EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32013R1391

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1391/2013 оd 14. listopada 2013. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

SL L 349, 21.12.2013, p. 28–43 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 22/06/2022; Implicitno stavljeno izvan snage 32022R0869

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2013/1391/oj

21.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 349/28


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1391/2013

оd 14. listopada 2013.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (1), a posebno njezin članak 3. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom EU br. 347/2013 utvrđuje se novi okvir za planiranje infrastrukture i provedbu projekata za razdoblje do 2020. i dalje. Njome se utvrđuju devet strateških geografskih prioritetnih koridora infrastrukture u području električne energije, plina i nafte i tri prioritetna područja infrastrukture na razini Unije za elektroenergetske autoceste, pametne mreže i mreže za prijevoz ugljičnog dioksida te uspostavlja transparentan i uključiv proces utvrđivanja konkretnih projekata od zajedničkog interesa (PCI). Projekti s oznakom projekta od zajedničkog interesa imat će korist od ubrzanih i usklađenih postupaka izdavanja dozvola, boljeg regulatornog postupanja i, prema potrebi, od financijske potpore na temelju instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

(2)

U skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013 ovlastit će se Komisija za donošenje delegiranih akata kako bi se utvrdio popis projekata od zajedničkog interesa Unije („popis Unije”) na temelju regionalnih popisa koje su donijela tijela odlučivanja regionalnih skupina kako je utvrđeno prema toj Uredbi.

(3)

Regionalne skupine osnovane na temelju Uredbe (EU) br. 347/2013 i u sastavu predstavnika država članica, državnih regulatornih tijela, operatora prijenosnih sustava (OPS), te Komisije, Agencije za suradnju energetskih regulatora („Agencija”) i Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju i plin (ENTSO-E i ENTSOG) ocijenile su projektne prijedloge predane za uvrštavanje na prvi popis projekata od zajedničkog interesa Unije.

(4)

U okviru rada regionalnih skupina, održana su savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju relevantne dionike, uključujući proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače, potrošače i organizacije za zaštitu okoliša.

(5)

Na sastanku tijela tehničkog odlučivanja 13. srpnja 2013. donesen je nacrt regionalnih popisa, na kojem su sudjelovali predstavnici Komisije i odgovarajućih država članica. Nakon što je Agencija predala mišljenje o nacrtu regionalnih popisa 17. srpnja 2013., tijela odlučivanja donijela su konačne regionalne popise 24. srpnja 2013. Svi su predloženi projekti dobili odobrenje država članica na čije se državno područje odnose, u skladu s člankom 172. UFEU-a i člankom 3. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 347/2013.

(6)

Popis projekata od zajedničkog interesa Unije temelji se na konačnim regionalnim popisima. Jedan se projekt morao ukloniti s popisa zbog trenutačnih rasprava o proglašivanju područja Natura 2000.

(7)

Projekti na tom prvom Unijinom popisu projekata od zajedničkog interesa ocijenjeni su prema kriterijima za projekte od zajedničkog interesa utvrđenima člankom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013. te je utvrđeno da ih ispunjavaju.

(8)

Osigurana je dosljednost između regija, uzimajući u obzir mišljenje Agencije dostavljeno 17. srpnja 2013.

(9)

Projekti od zajedničkog interesa navedeni su prema redoslijedu prioritetnih koridora utvrđenih Prilogom I. Uredbi (EU) br. 347/2013. Projekti na popisu nisu rangirani.

(10)

Projekti od zajedničkog interesa na popisu navedeni su bilo kao samostalni projekti od zajedničkog interesa ili bilo kao dio klastera nekoliko projekata od zajedničkog interesa. Neki su projekti od zajedničkog interesa uvršteni u klastere zbog svoje međuovisne, potencijalno konkurentne ili konkurentne naravi (2). Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima Uredbom (EU) br. 347/2013.

