijeliti uvjetno ili privremeno priznanje ako ne postoje područja koja su značajno različita i koja bi mogla imati predvidivo štetne učinke na tržišta Unije. |
(76) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno utvrđivanje jedinstvenih zahtjeva za namiru kao i za CSD-ove, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se zbog opsega aktivnosti oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(77) |
Potrebno je izmijeniti Direktivu 98/26/EZ kako bi se uskladila s Direktivom 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21), na temelju koje se imenovani sustavi za namiru vrijednosnih papira više ne prijavljuju Komisiji, nego ESMA-i. |
(78) |
Uzimajući u obzir da se ovom Uredbom usklađuju mjere na razini Unije za sprečavanje i rješavanje neuspjelih namira te da ima šire područje primjene takvih mjera od Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (22), potrebno je staviti izvan snage članak 15. te Uredbe. |
(79) |
CSD-ovi bi trebali biti izuzeti iz primjene Direktive 2014/65/EU i Uredbe (EU) br. 600/2014 kada pružaju usluge koje su izričito navedene u ovoj Uredbi. Međutim, kako bi se osiguralo da su svi subjekti koji pružaju investicijske usluge i djelatnosti podložni Direktivi 2014/65/EU i Uredbi (EU) br. 600/2014 te izbjeglo narušavanja tržišnog natjecanja između različitih vrsta pružatelja takvih usluga, potrebno je zahtijevati od CSD-ova koji pružaju investicijske usluge i djelatnosti da tijekom pružanja pomoćnih usluga poštuju zahtjeve iz Direktive 2014/65/EU i Uredbe (EU) br. 600/2014. |
(80) |
Trebalo bi odgoditi primjenu zahtjeva za odobrenje za rad i priznanje iz ove Uredbe kako bi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji ili trećim zemljama imali dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za odobrenje za rad i priznanje svojih djelatnosti kako je predviđeno ovom Uredbom. Dok odluka u skladu s ovom Uredbom o odobrenju za rad ili priznanju CSD-ova i njihovih djelatnosti, uključujući veze CSD-ova, ne bude donesena, trebala bi se nastaviti primjenjivati nacionalna pravila za odobrenje za rad i priznanje CSD-ova. |
(81) |
Također je potrebno odgoditi primjenu zahtjeva u pogledu discipline namire i zahtjeva u pogledu obveze internalizatora namire za izvještavanjem dok ne budu doneseni svi potrebni delegirani ili provedbeni akti kojima se dodatno preciziraju ti zahtjevi, te zahtjeva za evidentiranje određenih prenosivih vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku te za namiru obveza u sustavu za namiru vrijednosnih papira najkasnije drugog radnog dana nakon trgovanja kako bi se sudionicima na tržištu koji drže vrijednosne papire u papirnatom obliku ili koriste duža razdoblja namire osiguralo dovoljno vremena za usklađivanje s tim zahtjevima, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
GLAVA I.
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1. Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstveni zahtjevi za namiru financijskih instrumenata u Uniji i pravila za organizaciju i ponašanje središnjih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-ovi) za promicanje sigurne, učinkovite i neometane namire.
2. Ova Uredba se primjenjuje na namiru svih financijskih instrumenata i djelatnosti CSD-ova, osim ako je drugačije navedeno u ovoj Uredbi.
3. Ova Uredba ne dovodi u pitanje odredbe prava Unije u vezi s određenim financijskim instrumentima, posebno Direktivu 2003/87/EZ.
4. Članci od 10. do 20., od 22. do 24. i 27., članak 28. stavak 6., članak 30. stavak 4. i članci 46. i 47., odredbe glave IV. i zahtjevi za izvješćivanje nadležnih tijela ili relevantnih tijela ili za usklađenost s njihovim nalozima prema ovoj Uredbi ne primjenjuju se na članove ESSB, nacionalna tijela drugih država članica koja obavljaju slične funkcije, ili na ostala javna tijela zadužena za upravljanje ili koja interveniraju u upravljanje javnim dugom u Uniji s obzirom na bilo koji CSD kojim prethodno navedena tijela izravno upravljaju pod odgovornošću istog upravljačkog tijela, koji ima pristup sredstvima tih tijela i koji nije zasebni subjekt.
Članak 2.
Definicije
1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„središnji depozitorij vrijednosnih papira” ili „CSD” znači pravna osoba koja upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira iz odjeljka A točke 3. Priloga te koja pruža barem jednu drugu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga; |
2. |
„CSD treće zemlje” znači bilo koji pravni subjekt s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji pruža usluge slične osnovnim uslugama iz odjeljka A točke 3. Priloga te koji obavlja najmanje jednu drugu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga; |
3. |
„imobilizacija” znači čin koncentracije lokacije fizičkih vrijednosnih papira u CSD-u tako da se naknadni prijenosi mogu ostvariti elektroničkim knjiženjem; |
4. |
„nematerijalizirani oblik” znači činjenica da financijski instrument postoji samo kao elektronički zapis; |
5. |
„CSD primatelj” znači CSD koji zaprima zahtjev drugog CSD-a za pristup svojim uslugama putem veze CSD-ova; |
6. |
„CSD podnositelj zahtjeva” znači CSD koji traži pristup uslugama drugog CSD-a putem veze CSD-ova; |
7. |
„namira” znači dovršavanje transakcije vrijednosnim papirima, kada se ona zaključuje s ciljem izvršavanja obveza stranaka u toj transakciji putem prijenosa gotovine ili vrijednosnih papira ili oboje; |
8. |
„financijski instrumenti” ili „vrijednosni papiri” znači financijski instrumenti kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU; |
9. |
„nalog za prijenos” znači nalog za prijenos kako je definiran člankom 2. točkom i. drugom alinejom Direktive 98/26/EZ; |
10. |
„sustav za namiru vrijednosnih papira” znači sustav na temelju članka 2. točke (a) prve, druge i treće alineje Direktive 98/26/EZ kojim ne upravlja CCP čija se djelatnost sastoji od provođenja naloga za prijenos |
11. |
„internalizator namire” znači bilo koja institucija, uključujući ona koja ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili Direktivom2014/65/EU, koja provodi naloge za prijenos za račun klijenata ili za svoj vlastiti račun izvan sustava za namiru vrijednosnih papira; |
12. |
„predviđeni datum namire” znači datum koji je uveden u sustav za namiru vrijednosnih papira kao datum namire te s kojim su stranke u transakciji vrijednosnim papirima suglasne da se namira provede; |
13. |
„razdoblje namire” znači vremensko razdoblje između datuma trgovanja i predviđenog datuma namire; |
14. |
„radni dan” znači radni dan određen u članku 2. točki (n) Direktive 98/26/EZ; |
15. |
„neuspjela namira” znači neostvarivanje namire ili djelomična namira transakcije vrijednosnim papirima na predviđeni datum namire zbog nedostatka vrijednosnih papira ili gotovini neovisno o glavnom uzroku; |
16. |
„središnja druga ugovorna strana” ili „CCP” znači središnja druga ugovorna strana kako je definirana člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012; |
17. |
„nadležno tijelo” znači tijelo koje imenuje svaka država članica u skladu s člankom 11., osim ako je drukčije navedeno u ovoj Uredbi; |
18. |
„relevantno tijelo” znači bilo koje tijelo navedeno u članku 12.; |
19. |
„sudionik” znači bilo koji sudionik, kako je definirano u članku 2. točki (f) Direktive 98/26/EZ, u sustavu za namiru vrijednosnih papira; |
20. |
„sudjelovanje” znači sudjelovanje unutar značenja prve rečenice članka 2. točke 2. Direktive 2013/34/EU ili vlasništvo, izravno ili neizravno, od 20 % ili više prava glasa ili kapitala poduzeća; |
21. |
„kontrola” znači odnos između dvaju poduzeća kako je opisan u članku 22. Direktive 2013/34/EU; |
22. |
„poduzeće kći” znači poduzeće kći u smislu članka 2. točke 10. i članka 22. Direktive 2013/34/EU; |
23. |
„matična država članica” znači država članica u kojoj CSD ima poslovni nastan; |
24. |
„država članica domaćin” znači država članica koja nije matična država članica, u kojoj CSD ima podružnicu ili pruža usluge CSD-a; |
25. |
„podružnica” znači mjesto poslovanja koje nije sjedište koje je dio CSD-a, koje nema pravnu osobnost i koje pruža CSD-ove usluge za koje je CSD dobio odobrenje; |
26. |
„neispunjavanje obveze”, u odnosu na sudionika, znači situacija kada je pokrenut stečajni postupak protiv sudionika, kako je definirano u članku 2. točki (j) Direktive 98/26/EZ; |
27. |
„isporuka po plaćanju” ili „DVP” znači mehanizam za namiru vrijednosnih papira koji povezuje prijenos vrijednosnih papira s prijenosom gotovine na način da se vrijednosni papiri isporučuju ako i samo ako dolazi do odgovarajućeg prijenosa gotovine i obratno; |
28. |
„račun vrijednosnih papira” znači račun na koji se vrijednosni papiri mogu knjižiti u korist ili na teret; |
29. |
„veza CSD-ova” znači aranžman između CSD-ova na temelju kojeg jedan CSD postaje sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira drugog CSD-a kako bi se olakšao prijenos vrijednosnih papira od sudionika potonjeg CSD-a do sudionika prethodnog CSD-a ili dogovor prema kojem CSD pristupa drugom CSD-u neizravno putem posrednika. Veze CSD-ova uključuju standardne veze, prilagođene veze, neizravne veze te interoperabilne veze; |
30. |
„standardna veza” znači veza CSD-ova pomoću koje CSD postaje sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira drugog CSD-a pod istim uvjetima koji se primjenjuju na bilo kojeg drugog sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja potonji; |
31. |
„prilagođena veza” znači veza CSD-ova pomoću koje se CSD-u koji postaje sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira drugog CSD-a pružaju dodatne posebne usluge u odnosu na usluge koje obično pruža taj CSD sudionicima u sustavu za namiru vrijednosnih papira; |
32. |
„neizravna veza” znači aranžman između CSD-a i treće strane koja nije CSD koji sudjeluje u sustavu za namiru vrijednosnih papira drugog CSD-a. Takvu vezu uspostavlja CSD radi olakšavanja prijenosa vrijednosnih papira do svojih sudionika od sudionika drugog CSD-a; |
33. |
„interoperabilna veza” znači veza CSD-ova pomoću koje se CSD-ovi dogovaraju o uspostavi uzajamnih tehničkih rješenja za namiru u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju; |
34. |
„međunarodni otvoreni komunikacijski postupci i standardi” znači međunarodno prihvaćeni standardi za komunikacijske postupke, kao što su standardizirani formati za razmjenu poruka i prikaz podataka, koji su svim zainteresiranim stranama raspoloživi na pravednoj, otvorenoj i nediskriminirajućoj osnovi; |
35. |
„prenosivi vrijednosni papiri” znači prenosivi vrijednosni papiri kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 44. Direktive 2014/65/EU; |
36. |
„dionice” znači vrijednosni papiri određeni u članku 4. stavku 1. točki 44. podtočki (a) Direktive 2014/65/EU; |
37. |
„instrumenti tržišta novca” znači instrumenti tržišta novca kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 17. Direktive 2014/65/EU; |
38. |
„udjeli u subjektima za zajednička ulaganja” znači udjeli u subjektima za zajednička ulaganja navedeni u Prilogu I. odjeljku C točki 3. Direktive 2014/65/EU; |
39. |
„emisijska jedinica” znači emisijska jedinica kako je opisana u Prilogu I. odjeljku C točki 11. Direktive 2014/65/EU, isključujući izvedenice u emisijskim jedinicama; |
40. |
„uređeno tržište” znači uređeno tržište kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Direktive 2014/65/EU; |
41. |
„multilateralna trgovinska platforma” ili „MTP” znači multilateralna trgovinska platforma kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 22. Direktive 2014/65/EU; |
42. |
„mjesto trgovanja” znači mjesto trgovanja kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 24. Direktive 2014/65/EU; |
43. |
„posrednik za namire” znači posrednik za namire kako je definiran člankom 2. točkom (d) Direktive 98/26/EZ; |
44. |
„rastuće tržište malih i srednjih poduzeća” znači rastuće tržište malih i srednjih poduzeća kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 12. Direktive 2014/65/EU; |
45. |
„upravljačko tijelo” znači tijelo ili tijela CSD-a, imenovana u skladu s nacionalnim pravom, koja su ovlaštena određivati strategiju CSD-ova, ciljeve i sveobuhvatno upravljanje te koja nadgledaju i prate donošenje odluka uprave. To uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem CSD-a. Kada se upravljačko tijelo, prema nacionalnom pravu, sastoji od različitih tijela s određenim funkcijama, zahtjevi ove Uredbe primjenjuju se samo na članove upravljačkog tijela kojima primjenjivo nacionalno pravo dodjeljuje navedenu odgovornost; |
46. |
„više rukovodstvo” znači one fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar CSD-a i koje su odgovorne upravljačkom tijelu za svakodnevno upravljanje tim CSD-om. |
2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 67. u pogledu mjera za daljnje određivanje pomoćnih usluga nebankovnog tipa iz odjeljka B točaka od 1. do 4. Priloga i pomoćnih usluga bankovnog tipa određenih u odjeljku C Priloga.
GLAVA II.
NAMIRA VRIJEDNOSNIH PAPIRA
POGLAVLJE I.
Nematerijalizirani oblik
Članak 3.
Nematerijalizirani oblik
1. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., svaki izdavatelj s poslovnim nastanom u Uniji koji izdaje ili je izdao prenosive vrijednosne papire koji su uvršteni za trgovanje ili se njima trguje na mjestima trgovanja osigurava da takvi vrijednosni papiri budu prikazani u nematerijaliziranom obliku kao imobilizacija ili nakon izravnog izdanja u nematerijaliziranom obliku.
2. Ako se transakcija prenosivim vrijednosnim papirima odvija na mjestu trgovanja, relevantni se vrijednosni papiri u CSD-u evidentiraju u nematerijaliziranom obliku na predviđeni datum namire ili prije predviđenog datuma namire, osim ako su već evidentirani u takvom obliku.
Ako se prenosivi vrijednosni papiri prenose u skladu s ugovorom o financijskom kolateralu određenim člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2002/47/EZ, ti se vrijednosni papiri u CSD-u evidentiraju u nematerijaliziranom obliku na datum ili prije predviđenog datuma namire, osim ako su već evidentirani u takvom obliku.
Članak 4.
Provedba
1. Tijela države članice u kojoj izdavatelj koji izdaje vrijednosne papire ima poslovni nastan osiguravaju primjenu članka 3. stavka 1.
2. Tijela nadležna za nadzor mjesta trgovanja, uključujući nadležna tijela koja su imenovana u skladu s člankom 21. stavkom 1. Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23), osiguravaju primjenu članka 3. stavka 2. prvog podstavka ove Uredbe ako se vrijednosnim papirima iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe trguje na mjestima trgovanja.
3. Tijela država članica odgovorna za primjenu Direktive 2002/47/EZ osiguravaju primjenu članka 3. stavka 2. drugog podstavka ove Uredbe ako se vrijednosni papiri navedeni u članku 3. stavku 1. ove Uredbe prenose u skladu s ugovorom o financijskom kolateralu, kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (a) Direktive 2002/47/EZ.
POGLAVLJE II.
Razdoblja namire
Članak 5.
Predviđeni datumi namire
1. Bilo koji sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira koji u tom sustavu namiruje za svoj račun ili u ime treće strane transakcije prenosivim vrijednosnim papirima, instrumentima tržišta novca, udjelima u subjektima za zajednička ulaganja i emisijskim jedinicama izvršava namiru takvih transakcija na predviđeni datum namire.
2. U pogledu transakcija prenosivim vrijednosnim papirima iz stavka 1. koje se provode na mjestima trgovanja predviđeni datum namire je najkasnije drugi radni dan nakon trgovanja. Taj se zahtjev ne primjenjuje na transakcije koje se dogovaraju privatno, no provode su na mjestima trgovanja, na transakcije koje se provode bilateralno, no o njima se izvještava mjesto trgovanja ili na prvu transakciju u kojoj dotični prenosivi vrijednosni papiri podliježu početnom evidentiranju u nematerijaliziranom obliku u skladu s člankom 3. stavkom 2.
3. Nadležna tijela osiguravaju primjenu stavka 1.
Tijela nadležna za nadzor mjesta trgovanja osiguravaju primjenu stavka 2 ovog članka.
POGLAVLJE III.
Disciplina namire
Članak 6.
Mjere za sprečavanje neuspjelih namira
1. Mjesta trgovanja uspostavljaju postupke kojima se omogućuje potvrda relevantnih pojedinosti o transakcijama financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. na datum izvršavanja transakcije.
2. Neovisno o zahtjevima utvrđenima u stavku 1., investicijska društva koja imaju odobrenje za rad na temelju članka 5. Direktive 2014/65/EU poduzimaju, gdje je primjenjivo, mjere za ograničenje broja neuspjelih namira.
Takve se mjere sastoje barem od mehanizama između investicijskog društva i njegovih profesionalnih klijenata kako je navedeno u Prilogu II. Direktivi 2014/65/EU radi osiguranja brze komunikacije o alokaciji vrijednosnih papira transakciji, potvrda te alokacije i potvrda prihvaćanja ili odbijanja uvjeta pravovremeno prije predviđenog datuma namire.
ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 o standardiziranim postupcima i protokolima razmjene poruka koji se koriste radi usklađenosti s iz drugim podstavkom ovog stavka.
3. CSD za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja uspostavlja postupke koji olakšavaju namire transakcija financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. na predviđeni datum namire s najmanjom izloženošću svojih sudionika riziku druge ugovorne strane i likvidnosnom riziku te s niskom stopom neuspjelih namira. Putem odgovarajućih mehanizama promiče ranu namiru na predviđeni datum namire.
4. Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, CSD uspostavlja mjere kojima se ohrabruje i potiče pravovremena namira transakcija od strane sudionika. CSD-ovi od sudionika zahtijevaju namiru njihovih transakcija na predviđeni datum namire.
5. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a razvija nacrte regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju mjere koje investicijska društva trebaju poduzeti u skladu sa stavkom 2. prvim podstavkom, pojedinosti o postupcima koji olakšavaju namiru iz stavka 3. i pojedinosti o mjerama kojima se ohrabruje i potiče pravovremena namira transakcija iz stavka 4.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 7.
Mjere za rješavanje neuspjelih namira
1. CSD za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja uspostavlja sustav za praćenje neuspjelih namira transakcija financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. Podnosi redovita izvješća nadležnom tijelu i relevantnim tijelima s obzirom na broj i pojedinosti o neuspjelim namirama i sve ostale relevantne informacije, uključujući mjere koje predviđaju CSD-ovi i njihovi sudionici za poboljšanje učinkovitosti namire. Ta izvješća CSD objavljuje jednom godišnje u zbirnom i anonimiziranom obliku. Nadležna tijela dijele s ESMA-om sve relevantne informacije o neuspjelim namirama.
2. CSD za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja uspostavlja postupke kojima se olakšava namira transakcija financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. koje nisu namirene na predviđeni datum namire. Tim se postupcima predviđa mehanizam kazni koji će poslužiti kao učinkovito sredstvo odvraćanja za sudionike koji izazivaju neuspjele namire.
Prije uspostave postupaka iz prvog podstavka, CSD se savjetuje s relevantnim mjestima trgovanja i CCP-ovima kojima pruža usluge namire.
Mehanizmi kazni obuhvaćaju novčane kazne za sudionike koji uzrokuju neuspjele namire („sudionici s neuspjelim namirama”). Novčane kazne izračunavaju se po danu za svaki radni rad za koji namira nije izvršena nakon njezinog predviđenog datuma namire do kraja postupka za nakup iz stavka 3., ali ne nakon stvarnog dana namire. Novčane kazne nisu izvor prihoda za CSD.
