Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014R0512

Uredba (EU) br. 512/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS

OJ L 150, 20.5.2014, p. 72–92 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/512/oj

20.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 150/72


UREDBA (EU) br. 512/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Iz kombiniranih odredaba članka 14. Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i članka 2. Uredbe (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) proizlazi da Agencija za europski GNSS („Agencija”) treba osigurati sigurnosnu akreditaciju europskih sustava satelitske navigacije („sustavi”) i u tu svrhu započeti i pratiti provedbu sigurnosnih postupaka te provođenja sigurnosnih revizija.

(2)

Sustavi su definirani u članku 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013. To su složeni sustavi i njihova uspostava i rad uključuju mnoge dionike s različitim ulogama. U ovom kontekstu od iznimne je važnosti da klasificiranim podacima EU-a rukuju i da ih štite svi dionici uključeni u provedbu programa Galileo i EGNOS („programi”) u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima navedenim u sigurnosnim pravilima Komisije i Vijeća u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a te da se članak 17. Uredbe (EU) br. 1285/2013, koji jamči jednaku razinu zaštite klasificiranih podataka EU-a, primjenjuje, prema potrebi, na sve dionike uključene u provedbu programâ.

(3)

Dionici koji sudjeluju u procesu sigurnosne akreditacije i koji su njime zahvaćeni jesu države članice, Komisija, relevantne agencije Unije i Europska svemirska agencija (ESA) te sudionici uključeni u Zajedničku akciju Vijeća 2004/552/ZVSP (5).

(4)

S obzirom na specifičnost i složenost sustavâ, različita tijela uključena u njihovu provedbu i raznolikost potencijalnih korisnika, sigurnosnu akreditaciju trebalo bi olakšati kroz odgovarajuće savjetovanje sa svim relevantnim stranama kao što su nacionalna tijela država članica i trećih zemalja koja upravljaju mrežama povezanim sa sustavom uspostavljenim u okviru programa Galileo za pružanje javne regulirane usluge (PRS), ostala relevantna nadležna tijela država članica, ESA ili, ako je predviđeno međunarodnim sporazumom, treće zemlje koje su domaćini zemaljskih postaja sustavâ.

(5)

Kako bi se omogućilo pravilno izvršavanje zadaća povezanih sa sigurnosnom akreditacijom, od najveće je važnosti da Komisija osigura sve relevantne podatke potrebne za izvršavanje tih zadaća. Također je važno uskladiti aktivnosti sigurnosne akreditacije s radom tijela odgovornih za upravljanje programima u skladu s Uredbom (EU) br. 1285/2013 i drugim subjektima odgovornima za provedbu sigurnosnih odredaba.

(6)

Pristup procjene rizika i upravljanja rizicima koji će se primjenjivati trebao bi slijediti najbolju praksu. Trebao bi uključivati primjenu sigurnosnih mjera u skladu s konceptom dubinske obrane. Trebao bi uzeti u obzir mogućnost ostvarenja rizika ili neželjenog događaja. Također bi trebao biti razmjeran, prikladan i isplativ, uzimajući u obzir trošak provedbe mjera za smanjenje rizika u usporedbi s naknadnim poboljšanjem sigurnosti. Cilj je dubinske obrane poboljšanje sigurnosti sustavâ provedbom tehničkih i netehničkih sigurnosnih mjera organiziranih kao višestruki slojevi obrane.

(7)

Razvoj, uključujući relevantne povezane istraživačke aktivnosti, i proizvodnja PRS prijemnika i PRS sigurnosnih modula sačinjavaju posebno osjetljive aktivnosti. Stoga je od iznimne važnosti da se uspostave postupci za ovlaštenje proizvođača PRS prijemnika i PRS sigurnosnih modula.

(8)

Nadalje, s obzirom na potencijalno veliki broj mreža i opreme povezane sa sustavom uspostavljenim u sklopu programa Galileo, posebno za upotrebu PRS-a, trebalo bi definirati načela sigurnosne akreditacije tih mreža i opreme u sklopu strategije sigurnosne akreditacije kako bi se osigurala homogenost akreditacije ne zadirući u nadležnost nacionalnih tijela država članica nadležnih za sigurnosna pitanja. Primjena tih načela omogućila bi dosljedno upravljanje rizikom i smanjila bi potrebu za većim opsegom ublažavajućih aktivnosti na razini sustava, što bi imalo negativan učinak na troškove, raspored, izvedbu i pružanje usluga.

(9)

Proizvode i mjere koji štite od elektromagnetnog zračenja (tj. od elektroničkog prisluškivanja) i kriptografskih proizvoda korištenih za pružanje sigurnosti za sustave trebala bi procjenjivati i odobravati nacionalna tijela nadležna za sigurnosna pitanja zemlje gdje poduzeće koje proizvodi takve proizvode ima poslovni nastan. U vezi s kriptografskim proizvodima tu procjenu i odobrenje trebalo bi dopuniti u skladu s načelima navedenima u Prilogu IV. točkama od 26. do 30. Odluke Vijeća 2013/488/EU (6). Tijelo odgovorno za sigurnosnu akreditaciju sustavâ trebalo bi poticati odabir tih odobrenih proizvoda uzimajući u obzir sveukupne sigurnosne zahtjeve sustavâ.

(10)

U Uredbi (EU) br. 912/2010, a posebno u njezinom poglavlju III., izričito se utvrđuju uvjeti na temelju kojih Agencija mora izvršavati svoje zadaće povezane sa sigurnosnom akreditacijom sustavâ. Posebno se utvrđuje da se odluke o sigurnosnoj akreditaciji moraju donositi neovisno o Komisiji i tijelima odgovornim za provedbu programâ te da bi nadležno tijelo za sigurnosnu akreditaciju sustavâ trebalo biti nezavisno tijelo u okviru Agencije koje samostalno donosi odluke.

(11)

U skladu s tim načelom, Uredbom (EU) br. 912/2010 uspostavlja se Odbor za sigurnosnu akreditaciju europskih GNSS sustava („Odbor za sigurnosnu akreditaciju”) koji, uz upravni odbor i izvršnog direktora, predstavlja jedno od triju tijela Agencije. Odbor za sigurnosnu akreditaciju izvršava zadaće dodijeljene Agenciji u vezi sa sigurnosnom akreditacijom te ima ovlasti donositi odluke o sigurnosnoj akreditaciji u ime Agencije. Trebao bi usvojiti svoj poslovnik i imenovati predsjednika.

(12)

S obzirom na to da Komisija, u skladu s Uredbom (EU) br. 1285/2013 treba osigurati sigurnost programâ uključujući sigurnost sustava i njihovog funkcioniranja, aktivnosti Odbora za sigurnosnu akreditaciju trebale bi biti ograničene na aktivnosti sigurnosne akreditacije sustavâ i ne bi trebale dovoditi u pitanje zadaće i odgovornosti Komisije. Ovo bi se trebalo primjenjivati posebno u odnosu na zadaće i odgovornosti Komisije prema članku 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članku 8. Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7), uključujući usvajanje bilo kakvog dokumenta povezanog sa sigurnošću putem delegiranog akta, provedbenog akta ili na neki drugi način u skladu s tim člancima. Ne dovodeći u pitanje te zadaće i odgovornosti Komisije, u svjetlu svojeg određenog stručnog znanja, Odbor za sigurnosnu akreditaciju bi, međutim, trebao imati pravo, unutar svoje nadležnosti, savjetovati Komisiju o izradi nacrta tekstova za akte navedene u tim člancima.

(13)

Također bi trebalo osigurati da se aktivnosti povezane sa sigurnosnom akreditacijom provode ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti i posebna prava država članica u pogledu sigurnosne akreditacije.

(14)

Što se tiče sigurnosti, pojmovi „revizije” i „ispitivanja” mogu uključivati sigurnosne procjene, inspekcije, preglede, revizije i ispitivanja.

(15)

Kako bi mogao djelotvorno i učinkovito provoditi sve svoje aktivnosti, Odbor za sigurnosnu akreditaciju trebao bi moći osnovati odgovarajuća podređena tijela koja djeluju u skladu s njegovim uputama. Trebao bi posebno osnovati povjerenstvo koje će mu pomagati u pripremi odluka.

(16)

Trebalo bi osnovati skupinu stručnjaka iz država članica pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju kako bi izvršavala zadaće tijela za distribuciju kriptomaterijala (CDA) u pogledu upravljanja kriptografskim materijalom EU-a. Tu bi skupinu trebalo osnovati privremeno kako bi se osigurao kontinuitet upravljanja stavkama sigurnosti komunikacija tijekom faze uvođenja programa Galileo. Održivo rješenje za provedbu takvih operativnih zadaća trebalo bi primijeniti na dulji rok kad sustav uspostavljen u okviru programa Galileo postane potpuno operativan.