(11)

Unijin popis sadržava projekte od zajedničkog interesa u različitim fazama razvoja. Neki su još u ranim fazama, tj. fazama predizvedivosti, izvedivosti ili fazama ocjene. U tim slučajevima još su uvijek potrebne studije kako bi pokazale da su projekti tehnički i ekonomski izvedivi te da su u skladu sa zakonodavstvom Unije, posebno uključujući zakonodavstvo Unije o zaštiti okoliša. U tom okviru potrebno je na odgovarajući način prepoznati, ocijeniti i izbjeći potencijalne učinke na okoliš ili ih ublažiti.

(12)

Uvrštavanjem takvih projekata u popis projekata od zajedničkog interesa Unije, posebno onih u ranim fazama, ne dovodi se u pitanje ishod relevantnih ocjena o utjecaju na okoliš i postupaka izdavanja dozvola. Projekte koji nisu u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša treba ukloniti s popisa projekata od zajedničkog interesa Unije. Potrebno je nadzirati provedbu projekata od zajedničkog interesa na nacionalnoj razini i u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 347/2013, uključujući njihovu usklađenost sa zakonodavstvom EU-a.

(13)

U skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 347/2013 Unijin popis sastavlja se u obliku priloga toj Uredbi.

(14)

Stoga Uredbu (EU) br. 347/2013 treba na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog VII. Uredbi (EU) br. 347/2013 dodaje se u skladu s Prilogom toj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2013.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

(2)  Kako je objašnjeno u Prilogu.


PRILOG

Sljedeći prilog dodaje se Uredbi (EU) br. 347/2013:

„PRILOG VII.

Popis projekata od zajedničkog interesa unije (‚unijin popis’) iz članka 3. stavka 4.

A.   Pri utvrđivanju Unijina popisa Komisija je primijenila sljedeća načela:

1.   Klasteri projekata od zajedničkog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa sastavni su dijelovi klastera zbog njihove međuovisne, potencijalno konkurentne ili konkurentne naravi. Za svrstavanje projekata od zajedničkog interesa u klastere primijenila su sljedeća načela:

Klaster međuovisnih projekata od zajedničkih interesa definira se kao ‚Klaster X uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa’. Klasteri međuovisnih projekata stvoreni su kako bi se utvrdili oni projekti koji su svi potrebni za rješavanje istog uskog grla preko državnih granica i koji predstavljaju sinergije ako se zajednički ostvare. U ovom slučaju moraju se provesti svi projekti kako bi se ostvarile koristi na razini EU-a.

Klaster potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao ‚Klaster X uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih’. Klasteri potencijalno konkurentnih projekata odražavaju neizvjesnost oko opsega uskoga grla preko državnih granica. U ovom slučaju ne moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa sadržani u klasterima. Tržištu se prepušta da se odluči za sve projekte, nekoliko projekata ili jedan projekt, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima ponovno se ocjenjuje u sljedećem procesu utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa, uključujući uzimanje u obzir potreba za kapacitetom.

Klaster konkurentnih projekata od zajedničkog interesa definira se kao ‚Klaster X uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa’. Klasterima konkurentnih projekata rješavaju se ista uska grla preko državnih granica. Međutim, opseg uskoga grla više je izvjestan nego u gore navedenom drugom slučaju i stoga je jasno da se mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa. Tržištu se prepušta da odluči koji će se projekt provoditi, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima ponovno se procjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa podliježu istim pravima i obvezama utvrđenima Uredbom (EU) br. 347/2013.

2.   Postupanje s trafostanicama, konverterskim stanicama i kompresorskim stanicama

Trafostanice i konverterske stanice za električnu energiju i kompresorske stanice za plin smatraju se dijelom projekata od zajedničkog interesa i ne spominju se izrijekom ako se geografski nalaze na prijenosnom vodu. Ako su smještene na drugom položaju, one se izrijekom spominju. Ti elementi podliježu pravima i obvezama Uredbe (EU) br. 347/2013.

B.   Popis projekata od zajedničkog interesa Unije

1.   Mreža Sjevernih mora (‚NSOG’)

Br.

Definicija

1.1.