3. Ne dovodeći u pitanje mehanizam kazni određen u stavku 2. i pravo bilateralnog poništavanja transakcije, kada sudionik s neuspjelom namirom ne dostavi sudioniku primatelju financijske instrumente navedene u članku 5. stavku 1. unutar četiri radna dana nakon predviđenog datuma namire („produljeno razdoblje”), pokreće se postupak nakupa na osnovi kojeg su ti instrumenti dostupni za namiru i isporučeni sudioniku primatelju unutar odgovarajućeg roka.
Ako se transakcija odnosi na financijske instrumente kojima se trguje na tržištu rasta MSP-a, produljeno razdoblje iznosi 15 dana osim ako rastuće tržište MSP-a odluči primijeniti kraće razdoblje.
4. Primjenjuju se sljedeći izuzeci od zahtjeva iz stavka 3.:
(a) |
produljeno razdoblje može se s četiri radna dana produljiti, na temelju vrste imovine i likvidnosti dotičnog financijskog instrumenta, na najviše sedam radnih dana ako bi kraće produljeno razdoblje utjecalo na neometano i pravilno funkcioniranje dotičnog financijskog tržišta; |
(b) |
postupak nakupa iz stavka 3. ne primjenjuje se na operacije koje se sastoje od više transakcija uključujući sporazume o povratnoj kupnji ili pozajmljivanju vrijednosnih papira ako je vremenski okvir tih operacija dovoljno kratak i čini postupak nakupa neučinkovitim. |
5. Ne dovodeći u pitanje stavak 7., izuzeća navedena u stavku 4. ne primjenjuju se na transakcije za dionice kada te transakcije poravnava CCP.
6. Ne dovodeći u pitanje mehanizam kazni određen u stavku 2., ako su cijene dionica dogovorene prilikom trgovanja više nego cijene plaćene za izvršenje nakupa, sudionik s neuspjelom namirom isplaćuje odgovarajuću razliku sudioniku primatelju najkasnije do drugog radnog dana po isporuci financijskih instrumenata nakon nakupa.
7. Ako se nakup ne izvrši ili nije moguć, sudionik primatelj može odabrati način isplate u novčanoj naknadi ili odgoditi izvršenje nakupa na odgovarajući kasniji datum („rok odgode”). Ako se relevantni financijski instrumenti ne isporuče sudionicima primateljima na kraju roka odgode, isplaćuje se novčana naknada.
Novčana naknada isplaćuje se sudioniku primatelju najkasnije drugog radnog dana ili nakon završetka postupka nakupa iz stavka 3. ili roka odgode, ako je odabran rok odgode.
8. Sudionik s neuspjelom namirom nadoknađuje subjektu koji izvršava nakup sve iznose plaćene u skladu sa stavcima 3., 4. i 5., uključujući bilo koju naknadu za provedbu koja proizlazi iz nakupa. Takve se naknade jasno objavljuju sudionicima.
9. CSD-ovi, CCP-ovi i mjesta trgovanja uspostavljaju postupke koji im omogućuju, u savjetovanju sa svojim nadležnim tijelima, suspenziju bilo kojeg sudionika koji stalno i sustavno ne izvršava isporuku financijskih instrumenata navedenih u članku 5. stavku 1. na predviđeni datum namire te objavljivanje njegova identiteta, samo nakon što su tom sudioniku pružili mogućnost da podnese svoje primjedbe te pod uvjetom da su tijela nadležna za CSD-ove, CCP-ove, mjesta trgovanja i ona nadležna za tog sudionika propisno informirana. Osim konzultacija prije svake suspenzije, CSD-ovi, CCP-ovi i mjesta trgovanja bez odgađanja obavješćuju odgovarajuća nadležna tijela o suspenziji sudionika. Nadležno tijelo smjesta obavješćuje relevantna tijela o suspenziji sudionika.
Javno objavljivanje suspenzija ne sadrži osobne podatke u smislu članka 2. točke (a) Direktive 95/46/EZ.
10. Stavci od 2. do 9. primjenjuju se na sve transakcije financijskim instrumentima iz članka 5. stavka 1. koji su uvršteni za trgovanje ili se njima trgovalo na mjestima trgovanja ili koje je poravnao CCP kako slijedi:
(a) |
za transakcije koje je poravnao CCP, CCP je tijelo koje izvršava nakup u skladu sa stavcima od 3. do 8.; |
(b) |
za transakcije koje nije poravnao CCP, nego su izvršene na mjestu trgovanja, mjesto trgovanja uključuje u svoja interna pravila obvezu svojim članovima i sudionicima primjenu mjera navedenih u stavcima od 3. do 8.; |
(c) |
za sve druge transakcije koje nisu navedene u točkama (a) i (b) ovog podstavka, CSD-ovi uključuju u svoja interna pravila obvezu svojim sudionicima podlijeganja mjerama navedenim u stavcima od 3. do 8. |
CSD dostavlja CCP-ovima i mjestima trgovanja potrebne podatke za namiru kako bi im omogućio da ispune svoje obveze u skladu s ovim stavkom.
Ne dovodeći u pitanje točke od (a), (b) i (c) prvog podstavka, CSD može pratiti izvršavanje nakupa iz tih točaka u odnosu na višestruke upute o namiri za iste financijske instrumente i s istim datumom isteka razdoblja izvršenja s ciljem smanjenja broja nakupa koje je potrebno izvršiti i time učinka na cijenu relevantnih financijskih instrumenata.
11. Stavci od 2. do 9. ne primjenjuju se na sudionike s neuspjelim namirama koji su CCP-ovi.
12. Stavci od 2. do 9. ne primjenjuju se ako su stečajni postupci pokrenuti protiv sudionika s neuspjelim namirama.
13. Ovaj se članak ne primjenjuje ako se glavno mjesto za trgovanje dionicama nalazi u trećoj zemlji. Lokacija glavnog mjesta za trgovanje dionicama određuje se u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 236/2012.
14. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 67. za određivanje mjerila za izračun odvraćajuće i proporcionalne razine novčanih kazni iz stavka 2. trećeg podstavka na temelju vrste imovine, likvidnosti financijskog instrumenta i vrste transakcije koje osiguravaju visok stupanj discipline namire te neometano i pravilno funkcioniranje dotičnih financijskih tržišta.
15. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje:
(a) |
pojedinosti o sustavima za praćenje neuspjelih namira te izvješća o neuspjelim namirama iz stavka 1.; |
(b) |
postupaka za ubiranje i preraspodjelu novčanih kazni i svih drugih mogućih prihoda od takvih kazni u skladu sa stavkom 2.; |
(c) |
pojedinosti o djelovanju odgovarajućeg postupka nakupa iz stavaka od 3. do 8., uključujući odgovarajuće vremenske okvire za isporuku financijskog instrumenta nakon postupka nakupa iz stavka 3. Takvi bi vremenski okviri trebali biti korigirani uzimajući u obzir vrstu imovine i likvidnost financijskog instrumenta; |
(d) |
okolnosti pod kojima se može produljiti produljeno razdoblje u skladu s vrstom imovine i likvidnošću financijskih instrumenata, u skladu s uvjetima iz stavka 4. točke (a), uzimajući u obzir kriterije za procjenu likvidnosti u okviru članka 2. stavaka 1. točke 17. Uredbe (EU) br. 600/2014; |
(e) |
vrsta operacija i njihovih posebnih vremenskih okvira iz stavka 4. točke (b) što čini nakup neučinkovitim; |
(f) |
metodologije izračuna novčane naknade iz stavka 7.; |
(g) |
uvjeta pod kojima se smatra da sudionik postojano i sustavno ne izvršava isporuku financijskih instrumenata kako je navedeno u stavku 9.; te |
(h) |
potrebnih informacija za namiru iz stavka 10. drugog podstavka. |
ESMA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 8.
Provedba
1. Nadležno tijelo CSD-a koji upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira, relevantno tijelo odgovorno za nadgledanje dotičnog sustava za namiru vrijednosnih papira kao i nadležna tijela za nadzor mjesta trgovanja, investicijskih društava i CCP-ova nadležni su za osiguravanje da institucije koje podliježu njihovu nadzoru primjenjuju članke 6. i 7. te za praćenje izrečenih kazni. Ako je potrebno, dotična nadležna tijela blisko surađuju. Države članice obavješćuju ESMA-u o imenovanim nadležnim tijelima koja su dio nadzorne strukture na nacionalnoj razini.
2. Kako bi se osigurala postojana, učinkovita i djelotvorna nadzorna praksa u Uniji u odnosu na članke 6. i 7. ove Uredbe, ESMA može u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izdati smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3. Kršenje pravila u skladu s ovom glavom neće utjecati na valjanost privatnog ugovora o financijskim instrumentima ili na mogućnost da stranke provode odredbe privatnog ugovora na financijske instrumente.
POGLAVLJE IV.
Internalizirana namira
Članak 9.
Internalizatori namire
1. Internalizatori namire na tromjesečnoj osnovi izvješćuju nadležna tijela svojeg mjesta poslovnog nastana o zbirnom volumenu i vrijednosti svih transakcija vrijednosnim papirima koje namiruju izvan sustava za namiru vrijednosnih papira.
Nadležna tijela bez odgađanja prenose ESMA-i informacije primljene u skladu s prvim podstavkom i izvješćuju ESMA-u o svim potencijalnim rizicima koji proizlaze iz takve djelatnosti namire.
2. ESMA može u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda koji dodatno određuju sadržaj takvih izvješća.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3. ESMA izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za utvrđivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za izvješćivanje i prijenos informacija iz stavka 1.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA III.
SREDIŠNJI DEPOZITORIJI VRIJEDNOSNIH PAPIRA
POGLAVLJE I.
Odobrenje i nadzor CSD-ova
Članak 10.
Nadležna tijela
Ne dovodeći u pitanje nadgledanje od strane članova ESSB-a iz članka 12. stavka 1., nadležno tijelo matične države članice CSD-a izdaje mu odobrenje za rad i provodi nadzor nad njim.
Članak 11.
Imenovanje nadležnog tijela
1. Svaka država članica imenuje nadležno tijelo odgovorno za izvršavanje zadaća u skladu s ovom Uredbom za izdavanje odobrenja za rad i nadzor CSD-ova s poslovnim nastanom na njezinom državnom području te o tome izvješćuje ESMA-u.
Ako država članica imenuje više od jednog nadležnog tijela, ona određuje njihove uloge te određuje jedinstveno tijelo odgovorno za suradnju s ostalim nadležnim tijelima država članica, relevantnim tijelima, ESMA-om i EBA-om ako je to posebno navedeno u ovoj Uredbi.
2. ESMA na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis nadležnih tijela imenovanih u skladu sa stavkom 1.
3. Nadležna tijela imaju sve nadzorne i istražiteljske ovlasti potrebne za provođenje svojih funkcija.
Članak 12.
Relevantna tijela
1. Sljedeća tijela uključena su u izdavanje odobrenja za rad i nadzor CSD-ova ako je to posebno navedeno u ovoj Uredbi:
(a) |
tijelo odgovorno za nadgledanje sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD u državi članici čije se pravo primjenjuje na taj sustav za namiru vrijednosnih papira; |
(b) |
središnje banke u Uniji koje izdaju najvažnije valute u kojima se namira izvršava; |
(c) |
gdje je to primjenjivo, središnja banka u Uniji u čijoj se evidenciji izvršava namira gotovinske strane sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD. |
2. ESMA na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis relevantnih tijela iz stavka 1.
3. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda pobliže određujući uvjete pod kojima se valute Unije iz stavka 1. točke (b) smatraju najvažnijima te učinkovite praktične mehanizme za savjetovanje s relevantnim tijelima iz točaka (b) i (c) tog stavka.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast donošenja regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 13.
Razmjena informacija
1. Nadležna tijela, relevantna tijela i ESMA, na zahtjev i bez nepotrebnog odgađanja, međusobno razmjenjuju informacije koje su potrebne za izvršavanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom.
2. Nadležna tijela, relevantna tijela, ESMA i druga tijela ili fizičke i pravne osobe koje primaju povjerljive informacije u izvršavanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom koriste ih isključivo tijekom izvršavanja svojih zadaća.
Članak 14.
Suradnja između nadležnih tijela
1. Nadležna tijela, relevantna tijela i ESMA blisko surađuju, uključujući razmjenom svih relevantnih informacija za primjenu ove Uredbe. Takva suradnja uključuje druga javna tijela i ostala tijela, posebno ona koja su uspostavljena ili imenovana u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, ako je prikladno i relevantno.
Kako bi se osigurala dosljedna, učinkovita i djelotvorna nadzorna praksa u Uniji, uključujući suradnju između nadležnih tijela i relevantnih tijela u različitim procjenama potrebnima za primjenu ove Uredbe, ESMA može u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izdati smjernice upućene nadležnim tijelima u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
2. U obavljanju svojih općih zadaća nadležna tijela uzimaju u obzir mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim ostalim dotičnim državama članicama, posebno u izvanrednim situacijama iz članka 15., na temelju informacija koje su dostupne.
Članak 15.
Izvanredne situacije
Ne dovodeći u pitanje postupak obavješćivanja naveden u članku 6. stavku 3. Direktive 98/26/EZ, nadležna tijela i relevantna tijela odmah obavješćuju ESMA-u, Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (24) i jedno drugo o svim izvanrednim situacijama koje se odnose na CSD, uključujući sve događaje na financijskim tržištima koji bi mogli imati nepovoljan učinak na tržišnu likvidnost, stabilnost valute u kojoj se namira izvršava, integritet monetarne politike ili na stabilnost financijskog sustava u svakoj državi članici u kojoj CSD ili jedan od njegovih sudionika imaju poslovni nastan.
Članak 16.
Odobrenje za rad CSD-a
1. Svaka pravna osoba na koju se odnosi definicija CSD-a prije početka obavljanja svoje djelatnosti treba dobiti odobrenje za rad od nadležnog tijela države članice u kojoj ima poslovni nastan.
2. Odobrenjem za rad određuju se usluge koje CSD smije pružati, osnovne usluge navedene u odjeljku A Priloga i pomoćne usluge nebankovnog tipa dopuštene na temelju odjeljka B Priloga.
3. CSD uvijek mora zadovoljavati uvjete koji su potrebni za odobrenje.
4. CSD kao i njegovi neovisni revizori, bez nepotrebnog odgađanja, obavješćuju nadležno tijelo o svakoj bitnoj promjeni koja utječe na usklađenost s uvjetima za odobrenje.
Članak 17.
Postupak izdavanja odobrenja
1. CSD - podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev za odobrenje svojem nadležnom tijelu.
2. Zahtjev za odobrenje popraćen je svim informacijama koje su potrebne kako bi se nadležno tijelo uvjerilo da je u trenutku izdavanja odobrenja za rad CSD – podnositelj zahtjeva uspostavio sve potrebne mehanizme kako bi udovoljio obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi. Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad uključuje, između ostalog, program djelovanja u kojemu su uspostavljene vrste predviđenog poslovanja i strukturna organizacija CSD-a.
3. U roku od 30 radnih dana od zaprimanja zahtjeva nadležno tijelo procjenjuje potpunost zahtjeva. Ako zahtjev nije potpun, nadležno tijelo određuje rok do kojega CSD – podnositelj zahtjeva mora pružiti dodatne informacije. Nadležno tijelo izvješćuje CSD – podnositelja zahtjeva kada se zahtjev bude smatrao potpunim.
4. Od trenutka kada se zahtjev smatra potpunim, nadležno tijelo prenosi relevantnim tijelima sve informacije uključene u zahtjev te se savjetuje s tim tijelima o svojstvima sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD - podnositelj zahtjeva. Svako relevantno tijelo može obavijestiti nadležno tijelo o svojem mišljenju u roku od 3 mjeseca nakon primitka informacija od relevantnog tijela.
5. Ako CSD - podnositelj zahtjeva namjerava pružati usluge iz članka 4. stavka 1. točke 2. Direktive 2014/65/EU, uz pružanje pomoćnih usluga nebankarskog tipa koje su izričito navedene u odjeljku B Priloga, nadležno tijelo prenosi tijelu iz članka 67. Direktive 2014/65/EU sve informacije uključene u zahtjev za izdavanje odobrenja za rad te se savjetuje s tim tijelom o sposobnosti CSD - podnositelja zahtjeva da ispuni zahtjeve Direktive 2014/65/EU i Uredbe (EU) br. 600/2014.
6. Nadležno se tijelo, prije izdavanja odobrenja za rad CSD - podnositelju zahtjeva, savjetuje s nadležnim tijelima druge uključene države članice u sljedećim slučajevima:
(a) |
CSD je poduzeće kći CSD-a koji ima odobrenje za rad u drugoj državi članici; |
(b) |
CSD je poduzeće kći matičnog poduzeća CSD-a koji ima odobrenje za rad u drugoj državi članici; |
(c) |
CSD kontroliraju iste fizičke ili pravne osobe koje kontroliraju različiti CSD koji ima odobrenje za rad u drugoj državi članici. |
7. Savjetovanje iz stavka 6. obuhvaća sljedeće:
(a) |
prikladnost dioničara i osoba iz članka 27. stavka 6. te ugled i iskustvo osoba koje stvarno upravljaju poslovanjem CSD-a iz članka 27. stavaka 1. i 4. kad god su ti dioničari i osobe zajednički za CSD i za CSD koji ima odobrenje za rad u drugoj državu članici; |
(b) |
kad god odnosi iz stavka 6. točaka (a), (b) i (c) između CSD-a koji ima odobrenje za rad u drugoj državu članici i CSD - podnositelja zahtjeva ne utječu na sposobnost potonjeg da ispuni zahtjeve ove Uredbe. |
8. U roku od šest mjeseci od podnošenja potpunog zahtjeva nadležno tijelo pisanim putem i potpuno obrazloženom odlukom obavješćuje CSD - podnositelja zahtjeva je li odobrenje izdano ili odbijeno.
9. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje podataka koje CSD - podnositelj zahtjeva treba dostaviti nadležnom tijelu u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
10. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.
ESMA predaje Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 18.
Učinci odobrenja za rad
1. Djelatnosti CSD-a koji ima odobrenje za rad ograničene su na pružanje usluga koje su obuhvaćene njegovim odobrenjem za rad ili priopćenjem u skladu s člankom 19. stavkom 8.
2. Sustavima za namiru vrijednosnih papira mogu upravljati isključivo CSD-ovi koji imaju odobrenje za rad uključujući središnje banke koje djeluju kao CSD-ovi.
3. CSD koji ima odobrenje za rad može imati udjel samo u pravnoj osobi čije su djelatnosti ograničene na pružanje usluga navedenih u odjeljcima A i B Priloga, osim ako je takvo sudjelovanje odobrilo njegovo nadležno tijelo na temelju činjenice da se time znatno ne povećava profil rizika CSD-a.
4. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje kriterija koje nadležna tijela trebaju uzeti u obzir za odobravanje sudjelovanja CSD-ova u pravnim osobama koje ne pružaju usluge navedene u odjeljcima A i B Priloga. Takvi kriteriji mogu uključivati provjeru jesu li usluge koje pruža ta pravna osoba komplementarne uslugama koje pruža CSD te opseg izloženosti CSD-a obvezama koje nastaju takvim sudjelovanjem.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s postupkom navedenim u člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 19.
