27.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 158/227

(1)

U svojoj Komunikaciji od 4. travnja 2011. naslovljenoj „Prema svemirskoj strategiji za Europsku uniju koja koristi njezinim građanima” Komisija je istaknula da je podijeljena nadležnost u području svemira koja je Uniji dodijeljena na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),u uskoj vezi s osnaženim partnerstvom s državama članicama. Komisija je također naglasila da se sve nove mjere moraju temeljiti na postojećim resursima i na zajedničkom utvrđivanju gdje su potrebni novi resursi.

(2)

U svojoj Rezoluciji od 26. rujna 2008., naslovljenoj „Daljnji razvoj europske svemirske politike” (3), Vijeće je podsjetilo da su svemirska sredstva postala neophodna za naše gospodarstvo te da se mora osigurati njihova sigurnost. Istaknuto je „da Europa […] treba razviti europske mogućnosti za praćenje i nadzor svoje svemirske infrastrukture i svemirskog otpada, u početku s postojećim nacionalnim i europskim sredstvima, koristeći se odnosima koji se mogu uspostaviti s drugim partnerskim nacijama i njihovim mogućnostima”.

(3)

U svojoj Rezoluciji od 25. studenog 2010. naslovljenoj „Globalni izazovi: potpuna iskoristivost europskih svemirskih sustava”, Vijeće je prepoznalo potrebu da buduća sposobnost svijesti o situaciji u svemiru („SSA”) bude aktivnost na europskoj razini s ciljem razvoja i korištenja postojećih nacionalnih i europskih civilnih i vojnih sredstava te je pozvalo Komisiju i Vijeće da predlože program upravljanja i podatkovnu politiku koji će državama članicama omogućiti da doprinesu svojim odgovarajućim nacionalnim mogućnostima u skladu s mjerodavnim zahtjevima i propisima o sigurnosti. Nadalje je pozvalo „sve europske institucionalne subjekte da ispitaju odgovarajuće mjere” koje bi se nadovezale na utvrđene civilne i vojne zahtjeve, iskoristile odgovarajuća sredstva u skladu s mjerodavnim sigurnosnim zahtjevima i iskoristile postignuća pripremnog programa svijesti o situaciji u svemiru Europske svemirske agencije (ESA).

(4)

U Zaključcima Vijeća od 31. svibnja 2011. o Komunikaciji Komisije „Prema svemirskoj strategiji za Europsku uniju koja koristi njezinim građanima” i rezolucijom Vijeća od 6. prosinca 2011. naslovljenom „Smjernice o dodanoj vrijednosti i koristi svemira za sigurnost europskih građana” (4) ponovljena je „potreba za učinkovitom sposobnošću svijesti o situaciji u svemiru kao aktivnosti na europskoj razini”, pozivajući Uniju na „najširu moguću uporabu sredstava, znanja i vještina koje u državama članicama već postoje ili su u razvoju, na europskoj razini i, prema potrebi, na međunarodnoj razini”. Prepoznajući dvojaku narav uporabe takvog sustava i uzimajući u obzir njegovu posebnu sigurnosnu dimenziju, Vijeće je pozvalo Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), u uskoj suradnji s ESA-om i državama članicama koje posjeduju takva sredstva i imaju kapacitete te u suradnji sa svim uključenim subjektima iznesu prijedloge za punu iskoristivost i izgradnju tih sredstava i kapaciteta radi razvoja sposobnosti svijesti o situaciji u svemiru kao aktivnosti na europskoj razini, te da u tom kontekstu utvrdi odgovarajuću upravljačku i podatkovnu politiku vodeći računa o visokoj osjetljivosti podataka SSA-a.

(5)

Općenito se smatra da SSA obuhvaća tri glavna područja: nadzor i praćenje u svemiru (SST), praćenje i prognozu vremenskih prilika u svemiru te objekte u blizini Zemlje. Cilj je aktivnosti u tim područjima zaštita infrastruktura u svemiru i iz svemira. Ova bi Odluka, koja se odnosi na SST, trebala poticati sinergiju među tim područjima.

(6)

Kako bi smanjila rizik od sudara, Unija će također nastojati uspostaviti sinergiju s inicijativama za uklanjanje svemirskog otpada i mjerama za njegovu neutralizaciju, poput onih koje je razvila Europska svemirska agencija (ESA).

