EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32014D0445

Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ

OJ L 132, 3.5.2014, p. 1–12 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 01/01/2021

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2014/445(1)/oj

3.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 132/1


ODLUKA br. 445/2014/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. travnja 2014.

o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167. stavak 5. prvu alineju,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon dostavljanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenja Odbora regija (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) usmjeren je na sve tješnju povezanost naroda Europe i njime se Uniji dodjeljuje zadaća da, između ostalog, pridonosi procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost te stavljajući istodobno u prvi plan njihovo zajedničko kulturno naslijeđe. U tom pogledu Unija, kada je potrebno, podržava i dopunjuje djelovanje država članica kako bi poboljšala poznavanje i širenje kulture i povijesti europskih naroda.

(2)

Komunikacijom Komisije od 10. svibnja 2007. o europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu, koju je Vijeće podržalo svojom rezolucijom od 16. studenoga 2007. (3), a Europski parlament rezolucijom od 10. travnja 2008. (4), postavljaju se ciljevi za buduće aktivnosti Unije u području kulture. Te aktivnosti trebaju promicati kulturnu raznolikost i međukulturni dijalog, kulturu kao katalizator za kreativnost u okviru rasta i radnih mjesta te kulturu kao ključni element u međunarodnim odnosima Unije.

(3)

Konvencija Unesca o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, koja je stupila na snagu 18. ožujka 2007. te čija je stranka Unija, za cilj ima zaštitu i promicanje kulturne raznolikosti, jačanje međukulturalnosti i podizanje svijesti o vrijednosti kulturne raznolikosti na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

(4)

Odlukom br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđeno je djelovanje za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019.

(5)

Evaluacije Europskih prijestolnica kulture kao i javna savjetovanja o budućnosti te inicijative nakon 2019. godine pokazale su da je ona postupno postala jedna od najambicioznijih kulturnih inicijativa u Europi i jedna od inicijativa koje europski građani najviše cijene. Stoga bi trebalo uspostaviti novu inicijativu radi obuhvaćanja razdoblja od 2020. do 2033.

(6)

Uz izvorne ciljeve Europskih prijestolnica kulture koji su obuhvaćali isticanje bogatstva i raznolikosti europskih kultura i značajki zajedničkih tim kulturama kao i promicanje većeg međusobnog razumijevanja europskih građana, gradovi nositelji naslova Europska prijestolnica kulture („naslov”) postupno su dodali novu dimenziju, koristeći ovaj naslov kao polugu za poticanje svojeg općenitijeg razvoja u skladu sa svojim strategijama i prioritetima.

(7)

Ciljevi inicijative uspostavljene ovom Odlukom trebali bi biti posve u skladu s ciljevima programa Kreativna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) kojemu je nakana očuvanje, razvijanje i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti, promicanje europskog kulturnog nasljeđa i jačanje konkurentnosti europskih kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora, s ciljem poticanja pametnog, održivog i uključivog rasta. Postizanje tih ciljeva također pomaže u osnaživanju osjećaja pripadnosti zajedničkom kulturnom području te u poticanju međukulturnog dijaloga i uzajamnog razumijevanja.

(8)

Kako bi postigli takve ciljeve, važno je da gradovi nositelji naslova pokušaju povezati svoj kulturni i kreativni sektor, s jedne strane, sa sektorima kao što su obrazovanje, istraživanje, okoliš, urbani razvoj ili kulturni turizam, s druge strane. Posebno, prošla iskustva pokazala su potencijal inicijative Europske prijestolnice kulture kao katalizatora lokalnog razvoja i kulturnog turizma kako je naglašeno u Komunikaciji Komisije od 30. lipnja 2010. pod nazivom „Europa, svjetsko turističko odredište broj 1 – novi politički okvir za turizam u Europi”, koju je pozdravilo Vijeće u svojim zaključcima 12. listopada 2010. i podržao Europski parlament u svojoj rezoluciji od 27. rujna 2011. (7).

(9)

Također je važno za gradove nositelje naslova da pokušaju promicati socijalnu uključenost i jednake mogućnosti te da daju sve od sebe da osiguraju sudjelovanje svih dijelova civilnog društva u najširem mogućem smislu u pripremi i provedbi kulturnog programa, s posebnim naglaskom na mlade ljude, marginalizirane skupine i skupine koje su u nepovoljnom položaju.

