EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014R0515

Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ

OJ L 150, 20.5.2014, p. 143–167 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force: This act has been changed. Current consolidated version: 28/03/2020

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/515/oj

20.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 150/143


UREDBA (EU) br. 515/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

cilj Unije da osigura visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde na temelju članka 67. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi ostvariti, između ostalog, zajedničkim mjerama o prijelazu osoba preko unutarnjih granica, nadzorom vanjskih granica i zajedničkom viznom politikom kao dijelom usklađenog višeslojnog sustava kojim bi se omogućila razmjena podataka i potpuna svjesnost o situaciji i čiji je cilj olakšati zakonito putovanje i rješavati nezakonito useljavanje;

(2)

Uniji je potreban usklađeniji pristup unutarnjim i vanjskim aspektima upravljanja migracijom i unutarnje sigurnosti te bi trebala uspostaviti vezu između borbe protiv nezakonitog useljavanja i unapređenja sigurnosti vanjskih granica Unije kao i bliskiju suradnju i dijalog s trećim zemljama u svrhu rješavanja nezakonitog useljavanja i promicanja zakonite migracije.

(3)

Treba razviti integrirani pristup pitanjima koja proizlaze iz pritiska migracije i zahtjeva za azilom kao i za upravljanje vanjskim granicama Unije te treba predvidjeti proračun i odgovarajuća sredstva za rješavanje hitnih situacija u duhu poštovanja ljudskih prava i solidarnosti među svim državama članicama uz istodobno očuvanje svijesti o nacionalnim odgovornostima i osiguravanje jasne podjele zadaća.

(4)

Strategija unutarnje sigurnosti Unije („Strategija unutarnje sigurnost”) koju je Vijeće donijelo u veljači 2010. predstavlja zajednički program rada za rješavanje tih zajedničkih sigurnosnih pitanja. Komunikacija Komisije iz studenog 2010. pod nazivom „Strategija unutarnje sigurnosti EU-a na djelu” prevodi načela i smjernice strategije u konkretne mjere tako što utvrđuje pet strateških ciljeva: prekinuti mreže međunarodnog kriminala, spriječiti terorizam i rješavati pitanja radikalizacije i regrutacije, podići stupanj sigurnosti građana i poduzeća u kibernetičkom prostoru, ojačati sigurnost upravljanjem granicama i povećati otpornost Europe suočene s krizom i katastrofom.

(5)

U skladu sa Strategijom unutarnje sigurnosti Unije, sloboda, sigurnost i pravda ciljevi su kojima se mora istodobno težiti, a da bi se ostvarili sloboda i pravda, sigurnost bi uvijek trebalo ostvarivati u skladu s načelima Ugovora, vladavinom prava i obvezama Unije u području temeljnih prava.

(6)

Solidarnost među državama članicama, jasnoća u pogledu podjele zadaća, poštovanje temeljnih sloboda i ljudskih prava te vladavine prava, snažna usredotočenost na globalnu perspektivu i veza s vanjskom sigurnošću te dosljednost i usklađenost s ciljevima vanjske politike Unije iz članka 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) trebali bi predstavljati ključna načela pri provedbi Strategije unutarnje sigurnosti.

(7)

Kako bi promicale provedbu Strategije unutarnje sigurnosti i osigurale njezinu stvarnu primjenu, osnivanjem Fonda za unutarnju sigurnost države članice trebale bi dobiti odgovarajuću financijsku potporu Unije („Fond”).

(8)

Zbog pravnih posebnosti primjenjivih na glavu V. UFEU-a, osnivanje Fonda kao jedinstvenog financijskog instrumenta nije pravno moguće. Stoga bi Fond trebalo osnovati kao sveobuhvatan okvir za financijsku potporu Unije u području unutarnje sigurnosti koji bi obuhvaćao instrument financijske potpore na području vanjskih granica i viza („Instrument”) iz ove Uredbe kao i instrument financijske potpore za policijsku suradnju, sprečavanje i suzbijanje kriminala te upravljanje krizama iz Uredbe (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Ovaj sveobuhvatni okvir trebala bi dopuniti Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5) na koju bi se ova Uredba trebala pozivati u pogledu pravila o programiranju, financijskog upravljanju, upravljanju i kontroli, poravnavanju računa, zatvaranju programa te izvještavanju i evaluaciji.

(9)

Nova struktura financiranja u području unutarnjih poslova s dva stupa trebala bi doprinijeti pojednostavljenju, racionalizaciji, konsolidaciji i transparentnosti financiranja u tom području. Potrebne su sinergije, dosljednost i komplementarnost s ostalim fondovima i programima, uključujući s ciljem financiranja zajedničkih ciljeva. No, trebalo bi izbjegavati preklapanje različitih instrumenata financiranja.

(10)

Fond bi trebao odražavati potrebu za sve većom fleksibilnošću i pojednostavljenjem uz istodobno poštovanje zahtjeva u smislu predvidljivosti i osiguravanje poštene i transparentne raspodjele sredstava radi ostvarivanja općih i specifičnih ciljeva iz ove Uredbe.

(11)

Učinkovitost mjera i kvaliteta trošenja vodeća su načela pri provedbi Fonda. Nadalje, Fond bi također trebalo provoditi na najučinkovitiji i korisnicima najprilagođeniji način.

(12)

Fond bi trebao posebno uzeti u obzir države članice koje su zbog svog geografskog položaja suočene s nerazmjernim opterećenjem uslijed migracijskih tokova.

(13)

Solidarnost i podjela odgovornosti između država članica i Unije temeljna je sastavnica zajedničke politike za upravljanje vanjskim granicama.

(14)

Fond bi trebao iskazati solidarnost pružanjem financijske potpore onim državama članicama koje u potpunosti primjenjuju schengenske odredbe o vanjskim granicama kao i onima koje se pripremaju za puno sudjelovanje u Schengenu te bi ga države članice trebale primjenjivati u interesu zajedničke politike Unije za upravljanje vanjskim granicama.

(15)

Kako bi se doprinijelo postizanju općih ciljeva ovog Fonda, države članice trebale vi osigurati da se njihovim nacionalnim programima rješavaju posebni ciljevi Instrumenta te da je dodjeljivanje sredstava između ciljeva proporcionalno izazovima i potrebama te da su ciljevi ostvarivi. Ako se nacionalnim programima ne rješava jedan od posebnih ciljeva ili je dodjela ispod minimalnih postotaka za pojedine ciljeve nacionalnih programa iz ove Uredbe, dotična država članica trebala bi u okviru programa dati obrazloženje.

(16)

Radi mjerenja postignuća Fonda trebalo bi uspostaviti zajedničke pokazatelje u pogledu svakog posebnog cilja ovog Instrumenta. Mjerenje ostvarivanja posebnih ciljeva putem zajedničkih pokazatelja ne čini provedbu mjera povezanih s tim pokazateljima obvezatnom.

(17)

Sudjelovanje države članice ne bi se trebalo poklapati s njezinim sudjelovanjem u privremenom financijskom instrumentu Unije koji podupire države članice korisnice u financiranju, između ostalog, djelovanja na novim vanjskim granicama Unije u okviru primjene schengenske pravne stečevine na granice, vize i nadzor vanjskih granica.

(18)

Instrument bi trebalo razvijati na temelju postupka izgradnje kapaciteta koji je razvijen uz pomoć Fonda za vanjske granice za razdoblje 2007.-2013. uspostavljenog Odlukom br. 574/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) te bi ga trebalo proširiti kako bi se uzeo u obzir novi razvoj događaja.

(19)

Kada obavljaju zadaće na vanjskim granicama i u konzulatima u skladu sa schengenskom pravnom stečevinom o granicama i vizama, države članice provode aktivnosti u interesu i u ime svih ostalih država članica na schengenskom prostoru pa time obavljaju javnu uslugu za Uniju. Instrument bi trebao doprinijeti pokrivanju operativnih troškova vezanih uz nadzora granice i viznu politiku te omogućiti državama članicama očuvanje sposobnosti koja su ključne za obavljanje te službe za sve. To je potpora u obliku pune naknade posebnih troškova po izboru povezanih s ciljevima iz Instrumenta i trebala bi činiti sastavni dio nacionalnih programa.

(20)

Instrument bi trebao nadopuniti i ojačati aktivnosti koje se poduzimaju za razvoj operativne suradnje pod okriljem Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije („agencija Frontex”) osnovane Uredbom Vijeća (EZ) br. 2007/2004 (7), uključujući nove aktivnosti koje su rezultat izmjena uvedenih Uredbom (EU) br. 1168/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8) te na taj način dodatno ojačati solidarnost među državama članicama koje nadziru vanjske granice u interesu i u ime cijelog schengenskog prostora. Među ostalim, to znači da bi države članice pri sastavljanju svojih nacionalnih programa trebale uzeti u obzir analitička sredstva, operativne i tehničke smjernice koje je razradila agencija Frontex te razrađeni izvedbeni program osposobljavanja, tj. zajednički ključni izvedbeni program za osposobljavanje službenika graničnog nadzora, uključujući njegove sastavnice u pogledu temeljnih prava i pristupa međunarodnoj zaštiti. Radi razvoja komplementarnosti između svojih zadataka i odgovornosti država članica za nadzor i zaštitu vanjskih granica te radi osiguranja dosljednosti i izbjegavanja troškovne neučinkovitosti, Komisija bi se trebala savjetovati s agencijom Frontex o nacrtu nacionalnih programa koje predlažu države članica, a posebno o aktivnostima koje se financiraju na temelju operativne pomoći.