(17)

Uredbom (EU) br. 1285/2013 definiraju se sporazumi o javnom upravljanju za programe u razdoblju od 2014. do 2020. Njome se Komisiji dodjeljuje sveukupna odgovornost za programe. Pored toga, njome se proširuje opseg zadaća povjerenih Agenciji te se posebno osigurava važna uloga Agencije u iskorištavanju sustava i maksimiziranju njihovih društveno-gospodarskih koristi.

(18)

U tom novom kontekstu bitno je osigurati da Odbor za sigurnosnu akreditaciju može potpuno neovisno izvršavati zadaće koje su mu povjerene, posebno u pogledu ostalih tijela i aktivnosti Agencije, te da može izbjegavati eventualne sukobe interesa. Stoga je važno unutar same Agencije dodatno razdvojiti aktivnosti povezane sa sigurnosnom akreditacijom od ostalih aktivnosti, poput upravljanja Centrom za praćenje sigurnosti Galileo, doprinosa komercijalizaciji sustavâ i bilo koje druge aktivnosti koju Komisija delegiranjem može povjeriti Agenciji, a posebno one povezane s iskorištavanjem sustavâ. U tu svrhu Odbor za sigurnosnu akreditaciju i osoblje Agencije pod njegovim nadzorom trebali bi obavljati svoj rad na način kojim se osigurava autonomija i neovisnost u odnosu na ostale aktivnosti Agencije. U okviru Agencije trebalo bi uspostaviti opipljivu i djelotvornu strukturnu podjelu različitih aktivnosti i to do 1. siječnja 2014. Interna pravila Agencije o osoblju trebala bi također osigurati autonomiju i neovisnost osoblja koje provodi aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na osoblje koje provodi ostale aktivnosti Agencije.

(19)

Uredbu (EU) br. 912/2010 stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se povećali neovisnost i ovlasti Odbora za sigurnosnu akreditaciju i njegova predsjednika, te u širim okvirima kako bi se ta neovisnost i te ovlasti uskladili s neovisnošću i ovlastima upravnog odbora odnosno izvršnog direktora Agencije, uz istodobno ispunjavanje uvjeta za suradnju između različitih tijela Agencije.

(20)

Prilikom imenovanja članova odbora i izbora njihovih predsjednika i zamjenika predsjednika trebalo bi, prema potrebi, uzeti u obzir uravnoteženu zastupljenost spolova. Nadalje, trebalo bi također uzeti u obzir relevantne upravljačke, administrativne i proračunske vještine.

(21)

Odbor za sigurnosnu akreditaciju, a ne upravni odbor, trebao bi pripremati i odobravati dio programâ rada Agencije u kojima se opisuju operativne aktivnosti povezane sa sigurnosnom akreditacijom sustavâ, kao i dio godišnjeg izvješća povezanog s aktivnostima i izgledima Agencije, imajući u vidu aktivnosti sigurnosne akreditacije sustavâ. On bi ih trebao pravodobno podnositi upravnom odboru za uvrštenje u program rada i godišnje izvješće Agencije. Također bi trebao izvršavati stegovne ovlasti nad svojim predsjednikom.

(22)

Poželjno je dodijeliti ulogu povezanu s aktivnostima sigurnosne akreditacije predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju usporedivu s onom izvršnog direktora za aktivnosti Agencije. Stoga bi, uz funkciju zastupanja Agencije, već navedenu u Uredbi (EU) br. 912/2010, predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju trebao upravljati aktivnostima sigurnosne akreditacije pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju te osigurati provedbu dijela programa rada Agencije povezanih s akreditacijom. Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju trebao bi također podnijeti i izvješće o izvršavanju zadaća Odbora za sigurnosnu akreditaciju te dati izjavu pred njima.

(23)

Trebalo bi uspostaviti odgovarajuće postupke za slučaj da upravni odbor ne odobri programe rada Agencije kako bi se osiguralo da proces sigurnosne akreditacije nije zahvaćen i da se može provoditi bez prekida.

(24)

Imajući u vidu uključenost određenog broja trećih zemalja i potencijalnu uključenost međunarodnih organizacija u programe, uključujući sigurnosna pitanja, trebalo bi donijeti izričitu odredbu za predstavnike međunarodnih organizacija i trećih zemalja, posebno Švicarske s kojom je potrebno sklopiti sporazum o suradnji (8), kako bi, iznimno i pod određenim uvjetima, mogli sudjelovati u radu Odbora za sigurnosnu akreditaciju. Takve bi uvjete trebalo navesti u međunarodnom sporazumu u skladu s člankom 218. UFEU-a koji se treba sklopiti s Unijom, uzimajući u obzir sigurnosna pitanja i, posebice, zaštitu klasificiranih podataka EU-a. Sporazum o suradnji u području satelitske navigacije između Europske unije i njezinih država članica i Kraljevine Norveške (9) kao i protokoli 31. i 37. uz Sporazum o EGP-u već pružaju okvir za sudjelovanje Norveške. S obzirom na posebno stručno znanje Odbora za sigurnosnu akreditaciju, trebalo biti moguće savjetovati se s njim prije ili tijekom pregovora o takvim međunarodnim sporazumima, u okviru njegove nadležnosti.

(25)

Uredbu (EU) br. 912/2010 trebalo bi uskladiti s načelima sadržanima u zajedničkom pristupu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije decentraliziranim agencijama, koji su te tri institucije usvojile redoslijedom navođenja 5. srpnja, 26. lipnja i 12. lipnja 2012., posebno u pogledu pravila usvajanja odluka upravnog odbora, mandata članova upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju te njihovih predsjednika, postojanja višegodišnjeg programa rada, ovlasti upravnog odbora povezanih s upravljanjem osobljem, procjenom i revizijom te uredbe, suzbijanja sukoba interesa i upravljanja njima te rukovanja neklasificiranim, ali osjetljivim informacijama. Proces donošenja višegodišnjeg programa rada trebalo bi provoditi u potpunom skladu s načelima iskrene suradnje i uzimajući u obzir vremenska ograničenja povezana s takvim programom rada.

(26)

U pogledu sprečavanja i upravljanja sukobima interesa, nužno je da Agencija stekne i održava reputaciju nepristranosti, cjelovitosti i visokih profesionalnih standarda. Nikada ne bi smio postojati opravdan razlog za sumnju da na odluke utječu interesi koji su u sukobu s ulogom Agencije kao tijela koje služi Uniji kao cjelini ili privatni interesi ili opredjeljenja bilo kojeg člana osoblja Agencije, bilo kojeg upućenog nacionalnog stručnjaka ili promatrača ili bilo kojeg člana upravnog odbora ili Odbora za sigurnosnu akreditaciju koji bi stvorili, ili imaju potencijal stvoriti, sukob s pravilnim obavljanjem službenih dužnosti dotične osobe. Upravni odbor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju trebali bi stoga donijeti sveobuhvatna pravila o sukobu interesa koja pokrivaju cijelu Agenciju. Ta bi pravila trebala uzeti u obzir preporuke koje je izdao Revizorski sud u svom posebnom izvješću br. 15 iz 2012. godine koje je pripremljeno na zahtjev Europskog parlamenta, kao i potrebu za izbjegavanjem sukoba interesa između članova upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

(27)

Kako bi se osiguralo transparentno poslovanje Agencije, njezin bi poslovnik trebalo objaviti. Međutim, određene bi javne i privatne interese trebalo iznimno zaštititi. Kako bi se osigurao neometan rad programâ, višegodišnji i godišnji programi rada te godišnje izvješće trebali bi biti što detaljniji. Slijedom toga, oni bi mogli sadržavati materijal koji je osjetljiv sa stajališta sigurnosti ili ugovornih odnosa. Stoga bi bilo primjereno objaviti samo sažetak tih dokumenata. U interesu transparentnosti ti bi sažeci svejedno trebali biti što potpuniji.

(28)

Također bi trebalo naglasiti da bi programi rada Agencije trebali biti uspostavljeni na temelju procesa upravljanja izvedbom, uključujući pokazatelje uspješnosti, za djelotvornu i učinkovitu procjenu ostvarenih rezultata.