(10)

Evaluacije i javna rasprava također su uvjerljivo pokazali da inicijativa Europske prijestolnice kulture može donijeti mnogo koristi ako se pažljivo planira. To je prvenstveno kulturna inicijativa, ali također može donijeti znatne društvene i gospodarske koristi, posebno kada je dio dugoročne razvojne strategije dotičnog grada koja je vođena kulturom.

(11)

Inicijativa Europske prijestolnice kulture također predstavlja izuzetno velik izazov. Izvođenje cjelogodišnjeg programa kulturnih aktivnosti zahtjevno je i neki su gradovi nositelji naslova bili uspješniji od drugih u iskorištavanju tog potencijala. Stoga je tu inicijativu potrebno osnažiti kako bi se svim gradovima pomoglo da na najbolji mogući način iskoriste naslov.

(12)

Naslov bi trebao bi biti rezervirana za gradove, neovisno o njihovoj veličini, ali, kako bi doprli do šire javnosti i povećali učinak, trebalo bi omogućiti, kao i prije, dotičnim gradovima da obuhvate i okolno područje.

(13)

Dodjela naslova i dalje bi se trebala temeljiti na posebno osmišljenom kulturnom programu koji bi trebao imati snažnu europsku dimenziju. Taj kulturni program trebao bi biti dio dugoročne strategije s održivim učinkom na lokalni gospodarski, kulturni i društveni razvoj.

(14)

Pokazalo se da je postupak odabira u dvije faze koji se temelji na kronološkom popisu država članica i koji provodi povjerenstvo neovisnih stručnjaka pošten i transparentan. On omogućuje gradovima da poboljšaju svoje prijave između faze predodabira i faze odabira na temelju savjeta stručnjaka iz tog povjerenstva te osigurava ravnomjernu raspodjelu naslova u svim državama članicama. Osim toga, kako bi se očuvao kontinuitet inicijative Europske prijestolnice kulture i izbjeglo gubljenje iskustva i znanja, do čega bi došlo kada bi svi stručnjaci bili istodobno zamijenjeni, zamjenu stručnjaka treba obaviti postupno.

(15)

Trebalo bi nastaviti s osiguravanjem nacionalnog stručnog znanja omogućujući državama članicama mogućnost da imenuju do dva stručnjaka u povjerenstvu koje provodi postupke odabira i praćenja.

(16)

Kriteriji odabira trebaju biti jasniji kako bi omogućili gradovima kandidatima bolje naputke u vezi s ciljevima i uvjetima koje moraju ispuniti da bi im se dodijelio naslov. Ti kriteriji također bi trebali biti lakše mjerljivi kako bi se pomoglo povjerenstvu u izboru i praćenju gradova. U tom smislu, posebno bi se trebalo usredotočiti na planove gradova kandidata u pogledu aktivnosti u vezi s nasljeđem koje su sastavni dio dugoročne strategije politike u području kulture, a kojima se može ostvariti održiv kulturni, gospodarski i društveni utjecaj.

(17)

Gradovi kandidati također bi trebali, prema potrebi, istražiti mogućnost korištenja financijske potpore iz programa i fondova Unije.

(18)

Pripremna faza između imenovanja grada i godine naslova od ključne je važnosti za uspješnost inicijative Europske prijestolnice kulture. Postoji opća suglasnost između zainteresiranih strana o tome da su popratne mjere uvedene Odlukom br. 1622/2006/EZ bile vrlo korisne za dotične gradove. Ove mjere potrebno je dalje razvijati, posebno putem češćih nadzornih sastanaka i posjeta članova povjerenstva gradovima te putem još snažnije razmjene iskustava između prošlih, sadašnjih i budućih gradova nositelja naslova, kao i gradova kandidata. Imenovani gradovi mogli bi se i dodatno povezati s ostalim gradovima nositeljima naslova.

(19)

Nagrada Melina Mercouri uspostavljena Odlukom Vijeća br. 1622/2006/EZ stekla je snažnu simboličku vrijednost koja uvelike nadmašuje stvarni iznos nagrade koju Komisija može dodijeliti. Međutim, kako bi se osiguralo da imenovani gradovi ispunjavaju svoje obveze, uvjeti isplate novca od nagrade trebaju biti stroži i jasniji.

(20)

Važno je da dotični gradovi u svim svojim komunikacijskim materijalima jasno istaknu da je inicijativa uspostavljena ovom Odlukom, inicijativa Unije.