(7)

Svemirski otpad postao je opasna prijetnja sigurnosti, zaštiti i održivosti svemirskih aktivnosti. Stoga bi trebalo uspostaviti okvir potpore za SST, s ciljem podupiranja uspostave i pružanja usluga koje se sastoje od praćenja i utvrđivanja lokacije svemirskih objekata radi sprečavanja oštećivanja svemirskih letjelica zbog sudara i širenja svemirskog otpada te s ciljem predviđanja putanja i putova povratka, kako bi se vladinim službama i službama civilne zaštite pružile najbolje informacije u slučaju nekontroliranog povratka svemirskih letjelica ili njihova svemirskog otpada u Zemljinu atmosferu.

(8)

Okvir potpore za SST trebao bi doprinijeti osiguranju dugoročne dostupnosti europskih i nacionalnih svemirskih infrastruktura, uređaja i usluga koje su ključne za sigurnost i zaštitu europskih gospodarstava, društava i građana.

(9)

Svi javni i privatni operateri infrastruktura u svemiru koristit će se uslugama SST-a, uključujući Uniju, s obzirom na nadležnost Unije za svemirske programe Unije, osobito europskih programa satelitske navigacije Galileo i EGNOS koji su uspostavljeni Uredbom (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kao i programa Copernicus uspostavljenog Uredbom (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Rana upozorenja o nekontroliranom povratku i procjena o vremenu i području udara također će biti korisni nacionalnim javnim tijelima koja se bave civilnom zaštitom. Osim toga, te usluge mogle bi biti zanimljive i drugim korisnicima, primjerice privatnim osiguravateljima za procjenu mogućih obveza uslijed sudara tijekom životnog vijeka satelita. Uz to bi dugoročno trebalo predvidjeti stvaranje javno dostupne, višekratne usluge javnog informiranja o dijelovima svemirskih objekata koji kruže oko Zemlje.

(10)

Usluge SST-a trebale bi biti dopuna istraživačkim aktivnostima povezanima sa zaštitom infrastrukture u svemiru koje se provode u sklopu programa Obzor 2020., utemeljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), u sklopu vodećih svemirskih programa Unije, Copernicus i Galileo, inicijative Digitalna agenda, iz Komunikacije Komisije od 26. kolovoza 2010. naslovljene „Digitalna agenda za Europu”, u sklopu drugih telekomunikacijskih infrastruktura koje pomažu ostvarenju informacijskog društva, inicijativa koje se odnose na sigurnost te kroz aktivnosti ESA-e.

(11)

Okvir potpore za SST trebao bi doprinijeti osiguranju miroljubivog korištenja i istraživanja svemira.

(12)

Okvir potpore za SST u obzir bi trebao uzeti suradnju s međunarodnim partnerima, osobito sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim organizacijama i ostalim trećim strankama posebno radi izbjegavanja sudara u svemiru i suzbijanja širenja svemirskog otpada. Osim toga, također bi trebao biti dopuna postojećim mjerama ublažavanja, kao što su smjernice Ujedinjenih naroda o smanjenju svemirskog otpada ili druge inicijative, s ciljem osiguranja sigurnosti, zaštite i održivosti svemirskih aktivnosti. Također bi trebao biti u skladu s prijedlogom Unije o međunarodnom kodeksu ponašanja o aktivnostima u svemiru.

(13)

Okvir potpore za SST trebao bi se sastojati od umrežavanja i uporabe nacionalnih sredstava SST-a za pružanje usluga SST-a. Nakon što se to postigne, trebalo bi podržati razvoj novih ili unapređenje postojećih senzora kojima upravljaju države članice.

(14)

Komisija i konzorcij SST-a uspostavljen ovom Odlukom, u uskoj suradnji s ESA-om i drugim zainteresiranim stranama, trebali bi nastaviti voditi tehničke dijaloge o SST-u sa strateškim partnerima, u skladu sa svojim nadležnostima.