(29)

Programi rada Agencije trebali bi također sadržavati programiranje resursa, uključujući ljudske i financijske resurse dodijeljene svakoj aktivnosti te uzimajući u obzir činjenicu da bi izdatke povezane s novim kadrovskim zahtjevima Agencije trebalo djelomično poravnati odgovarajućim smanjenjem broja radnih mjesta u planu radnih mjesta Komisije za isto razdoblje, to jest od 2014. do 2020.

(30)

Ne dovodeći u pitanje političku odluku o sjedištima agencija Unije, poželjnost geografske rasprostranjenosti i ciljeve koje su države članice postavile u pogledu sjedišta novih agencija, kako je sadržano u zaključcima predstavnika država članica koji su se sastali na razini čelnika država ili vlada u Bruxellesu 13. prosinca 2003., te kako se podsjeća u zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2008., trebalo bi uzeti u obzir objektivne kriterije u procesu donošenja odluke za odabir mjesta za lokalne urede Agencije. Ti kriteriji uključuju: dostupnost prostorija, postojanje odgovarajuće obrazovne infrastrukture za djecu članova osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka, pristup tržištu rada, sustavu socijalnog osiguranja i zdravstvenoj zaštiti za obitelji članova osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka, kao i troškove provedbe i operativne troškove.

(31)

Države domaćini trebale bi kroz posebne sporazume osigurati potrebne uvjete za neometano djelovanje Agencije kao što je odgovarajuća obrazovna i prometna infrastruktura.

(32)

Odlukom 2010/803/EU (10) predstavnici vlada država članica odlučili su da će sjedište Agencije biti u Pragu. Sporazum između Češke Republike kao zemlje domaćina i Agencije sklopljen je 16. prosinca 2011., a stupio je na snagu 9. kolovoza 2012. Smatra se da taj sporazum o zemlji domaćinu i ostali posebni dogovori ispunjavaju zahtjeve Uredbe (EU) br. 912/2010.

(33)

Financijski interesi Unije trebaju se štititi koristeći se razmjernim mjerama kroz cijeli ciklus rashoda, posebno kroz suzbijanje i otkrivanje nepravilnosti, provedbu pregleda, povrat izgubljenih, nepotrebno isplaćenih sredstava, odnosno onih kojima se loše upravljalo te, prema potrebi, primjenjujući sankcije.

(34)

Uzimajući u obzir da članak 8. Uredbe (EU) br. 1285/2013 omogućuje državama članicama ulaganje dodatnih sredstava kako bi se financirali pojedini elementi programa, Agenciji bi trebalo dozvoliti dodjelu ugovora zajedno s državama članicama kada je to prikladno za izvršavanje njezinih zadaća.

(35)

Agencija bi trebala primjenjivati pravila Komisije u pogledu sigurnosti klasificiranih podataka EU-a. Također bi trebala moći odrediti pravila za rukovanje neklasificiranim, ali osjetljivim podacima. Ta bi se pravila trebala primjenjivati samo na rukovanje takvim podacima od strane Agencije. Neklasificirani, ali osjetljivi podaci su podaci ili materijali koje bi Agencija trebala štititi zbog pravnih obveza određenih u Ugovorima i/ili zbog njihove osjetljivosti. To uključuje, ali nije ograničeno na, podatke ili materijale obuhvaćene obvezom poslovne tajne kako je navedeno u članku 339. UFEU-a, podatke povezane s pitanjima iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11) ili podatke iz područja primjene Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(36)

Uredbu (EU) br. 912/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 912/2010 mijenja se kako slijedi:

1.

Članci od 2. do 8. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 2.

Zadaće

Zadaće Agencije navedene su u članku 14. Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

Članak 3.

Tijela

1.   Tijela Agencije su:

(a)

upravni odbor;

(b)

izvršni direktor;

(c)

Odbor za sigurnosnu akreditaciju za europske GNSS sustave (‚Odbor za sigurnosnu akreditaciju’).

2.   Tijela Agencije izvršavaju svoje zadaće kako je navedeno u članku 6., 8. odnosno 11.

3.   Upravni odbor i izvršni direktor te Odbor za sigurnosnu akreditaciju i njegov predsjednik surađuju kako bi osigurali rad Agencije i koordinaciju njenih tijela u skladu s postupcima određenima internim pravilima Agencije, poput poslovnika upravnog odbora, poslovnika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijskih pravila primjenjivih na Agenciju, provedbenih pravila za status osoblja i pravila kojima se utvrđuje pristup dokumentima.

Članak 4.

Pravni status, lokalni uredi

1.   Agencija je tijelo Unije. Ona ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj od država članica Agencija uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju prava. Ona može posebno kupovati ili raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom i biti stranka u pravnom postupku.

3.   Agencija može odlučiti uspostaviti lokalne urede u državama članicama, podložno njihovu pristanku, ili u trećim zemljama koje sudjeluju u radu Agencije, u skladu s člankom 23.

4.   Izbor lokacije tih ureda donosi se na osnovi objektivnih kriterija definiranih kako bi se osigurao neometani rad Agencije.

Odredbe povezane s uspostavom i radom Agencije u državama članicama domaćinima i u trećim zemljama domaćinima te one povezane s olakšicama koje potonje dodjeljuju izvršnom direktoru, članovima upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju te osoblju Agencije i članovima njihovih obitelji, predmet su posebnih dogovora koje Agencija sklapa s tim državama članicama odnosno zemljama. Te posebne dogovore potvrđuje upravni odbor.

5.   Države članice domaćini i treće zemlje domaćini posebnim dogovorima iz stavka 4. osiguravaju potrebne uvjete za neometano djelovanje Agencije.

6.   Podložno članku 11.a stavku 1. točki (f), Agenciju zastupa izvršni direktor.

Članak 5.

Upravni odbor

1.   Uspostavlja se upravni odbor kako bi izvršavao zadaće navedene u članku 6.

2.   Upravni odbor sastoji se od:

(a)

jednog predstavnika kojeg imenuje svaka država članica;

(b)

četiriju predstavnika koje imenuje Komisija;

(c)

jednog predstavnika bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament.

Članovi upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju imenuju se na temelju njihovog stupnja relevantnog iskustva i stručnog znanja.

Mandat članova upravnog odbora traje četiri godine i može se produljiti jednom. Europski parlament, Komisija i države članice nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika u upravnom odboru.

Predsjednik ili zamjenik predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, predstavnik visokog povjerenika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (‚VP’) te predstavnik Europske svemirske agencije (‚ESA’) pozivaju se prisustvovati sastancima upravnog odbora kao promatrači, prema uvjetima određenima poslovnikom upravnog odbora.

3.   Prema potrebi, sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tog sudjelovanja uspostavljaju se u sporazumima iz članka 23. stavka 1. i u skladu su s poslovnikom upravnog odbora.

4.   Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika iz redova svojih članova. Zamjenik predsjednika automatski zauzima mjesto predsjednika kada je predsjednik spriječen u obavljanju svojih dužnosti. Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje dvije godine, može se produljiti jednom, a istječe kada ta osoba prestane biti član upravnog odbora.

Upravni odbor ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu.

5.   Sastanke upravnog odbora saziva predsjednik.

Izvršni direktor uobičajeno sudjeluje u raspravama, osim ako predsjednik odluči drukčije.

Upravni odbor održava redovite sastanke dva puta godišnje. Osim toga sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.

Upravni odbor može pozvati bilo koju osobu čije mišljenje je od interesa da sudjeluje u sastancima kao promatrač. Članovima upravnog odbora mogu, podložno njegovu poslovniku, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

Agencija pruža upravnom odboru usluge tajništva.

6.   Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, upravni odbor donosi odluke apsolutnom većinom svojih članova koji glasuju.

Potrebna je dvotrećinska većina svih članova koji glasuju za izbor i razrješenje dužnosti predsjednika i zamjenika predsjednika upravnog odbora kako je navedeno u stavku 4. te za donošenje proračuna i programâ rada.

7.   Svaki predstavnik države članice i Komisije ima jedan glas. Izvršni direktor ne glasuje. Odluke na temelju članka 6. stavka 2. točaka (a) i (b) te članka 6. stavka 5., osim za pitanja obuhvaćena poglavljem III., ne donose se bez glasa predstavnika Komisije.

Poslovnikom upravnog odbora određuje se detaljnije uređenje glasovanja, posebno uvjeti pod kojima jedan član može djelovati u ime drugoga.

Članak 6.

Zadaće upravnog odbora

1.   Upravni odbor osigurava da Agencija izvršava zadaće koje su joj dodijeljene na temelju ove Uredbe, te u tu svrhu donosi sve potrebne odluke, ne dovodeći u pitanje nadležnosti dodijeljene Odboru za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti iz poglavlja III.