(21)

Komisijine evaluacije rezultata prošlih europskih prijestolnica kulture, koje se temelje na podacima prikupljenima na lokalnoj razini, nisu mogle pružiti primarne podatke o utjecaju naslova. Stoga sami gradovi trebaju imati ključnu ulogu u postupku evaluacije.

(22)

Prošla su iskustva pokazala da sudjelovanje zemalja kandidatkinja može pomoći njihovom približavanju Uniji stavljanjem naglaska na zajedničke aspekte europskih kultura. Inicijativa uspostavljena ovom Odlukom stoga bi trebala biti otvorena za sudjelovanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata nakon 2019.

(23)

Međutim, tijekom razdoblja obuhvaćenog ovom Odlukom, odnosno od 2020. do 2033., zbog jednakosti s gradovima iz država članica, gradovi iz zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidata smiju sudjelovati samo u jednom natječaju za naslov. Nadalje, također zbog jednakosti s državama članicama, svaka zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat trebali bi moći imati samo jedan naslov u tom razdoblju.

(24)

Odluku 1622/2006/EZ potrebno je staviti izvan snage. Međutim, njezine odredbe trebaju se i dalje primjenjivati u vezi sa svim gradovima koji su već imenovani ili su u postupku imenovanja za razdoblje do 2019.

(25)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke, odnosno očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi, naglašavanje njihovih zajedničkih značajki i poticanje doprinosa kulture dugoročnom razvoju gradova, ne mogu dostatno ostvariti države članice, posebno s obzirom na potrebu za jasnim i transparentnim kriterijima i postupcima odabira i praćenja, kao i za strogom koordinacijom među državama članicama, nego se zbog opsega i očekivanih učinaka inicijative oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Uspostavljanje inicijative

Uspostavlja se inicijativa Unije pod nazivom „Europske prijestolnice kulture” za razdoblje od 2020. do 2033. („inicijativa”).

Članak 2.

Ciljevi

1.   Opći ciljevi inicijative jesu:

(a)

očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi i naglašavanje njihovih zajedničkih značajki te povećanje osjećaja građana da pripadaju zajedničkom kulturnom prostoru;

(b)

poticanje kulturnog doprinosa dugoročnom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima.

2.   Posebni ciljevi inicijative jesu:

(a)

poboljšanje opsega, raznolikosti i europske dimenzije kulturne ponude u gradovima, uključujući i putem transnacionalne suradnje;

(b)

širenje pristupa i sudjelovanja u kulturi;

(c)

jačanje kapaciteta kulturnog sektora i njegovih veza s drugim sektorima;

(d)

povećanje međunarodnog profila gradova pomoću kulture.

Članak 3.

Pristup inicijativi

1.   Natječaj za naslov otvoren je samo za gradove, a oni mogu uključiti i svoja okolna područja.

2.   Broj gradova nositelja naslova u određenoj godini („godina naslova”) ne može biti veći od tri.

Naslov se dodjeljuje svake godine najviše jednom gradu u svakoj od dviju država članica navedenih u kalendaru u Prilogu („kalendar”) te, u odgovarajućim godinama, jednom gradu iz zemlje kandidatkinje ili potencijalnog kandidata, ili jednom gradu iz zemlje koja pristupa Uniji u okolnostima određenima stavkom 5.

3.   Gradovi u državama članicama imaju pravo nositi naslov godinu dana u skladu s redoslijedom država članica navedenim u kalendaru.

4.   Gradovi u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji sudjeluju u programu Kreativna Europa ili kasnijim programima Unije koji podupiru kulturu na dan objave poziva za podnošenje prijava navedenog u članku 10. stavku 2. mogu se prijaviti za naslov na godinu dana u okviru otvorenog natječaja koji se organizira svake tri godine u skladu s kalendarom.

Gradovi u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima smiju sudjelovati samo u jednom natječaju tijekom razdoblja od 2020. do 2033.

Svaka zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat smije nositi naslov samo jednom tijekom razdoblja od 2020. do 2033.

5.   Ako zemlja pristupi Uniji nakon 4. svibnja 2014., ali prije 1. siječnja 2027., ona ima pravo biti domaćinom naslova, sedam godina nakon svojeg pristupanja, u skladu s pravilima i postupcima koji se primjenjuju na države članice. Kalendar se ažurira s tim u skladu. Ako zemlja pristupi Uniji na dan ili nakon 1. siječnja 2027., ona nema pravo sudjelovati u inicijativi kao država članica.

