Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014L0107

Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja

OJ L 359, 16.12.2014, p. 1–29 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/107/oj

16.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 359/1


DIREKTIVA VIJEĆA 2014/107/EU

od 9. prosinca 2014.

o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Izazov koji predstavljaju prekogranična porezna prijevara i prekogranična porezna utaja posljednjih godina znatno se povećao te je postao glavni predmet zabrinutosti u Uniji i na globalnoj razini. Zbog neprijavljenih i neoporezovanih dohodaka znatno se smanjuju nacionalni prihodi od poreza. Stoga je hitno potrebno povećati učinkovitost i djelotvornost naplate poreza. Automatska razmjena informacija predstavlja važan instrument u tom pogledu te je Komisija u svojoj Komunikaciji od 6. prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan za jačanje borbe protiv porezne prijevare i porezne utaje istaknula potrebu za snažnim promicanjem automatske razmjene informacija kao budućeg europskog i međunarodnog standarda za transparentnost i razmjenu informacija u poreznim stvarima.

(2)

Značaj automatske razmjene informacija kao sredstva za borbu protiv prekogranične porezne prijevare i prekogranične porezne utaje nedavno je također priznat na međunarodnoj razini (G20 i G8). Nakon pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i nekoliko drugih zemalja, uključujući sve države članice, o bilateralnim sporazumima o automatskoj razmjeni radi provedbe zakona Sjedinjenih Država pod nazivom „Zakon o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u stranim financijskim institucijama” koji je opće poznat kao „FATCA” (Foreign Account Tax Compliance Act), skupina G20 povjerila je Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zadaću da na temelju tih sporazuma razvije jedinstveni globalni standard za automatsku razmjenu informacija u poreznim stvarima.

(3)

Europsko vijeće zatražilo je 22. svibnja 2013. proširenje automatske razmjene informacija na razini Unije i na globalnoj razini s ciljem borbe protiv porezne prijevare, porezne utaje i agresivnog poreznog planiranja. Europsko vijeće također je pozdravilo kontinuirane napore na razini skupina G20, G8 i na razini OECD-a usmjerene na razvoj globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima.

(4)

U veljači 2014. OECD je objavio glavne elemente globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima, odnosno predložak sporazuma između nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja koje su naknadno odobrili ministri financija skupine G20 i guverneri središnjih banaka. Vijeće OECD-a objavilo je u srpnju 2014. potpuni globalni standard, uključujući njegove preostale elemente, odnosno komentare na predložak sporazuma između nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja te modalitete informacijske tehnologije za provedbu globalnog standarda. Ministri financija skupine G20 i guverneri središnjih banaka odobrili su cijeli paket globalnog standarda u rujnu 2014.

(5)

Direktivom Vijeća 2011/16/EU (2) već je predviđena obvezna automatska razmjena informacija među državama članicama o određenim kategorijama dohotka i kapitala, uglavnom nefinancijskog karaktera, koje porezni obveznici drže u državama članicama koje nisu država u kojoj su rezidenti. Njome se također uspostavlja pristup jačanju automatske razmjene informacija u više koraka, njezinim postupnim širenjem na nove kategorije dohotka i kapitala te ukidanjem uvjeta da se informacije moraju razmijeniti samo ako su dostupne. S obzirom na trenutačne povećane mogućnosti ulaganja u inozemstvu u široki spektar financijskih proizvoda, postojeći instrumenti administrativne suradnje u Uniji i međunarodni instrumenti administrativne suradnje u području oporezivanja postali su manje djelotvorni u borbi protiv prekogranične porezne prijevare i prekogranične porezne utaje.

(6)

Kao što je istaknuto u zahtjevu Europskog vijeća, primjereno je unaprijediti proširenje automatske razmjene informacija koje je već predviđeno u članku 8. stavku 5. Direktive 2011/16/EU s obzirom na rezidente u drugim državama članicama. Inicijativom Unije osigurat će se usklađen, dosljedan i sveobuhvatan pristup, na razini cijele Unije, automatskoj razmjeni informacija na unutarnjem tržištu koji bi doveo do ušteda i za porezne uprave i za gospodarske subjekte.

(7)

Činjenica da su države članice sklopile ili će uskoro sklopiti sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi s FATCA-om znači da te države članice omogućuju ili će omogućivati širu suradnju u smislu članka 19. Direktive 2011/16/EU te da su dužne ili će biti dužne omogućiti takvu širu suradnju i s drugim državama članicama.

(8)

Kada bi države članice sklapale paralelne i nekoordinirane sporazume na temelju članka 19. Direktive 2011/16/EU to bi moglo dovesti do poremećaja koji bi bili štetni za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Proširena automatska razmjena informacija na temelju zakonodavnog instrumenta na razini cijele Unije otklonila bi, za države članice, nužnost pozivanja na taj članak radi sklapanja bilateralnih ili multilateralnih sporazuma koji bi se, zbog nepostojanja odgovarajućeg zakonodavstva Unije, mogli smatrati primjerenima u pogledu istog predmeta.

(9)

Radi smanjenja troškova i administrativnog opterećenja i za porezne uprave i za gospodarske subjekte također je ključno osigurati da prošireni obuhvat automatske razmjene informacija unutar Unije bude u skladu s međunarodnim kretanjima. Kako bi se postigao taj cilj države članice trebale bi od svojih financijskih institucija zahtijevati provedbu pravila o izvješćivanju i dubinskoj analizi koja su u potpunosti usklađena s onima koja su navedena u zajedničkom standardu izvješćivanja koji je izradio OECD. Nadalje, područje primjene članka 8. Direktive 2011/16/EU trebalo bi proširiti tako da uključuje iste informacije koje su obuhvaćene OECD-ovim predloškom sporazuma između nadležnih tijela i zajedničkim standardom izvješćivanja. Očekuje se da svaka država članica ima samo jedan jedinstveni popis neizvještajnih financijskih institucija i isključenih računa koji su definirani na domaćoj razini kojima bi se koristila pri provedbi ove Direktive i pri primjeni drugih sporazuma o provedbi globalnog standarda.

(10)

Kategorije izvještajnih financijskih institucija i računa o kojima se izvješćuje obuhvaćene ovom Direktivom koncipirane su radi ograničavanja mogućnosti za porezne obveznike da izbjegnu prijavljivanje zbog premještanja imovine u financijske institucije ili ulaganja u financijske proizvode koji su izvan područja primjene ove Direktive. Međutim, određene financijske institucije i računi za koje postoji mali rizik da će biti upotrijebljeni za poreznu utaju trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Direktive. Pragovi općenito ne bi smjeli biti uključeni u ovu Direktivu jer se mogu lako zaobići dijeljenjem računa u različite financijske institucije. Financijske informacije koje se moraju prijavljivati i razmjenjivati trebale bi se odnositi ne samo na odgovarajući dohodak (kamate, dividende i slične vrste dohotka), već i na stanja na računu i prihode od prodaje financijske imovine kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima porezni obveznik želi prikriti kapital koji sam po sebi predstavlja dohodak ili imovinu za koju je porez utajen. Stoga je obrada informacija na temelju ove Direktive nužna i razmjerna u svrhu omogućavanja poreznim upravama država članica da točno i nedvosmisleno utvrde dotične porezne obveznike, primjenjuju i provode svoje porezne zakone u prekograničnim situacijama, procjenjuju vjerojatnost počinjenja porezne utaje te da izbjegnu nepotrebne daljnje istrage.

(11)

Izvještajne financijske institucije mogle bi ispuniti svoje obveze pružanja informacija u odnosu na fizičke osobe o kojima se izvješćuje primjenom detaljnih aranžmana o priopćavanju informacija, uključujući učestalost priopćavanja, koji su predviđeni njihovim unutarnjim postupcima u skladu s njihovim domaćim pravom.

(12)

Izvještajne financijske institucije, države članice koje šalju informacije i države članice koje primaju informacije, u njihovom svojstvu voditelja obrade podataka, ne bi trebale zadržavati informacije obrađene u skladu s ovom Direktivom dulje nego što je potrebno za ostvarivanje njezine svrhe. S obzirom na razlike u zakonodavstvima država članica, najdulje razdoblje zadržavanja trebalo bi odrediti upućivanjem na zastaru predviđenu domaćim poreznim zakonodavstvom svakog voditelja obrade podataka.

(13)

Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi se koristiti komentarima na predložak sporazuma između nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja koje je izradio OECD, kao izvorom ilustracije ili tumačenja, te kako bi se osigurala dosljednost u primjeni u svim državama članicama. Djelovanjima Unije u ovom području trebalo bi i dalje posebno voditi računa o budućim kretanjima na razini OECD-a.

(14)

Uvjet prema kojem automatska razmjena ovisi o dostupnosti zatražene informacije, kako je predviđeno u članku 8. stavku 1. Direktive 2011/16/EU, ne bi se trebao primjenjivati na nove stavke kako su ovom Direktivom uvrštene u Direktivu 2011/16/EU.

(15)

Referentni prag iz članka 8. stavka 3. Direktive 2011/16/EU trebalo bi izbrisati s obzirom na to da se taj prag ne čini provedivim u praksi.

(16)

Preispitivanje uvjeta dostupnosti koje se planira provesti 2017. trebalo bi proširiti na svih pet kategorija iz članka 8. stavka 1. Direktive 2011/16/EU, kako bi se mogla ispitati opravdanost razmjene informacija od strane svih država članica o svim navedenim kategorijama.

(17)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i slijede načela priznata posebno Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, uključujući pravo zaštite osobnih podataka.

(18)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama pod uvjetima koji su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog jednoobraznosti i djelotvornosti koje su potrebne on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(19)

S obzirom na postojeće strukturne razlike, Austriji bi trebalo dopustiti da prvi put obavi automatsku razmjenu informacija na temelju ove Direktive do 30. rujna 2018. umjesto do 30. rujna 2017.

(20)

Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 3., točka 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9.

‚automatska razmjena’ znači sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija o rezidentima u drugim državama članicama relevantnoj državi članici rezidentnosti, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima. U smislu članka 8. dostupne informacije odnose se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćuje informacije koje su raspoložive u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici. U kontekstu članka 8. stavka 3.a, članka 8. stavka 7.a, članka 21. stavka 2. i članka 25. stavaka 2. i 3. svaki pojam napisan nakošenim slovima ima značenje koje je navedeno u odgovarajućim definicijama navedenima u Prilogu I.”

.

2.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Nadležno tijelo države članice može obavijestiti nadležno tijelo bilo koje druge države članice da ne želi primati informacije o jednoj ili više kategorija dohotka i kapitala iz stavka 1. Ono o tome također obavješćuje Komisiju.

Može se smatrati da država članica ne želi primati informacije u skladu sa stavkom 1. ako ne obavijesti Komisiju o bilo kojoj pojedinoj kategoriji za koju ima dostupne informacije.”

;

(b)

umeće se sljedeći stavak:

„3.a   Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi svoje izvještajne financijske institucije obvezala na primjenu pravila izvješćivanja i dubinske analize, sadržanih u prilozima I. i II., te kako bi osigurala djelotvornu provedbu tih pravila i usklađenost s njima u skladu s odjeljkom IX. Priloga I.

U skladu s primjenjivim pravilima izvješćivanja i dubinske analize sadržanima u prilozima I. i II., nadležno tijelo svake države članice, automatskom razmjenom priopćuje, unutar roka utvrđenog u stavku 6. točki (b), nadležnom tijelu bilo koje druge države članice sljedeće informacije s obzirom na porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2016. u vezi s računom o kojem se izvješćuje:

(a)

ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene pravila dubinske analize u skladu s prilozima, utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresa i porezni identifikacijski broj(-evi) subjekta te ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi) i datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;

(b)

broj računa (ili, u nedostatku broja računa, funkcionalno istovjetna oznaka);

(c)

naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne financijske institucije;

(d)

stanje računa ili vrijednost (uključujući, u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, novčanu vrijednost ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili, ako je tijekom te godine ili tog razdoblja račun zatvoren, zatvaranje računa;

(e)

u slučaju skrbničkog računa:

i.

ukupni bruto iznos kamata, ukupni bruto iznos dividendi i ukupni bruto iznos drugog dohotka ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je plaćeno ili pripisano na račun (ili s obzirom na račun) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

ii.

ukupni bruto primici od prodaje ili otkupa financijske imovine plaćeni ili pripisani na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija djelovala kao skrbnik, broker, ovlaštenik ili zastupnik imatelja računa po nekoj drugoj osnovi;

(f)

u slučaju depozitnog računa, ukupni bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

(g)

u slučaju računa koji nisu opisani u točkama (e) ili (f), ukupni bruto iznos plaćen ili pripisan na račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija obveznik ili dužnik, uključujući agregirani iznos svih isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.

Za potrebe razmjene informacija na temelju ovog stavka, osim ako je drukčije predviđeno u ovom stavku ili u prilozima, iznos i obilježja plaćanja s obzirom na račun o kojem se izvješćuje utvrđuju se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice koja priopćuje informacije.