Proširenje i izdvajanje djelatnosti i usluga
1. CSD koji ima odobrenje za rad podnosi zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu svoje matične države članice ako želi izdvojiti osnovne usluge vanjskoj trećoj strani u skladu s člankom 30. ili proširiti svoje djelatnosti na jedno ili više od sljedećeg:
(a) |
dodatne osnovne usluge navedene u odjeljku A Priloga, a koje nisu obuhvaćene početnim odobrenjem za rad; |
(b) |
pomoćne usluge koje su dozvoljene u skladu s njim, no nisu izričito navedene u odjeljku B Priloga, a koje nisu obuhvaćene početnim odobrenjem za rad; |
(c) |
upravljanje drugim sustavom za namiru vrijednosnih papira; |
(d) |
namiru cijele ili dijela gotovinske strane svojeg sustava za namiru vrijednosnih papira u evidencijama drugog posrednika za namire; |
(e) |
uspostavu interoperabilnih veza, uključujući one s CSD-ovima trećih zemalja. |
2. Izdavanje odobrenja u skladu sa stavkom 1. prati postupak utvrđen u članku 17.
Nadležno tijelo izvješćuje CSD - podnositelja zahtjeva je li odobrenje izdano ili odbijeno u roku od tri mjeseca nakon podnošenja potpunog zahtjeva.
3. CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji koji namjeravaju uspostaviti interoperabilne veze podnose svojem nadležnom tijelu zahtjev za odobrenje u skladu sa stavkom 1. točkom (e). Ta nadležna tijela međusobno se savjetuju u pogledu odobrenja veze CSD-ova. U slučaju različitih odluka te ako se oba nadležna tijela slože, predmet se može uputiti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4. Nadležna tijela iz stavka 3. odbijaju odobriti vezu samo ako bi takva veza CSD-ova ugrozila neometano i pravilno funkcioniranje financijskih tržišta ili prouzročila sistemski rizik.
5. Interoperabilne veze CSD-ova koji izdvajaju neke od svojih usluga koje se odnose na te interoperabilne veze, javnom subjektu u skladu s člankom 30. stavkom 5. i veze CSD-ova koje nisu navedene u stavku 1. točki (e) nisu podložne odobrenju u skladu s tom točkom, već se o njima izvještavaju CSD-ova nadležna i relevantna tijela prije njihove provedbe, dostavom svih relevantnih informacija koje takvim tijelima omogućuju procjenu sukladnosti sa zahtjevima iz članka 48.
6. CSD s poslovnim nastanom i s odobrenjem za rad u Uniji može održavati ili uspostaviti vezu s CSD-om treće zemlje u skladu s uvjetima i postupcima iz ovog članka. Ako se uspostavljaju veze s CSD-ovima treće zemlje, informacije koje dostavlja CSD koji zahtijeva uspostavu veze omogućuju nadležnom tijelu da ocijeni ispunjavaju li takve veze zahtjeve iz članka 48. ili zahtjeve koji su istovjetni onima iz članka 48.
7. Nadležno tijelo za CSD koji zahtijeva uspostavu veze zahtijeva od tog CSD-a da prekine vezu CSD-ova o kojoj je izviješteno ako takva veza ne ispunjava zahtjeve navedene u članku 48. te bi stoga prijetila neometanom i pravilnom funkcioniranju financijskih tržišta ili uzrokovala sistemski rizik. Ako nadležno tijelo koje od CSD-a zahtijeva da prekine vezu CSD-ova, ono slijedi postupak utvrđen u članku 20. stavcima 2. i 3.
8. Dodatne pomoćne usluge koje su izričito navedene u odjeljku B Priloga ne podliježu odobrenju, nego se o njima izvještava nadležno tijelo prije nego što se počnu pružati.
Članak 20.
Oduzimanje odobrenja za rad
1. Ne dovodeći u pitanje nijednu korektivnu mjeru ili aktivnost u skladu s glavom V., nadležno tijelo matične države članice oduzima odobrenje za rad u bilo kojoj od sljedećih okolnosti kada CSD:
(a) |
nije iskoristio odobrenje za rad unutar 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja za rad ili nije pružao usluge ili obavljao ikakvu djelatnost u prethodnih šest mjeseci; |
(b) |
dobio je odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima; |
(c) |
više ne zadovoljava uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano te nije poduzeo korektivne mjere koje je nadležno tijelo zatražilo unutar zadanog roka; |
(d) |
CSD je ozbiljno ili sustavno kršio zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi ili, gdje je to primjenjivo, u Direktivi 2014/65/EU ili Uredbi (EU) br. 600/2014. |
2. Od trenutka kada sazna za neku od okolnosti navedenih u stavku 1., nadležno tijelo se odmah savjetuje s relevantnim tijelima i, gdje je primjenjivo, s tijelom iz članka 67. Direktive 2014/65/EU o potrebi oduzimanja odobrenja za rad.
3. ESMA i bilo koje relevantno tijelo te, gdje je primjenjivo, tijelo iz članka 67. Direktive 2014/65/EU mogu, u bilo koje doba, zahtijevati od nadležnog tijela matične države članice da provjeri zadovoljava li CSD još uvijek uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano.
4. Nadležno tijelo može ograničiti oduzimanje odobrenja za rad na određenu uslugu, djelatnost ili financijski instrument.
5. CSD uspostavlja, provodi i održava prikladan postupak kojim osigurava pravodobnu i pravilnu namiru i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom CSD-u slučaju oduzimanja odobrenja za rad iz stavka 1.
Članak 21.
Registar CSD-a
1. Odluke koje su donijela nadležna tijela u skladu s člancima 16., 19. i 20. odmah se priopćuju ESMA-i.
2. Središnje banke bez nepotrebnog odgađanja izvješćuju ESMA-u o svakom sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravljaju.
3. Naziv svakog CSD-a koji djeluje u skladu s ovom Uredbom i kojemu je izdano odobrenje za rad ili priznanje na temelju članka 16., 19. ili 25. unosi se u registar kojim se određuju usluge i, gdje je primjenjivo, kategorije financijskih instrumenta za koje CSD ima odobrenje. Registar uključuje podružnice kojima upravlja CSD u drugim državama članicama, veze CSD-ova i informacije koje se traže u skladu s člankom 31. ako su države članice iskoristile mogućnosti koje su predviđene tim člankom. ESMA objavljuje registar na svojoj internetskoj stranici te ga ažurira.
Članak 22.
Preispitivanje i ocjena
1. Nadležno tijelo najmanje jednom godišnje preispituje aranžmane, strategije, postupke i mehanizme koje provodi CSD u pogledu usklađenosti s ovom Uredbom te ocjenjuje rizike kojima je izložen ili bi mogao biti izložen CSD ili rizike koje on stvara za neometano funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira.
2. Nadležno tijelo od CSD-a zahtijeva da podnese nadležnom tijelu odgovarajući plan oporavka kojim se osigurava kontinuitet njegovih ključnih operacija.
3. Nadležno tijelo osigurava uspostavu i održavanje odgovarajućeg plana sanacije za svaki CSD kako bi se osigurao kontinuitet barem njegovih osnovnih funkcija, uzimajući u obzir veličinu, sistemski značaj, prirodu, opseg i složenost aktivnosti dotičnog CSD-a i svih relevantnih planova sanacije koji su uspostavljeni u skladu s Direktivom 2014/59/EU.
4. Nadležno tijelo određuje učestalost i dubinu preispitivanja i ocjene iz stavka 1. s obzirom na veličinu, sistemski značaj, prirodu, opseg i složenost djelatnosti dotičnog CSD-a. Preispitivanje i ocjena ažuriraju se najmanje jednom godišnje.
5. Nadležno tijelo podvrgava CSD izravnom nadzoru.
6. Prilikom provođenja preispitivanja i ocjene iz stavka 1. nadležno tijelo se u ranoj fazi savjetuje s relevantnim tijelima, posebno u pogledu funkcioniranja sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD te, gdje je primjenjivo, s tijelima navedenim u članku 67. Direktive 2014/65/EU.
7. Nadležno tijelo redovito, a najmanje jednom godišnje, obavješćuje relevantna tijela te, gdje je primjenjivo, tijelo navedeno u članku 67. Direktive 2014/65/EU o rezultatima, uključujući bilo kakve korektivne mjere ili kazne, preispitivanje i ocjenu u skladu sa stavkom 1.
8. Prilikom provođenja preispitivanja i ocjene iz stavka 1. nadležna tijela odgovorna za nadzor CSD-ova koji održavaju vrste odnosa navedene članku 17. stavku 6. točkama (a), (b) i (c) međusobno razmjenjuju sve relevantne informacije koje im mogu olakšati zadaće.
9. Nadležno tijelo zahtijeva od CSD-a koji ne ispunjava zahtjeve iz ove Uredbe da u ranoj fazi poduzme potrebne mjere ili radnje za rješavanje situacije.
10. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila:
(a) |
informacije koje CSD treba dostaviti nadležnim tijelima u svrhu preispitivanja i ocjene iz stavka 1.; |
(b) |
informacije koje nadležna tijela trebaju dostaviti relevantnim tijelima, kako je određeno u stavku 7.; |
(c) |
informacije koje nadležna tijela iz stavka 8. trebaju međusobno razmjenjivati. |
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
11. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za pružanje informacija navedenih u prvom podstavku stavka 10.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 23.
Sloboda pružanja usluga u drugoj državi članici
1. CSD koji ima odobrenje za rad može pružati usluge iz Priloga na području Unije, uključujući putem uspostave podružnice, pod uvjetom da su te usluge obuhvaćene tim odobrenjem za rad.
2. CSD koji ima odobrenje za rad, a koji namjerava pružati osnovne usluge navedene u odjeljku A točkama 1. i 2. Priloga u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih prema pravu druge države članice iz članka 49. stavka 1. ili uspostaviti podružnicu u drugoj državi članici, podliježe postupku navedenom u stavcima od 3. do 7.
3. Svaki CSD koji želi pružati usluge iz stavka 2. na državnom području druge države članice po prvi put ili promijeniti vrstu tih usluga, priopćuje nadležnom tijelu matične države članice sljedeće informacije:
(a) |
državu članicu u kojoj CSD namjerava poslovati; |
(b) |
program djelovanja, posebno navodeći usluge koje CSD namjerava pružati; |
(c) |
valutu ili valute koje CSD namjerava obrađivati; |
(d) |
ako postoji podružnica, organizacijsku strukturu podružnice i imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom. |
(e) |
ako je to potrebno, procjenu mjera koje CSD namjerava poduzeti kako bi omogućio svojim korisnicima usklađenost s nacionalnim pravom navedenim u članku 49. stavku 1. |
4. U roku od tri mjeseca od primitka informacija navedenih u stavku 3., nadležno tijelo matične države članice priopćuje te informacije nadležnom tijelu države članice domaćina osim ako, uzimajući u obzir pružanje predviđenih usluga, ima razloge sumnjati u prikladnost administrativne strukture ili financijskog položaja CSD-a koji želi pružati svoje usluge u državi članici domaćinu.
Nadležno tijelo države članice domaćina bez odgode izvješćuje relevantna tijela te države članice o svakom zaprimljenom priopćenju na temelju prvog podstavkom.
5. Ako nadležno tijelo matične države članice odluči, u skladu sa stavkom 4., da neće priopćiti sve informacije iz stavka 3. nadležnom tijelu države članice domaćina, ono mora navesti razloge za svoje odbijanje dotičnom CSD-u u roku od tri mjeseca nakon što je zaprimilo sve informacije te mora obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina o svojoj odluci u vezi sa stavkom 6. točkom (a). Ako se informacije razmjenjuju kao odgovor na takav zahtjev nadležno tijelo države članice domaćina ne izdaje priopćenje iz stavka 6. točke (a).
6. CSD može početi pružati usluge iz stavka 2. u državi članici domaćinu pod sljedećim uvjetima:
(a) |
po primitku priopćenja od nadležnog tijela u državi članici domaćinu, u kojem potonji potvrđuje primitak priopćenja navedenog u stavku 4. te, ako je to potrebno, odobrava procjenu navedenu u stavku 3. točki (e); |
(b) |
ako izostane bilo koji primitak priopćenja, nakon tri mjeseca od datuma slanja priopćenja navedenog u stavku 4. |
7. U slučaju promjene bilo kojih informacija koje su priopćene u skladu sa stavkom 3., CSD nadležnom tijelu matične države članice daje pismenu obavijest o toj promjeni najmanje mjesec dana prije uvođenja promjene. Nadležno tijelo države članice domaćina također mora biti bez odgode obaviješteno o toj promjeni od strane nadležnog tijela matične države članice.
Članak 24.
Suradnja između nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina i stručni pregled
1. Ako CSD koji ima odobrenje za rad u jednoj državi članici uspostavi podružnicu u drugoj državi članici, nadležno tijelo matične države članice i nadležno tijelo države članice domaćina blisko surađuju u izvršavanju svojih dužnosti predviđenih u ovoj Uredbi, posebno prilikom provedbe izravnog nadzora u toj podružnici. Nadležno tijelo matične države članice i države članice domaćina može, u izvršavanju svojih obveza, provoditi izravni nadzor u toj podružnici nakon što obavijesti nadležno tijelo države članice domaćina, odnosno matične države članice.
2. Nadležna tijela iz matične države članice ili države članice domaćina mogu zahtijevati od CSD-ova koji pružaju usluge u skladu s člankom 23. da ih redovito izvješćuju o svojim aktivnostima u toj državi članici domaćinu, uključujući u svrhu prikupljanja statističkih podataka. Nadležno tijelo države članice domaćina dostavlja, na zahtjev nadležnog tijela matične države članice, ta redovita izvješća nadležnom tijelu matične države članice.
3. Nadležno tijelo matične države članice CSD-a na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina i bez odgađanja priopćuje identitet izdavatelja i sudionika u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja CSD koji pruža usluge u toj državi članici domaćinu i bilo koje druge relevantne informacije u pogledu aktivnosti tog CSD-a u toj državi domaćinu.
4. Ako, uzimajući u obzir stanje na tržištu vrijednosnih papira u državi članici domaćinu, djelatnosti CSD-a postanu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu, nadležno tijelo matične države i nadležno tijelo države članice domaćina te relevantna tijela matične države članice i države članice domaćina uspostavljaju dogovore o suradnji za nadzor djelatnosti tog CSD-a u državi članici domaćinu.
Kada neki CSD postane vrlo značajan za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u više od jedne države članice domaćina, matična država članica može odlučiti da ti dogovori o suradnji trebaju uključivati kolegije supervizora.
5. Ako nadležno tijelo države članice domaćina ima jasne i dokazive osnove vjerovati da CSD koji pruža usluge unutar njezina državnog područja u skladu s člankom 23. krši obveze koje proizlaze iz odredaba ove Uredbe, te dokaze prosljeđuje nadležnom tijelu matične države članice i ESMA-i.
Ako usprkos poduzetim mjerama nadležnog tijela matične države članice ili zbog neprikladnosti takvih mjera CSD nastavi kršiti obveze koje proizlaze iz odredaba ove Uredbe, nakon što je obavijestilo nadležno tijelo matične države članice, nadležno tijelo države članice domaćina poduzima sve odgovarajuće mjere koje su potrebne kako bi se osigurala usklađenost s odredbama ove Uredbe na državnom području države članice domaćina. ESMA-u se o takvim mjerama obavješćuje bez odlaganja.
Nadležno tijelo države članice domaćina i matične države članice predmet mogu proslijediti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
6. Ne dovodeći u pitanje članak 30. Uredbe (EU) br. 1095/2010, ESMA, nakon savjetovanja s članovima ESSB-a, organizira i provodi barem svake tri godine stručni pregled nadzora CSD-ova koji koriste slobodu pružanja usluga u drugoj državi članici, u skladu s člankom 23., ili sudjeluju u interoperabilnoj vezi.
U kontekstu stručnog pregleda iz prvog podstavka ESMA, ako je to primjereno, također traži mišljenje ili savjet Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
7. Komisija je temeljem članka 67. ovlaštena donositi delegirane akte o mjerama za uspostavu kriterija prema kojima se djelovanja CSD-a u državi članici domaćinu mogu smatrati vrlo značajnima za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu.
8. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi uvela standardne obrasce, predloške i postupke za suradnju navedene u stavcima 1., 3. i 5.
ESMA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 25.
Treće zemlje
1. CSD-ovi trećih zemalja mogu pružati usluge iz Priloga na području Unije uključujući putem uspostave podružnice.
2. Neovisno o stavku 1., CSD treće zemlje koji namjerava pružati osnovne usluge iz odjeljka A točaka 1. i 2. Priloga u vezi s financijskim instrumentima uspostavljenima na temelju prava države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka ili uspostaviti podružnicu u državi članici podliježe postupku navedenom u stavcima od 4. do 11. ovog članka.
3. CSD s poslovnim nastanom i s odobrenjem za rad u Uniji može zadržati ili uspostaviti vezu s CSD-om treće zemlje u skladu s člankom 48.
4. Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima iz stavka 5. ESMA može priznati CSD treće zemlje koji je zatražio priznavanje pružanja usluga iz stavka 2., kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
(a) |
Komisija je donijela odluku u skladu sa stavkom 9.; |
(b) |
CSD treće zemlje podliježe stvarnom odobrenju, nadzoru i nadgledanju ili, ako sustavom za namiru vrijednosnih papira upravlja središnja banka, nadgledanju, osiguravajući potpunu usklađenost s bonitetnim zahtjevima primjenjivima u toj trećoj zemlji; |
(c) |
dogovori o suradnji između ESMA-e i odgovornih tijela u toj trećoj zemlji („odgovorna tijela treće zemlje”), uspostavljeni su u skladu sa stavkom 10.; |
(d) |
ako je primjereno, CSD treće zemlje poduzima potrebne mjere kako bi omogućio svojim korisnicima usklađenost s relevantnim nacionalnim pravom države članice u kojoj CSD treće zemlje namjerava pružati usluge CSD-a, uključujući i pravo navedeno u članku 49. stavku 1. drugom podstavku, a primjerenost tih mjera potvrdila su nadležna tijela države članice u kojoj CSD treće zemlje namjerava pružati usluge CSD-a. |
5. Prilikom procjene jesu li zadovoljeni uvjeti iz stavka 4., ESMA se savjetuje s:
(a) |
nadležnim tijelima država članica u kojima CSD treće zemlje namjerava pružati usluge CSD-a, posebice o tome kako se CSD treće zemlje namjerava uskladiti sa zahtjevima navedenima u stavku 4. točki (d); |
(b) |
relevantnim tijelima; |
(c) |
odgovornim tijelima treće zemlje kojima su povjereni izdavanje odobrenja za rad, nadzor i nadgledanje CSD-ova. |
6. CSD treće zemlje iz stavka 2. ESMA-i podnosi svoj zahtjev za priznavanje.
CSD - podnositelj zahtjeva pruža ESMA-i sve informacije koje se smatraju potrebnima za njegovo priznavanje. U roku od 30 radnih dana od zaprimanja zahtjeva ESMA procjenjuje potpunost zahtjeva. Ako zahtjev nije potpun, ESMA određuje rok do kojega CSD - podnositelj zahtjeva mora pružiti dodatne informacije.
U roku od tri mjeseca od primitka svih potrebnih informacija od ESMA-e nadležna tijela država članica u kojima CSD treće zemlje namjerava pružati usluge CSD-a procjenjuju usklađenost CSD-a treće zemlje sa zakonima navedenima u stavku 4. točki (d) te potpuno obrazloženom odlukom obavješćuju ESMA-u je li usklađenost postignuta ili nije.
Odluka o priznavanju temelji se na kriterijima utvrđenima u stavku 4.
U roku od šest mjeseci od podnošenja potpunog zahtjeva ESMA pisanim putem i potpuno obrazloženom odlukom obavješćuje CSD - podnositelja zahtjeva je li priznanje odobreno ili odbijeno.