Međutim, u godinama u kojima u skladu s kalendarom već tri grada nose naslov, gradovi u zemljama iz prvog podstavka imaju pravo nositi naslov tek sljedeće godine koja je dostupna u kalendaru, prema redoslijedu pristupanja tih zemalja.

Ako je grad iz zemlje iz prvog postavka prethodno sudjelovao u natječaju za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate, ne može sudjelovati ni u jednom od sljedećih natječaja za države članice. Ako je, tijekom razdoblja od 2020. do 2033., grad iz takve zemlje već bio imenovan nositeljem naslova u skladu sa stavkom 4., ta zemlja nema pravo, nakon svoga pristupanja, organizirati natječaj kao država članica tijekom tog razdoblja.

Ako više od jedne zemlje pristupi Uniji istoga dana i ako između tih zemalja ne postoji sporazum o redoslijedu sudjelovanja u inicijativi, Vijeće organizira ždrijeb.

Članak 4.

Postupak prijave

1.   Zajednički obrazac za prijavu na temelju kriterija utvrđenih člankom 5. priprema Komisija i upotrebljavaju ga svi gradovi kandidati.

Ako grad kandidat uključuje svoje okolno područje, prijava se podnosi pod imenom toga grada.

2.   Svaka se prijava temelji na kulturnom programu s jakom europskom dimenzijom.

Kulturni program obuhvaća godinu naslova i osmišljen je posebno za naslov, u skladu s kriterijima utvrđenima člankom 5.

Članak 5.

Kriteriji

Kriteriji za ocjenjivanje prijava („kriteriji”) podijeljeni su u kategorije „doprinos dugoročnoj strategiji”, „europska dimenzija”, „kulturni i umjetnički sadržaj”, „sposobnost izvođenja”, „doseg” i „upravljanje” kako slijedi:

1.

što se tiče kategorije „doprinos dugoročnoj strategiji”, sljedeći se čimbenici uzimaju u obzir:

(a)

kulturna strategija za grad kandidat koja obuhvaća inicijativu i obuhvaća planove za podupiranje kulturnih aktivnosti i nakon godine naslova, postoji već prilikom njegove prijave;

(b)

planovi za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, uključujući razvoj dugoročnih veza između kulturnog, gospodarskog i društvenog sektora grada kandidata;

(c)

predviđeni dugoročni kulturni, društveni i gospodarski učinak, uključujući urbani razvoj, koji bi na grad kandidat imao naslov;

(d)

planovi za praćenje i evaluaciju utjecaja naslova na grad kandidat te za objavljivanje rezultata evaluacije;

2.

što se tiče kategorije „europska dimenzija”, ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)

opseg i kvaliteta aktivnosti kojima se promiče kulturna raznolikost Europe, međukulturni dijalog i veće međusobno razumijevanje europskih građana;

(b)

opseg i kvaliteta aktivnosti kojima se naglašavaju zajednički aspekti europskih kultura, baštine i povijesti, kao i europske integracije i aktualnih europskih tema;

(c)

opseg i kvaliteta aktivnosti u kojima sudjeluju europski umjetnici, suradnja s akterima ili gradovima u raznim zemljama, uključujući prema potrebi gradove nositelje naslova i transnacionalna partnerstva;

(d)

strategija za privlačenje interesa šire europske i međunarodne javnosti;

3.

što se tiče kategorije „kulturni i umjetnički sadržaj”, ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)

jasna i skladna umjetnička vizija i strategija kulturnog programa;

(b)

uključenje lokalnih umjetnika i kulturnih organizacija u osmišljavanje i provedbu kulturnog programa;

(c)

opseg i raznolikost predloženih aktivnosti i njihova sveukupna umjetnička kvaliteta;

(d)

sposobnost spajanja lokalne kulturne baštine i tradicionalnih umjetničkih formi s novim, inovativnim i eksperimentalnim kulturnim izričajima;

4.

što se tiče kategorije „sposobnost izvođenja”, grad kandidat treba pokazati da:

(a)

prijava ima široku i snažnu političku potporu i održivi angažman lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela;

(b)

grad kandidat ima ili će imati odgovarajuću i održivu infrastrukturu za nošenje naslova;

5.

što se tiče kategorije „doseg”, ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)

uključivanje lokalnog stanovništva i civilnog društva u pripremu prijave i provedbu inicijative;

(b)

stvaranje novih i održivih mogućnosti za širok raspon građana koji prisustvuju ili sudjeluju u kulturnim aktivnostima, posebno za mlade ljude, volontere, marginalizirane skupine i osobe u nepovoljnom položaju, uključujući manjine, posvećujući posebnu pozornost dostupnosti ovih aktivnosti osobama s invaliditetom i starijim osobama;

(c)

cjelokupna strategija razvoja publike, posebno veza s obrazovnim sektorom i sudjelovanje škola;

6.