(21)

Instrument bi trebalo provoditi uz potpuno poštovanje prava i načela iz Povelje o temeljnim pravima Europske unije i međunarodnih obveza Unije, ne dovodeći pritom u pitanje primjenu posebnih odredaba o pravu na azil i međunarodnu zaštitu.

(22)

Jedinstveni i visokokvalitetni nadzor vanjske granice neophodna je za jačanje područja slobode, sigurnosti i pravde. U skladu sa zajedničkim standardima Unije ovim bi se Instrumentom trebale poduprijeti mjere za upravljanje vanjskim granicama koje se moraju provoditi u skladu s četverotračnim modelom za nadzor pristupa koji uključuje mjere u trećim zemljama, suradnju sa susjednim zemljama, mjere nadzora granica i mjere kontrole unutar područja slobodnog kretanja radi sprečavanja nezakonitog useljavanja i prekograničnog kriminala u schengenskom prostoru.

(23)

Na temelju članka 3. UEU-a Instrumentom bi se trebale podupirati aktivnosti kojima se osigurava zaštita djece kojima prijeti opasnost na vanjskim granicama. Poglavito, države članice bi pri provođenju mjera povezanih s identifikacijom, neposrednom pomoći i upućivanjem na službe za zaštitu trebale, kad god je to moguće, posebnu pažnju posvetiti ranjivim osobama, a posebno djeci i maloljetnicima bez pratnje.

(24)

Kako bi se osigurao jedinstveni i visokokvalitetni nadzor vanjskih granica te olakšalo zakonito putovanje preko vanjskih granica u okviru strategije unutarnje sigurnosti, Instrument bi trebao doprinijeti razvoju zajedničkog europskog integriranog sustava upravljanja granicama. Taj sustav uključuje sve mjere koje na različitim razinama obuhvaćaju politiku, zakonodavstvo, sustavnu suradnju, raspodjelu tereta, ocjenu situacije i okolnosti koje se mijenjanju u vezi s graničnim prijelazima na kojima nezakoniti migranti prelaze granicu, osoblje, opremu i tehnologiju koje su donijele nadležne vlasti država članica u suradnji s agencijom Frontex, s trećim zemljama i po potrebi s ostalim sudionicima, posebno EUROPOL-om i Agencijom za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima, primjenjujući, između ostalog, četverotračni model za sigurnost granica i integriranu analizu rizika Unije.

(25)

U skladu s Protokolom br. 5 koji je priložen Aktu o pristupanju iz 2003. o kopnenom tranzitu osoba između Kaliningradske regije i drugih dijelova Ruske Federacije, Instrumentom bi se trebali snositi svi dodatni troškovi nastali pri provedbi posebnih odredbi pravne stečevine Unije u vezi s takvim tranzitom, tj. Uredbe Vijeća (EZ) br. 693/2003 (9) i Uredbe Vijeća (EZ) br. 694/2003 (10). Međutim, potreba za kontinuiranom financijskom potporom zbog propuštenih naknada trebala bi ovisiti o viznom režimu koji je na snazi između Unije i Ruske Federacije.

(26)

Instrument bi trebao obuhvatiti potporu za nacionalne mjere i suradnju između država članica u području vizne politike i ostalih predgraničnih aktivnosti koje se provode prije samog nadzora vanjskih granica te bi trebao u potpunosti koristiti vizni informacijski sustav (VIS). Učinkovito upravljanje aktivnostima koje organiziraju službe država članica u trećim zemljama u interesu je zajedničke vizne politike u okviru višeslojnog sustava čiji je cilj olakšavanje zakonitog putovanja i suzbijanje nezakonitog useljavanja u Uniju te čini sastavni dio zajedničkog integriranog sustava upravljanja granicama.

(27)

Nadalje, Instrument bi trebao podupirati mjere na državnom području zemalja schengenskog prostora kao dio razvoja zajedničkog integriranog sustava upravljanja granicama koji osnažuje cjelokupno funkcioniranje schengenskog prostora.

(28)

Instrumentom bi također trebalo podupirati razvoju informatičkih sustava od strane Unije, koji se temelje na postojećim i/ili novim sustavima, koji bi države članice opskrbio alatima za učinkovitije upravljanje kretanjem državljana trećih zemalja preko granica i osiguravanje bolje identifikacije i provjere putnika, čime bi se olakšalo putovanje i osnažila sigurnost granica. U tu svrhu, u skladu sa strategijom upravljanja informacijama u području unutarnje sigurnosti EU-a, trebalo bi uspostaviti program s ciljem pokrivanja troškova za razvoj središnjih i nacionalnih sastavnica takvih sustava, osiguravajući tehničku dosljednost, interoperabilnost s drugim informatičkim sustavima EU-a, uštedu troškova i neometanu primjenu u državama članicama. Informatičkim sustavima bi se trebala poštovati temeljna prava, uključujući zaštitu osobnih podataka.

(29)

Države članice trebale bi namijeniti potrebna financijska sredstva Europskom sustavu za nadzor granica (EUROSUR) (11) kako bi osigurale dobro funkcioniranje tog sustava.

(30)

Kako bi se odmah počeli rješavati nepredviđeni migracijski pritisak i rizici za graničnu sigurnost, trebalo bi omogućiti pružanje hitne potpore u skladu s okvirom utvrđenim Uredbom (EU) br. 514/2014.

(31)

Nadalje, radi ostvarenja pojačane solidarnosti na cijelom schengenskom prostoru, ako se, posebno nakon evaluacije Schengena, utvrde nedostaci ili mogući rizici, dotična država članica trebala bi to pitanje rješavati na odgovarajući način putem korištenja sredstava iz svojih nacionalnih programa prema prioritetima te, prema potrebi, upotpunjujući mjere hitne potpore.

(32)

Kako bi se ojačale solidarnost i podjela odgovornosti, države članice trebalo bi poticati na korištenje dijela sredstava raspoloživih u okviru njihovih nacionalnih programa za posebne prioritete koje je utvrdila Unija, kao što su kupovina tehničke opreme potrebne agenciji Frontex i razvoj konzularne suradnje za Uniju. Treba do najveće mjere povećati učinak financiranja Unije mobiliziranjem, udruživanjem i poticanjem javnih i privatnih financijskih sredstava. Trebalo bi osigurati krajnju transparentnost, odgovornost i demokratski nadzor nad inovativnim financijskim instrumentima i mehanizmima koji uključuju proračun Unije.

(33)

Radi zaštite primjene schengenske pravne stečevine na cijelom schengenskom prostoru, trebalo bi također u okviru Instrumenta poduprijeti provedbu Uredbe Vijeća (EU) br. 1053/2013 (12) kao ključnog instrumenta za olakšanje provedbe politika Unije u području slobode, pravde i sigurnosti osiguravanjem visoke razine zaštite vanjske granice i odsutnosti nadzora granica unutar schengenskog prostora.

(34)

Uzevši u obzir iskustva s Fondom za vanjske granice i razvojem Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) i Viznog informacijskog sustava (VIS), smatra se primjerenim omogućiti određeni stupanj fleksibilnosti u pogledu mogućih prijenosa sredstava između različitih načina provedbe ciljeva u okviru Instrumenta, ne dovodeći pritom u pitanje načelo da se od samog početka osiguraju kritična masa i financijska stabilnost za programe te operativna potpora za države članice i ne dovodeći u pitanje nadzor Europskog parlamenta i Vijeća.

(35)

Isto tako, trebalo bi proširiti područje primjene mjera i povisiti gornju granicu za sredstva koja Uniji stoje na raspolaganju („mjere Unije”) kako bi se povećao kapacitet Unije da u određenoj proračunskoj godini provede višestruke aktivnosti u području upravljanja vanjskim granicama i zajedničke vizne politike u interesu Unije u cjelini kada se za time pojavi potreba i u mjeri u kojoj ona to iziskuje. Takve mjere Unije obuhvaćaju istraživanja i pilot-projekte za unapređenje upravljanja vanjskih granicama i zajedničke vizne politike i njihove primjene, izobrazbe službenika graničnog nadzora u području zaštite ljudskih prava, mjere ili postupke u trećim zemljama za rješavanje migracijskih pritisaka iz tih zemalja u interesu optimalnog upravljanja migracijskim tokovima u Uniju i učinkovite organizacije s time povezanih zadataka na vanjskim granicama i u konzulatima.

(36)

Mjere u trećim zemljama i one koje su s njima u vezi, a koje se podupiru putem Instrumenta, trebalo bi donositi u sinergiji i u skladu s ostalim djelovanjima izvan Unije koja se podupiru putem zemljopisno i tematski koncipiranih instrumenta Unije za vanjsku pomoć. Pri provedbi takvih djelovanja posebno bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije povezanih s dotičnom zemljom ili regijom. Sredstvima Fonda ne bi se smjele podupirati djelovanja koja su izravno usmjerena na razvoj, te bi ona po potrebi trebala dopunjavati financijsku pomoć osiguranu instrumentima vanjske pomoći. Potrebna je također usklađenost s humanitarnom politikom Unije, posebno u pogledu provedbe hitnih mjera.