Prvi i drugi podstavak ovog stavka imaju prednost nad stavkom 1. točkom (c) ili bilo kojim drugim pravnim instrumentom Unije, uključujući Direktivu Vijeća 2003/48/EZ (3), u mjeri u kojoj dotična razmjena informacija ulazi u područje primjene stavka 1. točke (c) ili u područje primjene bilo kojeg drugog pravnog instrumenta Unije, uključujući Direktivu 2003/48/EZ.

(3)  Direktiva Vijeća 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157, 26.6.2003., str. 38.).”"

;

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Do 1. srpnja 2017. Komisija podnosi izvješće koje sadrži pregled i ocjenu statistike i primljenih informacija o pitanjima administrativnih i drugih relevantnih troškova i koristi automatske razmjene informacija, kao i s tim povezane praktične aspekte. Prema potrebi Komisija Vijeću predstavlja prijedlog u vezi s kategorijama i uvjetima utvrđenim u stavku 1., uključujući uvjet da informacije o rezidentima u drugim državama članicama moraju biti dostupne, ili o stavkama iz stavka 3.a, ili i o jednom i o drugom.

Prilikom razmatranja prijedloga koji je predstavila Komisija, Vijeće procjenjuje daljnje jačanje učinkovitosti i funkcioniranja automatske razmjene informacija i podizanja standarda te razmjene, s ciljem osiguravanja da:

(a)

nadležno tijelo svake države članice, automatskom razmjenom, priopćuje nadležnom tijelu bilo koje druge države članice informacije koje se odnose na porezna razdoblja od 1. siječnja 2017. o rezidentima u toj drugoj državi članici, za sve kategorije dohotka i kapitala navedene u stavku 1., onako kako ih treba tumačiti u okviru nacionalnog zakonodavstva države članice koja priopćuje informacije; i

(b)

se popisi kategorija i stavki utvrđenih u stavcima 1. i 3.a prošire kako bi uključili druge kategorije i stavke, uključujući autorske naknade.”

;

(d)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Priopćavanje informacija provodi se kako slijedi:

(a)

za kategorije utvrđene u stavku 1.: najmanje jednom godišnje, u roku od šest mjeseci nakon kraja porezne godine države članice tijekom koje su informacije postale dostupne;

(b)

za informacije utvrđene u stavku 3.a na godišnjoj razini, u roku od devet mjeseci nakon kraja kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja na koje se informacije odnose.”

;

(e)

umeće se sljedeći stavak:

„7.a.   Za potrebe stavka B. podstavka 1. točke (c) i stavka C. podstavka 17. točke (g) odjeljka VIII. Priloga I. svaka država članica do 31. srpnja 2015. Komisiji pruža popis subjekata i računa koje treba tretirati kao neizvještajne financijske institucije i kao isključene račune. Svaka država članica također obavješćuje Komisiju ako dođe do bilo kakvih promjena u tom smislu. Komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije zbirni popis primljenih informacija i ažurira popis prema potrebi.

Države članice osiguravaju da te vrste neizvještajnih financijskih institucija i isključeni računi udovoljavaju svim zahtjevima navedenima u stavku B. podstavku 1. točki (c) i stavku C. podstavku 17. točki (g) odjeljka VIII. Priloga I., a posebno da status financijske institucije kao neizvještajne financijske institucije ili status računa kao isključenog računa ne bude protivan svrsi ove Direktive.”

.

3.

U članku 20., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Automatska razmjena informacija u skladu s člankom 8. šalje se upotrebljavajući standardan obrazac u elektroničkom obliku s ciljem olakšavanja takve automatske razmjene i temeljeno na postojećim obrascima u elektroničkom obliku u skladu s člankom 9. Direktive 2003/48/EZ koji se trebaju koristiti za sve vrste automatske razmjene informacija, koji je donijela Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”

.

4.

U članku 21., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Komisija je odgovorna za sav razvoj mreže CCN koji je potreban za omogućavanje razmjene tih informacija među državama članicama i za osiguravanje sigurnosti mreže CCN.

Države članice odgovorne su za sav razvoj svojih sustava potreban za omogućavanje razmjene tih informacija upotrebom mreže CCN i za osiguravanje sigurnosti svojih sustava.

Države članice osiguravaju da se svaka fizička osoba o kojoj se izvješćuje obavijesti o povredi sigurnosti s obzirom na njezine podatke kada je vjerojatno da će ta povreda negativno utjecati na zaštitu njezinih osobnih podataka ili privatnost.

Države članice odriču se svih zahtjeva za povrat troškova nastalih prilikom primjene ove Direktive osim, prema potrebi, u slučaju naknada plaćenih stručnjacima.”

.

5.

Članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)

postojeći tekst članka 25. postaje stavak 1.;

(b)

umeću se sljedeći stavci:

„2.   Izvještajne financijske institucije i nadležna tijela svake države članice smatraju se voditeljima obrade podataka za potrebe Direktive 95/46/EZ.

3.   Neovisno o stavku 1., svaka država članica osigurava da svaka izvještajna financijska institucija koja je pod njezinom jurisdikcijom obavješćuje svaku dotičnu fizičku osobu o kojoj se izvješćuje da će se informacije koje se na nju odnose, iz članka 8. stavka 3.a, prikupljati i prenositi u skladu s ovom Direktivom te osigurava da izvještajna financijska institucija pruži toj osobi sve informacije na koje ona ima pravo prema svojem domaćem zakonodavstvu kojim se provodi Direktiva 95/46/EZ dovoljno rano da osoba može ostvariti svoja prava na zaštitu podataka i, u svakom slučaju, prije nego što dotična izvještajna financijska institucija izvijesti o informacijama iz članka 8. stavka 3.a nadležno tijelo svoje države članice rezidentnosti.

4.   Informacije obrađene u skladu s ovom Direktivom ne zadržavaju se dulje nego što je potrebno za ostvarivanje svrhe ove Direktive te u svakom slučaju u skladu s domaćim pravilima svakog voditelja obrade podataka o zastari.”

.

6.

Umeću se Prilog I. i Prilog II., čiji su tekstovi navedeni u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

One te mjere primjenjuju od 1. siječnja 2016.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Neovisno o članku 1. točki 2. podtočki (b) i stavku 1. ovog članka, Austrija primjenjuje odredbe ove Direktive od 1. siječnja 2017. u pogledu poreznih razdoblja koja počinju od tog datuma.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

P. C. PADOAN


(1)  SL C 67, 6.3.2014., str. 68.

(2)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).


PRILOG

PRILOG I.

Pravila izvješćivanja i dubinske analize za informacije o financijskim računima

Ovim se Prilogom utvrđuju pravila izvješćivanja i dubinske analize koja moraju primjenjivati izvještajne financijske institucije kako bi se omogućilo državama članicama da automatskom razmjenom priopćavaju informacije iz članka 8. stavka 3.a ove Direktive. U ovom Prilogu također se opisuju pravila i administrativni postupci koje države članice moraju uvesti kako bi se osigurala djelotvorna provedba i usklađenost s postupcima izvješćivanja i dubinske analize navedenima u nastavku.

ODJELJAK I.

OPĆI ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE

A.

Podložno stavcima od C. do E. svaka izvještajna financijska institucija mora izvijestiti nadležno tijelo svoje države članice o sljedećim informacijama u odnosu na svaki račun o kojem se izvješćuje koji pripada izvještajnoj financijskoj instituciji:

1.

ime, adresa, država(-e) članica(-e) rezidentnosti, porezni identifikacijski broj(-evi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize u skladu s odjeljcima V., VI. i VII., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osoba o kojoj se izvješćuje, ime, adresa, država(-e) članica(-e) i druga(-e) (ako postoje) jurisdikcija(-e) rezidentnosti i porezni identifikacijski broj(-evi) subjekta te ime, adresa, država(-e) članica(-e) rezidentnosti, porezni identifikacijski broj(-evi) i datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;

2.

broj računa (ili, u nedostatku broja računa, funkcionalno istovjetna oznaka);

3.

naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne financijske institucije;

4.

stanje računa ili vrijednost (uključujući, u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, novčanu vrijednost ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili, ako je tijekom te godine ili tog razdoblja račun zatvoren, zatvaranje računa;

5.

u slučaju skrbničkog računa:

(a)

ukupni bruto iznos kamata, ukupni bruto iznos dividendi i ukupni bruto iznos drugog dohotka ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je plaćeno ili pripisano na račun (ili s obzirom na račun) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

(b)

ukupni bruto primici od prodaje ili otkupa financijske imovine plaćeni ili pripisani na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija djelovala kao skrbnik, broker, ovlaštenik ili zastupnik imatelja računa po nekoj drugoj osnovi;

6.

u slučaju depozitnog računa, ukupni bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

7.

u slučaju računa koji nisu opisani u stavku A podstavcima 5. ili 6., ukupni bruto iznos plaćen ili pripisan na račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija obveznik ili dužnik, uključujući agregirani iznos isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.

B.

Dostavljene informacije moraju ukazivati na valutu u kojoj je svaki iznos nominiran.

C.

Neovisno o stavku A podstavku 1., za svaki račun o kojem se izvješćuje, a koji je postojeći račun, nije potrebno navesti porezni identifikacijski broj(-eve) ili datum rođenja, ako taj porezni identifikacijski broj/ti porezni identifikacijski brojevi ili datum rođenja nisu u evidenciji izvještajne financijske institucije te se, na temelju domaćeg prava ili nekog pravnog instrumenta Unije, od te izvještajne financijske institucije ne zahtjeva prikupljanje tih podataka na neki drugi način. Međutim, od izvještajne financijske institucije zahtijeva se da upotrijebi odgovarajuće napore kako bi pribavila porezni identifikacijski broj(-eve) i datum rođenja za postojeće račune do kraja druge kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj se za postojeće račune utvrdilo da su računi o kojima se izvješćuje.

D.

Neovisno o stavku A. podstavku 1., porezni identifikacijski broj nije potrebno navesti ako dotična država članica ili druga jurisdikcija rezidentnosti ne izdaje porezni identifikacijski broj.

E.

Neovisno o stavku A podstavku 1., mjesto rođenja nije potrebno navesti osim ako:

1.

se od izvještajne financijske institucije inače, na temelju domaćeg prava, zahtijeva pribavljanje tog podatka i izvješćivanje o njemu ili se od izvještajne financijske institucije inače zahtijeva da ga pribavi i o njemu izvijesti na temelju bilo kojeg pravnog instrumenta Unije koji na snazi ili koji je bio na snazi 5. siječnja 2015.; i

2.

je podatak o tome dostupan u obliku podataka koji se mogu pretraživati elektroničkim putem koje vodi izvještajna financijska institucija.

ODJELJAK II.

OPĆI ZAHTJEVI ZA DUBINSKU ANALIZU

A.

Račun se tretira kao račun o kojem se izvješćuje počevši od datuma kada se za njega utvrdilo da se radi o takvom računu, u skladu s postupcima dubinske analize u odjeljcima od II. do VII. i, ako nije drukčije predviđeno, informacije u pogledu računa o kojem se izvješćuje moraju se prijavljivati jednom godišnje u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine na koju se informacije odnose.

B.

Stanje ili vrijednost računa utvrđuje se posljednjeg dana kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.

C.

Kada se prag stanja ili vrijednosti utvrđuje posljednjeg dana kalendarske godine, odgovarajuće stanje ili vrijednost utvrđuju se posljednjeg dana izvještajnog razdoblja koje završava tom kalendarskom godinom ili u toj kalendarskoj godini.

D.

Svaka država članica može dopustiti izvještajnim financijskim institucijama da se koriste pružateljima usluga za ispunjavanje obveza uvedenih za te izvještajne financijske institucije, a koje se odnose na izvješćivanje i dubinsku analizu, u smislu domaćeg prava, ali te obveze ostaju odgovornost izvještajnih financijskih institucija.

E.

Svaka država članica može dopustiti izvještajnim financijskim institucijama da primjenjuju postupke dubinske analize za nove račune na postojeće račune, te postupke za račune velike vrijednosti na račune male vrijednosti. Kada država članica dopušta da se postupci dubinske analize za novi račun primjenjuju na postojeće račune nastavljaju se primjenjivati pravila koja se inače primjenjuju na postojeće račune.

ODJELJAK III.

DUBINSKA ANALIZA POSTOJEĆIH RAČUNA FIZIČKIH OSOBA

A.

Uvod. Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među postojećim računima fizičkih osoba.

B.

Računi male vrijednosti. Sljedeći postupci primjenjuju se s obzirom na račune male vrijednosti.

1.

Adresa prebivališta. Ako izvještajna financijska institucija u svojoj evidenciji ima trenutačnu adresu prebivališta za imatelja računa koji je fizička osoba na temelju dokumentiranog dokaza, izvještajna financijska institucija može imatelja računa fizičku osobu u porezne svrhe tretirati kao da je rezident u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj se adresa nalazi u svrhu utvrđivanja je li taj imatelj računa koji je fizička osoba osoba o kojoj se izvješćuje.