što se tiče kategorije „upravljanje”, ocjenjuju se sljedeći čimbenici:

(a)

izvedivost strategije za prikupljanje sredstava i predloženog proračuna, što prema potrebi uključuje planove za traženje financijske potpore iz programa i fondova Unije te obuhvaća pripremnu fazu, godinu naslova, evaluaciju i odredbe za aktivnosti povezane s naslijeđem i planiranje za slučaj nužde;

(b)

predviđena struktura upravljanja i izvršenja provedbe inicijative koja uključuje, između ostalog, odredbu o odgovarajućoj suradnji između lokalnih vlasti i struktura izvršenja, uključujući umjetnički tim;

(c)

postupak imenovanja glavnog i umjetničkog direktora i njihovih područja djelovanja;

(d)

da je marketinška i komunikacijska strategija sveobuhvatna i ističe da je ta inicijativa inicijativa Unije;

(e)

da struktura izvršenja obuhvaća osoblje s odgovarajućim vještinama i iskustvom potrebnim za planiranje, upravljanje i izvršenje kulturnog programa u godini naslova.

Članak 6.

Stručno povjerenstvo

1.   Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka („povjerenstvo”) osniva se kako bi provelo postupke odabira i praćenja.

2.   Povjerenstvo se sastoji od 10 stručnjaka koje imenuju institucije i tijela Unije („europski stručnjaci”) u skladu sa stavkom 3.

3.   Nakon organiziranja poziva za iskaz interesa Komisija predlaže skupinu potencijalnih europskih stručnjaka.

Europski parlament, Vijeće i Komisija odabiru tri stručnjaka iz te skupine i imenuju ih u skladu s vlastitim postupcima.

Odbor regija odabire jednog stručnjaka iz te skupine i imenuje ga u skladu s vlastitim postupcima.

Prilikom odabira europskih stručnjaka svaka od tih institucija i tijela Unije nastoji osigurati komplementarnost kompetencija, uravnoteženu geografsku raspodjelu te ravnotežu spolova u ukupnom sastavu povjerenstva.

4.   Osim europskih stručnjaka, u svrhu odabira i praćenja grada iz države članice, dotična država članica ima pravo imenovati najviše dva stručnjaka u povjerenstvo u skladu s vlastitim postupcima te uz savjetovanje s Komisijom.

5.   Svi stručnjaci moraju:

(a)

biti državljani Unije;

(b)

biti neovisni;

(c)

imati značajno iskustvo i stručno znanje u:

i.

području kulture;

ii.

kulturnom razvoju gradova; ili

iii.

organizaciji manifestacije europska prijestolnica kulture ili međunarodnog kulturnog događaja sličnog opsega i razine;

(d)

biti u poziciji da mogu odvojiti odgovarajući broj radnih dana godišnje za povjerenstvo.

6.   Povjerenstvo imenuje svog predsjednika.

7.   Europski stručnjaci imenuju se na razdoblje od tri godine.

Neovisno o prvom podstavku, u vezi s prvim osnivanjem povjerenstva, Europski parlament imenuje svoje stručnjake na tri godine, Komisija na dvije godine, a Vijeće i Odbor regija na jednu godinu.

8.   Svi stručnjaci prijavljuju svaki stvarni ili mogući sukob interesa povezan s određenim gradom kandidatom. U slučaju takve prijave ili ako se pokaže da takav sukob interesa postoji, dotični stručnjak podnosi ostavku i odgovarajuća institucija ili tijelo Unije ili država članica zamjenjuju tog člana za preostali dio mandata u skladu s odgovarajućim postupkom.

Članak 7.

Podnošenje prijava u državama članicama

1.   Svaka država članica odgovorna je za organizaciju natječaja u svojim gradovima u skladu s kalendarom.

2.   Dotične države članice objavljuju poziv za podnošenje prijava najkasnije šest godina prije početka godine naslova.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice koje imaju pravo imenovati grad koji će nositi naslov u 2020. objavljuju taj poziv što prije nakon 4. svibnja 2014.

Svaki poziv za podnošenje prijava sadrži obrazac za prijavu iz članka 4. stavka 1.