7. Nadležna tijela država članica u kojima CSD treće zemlje, propisno priznat u skladu sa stavkom 4., pruža usluge CSD-a, u bliskoj suradnji s ESMA-om, mogu zahtijevati od odgovornih tijela treće zemlje da:
(a) |
povremeno izvješćuju o aktivnostima CSD-a treće zemlje u tim državama članicama domaćinima, uključujući u svrhu prikupljanja statističkih podataka; |
(b) |
priopćuju, u primjerenom roku, identitet izdavatelja i sudionika u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja CSD treće zemlje koji pruža usluge u toj državi članici domaćinu te druge relevantne informacije povezane s aktivnostima tog CSD-a treće zemlje u državi članici domaćinu. |
8. ESMA pregledava, nakon savjetovanja s tijelima iz stavka 5., priznavanje CSD-a treće zemlje u slučaju produljenja pružanja usluga toga CSD-a u Uniji prema postupku utvrđenom u stavcima od 4., 5. i 6.
ESMA oduzima priznavanje toga CSD-a ako više nisu zadovoljeni uvjeti utvrđeni u stavku 4. ili u okolnostima navedenima u članku 20.
9. Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje da pravni i nadzorni aranžmani treće zemlje osiguravaju da su CSD-ovi koji imaju odobrenje za rad u toj trećoj zemlji usklađeni sa zakonski obvezujućim zahtjevima, koji su zapravo jednakovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, da ti CSD-ovi podliježu stvarnom nadzoru, nadgledanju i provedbi u toj trećoj zemlji na redovitoj osnovi te da zakonski okvir te treće zemlje pruža učinkovit jednakovrijedan sustav za priznavanje CSD-ova kojima je izdano odobrenje za rad prema pravnom sustavu treće zemlje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68. stavka 2.
Prilikom utvrđivanja iz prvog podstavka, Komisija također može razmotriti odražavaju li pravni i nadzorni aranžmani treće zemlje međunarodno dogovorene standarde CPSS - IOSCO, ako oni nisu u suprotnosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.
10. U skladu s člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ESMA uspostavlja dogovore o suradnji s odgovornim tijelima treće zemlje čiji su pravni i nadzorni okviri priznati kao jednakovrijedni ovoj Uredbi u skladu sa stavkom 9. Takvi dogovori određuju najmanje:
(a) |
mehanizam razmjene informacija između ESMA-e, nadležnih tijela države članice domaćina i odgovornih tijela treće zemlje, uključujući pristup svim informacijama u vezi s CSD-ovima koji imaju odobrenje za rad u trećim zemljama koje zahtijeva ESMA te posebice pristup informacijama u slučajevima navedenima u stavku 7.; |
(b) |
mehanizam za hitno obavješćivanje ESMA-e kada odgovorno tijelo treće zemlje smatra da CSD koji ono nadzire krši uvjete svojeg odobrenja za rad ili drugog primjenjivog prava; |
(c) |
postupke povezane s koordinacijom nadzornih aktivnosti uključujući, prema potrebi, inspekcije na licu mjesta. |
Kada se sporazumom o suradnji predviđa da država članica prenosi osobne podatke, takvi prijenosi usklađeni su s odredbama Direktive 95/46/EZ, a kada se sporazumom o suradnji predviđa da ESMA prenosi osobne podatke, takvi prijenosi usklađeni su s odredbama Uredbe (EZ) br. 45/2001.
11. Ako je CSD treće zemlje priznat, u skladu sa stavcima od 4. do 8. on može pružati usluge iz Priloga na području Unije uključujući putem uspostave podružnice.
12. ESMA izrađuje, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a, nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila podatke koje CSD - podnositelj zahtjeva treba pružiti ESMA-i u svojem zahtjevu za priznavanje prema stavku 6.
ESMA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
POGLAVLJE II.
Uvjeti za CSD-ove
Članak 26.
Opće odredbe
1. CSD posjeduje pouzdane mehanizme upravljanja koji uključuju jasnu organizacijsku strukturu s dobro definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, učinkovite postupke identifikacije, upravljanja, praćenja i izvješćivanja o rizicima kojima jest ili bi mogao biti izložen te prikladne politike naknada i mehanizme unutarnje kontrole, uključujući dobre administrativne i računovodstvene postupke.
2. CSD usvaja politike i postupke koji su dovoljno djelotvorni za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom, uključujući i usklađenost njegovih rukovoditelja i zaposlenika sa svim odredbama ove Uredbe.
3. CSD održava i vodi djelotvorne pisane organizacijske i administrativne mehanizme za utvrđivanje i upravljanje bilo kakvim potencijalnim sukobima interesa između sebe, uključujući rukovoditelje, zaposlenike, članove upravljačkog tijela ili bilo koje druge osobe izravno ili neizravno povezane s njima, i svojih sudionika ili klijenata. Održava i primjenjuje odgovarajuće postupke rješavanja uvijek kada dođe do mogućih sukoba interesa.
4. CSD svoj mehanizam upravljanja i pravila koja reguliraju njegovu djelatnost stavlja na raspolaganje javnosti.
5. CSD ima prikladne postupke kako bi njegovi zaposlenici mogli interno putem posebnog kanala izvještavati o kršenjima ove Uredbe.
6. CSD podliježe redovitim i neovisnim revizijama. Rezultati tih revizija priopćuju se upravljačkom tijelu i stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu te, ako je to potrebno uzimajući u obzir moguće sukobe interesa između članova odbora korisnika i CSD-a, odboru korisnika.
7. Ako je CSD dio skupine poduzeća, uključujući druge CSD-ove ili kreditne institucije iz glave IV., on donosi detaljne politike i postupke kojima se specificira način na koji se zahtjevi utvrđeni u ovom članku primjenjuju na skupinu i na različite subjekte iz skupine.
8. ESMA, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a, razvija nacrt regulatornih tehničkih standarda koji određuje na razini CSD-a i na razini skupine iz stavka 7.:
(a) |
alate za praćenje rizika CSD-ova iz stavka 1.; |
(b) |
odgovornosti ključnog osoblja u pogledu rizika CSD-ova iz stavka 1.; |
(c) |
potencijalne sukobe interesa iz stavka 3.; |
(d) |
revizijske metode iz stavka 6.; i |
(e) |
okolnosti u kojima bi bilo primjereno, uzimajući u obzir potencijalne sukobe interesa između članova odbora korisnika i CSD-a, podijeliti nalaze revizije s odborom korisnika u sladu sa stavkom 6. |
ESMA podnosi taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 27.
Više rukovodstvo, upravljačko tijelo i dioničari
1. Više rukovodstvo CSD-a posjeduje dovoljno dobru reputaciju i iskustvo za osiguravanje dobrog i razboritog upravljanja CSD-om.
2. CSD ima upravljačko tijelo u kojem je nezavisna najmanje jedna trećina članova, no ne manje od dva njegova člana.
3. Primici od rada neovisnih i drugih neizvršnih članova upravljačkog tijela nisu povezani s poslovnim rezultatima CSD-a.
4. Upravljačko tijelo sastoji se od prikladnih članova dovoljno dobre reputacije s odgovarajućom kombinacijom vještina, iskustva i znanja o subjektu i tržištu. Neizvršni članovi upravljačkog tijela odlučuju o cilju za zastupanje nedovoljno zastupljenog spola u upravljačkom tijelu te pripremaju politiku o načinu povećanja broja predstavnika nedovoljno zastupljenog spola kako bi se ispunio taj cilj. Cilj, politika i njezina provedba javno se objavljuju.
5. CSD jasno određuje ulogu i odgovornosti upravljačkog tijela u skladu s relevantnim nacionalnim pravom. CSD stavlja na raspolaganje zapisnike sa sastanaka upravljačkog tijela nadležnom tijelu i revizoru na njihov zahtjev.
6. Dioničari CSD-a i osobe koje su u položaju, izravno ili neizravno, provoditi kontrolu nad rukovodstvom CSD-a prikladne su za osiguravanje dobrog i razboritog upravljanja CSD-om.
7. CSD:
(a) |
pruža nadležnom tijelu i javno objavljuje informacije o vlasništvu CSD-a, posebice identitet i opseg interesa bilo kojih strana koje su u poziciji provoditi kontrolu nad poslovanjem CSD-a; |
(b) |
izvješćuje i traži odobrenje od svog nadležnog tijela za bilo koju odluku o prijenosu vlasničkih prava koji dovodi do promjene identiteta osoba koje imaju kontrolu nad poslovanjem CSD-a. Nakon dobivanja odobrenja od svog nadležnog tijela, CSD javno objavljuje takav prijenos vlasničkih prava. |
Sve fizičke ili pravne osobe bez nepotrebnog odgađanja izvješćuju CSD i njegovo nadležno tijelo o odluci o stjecanju ili prodaji vlasničkih prava koja dovodi do promjene identiteta osoba koje imaju kontrolu nad poslovanjem CSD-a.
8. U roku od 60 radnih dana od primitka informacija navedenih u stavku 7. nadležno tijelo donosi odluku o predloženim promjenama u kontroli CSD-a. Nadležno tijelo odbija odobriti predložene promjene u kontroli CSD-a kada postoje objektivne i dokazive osnove za uvjerenje da bi iste bile prijetnja dobrom i razboritom upravljanju CSD-om ili sposobnosti CSD-a da bude usklađen s ovom Uredbom.
Članak 28.
Odbor korisnika
1. CSD uspostavlja odbore korisnika za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, a koji se sastoje od predstavnika izdavatelja i sudionika tih sustava za namiru vrijednosnih papira. Savjeti odbora korisnika neovisni su od bilo kakvog izravnog utjecaja rukovodstva CSD-a.
2. CSD na nediskriminacijski način definira mandat svakog uspostavljenog odbora korisnika, mehanizme upravljanja potrebne za osiguravanje njihove neovisnosti te njihove operativne postupke, kao i kriterije pristupanja i mehanizme odabira članova odbora korisnika. Mehanizmi upravljanja javno su dostupni i osiguravaju da odbor korisnika izravno odgovara upravljačkom tijelu te da održava redovite sastanke.
3. Odbori korisnika savjetuju upravljačko tijelo o ključnim mehanizmima koji utječu na članove, uključujući kriterije prihvaćanja izdavatelja ili sudionika u njihove dotične sustave za namiru vrijednosnih papira te na razinu usluge.
4. Odbori korisnika mogu dostaviti neobvezujuće mišljenje upravljačkom tijelu, u kojem su sadržana detaljna obrazloženja u pogledu cjenovnih struktura CSD-a.
5. Ne dovodeći u pitanje pravo nadležnih tijela da budu odgovarajuće informirana, članovi odbora korisnika obvezuju se na povjerljivost. Kada predsjedavajući odbora korisnika ustanovi da član ima stvarni ili potencijalni sukob interesa u vezi s određenim pitanjem, dotičnom članu nije dozvoljeno glasovanje o tom pitanju.
6. CSD žurno obavještava nadležno tijelo i odbor korisnika o svakoj odluci kojom upravljačko tijelo odluči da neće slijediti savjet odbora korisnika. Odbor korisnika može izvijestiti nadležno tijelo o svakom području za koje smatra da se u njemu ne slijedi savjet odbora korisnika.
Članak 29.
Vođenje evidencije
1. CSD čuva, u razdoblju od najmanje deset godina, svu svoju dokumentaciju o uslugama i aktivnostima, kao i o pomoćnim uslugama iz odjeljaka B i C iz Priloga, kako bi nadležnom tijelu omogućio praćenje usklađenosti sa zahtjevima iz ove Uredbe.
2. CSD stavlja na raspolaganje dokumentaciju iz stavka 1. na zahtjev nadležnog tijela i relevantnih tijela te bilo kojeg drugog javnog tijela koje ima, prema pravu Unije ili nacionalnom pravu njegove matične države članice, ovlast zahtijevati pristup takvoj dokumentaciji u svrhu ispunjavanja svojeg mandata.
3. ESMA, blisko surađujući s članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda koji određuje pojedinosti o dokumentaciji iz stavka 1., koju treba voditi u svrhu praćenja usklađenosti CSD-ova s odredbama ove Uredbe.
ESMA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4. ESMA, blisko surađujući s članovima ESSB-a, izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojim se utvrđuje oblik dokumentacije iz stavka 1., koju treba voditi u svrhu praćenja usklađenosti CSD-a s odredbama ove Uredbe.
ESMA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku, u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 30.
Izdvajanje usluga ili djelatnosti
1. U slučaju kada CSD izdvaja usluge ili djelatnosti trećoj strani, on ostaje u potpunosti odgovoran za izvršavanje svih svojih obveza prema ovoj Uredbi i u svakom trenutku mora biti usklađen sa sljedećim uvjetima:
(a) |
izdvajanje ne dovodi do delegiranja odgovornosti; |
(b) |
ne mijenjaju se odnosi i obveze CSD-a prema svojim sudionicima ili izdavateljima; |
(c) |
uvjeti za dobivanje odobrenja za rad CSD-a efektivno se ne mijenjaju; |
(d) |
izdvajanje ne sprečava provođenje nadzornih funkcija i funkcija nadgledanja, uključujući izravan pristup kako bi se dobile sve relevantne informacije potrebne za ispunjavanje tih funkcija; |
(e) |
izdvajanje ne dovodi do lišavanja CSD-a sustava i kontrola potrebnih za upravljanje rizicima s kojima se suočava; |
(f) |
CSD zadržava stručnost i sredstva potrebne za ocjenu kvalitete pruženih usluga, organizacijsku i kapitalnu adekvatnost pružatelja usluga, za učinkoviti nadzor izdvojenih usluga te za upravljanje rizicima povezanima s izdvajanjem usluga i djelatnosti na kontinuiranoj osnovi; |
(g) |
CSD ima izravan pristup relevantnim informacijama o izdvojenim uslugama; |
(h) |
pružatelj usluga surađuje s nadležnim tijelom i relevantnim tijelima u vezi s izdvojenim djelatnostima; |
(i) |
CSD osigurava da pružatelj usluga zadovoljava standarde određene relevantnim pravom o zaštiti podataka, a koje bi bilo primjenjivo da pružatelji usluga imaju poslovni nastan u Uniji. CSD je odgovoran za osiguravanje da ti standardi budu navedeni u ugovoru između strana te da se ti standardi održavaju. |
2. CSD u pisanom sporazumu definira svoja prava i obveze, kao i ona pružatelja usluge. Sporazum o izdvajanju usluga i djelatnosti trećim stranama mora omogućivati da CSD raskine sporazum.
3. Na zahtjev nadležnog tijela i relevantnih tijela CSD i pružatelj usluge stavljaju na raspolaganje sve potrebne informacije kako bi isti mogli ocijeniti usklađenost izdvojenih djelatnosti sa zahtjevima ove Uredbe.
4. Izdvajanje osnovne usluge trećim stranama podliježe odobrenju nadležnog tijela u skladu s člankom 19.
5. Stavci od 1. do 4. ne primjenjuju se kada CSD izdvoji neke od svojih usluga ili djelatnosti javnom subjektu te kada je takvo izdvajanje regulirano posebnim zakonskim, regulatornim i operativnim okvirom koji su zajednički dogovorili i formalizirali javni subjekt i dotični CSD te s kojim su se nadležna tijela usuglasila na temelju zahtjeva određenih ovom Uredbom.
Članak 31.
Usluge koje pružaju stranke koje nisu CSD-ovi
1. Neovisno o članku 30. i ako se to zahtijeva prema nacionalnom pravu osoba koja nije CSD može biti odgovorna za knjiženja na računima vrijednosnih papira koje vode CSD-ovi.
2. Države članice koje omogućuju strankama koje nisu CSD-ovi da pružaju osnovne usluge iz odjeljka A Priloga u skladu sa stavkom 1. određuju u svojem nacionalnom pravu zahtjeve koji se primjenjuju u tom slučaju. Ti zahtjevi uključuju odredbe ove Uredbe koji se primjenjuju i na CSD-ove i, ako je to potrebno, na dotičnu drugu stranu.
3. Države članice koje omogućuju strankama koje nisu CSD-ovi pružanje određenih osnovnih usluga iz odjeljka A Priloga u skladu sa stavkom 1. priopćuju ESMA-i sve relevantne informacije koje se odnose na pružanje takvih usluga, uključujući svoje odgovarajuće nacionalno pravo.
ESMA takve informacije uključuje u registar CSD-ova iz članka 21.
Članak 32.
Opće odredbe
1. CSD ima jasno definirane ciljeve i svrhe koji su ostvarivi, poput područja minimalne razine usluga, očekivanja upravljanja rizikom i poslovnih prioriteta.
2. CSD ima transparentna pravila za postupanje s pritužbama.
Članak 33.
Zahtjevi za sudjelovanje
1. Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD ima javno objavljene kriterije za sudjelovanje što omogućuje pošten i otvoren pristup svim pravnim osobama koje imaju namjeru postati sudionicima. Ti su kriteriji transparentni, objektivni i nediskriminirajući kako bi osigurali pošten i otvoren pristup CSD-u uzimajući u obzir rizike za financijsku stabilnost i uređenost tržišta. Kriteriji kojima se ograničava pristup dozvoljeni su samo u mjeri u kojoj je njihova svrha opravdani nadzor određenog rizika za CSD.
2. CSD žurno rješava zahtjeve za pristupom pružajući odgovor na takve zahtjeve najkasnije u roku od mjesec dana, a postupke obrade zahtjeva za pristupom čini javno dostupnima.
3. CSD uskraćuje pristup sudioniku koji zadovoljava kriterije navedene u stavku 1. samo ako je to opravdano pisanim putem i utemeljeno na sveobuhvatnoj ocjeni rizika.
U slučaju odbijanja sudionik koji je podnio zahtjev ima pravo na pritužbu nadležnom tijelu CSD-a koji je odbio pristup.
To nadležno tijelo pažljivo ispituje pritužbu i procjenjuje razloge za odbijanje te pruža predmetnom sudioniku obrazloženi odgovor.
To nadležno tijelo savjetuje se s nadležnim tijelom u mjestu poslovnog nastana sudionika koji je podnio zahtjev u vezi njegove procjene pritužbe. Kada se nadležno tijelo sudionika koji je podnio zahtjev ne slaže s pruženom procjenom, bilo koje od dvaju tijela može predmet proslijediti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Kada se CSD-ovo odbijanje pružanja pristupa sudioniku koji je podnio zahtjev smatra neopravdanim, nadležno tijelo CSD-a koji je uskratio pristup izdaje nalog kojim se od CSD-a zahtijeva odobravanje pristupa sudioniku koji je podnio zahtjev.
4. CSD ima objektivne i transparentne postupke za suspenziju i propisan izlazak sudionika koji više ne udovoljavaju kriterijima sudjelovanja navedenima u stavku 1.
5. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju rizici koje trebaju uzeti u obzir CSD-ovi kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela kada procjenjuju razloge za odbijanje, u skladu sa stavkom 3., te čimbenike postupka iz stavka 3.
ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
6. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi uspostavila standardne obrasce i modele iz stavka 3.
ESMA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 34.
Transparentnost
1. Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, kao i za svaku od ostalih osnovnih usluga koje obavlja, CSD javno objavljuje cijene i naknade povezane s osnovnim uslugama navedenima u odjeljku A Priloga koje pružaju. On objavljuje cijene i naknade za svaku pruženu uslugu i funkciju zasebno, uključujući popuste i rabate te uvjete pod kojima se ostvaruje korist od tih smanjenja. Svojim klijentima dopušta zaseban pristup specifičnim pruženim uslugama.
2. CSD objavljuje svoj cjenik kako bi olakšao usporedbu ponuda i klijentima omogućio da predvide cijenu koju će morati platiti za korištenje usluga.