2.   Upravni odbor također:

(a)

do 30. lipnja prve godine višegodišnjeg financijskog okvira predviđenog člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, usvaja višegodišnji program rada Agencije za razdoblje obuhvaćeno tim višegodišnjim financijskim okvirom, a nakon dodavanja, bez izmjena, odjeljka koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkom (a), na temelju dobivenog mišljenja Komisije. Provodi se savjetovanje s Europskim parlamentom o tom višegodišnjem programu rada pod uvjetom da je svrha tog savjetovanja razmjena mišljenja te da ishod nije obvezujući za Agenciju;

(b)

najkasnije 15. studenoga svake godine donosi program rada Agencije za sljedeću godinu, nakon dodavanja, bez ikakvih izmjena, odjeljka koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkom (b), nakon što dobije mišljenje Komisije;

(c)

obavlja proračunske funkcije predviđene člankom 13. stavcima 5., 6., 10. i 11. te člankom 14. stavkom 5.;

(d)

nadzire rad Centra za praćenje sigurnosti Galileo, kako je navedeno u članku 14. stavku 1. točki (a) podtočki ii. Uredbe (EU) br. 1285/2013;

(e)

usvaja mehanizme za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (14), u skladu s člankom 21. ove Uredbe;

(f)

odobrava dogovore iz članka 23. stavka 2. nakon savjetovanja s Odborom za sigurnosnu akreditaciju o onim odredbama tih sporazuma koje se odnose na sigurnosnu akreditaciju;

(g)

usvaja tehničke postupke potrebne za izvršavanje svojih zadaća;

(h)

usvaja godišnje izvješće o aktivnostima i izgledima Agencije, nakon dodavanja, bez ikakvih izmjena, odjeljka koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkom (c) te ga do 1. srpnja prosljeđuje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu;

(i)

osigurava odgovarajuće popratne aktivnosti u pogledu rezultata i preporuka koje proizlaze iz procjena i revizija navedenih u članku 26., kao i onih koje proizlaze iz istraga koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te svih unutarnjih ili vanjskih revizijskih izvješća i prosljeđuje proračunskom tijelu sve podatke relevantne za ishod postupaka ocjene;

(j)

savjetuje se s izvršnim direktorom o sporazumima o delegiranju iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013 prije njihova potpisivanja;

(k)

na temelju prijedloga izvršnog direktora odobrava radne dogovore između Agencije i Europske svemirske agencije iz članka 14. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1285/2013;

(l)

na temelju prijedloga izvršnog direktora odobrava strategiju za borbu protiv prijevara;

(m)

odobrava, prema potrebi i na temelju prijedloga izvršnog direktora, organizacijske strukture Agencije;

(n)

usvaja i objavljuje svoj poslovnik.

3.   U pogledu osoblja Agencije, upravni odbor izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije (15) (‚Pravilnik o osoblju’) dodijeljene tijelu za imenovanje i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovorâ o radu (‚ovlasti tijela za imenovanje’).

Upravni odbor u skladu s postupkom iz članka 110. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta o zaposlenju ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor podnosi izvješće upravnom odboru o izvršenju tih delegiranih ovlasti. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

Prilikom primjene drugog podstavka ovog stavka, kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti, upravni odbor može odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela za imenovanje izvršnom direktoru i onima kojima ih je potonji dalje delegirao te ih sam provoditi odnosno delegirati ih jednom od svojih članova ili članu osoblja koji nije izvršni direktor.

Međutim, odstupajući od drugog podstavka, upravni odbor mora predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju delegirati ovlasti navedene u prvom podstavku u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti obuhvaćene poglavljem III. i disciplinskim mjerama koje treba poduzeti u vezi s takvim osobljem.

Upravni odbor usvaja provedbene mjere Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s postupkom utvrđenim u članku 110. Pravilnika o osoblju. Prvo se savjetuje s Odborom za sigurnosnu akreditaciju i na odgovarajući način uzima u obzir njegove primjedbe u vezi sa zapošljavanjem, procjenom i reklasifikacijom osoblja uključenog u aktivnosti iz poglavlja III. i o relevantnim disciplinskim mjerama koje treba poduzeti.

Također donosi odluku o utvrđivanju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju. Prije donošenja te odluke upravni odbor se po pitanju upućivanja nacionalnih stručnjaka uključenih u aktivnosti sigurnosne akreditacije iz poglavlja III. savjetuje s Odborom za sigurnosnu akreditaciju i propisno uzima u obzir njegove primjedbe.

4.   Upravni odbor imenuje izvršnog direktora i može produljiti ili okončati njegov mandat u skladu s člankom 15.b stavcima 3. i 4.

5.   Upravni odbor izvršava stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom u vezi s njegovom učinkovitošću, posebno u pogledu sigurnosnih pitanja koja potpadaju pod nadležnost Agencije, osim u odnosu na aktivnosti poduzete u skladu s poglavljem III.

Članak 7.

Izvršni direktor

Agencijom upravlja izvršni direktor koji svoje dužnosti obnaša pod nadzorom upravnog odbora, ne dovodeći u pitanje ovlasti dodijeljene Odboru za sigurnosnu akreditaciju i predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člancima 11. odnosno 11.a.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije i upravnog odbora, izvršni direktor je u izvršavanju svojih dužnosti neovisan i ne traži niti prima upute od bilo koje vlade ni od bilo kojeg drugog tijela.

Članak 8.

Zadaće izvršnog direktora

Izvršni direktor izvršava sljedeće zadaće:

(a)

zastupanje Agencije, osim u pogledu aktivnosti i odluka poduzetih u skladu s poglavljima II. i III., te potpisivanje sporazuma o delegiranju iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013, u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (j) ove Uredbe;

(b)

pripremanje radnih dogovora između Agencije i ESA-e iz članka 14. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1285/2013 te ih podnosi upravnom odboru u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (k) ove Uredbe i potpisuje ih nakon dobivanja potvrde upravnog odbora;

(c)

pripremanje rada upravnog odbora te sudjelovanje bez prava glasa u njegovom radu, podložno članku 5. stavku 5. drugom podstavku;

(d)

provedba odluka upravnog odbora;

(e)

priprema višegodišnjih i godišnjih programa rada Agencije i njihova predaja upravnom odboru na odobrenje, osim dijelova koje je pripremio i usvojio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkama (a) i (b);

(f)

provedba višegodišnjih i godišnjih programa rada, osim dijelova koje provodi predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11.a stavkom 1. točkom (b);

(g)

priprema izvješća o napretku o provedbi godišnjeg programa rada i, prema potrebi, višegodišnjeg programa rada za svaki sastanak upravnog odbora, uključujući neizmijenjeni odjeljak koji je pripremio predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 11.a stavkom 1. točkom (d);

(h)

priprema godišnjeg izvješća o aktivnostima i mogućnostima Agencije, osim dijela koji priprema i usvaja Odbor za sigurnosnu akreditaciju u vezi s aktivnostima iz poglavlja III. u skladu s člankom 11. stavkom 4. točkom (c) i njegovo podnošenje upravnom odboru na odobrenje;

(i)

poduzimanje svih potrebnih mjera, uključujući usvajanje internih upravnih uputa i objavu obavijesti, kako bi se osigurao rad Agencije u skladu s ovom Uredbom;

(j)

sastavljanje nacrta izjave o procjeni prihoda i rashoda Agencije u skladu s člankom 13. te izvršavanje proračun u skladu s člankom 14.;

(k)

osiguravanje da Agencija, kao voditelj Centra za praćenje sigurnosti Galileo, može odgovoriti na upute dostavljene prema Zajedničkoj akciji Vijeća 2004/552/ZVSP (16) i ispuniti svoju ulogu navedenu u članku 6. Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (17);

(l)

osiguravanje kruženja relevantnih informacija, posebno u pogledu sigurnosti, među tijelima Agencije iz članka 3. stavka 1. ove Uredbe;

(m)

priopćivanje Komisiji stajališta Agencije o tehničkim i operativnim specifikacijama potrebnima za provedbu promjena sustavâ iz članka 12. stavka 3. točke (d) Uredbe (EU) br. 1285/2013, uključujući definiranje postupaka odobravanja i preispitivanja te istraživačkih aktivnosti u potporu tim promjenama;

(n)

pripremanje, u bliskoj suradnji s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju za pitanja povezana s aktivnostima sigurnosne akreditacije obuhvaćene poglavljem III. ove Uredbe, organizacijskih struktura Agencije i njihovo podnošenje na odobrenje upravnom odboru;