Rok za podnošenje prijava gradova kandidata u okviru svakog poziva za podnošenje prijava predviđa se najranije 10 mjeseci nakon objave poziva.

3.   Dotične države članice podnose prijave Komisiji.

Članak 8.

Predodabir u državama članicama

1.   Svaka predmetna država članica saziva povjerenstvo za sastanak predodabira s gradovima kandidatima najkasnije pet godina prije početka godine naslova.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice koje imaju pravo imenovati grad koji će nositi titulu u 2020. mogu taj rok produljiti za najviše jednu godinu.

2.   Nakon ocjene prijava u skladu s kriterijima povjerenstvo sastavlja popis gradova kandidata koji su ušli u uži izbor i objavljuje izvješće o predodabiru o svim prijavama te daje, između ostalog, preporuke gradovima iz užeg izbora.

3.   Povjerenstvo dostavlja izvješće o predodabiru predmetnim državama članicama i Komisiji.

4.   Svaka dotična država članica službeno odobrava popis koji se temelji na izvješću povjerenstva.

Članak 9.

Odabir u državama članicama

1.   Gradovi kandidati koji su ušli u uži izbor dopunjuju i dorađuju svoje prijave kako bi ih uskladili s kriterijima i uzeli u obzir preporuke navedene u izvješću o predodabiru, te ih dostavljaju dotičnoj državi članici koja ih zatim prosljeđuje Komisiji.

2.   Najkasnije devet mjeseci nakon sastanka predodabira svaka dotična država članica saziva povjerenstvo na sastanak odabira s gradovima kandidatima koji su ušli u uži izbor.

Kada je to potrebno, predmetna država članica, uz savjetovanje s Komisijom, može za razumno razdoblje produžiti taj devetomjesečni rok.

3.   Povjerenstvo ocjenjuje dopunjene i dorađene prijave.

4.   Povjerenstvo objavljuje izvješće o prijavama gradova u užem izboru zajedno s preporukom za imenovanje najviše jednog grada u dotičnoj državi članici.

Izvješće o odabiru također sadržava preporuke dotičnom gradu povezane s napretkom koji je potrebno ostvariti do početka godine naslova.

Povjerenstvo podnosi izvješće o odabiru dotičnoj državi članici i Komisiji.

5.   Neovisno o stavku 4., ako ni jedan od gradova kandidata ne ispuni sve kriterije, povjerenstvo može predložiti da se naslov ne dodijeli za tu godinu.

Članak 10.

Predodabir i odabir u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima

1.   Komisija je odgovorna za organizaciju natječaja u gradovima zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata.

2.   Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje poziv za podnošenje prijava najmanje šest godina prije početka godine naslova.

Svaki poziv za podnošenje prijava sadrži obrazac za prijavu iz članka 4. stavka 1.

Rok za podnošenje prijava u okviru svakog poziva za podnošenje prijava predviđa se najranije 10 mjeseci od objave poziva.

3.   Predodabir gradova provodi povjerenstvo najmanje pet godina prije godine naslova, na temelju prijava za svaku od njih. Sastanak s gradovima kandidatima ne organizira se.

Nakon ocjene prijava u skladu s kriterijima povjerenstvo sastavlja popis gradova kandidata koji su ušli u uži izbor i objavljuje izvješće o predodabiru za sve prijave te daje, među ostalim, preporuke gradovima kandidatima iz užeg izbora.

Povjerenstvo dostavlja Komisiji izvješće o predodabiru.

4.   Gradovi kandidati koji su ušli u uži izbor dopunjuju i dorađuju svoje prijave kako bi ih uskladili s kriterijima i uzeli u obzir preporuke navedene u izvješću o predodabiru te ih dostavljaju Komisiji.

Najkasnije devet mjeseci nakon sastanka predodabira Komisija saziva povjerenstvo za sastanak odabira s gradovima kandidatima iz užeg izbora.

Ako je to potrebno, Komisija može produžiti taj devetomjesečni rok za razumno razdoblje.

5.   Povjerenstvo ocjenjuje dopunjene i dorađene prijave.

6.   Povjerenstvo objavljuje izvješće o odabiru prijava gradova kandidata koji su ušli u uži izbor zajedno s preporukom za imenovanje najviše jednog grada u jednoj zemlji kandidatkinji ili potencijalnom kandidatu.

Izvješće o odabiru također sadržava preporuke dotičnom gradu u vezi s napretkom koji je potrebno ostvariti do početka godine naslova.