(37)

Financiranje iz proračuna Unije trebalo bi se usmjeriti na aktivnosti u kojima intervencija Unije, u usporedbi s djelovanjem samih država članica, može donijeti dodanu vrijednost. S obzirom na to da je Unija u boljem položaju od država članica za pružanje okvira kojim će iskazati solidarnost Unije na područjima nadzora granica, vizne politike i upravljanja migracijskim tokovima te za osiguravanje platforme za razvoj zajedničkih informatičkih sustava koji bi te politike podupirali, financijska potpora koja je ovom Uredbom predviđena osobito doprinosi jačanju nacionalnih i sposobnosti Unije na tim područjima.

(38)

Ovom bi se Uredbom trebalo uspostaviti dodjelu osnovnih iznosa državama članicama. Osnovni iznos za svaku državu članicu trebao bi se izračunati na temelju sredstava, koja su svakoj državi članici dodijeljena iz Fonda za vanjske granice u razdoblju od 2010. do 2012., podijeljenih s ukupnim iznosom sredstava raspoloživih za podijeljeno upravljanje za te tri godine. Izračuni su provedeni u skladu s mjerilima za raspodjelu utvrđenog u Odluci br. 574/2007/EZ.

(39)

Komisija bi, u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EU) br. 514/2014 trebala nadzirati provedbu Instrumenta uz pomoć ključnih pokazatelja za ocjenu rezultata i učinaka. Ti pokazatelji, uključujući relevantne polazne vrijednosti, trebali bi pružiti osnovni temelj za ocjenu opsega u kojem su postignuti ciljevi Instrumenta.

(40)

Kako bi se dopunile ili izmijenile odredbe ove Uredbe u vezi s definiranjem posebnih djelovanja u okviru nacionalnih programa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svog pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(41)

Pri primjeni ove Uredbe, uključujući pri pripremi delegiranih akata, Komisija bi se trebala savjetovati sa stručnjacima iz svih država članica.

(42)

Kako bi se osigurala ujednačena, učinkovita i pravodobna primjena odredaba o operativnoj potpori iz ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Ove ovlasti trebale bi se izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(43)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, osigurati solidarnost i podjelu odgovornosti između država članica i Unije u području upravljanja vanjskim granicama i vizne politike, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(44)

Odluku br. 574/2007/EZ trebalo bi staviti izvan snage podložno prijelaznim odredbama koje su određene u ovoj Uredbi.

(45)

U pogledu Islanda i Norveške, ova Uredba predstavlja razvoj schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma koji su sklopili Vijeće Europske Unije i Republika Island i Kraljevina Norveška u vezi pridruživanja tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (14) što ulazi u područja iz članka 1. točaka A i B Odluke Vijeća 1999/473/EZ (15).

(46)

U pogledu Švicarske, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (16) što ulazi u područje iz članka 1. točaka A i B Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (17).

(47)

U pogledu Lihtenštajna, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola potpisanog između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (18), što ulazi u područje iz članka 1. točaka A i B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (19).

(48)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o položaju Danske, priloženom UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za Dansku nije obvezujuća niti se u njoj primjenjuje. S obzirom da se ovaj prijedlog zasniva na schengenskoj pravnoj stečevini, Danska će u skladu s člankom 4. tog Protokola unutar razdoblja od šest mjeseci nakon što je Vijeće donijelo odluku o ovoj Uredbi odlučili hoće li provesti ovu Uredbu u svojem nacionalnom pravu.

(49)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (20); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u njezinom donošenju i ona za nju nije obvezujuća, niti ju je dužna primjenjivati.

(50)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (21). Irska stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju i ona za nju nije obvezujuća, niti ju je dužna primjenjivati.

(51)

Razdoblje primjene ove Uredbe potrebno je uskladiti s onim Uredbe Vijeća (EU, Euratom) Br. 1311/2013 (22). Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Svrha i područje primjene

1.   Ovom Uredbom uspostavlja se Instrument financijske potpore za upravljanje vanjskim granicama i zajedničku viznu politiku („Instrument”) kao dio Fonda za unutarnju sigurnost („Fond”).

Zajedno s Uredbom (EU) 513/2014, ovom Uredbom uspostavlja se Fond za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

2.   Ovom se Uredbom utvrđuju:

(a)

ciljevi financijske potpore i prihvatljiva djelovanja;

(b)

opći okvir za provedbu prihvatljivih djelovanja;

(c)

sredstva koja su u okviru ovog Instrumenta stavljena na raspolaganje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. i njihova raspodjela;

(d)

područje primjene i svrha različitih posebnih sredstava kojima se financiraju rashodi upravljanja vanjskim granicama i zajednička vizna politika.

3.   Ovom Uredbom predviđa se primjena pravila iz Uredbe (EU) br. 514/2014.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„vanjske granice” znači kopnene granice država članica, uključujući riječne, jezerske i morske granice te njihove zračne, riječne, morske i jezerske luke na koje se primjenjuju odredbe prava Unije o prijelazu vanjskih granica, neovisno o tome jesu li te granice privremene ili nisu;

(b)

„zajednički standardi Unije” znači primjenu operativnih mjera na ujednačen i nerascjepkan način kako bi se dosegnula visoka i ujednačena razina sigurnosti u području nadzora granica i viza u skladu s Uredbom (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (23), Uredbom (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (24), Uredbom (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (25), Uredbom (EZ) br. 2007/2004, Uredbom (EZ) br. 1931/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (26), Schengenskim katalogom za nadzor vanjske granice, Praktičnim priručnikom za graničnu policiju, Priručnikom o vizama, priručnikom EUROSUR i svim ostalim uredbama i smjernicama koje treba donijeti na razini Unije u području nadzora granica i viza;

(c)

„privremene vanjske granice” znači:

i.

zajedničku granicu između države članice koja u cijelosti primjenjuje schengensku pravnu stečevinu i države članice koju Akt o pristupanju obvezuje na cjelovitu primjenu schengenske pravne stečevine, no za koju nije stupila na snagu relevantna Odluka Vijeća koja joj dopušta da u cijelosti primjenjuje tu pravnu stečevinu nije stupila na snagu;

ii.

zajedničku granicu između dviju država članica koje su svojim Aktima o pristupanju obvezane u cijelosti primjenjivati schengensku pravnu stečevinu, no za koje još nije stupila na snagu relevantna Odluka Vijeća koja im dopušta da u cijelosti primjenjuju tu pravnu stečevinu;

(d)

„granični prijelaz” znači bilo koji granični prijelaz koji su nadležna tijela odobrila za prelazak vanjskih granica u skladu s člankom 34. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 562/2006;

(e)

„mehanizam evaluacije i praćenja Schengena” znači provjeru ispravne primjene schengenske pravne stečevine kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1053/2013;

(f)

„hitna situacija” znači situacija koja proizlazi iz hitnog i iznimnog pritiska kad velik ili nerazmjeran broj državljana trećih zemalja prelazi vanjsku granicu ili se očekuje da će prijeći vanjsku granicu jedne države članice ili više njih ili bilo koja druga, propisno utemeljena hitna situacija koja zahtijeva hitno djelovanje na vanjskim granicama;

(g)

„dio vanjskih granica” znači cijela vanjska kopnena ili morska granica države članice ili njezin dio kako je utvrđeno nacionalnim pravom ili kako ju je odredio nacionalni koordinacijski centar ili bilo koje drugo nadležno nacionalno tijelo u svrhe provedbe Uredbe (EU) br. 1052/2013.

Članak 3.

Ciljevi

1.   Opći cilj Instrumenta je doprinijeti osiguranju visoke razine sigurnosti u Uniji uz istodobno olakšavanje zakonitog putovanja putem jedinstvene i visoke razine nadzora vanjskih granica i učinkovite obrade schengenskih viza u skladu s predanošću Unije temeljnim slobodama i ljudskim pravima.

2.   U okviru općeg cilja utvrđenog stavkom 1. Instrument, u skladu s prioritetima određenima relevantnim strategijama, programima te procjenama rizika i prijetnji Unije, doprinosi ostvarivanju sljedećih posebnih ciljeva:

(a)

podupiranju zajedničke vizne politike radi olakšavanja zakonitog putovanja, pružanja visoke kvalitete usluge podnositeljima zahtjeva za vizu, osiguravanja jednakog postupanja prema državljanima trećih zemalja i suzbijanja nezakonitog useljavanja.

(b)

podupiranju integriranog upravljanja granicama, koje među ostalim uključuje promicanje daljnjeg usklađivanja mjera u vezi s upravljanjem granicama u skladu sa zajedničkim standardima Unije, i dijeljenjem informacija među državama članicama te između država članica i agencije Frontex, kako bi se s jedne strane osigurala ujednačena i visoka razina nadzora i zaštite vanjskih granica, uključujući putem rješavanja nezakonitog useljavanja, a s druge strane neometan prelazak vanjskih granica u skladu sa schengenskom pravnom stečevinom uz istodobno jamčenje pristupa međunarodnoj zaštiti onima kojima je ta zaštita potrebna u skladu s obvezama koje su države članice ugovorile u području ljudskih prava, uključujući načelo zabrane vraćanja.

O ostvarivanju tih posebnih ciljeva ovog Instrumenta provodi se evaluacija u skladu s člankom 55. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 514/2014 upotrebom zajedničkih pokazatelja iz Priloga IV. ovoj Uredbi i pokazatelja specifičnih za program uključenih u nacionalne programe.