(o)

u pogledu osoblja Agencije, izvršavanje ovlasti iz članka 6. stavka 3. prvog podstavka, u mjeri u kojoj su mu te ovlasti delegirane u skladu s drugim podstavkom istog stavka;

(p)

nakon odobrenja upravnog odbora, donošenje potrebnih mjera za uspostavu lokalnih ureda u državama članicama ili u trećim zemljama u skladu s člankom 4. stavkom 3.;

(q)

osiguravanje da su Odboru za sigurnosnu akreditaciju, tijelima navedenima u članku 11. stavku 11. i predsjedniku Odbora za sigurnosnu akreditaciju pružene tajničke usluge i sva ostala sredstva potrebna za normalno funkcioniranje;

(r)

pripremanje plana djelovanja za osiguranje praćenja nalaza i preporuka ocjena i revizija iz članka 26. s iznimkom odjeljka plana djelovanja koji se odnosi na aktivnosti obuhvaćene poglavljem III. te dva puta godišnje podnošenje izvješća o napretku Komisiji, nakon dodavanja neizmijenjenog odjeljka čiji je nacrt pripremio Odbor za sigurnosnu akreditaciju, a koje izvješće se podnosi i upravnom odboru kao obavijest;

(s)

poduzimanje sljedećih mjera za zaštitu financijskih interesa Unije:

i.

preventivne mjere protiv prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti te upotreba djelotvornih nadzornih mjera;

ii.

povrat nepotrebno plaćenih iznosa kod kojih su otkrivene nepravilnosti i, prema potrebi, primjena učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih upravnih i financijskih sankcija;

(t)

sastavljanje za Agenciju strategije protiv prijevara koja je razmjerna rizicima od prijevare uzimajući u obzir analizu odnosa troškova i koristi mjera koje treba provesti i uzimajući u obzir rezultate i preporuke koji proizlaze iz istraga OLAF-a te njezino podnošenje na odobrenje upravnom odboru.

2.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

Programi rada i godišnje izvješće

1.   U višegodišnjem programu rada Agencije iz članka 6. stavka 2. točke (a), navedene su aktivnosti koje Agencija treba obavljati tijekom razdoblja obuhvaćenog višegodišnjim financijskim okvirom iz članka 312. Ugovora o financiranju Europske unije, uključujući aktivnosti povezane s međunarodnim odnosima i komunikacijom za koje je odgovorna. U tom programu navodi se opće strateško programiranje, uključujući ciljeve, faze, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti, kao i programiranje resursa, uključujući ljudske i financijske resurse dodijeljene svakoj aktivnosti. Uzima u obzir procjene i revizije navedene u članku 26. ove Uredbe. U svrhu informiranja, višegodišnji program rada uključuje i opise prijenosa zadaća koje Komisija povjerava Agenciji, uključujući zadaće upravljanja programima iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013.

2.   Godišnji program rada naveden u članku 6. stavku 2. točki (b) ove Uredbe temelji se na višegodišnjem programu rada. U njemu su navedena djelovanja koja Agencija treba provesti tijekom nadolazeće godine, uključujući djelovanja povezana s međunarodnim odnosima i komunikacijom za koje je odgovorna. Godišnji program rada obuhvaća detaljne ciljeve i očekivane rezultate, uključujući pokazatelje uspješnosti. Jasno navodi i koje su zadaće dodane, promijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom financijskom godinom te promjene pokazatelja uspješnosti i njihovih ciljanih vrijednosti. U programu su također utvrđeni ljudski i financijski resursi dodijeljeni svakoj aktivnosti. U svrhu informiranja uključuje i zadaće koje je Komisija putem sporazuma o delegiranju povjerila Agenciji u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013.

3.   Izvršni direktor prosljeđuje višegodišnje i godišnje programe rada, nakon što ih usvoji upravni odbor, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i državama članicama te objavljuje njihov sažetak.

4.   Godišnje izvješće iz članka 8. točke (h) ove Uredbe uključuje informacije o:

(a)

provedbi višegodišnjih i godišnjih programa rada, uključujući provedbu u odnosu na pokazatelje uspješnosti;

(b)

izvršavanju proračuna i plana kadrovske politike;

(c)

sustavima Agencije za upravljanje i unutarnju kontrolu i napretku u provedbi sustavâ i tehnika upravljanja projektima iz članka 11. točke (e) Uredbe (EU) br. 1285/2013;

(d)

bilo kojim mjerama za unapređenje utjecaja Agencije na okoliš;

(e)

rezultatima unutarnjih i vanjskih revizija i praćenju preporuka revizije i preporuke za izvršenje proračuna;

(f)

izjavi o jamstvu izvršnog direktora.

Sažetak godišnjeg izvješća se objavljuje.”

3.

U članku 9., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1285/2013, kad god bi sigurnost Unije ili država članica mogla biti pogođena djelovanjem sustavâ, primjenjuju se postupci izneseni u Zajedničkoj akciji 2004/552/ZVSP.”

4.

Članci 10. i 11. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 10.

Opća načela

Aktivnosti sigurnosne akreditacije za europske GNSS sustave iz ovog poglavlja provode se u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

aktivnosti sigurnosne akreditacije i odluke poduzimaju se u kontekstu kolektivne odgovornosti za sigurnost Unije i država članica;

(b)

ulaže se napor kako bi se odluke donosile konsenzusom;

(c)

aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se upotrjebljujući pristup procjene rizika i upravljanja, razmatrajući rizike za sigurnost europskih GNSS sustava kao i utjecaj na troškove ili raspored mjera za smanjenje rizika, a uzimajući u obzir cilj nesmanjivanja opće razine sigurnosti sustavâ;

(d)

odluke o sigurnosnoj akreditaciji pripremaju i provode stručnjaci kvalificirani za područje akreditacije složenih sustava s odgovarajućom razinom sigurnosne provjere i koji djeluju objektivno;

(e)

ulažu se napori kako bi se provelo savjetovanje sa svim relevantnim stranama zainteresiranim za pitanja sigurnosti;

(f)

aktivnosti sigurnosne akreditacije izvode svi relevantni dionici u skladu sa strategijom sigurnosne akreditacije bez obzira na ulogu Europske komisije definiranu Uredbom (EU) br. 1285/2013;

(g)

odluke o sigurnosnoj akreditaciji temelje se, prema procesu definiranom u relevantnoj strategiji sigurnosne akreditacije, na lokalnim odlukama o sigurnosnoj akreditaciji koje donose predmetna nacionalna tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica;

(h)

trajni, transparentni i potpuno razumljivi proces praćenja osigurava poznavanje sigurnosnih rizika za europske GNSS sustave, definiranje sigurnosnih mjera kako bi se smanjili rizici na prihvatljivu razinu s ciljem sigurnosnih potreba Unije i njenih država članica, nesmetanu provedbu programâ i primjenu tih mjera u skladu s konceptom dubinske obrane. Djelotvornost tih mjera neprekidno se procjenjuje. Proces u vezi s procjenom i upravljanjem sigurnosnim rizikom zajednički provode svi dionici programâ u sklopu repetitivnog procesa;

(i)

odluke o sigurnosnoj akreditaciji donose se na strogo neovisan način, uključujući i u odnosu na Komisiju i druga tijela odgovorna za provedbu programâ i pružanje usluga, kao i u odnosu na izvršnog direktora i upravni odbor Agencije;

(j)

aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se uzimajući u obzir potrebu za prikladnom koordinacijom između Komisije i tijela odgovornih za provedbu sigurnosnih odredaba;

(k)

klasificirane podatke EU-a upotrebljavaju i štite svi dionici uključeni u provedbu programâ u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima iznesenima u sigurnosnim pravilima Vijeća odnosno Komisije za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

Članak 11.

Odbor za sigurnosnu akreditaciju

1.   Osniva se Odbor za sigurnosnu akreditaciju za europske GNSS sustave (‚Odbor za sigurnosnu akreditaciju’) kako bi izvršavao zadaće navedene u ovom članku.

2.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju obavlja svoje zadaće bez obzira na odgovornosti dodijeljene Komisiji Uredbom (EU) br. 1285/2013, posebno u pitanjima sigurnosti te ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica u vezi sa sigurnosnim akreditacijama.