Povjerenstvo dostavlja Komisiji izvješće o odabiru.

7.   Neovisno o stavku 6., ako ni jedan od gradova kandidata ne ispuni sve kriterije, povjerenstvo može preporučiti da se naslov ne dodijeli za tu godinu.

Članak 11.

Imenovanje

1.   Svaka dotična država članica imenuje jedan grad da nosi naslov, na temelju preporuka navedenih u izvješću o odabiru koje sastavlja povjerenstvo, i o tom imenovanju, najkasnije četiri godine prije početka godine naslova, izvješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i Odbor regija.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice koje imaju pravo imenovati gradove koji će nositi naslov za godinu 2020. mogu taj rok produljiti za najviše jednu godinu.

2.   U slučaju zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, Komisija imenuje jedan grad koji će nositi naslov u odgovarajućim godinama na temelju preporuka navedenih u izvješću o odabiru koje sastavlja povjerenstvo, i o tom imenovanju, najkasnije četiri godine prije početka godine naslova, izvješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i Odbor regija.

3.   Uz imenovanja iz stavaka 1. i 2. potrebno je priložiti obrazloženje koje se temelji na izvješćima povjerenstva.

4.   Ako grad uključuje svoje okolno područje, imenovanje se odnosi na taj grad.

5.   U roku od 2 mjeseca od obavijesti o imenovanjima, Komisija objavljuje popis gradova imenovanih europskim prijestolnicama kulture u Seriji C Službenog lista Europske unije.

Članak 12.

Suradnja između imenovanih gradova

Gradovi imenovani za istu godinu nastoje razviti vezu između svojih kulturnih programa i takva se suradnja može razmatrati u okviru postupka praćenja utvrđenog člankom 13.

Članak 13.

Praćenje

1.   Povjerenstvo prati pripremu europskih prijestolnica kulture i pruža potporu imenovanim gradovima u godini naslova i savjete od trenutka njihova imenovanja do početka godine naslova.

2.   U tu svrhu Komisija saziva tri sastanka za praćenje u kojima sudjeluju povjerenstvo i imenovani gradovi, kako slijedi:

(a)

tri godine prije početka godine naslova;

(b)

18 mjeseci prije početka godine naslova;

(c)

dva mjeseca prije početka godine naslova.

Dotična država članica ili zemlja kandidatkinja ili dotični potencijalni kandidat može imenovati jednog promatrača da prisustvuje tim sastancima.

Imenovani gradovi podnose Komisiji izvješća o napretku šest tjedana prije svakog sastanka za praćenje.

Tijekom sastanaka za praćenje povjerenstvo razmatra pripreme i daje savjete kako bi pomoglo imenovanim gradovima u pripremi kulturnog programa visoke kvalitete te učinkovite strategije. Povjerenstvo obraća posebnu pozornost na preporuke navedene u izvješću o odabiru i svim prethodnim izvješćima o praćenju navedenima u stavku 3.

3.   Nakon svakog sastanka za praćenje povjerenstvo izdaje izvješće o praćenju o stanju priprema i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Povjerenstvo svoja izvješća o praćenju šalje Komisiji te imenovanim gradovima i dotičnoj državi članici ili zemlji kandidatkinji ili potencijalnom kandidatu.

4.   Osim sastanaka o praćenju Komisija može organizirati posjete povjerenstva za praćenje imenovanim gradovima kad god je to potrebno.

Članak 14.

Nagrada

1.   Komisija može dodijeliti novčanu nagradu u čast Meline Mercouri („nagrada”) imenovanom gradu podložno financiranju dostupnom unutar odgovarajućeg višegodišnjeg financijskog okvira.

Pravni i financijski aspekti nagrade razmatraju se u okviru odgovarajućih programa Unije za potporu kulturi.

2.   Novac od nagrade isplaćuje se do kraja ožujka u godini naslova, pod uvjetom da dotični imenovani grad nastavi ispunjavati obveze koje je preuzeo u fazi prijave, ispunjava kriterije i uzima u obzir preporuke navedene u izvješćima o odabiru i praćenju.