Klaster Belgija – Ujedinjena Kraljevina između Zeebruggea i Canterburyja [trenutačno poznat kao projekt NEMO] uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.1.1.

Interkonekcija između Zeebruggea (BE) i okoline Richborougha (UK)

1.1.2.

Unutarnji dalekovod između okoline Richborougha i Canterburyja (UK)

1.1.3.

Unutarnji dalekovod od Dungenessa do Sellindgea i od Sellindgea do Canterburyja (UK)

1.2.

Projekt od zajedničkog interesa u Belgiji – dva mrežno-spremna čvorišta na moru spojena s trafostanicom Zeebrugge (BE) na kopnu uz prethodna ulaganja koja će omogućiti buduće interkonekcije s Francuskom i/ili Ujedinjenom Kraljevinom

1.3.

Klaster Danska – Njemačka između Endrupa i Brunsbüttela uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.3.1.

Interkonekcija između Endrupa (DK) i Niebülla (DE)

1.3.2.

Unutarnji dalekovod između Brunsbüttela i Niebülla (DE)

1.4.

Klaster Danska – Njemačka između Kassőa i Dollerna uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

1.4.1.

Interkonekcija između Kassőa (DK) i Audorfa (DE)

1.4.2.

Unutarnji dalekovod između Audorfa i Hamburga/Norda (DE)

1.4.3.

Unutarnji dalekovod između Hamburga/Norda i Dollerna (DE)

1.5.

Projekt od zajedničkog interesa interkonekcije Danska – Nizozemska između Endrupa (DK) i Eemshavena (NL)

1.6.

Projekt od zajedničkog interesa interkonekcije Francuska – Irska između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE)

1.7.

Klaster interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.7.1.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Cotentina (FR) i okoline Exetera (UK) (trenutačno poznata kao projekt FAB)

1.7.2.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Tourbea (FR) i Chillinga (UK) (trenutačno poznata kao projekt IFA2)

1.7.3.

Interkonekcija Francuska – Ujedinjena Kraljevina između Coquellesa (FR) i Folkestonea (UK) (trenutačno poznata kao projekt ElecLink)

1.8.

Projekt od zajedničkog interesa interkonekcije Njemačka – Norveška između Wilstera (DE) i Tonstada (NO) (trenutačno poznata kao projekt NORD.LINK]

1.9.

Klaster koji povezuje proizvodnju iz obnovljivih izvora energije u Irskoj s Ujedinjenom Kraljevinom, uključujući jedan sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.9.1.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između obale Irske i Pembrokea (UK)

1.9.2.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između čvorišta Coolkeragh – Coleraine (IE) i stanice Hunterston, Islaya, Argylla i lokacije COWF-a (UK)

1.9.3.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Northern huba, Dublina i Codling Banka (IE) te Trawsfynyda i Pembrokea (UK)

1.9.4.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Midlandsa i Pembrokea (UK)

1.9.5.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Midlandsa i Alverdiscotta, Devon (UK)

1.9.6.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između obale Irske i Pembrokea (UK)

1.10.

Projekt od zajedničkog interesa: interkonekcija Norveška – Ujedinjena Kraljevina

1.11.

Klaster projekata skladištenja električne energije u Irskoj i povezanih priključaka prema Ujedinjenoj Kraljevini, uključujući jedan sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

1.11.1.

Crpno-akumulacijsko skladište u sjeverozapadnoj Irskoj

1.11.2.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između sjeverozapadne Irske (IE) i Midlandsa (UK)

1.11.3.

Crpno-akumulacijsko skladište morske vode u Irskoj – Glinsk

1.11.4.

Interkonekcija Irska – Ujedinjena Kraljevina između Glinska, Mayoa (IE) i Connah’s Quaia, Deeside (UK)

1.12.

Projekt od zajedničkog interesa za skladište energije komprimiranog zraka u Ujedinjenoj Kraljevini – Larne

2.   Prioritetni koridor elektroenergetskih interkonekcija između sjevera i juga u zapadnoj Europi (‚NSI Zapad – elektroenergetika’)

Br.