2.

Pretraživanje elektroničke evidencije. Ako se izvještajna financijska institucija ne oslanja na trenutačnu adresu prebivališta za imatelja računa koji je fizička osoba na temelju dokumentiranog dokaza, kako je utvrđeno u stavku B podstavku 1., ona mora provjeriti podatke koji se mogu pretraživati elektroničkim putem i koji se vode u izvještajnoj financijskoj instituciji s obzirom na svaku od sljedećih indicija i primijeniti stavak B podstavke od 3. do 6.:

(a)

za imatelja računa utvrđeno je da je rezident države članice;

(b)

trenutačna poštanska adresa ili adresa prebivališta (uključujući poštanski pretinac) je u državi članici;

(c)

jedan ili više telefonskih brojeva je u državi članici, a telefonski broj u državi članici izvještajne financijske institucije ne postoji;

(d)

trajni nalozi (osim s obzirom na depozitni račun) za prijenos sredstava na račun koji se vodi u državi članici;

(e)

trenutačno važeća punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje dodijeljeno osobi koja ima adresu u državi članici; ili

(f)

nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge u državi članici ako izvještajna financijska institucija ima samo tu adresu imatelja računa u svojoj evidenciji.

3.

Ako se elektroničkim pretraživanjem ne otkrije nijedna od indicija navedenih u stavku B podstavku 2., dodatne mjere nije potrebno poduzimati sve dok ne nastupe izmijenjene okolnosti na temelju kojih se jedna ili više indicija može povezati s računom ili dok račun ne postane račun velike vrijednosti.

4.

Otkrije li se elektroničkim pretraživanjem bilo koja od indicija navedenih u stavku B podstavku 2. točkama od (a) do (e) ili izmijenjene okolnosti dovedu do toga da se jedna ili više indicija mogu povezati s računom, izvještajna financijska institucija tada mora imatelja računa u svrhu oporezivanja tretirati kao da je rezident u svakoj državi članici za koju je utvrđena indicija, osim ako odluči primijeniti stavak B podstavak 6. i ako se jedan od izuzetaka iz tog stavka primjenjuje na taj račun.

5.

Ako se elektroničkim pretraživanjem za imatelja računa otkrije nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge u državi članici i nijedna druga adresa i nijedna druga indicija navedena u stavku B podstavku 2. točkama od (a) do (e), izvještajna financijska institucija mora, prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti, primijeniti pretraživanje evidencija koje se vode na papiru koje je opisano u stavku C podstavku 2., ili mora od imatelja računa nastojati dobiti izjavu o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti u svrhu oporezivanja takvog imatelja računa. Ako se pretraživanjem evidencija na papiru ne utvrdi indicija, a pokušaj dobivanja izjave o rezidentnosti od imatelja računa ili dokumentiranog dokaza ne bude uspješan, izvještajna financijska institucija mora prijaviti takav račun nadležnom tijelu svoje države članice kao nedokumentirani račun.

6.

Neovisno o pronalaženju indicija u skladu sa stavkom B podstavkom 2. od izvještajne financijske institucije ne zahtijeva se da imatelja računa tretira kao da se radi o rezidentu države članice ako:

(a)

informacije o imatelju računa sadrže podatak o trenutačnoj poštanskoj adresi ili adresi prebivališta u toj državi članici, jedan ili više telefonskih brojeva u toj državi članici (a ne sadrže telefonski broj u državi članici izvještajne financijske institucije) ili trajni nalog (s obzirom na financijske račune osim depozitnih računa) za prijenos sredstava na račun koji se vodi u državi članici, a izvještajna financijska institucija ishodila je ili prethodno provjerila i u evidenciji ima:

i.

izjavu imatelja računa o rezidentnosti u državi (-ama) članici (-ama) ili drugoj (-im) jurisdikciji (-ma) koja (-e) ne uključuje (-u) tu državu članicu; i

ii.

dokumentirani dokaz kojim se utvrđuje da račun imatelja računa ima status računa o kojemu se ne izvješćuje;

(b)

informacije o imatelju računa sadrže trenutačno važeću punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje dodijeljeno osobi koja ima adresu u toj državi članici, a izvještajna financijska institucija ishodila je ili prethodno provjerila i u evidenciji ima:

i.

izjavu imatelja računa o rezidentnosti u državi (-ama) članici (-ama) ili drugoj (-im) jurisdikciji (-ma) koje ne uključuje (-u) tu državu članicu; ili

ii.

dokumentirani dokaz kojim se utvrđuje da račun imatelja računa ima status računa o kojemu se ne izvješćuje.

C.

Napredni postupci provjere računa velike vrijednosti. Sljedeći napredni postupci provjere primjenjuju se na račune velike vrijednosti.

1.

Pretraživanje elektroničke evidencije. S obzirom na račune velike vrijednosti, izvještajna financijska institucija mora provjeravati podatke koji se mogu pretraživati elektroničkim putem, a koji se vode u izvještajnoj financijskoj instituciji za svaku od indicija opisanih u stavku B podstavku 2.

2.

Pretraživanje evidencija koje se vode na papiru. Ako baze podataka izvještajne financijske institucije koje je moguće elektronički pretražiti sadrže polja i obuhvaćaju sve informacije opisane u stavku C. podstavku 3., tada nije potrebno daljnje pretraživanje evidencija koje se vode na papiru. Ako elektroničke baze podataka ne obuhvaćaju sve ove informacije, izvještajna financijska institucija mora i za račune velike vrijednosti izvršiti provjeru trenutne glavne datoteke klijenata, kao i sljedećih isprava povezanih s računom, ako podaci o njima nisu sadržani u trenutnoj glavnoj datoteci klijenata, koje je izvještajna financijska institucija prikupila u posljednjih pet godina za svaku indiciju opisanu u stavku B podstavku 2.:

(a)

najnoviji dokumentirani dokaz prikupljen o računu;

(b)

najnoviji ugovor ili isprave o otvaranju računa;

(c)

najnovija dokumentacija koju je izvještajna financijska institucija prikupila a u skladu s postupcima AML/KYC ili u druge regulatorne svrhe;

(d)

svaki obrazac trenutačno važeće punomoći ili ovlaštenja za potpisivanje; i

(e)

svaki trenutačno važeći trajni nalog (osim s obzirom na depozitni račun) za prijenos sredstava.

3.

Iznimka kada baze podataka sadržavaju dostatne informacije. Izvještajna financijska institucija nije dužna pretraživati evidenciju koja se vodi na papiru opisanu u stavku C podstavku 2. ako informacije izvještajne financijske institucije koje se mogu elektronički pretraživati sadržavaju sljedeće:

(a)

status rezidentnosti imatelja računa;

(b)

adresu prebivališta imatelja računa i važeću poštansku adresu trenutačno u spisu izvještajne financijske institucije;

(c)

telefonski broj ili brojeve imatelja računa koji su trenutačno u spisu izvještajne financijske institucije, ako postoje;

(d)

u slučaju financijskih računa koji nisu depozitni računi, informacije o tome postoje li trajni nalozi za prijenos sredstava s računa na drugi račun (uključujući račun u drugoj podružnici izvještajne financijske institucije ili u drugoj financijskoj instituciji);

(e)

informacije o tome postoji li trenutačno važeća adresa iz usluge ili nalog za zadržavanje pošte za imatelja računa; i

(f)

informacije o tome postoji li punomoć ili ovlaštenje za potpisivanje po računu.

4.

Provjera stvarnih saznanja osobnog bankara klijenta. Osim pretraživanja evidencije koja se vode elektronički i na papiru, opisanih u stavku C podstavcima 1. i 2., izvještajna financijska institucija mora svaki račun velike vrijednosti koji vodi osobni bankar (uključujući svaki financijski račun koji se agregira s tim računom velike vrijednosti) smatrati računom o kojem se izvješćuje, ako osobni bankar ima stvarna saznanja o tome da je imatelj računa osoba o kojoj se izvješćuje.

5.

Učinak utvrđivanja indicija.

(a)

Ako naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u stavku C nije utvrđena ni jedna indicija iz stavka B podstavka 2. i ako je utvrđeno da računa ne drži osoba o kojoj se izvješćuje iz stavka C podstavka 4., nije potrebno provoditi daljnje mjere sve dok ne nastupi promjena okolnosti na temelju koje se s računom može povezati jedna ili nekoliko indicija.

(b)

Ako se naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u stavku C otkrije bilo koja indicija iz stavka B podstavka 2. od točke (a) do točke (e) ili nastupi li naknadna promjena okolnosti na temelju koje se jedna ili više indicija mogu povezati s računom, izvještajna financijska institucija mora smatrati takav račun računom o kojem se izvješćuje s obzirom na svaku državu članicu za koju je indicija utvrđena, osim ako odluči primijeniti stavak B podstavak 6. i ako se na taj račun odnosi jedna od iznimki iz tog podstavka.

(c)

Ako je naprednom provjerom računa velike vrijednosti opisanom u stavku C utvrđen nalog za zadržavanje pošte ili adresa iz usluge te za imatelja računa nije utvrđena ni jedna druga adresa i ni jedna druga indicija navedena u stavku B podstavku 2. točkama od (a) do (e), izvještajna financijska institucija mora od tog imatelja računa dobiti izjavu o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti imatelja računa u svrhu oporezivanja. Ako izvještajna financijska institucija ne može dobiti takvu izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili dokumentirani dokaz, ona mora nadležnom tijelu svoje države članice prijaviti račun kao nedokumentirani račun.

6.

Ako na dan 31. prosinca 2015.postojeći račun fizičke osobe nije račun velike vrijednosti, no postane račun velike vrijednosti na posljednji dan sljedeće kalendarske godine, izvještajna financijska institucija mora provesti postupke napredne provjere tog računa, opisane u stavku C, u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je taj račun postao račun velike vrijednosti. Ako se na temelju te provjere za takav račun utvrdi da je račun o kojem se izvješćuje, izvještajna financijska institucija mora dostaviti tražene informacije o takvom računu s obzirom na godinu u kojoj je utvrđeno da se radi o računu o kojem se izvješćuje i za sljedeće godine na godišnjoj razini, osim ako imatelj računa prestane biti osoba o kojoj se izvješćuje.

7.

Kada jednom izvještajna financijska institucija primijeni postupke napredne provjere opisane u stavku C na račun velike vrijednosti, od izvještajne financijske institucije ne zahtijeva se da ponovno primjenjuje takve postupke, osim provjere osobnog bankara opisane u stavku C podstavku 4., na isti račun velike vrijednosti u bilo kojoj narednoj godini, osim ako je račun nedokumentiran, a u tom bi ih slučaju izvještajna financijska institucija trebala primjenjivati jednom godišnje sve dok takav račun prestane biti nedokumentiran.

8.

Dođe li do promjena okolnosti s obzirom na račun velike vrijednosti na temelju kojih se jedna ili više indicija opisanih u stavku B podstavku 2. mogu povezati s računom, izvještajna financijska institucija mora smatrati račun računom o kojem se izvješćuje s obzirom na svaku državu članicu za koju je utvrđena indicija, osim ako odluči primijeniti stavak B podstavak 6. i ako se na taj račun odnosi jedna od iznimki iz tog podstavka.

9.

Izvještajna financijska institucija mora provesti postupke pomoću kojih osobni bankar može utvrditi svaku promjenu okolnosti računa. Na primjer, ako osobni bankar dobije obavijest da imatelj računa ima novu poštansku adresu u državi članici, izvještajna financijska institucija dužna je novu adresu smatrati promjenom okolnosti i, ako odluči primijeniti stavak B podstavak 6., dužna je od imatelja računa prikupiti odgovarajuću dokumentaciju.

D.

Provjera postojećih računa velike vrijednosti fizičkih osoba mora biti dovršena do 31. prosinca 2016.Provjera postojećih računa male vrijednosti fizičkih osoba mora biti dovršena do 31. prosinca 2017.

E.

Svaki postojeći račun fizičke osobe za koji je utvrđeno da je račun o kojem se izvješćuje prema ovom odjeljku mora se smatrati računom o kojem se izvješćuje u svim godinama koje slijede, osim ako imatelj računa prestane biti osoba o kojoj se izvješćuje.

ODJELJAK IV.

DUBINSKA ANALIZA NOVIH RAČUNA FIZIČKIH OSOBA

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među novim računima fizičkih osoba.

A.

S obzirom na nove račune fizičkih osoba, nakon otvaranja računa, izvještajna financijska institucija mora dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa, koja može biti dio dokumentacije koja prati otvaranje računa, a koja omogućuje izvještajnoj financijskoj instituciji da utvrdi rezidentnost imatelja računa u svrhu oporezivanja, te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je izvještajna financijska institucija pribavila u vezi s otvaranjem računa, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima AML/KYC.

B.

Ako se na temelju izjave o rezidentnosti imatelja računa ustanovi da je imatelj računa rezident u svrhu oporezivanja u državi članici, izvještajna financijska institucija mora smatrati račun računom o kojem se izvješćuje, a izjava o rezidentnosti imatelja računa mora također sadržavati porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na tu državu članicu (podložno stavku D. odjeljka I.) i datum rođenja.