3. CSD je vezan objavljenom politikom cijena svojih osnovnih usluga.
4. CSD klijentima pruža informacije koje im omogućuju usklađivanje računâ s objavljenim cjenikom.
5. CSD svim klijentima objavljuje informacije koje im omogućuju procjenu rizika u vezi s pruženim uslugama.
6. CSD odvojeno obračunava troškove i prihode pruženih osnovnih usluga i te informacije objavljuje nadležnome tijelu.
7. CSD obračunava troškove i prihode pruženih pomoćnih usluga u cjelini i te informacije objavljuje nadležnome tijelu.
8. Kako bi se osigurala učinkovita primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju i omogućilo, između ostalog, utvrđivanje unakrsnog subvenicioniranja pomoćnih usluga od strane osnovnih usluga, CSD vodi analitičko računovodstvo za svoje djelatnosti. U tim analitičkim računima barem se razdvajaju troškovi i prihodi povezani sa svakom od njegovih osnovnih usluga od onih povezanih s pomoćnim uslugama.
Članak 35.
Komunikacijski postupak sa sudionicima i ostalim tržišnim infrastrukturama
U svojim komunikacijskim postupcima sa sudionicima sustava za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju, kao i s tržišnim infrastrukturama s kojima se povezuju, CSD-ovi koriste međunarodne otvorene komunikacijske postupke i standarde za prijenos poruka i referentnih podataka kako bi olakšali učinkovito evidentiranje, plaćanje i namiru.
Članak 36.
Opće odredbe
Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD ima odgovarajuća pravila i postupke, uključujući pouzdanu računovodstvenu praksu i nadzor, kako bi osigurao integritet izdavanja vrijednosnih papira i smanjio i upravljao rizicima povezanim s čuvanjem i namirom transakcija vrijednosnim papirima.
Članak 37.
Integritet izdanja
1. CSD poduzima odgovarajuće mjere usklađivanja kako bi potvrdio da je broj vrijednosnih papira koji tvore jedno izdanje vrijednosnih papira ili dio izdanja vrijednosnih papira dostavljenih CSD-u jednak zbroju vrijednosnih papira zabilježenom na računima vrijednosnih papira sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD i, ovisno o slučaju, na računima vlasnika koje vodi CSD. Takve mjere usklađivanja treba provoditi najmanje na dnevnoj osnovi.
2. Prema potrebi te ako su drugi subjekti uključeni u postupak usklađivanja za određeno izdanje vrijednosnih papira, poput izdavatelja, voditelja registara, agenata za izdavanje, agenata za prijenos, zajedničkih depozitorija, ostalih CSD-ova ili drugih subjekata, CSD i svi takvi subjekti organiziraju odgovarajuću međusobnu suradnju i mjere razmjene informacija kako bi se održao integritet izdanja.
3. Prekoračenja ili dugovni saldo na računu vrijednosnih papira ili stvaranje vrijednosnih papira nije dozvoljeno u sustavu za namiru vrijednosnih papira koji vodi CSD.
4. ESMA izrađuje, blisko surađujući s članovima ESSB-a, nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju mjere usklađivanja koje CSD treba poduzeti na temelju stavaka od 1. do 3.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 38.
Zaštita vrijednosnih papira sudionika i onih njihovih klijenata
1. Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, CSD vodi evidenciju i račune koji mu omogućuju da u svako doba i bez odgode odvoji na računima kod CSD-a vrijednosne papire jednog sudionika od vrijednosnih papira svih ostalih sudionika te, prema potrebi, od vlastite imovine CSD-a.
2. CSD vodi evidenciju i račune koji omogućuju svakom sudioniku da odvoji vrijednosne papire toga sudionika od onih klijenata toga sudionika.
3. CSD vodi evidenciju i račune koji omogućuju svakom sudioniku da na jednom računu vrijednosnih papira drži vrijednosne papire koji pripadaju različitim klijentima tog sudionika („odvajanje zbirnih računa za klijente”).
4. CSD vodi evidenciju i račune koji omogućuju sudioniku da odvoji vrijednosne papire bilo kojeg klijenta sudionika, ako i na način na koji to sudionik zahtijeva („odvajanje pojedinačnih računa za klijente”).
5. Sudionik svojim klijentima pruža barem mogućnost odabira između odvajanja zbirnih računa i odvajanja pojedinačnog računa za klijente te ih obavješćuje o troškovima i rizicima povezanim sa svakom opcijom.
Međutim, CSD i njegovi sudionici omogućuju odvajanje pojedinačnog računa za klijente za građane i rezidente i pravne osobe s poslovnim nastanom u državi članici ako se to zahtijeva prema nacionalnom pravu države članice na temelju kojeg su vrijednosni papiri koncipirani, kako to nacionalno pravo glasi na dan 17. rujna 2014. Ta se obveza primjenjuje sve dok se nacionalno pravo ne izmijeni ili stavi izvan snage i njezini ciljevi su još uvijek valjani.
6. CSD-ovi i njihovi sudionici javno objavljuju razinu zaštite i troškove povezane s različitim razinama odvajanja koje pružaju i te usluge nude na razumnoj tržišnoj osnovi. Pojedinosti o različitim razinama odvajanja uključuju opis glavnih pravnih posljedica ponuđenih razina odvajanja uključujući informacije o zakonu o mjerodavnom stečajnom pravu u predmetnim nadležnostima.
7. CSD ne koristi ni u koje svrhe vrijednosne papire koji mu ne pripadaju. Međutim, CSD može koristiti vrijednosne papire sudionika ako je dobio prethodnu izričitu suglasnost tog sudionika. CSD od svojih sudionika mora zatražiti dobivanje svake potrebne prethodne suglasnosti od njihovih klijenata.
Članak 39.
Konačnost namire
1. CSD osigurava da sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja pruža odgovarajuću zaštitu sudionicima. Države članice imenuju i objavljuju sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi u skladu s postupkom navedenim u članku 2. točki (a) Direktive 98/26/EZ.
2. CSD osigurava da svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja definira trenutke unosa i neopozivosti naloga za prijenos u tom sustavu za namiru vrijednosnih papira u skladu s člancima 3. i 5. Direktive 98/26/EZ.
3. CSD objavljuje pravila koja reguliraju konačnost prijenosa vrijednosnih papira i gotovine u sustavu za namiru vrijednosnih papira.
4. Stavci 2. i 3. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje odredbe primjenjive na veze CSD-ova i ne dovodeći u pitanje članak 48. stavak 8.
5. CSD poduzima sve razumne mjere kako bi osigurao, u skladu s pravilima iz stavka 3., postizanje konačnosti prijenosa vrijednosnih papira i gotovine navedenih u stavku 3. ili u realnom vremenu ili tijekom dana ili u svakom slučaju najkasnije do kraja radnog dana stvarnog datuma namire.
6. Ako CSD nudi usluge iz članka 40. stavka 2., on mora osigurati da novčani primici od namire vrijednosnih papira budu dostupni primateljima za korištenje najkasnije do kraja radnog dana predviđenog datuma namire.
7. Sve transakcije vrijednosnim papirima u gotovini između izravnih sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD i one koje su namirene u tom sustavu za namiru vrijednosnih papira namiruju se na osnovi isporuke po plaćanju.
Članak 40.
Gotovinske namire
1. Za transakcije izražene u valuti države u kojoj se namira provodi, CSD namiruje gotovinska plaćanja svojeg sustava za namiru vrijednosnih papira preko računa otvorenih pri središnjoj banci koja izdaje relevantnu valutu ako je to izvedivo i dostupno.
2. Ako nije izvedivo niti dostupno namiriti se s računa središnjih banaka, kako je predviđeno u stavku 1., CSD može ponuditi namiru gotovinskih plaćanja za sve ili dio svojih sustava za namiru vrijednosnih papira preko računa otvorenih pri kreditnim institucijama ili preko vlastitih računa. Ako CSD nudi namiru preko računa otvorenih pri kreditnoj instituciji ili preko vlastitih računa, to čini u skladu s odredbama glave IV.
3. CSD osigurava da sve informacije koje se pružaju sudionicima na tržištu o rizicima i troškovima povezanima s namirom na računima kreditnih institucija ili preko vlastitih računa budu jasne, poštene i nezavaravajuće. CSD daje na raspolaganje dovoljno informacije klijentima ili potencijalnim klijentima kako bi im omogućio utvrđivanje i ocjenu rizika i troškova povezanih s namirom na računima kreditnih institucija ili preko vlastitih računa te takve informacije pruža na zahtjev.
Članak 41.
Pravila i postupci u slučaju neispunjavanja obveza sudionika
1. Za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja, CSD ima djelotvorna i jasno definirana pravila i postupke za upravljanje neispunjavanjem obveza jednog ili više njegovih sudionika, osiguravajući da CSD može poduzeti pravodobne mjere za obuzdavanje gubitaka i pritisaka na likvidnost te nastaviti ispunjavati svoje obveze.
2. CSD svoja pravila u slučaju neispunjavanja obveza i odgovarajuće postupke stavlja na raspolaganje javnosti.
3. CSD sa sudionicima i drugim relevantnim dionicima provodi povremena testiranja i preglede postupaka u slučaju neispunjavanja obveza kako bi osigurao da su isti praktični i djelotvorni.
4. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka ESMA može, u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a, izdati smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 42.
Opći zahtjevi
CSD donosi pouzdan okvir za upravljanje rizikom u svrhu sveobuhvatnog upravljanja pravnim, poslovnim, operativnim i ostalim izravnim ili neizravnim rizicima, uključujući mjere za smanjenje prijevara i nemara.
Članak 43.
Pravni rizici
1. Za potrebe izdavanja odobrenja za rad i nadzora, kao i za informiranje klijenata, CSD ima jasna i razumljiva pravila, postupke i ugovore za sve sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja i za sve druge usluge koje pruža.
2. CSD oblikuje svoja pravila, postupke i ugovore tako da su izvršivi u svim relevantnim nadležnostima, uključujući i u slučaju neispunjavanja obveza sudionika.
3. CSD koji vodi poslovanje u različitim nadležnostima poduzima sve razumne mjere za utvrđivanje i smanjenje rizika koji proizlaze iz potencijalnog sukoba zakona u različitim nadležnostima.
Članak 44.
Opći poslovni rizik
CSD ima čvrste sustave upravljanja i kontrole kao i informatičke alate za utvrđivanje, praćenje i upravljanje općim poslovnim rizicima, uključujući gubitke zbog slabe izvedbe poslovne strategije, novčane tokove i operativne izdatke.
Članak 45.
Operativni rizici
1. CSD utvrđuje izvore operativnog rizika, kako unutarnje tako i vanjske, te na najmanju moguću mjeru svodi njihov utjecaj primjenom odgovarajućih informatičkih alata, kontrola i postupaka, uključujući za sve sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja.
2. CSD održava odgovarajuće informatičke alate kojima osigurava visoku razinu sigurnosti i operativne pouzdanosti te koji imaju odgovarajući kapacitet. Informatičkim alatima na odgovarajući se način uređuje složenost, raznolikost i vrsta pruženih usluga i djelatnosti kako bi se osigurali visoki standardi sigurnosti te integriteta i povjerljivosti održavanih informacija.
3. Za usluge koje pruža, kao i za sve sustave za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja, CSD uspostavlja, provodi i održava odgovarajuću politiku kontinuiteta poslovanja te planove za oporavak od katastrofa kako bi osigurao očuvanje svojih usluga, pravodobni oporavak operacija i ispunjavanje obveza CSD-a u slučaju događaja koji predstavljaju značajan rizik za prekid operacija.
4. Plan iz stavka 3. predviđa oporavak svih transakcija i pozicija sudionika u trenutku prekida kako bi se omogućilo sudionicima CSD-a da nastave poslovati sa sigurnošću te da dovrše namiru na predviđeni datum, uključujući osiguravanjem da ključni IT sustavi mogu brzo nastaviti operacije nakon prekida. To uključuje osnivanje drugog mjesta za obradu s dovoljno resursa, kapacitete funkcionalnosti i odgovarajućim mehanizmima u vezi s osobljem.
5. CSD planira i provodi program testiranja mehanizama iz stavaka od 1. do 4.
6. CSD utvrđuje, prati i upravlja rizicima koje bi ključni sudionici u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja, kao i pružatelji usluga i službi te drugi CSD-ovi ili tržišne infrastrukture mogli predstavljati njegovim operacijama. Na zahtjev dostavlja nadležnim tijelima i relevantnim tijelima informacije o svakom takvom utvrđenom riziku.
Također bez odgode obavješćuje nadležno tijelo i relevantna tijela o svim operativnim rizicima koji proizlaze iz tih rizika.
7. ESMA, blisko surađujući s članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje operativnih rizika iz stavaka od 1. do 6. te metode testiranja, rješavanja ili minimiziranja tih rizika, uključujući politike za kontinuitet poslovanja te planove za oporavak od katastrofa iz stavaka 3. i 4. te metode njihove procjene.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 46.
Investicijska politika
1. CSD drži svoju financijsku imovinu u središnjim bankama, kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad ili CSD-ovima koji imaju odobrenje za rad.
2. CSD, kada je to potrebno, ima brz pristup svojoj imovini.
3. CSD svoje financijske izvore investira samo u gotovinu ili druge visoko likvidne financijske instrumente s minimalnim tržišnim ili kreditnim rizikom. Te investicije moguće je brzo likvidirati s minimalnim nepovoljnim učinkom na cijenu.
4. Količina kapitala, uključujući zadržanu dobit i rezerve CSD-a koje se ne investiraju u skladu sa stavkom 3., ne uzimaju se u obzir za potrebe članka 47. stavka 1.
5. CSD osigurava da njegova sveukupna izloženost bilo kojoj pojedinačnoj kreditnoj instituciji koja ima odobrenje za rad ili CSD-u koji ima odobrenje za rad u kojima drži svoju financijsku imovinu ostaje u prihvatljivim koncentracijskim ograničenjima.
6. ESMA izrađuje, blisko surađujući s EBA-om i članovima ESSB-a, nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje financijskih instrumenata koji se mogu smatrati visoko likvidnima s minimalnim tržišnim i kreditnim rizikom u skladu sa stavkom 3., odgovarajuće vremenske okvire za pristup imovini iz stavka 2. te koncentracijska ograničenja iz stavka 5. Ti nacrti regulatornih tehničkih standarda prema potrebi se usklađuju s regulatornim tehničkim standardima koji su doneseni u skladu s člankom 47. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 47.
Kapitalni zahtjevi
1. Kapital, uz zadržanu dobit i rezerve CSD-a, proporcionalan je riziku koji proizlazi iz djelatnosti CSD-a. U svakom trenutku kapital je dostatan za:
(a) |
osiguravanje odgovarajuće zaštite CSD-a od operativnih, pravnih, skrbničkih, investicijskih i poslovnih rizika tako da CSD može nastaviti pružati usluge prema načelu trajnosti poslovanja; |
(b) |
osiguravanje uredne likvidacije ili restrukturiranja djelatnosti CSD-a tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja od najmanje šest mjeseci po različitim scenarijima otpornosti na stres. |
2. CSD uspostavlja plan za:
(a) |
prikupljanje dodatnog kapitala u slučaju da se njegov temeljni kapital približi ili padne ispod zahtjeva utvrđenih u stavku 1.; |
(b) |
osiguranje uredne likvidacije ili restrukturiranja svojih operacija i usluga u slučaju da CSD nije u mogućnosti prikupiti novi kapital. |
Plan odobrava upravljačko tijelo ili odgovarajući odbor upravljačkog tijela i redovito ga ažurira. Svako ažuriranje plana dostavlja se nadležnom tijelu. Nadležno tijelo može zahtijevati od CSD-a poduzimanje dodatnih mjera ili izradu alternativnih odredaba ako nadležno tijelo smatra da je CSD-ov plan nedovoljan.
3. EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje zahtjeva u vezi s kapitalom, zadržanom dobiti i rezervama CSD-a iz stavka 1.
EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Članak 48.
veze CSD-ova
1. Prije uspostave veze CSD-ova te neprekidno nakon uspostave veze CSD-ova, svi dotični CSD-ovi utvrđuju, procjenjuju, prate i upravljaju svim potencijalnim izvorima rizika za sebe i za svoje sudionike koji proizlaze iz veze CSD-ova i poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovo smanjenje.
2. CSD-ovi koji namjeravaju uspostaviti veze podnose zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu CSD-a podnositelja zahtjeva, u skladu s člankom 19. stavkom 1.točkom (e) ili obavješćuju nadležna tijela i relevantna tijela CSD-a podnositelja zahtjeva u skladu s člankom 19. stavkom 5.
3. Veza pruža odgovarajuću zaštitu povezanim CSD-ovima i njihovim sudionicima, posebno u vezi s mogućim kreditima koje su uzeli CSD-ovi i rizikom koncentracije i likvidnosnim rizikom kao posljedicama aranžmana o vezi.
Vezu podupire odgovarajući ugovorom u kojem se navode odnosna prava i obveze povezanih CSD-ova i, po potrebi, CSD-ovih sudionika. Ugovor s implikacijama unakrsne nadležnosti predviđa nedvosmisleni izbor prava koje uređuje sve aspekte djelovanja veze.
4. U slučaju privremenog prijenosa vrijednosnih papira između povezanih CSD-ova zabranjen je ponovni prijenos vrijednosnih papira prije konačnosti prvoga transfera.
5. CSD koji koristi neizravnu vezu ili posrednika za upravljanje jednom vezom CSD-ova s drugim CSD-om mjeri, prati i upravlja dodatnim rizicima koji proizlaze iz korištenja te neizravne veze ili posrednika te poduzima odgovarajuće mjere za njihovo smanjenje.
6. Povezani CSD-ovi imaju pouzdane postupke usklađivanja kako bi osigurali točnost svojih evidencija.
7. Veze između CSD-ova omogućuju namiru transakcija između sudionika u povezanim CSD-ovima po načelu isporuke po plaćanju (DVP), ako je to moguće i izvedivo. Iscrpni razlozi za sve veze CSD-ova koje ne omogućuju namiru po načelu DVP-a priopćuju se relevantnim i nadležnim tijelima.
8. Interoperabilni sustavi za namiru vrijednosnih papira i CSD-ovi koji koriste zajedničku infrastrukturu namire uspostavljaju jednake trenutke za:
(a) |
ulaz naloga za prijenos u sustav; |
(b) |
neopozivost naloga za prijenos; |
Sustavi za namiru vrijednosnih papira i CSD-ovi iz prvoga podstavka koriste istovjetna pravila u vezi s trenutkom konačnosti prijenosa vrijednosnih papira i gotovine.
9. Do 18. rujna 2019. sve interoperabilne veze između CSD-ova koji posluju u državama članicama postaju, gdje je to primjenjivo, veze koje podupiru namiru po načelu DVP-a.
10. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje uvjeta iz stavka 3. prema kojima svaka vrsta aranžmana o vezi osigurava adekvatnu zaštitu povezanih CSD-ova i njihovih sudionika, posebno ako CSD namjerava sudjelovati u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja drugi CSD, praćenje i upravljanje dodatnim rizicima iz stavka 5. koji proizlaze iz korištenja posrednika, metode usklađivanja navedenih u stavku 6., slučajeve kada je namira po načelu DVP-a putem veza CSD-ova moguća i provediva prema stavku 7. te metode njihove procjene.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
POGLAVLJE III.
Pristup CSD-ovima
Članak 49.
Sloboda izdavanja u CSD-u koji ima odobrenje za rad u Uniji
1. Izdavatelj ima pravo dogovoriti za svoje vrijednosne papire koji su prihvaćeni za trgovanje na uređenim tržištima ili MTP-ovima ili kojima se trguje na mjestu trgovanja upisivanje u bilo koji CSD s poslovnim nastanom u bilo kojoj državi članici uz obvezu da taj CSD poštuje uvjete iz članka 23.