Smatra se da imenovani grad ispunjava obveze preuzete u fazi prijave ako nije došlo ni do kakve značajne promjene u programu i strategiji u razdoblju od faze prijave do godine naslova, a posebno ako:

(a)

proračun je održan na razini koja omogućuje izvršenje kulturnog programa visoke kvalitete u skladu s prijavom i kriterijima;

(b)

neovisnost umjetničkog tima adekvatno se poštuje;

(c)

europska je dimenzija ostala dovoljno snažna u konačnoj verziji kulturnog programa;

(d)

marketinška i komunikacijska strategija te promidžbeni materijal koji upotrebljava imenovani grad jasno odražavaju činjenicu da je ta inicijativa, inicijativa Unije;

(e)

postoje planovi za praćenje i evaluaciju utjecaja naslova na imenovani grad.

Članak 15.

Praktične mjere

Komisija posebno:

(a)

osigurava cjelokupnu usklađenost inicijative;

(b)

osigurava suradnju između država članica i povjerenstva;

(c)

s obzirom na ciljeve iz članka 2. i na kriterije, utvrđuje smjernice za pomaganje u postupcima odabira i praćenja u bliskoj suradnji s povjerenstvom;

(d)

osigurava tehničku potporu povjerenstvu;

(e)

na svojoj internetskoj stranici objavljuje sva izvješća povjerenstva;

(f)

drži dostupnima javnosti sve relevantne informacije i doprinosi vidljivosti inicijative na europskoj i međunarodnoj razini;

(g)

jača razmjenu iskustava i dobre prakse između prošlih, sadašnjih i budućih gradova nositelja naslova, kao i gradova kandidata, te zagovara šire promicanje izvješća o evaluaciji gradova i stečenih iskustava.

Članak 16.

Evaluacija

1.   Svaki dotični grad odgovoran je za evaluaciju rezultata svoje godine kao europske prijestolnice kulture.

Komisija utvrđuje zajedničke smjernice i pokazatelje za dotične gradove koji se temelje na ciljevima iz članka 2. i na kriterijima kako bi osigurala usklađen pristup postupku evaluacije.

Dotični gradovi sastavljaju svoja izvješća o evaluaciji i prosljeđuju ih Komisiji do 31. prosinca godine koja slijedi nakon godine naslova.

Komisija objavljuje izvješća o evaluaciji na svojoj internetskoj stranici.

2.   Uz evaluaciju gradova, Komisija osigurava i redovitu provedbu vanjskih i neovisnih evaluacija rezultata inicijative.

Vanjske i neovisne evaluacije usmjerene su na smještanje svih prošlih europskih prijestolnica kulture u europski kontekst omogućujući izvođenje usporedbi i izvlačenje korisnih pouka za buduće europske prijestolnice kulture, kao i za sve europske gradove. Te evaluacije uključuju ocjenjivanje inicijative kao cjeline, uključujući učinkovitost postupaka koji su potrebni za njezinu realizaciju, njezin utjecaj te načina na koje ju je moguće poboljšati.

Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Odboru regija sljedeća izvješća na temelju tih evaluacija, uz koja prema potrebi prilaže relevantne prijedloge:

(a)

početno privremeno izvješće do 31. prosinca 2024.;

(b)

drugo privremeno izvješće do 31. prosinca 2029.;

(c)

naknadno izvješće do 31. prosinca 2034.

Članak 17.

Stavljanje izvan snage i prijelazna odredba

Odluka br. 1622/2006/EZ stavlja se izvan snage. Međutim ta se Odluka i dalje primjenjuje na gradove koji su imenovani ili su u postupku imenovanja europskim prijestolnicama kulture za godine od 2013. do 2019.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. travnja 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 113, 18.4.2012., str. 17., i SL C 17, 19.1.2013., str. 97.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 12. prosinca 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Stajalište Vijeća u prvom čitanju od 24. ožujka 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 287, 29.11.2007., str. 1.

(4)  SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.

(5)  Odluka br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o utvrđivanju djelovanja Zajednice za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019. (SL L 304, 3.11.2006., str. 1.).

(6)  Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.).

(7)  SL C 56 E, 26.2.2013., str. 41.


PRILOG

KALENDAR

2020.

Hrvatska

Irska

 

2021.

Rumunjska

Grčka

Zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat

2022.

Litva

Luksemburg

 

2023.

Mađarska

Ujedinjena Kraljevina

 

2024.

Estonija

Austrija

Zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat

2025.

Slovenija

Njemačka

 

2026.

Slovačka

Finska

 

2027.

Latvija

Portugal

Zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat

2028.

Češka

Francuska

 

2029.

Poljska

Švedska

 

2030.

Cipar

Belgija

Zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat

2031.

Malta

Španjolska

 

2032.

Bugarska

Danska

 

2033.

Nizozemska

Italija

Zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat


Top