C.

Ako se promijene okolnosti s obzirom na novi račun fizičke osobe tako da izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana, izvještajna financijska institucija ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti i mora pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti imatelja računa kojom se utvrđuje rezidentnost u svrhu oporezivanja imatelja računa.

ODJELJAK V.

DUBINSKA ANALIZA POSTOJEĆIH RAČUNA SUBJEKATA

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među postojećim računima subjekata.

A.

Računi subjekata koje nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati. Osim ako izvještajna financijska institucija odabere drukčije, bilo u odnosu na sve postojeće račune subjekata ili zasebno za svaku jasno utvrđenu skupinu takvih računa, postojeći račun subjekta čije agregirano stanje računa ili vrijednost ne premašuje na dan 31. prosinca 2015. iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 250 000 USD, nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati kao račun o kojem se izvješćuje sve dok agregirano stanje računa ili vrijednost ne bude veća od tog iznosa na posljednji dan u bilo kojoj sljedećoj kalendarskoj godini.

B.

Računi subjekata koji podliježu provjeri. Postojeći račun subjekta čije agregirano stanje računa ili vrijednost na dan 31. prosinca 2015. premašuje iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovora 250 000 USD i postojeći račun subjekta čije stanje na dan 31. prosinca 2015. ne premašuje taj iznos, ali čije agregirano stanje računa ili vrijednost na posljednji dan bilo koje naredne kalendarske godine premaši taj iznos mora se provjeriti u skladu s postupcima utvrđenima u stavku D.

C.

Računi subjekata o kojima treba izvješćivati. Što se tiče postojećih računa subjekata opisanih u stavku B samo računi čiji su vlasnici jedan ili više subjekata koji su osobe o kojima se izvješćuje ili su njihovi vlasnici pasivni NFE-i koji imaju jednu ili više osoba koje nad njima imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, smatraju se računima o kojima se izvješćuje.

D.

Postupci provjere radi utvrđivanja računa subjekata o kojima treba izvješćivati. Na postojeće račune subjekata opisane u stavku B izvještajna financijska institucija mora primijeniti sljedeće postupke provjere kako bi utvrdila je li vlasnik računa jedna ili više osoba o kojima se izvješćuje ili pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje:

1.

Utvrđivanje je li subjekt osoba o kojoj se izvješćuje.

(a)

Provjera informacija koje se čuvaju u regulatorne svrhe ili radi odnosa s klijentom (uključujući informacije prikupljene u skladu s postupcima AML/KYC) kako bi se utvrdilo ukazuju li te informacije na to da je imatelj računa rezident u državi članici. Podaci koji u tu svrhu upućuju na to da je imatelj računa rezident u državi članici uključuju podatke o mjestu osnivanja ili organiziranja ili adresu u državi članici.

(b)

Ako informacije upućuju na to da je imatelj računa rezident u državi članici, izvještajna financijska institucija mora račun smatrati računom o kojem se izvješćuje, osim ako dobije izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili na temelju informacija kojima raspolaže ili javno dostupnih informacija opravdano utvrdi da imatelj računa nije osoba o kojoj se izvješćuje.

2.

Utvrđivanje je li subjekt pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Što se tiče imatelja računa postojećeg računa subjekta (uključujući subjekt koji je osoba o kojoj se izvješćuje) izvještajna financijska institucija mora utvrditi je li imatelj računa pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Ako je bilo koja od osoba koje imaju kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, tada se račun mora smatrati računom o kojem se izvješćuje. Pri tom utvrđivanju izvještajna financijska institucija mora slijediti upute iz stavka D podstavka 2. točaka od (a) do (c) prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti.

(a)

Utvrđivanje je li imatelj računa pasivni NFE. Radi utvrđivanja je li imatelj računa pasivni NFE, izvještajna financijska institucija mora dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa radi utvrđivanja njegova statusa, osim ako raspolaže informacijama ili ako su javno dostupne informacije na temelju kojih se može opravdano utvrditi da je imatelj računa aktivan NFE ili financijska institucija osim investicijskog subjekta, opisanog u stavku A podstavku 6. točki (b) odjeljka VIII., koja nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije.

(b)

Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa. U svrhu utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa, izvještajna financijska institucija može se osloniti na informacije koji se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC.

(c)

Utvrđivanje je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje. U svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija može se osloniti na:

i.

informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC u slučaju postojećeg računa subjekta koji vode jedan ili više NFE-a s agregiranim stanjem računa ili vrijednošću koja ne premašuje iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 1 000 000 USD; ili

ii.

izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu iz države (-a) članice (-a) ili druge (-ih) jurisdikcije (-a) u kojoj (-ima) je osoba koja ima kontrolu rezident u svrhu oporezivanja.

E.

Vremenski okvir za provjere i dodatni postupci koji se primjenjuju na postojeće račune subjekata

1.

Provjera postojećih računa subjekata s agregiranim stanjem ili vrijednošću koje(-a) na dan 31. prosinca 2015. premašuje iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 250 000 USD mora biti okončana do 31. prosinca 2017.

2.

Provjera postojećih računa subjekata s agregiranim stanjem ili vrijednošću koje(-a) na dan 31. prosinca 2015. ne premašuje iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara 250 000 USD, ali na dan 31. prosinca naredne godine premašuje taj iznos, mora biti okončana u kalendarskoj godini nakon godine u kojoj agregirano stanje računa ili vrijednost premašuje taj iznos.

3.

Ako se promijene okolnosti u vezi s postojećim računom subjekta na temelju kojih izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da je izjava o rezidentnosti ili druga dokumentacija u vezi s računom netočna ili nepouzdana, izvještajna financijska institucija mora ponovno utvrditi status računa u skladu s postupcima utvrđenima u stavku D.

ODJELJAK VI.

DUBINSKA ANALIZA NOVIH RAČUNA SUBJEKATA

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među novim računima subjekata.

Postupci provjere radi utvrđivanja računa subjekata o kojima treba izvješćivati. Za nove račune subjekata izvještajna financijska institucija mora primjenjivati sljedeće postupke provjere kako bi se utvrdilo je li račun u vlasništvu jedne ili više osoba o kojima se izvješćuje ili pasivnih NFE-a s jednom ili više osoba koje nad njima imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje:

1.

Utvrđivanje je li subjekt osoba o kojoj se izvješćuje.

(a)

Pribavljanje izjave o rezidentnosti imatelja računa koja može biti dio dokumentacije koja prati otvaranje računa, a koja omogućuje izvještajnoj financijskoj instituciji da utvrdi rezidentnost imatelja računa u svrhu oporezivanja, te potvrđivanje opravdanosti te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je izvještajna financijska institucija pribavila u vezi s otvaranjem računa, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima AML/KYC. Ako subjekt potvrdi da nema prebivališta u svrhu oporezivanja, izvještajna financijska institucija može se osloniti na adresu glavnog ureda subjekta radi utvrđivanja rezidentnosti imatelja računa.

(b)

Ako izjava o rezidentnosti imatelja računa upućuje na to da je imatelj računa rezident u državi članici, izvještajna financijska institucija mora smatrati račun računom o kojem se izvješćuje, osim ako na temelju informacija koje posjeduje ili koje su javno dostupne opravdano utvrdi da imatelj računa nije osoba o kojoj se izvješćuje s obzirom na tu državu članicu.

2.

Utvrđivanje je li subjekt pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Što se tiče imatelja računa novog računa subjekta (uključujući subjekt koji je osoba o kojoj se izvješćuje) izvještajna financijska institucija mora utvrditi je li imatelj računa pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Ako je bilo koja od osoba koje imaju kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, tada se račun mora smatrati računom o kojem se izvješćuje. Pri tom utvrđivanju izvještajna financijska institucija mora slijediti upute iz stavka A podstavka 2. točaka od (a) do (c) prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti.

(a)

Utvrđivanje je li imatelj računa pasivni NFE. Radi utvrđivanja je li imatelj računa pasivni NFE izvještajna financijska institucija mora se osloniti na izjavu o rezidentnosti imatelja računa radi utvrđivanja njegova statusa, osim ako raspolaže informacijama ili ako su javno dostupne informacije na temelju kojih se može opravdano utvrditi da je imatelj računa aktivan NFE ili financijska institucija osim investicijskog subjekta, opisanog u stavku A podstavku 6. točki (b) odjeljka VIII., koja nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije.

(b)

Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa. U svrhu utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad imateljem računa, izvještajna financijska institucija može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima AML/KYC.

(c)

Utvrđivanje je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje. U svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija može se osloniti na izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.

ODJELJAK VII.

POSEBNA PRAVILA DUBINSKE ANALIZE

Sljedeća dodatna pravila primjenjuju se u provedbi postupaka dubinske analize koji su opisani gore:

A.

Oslanjanje na izjave o rezidentnosti imatelja računa i dokumentirane dokaze. Izvještajna financijska institucija ne smije se oslanjati na izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili dokumentirane dokaze ako izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da su izjava o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz netočni ili nepouzdani.

B.

Alternativni postupci za financijske račune u vlasništvu fizičkih osoba korisnika ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police i za skupni ugovor o osiguranju ili skupni ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police. Izvještajna financijska institucija može pretpostaviti da fizička osoba korisnik (osim vlasnika) ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koja prima naknadu u slučaju smrti nije osoba o kojoj se izvješćuje i može smatrati takav financijski račun računom o kojemu se ne izvješćuje, osim ako izvještajna financijska institucija ima stvarna saznanja ili razloge vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje. Izvještajna financijska institucija ima razloga vjerovati da je korisnik ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police osoba o kojoj se izvješćuje ako informacije koje je prikupila izvještajna financijska institucija i koje su povezane s korisnikom sadrže indicije, kako je opisano u stavku B odjeljka III. Ako izvještajna financijska institucija ima stvarna saznanja ili razloge vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija mora primijeniti postupke iz stavka B odjeljka III.

Izvještajna financijska institucija može smatrati financijski račun koji je udio člana u skupnom ugovoru o osiguranju ili skupnom ugovoru o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police financijskim računom o kojem se ne izvješćuje do datuma na koji se iznos isplaćuje zaposleniku/imatelju certifikata ili korisniku, ako financijski račun koji je udio člana u skupnom ugovora o osiguranju ili skupnom ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ispunjava sljedeće uvjete:

i.

skupni ugovor o osiguranju ili skupni ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police izdan je poslodavcu i obuhvaća 25 ili više zaposlenika/imatelja certifikata;

ii.

zaposlenici/imatelji certifikata imaju pravo primiti svaku ugovorenu vrijednost koja se odnosi na njihove udjele i imenovati korisnike naknade koja se isplaćuje u slučaju zaposlenikove smrti; i

iii.

agregirani iznos koji se isplaćuje svakom zaposleniku/imatelju certifikata ili korisniku nije veći od iznosa nominiranog u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 1 000 000 USD.

Pojam ‚skupni ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police’ znači ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police kojim se: i. osiguravaju fizičke osobe koje su povezane putem poslodavca, trgovinskog udruženja, sindikata ili drugog udruženja ili skupine; i ii. na temelju kojeg se zaračunava premija za svakog člana skupine (ili člana kategorije unutar skupine) koja se utvrđuje bez obzira na zdravstvene karakteristike pojedinca, osim godina starosti, spola i pušačkih navika člana (ili kategorije članova) skupine.

Pojam ‚skupni ugovor o rentnom osiguranju’ znači ugovor o rentnom osiguranju u kojem su vjerovnici fizičke osobe koje su povezane putem poslodavca, trgovinskog udruženja, sindikata ili drugog udruženja ili skupine.

C.

Pravila o agregiranju stanja računa i valuti

1.

Agregiranje računâ fizičkih osoba. U svrhu utvrđivanja agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa fizičke osobe, izvještajna financijska institucija dužna je agregirati sve financijske račune koje vodi izvještajna financijska institucija ili povezani subjekt, ali samo u mjeri u kojoj računalni sustavi izvještajne financijske institucije povezuju financijske račune s obzirom na podatkovni element kao što je broj klijenta ili porezni identifikacijski broj i omogućuju agregiranje stanja ili vrijednosti po računima. Svakom imatelju zajedničkog financijskog računa pripisuje se ukupno stanje ili vrijednost zajedničkog financijskog računa za potrebe primjene uvjeta agregiranja opisanih u ovom stavku.

2.

Agregiranje računâ subjekata. U svrhu utvrđivanja agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa subjekta, izvještajna financijska institucija dužna je uzeti u obzir sve financijske račune koje vodi izvještajna financijska institucija ili povezani subjekt, ali samo u mjeri u kojoj računalni sustavi izvještajne financijske institucije povezuju financijske račune s obzirom na podatkovni element kao što je broj klijenta ili porezni identifikacijski broj i omogućuju agregiranje stanja ili vrijednosti po računima. Svakom imatelju zajedničkog financijskog računa pripisuje se ukupno stanje ili vrijednost zajedničkog financijskog računa za potrebe primjene uvjeta agregiranja opisanih u ovom stavku.