Ne dovodeći u pitanje pravo izdavatelja iz prvog podstavka, i dalje se primjenjuje pravo trgovačkih društava ili drugo slično pravo države članice na temelju kojeg su vrijednosni papiri koncipirani.
Države članice osiguravaju sastavljanje popisa ključnih i relevantnih odredaba svojeg prava navedenog u drugom podstavku Nadležna tijela taj popis podnose ESMA-i do 18. prosinca 2014. ESMA objavljuje taj popis do 18. siječnja 2015.
CSD može izdavateljima naplatiti razumnu komercijalnu naknadu za svoje usluge na osnovi metode troškovi plus, osim ako se obje strane dogovore drukčije.
2. Ako izdavatelj podnese zahtjev za evidentiranje svojih vrijednosnih papira u CSD-u, potonji žurno i na nediskriminirajući način daje odgovor izdavatelju podnositelju zahtjeva u roku od tri mjeseca.
3. CSD može odbiti pružiti usluge izdavatelju. Takvo odbijanje može se temeljiti samo na sveobuhvatnoj ocjeni rizika ili ako taj CSD ne pruža usluge navedene u odjeljku A točki 1. Priloga u vezi s vrijednosnim papirima koncipiranim prema pravu trgovačkih društava ili drugom sličnom pravu relevantne države članice.
4. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (25) te Direktivu Komisije 2006/70/EZ (26), ako CSD odbije izdavatelju pružiti usluge, dostavlja izdavatelju podnositelju zahtjeva potpuno pisano obrazloženje svojeg odbijanja.
U slučaju odbijanja izdavatelj podnositelj zahtjeva ima pravo na pritužbu nadležnom tijelu CSD-a koji odbija pružiti usluge.
Nadležno tijelo toga CSD-a propisno pregledava pritužbu i procjenjuje razloge odbijanja koje je dostavio CSD te izdavatelju dostavlja obrazloženi odgovor.
Nadležno tijelo CSD-a savjetuje se s nadležnim tijelom iz mjesta poslovnog nastana izdavatelja podnositelja zahtjeva u vezi s njegovom procjenom pritužbe. Ako se nadležno tijelo iz mjesta poslovnog nastana izdavatelja podnositelja zahtjeva ne slaže s tom procjenom, bilo koje od dvaju nadležnih tijela može predmet proslijediti ESMA-i, koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Kada se CSD-ovo odbijanje pružanja usluga izdavatelju koji je podnio zahtjev smatra neopravdanim, odgovorno nadležno tijelo izdaje nalog kojim se od CSD-a zahtijeva pružanje usluga izdavatelju koji je podnio zahtjev.
5. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje rizika koje CSD-ovi trebaju uzeti u obzir kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela koja procjenjuju razloge za odbijanje, u skladu sa stavcima 3. i 4., te čimbenike postupka iz stavka 4.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
6. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za uspostavu standardnih obrazaca i modela za postupak iz stavka 4.
ESMA podnosi Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 50.
Pristup standardnoj vezi
CSD ima pravo postati sudionikom drugog CSD-a i uspostaviti standardnu vezu s tim CSD-om u skladu s člankom 33. i podložno prethodnoj obavijesti o vezi CSD-ova sukladno članku 19. stavku 5.
Članak 51.
Pristup prilagođenoj vezi
1. Kada CSD zahtijeva od drugog CSD-a uspostavljanje prilagođene veze za pristup potonjem, CSD primatelj odbija takav zahtjev isključivo na temelju razmatranja rizika. Ne smije odbiti zahtjev na osnovi gubitka tržišnog udjela.
2. CSD primatelj može CSD-u podnositelju zahtjeva naplatiti razumnu komercijalnu naknadu na osnovi metode troškovi plus za omogućavanje pristupa prilagođenoj vezi osim ako se obje strane dogovore drukčije.
Članak 52.
Postupak za veze CSD-ova
1. Kada CSD podnese zahtjev za pristup drugom CSD-u na temelju članaka 50. i 51., potonji žurno rješava zahtjev te dostavlja odgovor CSD-u podnositelju zahtjeva u roku od tri mjeseca.
2. CSD odbija pristup CSD-u podnositelju zahtjeva samo ako bi takav pristup ugrozio neometano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta ili prouzročio sistemski rizik. Takvo odbijanje zasniva se isključivo na sveobuhvatnoj ocjeni rizika.
Kada CSD odbije pristup, dostavlja CSD-u podnositelju zahtjeva potpuno obrazloženje svojeg odbijanja.
U slučaju odbijanja CSD podnositelj zahtjeva ima pravo na pritužbu nadležnom tijelu CSD-a koji je odbio pristup.
Nadležno tijelo za CSD-a primatelja zahtjeva propisno pregledava pritužbu i procjenjuje razloge odbijanja te dostavlja CSD-u podnositelju zahtjeva obrazloženi odgovor.
Nadležno tijelo za CSD primatelja zahtjeva savjetuje se s nadležnim tijelom za CSD podnositelja zahtjeva i relevantnim tijelom za CSD podnositelja zahtjeva iz članka 12. stavka 1. točke (a) o svojoj procjeni pritužbe. Ako se bilo koje tijelo za CSD-a podnositelja zahtjeva ne slaže s dostavljenom procjenom, bilo koje tijelo može predmet uputiti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Kada se CSD-ovo odbijanje pružanja pristupa CSD-u podnositelju zahtjeva smatra neopravdanim, nadležno tijelo za CSD primatelja zahtjeva izdaje nalog kojim se od CSD-a zahtijeva dodjela pristupa za CSD podnositelja zahtjeva.
3. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje rizika koje trebaju uzeti u obzir CSD-ovi kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela kada procjenjuju razloge za odbijanje, u skladu sa stavkom 2., te čimbenike postupka iz stavka 2.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca i predložaka za postupke navedene u stavcima 1., 2..
ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 53.
Pristup između CSD-a i druge tržišne infrastrukture
1. CCP i mjesto trgovanja osiguravaju CSD-u transakcijske unose na nediskriminacijskoj i transparentnoj osnovi na zahtjev CSD-a te mogu naplatiti razumnu komercijalnu naknadu za takve transakcijske unose CSD-u podnositelju zahtjeva na osnovi metode troškovi plus, osim ako se obje strane drukčije dogovore.
CSD omogućava pristup svome sustavu za namiru vrijednosnih papira na nediskriminacijskoj i transparentnoj osnovi CCP-u ili mjestu trgovanja te može naplatiti razumnu komercijalnu naknadu za takav pristup na osnovi metode troškovi plus, osim ako se obje strane drukčije dogovore.
2. Kada jedna strana drugoj strani podnese zahtjev za pristupom u skladu sa stavkom 1., takav se zahtjev žurno rješava a odgovor strani koja je podnijela zahtjev dostavlja se u roku od tri mjeseca.
3. Strana koja je primatelj odbija pristup samo ako bi takav pristup ugrozio neometano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta ili prouzročio sistemski rizik. Ne smije odbiti zahtjev na osnovi gubitka tržišnog udjela.
Strana koja odbija pristup dostavlja strani koja je podnijela zahtjev potpuno pisano obrazloženje takvog odbijanja zasnovano na sveobuhvatnoj ocjeni rizika. U slučaju odbijanja, strana podnositelj zahtjeva ima pravo na pritužbu nadležnom tijelu strane koja je odbila pristup.
Nadležno tijelo za stranu koja je primatelj i relevantno tijelo iz članka 12. stavka 1. točke (a) propisno pregledavaju pritužbu procjenjujući razloge odbijanja te dostavljaju strani koja podnosi zahtjev obrazložen odgovor.
Nadležno tijelo za stranu koja je primatelj savjetuje se s nadležnim tijelom podnositelja zahtjeva i relevantnim tijelom iz članka 12. stavka 1. točke (a) o svojoj procjeni pritužbe. Ako se bilo koje tijelo za CSD podnositelja zahtjeva ne slaže s dostavljenom procjenom, bilo koje tijelo može predmet proslijediti ESMA-i koja može djelovati u skladu s dodijeljenim joj ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Ako se odbijanje strane za odobravanje pristupa smatra neopravdanim, odgovorno nadležno tijelo izdaje nalog kojim se od te strane zahtijeva odobravanje pristupa njezinim uslugama u roku od tri mjeseca.
4. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje rizika koje trebaju uzeti u obzir CSD-ovi kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, kao i nadležna tijela kada procjenjuju razloge za odbijanje, u skladu sa stavkom 3. te čimbenike postupka iz stavka 3.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
5. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca i modela za postupak naveden u stavcima 2. i 3.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se dodjeljuju ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka, u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA IV.
PRUŽANJE POMOĆNIH USLUGA BANKOVNOG TIPA ZA SUDIONIKE CSD-ova
Članak 54.
Odobravanje i imenovanje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa
1. CSD ne pruža pomoćne usluge bankovnog tipa određene u odjeljku C Priloga osim ako je dobio dodatno odobrenje za pružanje takvih usluga u skladu s ovim člankom.
2. CSD koji namjerava podmiriti gotovinsku stranu svih ili dijela svojeg sustava za namiru vrijednosnih papira u skladu s člankom 40. stavkom 2. ili na drugi način želi pružati bilo koju vrstu pomoćnih usluga bankovnog tipa iz stavka 1., ima odobrenje ili:
(a) |
samostalno pružati takve usluge pod uvjetima navedenim u ovom članku; ili |
(b) |
za imenovanje u tu svrhu jedne ili više kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 8. Direktive 2013/36/EU. |
3. Ako CSD želi pružati bilo koju vrstu pomoćnih usluga bankovnog tipa iz iste pravne osobe koja vodi i sustav za namiru vrijednosnih papira, odobrenje iz stavka 2. dodjeljuje se samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
(a) |
CSD ima odobrenje za rad kao kreditna institucija kako je predviđeno u članku 8. Direktive 2013/36/EU; |
(b) |
CSD zadovoljava bonitetne zahtjeve iz članka 59. stavaka 1., 3. i 4. te nadzorne zahtjeve iz članka 60.; |
(c) |
odobrenje iz točke (a) ovog podstavka koristi se samo za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa navedenih u odjeljku C Priloga, a ne za izvođenje bilo kakvih drugih djelatnosti; |
(d) |
CSD podliježe dodatnom kapitalnom zahtjevu koji odražava rizike, uključujući kreditni i likvidnosni rizik koji proizlaze iz odobravanja dnevnog kredita između ostalog sudionicima u sustavu za namiru vrijednosnih papira ili ostalim korisnicima usluga CSD-a; |
(e) |
CSD najmanje jednom mjesečno izvješćuje nadležno tijelo i jednom godišnje u sklopu svoje javne objave u skladu sa zahtjevima dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 o opsegu i upravljanju dnevnim likvidnosnim rizikom u skladu s člankom 59. stavkom 4. točkom (j) ove Uredbe; |
(f) |
CSD je nadležnom tijelu podnio odgovarajući plan za oporavak kako bi se osigurao kontinuitet ključnih operacija, uključujući u situacijama kada se rizik likvidnosti ili kreditni rizik pojavljuju kao rezultat pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa. |
U slučaju proturječnih odredaba utvrđenih u ovoj Uredbi, u Uredbi (EU) br. 575/2013 i Direktivi 2013/36/EU, CSD iz prvog podstavka točke (a) podliježe strožim zahtjevima o bonitetnom nadzoru. Regulatorni tehnički standardi iz članaka 47. i 59. ove Uredbe pojašnjavaju slučajeve proturječnih odredaba.
4. Ako CSD želi imenovati kreditnu instituciju za pružanje bilo koju vrstu pomoćnih usluga bankovnog tipa iz odvojenog pravnog subjekta koji može biti dio iste skupine poduzeća koju u konačnici kontrolira isto matično poduzeće ili ne, odobrenje navedeno u stavku 2. dodjeljuje se samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
(a) |
odvojeni pravni subjekt ima odobrenje za rad kao kreditna institucija kako je predviđeno u članku 8. Direktive 2013/36/EU; |
(b) |
odvojeni pravni subjekt zadovoljava bonitetne zahtjeve utvrđene u članku 59. stavcima 1., 3. i 4. te nadzorne zahtjeve utvrđene u članku 60.; |
(c) |
odvojeni pravni subjekt sam ne pruža nijednu od osnovnih usluga navedenih u odjeljku A Priloga; |
(d) |
odobrenje iz točke (a) koristi se samo za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa navedenih u odjeljku C Priloga, a ne za izvođenje bilo kakvih drugih djelatnosti; |
(e) |
odvojeni pravni subjekt podliježe dodatnom kapitalnom zahtjevu koji odražava rizike, uključujući kreditni i likvidnosni rizik koji proizlaze iz odobravanja dnevnog kredita između ostalog sudionicima u sustavu za namiru vrijednosnih papira ili ostalim korisnicima usluga CSD-a; |
(f) |
odvojeni pravni subjekt najmanje na mjesečnoj osnovi izvješćuje nadležno tijelo i jednom godišnje u sklopu svoje javne objave u skladu sa zahtjevima dijela osmog Uredbe (EU) br. 575/2013 o opsegu i upravljanju dnevnim likvidnosnim rizikom u skladu s člankom 59. stavkom 4. točkom (j) ove Uredbe; i |
(g) |
odvojeni pravni subjekt nadležnom je tijelu podnio odgovarajući plan za oporavak kako bi se osigurao kontinuitet ključnih operacija, uključujući u situacijama kada se likvidnosni rizik ili kreditni rizik pojavljuju kao rezultat pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa iz odvojenog pravnog subjekta. |
5. Stavak 4. ne primjenjuje se na kreditne institucije iz stavka 2. točke (b) koje pružaju namiru gotovinskih plaćanja za dio CSD-ova sustava za namiru vrijednosnih papira ako je ukupna vrijednost te gotovinske namire preko računa otvorenih pri tim kreditnim institucijama, izračunana tijekom razdoblja od godine dana, manja od jedan posto ukupne vrijednosti svih transakcija vrijednosnim papirima u gotovini namirenih u knjigama CSD-a te ne prelazi maksimalni iznos od 2,5 milijardi EUR na godinu.
Nadležno tijelo najmanje jednom godišnje prati poštuje li se prag definiran u prvom podstavku te o nalazima izvješćuje ESMA-u. Ako nadležno tijelo utvrdi da je prag prekoračen, od dotičnog CSD zahtijeva traženje odobrenja u skladu sa stavkom 4. Dotični CSD podnosi zahtjev za odobrenje u roku šest mjeseci.
6. Nadležno tijelo može od CSD-a zatražiti imenovanje više od jedne kreditne institucije ili imenovanje kreditne institucije uz vlastito pružanje usluga u skladu s stavkom 2. točkom (a) ovog članka ako smatra da izloženost jedne kreditne institucije koncentraciji rizika prema članku 59. stavku 3. i 4. nije dovoljno smanjena. Imenovana kreditna institucija smatra se posrednikom za namire.
7. CSD koji ima odobrenje za pružanje bilo koje vrste pomoćnih usluga bankovnog tipa i kreditna institucija imenovana u skladu sa stavkom 2. točkom (b) u svako se doba pridržavaju uvjeta potrebnih za odobrenje prema ovoj Uredbi te, bez odgode, obavješćuju nadležna tijela o bilo kakvim značajnim promjenama koje utječu na uvjete za odobrenje.
8. EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrte regulatornih standarda za određivanje dodatnih kapitalnih zahtjeva iz stavka 3. točke (d) i stavka 4. točke (e) koji se temelje na rizicima.
EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 55.
Postupak dodjele i odbijanja odobrenja za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa
1. CSD podnosi nadležnom tijelu matične države članice zahtjev za odobrenje imenovanja kreditne institucije ili za pružanje bilo koje pomoćne usluge bankovnog tipa, kako se zahtijeva prema članku 54.
2. Zahtjev sadrži sve informacije koje su potrebne nadležnom tijelu da se uvjeri da su CSD i, prema potrebi, imenovana kreditna institucija, uspostavili, u vrijeme odobrenja, sve potrebne mehanizme kako bi udovoljili obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi. Sadrži program operacija određujući predviđene pomoćne usluge bankovnog tipa, strukturnu organizaciju odnosa između CSD-a i imenovanih kreditnih institucija prema potrebi te način na koji taj CSD ili, prema potrebi, imenovana kreditna institucija, namjeravaju udovoljiti bonitetnim zahtjevima utvrđenima u članku 59. stavcima 1., 3. i 4. te ostalim uvjetima utvrđenima u članku 54.
3. Nadležno tijelo primjenjuje postupak prema članku 17. stavcima 3. i 8.
4. Od trenutka kada se zahtjev smatra potpunim, nadležno tijelo prenosi sve informacije uključene u zahtjev sljedećim tijelima:
(a) |
relevantnim tijelima; |
(b) |
nadležnim tijelima iz članka 4. stavka 1. točke 40. Uredbe (EU) br. 575/2013; |
(c) |
nadležnim tijelima u državama članicama u kojima CSD ima uspostavljene interoperabilne veze s drugim CSD-om osim ako je CSD uspostavio interoperabilne veze iz članka 19. stavka 5.; |
(d) |
nadležnim tijelima u državi članici domaćinu ako su djelatnosti CSD-a vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnim papirima te za zaštitu ulagatelja u smislu članka 24. stavka 4.; |
(e) |
nadležnim tijelima odgovornima za nadzor sudionika CSD-a s poslovnim nastanom u trima državama članicama s najvećim vrijednostima namire unutar sustava za namiru vrijednosnih papira CSD-a na zbirnoj osnovi u razdoblju od godine dana; |
(f) |
ESMA-i; i |
(g) |
EBA-i. |
5. Tijela iz točaka od (a) do (e) stavka 4. izdaju obrazloženo mišljenje o odobrenju u roku od 30 dana od primitka informacija iz stavka 4. Ako tijelo ne dostavi mišljenje unutar tog roka, smatra se da ima pozitivno mišljenje.
U slučaju kada jedno od tijela iz točaka od (a) do (e) stavka 4. izda negativno obrazloženo mišljenje, nadležno tijelo koje želi dodijeliti odobrenje u roku od 30 dana dostavlja tijelima iz točaka od (a) do (e) stavka 4. obrazloženu odluku u vezi s negativnom mišljenjem.
Ako 30 dana nakon predstavljanja odluke neko od tijela iz točaka od (a) do (e) stavka 4. izda negativno mišljenje, a nadležno tijelo i dalje želi dodijeliti odobrenje, bilo koje tijelo koje je izdalo negativno mišljenje može se obratiti ESMA-i za pomoć prema članku 31. točki (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Ako se 30 dana nakon upućivanja ESMA-i pitanje ne riješi, nadležno tijelo koje želi dodijeliti odobrenje donosi konačnu odluku i pruža detaljno pisano obrazloženje svoje odluke tijelima iz stavka 4. točaka od (a) do (e).
Ako nadležno tijelo želi odbiti odobrenje, stvar se ne prosljeđuje ESMA-i.
Negativna mišljenja u pisanom obliku pružaju potpune i iscrpne razloge zbog kojih zahtjevi iz ove Uredbe ili drugih dijelova prava Unije nisu ispunjeni.
6. Ako ESMA smatra da je nadležno tijelo dodijelilo odobrenje koje možda nije u skladu s pravom Unije, ona djeluje u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
7. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a i EBA-e, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda za određivanje informacija koje CSD treba pružiti nadležnom tijelu u svrhu dobivanja relevantnih odobrenja za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa za namiru.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
8. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a i EBA-e izrađuje nacrte provedbenih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za savjetovanje s nadležnim tijelima iz stavka 4. prije dodjele odobrenja.
ESMA podnosi Komisiji te nacrte provedbenih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Članak 56.