Definicija

2.1.

Projekt od zajedničkog interesa u Austriji: unutarnji dalekovod između Westtirola i Zell-Zillera (AT) za povećanje kapaciteta na austrijsko-njemačkoj granici

2.2.

Klaster Belgija – Njemačka između Lixhea i Oberziera (trenutačno poznat kao projekt ALEGrO) uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.2.1.

Interkonekcija između Lixhea (BE) i Oberziera (DE)

2.2.2.

Unutarnji dalekovod između Lixhea i Herderena (BE)

2.2.3.

Nova trafostanica u Zutendaalu (BE)

2.3.

Klaster Belgija – Luksemburg za povećanje kapaciteta na granici Belgije i Luksemburga uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.3.1.

Koordinirana instalacija i rad transformatora s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom u Schifflangeu (LU)

2.3.2.

Interkonekcija između Aubangea (BE) i Bascharagea/Schifflangea (LU)

2.4.

Projekt od zajedničkog interesa Francuska – Italija: interkonekcija između Codrongianosa (IT), Lucciane (Korzika, FR) i Suvereta (IT) (trenutačno poznata kao projekt SA.CO.I. 3)

2.5.

Klaster Francuska – Italija između Grande Ilea i Piossasca uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.5.1.

Interkonekcija između Grande Ilea (FR) i Piossasca (IT) (trenutačno poznata kao projekt Savoie-Piemont)

2.5.2.

Unutarnji dalekovod između Trina i Lacchiarelle (IT)

2.6.

Projekt od zajedničkog interesa u Španjolskoj: unutarnji dalekovod između Santa Llogaie i Bescanóa (ES) za povećanje kapaciteta interkonekcije između Bescanóa (ES) i Baixasa (FR)

2.7.

Projekt od zajedničkog interesa Francuska – Španjolska: interkonekcija između Akvitanije (FR) i Baskije (ES)

2.8.

Projekt od zajedničkog interesa koordinirane instalacije i rada transformatora s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom u Arkaleu (ES) za povećanje kapaciteta interkonekcije između Argie (FR) i Arkalea (ES)

2.9.

Projekt od zajedničkog interesa u Njemačkoj: unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama

2.10.

Projekt od zajedničkog interesa u Njemačkoj: unutarnji dalekovod između Brunsbüttel-Grοβgartacha i Wilster-Grafenrheinfelda (DE) za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama

2.11.

Klaster Njemačka – Austrija – Švicarska za povećanje kapaciteta u području Bodenskog jezera uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.11.1.

Interkonekcija između graničnog područja (DE), Meiningena (AT) i Rüthija (CH)

2.11.2.

Unutarnji dalekovod u regiji od točke Rommelsbach do Herbertingena, od Herbertingena do Tiengena, od točke Wullenstetten do točke Niederwangen (DE) i graničnog područja Njemačke i Austrije

2.12.

Projekt od zajedničkog interesa Njemačka – Nizozemska: interkonekcija između Niederrheina (DE) i Doetinchema (NL)

2.13.

Klaster Irska – Ujedinjena Kraljevina (Sjeverna Irska): interkonekcije uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

2.13.1.

Irska – Ujedinjena Kraljevina: interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK – Sjeverna Irska)

2.13.2.

Irska – Ujedinjena Kraljevina: interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK – Sjeverna Irska)

2.14.

Projekt od zajedničkog interesa Italija – Švicarska: interkonekcija između Thusisa/Silsa (CH) i Verderio Inferiorea (IT)

2.15.

Klaster Italija – Švicarska: povećanje kapaciteta na granici Italije i Češke uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.15.1.

Interkonekcija između Airola (CH) i Baggija (IT)

2.15.2.

Dogradnja transformatora Magenta (IT)

2.15.3.

Unutarnji dalekovod između Pavije i Piacenze (IT)

2.15.4.

Unutarnji dalekovod između Tirana i Verderija (IT)

2.16.