3.

Posebno pravilo agregiranja koje se primjenjuje na osobne bankare. U svrhu utvrđivanja agregiranog stanja ili vrijednosti financijskih računa pojedine osobe kako bi se utvrdilo radi li se o računu velike vrijednosti, izvještajna financijska institucija također je dužna, kada se radi o financijskim računima za koje osobni bankar sazna ili ima razloga vjerovati da su u izravnom ili neizravnom vlasništvu, pod kontrolom iste osobe ili da ih je otvorila ista osoba (osim u svojstvu fiducijara), agregirati sve takve račune.

4.

Tumačenje iznosa kao njihove protuvrijednosti u drugim valutama. Sve iznose nominirane u domaćoj valuti svake države članice treba tumačiti kao njihovu protuvrijednost u drugim valutama u skladu s nacionalnim pravom.

ODJELJAK VIII.

DEFINICIJE

Sljedeći pojmovi imaju dolje utvrđena značenja:

A.   Izvještajna financijska institucija

1.

Pojam ‚izvještajna financijska institucija’ znači svaka financijska institucija države članice koja nije neizvještajna financijska institucija. Pojam ‚financijska institucija države članice’ znači: i. svaka financijska institucija koja je rezident u državi članici, no isključuje svaku podružnicu te financijske institucije koja se nalazi izvan te države članice te ii. bilo koja podružnica financijske institucije koje nije rezident u državi članici ako se ta podružnica nalazi u toj državi članici.

2.

Pojam ‚financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije’ znači: i. svaka financijska institucija koja je rezident u sudjelujućoj jurisdikciji, no isključuje svaku podružnicu te financijske institucije koja se nalazi izvan te sudjelujuće jurisdikcije te ii. svaka podružnica financijske institucije koje nije rezident u sudjelujućoj jurisdikciji ako se ta podružnica nalazi u toj sudjelujućoj jurisdikciji.

3.

Pojam ‚financijska institucija’ znači skrbnička institucija, depozitna institucija, investicijski subjekt ili određeno društvo za osiguranje.

4.

Pojam ‚skrbnička institucija’ znači svaki subjekt čiji se značajan dio poslovanja odnosi na držanje financijske imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu za tuđi račun kao značajan dio svog poslovanja ako je bruto dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i povezanih financijskih usluga jednaka ili veća od 20 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnje razdoblje koje završava 31. prosinca (ili posljednjeg dana nekalendarske godine računovodstvenog razdoblja) koje prethodi godini u kojoj je određivanje provedeno ili ii. razdoblje tijekom kojeg subjekt postoji.

5.

Pojam ‚depozitna institucija’ znači svaki subjekt koji prihvaća depozite u sklopu svog uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja.

6.

Pojam ‚investicijski subjekt’ znači svaki subjekt:

(a)

čije se poslovanje prvenstveno odnosi na jednu ili više sljedećih aktivnosti ili operacija za klijenta ili u njegovo ime:

i.

trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovi, mjenice, certifikati o depozitu, izvedenice itd.); mjenjački poslovi; devizni, kamatni i indeksirani instrumenti; prenosivi vrijednosni papiri ili trgovanje robnim ročnicama;

ii.

upravljanje pojedinačnim i zajedničkim portfeljem; ili

iii.

ulaganje na neki drugi način, praćenje ili upravljanje financijskom imovinom ili novčanim sredstvima za tuđi račun;

ili

(b)

čiji bruto dobit prvenstveno proizlazi iz investiranja, reinvestiranja ili trgovanja financijskom imovinom, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt opisan u stavku A podstavku 6. točki (a).

Za subjekta se smatra da njegovo poslovanje prvenstveno obuhvaća jednu ili više aktivnosti opisanih u stavku A podstavku 6. točki (a), ili da bruto dobit subjekta prvenstveno proizlazi iz investiranja, reinvestiranja ili trgovanja financijskom imovinom za potrebe stavka A podstavka 6. točke (b), ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnje razdoblje koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj je određivanje provedeno ili ii. razdoblje u kojem subjekt postoji. Pojam ‚investicijski subjekt’ ne uključuje subjekta koji je aktivni NFE jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija iz stavka D podstavka 8. točaka od (d) do (g).

Ovaj stavak tumači se na način koji je u skladu sa sličnim tekstom utvrđenim u definiciji pojma ‚financijska institucija’ u preporukama radne skupine za financijske aktivnosti.

7.

Pojam ‚financijska imovina’ uključuje vrijednosni papir (npr., dionički udio u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni vlasnički udjel u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu, obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduživanju), partnerski udjel, robu, ugovor o razmjeni (na primjeri, kamatni ugovori o razmjeni, valutni ugovori o razmjeni, ugovori o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje granice kamatnih stopa, robni ugovori o razmjeni, ugovori o razmjeni vlasničkih vrijednosnih papira, ugovori o razmjeni s obzirom na indeks vlasničkih vrijednosnih papira, i slični ugovori), ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili svaki udjel (uključujući ročnicu ili terminski ugovor – forvard ili opciju) u vrijednosnom papiru, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju. Pojam ‚financijska imovina’ ne uključuje nedužnički, izravni udjel u nekretninama.

8.

Pojam ‚određeno društvo za osiguranje’ znači svaki subjekt koji je društvo za osiguranje (ili holdinško društvo društva za osiguranje) koje sklapa ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, ili je dužno izvršiti plaćanja u vezi takvim ugovorom.

B.   Neizvještajna financijska institucija

1.

Pojam ‚neizvještajna financijska institucija’ znači svaka financijska institucija koja je:

(a)

tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja banka, osim u odnosu na plaćanje koje proizlazi iz obveze koju ima u vezi s komercijalnom financijskom aktivnošću one vrste kojom se bavi određeno društvo za osiguranje, skrbnička institucija ili depozitna institucija;

(b)

dobrovoljni otvoreni mirovinski fond; dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond; mirovinski fond tijela javne vlasti, međunarodne organizacije ili središnje banke; ili kvalificirani izdavatelj kreditnih kartica;

(c)

svaki drugi subjekt za koji postoji mali rizik njegove zloporabe u svrhu porezne utaje, koji u znatnoj mjeri ima slična obilježja kao bilo koji subjekt opisan u stavku B podstavku 1. točkama (a) i (b) te je naveden na popisu neizvještajnih financijskih institucija iz članka 8. stavka 7.a ove Direktive pod uvjetom da status takvog subjekta kao neizvještajne financijske institucije ne ugrožava postizanje ciljeva ove Direktive;

(d)

oslobođeni subjekt za zajednička ulaganja; ili

(e)

trust ako je upravitelj trusta izvještajna financijska institucija i izvješćuje o svim informacijama o kojima je dužan izvijestiti u skladu s odjeljkom I. u vezi sa svim računima trusta o kojima se izvješćuje.

2.

Pojam ‚tijelo javne vlasti’ znači vlada države članice ili druge jurisdikcije, svaka politička organizacijska jedinica države članice ili druge jurisdikcije (koja, radi izbjegavanja svake sumnja, uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu), ili agenciju ili tijelo u punom vlasništvu države članice ili druge jurisdikcije ili u vlasništvu jednoga ili više od prethodno navedenih (svaka, ‚tijelo javne vlasti’). Ova kategorija obuhvaća sastavne dijelove, kontrolirane subjekte i političke organizacijske jedinice države članice ili druge jurisdikcije.

(a)

‚Sastavni dio’ države članice ili druge jurisdikcije znači svaka osoba, organizacija, agencija, ured, fond, tijelo ili drugo tijelo, bez obzira na to kako je označeno, koje predstavlja upravno tijelo države članice ili druge jurisdikcije. Neto prihodi upravnog tijela moraju se uplaćivati na njegov vlastiti račun ili na druge račune države članice ili druge jurisdikcije, pri čemu niti jedan dio ne može biti u korist neke privatne osobe. Sastavni dio ne obuhvaća fizičku osobu koja je vladar, dužnosnik ili rukovoditelj, kada nastupa privatno ili u osobno ime.

(b)

‚Kontrolirani subjekt’ je subjekt koji je oblikom odvojen od države članice ili druge jurisdikcije ili na drugi način čini zaseban pravni subjekt, pod uvjetom da:

i.

subjekt je u cijelosti u vlasništvu ili pod kontrolom jednog ili više tijela javne vlasti, neposredno ili posredno preko jednog ili više kontroliranih subjekata;

ii.

neto prihodi subjekta uplaćuju se na njegov vlastiti račun ili na račune jednog ili više tijela javne vlasti, pri čemu niti jedan dio ne može biti u korist neke privatne osobe; i

iii.

imovina subjekta nakon njegova prestanka prelazi na jedno ili više tijela javne vlasti.

(c)

Prihodi ne idu u korist privatnih osoba ako su takve osobe naznačene kao korisnici javnog programa, a programske aktivnosti provode se radi zajedničke općedruštvene dobrobiti ili se odnose na provođenje neke faze javnog upravljanja. Međutim, neovisno o prethodno navedenom, smatra se da prihodi idu u korist privatnih osoba ako su prihodi ostvareni od upotrebe tijela javne vlasti za obavljanje neke komercijalne djelatnosti, kao što je komercijalno bankarsko poslovanje, u okviru koje se pružaju financijske usluge privatnim osobama.

3.

Pojam ‚međunarodna organizacija’ znači svaka međunarodna organizacija ili agencija ili tijelo u njezinom potpunom vlasništvu. Ova kategorija obuhvaća svaku međuvladinu organizaciju (uključujući nadnacionalnu organizaciju) i. koja je prvenstveno sastavljena od vlada; ii. koja na snazi ima sporazum o sjedištu s državom članicom ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu i iii. čiji prihod ne ide u korist privatnih osoba.

4.

Pojam ‚središnja banka’ znači institucija koja je po zakonu ili slijedom odobrenja najviše državne vlasti glavno tijelo, osim same Vlade države članice, za izdavanje sredstava namijenjenih optjecaju u svojstvu valute. Takva institucija može uključivati tijelo odvojeno od vlade države članice, bez obzira na to je li u cijelosti ili djelomično u vlasništvu države članice.

5.

Pojam ‚dobrovoljni otvoreni mirovinski fond’ znači fond osnovan radi osiguranja mirovina, invalidnina ili naknada u slučaju smrti, ili bilo koje kombinacije navedenoga, korisnicima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su ti zaposlenici imenovali) jednoga ili više poslodavaca kao naknada za pružene usluge, pod uvjetom da fond:

(a)

nema ni jednoga korisnika koji ima pravo na više od pet % imovine fonda;

(b)

podliježe državnim propisima i dostavlja izvješća poreznim tijelima; i

(c)

zadovoljava barem jedan od sljedećih uvjeta:

i.

fond je općenito oslobođen poreza na dobit od ulaganja ili je oporezivanje takvog prihoda odgođeno ili se takav prihod oporezuje po sniženoj stopi, zbog svojeg statusa sustava mirovinskog osiguranja;

ii.

fond najmanje 50 % ukupnih doprinosa (različitih od prijenosa imovine iz drugih sustava opisanih u stavku B podstavcima od 5. do 7. ili s mirovinskih računa opisanih u stavku C podstavku 17. točki (a)) dobiva od poslodavaca koji ga financiraju;

iii.

raspodjele ili povlačenja sredstva iz fonda dopušteni su jedino po nastupu određenih događaja povezanih s umirovljenjem, invaliditetom ili smrću (osim prijenosa raspodijeljenih sredstava na druge mirovinske fondove opisane u stavku B podstavcima od 5. do 7. ili na mirovinske račune opisane u stavku C podstavku 17. točki (a)) ili se za raspodjele ili povlačenja prije nastupa takvih određenih događaja utvrđuju kaznene mjere; ili

iv.

doprinosi (osim nekih dopuštenih naknadno uplaćenih doprinosa) uposlenika u fond ograničeni su ostvarenim dohotkom zaposlenika ili ne mogu biti veći, na godišnjoj razini, od iznosa nominiranog u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 50 000 USD, pri čemu se primjenjuju pravila utvrđena u stavku C odjeljka VII. o agregiranju računa i preračunavanju valuta.

6.

Pojam ‚dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond’ znači fond osnovan radi osiguranja mirovina, invalidnina ili naknada u slučaju smrti korisnicima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su ti zaposlenici imenovali) jednoga ili više poslodavaca kao naknada za pružene usluge, pod uvjetom da:

(a)

fond ima manje od 50 članova;

(b)

fond financira jedan ili nekoliko poslodavaca koji nisu investicijski subjekti ili pasivni NFE-i;

(c)

doprinosi zaposlenika i poslodavaca u fond (osim prijenosa imovine iz mirovinskih računa opisanih u stavku C podstavku 17. točki (a)) ograničeni su zarađenim dohotkom odnosno naknadama uposlenika;

(d)

članovi koji nisu rezidenti u državi članici u kojoj je fond osnovan nemaju pravo na više od 20 % imovine fonda; i

(e)

fond podliježe državnim propisima i dostavlja izvješća poreznim tijelima.