3.   Radi postizanja ciljeva iz stavaka 1. i 2. Instrument doprinosi sljedećim operativnim ciljevima:

(a)

promicanju razvoja, provedbe i izvršavanja politika u cilju osiguravanja odsutnosti svake kontrole osoba, bez obzira na njihovo državljanstvo, pri njihovu prelazak unutarnjih granica te provođenja kontrola osoba i učinkovitog nadziranja prelazak vanjskih granica;

(b)

postupnoj uspostavi integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama, utemeljenog na solidarnosti i odgovornosti, osobito putem:

i.

jačanja nadzora vanjske granice i sustava za nadzor te međuagencijske suradnje među službenicima graničnog nadzora, carinskim, migracijskim tijelima, tijelima za odobrenje azila i tijelima za provedbu zakona država članica na vanjskim granicama, uključujući u graničnom morskom području;

ii.

mjera unutar državnog područja u pogledu upravljanja vanjskim granicama i potrebnih pratećih mjera za sigurnost dokumenata, upravljanje identitetom i interoperabilnost nabavljene tehničke opreme;

iii.

svih mjera koje također doprinose sprečavanju i borbi protiv prekograničnog kriminala na vanjskim granicama u vezi s kretanjem osoba, uključujući trgovinu ljudima i krijumčarenje ljudi;

(c)

promicanju razvoja i provedbe zajedničke politike o vizama i drugim dozvolama za kratkotrajni boravak i različitih oblika konzularne suradnje radi osiguranja bolje konzularne pokrivenosti i usklađenih praksi izdavanja viza;

(d)

postavljanju i radu informatičkih sustava, njihove komunikacijske infrastrukture i opreme kojima se podupiru zajednička vizna politika, granični nadzor i nadzor nad granicama na vanjskim granicama te potpuno poštuje pravo kojim se uređuje zaštita osobnih podataka;

(e)

jačanju osviještenosti o situaciji na vanjskim granicama i sposobnost država članica da reagiraju;

(f)

jamčenju učinkovite i jedinstvene primjene pravne stečevine Unije o granicama i vizama, uključujući učinkovito funkcioniranje mehanizma evaluacije i praćenja Schengena;

(g)

jačanju mjera država članica koje doprinose boljoj suradnji među državama članicama koje djeluju u trećim zemljama kad je riječ o tokovima državljana trećih zemalja na državno područje država članica, uključujući sprečavanje i rješavanje nezakonitog useljavanja, kao i suradnji s trećim zemljama u tom smislu uz potpunu usklađenost s ciljevima i načelima politike vanjskog djelovanja i humanitarne politike Unije.

4.   Mjere koje se financiraju u okviru ovog Instrumenta provode se uz potpuno poštovanje temeljnih prava i ljudskog dostojanstva. Mjere su posebno usklađene s odredbama Povelje o temeljnim pravima Unije, prava Unije kojim se uređuje zaštita podataka, Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR), načelom poštenog postupanja prema državljanima trećih zemalja, pravom na azil i međunarodnom zaštitom, načelom zabrane vraćanja i međunarodnim obvezama Unije i država članica koje proizlaze iz međunarodnih instrumenata kojih su potpisnice, primjerice Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967..

Poglavito, kad god je to moguće, posebnu se pozornost pri provođenju mjera države članice pridaje identifikaciji, neposrednoj potpori i upućivanju na službe za zaštitu ranjivih osoba, osobito djece i maloljetnika bez pratnje.

5.   Pri provedbi mjera koje su financirane u okviru ovog Instrumenta, a koje su povezane s nadzorom morske granice, države članice pridaju posebnu pozornost svojim obvezama u okviru međunarodnog pomorskog prava kako bi pružile potporu osobama u nevolji. U tom pogledu, oprema i sustavi za koje se prima potpora u okviru Instrumenta mogu se upotrebljavati u rješavanju situacija potrage i spašavanja koje se mogu javiti tijekom operacija nadzora granica na moru, čime se doprinosi osiguranju zaštite i spašavanju života migranata.

6.   Instrument također doprinosi financiranju tehničke pomoći na inicijativu država članica i Komisije.

Članak 4.

Prihvatljiva djelovanja

1.   U okviru ciljeva iz članka 3. ove Uredbe i s obzirom na ishod političkog dijaloga iz članka 13. Uredbe (EU) br. 514/2014 te u skladu s ciljevima nacionalnih programa iz članka 9. ove Uredbe, ovaj Instrument podupire djelovanja koja se provode u državama članicama ili ih provode države članice, a posebno sljedeće:

(a)

infrastrukture, zgrade i sustavi koji su potrebni na graničnim prijelazima i za nadzor između graničnih prijelaza kako bi se spriječili i rješavali neovlašteni prijelazi granice, nezakonito useljavanje i prekogranični kriminal kao i zajamčili neometani tokovi putovanja;

(b)

oprema za rad, prijevozna sredstva i komunikacijski sustavi potrebni za učinkovit i siguran nadzor granice i otkrivanje osoba;

(c)

informatički i komunikacijski sustavi za učinkovito upravljanje migracijskim tokovima preko granica, uključujući ulaganja u postojeće i buduće sustave;

(d)

infrastrukture, zgrade, komunikacijski i informatički sustavi i operativna oprema koji su potrebni za obradu zahtjeva za vizu i konzularnu suradnju kao i druge mjere čiji je cilj poboljšanje kvalitete usluge za podnositelje zahtjeva za vize;

(e)

osposobljavanje za korištenje opremom i sustavima iz točaka (b), (c) i (d) i promicanje standarda upravljanja kvalitetom i osposobljavanje službenika graničnog nadzora, također prema potrebi u trećim zemljama, za provođenje njihova nadzora, savjetodavnih i kontrolnih zadaća uz poštovanje međunarodnog prava u vezi s ljudskim pravima, uključujući identifikaciju žrtava trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi;

(f)

upućivanje časnika za vezu zaduženih za useljavanje i savjetnika za isprave u treće zemlje te razmjena i upućivanje graničnih službenika među državama članicama ili između države članice i treće zemlje;

(g)

studiji, osposobljavanja, pilot-projekti i ostale mjere kojima se postupno uspostavlja integrirani sustav upravljanja vanjskim granicama iz članka 3. stavka 3., uključujući mjere kojima je cilj poticanje međuagencijske suradnje unutar država članica ili među državama članicama te mjere za interoperabilnost i usklađivanje sustava upravljanja granicama;

(h)

studiji, pilot-projekti i mjere kojima je cilj provođenje preporuka, operativnih standarda i najboljih praksi koje proizlaze iz operativne suradnje među državama članicama i agencijama Unije.

2.   U okviru ciljeva iz članka 3. ove Uredbe i s obzirom na ishod političkog dijaloga iz članka 13. Uredbe (EU) br. 514/2014 te u skladu s ciljevima nacionalnih programa iz članka 9. ove Uredbe, ovaj Instrument podupire djelovanja koja se odnose na treće zemlje ili se provode u trećim zemljama, a posebno sljedeće:

(a)

informacijske sustave, alate ili opremu za razmjenu informacija među državama članicama i trećim zemljama;

(b)

djelovanja koje se odnose na operativnu suradnju među državama članicama i trećim zemljama, uključujući zajedničke operacije;

(c)

projekte u trećim zemljama kojima je cilj unapređenje sustava za nadzor za osiguranje suradnje s EUROSUR-om;

(d)

studije, seminare, radionice, konferencije, osposobljavanje, opremu i pilot-projekte za pružanje ad hoc tehničkog i operativnog stručnog znanja trećim zemljama;

(e)

studije, seminare, radionice, konferencije, osposobljavanje, opremu i pilot-projekte kojima se provode posebne preporuke, operativni standardi i primjeri najbolje prakse, koji su rezultat operativne suradnje između država članica i agencija Unije u trećim zemljama.

Komisija i države članice zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje osiguravaju usklađivanje mjera u trećim zemljama i u vezi s trećim zemljama, kako je određeno u članku 3. stavku 5. Uredbe (EU) br. 514/2014.

3.   Djelovanja iz stavka 1. točke (a) nisu prihvatljive na privremenim vanjskim granicama.

4.   Djelovanja koja se odnose na privremeno i iznimno ponovno uvođenja nadzora granice na unutarnjim granicama, kao što je utvrđeno Zakonikom o schengenskim granicama, nisu prihvatljive.

5.   Djelovanja čiji je jedini cilj ili učinak kontrola dobara nisu prihvatljive.

POGLAVLJE II.

FINANCIJSKI I PROVEDBENI OKVIR

Članak 5.

Ukupna sredstva i provedba

1.   Ukupna sredstva za provedbu ovog Instrumenta iznose 2 760 milijuna eura u tekućim cijenama.

2.   Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće unutar granica određenih višegodišnjim financijskim okvirom.

3.   Ukupna sredstva provode se na sljedeće načine:

(a)

nacionalnim programima u skladu s člancima 9. i 12.;

(b)

operativnom potporom u okviru nacionalnih programa i pod uvjetima iz članka 10.;

(c)

Posebnom tranzitnom shemom u skladu s člankom 11.;

(d)

djelovanjima Unije u skladu s člankom 13.;

(e)

hitnom potporom u skladu s člankom 14.;

(f)

provedbom programa uspostave informatičkih sustava za potporu upravljanju migracijskim tokovima preko vanjskih granica Unije pod uvjetima utvrđenim člankom 15.;

(g)

tehničkom potporom u skladu s člankom 16.