3.   U svojstvu tijela za sigurnosnu akreditaciju, Odbor za sigurnosnu akreditaciju je u pogledu sigurnosnih akreditacija za europske GNSS sustave odgovoran za:

(a)

definiranje i potvrđivanje strategije sigurnosnog akreditiranja kojom se određuje:

i.

opseg aktivnosti potrebnih za provedbu i upravljanje akreditacijom europskih GNSS sustava te njihovu moguću povezanost s drugim sustavima;

ii.

proces sigurnosne akreditacije za europske GNSS sustave s razinom detalja primjerenom za potrebnu razinu osiguranja te s jasnim uvjetima potvrđivanja; taj proces vodi se u skladu s relevantnim zahtjevima, posebno s onima navedenima u članku 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013;

iii.

uloga relevantnih dionika uključenih u proces akreditacije;

iv.

raspored za akreditaciju podudaran s fazama programâ, posebno u pogledu razmještaja infrastrukture, pružanja usluga i razvoja;

v.

načela sigurnosnog akreditiranja za mreže povezane sa sustavima i PRS opremu povezanu sa sustavom uspostavljene u sklopu programa Galileo, što moraju provesti nacionalna tijela država članica nadležna za sigurnosna pitanja;

(b)

odlučivanje o sigurnosnom akreditiranju, posebno u pogledu odobrenja za lansiranje satelita, autorizacije za korištenje sustavâ u različitim konfiguracijama i za različite usluge sve do i uključujući signaliziranje u svemiru te autorizaciju za vođenje zemaljskih postaja. U pogledu mreža i PRS opreme povezane sa sustavom uspostavljenim u sklopu programa Galileo, Odbor za sigurnosnu akreditaciju odlučuje samo o autorizaciji tijela za razvoj i proizvodnju PRS prijamnika ili PRS sigurnosnih modula, uzimajući u obzir savjete nacionalnih tijela mjerodavnih za sigurnosna pitanja i opće sigurnosne rizike;

(c)

ispitivanje i odobravanje sve dokumentacije vezane za sigurnosnu akreditaciju, osim za dokumente koje Komisija treba usvojiti prema članku 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članku 8. Odluke br. 1104/2011/EU;

(d)

unutar svojih ovlasti, savjetovanje Komisije prilikom razrade nacrta tekstova za akte iz članka 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i članku 8. Odluke br. 1104/2011/EU, uključujući za uspostavu sigurnosno-operativnih postupaka (SecOp-i), te za izdavanje izjave sa svojim zaključnim stavom;

(e)

ispitivanje i odobravanje procjene sigurnosnog rizika razvijene u skladu s procesom praćenja iz članka 10. točke (h) uzimajući u obzir sukladnost s dokumentima iz točke (c) ovog stavka i onima razvijenima u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 1285/2013 i člankom 8. Odluke br. 1104/2011/EU; surađujući s Komisijom u definiranju mjera za ublažavanje rizika;

(f)

provjeru provedbe sigurnosnih mjera u vezi sa sigurnosnom akreditacijom europskih GNSS sustava, poduzimajući ili sponzorirajući sigurnosne procjene, inspekcije ili preispitivanja u skladu s člankom 12. točkom (b) ove Uredbe;

(g)

potvrđivanje odabira odobrenih proizvoda i mjera koji štite od elektroničkog prisluškivanja (TEMPEST) i odobrenih kriptografskih proizvoda korištenih za pružanje sigurnosti za europske GNSS sustave;

(h)

odobrenje ili, prema potrebi, sudjelovanje u zajedničkom odobrenju s relevantnim tijelima mjerodavnima za sigurnosna pitanja, a u vezi s međusobnom povezanosti europskih GNSS sustava s ostalim sustavima;

(i)

dogovaranje predloška za kontrolu pristupa iz članka 12. točke (c) s relevantnom državom članicom;

(j)

na osnovi izvještaja o riziku iz stavka 11. ovog članka, informiranje Komisije o procjeni rizika i pružanje savjeta Komisiji o mogućnostima rješavanja preostalih rizika za određenu akreditacijsku odluku;

(k)

pomoć Vijeću, uz blisku suradnju s Komisijom, u provedbi Zajedničke akcije 2004/552/ZVSP na poseban zahtjev Vijeća;

(l)

provedbu savjetovanja potrebnih za izvršavanje svojih zadaća.

4.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju također:

(a)

priprema i odobrava dio višegodišnjeg programa rada iz članka 8.a stavka 1. u vezi s operativnim aktivnostima obuhvaćenima ovim poglavljem te financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti, te ga pravodobno podnosi upravnom odboru kako bi mogao biti uključen u višegodišnji program rada;

(b)

priprema i odobrava dio godišnjeg programa rada iz članka 8.a stavka 2. u vezi s operativnim aktivnostima obuhvaćenima ovim poglavljem te financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti, te ga pravodobno podnosi upravnom odboru kako bi mogao biti uključen u godišnji program rada;

(c)

priprema i odobrava dio godišnjeg programa rada iz članka 6. stavka 2. točke (h) u vezi s aktivnostima i mogućnostima Agencije obuhvaćenima ovim poglavljem te financijske i ljudske resurse potrebne za provođenje tih aktivnosti i mogućnosti, te ga pravodobno podnosi upravnom odboru kako bi mogao biti uključen u godišnje izvješće;

(d)

usvaja i objavljuje svoj poslovnik.

5.   Komisija redovito obavješćuje Odbor za sigurnosnu akreditaciju o učincima bilo kojih planiranih odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju o ispravnom vođenju programâ i o provedbi planova rješavanja preostalih rizika. Odbor za sigurnosnu akreditaciju uzima u obzir sva navedena mišljenja Komisije.

6.   Odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju upućuju se Komisiji.

7.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju sastoji se od po jednog predstavnika svake države članice, predstavnika Komisije i predstavnika VP-a. Države članice, Komisija i VP nastoje ograničiti fluktuaciju svojih predstavnika u Odboru za sigurnosnu akreditaciju. Mandat članova Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje četiri godine i može se produljiti. Predstavnik ESA-e poziva se na sastanke Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača. Izuzetno i predstavnici trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogu biti pozvani na sastanke kao promatrači kada se pitanja izravno tiču tih trećih zemalja ili međunarodnih organizacija. Mehanizmi za takvo sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te njegovi uvjeti uspostavljaju se u sporazumima iz članka 23. stavka 1. i u skladu su s poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

8.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju među svojim članovima odabire predsjednika i zamjenika predsjednika dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa. Zamjenik predsjednika automatski zauzima mjesto predsjednika kada je predsjednik spriječen u obavljanju svojih dužnosti.

Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima ovlast razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili obojicu. Odluku o otpuštanju donosi dvotrećinskom većinom.

Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju traje dvije godine i može se jednom produljiti. Mandat svake od navedenih osoba završava kada ta osoba prestane biti član Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

9.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima pristup svim ljudskim i materijalnim resursima potrebnima za pružanje odgovarajuće administrativne podrške te kako bi omogućio, zajedno s tijelima navedenima u stavku 11., izvršavanje svojih zadaća na neovisan način posebno u vezi s vođenjem spisa, pokretanjem i praćenjem primjene sigurnosnih postupaka i provođenjem revizija sigurnosnih sustava, pripremom odluka i organiziranjem sastanaka. Također ima pristup svim informacijama potrebnima za izvršavanje svojih zadaća, a koje posjeduje Agencija, ne dovodeći u pitanje načela autonomije i neovisnosti iz članka 10. točke (i).

10.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju i osoblje Agencije pod njegovim nadzorom obavljaju svoj rad na način kojim osiguravaju autonomiju i neovisnost u vezi s ostalim aktivnostima Agencije, posebno operativnim aktivnostima u vezi s iskorištavanjem sustavâ u skladu s ciljevima programa. U tu svrhu uspostavlja se djelotvorna organizacijska podjela unutar Agencije na osoblje uključeno u aktivnosti obuhvaćene ovim poglavljem i ostalo osoblje Agencije. Odbor za sigurnosnu akreditaciju odmah obavješćuje izvršnog direktora, upravni odbor i Komisiju o bilo kojim okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovu autonomiju i neovisnost. U slučaju da se u okviru Agencije ne pronađe rješenje, Komisija ispituje situaciju uz savjetovanje s relevantnim stranama. Na temelju rezultata tog ispitivanja, Komisija poduzima odgovarajuće mjere za ublažavanje koje Agencija treba provesti i o tome obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

11.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju uspostavlja posebna pomoćna tijela za posebna pitanja, koja djeluju prema njegovim uputama. Istodobno osiguravajući kontinuitet rada, posebno uspostavlja povjerenstvo koje provodi preglede i testiranja sigurnosnih analiza za izradu relevantnih izvješća o riziku kao pomoć Odboru u njegovim odlukama. Odbor za sigurnosnu akreditaciju može uspostaviti i raspustiti stručne skupine kako bi pridonijele radu povjerenstva.