7.

Pojam ‚mirovinski fond tijela javne vlasti, međunarodne organizacije ili središnje banke’ znači fond koji je osnovalo tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja banka kako bi osiguralo isplatu mirovinskih ili invalidskih naknada ili naknada u slučaju smrti korisnicima ili članovima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su takvi zaposlenici odredili), ili koji nisu sadašnji ili bivši zaposlenici, ako se naknade pružaju takvim korisnicima ili članovima kao naknada za osobne usluge koje obavljaju za tijelo javne vlasti, međunarodnu organizaciju ili središnju banku.

8.

Pojam ‚kvalificirani izdavatelj kreditne kartice’ znači financijska institucija koja udovoljava sljedećim zahtjevima:

(a)

financijska institucija je financijska institucija jedino zbog toga što je izdavatelj kreditnih kartica koji prima depozite samo kada klijenti vrše uplate u iznosu većem od iznosa koji dospijeva na plaćanje po kartici i taj se više uplaćeni iznos ne vraća klijentu istoga trenutka; i

(b)

s početkom od 1. siječnja 2016. ili prije tog datuma, financijska institucija provodi politike i postupke bilo da bi se klijenta spriječilo da preplati iznos koji premašuje iznos od 37 000 EUR, nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovora iznosu od 50 000 USD, bilo da bi se osiguralo da se u roku od 60 dana izvrši povrat svakog više uplaćenog iznosa klijenta koji premašuje navedeni iznos, pri čemu se u svakom slučaju primjenjuju pravila utvrđena u stavku C Odjeljka VII. za agregiranje računa i preračunavanje valuta. Za ovu potrebu klijentov više uplaćeni iznos ne odnosi se na potražna salda u iznosu osporenih naknada, ali zato uključuje potražna salda koja su nastala zbog povrata robe.

9.

Pojam ‚oslobođeni subjekt za zajednička ulaganja’ znači investicijski subjekt koji je uređen kao subjekt za zajednička ulaganja, pod uvjetom da sve udjele u subjektu za zajednička ulaganja drže fizičke osobe ili subjekti koji nisu osobe o kojima se izvješćuje, osim pasivnog NFE-a s osobama koje imaju kontrolu i koje su osobe o kojima se izvješćuje ili se ti udjeli drže putem njih.

Investicijski subjekt koji je uređen kao subjekt za zajednička ulaganja ne gubi status oslobođenog subjekta za zajednička ulaganja iz stavka B podstavka 9. samo zbog toga što je subjekt za zajednička ulaganja izdao materijalizirane dionice na donositelja, pod uvjetom da:

(a)

subjekt za zajednička ulaganja nije izdao i ne izdaje materijalizirane dionice na donositelja nakon 31. prosinca 2015.;

(b)

subjekt za zajednička ulaganja povlači sve takve dionice nakon otkupa;

(c)

subjekt za zajednička ulaganja provodi postupke dubinske analize utvrđene u odjeljcima od II. do VII. i dostavlja sve informacije o kojima je potrebno izvijestiti u vezi sa svim takvim dionicama kada su takve dionice ponuđene za otkup ili drugi način plaćanja; i

(d)

subjekt za zajednička ulaganja ima uspostavljene politike i postupke kojima se osigurava otkup ili deaktiviranje (imobilizacija) takvih dionica u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju prije 1. siječnja 2018.

C.   Financijski račun

1.

Pojam ‚financijski račun’ znači račun koji vodi financijska institucija te uključuje depozitni račun, skrbnički račun i:

(a)

u slučaju investicijskog subjekta, svaki vlasnički ili dužnički udjel u financijskoj instituciji. Neovisno o prethodno navedenom, pojam ‚financijski račun’ ne uključuje bilo kakvi vlasnički ili dužnički udjel u subjektu koji je investicijski subjekt samo zbog toga što i. pruža investicijsko savjetovanje klijentu i djeluje u njegovo ime ili ii. vodi portfelj za klijenta i djeluje u njegovo ime za potrebe investiranja, vođenja ili upravljanja financijskom imovinom deponiranom u ime klijenta kod financijske institucije koja nije taj subjekt;

(b)

u slučaju financijske institucije koja nije opisana u stavku C podstavku 1. točki (a), svaki vlasnički ili dužnički udjel u financijskoj instituciji ako je uspostavljena kategorija udjela s ciljem izbjegavanja izvješćivanja u skladu s odjeljkom I.; i

(c)

svaki ugovor o osiguranju i svaki ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koji je izdala ili vodi financijska institucija, osim neprenosive neodgođene doživotne rente koja nije povezana s ulaganjima u investicijske fondove, izdane fizičkoj osobi, koja se unovčuje isplatom mirovine ili invalidnine, po računu koji je isključeni račun.

Pojam ‚financijski račun’ ne uključuje nijedan račun koji je isključeni račun.

2.

Pojam ‚depozitni račun’ obuhvaća svaki poslovni, tekući ili štedni račun, račun s oročenjem ili račun za uplatu mirovina državnim službenicima i pripadnicima vojnih snaga ili račun otvoren uz certifikat o depozitu, potvrdu o mirovini državnih službenika i pripadnika vojnih snaga, potvrdu o ulaganju, potvrdu o zaduženosti ili drugi sličan instrument koji financijska institucija izdaje u okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja. Depozitni račun obuhvaća i iznos koji društvo za osiguranje drži na temelju ugovora o zajamčenom ulaganju ili sličnom sporazumu o isplati kamata u gotovini ili uplati na račun.

3.

Pojam ‚skrbnički račun’ znači račun (osim ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju) koji sadržava financijsku imovinu u korist druge osobe.

4.

Pojam ‚vlasnički udjel’ znači, u slučaju partnerstva koje je financijska institucija, udjel u kapitalu ili udjel u dobiti ostvarenoj partnerstvom. U slučaju trusta koji je financijska institucija, vlasnički udjel smatra se udjelom koji drži osoba koju se smatra vlasnikom imovine ili korisnikom trusta u cijelosti ili njegova dijela ili svaka druga fizička osoba koja ima stvarnu kontrolu nad trustom. Osoba o kojoj se izvješćuje smatrat će se korisnikom trusta ako takva osoba o kojoj se izvješćuje ima pravo izravno ili neizravno (primjerice posredstvom ovlaštene osobe) primati obveznu raspodjelu imovine ili može primiti, izravno ili neizravno, diskrecijsku raspodjelu imovine iz trusta.

5.

Pojam ‚ugovor o osiguranju’ znači ugovor (osim ugovora o rentnom osiguranju) na temelju kojeg je izdavatelj suglasan isplatiti neki iznos u slučaju nastupa određenog neočekivanog događaja kao što je smrt, bolest, nezgoda, odgovornost ili rizik za nekretnine.

6.

Pojam ‚ugovor o rentnom osiguranju’ znači ugovor na temelju kojeg je izdavatelj suglasan vršiti isplate tijekom određenog razdoblja u cijelosti ili djelomično određenog očekivanim životnim vijekom jedne ili više osoba. Pojam se odnosi i na ugovor koji se u skladu sa zakonom, propisima ili praksom države članice ili druge jurisdikcije u kojoj je ugovor sklopljen, smatra ugovorom o rentnom osiguranju i na temelju kojeg je izdavatelj suglasan izvršavati isplate tijekom višegodišnjeg razdoblja.

7.

Pojam ‚ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police’ znači ugovor o osiguranju (osim ugovora o reosiguranju između dvaju društava osiguranja) koji ima novčanu vrijednost.

8.

Pojam ‚novčana vrijednost’ znači iznos veći od i. iznosa za isplatu na koji osiguranik ima pravo po otkupu police ili po isteku ugovora (utvrđenom bez umanjenja za naknadu za otkup police ili zajam po polici), i ii. iznosa koji osiguranik može tražiti u zajam po ugovoru ili s obzirom na ugovor. Neovisno o prethodno navedenom, pojam ‚novčana vrijednost’ ne uključuje iznos plativ na temelju ugovora o osiguranju:

(a)

isključivo iz razloga smrti fizičke osobe osigurane u okviru ugovora o životnom osiguranju;

(b)

naknade za tjelesnu ozljedu ili bolest ili druge naknade za obeštećenje zbog ekonomskog gubitka nastalog nastupom osiguranog događaja;

(c)

kao povrat ranije uplaćene premije (umanjene za troškove osiguranja neovisno o tome jesu li propisani ili ne) po ugovoru o osiguranju (osim onog na temelju ugovora o životnom osiguranju povezanog s investicijom ili na temelju ugovora o rentnom osiguranju) zbog otkazivanja ili prestanka ugovora, smanjenja izloženosti riziku u razdoblju stvarnog trajanja ugovora ili slijedom promjene premije zbog ispravka knjiženja ili druge slične pogreške s obzirom na premiju ugovora;

(d)

kao dividende osiguraniku (osim dividende po prestanku ugovora) uz uvjet da se dividenda odnosi na ugovor o osiguranju prema kojem se isplaćuju samo naknade opisane u stavku C podstavku 8. točki (b); ili

(e)

kao povrat avansne premije ili depozitne premije za ugovor o osiguranju za koji je premija plativa barem jednom godišnje ako iznos avansne premije ili depozitne premije ne prelazi sljedeću godišnju premiju koja je plativa po ugovoru.

9.

Pojam ‚postojeći račun’ znači:

(a)

financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija od 31. prosinca 2015.;

(b)

svaki financijski račun imatelja računa, bez obzira na datum otvaranja tog financijskog računa, ako:

i.

imatelj računa također drži kod izvještajne financijske institucije (ili kod povezanog subjekta u istoj državi članici kao i izvještajna financijska institucija) financijski račun koji je postojeći račun prema stavku C podstavku 9. točki (a);

ii.

izvještajna financijska institucija (i, prema potrebi, povezani subjekt u istoj državi članici kao i izvještajna financijska institucija) s oba prethodno navedena financijska računa, kao i sa svim drugim financijskim računima imatelja računa koje se smatra postojećim računima na temelju točke (b), postupa kao s jedinstvenim financijskim računima za potrebe ispunjavanja normi u vezi sa znanjem utvrđenih u stavku A odjeljka VII. te u svrhu utvrđivanje stanja na svakom financijskom računu ili njegove vrijednosti pri primjeni svakog praga koji se odnosi na račun;

iii.

u vezi s financijskim računom koji je podložan postupcima AML/KYC, izvještajnoj financijskoj instituciji omogućuje se ispunjavanje takvih postupaka AML/KYC u vezi s financijskim računom oslanjanjem na postupke AML/KYC koji se provode u vezi s postojećim računom, a opisani su u stavku C podstavku 9. točki (a); i

iv.

od imatelja računa se pri otvaranju financijskog računa ne zahtijeva pružanje novih, dodatnih ili izmijenjenih informacija o klijentu osim za potrebe ove Direktive.

10.

Pojam ‚novi račun’ znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija, otvoren 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma osim ako se smatra postojećim računom u skladu sa stavkom C podstavkom 9. točkom (b).

11.

Pojam ‚postojeći račun fizičke osobe’ znači postojeći račun jedne ili više fizičkih osoba.

12.

Pojam ‚novi račun fizičke osobe’ znači novi račun jedne ili više fizičkih osoba.

13.

Pojam ‚postojeći račun subjekta’ znači postojeći račun jednog ili više subjekata.

14.

Pojam ‚račun male vrijednosti’ znači postojeći račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na dan 31. prosinca 2015. ne prelazi iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovora iznosu od 1 000 000 USD.

15.

Pojam ‚račun velike vrijednosti’ znači postojeći račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na dan 31. prosinca 2015. ili 31. prosinca svake sljedeće godine prelazi iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 1 000 000 USD.

16.

Pojam ‚novi račun subjekta’ znači novi račun jednog ili više subjekata.

17.

Pojam ‚isključeni račun’ znači bilo koji od sljedećih računa:

(a)

mirovinski račun koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.

račun podliježe reguliranju kao osobni mirovinski račun ili je dijelom registriranog ili reguliranog sustava mirovinskog osiguranja za ostvarenje prava na mirovinu (uključujući invalidninu ili naknadu u slučaju smrti);

ii.

račun je s poreznim povlasticama (odnosno, doprinosi uplaćeni na račun, koji bi inače bili oporezovani, priznaju se kao porezni izdatak ili su isključeni iz bruto dobiti imatelja računa ili se oporezuju po sniženoj stopi ili je oporezivanje dohotka od ulaganja s računa odgođeno ili se oporezuje po sniženoj stopi);

iii.

poreznim tijelima dostavljaju se podaci o računu;

iv.

povlačenja su uvjetovana određenom starosnom granicom za umirovljenje, invaliditetom ili smrću, ili se na povlačenja izvršena prije takvih određenih događaja primjenjuju kaznene mjere; i

v.

ili su i. godišnje uplate doprinosa ograničene na iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 50 000 USD ili manje, ili ii. postoji maksimalno ograničenje uplata doprinosa na račun tijekom cijelog životnog vijeka za iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 1 000 000 USD ili manje, pri čemu se u svakom slučaju primjenjuju pravila određena u stavku C odjeljka VII. o agregiranju računa i preračunavanju valuta.