(15)

Podržanim radnim dokumentom osoblja Komisije „Europski zahtjevi o svijesti o situaciji u svemiru za civilne i vojne korisnike na visokoj razini” utvrđeni su zahtjevi civilnih i vojnih korisnika SSA-a. Usluge SST-a trebalo bi pružati na temelju zahtjeva civilnih korisnika. Isključivo vojne svrhe ne bi trebale biti obuhvaćene ovom Odlukom. Komisija bi trebala osigurati mehanizam kojim će se redovito revidirati i ažurirati zahtjevi korisnika, prema potrebi, uz sudjelovanje predstavnika zajednice korisnika. U tu bi svrhu trebala nastaviti voditi potrebne dijaloge s relevantnim akterima kao što su Europska obrambena agencija i Europska svemirska agencija (ESA).

(16)

Odvijanje usluga SST-a trebalo bi se temeljiti na partnerstvu Unije i država članica i koristiti postojeća i buduća nacionalna stručna znanja i sredstva, uključujući i ona koja su razvijena u sklopu ESA-e. Države članice trebale bi zadržati vlasništvo i kontrolu nad svojim sredstvima te bi trebale ostati odgovorne za njihov rad, održavanje i obnavljanje. Okvir potpore za SST ne bi trebao pružati financijsku potporu za razvoj novih senzora SST-a. Ako se ukaže potreba za novim senzorima kako bi se udovoljilo zahtjevima korisnika, rješenje bi se, prema potrebi, moglo tražiti ili na nacionalnoj razini ili kroz europske programe za istraživanje i razvoj. Komisija i države članice bi trebale poticati i olakšati sudjelovanje što većeg broja država članica okviru potpore za SST, pod uvjetom da udovoljavaju svim kriterijima sudjelovanja.

(17)

Satelitski centar Europske unije (SATCEN), agencija Unije osnovana Zajedničkom akcijom Vijeća 2001/555/ZVSP (8) koja civilnim i vojnim korisnicima pruža usluge i proizvode povezane s geoprostornim podacima različitih razina tajnosti, mogla bi doprinijeti pružanju usluga SST-a. Njegova stručnost postupanja s povjerljivim informacijama u sigurnoj okolini te njegove bliske institucionalne veze s državama članicama prednosti su koje olakšavaju rukovanje uslugama SST-a i njihovim izvršavanjem. Preduvjet da SATCEN igra ulogu u okviru potpore za SST izmjena je te Zajedničke akcije kojom trenutačno nije predviđeno djelovanje SATEN-a u području SST-a. Komisija bi, prema potrebi, trebala surađivati s ESVD-om, s obzirom na njegovu ulogu podrške Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u davanju operativnih smjernica SATCEN-u.

(18)

Precizne informacije o naravi, detaljima i položaju određenih svemirskih objekata mogu utjecati na sigurnost Unije i njezinih država članica i trećih zemalja. Države članice, prema potrebi i putem Odbora za sigurnost Vijeća (Odbor za sigurnost), trebale bi voditi računa o adekvatnim sigurnosnim pitanjima i pri uspostavi i radu mreže odgovarajućih kapaciteta, uključujući senzore za praćenje i nadzor u svemiru, kapacitetima obrade i analize podataka SST-a i pružanja usluga SST-a. Stoga je u ovoj Odluci potrebno utvrditi opće odredbe o uporabi i sigurnoj razmjeni informacija o SST-u između država članica i primatelja usluga SST-a te, kada je to potrebno, SATCEN-a. Nadalje, Komisija, ESVD i države članice trebali bi odrediti koordinacijske mehanizme potrebne za rješavanje pitanja sigurnosti okvira potpore za SST.

(19)

Sudjelujuće države članice trebale bi biti odgovorne za pregovore i provedbu odredaba o u podatcima o SST-u te o uporabi i razmjeni informacija o SST-u. Odredbe o uporabi podataka o SST-u te o uporabi i razmjeni informacija o SST-u utvrđene u ovoj Odluci i u sporazumu između sudjelujućih država i, prema potrebi, SATCEN-a trebaju uzeti u obzir podržane preporuke o sigurnosti podataka o SST-u.

(20)

Zbog potencijalne osjetljivosti podataka SST-a suradnja se mora temeljiti na učinkovitosti i povjerenju, što uključuje i način obrade i analize podataka SST-a. Tom cilju trebalo bi pridonijeti potencijalno korištenje softvera otvorenog koda koji ovlaštenim pružateljima podataka SST-a omogućava siguran pristup izvornom kodu radi operativnih izmjena i poboljšanja.