4.   Proračun koji je u okviru Instrumenta dodijeljen za djelovanja Unije iz članka 13. ove Uredbe, za hitnu pomoć iz članka 14. ove Uredbe i tehničku pomoć iz članka 16. stavka 1. ove Uredbe izvršava se u okviru izravnog upravljanja u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (27) i, prema potrebi, u okviru neizravnog upravljanja u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Proračun koji je dodijeljen za nacionalne programe iz članka 9., operativnu potporu iz članka 10. i za funkcioniranje Posebne tranzitne sheme iz članka 11. izvršava se u sklopu podijeljenog upravljanja u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Proračun koji je dodijeljen zemljama povezanima s provedbom, primjenom i razvojem schengenske pravne stečevine iz stavka 7. ovog članka izvršava se u sklopu neizravnog upravljanja u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkom (i). Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Način odnosno načini izvršavanja proračuna za programe za razvoj informatičkih sustava koji se temelje na postojećim i/ili novim informatičkim sustavima utvrđuju se u relevantnom zakonodavnim aktima Unije ako budu doneseni.

5.   Ukupna sredstva upotrebljavaju se kako slijedi:

(a)

1 551 milijuna eura za nacionalne programe država članica;

(b)

791 milijun eura za razvoj informatičkih sustava koji se temelje na postojećim i/ili novim informatičkim sustavima koji podupiru upravljanje migracijskim tokovima preko vanjskih granica Unije, pod uvjetom da se donese relevantno zakonodavstvo Unije;

Ako taj iznos nije dodijeljen ili potrošen, Komisija ga delegiranim aktom u skladu s člankom 17. preraspodjeljuje na jednu ili više aktivnosti iz članka 6. stavka 1. točaka (b) i (c) te točke (d) ovog stavka. Taj delegirani akt uključuje procjenu razvoja relevantnih informatičkih sustava iz prve rečenice ovog stavka, uključujući izvršenje proračuna i očekivanih nepotrošenih iznosa. Ova preraspodjela može se obaviti nakon donošenja relevantnih zakonodavnih akata ili prilikom preispitivanja u sredini razdoblja iz članka 8.

(c)

154 milijuna eura za Posebnu tranzitnu shemu;

(d)

264 milijuna eura za mjere Unije, hitnu potporu i tehničku pomoć na inicijativu Komisije, od čega se najmanje 30 % treba upotrijebiti za mjere Unije.

6.   Zajedno s ukupnim sredstvima određenim za Uredbu (EU) br. 513/2014, ukupna sredstva koja su na raspolaganju za ovaj Instrument, kako je utvrđeno stavkom 1., predstavljaju financijsku omotnicu namijenjenu Fondu za unutarnju sigurnost i služe kao prioritetni referentni okvir u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 2. prosinca 2013. o suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju (28) za Europski parlament i Vijeće u godišnjem proračunskom postupku.

7.   Države uključene u provedbu, primjenu i razvoj schengenske pravne stečevine sudjeluju u Instrumentu u skladu s ovom Uredbom.

Sklapaju se sporazumi o financijskim doprinosima tih država Instrumentu te dodatna pravila nužna za takvo sudjelovanje, uključujući odredbe kojima se osigurava zaštita financijskih interesa Unije i nadležnost Europskog revizorskog suda za provođenje revizija.

Financijski doprinosi tih država dodaju se ukupnim sredstvima koja su u skladu sa stavkom 1. dostupna iz proračuna Unije.

Članak 6.

Sredstva za prihvatljive mjere u državama članicama

1.   1 551 milijuna eura bit će dodijeljeno državama članicama na sljedeći način:

(a)

1 276 milijuna eura kao što je naznačenu u Prilogu I.;

(b)

147 milijuna eura na temelju rezultata mehanizma iz članka 7.;

(c)

u okviru preispitivanja u sredini razdoblja iz članka 8. i za razdoblje od proračunske godine 2018. nadalje 128 milijuna eura, ostatak raspoloživih odobrenih sredstava u skladu s ovim člankom ili drugi iznos kao što je utvrđeno stavkom 4. na temelju rezultata analize rizika i revizije u sredini provedbenog razdoblja.

2.   Svaka država članica dodjeljuje osnovne iznose za nacionalne programe navedene u Prilogu I. kako slijedi:

(a)

najmanje 10 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (a);

(b)

najmanje 25 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točke (b);

(c)

najmanje 5 % za mjere iz članka 9. stavka 2. točaka (c), (d), (e) i (f).

Ako je nacionalnim programima obuhvaćeno obrazloženje, zašto dodjeljivanje sredstava ispod te razine ne ugrožava postizanje ciljeva, države članice mogu odstupiti od tih najnižih postotaka. Obrazloženje će ocijeniti Komisija u kontekstu odobravanja nacionalnih programa iz članka 9. stavka 2.

3.   Države članice osiguravaju EUROSUR-u potrebno financiranje kako bi zajamčile dobro funkcioniranje sustava.

4.   Kako bi se na odgovarajući način pristupilo ostvarenju ciljeva utvrđenih ovim Instrumentom u slučaju nepredviđenih ili novih okolnosti i/ili kako bi se osigurala učinkovita provedba financiranja sredstvima raspoloživima u okviru ovog Instrumenta, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 17. da bi prilagodila indikativan iznos utvrđen stavkom 1. točkom (c) ovog članka.

5.   Države članice koje pristupe Uniji u razdoblju između 2012. i 2020. ne primaju odobrena sredstva dodijeljena nacionalnim programima u okviru ovog Instrumenta sve dok primaju sredstva iz privremenog instrumenta Unije koji podupire države članice koje ostvaruju pravo na potporu kako bi financirale mjere na novim vanjskim granicama u okviru provedbe schengenske pravne stečevine o granicama i vizama te nadzoru vanjskih granica.

Članak 7.

Sredstva za posebna djelovanja

1.   Uz dodijeljena sredstva izračunana u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (a), države članice mogu primiti dodatan iznos, pod uvjetom da je kao takav naveden u nacionalnom programu te da se treba upotrebljavati radi ostvarenja posebnih mjera navedenih u Prilogu II.

2.   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 17. radi revizije posebnih mjera navedenih u Prilogu II., ako to smatra potrebnim, uključujući u kontekstu preispitivanja u sredini razdoblja. Države članice mogu na temelju novih posebnih mjera i u skladu s raspoloživim sredstvima primiti dodatan iznos kao što je utvrđeno stavkom 1. ovog članka.

3.   Dodatni iznosi u skladu s ovim člankom dodjeljuju se dotičnim državama članicama pojedinačnim odlukama o financiranju kojima se odobravaju ili revidiraju njihovi nacionalni programi u skladu s postupkom utvrđenim člankom 14. Uredbe (EU) br. 514/2014.

Članak 8.

Sredstva u okviru preispitivanja u sredini razdoblja

1.   Za dodjelu iznosa utvrđenog u članku 6. stavku 1. točki (c), Komisija do 1. lipnja 2017. uzima u obzir opterećenje država članica pri upravljanju granicama, uključujući aktivnosti traganja i spašavanja do kojih može doći tijekom operacija nadzora granica na moru te izvješća o ocjeni, sastavljena kao dio mehanizma evaluacije i praćenja Schengena, i razine prijetnje na vanjskim granicama za razdoblje 2017. – 2020., i faktore koji su utjecali na sigurnost na vanjskim granicama država članica u razdoblju 2014. – 2016. Gore navedeni iznos raspodjeljuje se na države članice na temelju procjene sljedećih kategorija granica, uzimajući u obzir stavak 6. ovog članka:

(a)

45 % za vanjske morske granice;

(b)

38 % za vanjske kopnene granice;

(c)

17 % za zračne luke.

2.   Iznos za vanjske morske i kopnene granice izračunava se tako da se duljina dijelova vanjske granice pomnoži s razinom prijetnje (minimalna, uobičajena, umjerena, visoka) za svaki dio granice, kako slijedi:

(a)

koeficijent 0,5 za minimalnu prijetnju;

(b)

koeficijent 1 za uobičajenu prijetnju;

(c)

koeficijent 3 za umjerenu prijetnju;

(d)

koeficijent 5 za visoku prijetnju.

3.   Za zračne luke dodjela se računa za svaku državu članicu na sljedeći način:

(a)

50 % na temelju broja osoba koje prelaze vanjske granice;

(b)

50 % na temelju broja državljana trećih zemalja kojima je odbijen ulazak na vanjskoj granici.

4.   U skladu s izvješćem o analizi rizika agencije Frontex i u savjetovanju s agencijom Frontex, a po potrebi i s ostalim relevantnim agencijama Unije, Komisija uvodi razine prijetnji za svaki dio vanjske granice država članica za razdoblje 2017 – 2020. Razine prijetnji temelji se na sljedećim čimbenicima:

(a)

opterećenosti upravljanja granicama na vanjskim granicama;

(b)

čimbenicima koji su utjecali na sigurnost na vanjskim granicama država članica u razdoblju 2014. – 2016.;

(c)

promjenama politika Unije, primjerice vizne politike;

(d)

mogućim budućim trendovima u migracijskim tokovima i rizicima nezakonitih radnji povezanih s nezakonitim prijelazom osoba na vanjskim granicama i;

(e)

mogućem političkom, gospodarskom i socijalnom razvoju u trećim zemljama, a osobito u susjednim zemljama.

Prije izdavanja svog izvješća kojim se utvrđuju razine prijetnji Komisija razmjenjuje stajališta s državama članicama.