12.   Ne dovodeći u pitanje nadležnost država članica i zadaću Agencije iz članka 14. stavka 1. točke (a) podtočke i. Uredbe (EU) br. 1285/2013, tijekom faze uvođenja programa Galileo, organizira se skupina stručnjaka iz država članica pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju kako bi izvršila zadaće tijela za distribuciju kriptomaterijala (CDA) u pogledu upravljanja kriptografskim materijalom EU-a, a posebno za:

i.

upravljanje ključevima za polijetanja i drugim ključevima potrebnima za funkcioniranje sustava uspostavljenog u sklopu programa Galileo;

ii.

provjeru uspostave i izvršenja postupaka za vođenje evidencije o PRS ključevima, sigurno postupanje s njima, njihovo čuvanje i distribuciju.

13.   Ako se u skladu s općim načelima iz članka 10. ove Uredbe ne može postići konsenzus, Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke većinom glasova kako je predviđeno u članku 16. Ugovora o Europskoj uniji i ne dovodeći u pitanje članak 9. ove Uredbe. Predstavnik Komisije i predstavnik VP-a ne glasuju. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju potpisuje u ime Odbora za sigurnosnu akreditaciju odluke koje je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

14.   Komisija bez nepotrebnog odgađanja redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o učinku donošenja odluka o sigurnosnoj akreditaciji na izvođenje programâ. Ako Komisija smatra da odluka koju je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju može značajno utjecati na izvođenje programâ, primjerice u smislu troškova, rasporeda i rada, o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

15.   Uzimajući u obzir stajališta Europskog parlamenta i Vijeća, koja trebaju biti izražena u roku od mjesec dana, Komisija može usvojiti bilo koju prikladnu mjeru u skladu s Uredbom (EU) br. 1285/2013.

16.   Upravni se odbor periodično obavješćuje o razvoju rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

17.   Raspored rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju poštuje godišnji program rada iz članka 27. Uredbe (EU) br. 1285/2013.”

5.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 11.a

Zadaće predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju

1.   Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju izvršava sljedeće zadaće:

(a)

upravlja aktivnostima sigurnosne akreditacije pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(b)

osigurava provedbu višegodišnjih i godišnjih programa rada Agencije obuhvaćenih ovim poglavljem pod nadzorom Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(c)

surađuje s izvršnim direktorom kako bi pomogao u sastavljanju nacrta plana radnih mjesta iz članka 13. stavka 3. i organizacijskih struktura Agencije;

(d)

priprema dio izvješća o napretku iz članka 8. točke (g) u vezi s operativnim aktivnostima obuhvaćenima ovim poglavljem te ga pravodobno podnosi Odboru za sigurnosnu akreditaciju i izvršnom direktoru kako bi mogao biti uključen u izvješće o napretku;

(e)

priprema dio godišnjeg izvješća i plana djelovanja iz članka 8. točke (h) odnosno (r) u vezi s operativnim aktivnostima obuhvaćenima ovim poglavljem te ga pravodobno podnosi izvršnom direktoru;

(f)

zastupa Agenciju u aktivnostima i odlukama obuhvaćenima ovim poglavljem;

(g)

u pogledu osoblja Agencije uključenog u aktivnosti obuhvaćene ovim poglavljem, izvršava ovlasti iz članka 6. stavka 3. prvog podstavka koje su mu delegirane u skladu s člankom 6. stavkom 3. četvrtim podstavkom.

2.   Što se tiče aktivnosti obuhvaćenih ovim poglavljem, Europski parlament i Vijeće mogu pozvati predsjednika Odbora za sigurnosnu akreditaciju na razmjenu mišljenja o radu i izgledima Agencije pred tim institucijama, uključujući u pogledu višegodišnjih i godišnjih programa rada.”

6.

U članku 12. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

dozvoljavaju propisno ovlaštenim osobama koje je imenovao Odbor za sigurnosnu akreditaciju, pod nadzorom nacionalnih tijela nadležnih za sigurnosna pitanja i u dogovoru s njima, pristup bilo kojim informacijama i bilo kojim područjima i/ili mjestima povezanima sa sigurnošću sustavâ u njihovoj nadležnosti, a u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima te bez diskriminacije na osnovi državljanstva državljana država članica, uključujući i u svrhu sigurnosnih revizija i ispitivanja koje je dogovorio Odbor za sigurnosnu akreditaciju te za proces praćenja sigurnosnog rizika iz članka 10. točke (h). Te revizije i ispitivanja izvode se u skladu sa sljedećim načelima:

i.

naglašava se važnost za sigurnost i djelotvorno upravljanje rizikom unutar istraženih tijela;

ii.

preporučaju se protumjere za ublažavanje specifičnog učinka gubitka povjerljivosti, integriteta ili dostupnosti klasificiranih podataka.”

7.

Članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Izvršni direktor, blisko surađujući s predsjednikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju za aktivnosti obuhvaćene poglavljem III., sastavlja nacrt procjene rashoda i prihoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, jasno odvajajući one elemente nacrta izjave o procjeni koji se odnose na aktivnosti sigurnosne akreditacije te ostale aktivnosti Agencije. Predsjednik Odbora za sigurnosnu akreditaciju prilaže svoju izjavu tom nacrtu, a izvršni direktor prosljeđuje nacrt procjene i izjavu upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju uz nacrt plana radnih mjesta.”;

(b)

stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„5.   Na temelju okvirne procjene rashoda i prihoda te blisko surađujući s Odborom za sigurnosnu akreditaciju u aktivnostima obuhvaćenima poglavljem III., upravni odbor svake godine sastavlja procjenu prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.

6.   Izjavu o procjeni, koja uključuje nacrt plana radnih mjesta zajedno s privremenim godišnjim programom rada, upravni odbor do 31. ožujka prosljeđuje Komisiji i trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama s kojima Unija ima sklopljene sporazume, u skladu s člankom 23. stavkom 1.”

8.

U članku 14., stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.   Europski parlament, na preporuku Vijeća koje djeluje kvalificiranom većinom, prije 30. travnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru u odnosu na izvršenje proračuna za godinu N, uz iznimku dijela izvršenja proračuna koji se odnosi na zadaće koje su, prema potrebi, dodijeljene Agenciji u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1285/2013 na koji se primjenjuje postupak iz članaka 164. i 165. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (18).

9.

Umeće se sljedeće poglavlje:

„POGLAVLJE IV.a

LJUDSKI RESURSI

Članak 15.a

Osoblje

1.   Na osoblje zaposleno u Agenciji primjenjuju se Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije u svrhu primjene navedenog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja.

2.   Osoblje Agencije čine službenici koje je Agencija zaposlila za potrebe izvršavanja svojih zadaća. Oni imaju uvjerenje o sigurnosnoj provjeri shodno klasifikaciji podataka kojima rukuju.

3.   Interna pravila Agencije, poput poslovnika upravnog odbora, poslovnika Odbora za sigurnosnu akreditaciju, financijskih pravila primjenjivih na Agenciju, pravila za primjenu pravilnika o osoblju i pravila za pristup dokumentima, osiguravaju autonomiju i neovisnost osoblja koje provodi aktivnosti sigurnosne akreditacije u odnosu na osoblje koje radi na drugim zadaćama Agencije u skladu s člankom 10. točkom i.

Članak 15.b

Imenovanje i mandat izvršnog direktora

1.   Izvršni se direktor zapošljava kao privremeni član osoblja Agencije u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.   Izvršnog direktora imenuje upravni odbor na osnovi zasluga i dokumentiranih upravnih i menadžerskih vještina, kao i relevantnog znanja i iskustva, iz popisa kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog natječaja koji je uslijedio nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije ili drugdje.

Kandidat kojeg odabere upravni odbor može biti pozvan da što ranije dâ izjavu pred Europskim parlamentom i odgovori na pitanja njegovih članova.

Predsjednik upravnog odbora zastupa Agenciju u svrhu sklapanja ugovora s izvršnim direktorom.

Upravni odbor odluku o imenovanju izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

3.   Mandat izvršnog direktora iznosi pet godina. Na kraju toga mandata Komisija provodi procjenu rada izvršnoga direktora uzimajući u obzir buduće zadaće i izazove koji predstoje Agenciji.

Na osnovi prijedloga Komisije, uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka, upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnom direktoru na razdoblje do četiri godine.