Proširenje pomoćnih usluga bankovnog tipa
1. CSD koji namjerava proširiti pomoćne usluge bankovnog tipa, za koje imenuje kreditnu instituciju ili koje sam pruža u skladu s člankom 54., podnosi zahtjev za proširenjem nadležnom tijelu matične države članice.
2. Zahtjev za proširenjem podliježe postupku prema članku 55.
Članak 57.
Oduzimanje odobrenja za rad
1. Ne dovodeći u pitanje nijednu korektivnu aktivnost ili mjeru prema glavi V., nadležno tijelo CSD-ove matične države članice oduzima odobrenje za rad navedeno u članku 54. u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
(a) |
ako CSD nije iskoristio odobrenje unutar 12 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja ili ako imenovana kreditna institucija nije pružala usluge niti obavljala ikakvu djelatnost u prethodnih šest mjeseci; |
(b) |
ako je CSD dobio odobrenje za rad iznošenjem netočnih izjava ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima; |
(c) |
ako CSD ili imenovana kreditna institucija nisu više usklađeni s uvjetima pod kojima je dodijeljeno odobrenje za rad te nisu poduzeli korektivne aktivnosti koje je nadležno tijelo zatražilo unutar zadanoga roka; |
(d) |
ako su CSD ili imenovana kreditna institucija ozbiljno i sustavno kršili zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. |
2. Od trenutka kada postane upoznato s jednom od okolnosti navedenih u stavku 1., nadležno tijelo odmah konzultira tijela iz članka 55. stavka 4. o potrebi oduzimanja odobrenja za rad.
3. ESMA, bilo koje relevantno tijelo iz članka 12. stavka 1. točke (a) i bilo koje tijelo navedeno u članku 60. stavku 1., odnosno tijela iz članka 55. stavka 4., mogu u bilo koje doba zahtijevati od nadležnog tijela CSD-ove matične države članice da provjeri jesu li CSD i, ovisno o slučaju, imenovana kreditna institucija još uvijek usklađeni s uvjetima pod kojima je odobrenje za rad dodijeljeno.
4. Nadležno tijelo može ograničiti oduzimanje na određenu uslugu, djelatnost ili financijski instrument.
5. CSD i imenovana kreditna institucija uspostavljaju, primjenjuju i održavaju odgovarajući postupak kojim osiguravaju pravodobnu i urednu namiru i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom posredniku za namire u slučaju oduzimanja odobrenja za rad iz prvog podstavka.
Članak 58.
Registar CSD-a
1. Odluke koje su donijela nadležna tijela u skladu s člancima 54., 56. i 57. priopćuju se ESMA-i.
2. ESMA unosi u registar koji je dužna učiniti dostupnim na svojoj tome posvećenoj internetskoj stranici, u skladu s člankom 21. stavkom 3., sljedeće informacije:
(a) |
naziv svakog CSD-a koji je bio predmetom odluke na temelju članaka 54., 56. i 57.; |
(b) |
naziv svih imenovanih kreditnih institucija; |
(c) |
popis pomoćnih usluga bankovnog tipa koje su imenovana kreditna institucija ili CSD koji je dobio odobrenje za rad u skladu s člankom 54. ovlašteni pružati sudionicima CSD-a. |
3. Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o onim subjektima koje pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa u skladu sa zahtjevima nacionalnog prava do 16. prosinca 2014.
Članak 59.
Bonitetni zahtjevi primjenjivi na kreditne institucije ili CSD-ove koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa
1. Kreditna institucija imenovana u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) ili CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa pružaju samo one usluge navedene u odjeljku C Priloga koje su obuhvaćene odobrenjem.
2. Kreditna institucija imenovana u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) ili CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa usklađeni su s bilo kojim sadašnjim ili budućim zakonodavstvom primjenjivim na kreditne institucije.
3. Kreditna institucija imenovana u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) ili CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa usklađeni su sa sljedećim specifičnim bonitetnim zahtjevima za kreditne rizike povezane s tim uslugama što se tiče svakog sustava za namiru vrijednosnih papira:
(a) |
imaju uspostavljen pouzdani okvir za upravljanje odgovarajućim kreditnim rizicima; |
(b) |
utvrđuju, često i redovito, izvore tog kreditnog rizika, mjere i prate odgovarajuće kreditne izloženosti te koriste odgovarajuće alate za upravljanje rizikom kako bi se ti rizici nadzirali; |
(c) |
u potpunosti pokrivaju odgovarajuće kreditne izloženosti prema pojedinim sudionicima koji se zadužuju koristeći kolateral i druga jednakovrijedna financijska sredstva; |
(d) |
ako se kolateral upotrebljava za upravljanje odgovarajućim kreditnim rizikom, prihvaćaju visoko utržive kolaterale s minimalnim kreditnim i tržišnim rizikom; mogu koristiti druge vrste kolaterala u posebnim situacijama ako se primijeni odgovarajući korektivni faktor (engl. haircut); |
(e) |
određuju i primjenjuju na odgovarajući način konzervativne korektivne faktore i granice za koncentraciju vrijednosti kolaterala uspostavljene za pokrivanje kreditne izloženosti iz točke (c), uzimajući u obzir ciljeve osiguravanja brzog unovčenja kolaterala bez značajnih nepovoljnih učinaka na cijene; |
(f) |
utvrđuju granicu za svoje odgovarajuće kreditne izloženosti; |
(g) |
analiziraju i planiraju način rješavanja bilo kakvih potencijalnih preostalih kreditnih izloženosti, usvajaju pravila i postupke provedbu takvih planova; |
(h) |
daju kredit samo onim sudionicima koji kod njih imaju gotovinske račune; |
(i) |
osiguravaju učinkovite postupke isplate dnevnih kredita i destimuliraju prekonoćni kredit primjenom sankcijskih stopa koje djeluju kao učinkovito sredstvo odvraćanja. |
4. Kreditna institucija imenovana u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b) ili CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa moraju biti usklađeni sa sljedećim specifičnim bonitetnim zahtjevima za likvidnosne rizike povezanima s tim uslugama što se tiče svakog sustava za namiru vrijednosnih papira:
(a) |
imaju uspostavljen pouzdani okvir i alate za mjerenje, praćenje i upravljanje svojim likvidnosnim rizicima, uključujući dnevne likvidnosne rizike, za svaku valutu sustava za namiru vrijednosnih papira za koje djeluju kao posrednik za namire; |
(b) |
mjere i prate kontinuirano i pravodobno, te barem jednom dnevno, svoje likvidnosne potrebe i razinu likvidne imovine koju drže; pri tome utvrđuju vrijednost svoje raspoložive likvidne imovine, uzimajući u obzir odgovarajuće korektivne faktore za tu imovinu; |
(c) |
imaju dovoljno likvidnih sredstava u svim relevantnim valutama za pravodobno pružanje usluga namire u širokom rasponu potencijalnih stresnih scenarija uključujući, ali ne i ograničavajući se na njih, likvidnosni rizik nastao zbog neispunjavanja obveze najmanje jednog sudionika, uključujući njegova matična poduzeća i poduzeća kćeri, kojima su najviše izloženi; |
(d) |
smanjuju odgovarajuće likvidnosne rizike kvalificiranim likvidnim sredstvima u svakoj valuti poput gotovine u središnjoj banci izdanja i u drugim bonitetnim financijskim institucijama, namjenskim kreditnim linijama ili sličnim aranžmanima te visoko utrživim kolateralima ili investicijama koje su odmah dostupne i zamjenjive za gotovinu preko prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih financijskih aranžmana, čak i u ekstremnim, ali prihvatljivim tržišnim uvjetima te utvrđuju, mjere i prate svoj likvidnosni rizik koji proizlazi iz različitih financijskih institucija korištenih za upravljanje likvidnosnim rizicima; |
(e) |
ako se upotrebljavaju prethodno dogovoreni aranžmani financiranja, odabiru samo bonitetne financijske institucije kao pružatelje likvidnosti; uspostavljaju i primjenjuju odgovarajuća koncentracijska ograničenja za svaki od dotičnih pružatelja likvidnosti, uključujući svoja matična poduzeća i poduzeća kćeri; |
(f) |
određuju i testiraju dostatnost odgovarajućih sredstava redovitim i strogim testiranjima na stres; |
(g) |
analiziraju i planiraju načine rješavanja svih nepredviđenih i potencijalno neotkrivenih manjkova likvidnosti te donose pravila i postupke za primjenu takvih planova; |
(h) |
ako je to izvedivo i dostupno, ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti središnje banke, imaju pristup računima središnje banke i drugim uslugama središnje banke kako bi poboljšali svoje upravljanje likvidnosnim rizicima, a kreditne institucije Unije deponiraju odgovarajuća gotovinska salda na namjenske račune središnjih banaka izdanja Unije; |
(i) |
imaju prethodno dogovorene i vrlo pouzdane aranžmane kako bi osigurale da mogu na vrijeme utržiti kolateral klijenata koji ne ispunjava svoje obveze; |
(j) |
redovito izvješćuju tijela iz članka 60. stavka 1., i obavještavaju javnost kako mjere i prate svoje likvidnosne rizike te kako upravljaju njima, uključujući dnevne likvidnosne rizike. |
5. EBA izrađuje, u bliskoj suradnji s ESMA-om i članovima ESSB-a, nacrte regulatornih tehničkih standarda za daljnju specifikaciju pojedinosti o okvirima i alatima za praćenje, mjerenje, upravljanje, izvješćivanje te objavljivanje o kreditnim i likvidnosnim rizicima, uključujući onima koji se pojavljuju tijekom dana, navedenima u stavcima 3. i 4. Takvi nacrti regulatornih tehničkih standarda prema potrebi se usklađuju s regulatornim tehničkim standardima koji su doneseni u skladu s člankom 46. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.
EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 18. lipnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Članak 60.
Nadzor imenovanih kreditnih institucija i CSD-ova koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa
1. Ne dovodeći u pitanje članke 17. i 22. ove Uredbe, nadležna tijela iz članka 4. stavka 1. točke 40. Uredbe (EU) 575/2013 odgovorna su za izdavanje odobrenja za rad kreditnim institucijama i nadzor kreditnih institucija na temelju uvjeta predviđenih u Uredbi (EU) br. 575/2013 i Direktivi 2013/36/EU za imenovane kreditne institucije i CSD-ove koje imaju odobrenje na temelju ove Uredbe za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa.
Nadležna tijela iz prvog podstavka također su odgovorna za nadzor imenovanih kreditnih institucija i CSD-ova iz tog podstavka u pogledu usklađenosti s bonitetnim zahtjevima iz članka 59. ove Uredbe.
Nadležna tijela iz prvog podstavka redovito, a barem jednom godišnje, procjenjuju jesu li imenovana kreditna institucija ili CSD koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa usklađeni s člankom 59. i izvješćuju nadležno tijelo CSD-a koji zatim izvješćuje tijela iz članka 55. stavka 4. o rezultatima, uključujući sve korektivne mjere ili kazne, o svojem nadzoru prema ovom stavku.
2. Nadležno tijelo za CSD, nakon savjetovanja s nadležnim tijelom iz stavka 1., preispituje i ocjenjuje barem jednom godišnje sljedeće:
(a) |
u slučaju iz članka 54. stavka 2. točke (b), omogućuju li svi potrebni aranžmani između imenovanih kreditnih institucija i CSD-a ispunjavanje njihovih obveza utvrđenih u ovoj Uredbi; |
(b) |
u slučaju iz članka 54. stavka 2. točke (a), omogućuju li aranžmani koji se odnose na odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa CSD-u da ispuni svoje obveze utvrđene u ovoj Uredbi. |
Nadležno tijelo CSD-a redovito, a najmanje jednom godišnje, obavješćuje tijela iz članka 55. stavka 4. o rezultatima svojeg preispitivanja i ocjene u skladu s ovim stavkom, uključujući bilo kakve korektivne aktivnosti ili kazne.
Ako CSD imenuje kreditnu instituciju koja ima odobrenje za rad u skladu s člankom 54., s ciljem zaštite sudionika sustava za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja, CSD osigurava da putem kreditnih institucija koje je imenovao ima pristup svim potrebnim informacijama za potrebe ove Uredbe te o svakom kršenju ove Uredbe izvješćuje nadležno tijelo CSD-a i nadležna tijela iz stavka 1.
3. Kako bi se osiguralo dosljedan, učinkovit i djelotvoran nadzor unutar Unije kreditnih institucija i CSD-ova s odobrenjem za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, EBA može, blisko surađujući s ESMA-om i članovima ESSB-a, izdati smjernice za nadležna tijela u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
GLAVA V.
SANKCIJE
Članak 61.
Upravne sankcije i druge mjere
1. Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da predvide i uvedu kaznene sankcije, države članice utvrđuju pravila i osiguravaju da njihova nadležna tijela uvedu odgovarajuće upravne sankcije i druge mjere koje se primjenjuju u okolnostima definiranim člankom 63. na osobe odgovorne za kršenje odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Takve sankcije i druge mjere moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.
Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o administrativnim sankcijama za kršenja iz prvog podstavka kada kršenja iz tog podstavka već podliježu kaznenopravnim sankcijama prema njihovom nacionalnom pravu do 18. rujna 2016. Kada tako odluče, države članice detaljno obavješćuju Komisiju i ESMA-u o odgovarajućim dijelovima svojeg kaznenopravnog zakonodavstva.
Do 18. rujna 2016. države članice priopćuju Komisiji i ESMA-i pravila navedena u prvom podstavku. Države članice obavještavaju Komisiju i ESMA-u bez nepotrebne odgode o svim njihovim daljnjim izmjenama.
2. Nadležna tijela mogu primjenjivati administrativne sankcije i druge mjere na CSD-ove, imenovane kreditne institucije i, prema uvjetima iz nacionalnog prava u područjima koja se ne usklađuju ovom Uredbom, članove njihovih upravljačkih tijela i druge osobe koje stvarno kontroliraju njihovo poslovanje, kao i na bilo koju drugu pravnu ili fizičku osobu koja je prema nacionalnom pravu odgovorna za kršenje.
3. U izvršavanju svojih ovlasti određivanja sankcija u okolnostima definiranima člankom 63. nadležna tijela moraju blisko surađivati kako bi osigurala da administrativne sankcije i druge mjere proizvedu rezultate kojima teži ova Uredba te uskladiti svoje aktivnosti kako bi se izbjeglo bilo kakvo udvostručivanje ili preklapanje prilikom primjene administrativnih sankcija i drugih mjera na prekogranične slučajeve u skladu s člankom 14.
4. Ako su se države članice, u skladu sa stavkom 1., odlučile za propisivanje kaznenih sankcija za kršenje odredaba iz članka 63., one moraju osigurati postojanje odgovarajućih mjera tako da nadležna tijela imaju sve potrebne ovlasti da se povežu sa sudskim vlastima u okviru njihove nadležnosti kako bi primila određene informacije u vezi s kaznenim istragama ili sudskim postupcima pokrenutim zbog mogućih kršenja ove Uredbe te kako bi iste dostavila drugim nadležnim tijelima i ESMA-i, s ciljem ispunjenja svoje obveze međusobne suradnje i suradnje s ESMA-om za potrebe ove Uredbe.
5. Nadležna tijela također mogu surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u pogledu olakšavanja naplate novčanih kazni.
6. Države članice jednom godišnje ESMI dostavljaju skupne informacije o svim sankcijama i drugim mjerama koje se izriču u skladu sa stavkom 1. ESMA te informacije objavljuje u svojem godišnjem izvješću.
Ako su se države članice, u skladu sa stavkom 1., odlučile za određivanje kaznenih sankcija za kršenja odredaba iz članka 63., njihova nadležna tijela dostavljaju ESMA-i godišnje anonimizirane i zbirne podatke o svim poduzetim kaznenim istragama i izrečenim kaznenim sankcijama. ESMA u godišnjem izvješću objavljuje podatke o izrečenim kaznenim sankcijama.
7. Kada nadležno tijelo javno objavi administrativnu sankciju ili administrativnu mjeru, ili kaznenu sankciju, istodobno o tome obavještava ESMA-u.
8. Nadležna tijela provode svoje funkcije i ovlasti u skladu sa svojim nacionalnim okvirima:
(a) |
izravno; |
(b) |
u suradnji s drugim tijelima; |
(c) |
pod svojom odgovornošću delegiranjem subjektima kojima su zadaci delegirani u skladu s ovom Uredbom; ili |
(d) |
podnošenjem zahtjeva nadležnim sudskim tijelima. |
Članak 62.
Objava odluka
1. Države članice osiguravaju da nadležna tijela objavljuju na svojim službenim internetskim stanicama sve odluke o izricanju administrativnih sankcija ili drugih mjera za kršenje ove Uredbe bez nepotrebne odgode nakon što je sankcionirana osoba obaviještena o toj odluci. Objava uključuje u najmanju mjeru informacije o vrsti i prirodi kršenja i o identitetu fizičke ili pravne osobe za koju su izrečene sankcije.
Ako je odluka o izricanju sankcija ili druge mjere predmet žalbe kod mjerodavnih sudskih ili drugih relevantnih tijela, nadležna tijela također objavljuju, bez nepotrebne odgode, na svojim službenim internetskim stranicama informacije o statusu žalbe i o njezinu ishodu. Osim toga, objavljuje se i svaka odluka kojom se poništava prethodna odluka o izricanju sankcije ili mjere.
Međutim, ako nadležno tijelo smatra objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba nerazmjernim, prema procjeni od slučaja do slučaja provedenoj o razmjernosti objavljivanja takvih podataka, ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, države članice osiguravaju da nadležna tijela poduzmu jedno od sljedećeg:
(a) |
odgode objavu odluke o izricanju sankcije ili druge mjere do trenutka ako razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati; |
(b) |
objave odluku o izricanju sankcije ili druge mjere na anonimnoj osnovi u skladu s nacionalnim pravom ako se takvom anonimnom objavom osigurava djelotvorna zaštita osobnih podataka; |
(c) |
uopće ne objave odluku o izricanju sankcije ili druge mjere ako smatraju da mogućnosti u točkama (a) i (b) nisu dostatne kako bi se osiguralo sljedeće:
|
U slučaju odluke o anonimnoj objavi sankcije ili druge mjere, objava bitnih podataka može se odgoditi za razumno razdoblje ako se predviđa da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom tog razdoblja.
Nadležna tijela informiraju ESMA-u o svim izrečenim administrativnim sankcijama koje nisu objavljene u skladu s trećim podstavkom točkom (c) uključujući svaku žalbu koja je s tim povezana te ishod toga. Države članice osiguravaju da nadležna tijela dobiju informacije i konačnu presudu povezanu sa svakom izrečenom kaznenom sankcijom te je podnose ESMA-i. ESMA održava središnju bazu podataka o sankcijama koje su joj dostavljene isključivo u svrhu razmjene informacija između nadležnih tijela. Toj bazi podataka mogu pristupiti samo nadležna tijela i ona se ažurira na temelju informacija koje su pružila nadležna tijela.
2. Nadležna tijela osiguravaju da svaka objava, u skladu s ovim člankom, ostaje na njihovoj službenoj internetskoj stranici najmanje pet godina nakon objave. Osobni podaci sadržani u objavi pohranjuju se samo na službenoj internetskoj stranici nadležnog tijela u trajanju koje je potrebno u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka.
Članak 63.