5.   U svrhu raspodjele sredstava u skladu sa stavkom 1.:

(a)

granična linija između područja iz članka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 866/2004 (29), no ne i morska granica sjeverno od te linije, uzima se u obzir premda ona ne čini vanjsku kopnenu granicu sve dok se primjenjuju odredbe članka 1. Protokola br. 10 o Cipru uz Akt o pristupanju iz 2003.;

(b)

pojam „vanjske morske granice” znači vanjsku granicu teritorijalnog mora država članica kao što je utvrđeno člancima 4. do 16. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora. No u slučajevima kad su redovito potrebne operacije velikih razmjera kako bi se spriječio neovlašteni prijelaz granice, pojam znači vanjsku granicu područja s visokom razinom prijetnje. Ta vanjska granica se utvrđuje uzimanjem u obzir relevantnih podataka o tim operacijama u razdoblju od 2014. do 2016. koje osiguravaju dotične države članice.

6.   Nadalje, nakon poziva Komisije do 1. lipnja 2017. državama članicama mogu se dodijeliti dodatna sredstva ako su ona kao takva navedena u programu te se trebaju koristiti radi ostvarivanja posebnih djelovanja koja treba utvrditi s obzirom na prioritete koje Unija u tom trenutku ima.

7.   Dodatni iznosi u skladu s ovim člankom dodjeljuju se dotičnim državama članicama pojedinačnim odlukama o financiranju kojima se odobravaju ili revidiraju njihovi nacionalni programi u skladu s postupkom utvrđenim člankom 14. Uredbe (EU) br. 514/2014.

Članak 9.

Nacionalni programi

1.   Nacionalni program koji treba pripremiti, uzimajući u obzir ishod političkog dijaloga iz članka 13. Uredbe (EU) br. 514/2014. u okviru Instrumenta i nacionalni program koji treba pripremiti u okviru Uredbe (EU) br. 513/2014, predlažu se Komisiji kao jedinstveni nacionalni program za Fond u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 514/2014.

2.   U sklopu nacionalnih programa, koje Komisija treba ispitati i odobriti na temelju članka 14. Uredbe (EU) br. 514/2014, države članice, u okviru ciljeva iz članka 3. ove Uredbe i uzimajući u obzir ishod političkog dijaloga iz članka 13. Uredbe (EU) br. 514/2014, posebno nastoje ostvariti sljedeće ciljeve Unije:

(a)

razvoj EUROSUR-a u skladu s pravom i smjernicama Unije;

(b)

podupiranje i proširivanje postojećih kapaciteta na nacionalnoj razini u viznoj politici i u području upravljanja vanjskim granicama kao i podupiranje i proširivanje mjera unutar područja slobodnog kretanja u vezi s upravljanjem vanjskim granicama, uzimajući u obzir posebice novu tehnologiju, razvoj i/ili standarde u vezi s upravljanjem migracijskim tokovima;

(c)

podupiranje daljnjeg razvoja u području upravljanja migracijskim tokovima posredstvom konzularnih i drugih službi država članica u trećim zemljama, uključujući uspostavljanje mehanizama konzularne suradnje, s ciljem olakšavanja zakonitog putovanja u skladu s pravom Unije ili pravom predmetne države članice i sprečavanja nezakonitog useljavanja u Uniju;

(d)

jačanje integriranog upravljanja granicama testiranjem i uvođenjem novih alata, interoperabilnih sustava i metoda rada kojima je cilj unaprijediti razmjenu informacija u dotičnoj državi članici ili poboljšati suradnju među agencijama;

(e)

razvoj projekata s ciljem osiguravanja jedinstvene i visoke razine nadzora vanjske granice u skladu sa zajedničkim standardima Unije i s ciljem bolje interoperabilnosti sustava upravljanja granicama među državama članicama;

(f)

podupiranje mjera nakon savjetovanja s agencijom Frontex u cilju promicanja daljnjeg usklađivanja upravljanja granicama, a osobito tehnoloških mogućnosti, u skladu sa zajedničkim standardima Unije.

(g)

osiguravanje ispravne i jedinstvene primjene pravne stečevine Unije u području nadzora granica i viza kao odgovor na nedostatke utvrđene na razini Unije, o kojima svjedoče rezultati u okviru mehanizma evaluacije i praćenja Schengena;

(h)

izgradnja kapaciteta radi suočavanja s nadolazećim izazovima, uključujući sadašnje i buduće prijetnje i pritiske na vanjskim granicama, uzimajući u obzir posebno analize rizika koje su provele relevantne agencije Unije.

3.   Radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 2. države članice mogu u okviru svojih nacionalnih programa poduprijeti mjere koje se provode u trećim zemljama ili se odnose na njih, uključujući putem razmjene informacija i operativne suradnje.

4.   Komisija se savjetuje s agencijom Frontex o nacrtima nacionalnih programa, posebno o aktivnostima koje se financiraju u okviru operativne potpore, koje podnose države članice kako bi se omogućilo dopunjavanje između zadaća agencije Frontex i odgovornosti država članica za nadzor i zaštitu vanjskih granica te kako bi se osigurala dosljednost i spriječila troškovna neučinkovitost.

Članak 10.

Operativna potpora u okviru nacionalnih programa država članica

1.   Država članica može iskoristiti do 40 % iznosa koji je u okviru Instrumenta dodijeljen njezinom nacionalnom programu za financiranje operativne potpore javnim tijelima nadležnim za dovršenje zadataka i usluga koji su sastavni dio javnih usluga Unije.

2.   Operativna potpora pruža se ako dotična država članica ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

poštovanje pravne stečevine Unije o granicama i vizama;

(b)

sukladnost s ciljevima nacionalnog programa;

(c)

sukladnost sa zajedničkim standardima Unije kako bi se poboljšalo usklađivanje između država članica i spriječilo udvostručavanje, rascjepkanost i troškovna neučinkovitost u području nadzora granica.

3.   S tim ciljem Komisija prije odobravanja nacionalnog programa procjenjuje početno stanje u državama članicama koje su iskazale namjeru da zatraže operativnu potporu, uzimajući u obzir, po potrebi, izvješća o evaluaciji Schengena.

Zaključci Komisije podliježu razmjeni stajališta s dotičnom državom članicom.

Nakon razmjene stajališta Komisija svoje prihvaćanje proračunske potpore u okviru nacionalnog programa određene države članice može uvjetovati planiranjem i provedbom određenoga broja djelovanja kojima je cilj osigurati potpuno ispunjavanje uvjeta utvrđenih stavkom 2. do trenutka pružanja proračunske potpore.

4.   Operativna potpora usmjerena je na posebne zadatke i/ili usluge te na ciljeve utvrđene Prilogom III. Ona obuhvaća potpunu naknadu rashoda nastalih pri provedbi zadataka i/ili usluga definiranih nacionalnim programom, u okviru financijskih ograničenja određenih programom i gornje granice troškova utvrđene stavkom 1.

5.   Operativna potpora podliježe nadzoru i razmjeni informacija između Komisije i dotične države članice u vezi s temeljnim stanjem u toj državi članici, ciljevima koje treba ostvariti i pokazateljima napretka.

6.   Provedbenim aktima Komisija utvrđuje postupke izvještavanja o primjeni ove odredbe kao i ostale praktične dogovore koje države članice i Komisija trebaju ostvariti radi usklađivanja s ovim člankom. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.

Članak 11.

Operativna potpora za Posebnu tranzitnu shemu

1.   Instrument pruža potporu za pokrivanje propuštenih naknada za tranzitne vize i dodatnih troškova nastalih pri provedbi Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD) u skladu s Uredbom (EZ) br. 693/2003 i Uredbom (EZ) br. 694/2003.

2.   Sredstva koja su na temelju stavka 1. dodijeljena Litvi ne premašuju 154 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2020. i stavljaju se na raspolaganje u vidu dodatne posebne operativne potpore Litvi.

3.   Za potrebe stavka 1. dodatni troškovi znače troškovi koji izravno proizlaze iz posebnih zahtjeva provedbe Posebne tranzitne sheme i koji ne nastaju kao rezultat izdavanja viza u svrhu tranzita ili ostale svrhe.

Za financiranje su prihvatljive sljedeće vrste dodatnih troškova:

(a)

ulaganje u infrastrukturu;

(b)

osposobljavanje osoblja koje provodi Posebnu tranzitnu shemu;

(c)

dodatni operativni troškovi, uključujući plaće osoblja kojem je posebno povjerena zadaća provedbe Posebne tranzitne sheme.

4.   Propuštene naknade iz stavka 1. ovog članka izračunavaju se, u sklopu financijskog okvira određenog u stavku 2. ovog članka, na temelju visine naknade za vizu i oslobođenja od takvih naknada utvrđenih Sporazumom između Europske zajednice i Ruske Federacije o olakšavanju viznog režima za građane Europske unije i Ruske Federacije (30).

5.   Komisija i Litva preispituju primjenu ovog članka u slučaju promjena koje utječu na postojanje i/ili funkcioniranje Posebne tranzitne sheme.

6.   Provedbenim aktima Komisija utvrđuje postupke izvještavanja o primjeni ove odredbe kao i svaki financijski ili drugi praktični dogovor koji trebaju ostvariti Litva i Komisija radi usklađivanja s ovim člankom. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.

7.   Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje Posebne tranzitne sheme, Komisija može uvesti dogovore o posebnim privremenim plaćanjima koji odstupaju od odredbi Uredbe (EU) br. 514/2014.

Članak 12.

Planiranje u skladu s rezultatima evaluacije Schengena i mehanizma praćenja

Nakon izvješća o evaluaciji Schengena, usvojenog u skladu s Uredbom (EU) br. 1053/2013, dotična država članica ispituje, zajedno s Komisijom i agencijom Frontex, kako reagirati na zaključke, uključujući sve nedostatke, i provodi preporuke u okviru svog nacionalnog programa.