Klaster Portugal: povećanje kapaciteta na granici Portugala i Španjolske uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.16.1.

Unutarnji dalekovod između Pedralve i Alfene (PT)

2.16.2.

Unutarnji dalekovod između Pedralve i Vila Frie B (PT)

2.16.3.

Unutarnji dalekovod između Fradesa B, Ribeira de Pene i Feire (PT)

2.17.

Projekt od zajedničkog interesa Portugal – Španjolska: interkonekcija između Vila Frije Vila do Condea Recareia (PT) i Beariza Fontefríje (ES)

2.18.

Projekt od zajedničkog interesa za povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta za u Austriji – Kaunertal, Tirol

2.19.

Projekt od zajedničkog interesa crpno-akumulacijsko skladište za balansiranje u Austriji – Obervermuntwerk II., pokrajina Vorarlberg

2.20.

Projekt od zajedničkog interesa za povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta u Austriji – Limberg III., Salzburg

2.21.

Projekt od zajedničkog interesa: crpno-akumulacijsko skladište u Njemačkoj, Riedl

3.   Prioritetni koridor elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (‚NSI Istok – elektroenergetika’)

Br.

Definicija

3.1.

Klaster Austrija – Njemačka između St. Petera i Isara uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.1.1.

Interkonekcija između St. Petera (AT) i Isara (DE)

3.1.2.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Tauerna (AT)

3.1.3.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Ernsthofena (AT)

3.2.

Klaster Austrija – Italija između Lienza i regije Veneto uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.2.1.

Interkonekcija između Lienza (AT) i regije Veneto (IT)

3.2.2.

Unutarnji dalekovod između Lienza i Obersielacha (AT)

3.2.3.

Unutarnji dalekovod između Volpaga i sjeverne Venecije (IT)

3.3.

Projekt od zajedničkog interesa Austrija – Italija: interkonekcija između Naudersa (AT) i regije Milano (IT)

3.4.

Projekt od zajedničkog interesa Austrija – Italija: interkonekcija između Wurmlacha (AT) i Somplaga (IT)

3.5.

Klaster Bosna i Hercegovina – Hrvatska između Banja Luke i Like uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.5.1.

Interkonekcija između Banja Luke (BA) i Like (HR)

3.5.2.

Unutarnji dalekovodi između Brinja, Like, Velebita i Konjskog (HR)

3.6.

Klaster Bugarska: povećanje kapaciteta s Grčkom i Rumunjskom uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.6.1.

Unutarnji dalekovod između Vetrena i Blagoevgrada (BG)

3.6.2.

Unutarnji dalekovod između Carevca i Plovdiva (BG)

3.7.

Klaster Bugarska – Grčka između Marice Istok 1 i N uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.7.1.

Interkonekcija između Marice Istok 1 (BG) i N.

3.7.2.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Plovdiva (BG)

3.7.3.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Marice Istok 3 (BG)

3.7.4.

Unutarnji dalekovod između Marice Istok 1 i Burgasa (BG)

3.8.

Klaster Bugarska – Rumunjska: povećanje kapaciteta uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.8.1.

Unutarnji dalekovod između Dobrudje i Burgasa (BG)

3.8.2.

Unutarnji dalekovod između Vidina i Svobode (BG)

3.8.3.

Unutarnji dalekovod između Svobode (BG) i razdjelnice interkonekcije između Varne (BG) Stupine (RO) u BG

3.8.4.

Unutarnji dalekovod između Cernavode i Stalpua (RO)

3.8.5.

Unutarnji dalekovod između Gutinasa i Smardana (RO)

3.8.6.

Unutarnji dalekovod između Gadalina i Suceave (RO)

3.9.

Klaster Hrvatska – Mađarska – Slovenija između Žerjavenca/Heviza i Cirkovcea uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.9.1.

Interkonekcija između Žerjavenca (HR)/Heviza (HU) i Cirkovcea (SI)

3.9.2.

Unutarnji dalekovod između Divače i Beričeva (SI)

3.9.3.