(21)

Odbor za sigurnost preporučio je stvaranje strukture upravljanja rizikom kako bi osigurao da se pri provedbi okvira potpore za SST na odgovarajući način u obzir uzimaju pitanja sigurnosti podataka. U tu bi svrhu sudjelujuće države članice i, prema potrebi, SATCEN trebali uspostaviti odgovarajuće strukture i postupke za upravljanje rizikom, uzimajući u obzir preporuke Odbora za sigurnost.

(22)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(23)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke, osobito pružanje potpore mjerama za uspostavu i rad mreže senzora, uspostavu kapaciteta za obradu i analizu podataka o SST-u te uspostavu i djelovanje usluga SST-a, ne mogu dostatno ostvariti države članice same jer bi pružanje takvih usluga od strane konzorcija sudjelujućih država članica koristilo Uniji, pogotovo kao značajnom vlasniku svemirskih sredstava, nego se zbog opsega ove Odluke oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(24)

Ciljevi ove Odluke slični su ciljevima programa uspostavljenih: Uredbom (EU) br. 1285/2013, u njezinom članku 1., članku 3. točkama (c) i (d) i članku 4.; Odlukom Vijeća 2013/743/EU (10), u njezinom članku 2. stavku 2. točkama (b) i (c), Prilogu I. dijelu II. točki 1.6.2. podtočki (d) i Prilogu I. dijelu III. točkama 7.5. i 7.8.; Uredbom (EU) br. 377/2014, u njezinom članku 8. stavku 2. točki (b), kojom se dodjeljuje iznos do 26,5 milijuna EUR u tekućim cijenama. Ukupna financijska sredstva potrebna za provedbu ciljeva okvira potpore za SST, posebno umrežavanje postojećih sredstava, procjenjuju se na 70 milijuna EUR. Uzimajući u obzir sličnost ciljeva ove Odluke i ciljeva gore navedenih programa, aktivnosti uspostavljene ovom Odlukom mogle bi se financirati iz tih programa, u potpunoj sukladnosti s njihovim temeljnim aktom.

(25)

Za osiguravanje prihvatljive razine europske autonomije u području aktivnosti SST-a možda će biti potrebno usvojiti temeljni akt u smislu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (11) za STT. Ta bi se mogućnost trebala ispitati u kontekstu srednjoročne revizije tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira.

(26)

Prepoznajući da je SSA područje osjetljive prirode, rad senzora i obrada podataka potrebnih za pružanje usluga SST-a trebali bi ostati u nadležnosti sudjelujućih država članica. Nacionalna sredstva SST-a ostat će u sklopu nadležnosti država članica koje su odgovorne za njihovu kontrolu i rad,

1.

„svemirski objekt” znači svaki predmet u svemiru koji je napravio čovjek;

2.

„svemirska letjelica” znači svaki svemirski objekt koji služi određenoj svrsi, uključujući aktivne umjetne satelite i više stupnjeve lansirnih sustava;

3.

„svemirski otpad” znači svaki svemirski objekt, uključujući svemirske letjelice ili njihove fragmente i dijelove koji su u Zemljinoj orbiti ili ponovno ulaze u Zemljinu atmosferu, koji su izvan funkcije ili koji više ne služe nikakvoj određenoj svrsi, uključujući dijelove raketa ili umjetnih satelita ili neaktivne umjetne satelite;

4.

„senzor SST-a” znači uređaj ili kombinaciju uređaja, kao što su radari postavljeni na Zemlji ili u svemiru te teleskopi, koji mogu mjeriti fizičke parametre povezane sa svemirskim objektima, kao što su veličina, položaj i brzina;

5.

„podaci SST-a” znači fizički parametri svemirskih objekata koje su prikupili senzori SST-a ili orbitalni parametri svemirskih objekata izvedeni iz promatranja tih senzora;

6.

„informacije SST -a” znači obrađeni podaci SST-a koji su učinjeni razumljivima njihovom primatelju.

(a)

procjena i smanjenje rizika kod orbitalnih operacija europskih svemirskih letjelica povezanih sa sudarima te omogućavanje operatorima svemirskih letjelica da učinkovitije planiraju i provode mjere ublažavanja;

(b)

smanjenje rizika povezanih s lansiranjem europskih svemirskih letjelica;

(c)

motrenje nekontroliranog povratka svemirskih letjelica ili njihova otpada u Zemljinu atmosferu te osiguranje točnijih i učinkovitijih ranih upozorenja s ciljem smanjenja moguće opasnosti za sigurnost i zdravlje europskih građana te ublažavanja potencijalne štete na zemaljskoj infrastrukturi;

(d)

suzbijanje širenja svemirskog otpada.