Sankcije za kršenja
1. Ovaj se članak primjenjuje na sljedeće odredbe ove Uredbe:
(a) |
pružanje usluga navedenih u odjeljcima A, B i C Priloga kojima se krše članci 16., 25. i 54.; |
(b) |
dobivanje odobrenja potrebnog prema člancima 16. i 54. iznošenjem lažnih izjava ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima navedenim u članku 20. stavku 1. točki (b) i članku 57. stavku 1. točki (b); |
(c) |
propust CSD-ova u držanju potrebnog kapitala, čime se krši članak 47. stavak 1.; |
(d) |
propust CSD-ova da se usklade s organizacijskim zahtjevima, čime se krše članci od 26. do 30.; |
(e) |
propust CSD-ova da se usklade s vođenjem poslovnih pravila, čime se krše članci od 32. do 35.; |
(f) |
propust CSD-ova da se usklade sa zahtjevima za usluge CSD-a, čime se krše članci od 37. do 41.; |
(g) |
propust CSD-ova da se usklade s bonitetnim zahtjevima, čime se krše članci od 43. do 47.; |
(h) |
propust CSD-ova da se usklade sa zahtjevima za veze CSD-ova, čime se krši članak 48.; |
(i) |
nedozvoljeno uskraćivanje dodjele različitih vrsta pristupa od strane CSD-ova, čime se krše članci od 49. do 53.; |
(j) |
propust imenovanih kreditnih institucija da se usklade sa specifičnim bonitetnim zahtjevima povezanim s kreditnim rizicima, čime se krši članak 59. stavak 3.; |
(k) |
propust imenovanih kreditnih institucija da se usklade sa specifičnim bonitetnim zahtjevima povezanim s likvidnosnim rizicima, čime se krši članak 59. stavak 4. |
2. Ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela, barem u slučaju kršenja iz ovog članka, nadležna tijela, u skladu s nacionalnim pravom, imaju ovlasti izreći najmanje sljedeće upravne sankcije i druge mjere:
(a) |
javno upozorenje u kojem se navodi osoba odgovorna za kršenje i prirodu kršenja u skladu s člankom 62.; |
(b) |
nalog kojim se nalaže osobi odgovornoj za kršenje prestanak takvog ponašanja i da takvo ponašanje više ne ponavlja; |
(c) |
oduzimanje odobrenja za rad dodijeljenog u skladu s člankom 16. ili 54., u skladu s člankom 20. ili 57.; |
(d) |
privremenu ili, za ponovljena ozbiljna kršenja, trajnu zabranu obavljanja upravljačkih funkcija u instituciji svakom članu upravljačkog tijela institucije ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom; |
(e) |
najviše novčane upravne sankcije u najmanje dvostrukom iznosu dobiti koja je ostvarena kao rezultat kršenja, kada se ti iznosi mogu odrediti; |
(f) |
u slučaju fizičke osobe, najviše novčane upravne sankcije od barem 5 milijuna EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuću vrijednost u nacionalnoj valuti na datum donošenja ove Uredbe; |
(g) |
u slučaju pravne osobe, najviše novčane upravne sankcije od barem 20 milijuna EU ili do 10 % ukupnog godišnjeg prometa pravne osobe prema posljednjim raspoloživim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo; ako je pravna osoba matično poduzeće ili poduzeće kći matičnog društva koje mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU, odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema relevantnim računovodstvenim direktivama, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog poduzeća. |
3. Nadležna tijela mogu imati druge ovlasti sankcioniranja uz one navedene u stavku 2. te mogu odrediti više razine novčanih upravnih kazni od onih utvrđenih u ovom stavku.
Članak 64.
Djelotvorna primjena sankcija
Države članice osiguravaju da pri utvrđivanju vrste i razine upravnih sankcija ili drugih mjera nadležna tijela uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući, prema potrebi:
(a) |
težinu i trajanje kršenja; |
(b) |
stupanj odgovornosti osobe odgovorne za kršenje; |
(c) |
financijsku snagu osobe odgovorne za kršenje, primjerice kao što ukazuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji prihod odgovorne fizičke osobe; |
(d) |
značaj ostvarene dobiti, gubitaka koje je osoba odgovorna za kršenje izbjegla ili gubitaka za treće strane koji proizlaze iz kršenja, u mjeri u kojoj se mogu odrediti; |
(e) |
razinu suradnje osobe odgovorne za kršenje s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje potrebu za osiguravanje povrata dobivene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla; |
(f) |
prethodna kršenja osobe odgovorne za kršenje. |
Članak 65.
Prijave kršenja
1. Države članice osiguravaju da nadležna tijela uspostave djelotvorne mehanizme kako bi potaknule prijave mogućih ili stvarnih kršenja ove Uredbe nadležnim tijelima.
2. Mehanizmi navedeni u stavku 1. obuhvaćaju najmanje:
(a) |
posebne postupke za zaprimanje i istragu prijava mogućih ili stvarnih kršenja i daljnje postupanje, uključujući uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala za takve prijave; |
(b) |
odgovarajuću zaštitu zaposlenika institucija koji prijave moguća ili stvarna kršenja unutar institucije od, u najmanju mjeru, osvete, diskriminacije ili drugih vrsta nepravednog postupanja; |
(c) |
zaštitu osobnih podataka koji se odnose na osobu koja prijavljuje moguća ili stvarna kršenja i fizičku osobu koja je navodno odgovorna za kršenje u skladu s načelima utvrđenima u Direktivi 95/46/EZ; |
(d) |
zaštitu identiteta i osobe koja prijavi kršenja i fizičke osobe koja je navodno odgovorna za kršenje, u svakom trenutku postupaka, osim ako se takva objava zahtijeva prema nacionalnom pravu u kontekstu daljnje istrage ili naknadnog upravnog ili sudskog postupka. |
3. Države članice zahtijevaju da institucije imaju primjerene postupke za svoje zaposlenike za internu prijavu stvarnih ili mogućih unutarnjih kršenja putem specifičnog, neovisnog i samostalnog kanala.
Takav kanal može se osigurati i aranžmanima koje pružaju socijalni partneri. Primjenjuje se jednaka zaštita kao i u stavku 2. točkama (b), (c) i (d).
Članak 66.
Pravni lijek
Države članice osiguravaju da odluke i mjere poduzete u skladu s ovom Uredbom budu propisno obrazložene i da podliježu pravnom lijeku pred sudom. Pravni lijek pred sudom primjenjuje se kada nije donesena nikakva odluka, u roku od šest mjeseci od podnošenja, a u pogledu zahtjeva za izdavanjem odobrenja koji sadrži sve informacije potrebne u skladu s odredbama koje su na snazi.
GLAVA VI.
DELEGIRANJE OVLASTI, PROVEDBENE OVLASTI, PRIJELAZNE ODREDBE, IZMJENE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 67.
Izvršavanje delegiranja
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 2., članka 7. stavka 14. i članka 24. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši 17. rujna 2014.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 2., članka 7. stavka 14. i članka 24. stavka 7.. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 2., članka 7. stavka 14. i članka 24. stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 68.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže Europski odbor za vrijednosne papire koji je osnovan Odlukom Komisije 2001/528/EZ (27). Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 69.
Prijelazne odredbe
1. Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o onim institucijama koje posluju kao CSD-ovi do 16. prosinca 2014.
2. CSD-ovi podnose zahtjeve za sva odobrenja potrebna za potrebe ove Uredbe te obavješćuju relevantne veze CSD-ova u roku od šest mjeseci od datuma stupanja na snagu o svim regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu s člancima 17., 26., 45., 47., 48. i, prema potrebi, člancima 55. i 59.
3. U roku od šest mjeseci od datuma stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda prema člancima 12., 17., 25., 26., 45., 47., 48. i, prema potrebi, člancima 55. i 59. ili provedbene odluke iz članka 25. stavka 9., ovisno o tome što je kasnije, CSD treće zemlje podnosi zahtjev za priznanje ESMA-i kada želi pružati usluge na temelju članka 25.
4. Do donošenja odluke na temelju ove Uredbe o odobrenju ili priznanju CSD-ova i njihovih djelatnosti, uključujući veze CSD-ova, nastavljaju se primjenjivati dotična nacionalna pravila za odobrenje i priznanje CSD-ova.
5. CSD-ovi kojima upravljaju subjekti iz članka 1. stavka 4. usklađuju se sa zahtjevima ove Uredbe najkasnije u roku od godinu dana od datuma stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda navedenih u stavku 2.
Članak 70.
Izmjene Direktive 98/26/EZ
Direktiva 98/26/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 2. točka (a) prvi podstavak treća alineja zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
U članku 11. dodaje se sljedeći stavak: „3. Do 18. ožujka 2015. države članice donose i objavljuju te dostavljaju Komisiji potrebne mjere za usklađivanje s člankom 2. točkom (a) prvim podstavkom trećom alinejom.” |
Članak 71.
Izmjene Direktive 2014/65/EU
Direktiva 2014/65/EU mijenja se kako slijedi:
1. |
U članku 2. stavku 1., točka (o) zamjenjuje se sljedećim:
(28) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).”" |
2. |
U članku 4. stavku 1., dodaje se sljedeća točka:
|
3. |
U Prilogu I. odjeljku B, točka 1. zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 72.
Izmjena Uredbe (EU) br. 236/2012
Članak 15. Uredbe (EU) br. 236/2012 briše se.
Članak 73.
Primjena Direktive 2014/65/EU i Uredbe (EU) br. 600/2014
Za CSD-ove koji imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 16. ove Uredbe nije potrebno odobrenje iz Direktive 2014/65/EU* kako bi pružali usluge izričito navedene u odjeljcima A i B Priloga ovoj Uredbi.
Ako CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 16. ove Uredbe pruža jednu ili više investicijskih usluga ili obavlja jednu ili više investicijskih aktivnosti osim pružanja usluga izričito navedenih u odjeljcima A i B Priloga ovoj Uredbi, primjenjuje se Direktiva 2014/65/EU* uz izuzeće članaka od 5. do 8., članka 9. stavaka 1., 2., 4., 5. i 6. i članaka od 10. do 13. te Uredba (EU) br. 600/2014.
Članak 74.
Izvješća
1. ESMA, u suradnji s EBA-om i nadležnim tijelima i relevantnim tijelima, podnosi godišnja izvješća Komisiji u kojima pruža procjenu trendova, potencijalnih rizika i slabosti te, prema potrebi, preporuka za preventivne ili korektivne aktivnosti na tržištima usluga pokrivenih ovom Uredbom. Ta izvješća obuhvaćaju barem procjenu sljedećeg:
(a) |
djelotvornosti namire za domaće i prekogranične operacije za svaku državu članicu na temelju broja i opsega neuspjelih namira, iznosa kazni iz članka 7. stavka 2., broja i opsega transakcija nakupa iz članka 7. stavaka 3. i 4. te svih drugih relevantnih kriterija; |
(b) |
primjerenosti kazni za neuspjele namire, posebice potrebu za dodatnom fleksibilnošću s obzirom na kazne za neuspjele namire u pogledu nelikvidnih financijskih instrumenata iz članka 7. stavka 4.; |
(c) |
mjerenja namire koja se ne obavlja u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi na temelju broja i opsega transakcija na temelju informacija primljenih prema članku 9. i svih drugih relevantnih kriterija; |
(d) |
prekograničnih pružanja usluga koje su obuhvaćene ovom Uredbom na temelju broja i vrste veza CSD-ova, broja inozemnih sudionika u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravljaju CSD-ovi, broja i opsega transakcija s tim sudionicima, broja inozemnih izdavatelja koji svoje vrijednosne papire bilježe u CSD-u u skladu s člankom 49. i svih drugih relevantnih kriterija; |
(e) |
postupanja sa zahtjevima za pristup iz članaka 49., 52. i 53. kako bi se utvrdili razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup od strane CSD-ova, CCP-ova te mjesta trgovanja, svih trendova u takvim odbijanjima i načina smanjivanja utvrđenih rizika u budućnosti kako bi se omogućilo odobravanje pristupa te svih drugih značajnih prepreka tržišnom natjecanju u poslijetrgovinskim financijskim uslugama; |
(f) |
postupanja sa zahtjevima podnesenim u skladu s postupcima iz članka 23. stavaka od 3. do 7. i članka 25. stavaka od 4. do 10.; |
(g) |
prema potrebi, nalaza postupka stručnog pregleda za prekogranični nadzor iz članka 24. stavka 6. te može li se učestalost takvih pregleda smanjiti u budućnosti, uključujući naznaku ukazuju li ti nalazi na potrebu za formalnijim kolegijima supervizora; |
(h) |
primjene pravila o građanskopravnoj odgovornosti država članica u odnosu na gubitke koji se mogu pripisati CSD-ovima; |
(i) |
postupaka i uvjeta pod kojima se CSD-ovima izdaje odobrenje za imenovanje kreditnih institucija ili da sami pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa, u skladu s člancima 54. i 55., uključujući procjenu učinaka koje takvo pružanje usluga može imati na financijsku stabilnost i tržišno natjecanje za usluge namire i pomoćne usluge bankovnog tipa u Uniji; |
(j) |
primjene pravila iz članka 38. o zaštiti vrijednosnih papira sudionika i onih njihovih klijenata, posebice onih iz članka 38. stavka 5.; |
(k) |
primjene sankcija te posebno potrebe za dodatnim usklađivanjem upravnih sankcija za kršenje zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi. |
2. Izvješća iz stavka 1. koja pokrivaju kalendarsku godinu dostavljaju se Komisiji do 30. travnja sljedeće kalendarske godine.
Članak 75.
Preispitivanje
Do 18. rujna 2019., Komisija preispituje i sastavlja opće izvješće o ovoj Uredbi. U tom se izvješću posebno procjenjuju pitanja iz članka 74. stavka 1. točaka od (a) do (k), postoje li druge značajne prepreke za tržišno natjecanje u pogledu usluga koje podliježu ovoj Uredbi kojima nije posvećena dovoljna pozornost, kao i moguća potreba za dodatnim mjerama radi ograničavanja učinka propasti CSD-ova na porezne obveznike. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.
Članak 76.
Stupanje na snagu i primjena
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2. Članak 3. stavak 1. primjenjuje se od 1. siječnja 2023. na prenosive vrijednosne papire koji su izdani nakon tog datuma i od 1. siječnja 2025. na sve prenosive vrijednosne papire.
3. Članak 5. stavak 2. primjenjuje se od 1. siječnja 2015.
Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, u slučaju mjesta trgovanja koje ima pristup CSD-u navedenom u članku 30. stavku 5., primjenjuje se članak 5. stavak 2. najmanje šest mjeseci prije no što taj CSD izdvoji svoje djelatnosti relevantnom javnom subjektu, a u svakom slučaju od 1. siječnja 2016.
4. Mjere discipline namire iz članka 6. stavaka 1. do 4.primjenjuju se od datuma stupanja na snagu delegiranog akta kojeg donese Komisija u skladu s člankom 6. stavkom 5.
5. Mjere discipline namire iz članka 7. stavaka 1. do 13. i izmjena utvrđena u članku 72. primjenjuju se od datuma stupanja na snagu delegiranog akta kojeg donosi Komisija u skladu s člankom 7. stavkom 15.
Drugi podstavak članka 7. stavka 3. ove Uredbe primjenjuje se na MTP koja ispunjava uvjete utvrđene u članku 33. stavku 3. Direktive 2014/65/EU:
(a) |
do konačnog utvrđenja njezine prijave za registraciju na temelju članka 33. Direktive 2014/65/EU, ili |
(b) |
ako MTP nije podnijela prijavu za registraciju na temelju članka 33. Direktive 2014/65/EU do 13. lipnja 2017. |
6. Mjere izvješćivanja iz članka 9. stavka 1. primjenjuju se od datuma stupanja na snagu provedbenog akta kojeg donosi Komisija u skladu s člankom 9. stavkom 3.
7. Upućivanja u ovoj Uredbi na Direktivu 2014/65/EU i Uredbu (EU) br. 600/2014 prije 3. siječnja 2017. čitaju se kao upućivanja na Direktivu 2004/39/EZ u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IV. Direktivi 2014/65/EU u mjeri u kojoj ta korelacijska tablica sadrži odredbe kojima se upućuje na Direktivu 2004/39/EZ.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. srpnja 2014.
Za Europski parlament
Predsjednik
M. SCHULZ
Za Vijeće
Predsjednik
S. GOZI
(1) SL C 310, 13.10.2012., str. 12.
(2) SL C 299, 4.10.2012., str. 76.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 23. srpnja 2014.
(4) Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998., str. 45.).
(5) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
(6) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
(7) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
(8) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).
(9) Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L 168, 27.6.2002., str. 43.).
(10) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
(11) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).
(12) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i vezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(13) [2004] ECR I-4829.
(14) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
(15) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(16) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
(17) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).
(18) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
(19) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
(20) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(21) Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjeni direktiva 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 331, 15.12.2010., str. 120.).
(22) Uredba (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (SL L 86, 24.3.2012., str. 1.).
(23) Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 345, 31.12.2003., str. 64.).
(24) Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.).
(25) Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma Tekst značajan za EGP (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.).
(26) Direktiva Komisije 2006/70/EZ od 1. kolovoza 2006. o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s definicijom „politički izložene osobe” i tehničkim kriterijima za postupke pojednostavljene temeljite identifikacije stranaka i za oslobođenje na temelju financijske djelatnosti koja se provodila povremeno ili u vrlo ograničenom opsegu (SL L 214, 4.8.2006., str. 29.).
(27) Odluka Komisije 2001/528/EZ od 6. lipnja 2001. o osnivanju Europskog odbora za vrijednosne papire (SL L 191, 13.7.2001., str. 45.).
PRILOG
POPIS USLUGA
ODJELJAK A
Osnovne usluge središnjih depozitorija vrijednosnih papira
1. |
Početno evidentiranje u sustav u nematerijaliziranom obliku („bilježnička usluga”); |
2. |
Osiguravanje i vođenje računa vrijednosnih papira na najvišoj razini („usluga središnjeg vođenja računa”); |
3. |
Upravljanje sustavom za namiru vrijednosnih papira („usluga namire”). |
ODJELJAK B
Pomoćne usluge nebankovnog tipa CSD-ova koje ne uključuju kreditne ili likvidnosne rizike
Usluge koje pružaju CSD-ovi koji doprinose povećanju sigurnosti, djelotvornosti i transparentnosti tržišta vrijednosnih papira, a koje mogu uključivati, ali nisu ograničene na:
1. |
Usluge povezane s uslugama namire, poput:
|
2. |
Usluge povezane s bilježničkim uslugama i uslugama središnjeg vođenja računa, poput:
|
3. |
Uspostavu veza CSD-ova, osiguravanje, vođenje ili upravljanje računima vrijednosnih papira u vezi s uslugom namire, upravljanje kolateralima i druge pomoćne usluge. |
4. |
Sve druge usluge, poput:
|
ODJELJAK C
Pomoćne usluge bankovnog tipa
Usluge bankovnog tipa izravno povezane s osnovnim ili pomoćnim uslugama navedenim u odjeljcima A i B, poput:
(a) |
osiguravanja gotovinskih računa te prihvaćanja depozita od sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira te vlasnika računa vrijednosnih papira, unutar značenja Priloga I. točke 1. Direktive 2013/36/EU; |
(b) |
osiguravanja gotovinskih kredita za isplatu najkasnije sljedećeg radnog dana, gotovinska posudba za pretfinanciranje korporativnih akcija i pozajmljivanje vrijednosnih papira vlasnicima računa vrijednosnih papira u smislu Priloga I. točke 2. Direktive 2013/36/EU; |
(c) |
usluga plaćanja koje uključuju obradu gotovinskih i deviznih transakcija u smislu Priloga I. točke 4. Direktive 2013/36/EU; |
(d) |
garancija i preuzetih obveza povezanih s pozajmljivanjem i uzajmljivanjem vrijednosnih papira u smislu Priloga I. točke 6. Direktive 2013/36/EU; |
(e) |
djelatnosti riznice koje uključuju devizne i prenosive vrijednosne papire povezane s upravljanjem dugim saldima sudionika u smislu Priloga I. točke 7. podtočaka (b) i (e) Direktive 2013/36/EU. |