Neće se smatrati da financijski račun koji inače udovoljava zahtjevima iz stavka C podstavka 17. točke (a) podtočke v. ne ispunjava taj zahtjev isključivo zbog toga što navedeni financijski račun može primati sredstva prenesena s jednog ili više financijskih računa koji ispunjavaju zahtjeve iz stavka C podstavka 17. točaka (a) ili (b) ili sredstva prenesena iz jednog ili više fondova mirovinskog osiguranja koji ispunjavaju neki od zahtjeva iz stavka B podstavaka od 5. do 7.;

(b)

račun koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.

račun podliježe reguliranju kao društvo za ulaganja za potrebe koje nisu u vezi s umirovljenjem te se njime redovito trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira ili račun podliježe reguliranju kao društvo za štednju za potrebe koje nisu u vezi s umirovljenjem;

ii.

račun je s poreznim povlasticama (odnosno, doprinosi uplaćeni na račun, koji bi inače bili oporezovani, priznaju se kao porezni izdatak ili su isključeni iz bruto dobiti imatelja računa ili se oporezuju po sniženoj stopi ili je oporezivanje dohotka od ulaganja s računa odgođeno ili se oporezuje po sniženoj stopi);

iii.

povlačenja su uvjetovana ispunjenjem određenih kriterija koji se odnose na svrhu investicijskog ili štednog računa (na primjer, neke pogodnosti u svrhu obrazovanja ili liječenja) ili se na povlačenja izvršena prije ispunjenja tih kriterija primjenjuju kaznene mjere; i

iv.

godišnje su uplate doprinosa ograničene na iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 50 000 USD ili manje, a primjenjuju se pravila određena u stavku C odjeljka VII. o agregiranju računa i preračunavanju valuta.

Neće se smatrati da financijski račun koji inače ispunjava zahtjev iz stavka C podstavka 17. točke (b) podtočke iv. ne ispunjava taj zahtjev isključivo zbog toga što navedeni financijski račun može primati sredstva prenesena s jednog ili više financijskih računa koji ispunjavaju zahtjeve iz stavka C podstavka 17. točaka (a) ili (b) ili sredstva prenesena iz jednog ili više fondova mirovinskog osiguranja koji ispunjavaju neki od zahtjeva iz stavka B podstavaka od 5. do 7.;

(c)

ugovor o životnom osiguranju kod kojeg razdoblje osiguranja završava prije 90-e godine života fizičke osobe, pod uvjetom da ugovor ispunjava sljedeće uvjete:

i.

periodične premije, koje se s vremenom ne umanjuju, plative su najmanje jednom godišnje za trajanja ugovora ili do 90-e godine života osiguranika, ovisno o tomu što je kraće;

ii.

ugovor nema ugovorenu vrijednost kojoj bilo tko može pristupiti (povlačenjem, u obliku zajma ili na neki drugi način) bez prestanka ugovora;

iii.

iznos (osim naknade u slučaju smrti) plativ po otkazu ili prestanku ugovora ne smije premašiti agregirane premije plaćene za ugovor, umanjene za svotu u slučaju smrti, bolesti i naknada troškova (bez obzira jesu li stvarno nametnute) za razdoblje ili razdoblja trajanja ugovora i sve iznose isplaćene prije otkaza ili prestanka ugovora; i

iv.

ugovor nije u posjedu primatelja prijenosa za vrijednost;

(d)

račun koji se drži isključivo u svrhu ostavštine, ako dokumentacija o takvom računu sadrži i presliku oporuke umrle osobe ili izvod iz matice umrlih;

(e)

račun uspostavljen u vezi s nečim od sljedećeg:

i.

sudskim nalogom ili presudom;

ii.

prodajom, razmjenom ili najmom nekretnine ili osobne imovine, pod uvjetom da račun ispunjava sljedeće uvjete:

račun se financira isključivo uplatama predujma, kapare, deponiranjem iznosa dovoljnog za pokriće obveze izravno povezane s transakcijom ili sličnim uplatama ili se financira iz financijske imovine koja je deponirana na račun u vezi s prodajom, razmjenom ili najmom imovine,

račun je otvoren i upotrebljava se jedino za osiguranje obveze kupca u pogledu podmirenja nabavne cijene imovine, obveze prodavatelja u pogledu plaćanja nepredviđene obveze ili obveze najmodavca ili najmoprimca o podmirenju štete na unajmljenoj imovini kako je dogovoreno na temelju ugovora o najmu,

imovina na računu, uključujući prihod ostvaren po računu, bit će isplaćena ili na neki drugi način raspodijeljena u korist kupca, prodavatelja, najmodavca ili najmoprimca (uključujući podmirenje obveze takve osobe) nakon prodaje, razmjene ili otkupa imovine ili prestanka ugovora o najmu,

račun nije račun za maržu ili sličan račun otvoren u vezi s prodajom ili razmjenom financijske imovine, i

račun nije povezan s računom opisanim u stavku C podstavku 17. točki (f);

iii.

obvezom financijske institucije koja servisira zajam osiguran nekretninom da izdvaja dio uplate jedino za potrebu lakšeg podmirenja poreza ili osiguranja povezanih s nekretninom u nekom trenutku u budućnosti;

iv.

obvezom financijske institucije jedino da olakša plaćanje poreza u nekom trenutku u budućnosti;

(f)

depozitni račun koji ispunjava sljedeće zahtjeve:

i.

račun postoji isključivo jer klijent izvršava uplatu u iznosu većem od iznosa koji dospijeva na plaćanje po kreditnoj kartici ili u vezi s drugim instrumentom revolving kredita te se taj više uplaćeni iznos ne vraća klijentu istoga trenutka; i

ii.

s početkom od 1. siječnja 2016. ili prije tog datuma, financijska institucija provodi politike i postupke bilo da bi se klijenta spriječilo da preplati iznos koji premašuje iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 50 000 USD, bilo da bi se osiguralo da se u roku od 60 dana izvrši povrat svakog više uplaćenog iznosa klijenta, pri čemu se u svakom slučaju primjenjuju pravila određena u stavku C Odjeljka VII. za preračunavanje valuta. Za ovu potrebu klijentov više uplaćeni iznos ne odnosi se na potražna salda u iznosu osporenih naknada, ali zato uključuje potražna salda koja su nastala zbog povrata robe;

(g)

svaki drugi račun za koji postoji mali rizik od njegove zloporabe u svrhu porezne utaje, koji je u znatnoj mjeri sličnih obilježja kao bilo koji račun opisan u stavku C podstavku 17. točkama od (a) do (f), te je naveden na popisu isključenih računa iz članka 8. stavka 7.a ove Direktive pod uvjetom da status takvog računa kao isključenog računa ne ugrožava postizanje ciljeva ove Direktive.

D.   Račun o kojem se izvješćuje

1.

Pojam ‚račun o kojem se izvješćuje’ znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija države članice i koji drži jedna ili više osoba o kojima se izvješćuje ili pasivni NFE s jednom ili više osoba koje imaju kontrolu i koji je osoba o kojoj se izvješćuje pod uvjetom da je identificiran kao takav u skladu s postupcima dubinske analize opisanima u odjeljcima od II. do VII.

2.

Pojam ‚osoba o kojoj se izvješćuje’ znači osoba države članice osim: i. trgovačkog društva čijim se dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnim papirima; ii. bilo kojeg trgovačkog društva koji je povezani subjekt trgovačkog društva opisanog u podtočki i.; iii. tijela javne vlasti; iv. međunarodne organizacije; v. središnje banke; ili vi. financijske institucije.

3.

Pojam ‚osoba države članice’ u odnosu na svaku državu članicu znači fizička osoba ili subjekt koji je rezident u bilo kojoj drugoj državi članici u skladu s poreznim zakonima te druge države članice ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident bilo koje druge države članice. U tu svrhu, subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman koji nema rezidentnosti u svrhu oporezivanja smatra se rezidentom u jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave.

4.

Pojam ‚sudjelujuća jurisdikcija’ u odnosu na svaku državu članicu znači:

(a)

bilo koja druga država članica;

(b)

bilo koja druga jurisdikcija: i. s kojom dotična država članica ima važeći sporazum prema kojem će ta jurisdikcija dostaviti informacije navedene u odjeljku I. te ii. koja je navedena na popisu koji je objavila ta država članica i o kojem je Europska komisija obaviještena;

(c)

bilo koja druga jurisdikcija: i. s kojom Unija ima važeći sporazum prema kojem će ta jurisdikcija dostaviti informacije navedene u odjeljku I. te ii. koja je navedena na popisu koji je objavila Europska komisija.

5.

Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ znači fizičke osobe koje izvršavaju kontrolu nad subjektom. U slučaju trusta taj pojam odnosi se na vlasnika imovine, skrbnike i zaštitnika trusta (ako ga ima), korisnika/korisnike ili vrstu/vrste korisnika te na svaku drugu fizičku osobu ili fizičke osobe koja ima/koje imaju stvarnu kontrolu nad trustom, a u slučaju pravnog aranžmana koji nije trust, taj pojam znači osobe na istovjetnim ili sličnim položajima. Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ mora se tumačiti u skladu s Preporukama radne skupine za financijske aktivnosti.

6.

Pojam ‚NFE’ znači subjekt koji nije financijska institucija.

7.

Pojam ‚pasivni NFE’ znači svaki: i. NFE koji nije aktivni NFE; ili ii. investicijski subjekt opisan u stavku A podstavku 6. točki (b) koji nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije.

8.

Pojam ‚aktivni NFE’ znači svaki NFE koji ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:

(a)

manje od 50 % bruto dobiti NFE-a ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini ili drugom odgovarajućem izvještajnom razdoblju je pasivna dobiti te je manje od 50 % imovine NFE-a u prethodnoj kalendarskoj godini ili drugom odgovarajućem izvještajnom razdoblju imovina koja se ostvaruje ili drži radi ostvarenja pasivne dobiti;

(b)

dionicama NFE-a redovito se trguje na organiziranim tržištima vrijednosnih papira ili je NFE povezani subjekt subjekta čijim se dionicama trguje na organiziranim tržištima vrijednosnih papira;

(c)

NFE je tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija, središnja banka ili subjekt koji je u cijelosti u vlasništvu jednog ili više od prethodno navedenih;

(d)

u suštini sve aktivnosti NFE-a sastoje se od držanja (u cijelosti ili djelomično) glavnih dionica jednog ili više društava kćeri, osiguranja financiranja i obavljanja usluga jednom ili više društava kćeri koja obavljaju trgovanje ili poslovnu djelatnost različitu od poslovne djelatnosti financijske institucije, osim što subjekt ne ispunjava uvjete za takav status ako subjekt funkcionira (ili se predstavlja) kao investicijski fond, kao što je fond privatnog vlasničkog kapitala, fond rizičnog kapitala, fond za otkup poduzeća financijskom polugom ili bilo koje društvo za ulaganja čiji je cilj stjecanje ili financiranje trgovačkih društava, a zatim posjedovanje vlasničkih udjela u tim trgovačkim društvima kao kapitalne imovine za investicijske potrebe;

(e)

NFE još uvijek ne obavlja poslovnu djelatnost niti je ikada prije obavljao neku poslovnu djelatnost, ali ulaže kapital u imovinu s namjerom obavljanja poslovne djelatnosti različite od financijske institucije, pod uvjetom da NFE ne ispuni uvjete za taj izuzetak nakon datuma koji slijedi nakon 24 mjeseca od datuma prvotnog osnivanja NFE-a;

(f)

NFE nije u zadnjih pet godina bio financijska institucija i u procesu je likvidacije svoje imovine ili reorganizacije s namjerom da nastavi ili ponovno započne poslovanje u nekoj drugoj poslovnoj djelatnosti različitoj od poslovne djelatnosti financijske institucije;

(g)

NFE se primarno bavi transakcijama financiranja i osiguranja od rizika (hedžinga) s povezanim subjektima ili za povezane subjekte koji nisu financijske institucije, ali ne pruža usluge financiranja ili hedžinga subjektima koji nisu povezani subjekti, pod uvjetom da se grupa takvih povezanih subjekata primarno bavi poslovnom djelatnošću različitom od financijske institucije; ili

(h)

NFE ispunjava sve sljedeće uvjete:

i.

osnovan je i djeluje u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj je rezident isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske ili obrazovne svrhe; ili je osnovan i djeluje u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj je rezident i profesionalna je organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo s ciljem promicanja socijalne skrbi;

ii.

oslobođen je od plaćanja poreza na dobit u svojoj državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj je rezident;

iii.

nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini;

iv.

na temelju važećih zakona države članice ili druge jurisdikcije u kojoj je NFE rezident ili na temelju osnivačkih akata NFE-a nije dopuštena raspodjela dobiti ili imovine NFE-a privatnim osobama ili subjektima, ni primjena u njihovu korist, koji se ne bave humanitarnim radom, osim humanitarnih aktivnosti NFE-a ili u vidu isplate razumne naknade za obavljene usluge ili isplate po fer tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je NFE nabavio; i

v.

nakon likvidacije ili prestanka NFE-a, na temelju važećih zakona države članice ili druge jurisdikcije u kojoj je NFE rezident ili osnivačkih akata NFE-a, sva njegova imovina prenosi se na tijelo javne vlasti ili drugu neprofitnu organizaciju, ili vlasništvo prelazi na vladu države članice ili druge jurisdikcije u kojoj je NFE rezident ili neku njezinu političku organizacijsku jedinicu.