Prema potrebi, država članica revidira svoj nacionalni program u skladu s člankom 14. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 514/2014 kako bi uzela u obzir zaključke i preporuke.

Financiranje popravnih djelovanja je prioritet. U dijalogu s Komisijom i agencijom Frontex dotična država članica preraspodjeljuje sredstva unutar svog programa te također ona sredstva namijenjena operativnoj potpori i/ili uvodi ili mijenja djelovanja s ciljem uklanjanja nedostataka u skladu sa zaključcima i preporukama izvješća o evaluaciji Schengena.

Članak 13.

Djelovanja Unije

1.   Na inicijativu Komisije ovaj Instrument može služiti za financiranje transnacionalnih djelovanja ili djelovanja od posebnog interesa za Uniju („djelovanja Unije”) u vezi s općim, specifičnim i operativnim ciljevima navedenima u članku 3.

2.   Kako bi ostvarile pravo na financiranje, djelovanja Unije moraju osobito težiti ostvarenju sljedećih ciljeva:

(a)

podupiranju pripremnih, nadzornih, administrativnih i tehničkih aktivnosti potrebnih za provedbu politike u vezi s vanjskim granicama i vizne politike, uključujući jačanje upravljanja schengenskim prostorom putem razvoja i provedbe mehanizma evaluacije uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1053/2013 za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i Zakonika o schengenskim granicama, posebno putne troškove za stručnjake Komisije i država članica koji sudjeluju u obilascima na licu mjesta;

(b)

unapređenju znanja i razumijevanja stanja koje prevladava u državama članicama i trećim zemljama pomoću analize, evaluacije i pomnog praćenja politika;

(c)

podržavanju razvoja statističkih alata, uključujući zajedničke statističke alate, metode te zajedničke pokazatelje;

(d)

podupiranju i nadzora provedbe prava Unije i ciljeva politike Unije u državama članicama i ocjenjivanju njihove učinkovitosti i učinka, također u pogledu poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda u mjeri u kojoj se odnosi na područje primjene ovog Instrumenta;

(e)

promicanju umrežavanja, uzajamnog učenja, utvrđivanja i širenja najbolje prakse i inovativnih pristupa među različitim zainteresiranim stranama na europskoj razini;

(f)

promicanju projekata čiji je cilj usklađivanje i interoperabilnost mjera u vezi s upravljanjem granicama u skladu sa zajedničkim standardima Unije u cilju razvoja integriranog europskog sustava upravljanja europskim granicama;

(g)

podizanju svijesti o politikama i ciljevima Unije među zainteresiranim stranama i širom javnosti, uključujući institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije;

(h)

povećavanju kapaciteta europskih mreža radi procjene, promicanja, podupiranja i daljnjeg razvijanja politika i ciljeva Unije;

i.

podupiranju, a osobito inovativnih projekata za razvoj novih metoda i/ili tehnologija s potencijalom za prijenos na ostale države članice, osobito projekata čiji je cilj testiranje i potvrđivanje istraživačkih projekata;

(j)

podupiranju djelovanja koja se odnose na treće zemlje ili se u njima provode kao što je navedeno u članku 4. stavku 2.

3.   Djelovanja Unije provode se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 514/2014.

Članak 14.

Hitna pomoć

1.   Instrument pruža financijsku pomoć za rješavanje hitnih i posebnih potreba u hitnim situacijama kao što je definirano člankom 2. točkom (f).

2.   Hitna pomoć provodi se u skladu s člancima 6. i 7. Uredbe (EU) br. 514/2014.

Članak 15.

Uspostavljanje programa za razvoj informatičkih sustava

Program razvoja informatičkih sustava na temelju postojećih ili novih informatičkih sustava treba se provoditi ako se donese zakonodavnim aktima Unije kojim se definiraju ti informatički sustavi i njihova komunikacijska infrastruktura, posebno s ciljem poboljšanja upravljanja i nadzora putničkih tokova na vanjskim granicama pojačavanjem nadzora i istodobnim ubrzavanjem prijelaza granice redovitim putnicima. Po potrebi se traže sinergije s postojećim informatičkim sustavima kako bi se izbjegao dvostruki trošak.

Raspodjela iznosa iz članka 5. stavka 5. točke (b) navodi se ili u odgovarajućim zakonodavnim aktima Unije ili, nakon donošenja tih zakonodavnih akata, delegiranim aktom u skladu s člankom 17.

Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u razvoju tih informatičkih sustava barem jednom godišnje i kad god je to potrebno.

Članak 16.

Tehnička pomoć

1.   Na inicijativu i/ili u ime Komisije Instrument može Fondu doprinijeti s do 1,7 milijuna eura godišnje za tehničku pomoć u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 514/2014.

2.   Na inicijativu države članice Instrumentom se mogu financirati aktivnosti tehničke pomoći u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 514/2014. Iznos koji je namijenjen za tehničku pomoć za razdoblje 2014. – 2020. ne premašuje 5 % od ukupnog iznosa dodijeljenog državi članici plus 500 000 eura.

POGLAVLJE III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji podložno uvjetima utvrđenim u ovom članku.

2.   Ovlasti za usvajanje delegiranih akata iz članka 5. stavka 5. točke (b), članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 2. i članka 15. dodjeljuju se Komisiji na razdoblje od sedam godina od 21. svibnja 2014. Komisija sastavlja izvješće u vezi s delegiranjem ovlasti najkasnije devet mjeseci od završetka sedmogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblje od tri godine, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja sedmogodišnjeg razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće mogu bilo kada opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 5. točke (b), članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 2. i članka 15. ove Uredbe. Odlukom o opozivu prestaje vrijediti delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Poništenje proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 5. točke (b), članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 2. i članka 15. stupa na snagu samo ako se tomu ne protive ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca po obavještavanju Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće izvijestili Komisiju da se ne namjeravaju protiviti. To se razdoblje produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 18.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže zajednički Odbor za fond za azil, migracije, integraciju i unutarnju sigurnost koji je osnovan člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 514/2014.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 19.

Primjena Uredbe (EU) br. 514/2014

Odredbe Uredbe (EU) br. 514/2014 primjenjuju se na ovaj Instrument.

Članak 20.

Stavljanje izvan snage

Odluka br. 574/2007/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

Članak 21.

Prijelazne odredbe

1.   Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu, uključujući potpuno ili djelomično ukidanje, projekata i godišnjih programa sve do njihova zaključenja, ili financijske pomoći koju je Komisija odobrila na temelju Odluke br. 574/2007 EZ ili bilo kojeg drugog propisa koji se primjenjuje na tu pomoć na dan 31. prosinca 2013.

2.   Pri donošenju odluka o sufinanciranju u okviru Instrumenta, Komisija u obzir uzima mjere usvojene na temelju Odluke br. 574/2007/EZ prije 20. svibnja 2014. koje imaju financijske posljedice tijekom razdoblja obuhvaćenog sufinanciranjem.

3.   Iznosi dodijeljeni za sufinanciranje, koje je u razdoblju između 1. siječnja 2011. i 31. prosinca 2014. odobrila Komisija, a za koje joj dokumenti potrebni za zaključenje djelovanja nisu podneseni prije isteka roka za podnošenje završnog izvješća, Komisija automatski opoziva do 31. prosinca 2017., što dovodi do povrata neopravdano isplaćenih iznosa.

4.   Iznosi povezani s djelovanjima koja su suspendirana zbog sudskog postupka ili upravnih žalbi koje imaju suspenzivni učinak neće se uzimati u obzir pri izračunu automatski opozvanog iznosa.

5.   Države članice do 30. lipnja 2015. Komisiji dostavljaju izvješće o evaluaciji rezultata i učinka djelovanja sufinanciranih u okviru Odluke br. 574/2007/EZ za razdoblje od 2011. do 2013.

6.   Komisija do 31. prosinca 2015. podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija izvješće o naknadnoj evaluaciji u okviru Odluke br. 574/2007/EZ za razdoblje od 2011. do 2013.

Članak 22.

Preispitivanje

Na temelju prijedloga Komisije, Europski parlament i Vijeće preispituju ovu Uredbu do 30. lipnja 2020.

Članak 23.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 299, 4.10.2012., str. 108.

(2)  SL C 277, 13.9.2012., str. 23.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(4)  Uredba (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama i o stavljanju izvan snage odluke Vijeća 2007/125/PUP (vidjeti str. 93. ovog Službenog lista).

(5)  Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil i migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (Vidjeti str. 112 ovog Službenog lista).

(6)  Odluka br. 574/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. o osnivanju Fonda za vanjske granice za razdoblje 2007. – 2013. u okviru Općeg programa „Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima” (SL L 144, 6.6.2007., str. 22.).

(7)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2007/2004 od 26. listopada 2004. o osnivanju Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (SL L 349, 25.11.2004., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) br. 1168/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 o osnivanju Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (SL L 304, 22.11.2011., str. 1.).

(9)  Uredba Vijeća (EZ) br. 693/2003 od 14. travnja 2003. o uspostavi posebnog Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu (FTD), Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD), izmjeni Zajedničkih konzularnih uputa, te Zajedničkog priručnika (SL L 99, 17.4.2003., str. 8.).

(10)  Uredba Vijeća (EZ) br. 694/2003 od 14. travnja 2003. o jedinstvenim obrascima za Dokument o pojednostavljenom tranzitu (FTD) i dokument o pojednostavljenom željezničkom tranzitu (FRTD), kako je određeno Uredbom (EZ) br. 693/2003 (SL L 99, 17.4.2003., str. 15.).