Svaka odluka o produljenju mandata izvršnom direktoru usvaja se dvotrećinskom većinom glasova članova upravnog odbora.

Izvršni direktor čiji je mandat produljen nakon toga ne smije sudjelovati u postupku odabira za istu dužnost.

Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o svojoj namjeri da produlji mandat izvršnog direktora. Prije produljenja mandata izvršni direktor može biti pozvan da dâ izjavu pred relevantnim odborima Europskog parlamenta te da odgovori na pitanja članova.

4.   Upravni odbor može razriješiti dužnosti izvršnog direktora na osnovi prijedloga Komisije ili trećine svojih članova, a to čini odlukom usvojenom dvotrećinskom većinom glasova svojih članova.

5.   Europski parlament i Vijeće mogu pozvati izvršnog direktora na razmjenu mišljenja o radu i izgledima Agencije pred tim institucijama, uključujući u pogledu godišnjeg i višegodišnjeg programa rada. Ta razmjena mišljenja ne dotiče se stvari u vezi s aktivnostima sigurnosne akreditacije obuhvaćenima poglavljem III.

Članak 15.c

Upućeni nacionalni stručnjaci

Agencija može koristiti i nacionalne stručnjake. Ti stručnjaci imaju uvjerenje o sigurnosnoj provjeri shodno klasifikaciji podataka kojima rukuju. Na to se osoblje ne primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika.”

10.

Članci 16. i 17. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 16.

Suzbijanje prijevara

1.   S ciljem borbe protiv prijevara, korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti, Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (19) primjenjuje se na Agenciju bez ograničenja. U tu svrhu Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije Europskih zajednica o internim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (20) te izdaje odgovarajuće odredbe u vezi s osobljem Agencije i upućenim nacionalnim stručnjacima korištenjem modela odluke iz Priloga navedenom sporazumu.

2.   Revizorski sud ima ovlast nadzirati korisnike sredstava Agencije kao i ugovaratelje i podugovaratelje koji su dobili sredstva Unije putem Agencije, na osnovi dostavljene dokumentacije ili provjerama na terenu.

3.   U vezi s bespovratnim sredstvima koja financira ili ugovorima koje dodjeljuje Agencija, OLAF može provesti istragu uključujući i provjere i inspekcije na terenu u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (21) kako bi spriječio prijevare, korupciju i bilo koje druge nezakonite aktivnosti koje štete financijskim interesima Unije.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3. ovog članka, sporazumi o suradnji koje je Agencija sklopila s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama, ugovori i sporazumi o bespovratnim sredstvima sklopljeni s trećim stranama te bilo koja financijska odluka koju je donijela Agencija izrijekom navode da Revizorski sud i OLAF mogu provoditi provjere i istrage u skladu sa svojim pojedinačnim ovlastima.

Članak 17.

Povlastice i imuniteti

Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se na Agenciju i njezino osoblje iz članka 15.a.

11.

Članak 18. briše se.

12.

Članci 22. i 23. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 22.

Sigurnosna pravila o zaštiti klasificiranih ili osjetljivih podataka

1.   Agencija primjenjuje sigurnosna pravila Komisije u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a.

2.   Agencija u svojim internim pravilima može utvrditi odredbe za rukovanje neklasificiranim, ali osjetljivim podacima. Takve odredbe između ostalog obuhvaćaju razmjenu i čuvanje tih podataka te postupanje s njima.

Članak 22.a

Sukobi interesa

1.   Članovi upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, kao i upućeni nacionalni stručnjaci i promatrači, daju izjavu o preuzetim obvezama i izjavu o interesima u kojima navode nepostojanje ili postojanje bilo kakvog izravnog ili neizravnog interesa koji se može smatrati štetnim po njihovu neovisnost. Te izjave moraju biti točne i potpune. Podnose se u pisanom obliku prilikom stupanja na dužnost i obnavljaju se na godišnjoj razini. Ažuriraju se kad god je to potrebno, a posebno u slučaju relevantnih promjena u osobnim okolnostima dotičnih osoba.

2.   Prije svakog sastanka na kojem sudjeluju članovi upravnog odbora i Odbora za sigurnosnu akreditaciju, izvršni direktor, kao i upućeni nacionalni stručnjaci i promatrači i vanjski stručnjaci koji sudjeluju u ad hoc radnim skupinama, točno i potpuno navode nepostojanje ili postojanje interesa koji se mogu smatrati štetnima po njihovu neovisnost u vezi s bilo kojom točkom dnevnog reda te se suzdržavaju od sudjelovanja u raspravi i glasovanju o tim točkama.

3.   Upravni odbor i Odbor za sigurnosnu akreditaciju u svojim poslovnicima utvrđuju praktične dogovore o pravilu izjave o interesima iz stavaka 1. i 2. te o suzbijanju i upravljanju sukobima interesa.

Članak 23.

Sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija

1.   Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Takvo sudjelovanje i njegovi uvjeti određuju se sporazumom između Unije i dotične treće zemlje ili međunarodne organizacije, a u skladu s postupkom utvrđenim u članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

2.   U skladu s relevantnim odredbama tih sporazuma, razrađuju se praktični dogovori za sudjelovanje trećih zemalja ili međunarodnih organizacija u radu Agencije, uključujući dogovore u vezi s njihovim sudjelovanjem u inicijativama koje poduzima Agencija, financijskim doprinosima i osobljem.

Članak 23.a

Zajednička nabava s državama članicama

Za izvršavanje svojih zadaća Agencija je ovlaštena dodijeliti ugovore zajedno s državama članicama u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (22).

13.

Članak 26. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 26.

Preispitivanje, ocjena i revizija

1.   Komisija do 31. prosinca 2016. i svakih pet godina nakon toga provodi ocjenjivanje Agencije, posebno njezinog učinka, djelotvornosti, neometanog rada, radnih metoda, zahtjeva i upotrebe dodijeljenih sredstava. Ocjena posebno uključuje procjenu svih promjena opsega ili prirode zadaća Agencije i financijskog učinka tih promjena. Obuhvaća primjenu politike Agencije o sukobima interesa i također navodi bilo koje okolnosti koje su mogle ugroziti neovisnost i autonomiju Odbora za sigurnosnu akreditaciju.

2.   Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, upravnom odboru i Odboru za sigurnosnu akreditaciju Agencije podnosi izvješće o ocjeni i njezinim zaključcima. Rezultati ocjene dostupni su javnosti.

3.   Svaka druga ocjena uključuje pregled bilance stanja Agencije u pogledu njezinih ciljeva i zadaća. Ako Komisija smatra da nastavak postojanja Agencije nije više opravdan u pogledu dodijeljenih zadaća i ciljeva, Komisija prema potrebi može predložiti stavljanje ove Uredbe izvan snage.

4.   Vanjske revizije rada Agencije mogu se provesti na zahtjev upravnog odbora ili Komisije.”

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 198, 10.7.2013., str. 67.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 12. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 14. travnja 2014.

(3)  Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 1.).

(4)  Uredba (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 276, 20.10.2010., str. 11.).

(5)  Zajednička akcija Vijeća 2004/552/ZVSP od 12. srpnja 2004. o aspektima djelovanja Europskog satelitskog radionavigacijskog sustava koji utječu na sigurnost Europske unije (SL L 246, 20.7.2004., str. 30.).

(6)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

(7)  Odluka br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravilima pristupa javnoj reguliranoj usluzi koju pruža globalni navigacijski satelitski sustav uspostavljen u sklopu programa Galileo (SL L 287, 4.11.2011., str. 1.).

(8)  SL L 15, 20.1.2014., str. 1.

(9)  SL L 283, 29.10.2010., str. 12.

(10)  Odluka 2010/803/EU donesena uz zajedničku suglasnost predstavnika vlada država članica od 10. prosinca 2010. o mjestu sjedišta Agencije za europski GNSS (SL L 342, 28.12.2010., str. 15.).

(11)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(12)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(13)  Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 1.).

(14)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(15)  Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije, utvrđeni u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(16)  Zajednička akcija Vijeća 2004/552/ZVSP od 12. srpnja 2004. o aspektima djelovanja Europskog satelitskog radionavigacijskog sustava koji utječu na sigurnost Europske unije (SL L 246, 20.7.2004., str. 30.).

(17)  Odluka br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravilima za pristup javnoj reguliranoj usluzi koju pruža globalni navigacijski satelitski sustav uspostavljen u sklopu programa Galileo (SL L 287, 4.11.2011., str. 1.).”

(18)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).”

(19)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1).

(20)  SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(21)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).”

(22)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).”


Top