E.   Razno

1.

Pojam ‚imatelj računa’ znači osoba koju je financijska institucija koja vodi račun navela ili identificirala kao imatelja financijskog računa. Osoba, različita od financijske institucije, koja je imatelj financijskog računa u korist ili za račun druge osobe u svojstvu agenta, skrbnika, ovlaštenika, potpisnika, investicijskog savjetnika ili posrednika ne smatra se imateljem računa u smislu ove Direktive, nego se imateljem računa smatra ta druga osoba. U slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, imatelj računa je svaka osoba koja ima pravo pristupa novčanoj vrijednosti ili pravo na promjenu korisnika ugovora. Ako nitko ne može pristupiti novčanoj vrijednosti ili ne može promijeniti korisnika, imatelj računa je svaka osoba navedena u ugovoru kao vlasnik, kao i svaka osoba na koju je, na temelju uvjeta ugovora, preneseno pravo na primitak isplate. Po dospijeću ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, svaka osoba koja ima pravo na primitak isplate po ugovoru smatra se imateljem računa.

2.

Pojam ‚postupci AML/KYC’ znači postupci dubinske analize klijenta koje provodi izvještajna financijska institucija u skladu s uvjetima o sprečavanju pranja novca ili sličnim uvjetima koji se odnose na takvu izvještajnu financijsku instituciju.

3.

Pojam ‚subjekt’ znači pravna osoba ili pravni aranžman kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada.

4.

Subjekt je ‚povezani subjekt’ drugog subjekta ako: i. bilo koji od tih subjekata nadzire drugi subjekt; ii. dva subjekta su pod zajedničkim nadzorom; ili iii. dva subjekta su investicijski subjekti opisani u stavku A podstavku 6. točki (b) koji su pod zajedničkom upravom, a takva uprava ispunjava obveze u vezi s dubinskom analizom takvih investicijskih subjekata. U tu svrhu, kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo na više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu.

5.

Pojam ‚PIB’ znači porezni identifikacijski broj (ili njegov funkcionalni ekvivalent u nedostatku poreznog identifikacijskog broja).

6.

Pojam ‚dokumentirani dokaz’ uključuje bilo što od sljedećeg:

(a)

potvrda o rezidentnosti koju je izdalo ovlašteno državno tijelo (na primjer, vlada ili vladina agencija ili općina) države članice ili druge jurisdikcije za koju primatelj uplate tvrdi da je u njoj rezident;

(b)

za fizičke osobe, svaka valjana identifikacijska isprava koju je izdalo ovlašteno državno tijelo (na primjer, država ili njezina agencija ili općina) koja sadrži ime fizičke osobe i koja se uobičajeno koristi u svrhu utvrđivanja identiteta;

(c)

za subjekte, svaka službena isprava koju je izdalo ovlašteno državno tijelo (na primjer, država ili njezina agencija, ili općina) koja sadrži naziv subjekta, adresu njegova sjedišta u državi članici ili drugoj jurisdikciji za koju tvrdi da je u njoj rezident ili državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj je subjekt osnovan ili organiziran;

(d)

svaki revidirani financijski izvještaj, potvrda treće strane o kreditnoj sposobnosti, zahtjev za pokretanje stečaja ili izvješće regulatora vrijednosnih papira.

U odnosu na postojeći račun subjekta, izvještajne financijske institucije mogu upotrebljavati kao dokumentirani dokaz svaku klasifikaciju iz evidencija izvještajne financijske institucije u vezi s imateljem računa određenu na temelju standardiziranog sustava brojčanog označivanja industrija, koju je izvještajna financijska institucija zabilježila u skladu sa svojim uobičajenim poslovnim praksama za potrebe postupaka AML/KYC ili za druge regulatorne potrebe (osim u svrhu oporezivanja) i koje je izvještajna financijska institucija provela prije datuma koji je upotrijebljen za klasificiranje financijskog računa kao postojećeg računa, pod uvjetom da izvještajna financijska institucija ne zna ili nema razloga znati da je takva klasifikacija netočna ili nepouzdana. Pojam ‚standardizirani sustav brojčanog označivanja industrija’ znači sustav označivanja koji se upotrebljava za klasifikaciju subjekata prema vrsti poslovne djelatnosti u svrhu koja je različita od svrhe oporezivanja.

ODJELJAK IX.

DJELOTVORNA PROVEDBA

U skladu s člankom 8. stavkom 3.a ove Direktive, države članice moraju imati uspostavljena pravila i administrativne postupke kako bi osigurale djelotvornu provedbu gore navedenih postupaka izvješćivanja i dubinske analize i poštovanje tih postupaka, uključujući:

1.

pravila kojima se financijske institucije, osobe ili posrednike sprečava da usvoje praksu kojom se nastoji zaobići postupci izvješćivanja i dubinske analize;

2.

pravila kojima se od izvještajnih financijskih institucija zahtijeva da vode evidenciju o poduzetim koracima i o svim dokazima koji se upotrebljavaju za provedbu gore navedenih postupaka te primjerene mjere za dobivanje tih evidencija;

3.

administrativne postupke za provjeru usklađenosti izvještajnih financijskih institucija s postupcima izvješćivanja i dubinske analize; administrativne postupke koji se primjenjuju pri preispitivanju rada izvještajne financijske institucije nakon primitka obavijesti o nedokumentiranim računima;

4.

administrativne postupke radi osiguravanja da za subjekte i račune koji su u domaćem pravu utvrđeni kao neizvještajne financijske institucije odnosno kao isključeni računi i dalje postoji nizak rizik od njihove zloporabe u svrhu porezne utaje; i

5.

djelotvorno izvršavanje odredaba za rješavanje neusklađenosti.

ODJELJAK X.

DATUMI PROVEDBE U POGLEDU IZVJEŠTAJNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA KOJE SE NALAZE U AUSTRIJI

U slučaju izvještajnih financijskih institucija koje se nalaze u Austriji, sva upućivanja na ‚2016.’ i ‚2017.’ u ovom Prilogu trebalo bi tumačiti kao upućivanja na ‚2017.’ odnosno ‚2018.’.

U slučaju postojećih računa izvještajnih financijskih institucija koje se nalaze u Austriji, sva upućivanja na ‚31. prosinca 2015.’ u ovom Prilogu trebalo bi tumačiti kao upućivanja na ‚31. prosinca 2016.’.

PRILOG II.

DODATNA PRAVILA ZA IZVJEŠĆIVANJE I DUBINSKU ANALIZU INFORMACIJA O FINANCIJSKIM RAČUNIMA

1.   Promjena okolnosti

‚Promjena okolnosti’ uključuje svaku promjenu koja za ishod ima dodavanje informacija u vezi sa statusom osobe ili je na drugi način u suprotnosti sa statusom te osobe. Osim toga, promjena okolnosti uključuje svaku promjenu ili dodavanje informacija računu imatelja računa (uključujući dodavanje, nadomještanje ili drugu promjenu imatelja računa) ili svaku promjenu ili dodavanje informacija računu povezanim s takvim računom (pri čemu se primjenjuju pravila o agregiranju računa opisana u stavku C podstavcima od 1. do 3. odjeljka VII. Priloga I.) ako takva promjena ili dodavanje informacija utječe na status imatelja računa.

Ako se izvještajna financijska institucija oslanja na test adrese prebivališta opisan u stavku B podstavku 1. odjeljka III. Priloga I. te je došlo do promjene okolnosti zbog kojih izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da su originalni dokumentirani dokazi (ili druga jednakovrijedna dokumentacija) netočni ili nepouzdani, izvještajna financijska institucija mora do kasnijeg od sljedeća dva datuma: posljednjeg dana odgovarajuće kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili 90 kalendarskih dana nakon obavijesti o takvoj promjeni okolnosti ili njezinog otkrivanja, dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti u svrhu oporezivanja imatelja računa. Ako izvještajna financijska institucija ne može dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz do tog datuma, izvještajna financijska institucija mora provesti postupak elektroničkog pretraživanja evidencije opisan u stavku B podstavcima od 2. do 6. odjeljka III. Priloga I.

2.   Izjava o rezidentnosti za nove račune subjekata

U vezi s novim računima subjekata, u svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija može prihvatiti samo izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.

3.   Rezidentnost financijske institucije

Financijska institucija je ‚rezident’ u državi članici ako je podložna jurisdikciji te države članice (tj., država članica može financijskoj instituciji nametnuti izvješćivanje). Općenito, kada je u svrhu oporezivanja financijska institucija rezident u državi članici, ona podliježe jurisdikciji te države članice te je, stoga, financijska institucija države članice. U slučaju trusta koji je financijska institucija (neovisno o tome je li u svrhu oporezivanja rezident u nekoj državi članici), smatra se da trust podliježe jurisdikciji države članice ako su jedan ili više njegovih skrbnika rezidenti u toj državi članici, osim ako trust o svim potrebnim informacije o kojima se izvješćuje u skladu s ovom Direktivom s obzirom na račune o kojima se izvješćuje, a koje vodi trust, izvješćuje drugu državu članicu jer je u svrhu oporezivanja rezident u toj drugoj državi članici. Međutim, kada financijska institucija (osim trusta) nema rezidentnost u svrhu oporezivanja (npr., jer se smatra fiskalno transparentnom ili se nalazi u jurisdikciji u kojoj ne postoji porez na dobit), smatra se da podliježe jurisdikciji države članice te da je, stoga, financijska institucija države članice ako je:

(a)

osnovana u skladu sa zakonima države članice;

(b)

mjesto njezine uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) u državi članici; ili

(c)

podložna financijskom nadzoru u državi članici.

Kada je financijska institucija (osim trusta) rezident u dvije ili više država članica, ta financijska institucija bit će podložna obvezama izvješćivanja i dubinske analize u državi članici u kojoj ima financijski račun/financijske račune.

4.   Vođenje računa

U načelu bi trebalo smatrati da financijska institucija vodi račun:

(a)

u slučaju skrbničkog računa, financijska institucija koja ima skrbništvo nad imovinom na računu (što uključuje financijsku instituciju koja drži imovinu pod svojim imenom, ali za imatelja računa u takvoj instituciji);

(b)

u slučaju depozitnih računa, financijska institucija koja je dužna izvršavati plaćanja u vezi s računom (što ne uključuje zastupnika financijske institucije neovisno o tome je li takav zastupnik financijska institucija);

(c)

u slučaju vlasničkog ili dužničkog udjela u financijskoj instituciji koji čini financijski račun, ta financijska institucija;

(d)

u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, financijska institucija koja je dužna je izvršavati plaćanja u vezi s ugovorom.

5.   Trustovi koji su pasivni NFE-i

Subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman koji nije rezidentan u svrhu oporezivanja, smatra se u skladu sa stavkom D podstavkom 3. odjeljka VIII. Priloga I., rezidentom u jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. U tu svrhu, pravna osoba ili pravni aranžman smatraju se ‚sličnim’ partnerstvu i partnerstvu s ograničenom odgovornošću kada se ne smatraju oporezivom jedinicom u državi članici prema poreznim zakonima te države članice. Međutim, kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje (s obzirom na širok obuhvat pojma ‚osobe koje imaju kontrolu’ u slučaju trustova), trust koji je pasivni NFE ne može se smatrati sličnim pravnim aranžmanom.

6.   Adresa sjedišta subjekta

Jedan od zahtjeva opisanih u stavku E podstavku 6. točki (c) odjeljka VIII. Priloga I. je da službena isprava u vezi sa subjektom sadrži bilo adresu sjedišta subjekta u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj subjekt tvrdi da je rezident ili u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj je subjekt je osnovan ili organiziran. Adresa sjedišta subjekta u načelu je mjesto u kojem se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. Adresa financijske institucije koja vodi račun subjekta, poštanski pretinac ili adresa koja se upotrebljava isključivo za primanje pošte nije adresa sjedišta subjekta osim ako je takva adresa jedina adresa koju upotrebljava subjekt te se ona pojavljuje kao registrirana adresa subjekta u dokumentima o osnivanju subjekta. Nadalje, adresa koja je dana uz nalog za zadržavanje svih poštanskih pošiljaka na toj adresi, nije adresa sjedišta subjekta.


Top