(11)  Uredba (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o uspostavi Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR) (SL L 295, 6.11.2013., str. 11.).

(12)  Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 od 7. listopada 2013. o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Odluke Izvršnog odbora od 16. rujna 1998. o uspostavi Stalnog odbora za ocjenu i provedbu Schengena (SL L 295, 6.11.2013., str. 27.).

(13)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(14)  SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(15)  Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(16)  SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(17)  Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(18)  SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(19)  Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(20)  Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).

(21)  Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u nekim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(22)  Uredba Vijeća (EU,Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(23)  Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.).

(24)  Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

(25)  Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60).

(26)  Uredba (EZ) br. 1931/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila za pogranični promet na vanjskim kopnenim granicama država članica i o izmjeni odredbi Schengenske konvencije (SL L 405, 30.12.2006., str. 1.).

(27)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(28)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(29)  Uredba Vijeća (EZ) br. 866/2004 od 29. travnja 2004. o režimu prema članku 2. Protokola br. 10 uz Akt o pristupanju (SL L 161, 30.4.2004., str. 128.).

(30)  SL L 129. 17.5.2007., str. 27.


PRILOG I.

Iznosi koji čine osnovu za nacionalne programe država članica (u EUR)

Država članica/pridružena država

Najmanji iznos

Fiksni dio dodijeljen na temelju prosjeka 2010. –2012.

% 2010. – 2012. s Hrvatskom

UKUPNO

AT

5 000 000

9 162 727

0,828 %

14 162 727

BE

5 000 000

12 519 321

1,131 %

17 519 321

BG

5 000 000

35 366 130

3,196 %

40 366 130

CH

5 000 000

13 920 284

1,258 %

18 920 284

CY

15 000 000

19 507 030

1,763 %

34 507 030

CZ

5 000 000

9 381 484

0,848 %

14 381 484

DE

5 000 000

46 753 437

4,225 %

51 753 437

DK

5 000 000

5 322 133

0,481 %

10 322 133

EE

5 000 000

16 781 752

1,516 %

21 781 752

ES

5 000 000

190 366 875

17,201 %

195 366 875

FI

5 000 000

31 934 528

2,886 %

36 934 528

FR

5 000 000

79 999 342

7,229 %

84 999 342

GR

5 000 000

161 814 388

14,621 %

166 814 388

HR

4 285 714

31 324 057

2,830 %

35 609 771

HU

5 000 000

35 829 197

3,237 %

40 829 197

IE

 

 

 

 

IS

5 000 000

326 980

0,030 %

5 326 980

IT

5 000 000

151 306 897

13,672 %

156 306 897

LI

5 000 000

0

0,000 %

5 000 000

LT

5 000 000

19 704 873

1,780 %

24 704 873

LU

5 000 000

400 129

0,036 %

5 400 129

LV

5 000 000

10 521 704

0,951 %

15 521 704

MT

15 000 000

38 098 597

3,442 %

53 098 597

NL

5 000 000

25 609 543

2,314 %

30 609 543

NO

5 000 000

9 317 819

0,842 %

14 317 819

PL

5 000 000

44 113 133

3,986 %

49 113 133

PT

5 000 000

13 900 023

1,256 %

18 900 023

RO

5 000 000

56 151 568

5,074 %

61 151 568

SE

5 000 000

6 518 706

0,589 %

11 518 706

SI

5 000 000

25 669 103

2,319 %

30 669 103

SK

5 000 000

5 092 525

0,460 %

10 092 525

UK

 

 

 

 

UKUPNO

169 285 714

1 106 714 286

100,00 %

1 276 000 000


PRILOG II.

Popis određenih djelovanja

1.

Uspostava mehanizama konzularne suradnje između barem dviju država članica koji dovode do ekonomija razmjera u pogledu obrade zahtjeva i izdavanja viza u konzulatima u skladu s načelima suradnje utvrđenim u Zakoniku o vizama, uključujući zajedničke centre za pribavljanje viza.

2.

Nabava prijevoznih sredstava i opreme za rad za koje se uvođenje tijekom zajedničkih operacija agencije Frontex smatra neophodnim i koje se stavlja na raspolaganje agenciji Frontex u skladu s člankom 7. stavkom 5. drugim i trećim podstavcima Uredbe (EZ) br. 2007/2004.


PRILOG III.

Ciljevi operativne potpore unutar nacionalnih programa

Cilj 1.: promicanje razvoja i provedbe politika kojima se, pri prelasku unutarnjih granica, osigurava odsutnost svakog pregleda osoba, bez obzira na njihovo državljanstvo, provođenje kontrola osoba i učinkovito praćenje prijelaza vanjskih granica

operacije,

troškovi osoblja, uključujući za osposobljavanje,

troškovi servisiranja, kao što su održavanje i popravci,

unapređenje/zamjena opreme sigurnih prostora i/ili renoviranje,

nekretnine (amortizacija, renoviranje).

Cilj 2.: promicanje razvoja i provedbe zajedničke politike o vizama i drugim dozvolama za kratkotrajni boravak, uključujući konzularnu suradnju

operacije,

troškovi osoblja, uključujući za osposobljavanje,

troškovi servisiranja, održavanje i popravci,

unapređenje/zamjena opreme sigurnih prostora i/ili renoviranje,

nekretnine (amortizacija, renoviranje).

Cilj 3.: uspostava i upotreba sigurnih informatičkih sustava, njihove komunikacijske infrastrukture i opreme koje podupiru upravljanje migracijskim tokovima, uključujući nadzor, diljem vanjskih granica Unije

operativno upravljanje sustavima SIS, VIS i novim sustavima koje tek treba uspostaviti,

troškovi osoblja, uključujući za osposobljavanje,

troškovi servisiranja, kao što su održavanje i popravci,

komunikacijska infrastruktura i sigurnost kao i pitanja povezana sa zaštitom podataka,

unapređenje/zamjena opreme sigurnih prostora i/ili renoviranje,

najam sigurnih prostorija i/ili renoviranje.


PRILOG IV.

Popis zajedničkih pokazatelja za mjerenje posebnih ciljeva

(a)

podupiranje zajedničke vizne politike radi olakšavanja zakonitog putovanja, osiguravanja jednakog ophođenja prema državljanima trećih zemalja i suzbijanja nezakonitog useljavanja

i.

broj aktivnosti konzularne suradnje razvijenih uz pomoć Instrumenta

U svrhu godišnjih provedbenih izvješća taj se pokazatelj nadalje dijeli na sljedeće potkategorije u skladu s člankom 54. Uredbe (EU) br. 514/2014:

zajedničko korištenje prostora,

zajedničke centre za podnošenje zahtjeva,

zastupanje,

ostalo.

ii.

broj osposobljenog osoblja i tečajeva osposobljavanja za aspekte povezane sa zajedničkom viznom politikom uz pomoć Instrumenta

iii.

broj specijaliziranih radnih mjesta u trećim zemljama koje podupire Instrument

Za potrebe godišnjih provedbenih izvješća taj se pokazatelj nadalje dijeli na sljedeće potkategorije u skladu s člankom 54. Uredbe (EU) br. 514/2014:

časnici za vezu zaduženi za useljavanje,

ostali.

iv.

postotak i broj konzulata od ukupnog broja konzulata, koji su osnovani ili izgrađeni uz pomoć Instrumenta

(b)

podupiranje upravljanja granicama, koje među ostalim uključuje razmjenu informacija među državama članicama te između država članica i agencije Frontex, kako bi se osigurala visoka razina zaštite vanjskih granica, između ostalog rješavanjem problema nezakonitog useljavanja, s jedne strane, i neometan prijelaz vanjskih granica u skladu sa schengenskom pravnom stečevinom, s druge strane

i.

broj osposobljenog osoblja i tečajeva osposobljavanja u aspektima u vezi s upravljanjem granicama uz pomoć Fonda

ii.

broj infrastrukturnih objekata za nadzor granice (za kontrole i nadzor) i sredstava razvijenih ili unaprijeđenih uz pomoć Instrumenta

Za potrebe godišnjih provedbenih izvješća taj se pokazatelj nadalje dijeli na sljedeće potkategorije u skladu s člankom 54. Uredbe (EU) br. 514/2014:

infrastruktura,

flota (zračne, kopnene, morske granice),

oprema,

ostalo.

iii.

broj graničnih prijelaza na vanjskim granicama kroz kontrolna vrata ABC koji su, od ukupnog broja graničnih prijelaza, primili potporu iz Instrumenta

iv.

broj infrastrukturnih objekata za nadzor nacionalne granice uspostavljenih/unapređivanih u okviru EUROSUR-a

Za potrebe godišnjih provedbenih izvješća taj se pokazatelj nadalje dijeli na sljedeće potkategorije u skladu s člankom 54. Uredbe (EU) br. 514/2014:

nacionalni koordinacijski centri,

regionalni koordinacijski centri,

lokalni koordinacijski centri,

druge vrste koordinacijskih centara.

v.

broj incidenata koje su države članice prijavile Europskoj slici stanja

U svrhu godišnjih provedbenih izvješća taj se pokazatelj nadalje dijeli na sljedeće potkategorije u skladu s člankom 54. Uredbe (EU) br. 514/2014:

nezakonito useljavanje, uključujući slučajeve rizične za život migranata,

prekogranični kriminal,

krizna stanja.


Top