(a)

uspostava i rad senzorske funkcije koja se sastoji od mreže zemaljskih i/ili svemirskih senzora država članica, uključujući nacionalne senzore koje je razvila ESA, za snimanje i praćenje svemirskih objekata i stvaranje s time povezane baze podataka;

(b)

uspostava i rad procesne funkcije radi obrade i analize podataka SST-a na nacionalnoj razini radi stvaranja informacija i usluga SST-a koje se prosljeđuju funkciji za pružanje usluga SST-a;

(c)

uspostava funkcije za pružanje usluga SST-a kako su definirane u članku 5. stavku 1. subjektima navedenima u članku 5. stavku 2.

(a)

procjenu rizika od sudara svemirskih letjelica ili svemirskih letjelica i svemirskog otpada te dojavu upozorenja o izbjegavanju sudara tijekom sljedećih faza misija svemirskih letjelica: lansiranja, ulaska u orbitu, rada u orbiti te uklanjanja;

(b)

otkrivanje i utvrđivanje karakteristika fragmenata, raspada ili sudara u orbiti;

(c)

procjena rizika od nekontroliranog povratka svemirskih objekata ili svemirskog otpada u Zemljinu atmosferu, generiranje povezanih informacija, uključujući predviđanja o vremenu i vjerojatnom mjestu mogućeg udara.

(a)

svim državama članicama;

(b)

Vijeću;

(c)

Komisiji;

(d)

ESVD-u;

(e)

javnim i privatnim vlasnicima i operatorima svemirskih letjelica;

(f)

javnim tijelima koja se bave civilnom zaštitom.

(a)

za moguću štetu koja nastane zbog izostanka ili prekida pružanja usluga SST-a;

(b)

za kašnjenja u pružanju usluga SST-a;

(c)

za netočnosti informacija dobivenih putem usluga SST-a; ni

(d)

za djelovanje poduzeto kao odgovor na pružene usluge SST-a.

(a)

upravlja okvirom potpore za SST i osigurava njegovu provedbu;

(b)

poduzima mjere potrebne za utvrđivanje, nadzor, ublažavanje i praćenje rizika povezanih s okvirom potpore za SST;

(c)

prema potrebi osigurava dopune zahtjeva korisnika SST-a;

(d)

definira opće smjernice za upravljanje okvirom potpore za SST, posebno radi olakšavanja osnivanja i funkcioniranja konzorcija iz članka 7. stavka 3.;

(e)

olakšava što šire sudjelovanje država članica, kad god je to moguće, u skladu s člankom 7.

(a)

indikativnim postignućima i različitim izvorima financiranja Unije;

(b)

sudjelovanjem u okviru potpore za SST i aktivnostima koje su njime podržane;

(c)

unapređenjem umrežavanja sredstava SST-a država članica i pružanja usluga SST-a;

(d)

razmjenom i uporabom informacija o SST-u.

(a)

vlasništvo ili pristup:

(b)

uspostava plana akcije za provedbu aktivnosti iz članka 4., uključujući modalitete suradnje s drugim državama članicama.

(a)

sprečavanje neovlaštenog otkrivanja podataka i informacija, ali omogućavanje učinkovitog djelovanja i maksimiziranje uporabe dobivenih informacija;

(b)

osiguravanje sigurnosti podataka SST-a;

(c)

informacije i usluge SST-a primateljima usluga SST-a definiranima člankom 5. stavkom 2. na raspolaganje se stavljaju na temelju načela nužnosti njihova saznanja, u skladu s uputama i pravilima sigurnosti subjekta koji je izvor informacija i vlasnika predmetnoga svemirskog objekta.

(a)

uporabi i razmjeni informacija SST-a uzimajući u obzir podržane preporuke „Podatkovne politike o svijesti o situaciji u svemiru – preporuke o sigurnosnim aspektima”;

(b)

uspostavi strukture za upravljanje rizikom radi osiguranja provedbe odredaba o uporabi i sigurnoj razmjeni podataka SST-a i informacija SST-a;

(c)

suradnji sa SATCEN-om s ciljem provedbe aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke (c).