Unutarnji dalekovod između Beričeva i Podloga (SI)

3.9.4.

Unutarnji dalekovod između Podloga i Cirkovcea (SI)

3.10.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka između Hadere i regije Atika (trenutačno poznat kao Euroazijski interkonektor) uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.10.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Vasilikosa (CY)

3.10.2.

Interkonekcija između Vasilikosa (CY) i Korakije, Kreta (EL)

3.10.3.

Unutarnji dalekovod između Korakije, Krete i regije Atika (EL)

3.11.

Klaster Češka: unutarnji dalekovodi za povećanje kapaciteta na sjeverozapadnim i južnim granicama uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.11.1.

Unutarnji dalekovod između Vernéřova i Vítkova (CZ)

3.11.2.

Unutarnji dalekovod između Vítkova i Přeštica (CZ)

3.11.3.

Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína (CZ)

3.11.4.

Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke (CZ)

3.11.5.

Unutarnji dalekovod između Mírovke i Čebína (CZ)

3.12.

Projekt od zajedničkog interesa za unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Lauchstädta i Meitingena za povećanje kapaciteta na istočnim granicama

3.13.

Projekt od zajedničkog interesa za unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Hallea/Saalea i Schweinfurta za povećanje kapaciteta u koridoru sjever – jug – istok

3.14.

Klaster Njemačka – Poljska između Eisenhűttenstadta i Plewiske [trenutačno poznat kao projekt GerPol Power Bridge] uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.14.1.

Interkonekcija između Eisenhűttenstadta (DE) i Plewiske (PL)

3.14.2.

Unutarnji dalekovod između Krajnika i Baczyne (PL)

3.14.3.

Unutarnji dalekovod između Mikułowe i Świebodzica (PL)

3.15

Klaster Njemačka – Poljska između Vierradena i Krajnika uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.15.1.

Interkonekcija između Vierradena (DE) i Krajnika (PL)

3.15.2.

Koordinirana instalacija i rad transformatora s kombiniranom uzdužnom i poprečnom regulacijom na interkonekciji između Krajnika (PL) Vierradena (DE) i Mikułowe (PL) Hagenwerdera (DE)

3.16.

Klaster Mađarska – Slovačka između Gőnyüja i Gabčikova uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.16.1.

Interkonekcija između Gőnyüja (HU) i Gabčikova (SK)

3.16.2.

Unutarnji dalekovod između Velký Ďura i Gabčikova (SK)

3.16.3.

Proširenje transformatora Győr (HU)

3.17.

Projekt od zajedničkog interesa Mađarska – Slovačka: interkonekcija između Sajóvánke (HU) i Rimavská Sobote (SK)

3.18.

Klaster Mađarska – Slovačka između područja Kisvárde i Velké Kapušany uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.18.1.

Interkonekcija između područja Kisvárde (HU) i Velké Kapušany (SK)

3.18.2.

Unutarnji dalekovod između Lemešanyja i Velké Kapušany (SK)

3.19.

Klaster Italija – Crna Gora između Villanove i Lastve uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.19.1.

Interkonekcija između Villanove (IT) i Lastve (ME)

3.19.2.

Unutarnji dalekovod između Fana i Terama (IT)

3.19.3.

Unutarnji dalekovod između Foggije i Villanove (IT)

3.20.

Klaster Italija – Slovenija između zapadnih Udina i Okrogla uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.20.1.

Interkonekcija između zapadnih Udina (IT) i Okroglog (SI)

3.20.2.

Unutarnji dalekovod između zapadnih Udina i Redipuglije (IT)

3.21.

Projekt od zajedničkog interesa Italija – Slovenija: interkonekcija između Salgarede (IT) i regije Divača Beričevo (SI)

3.22.

Klaster Rumunjska – Srbija između Resite i Pančeva uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.22.1.

Interkonekcija između Resite (RO) i Pančeva (RS)

3.22.2.

Unutarnji dalekovod između Portile de Fiere i Resite (RO)

3.22.3.

Unutarnji dalekovod između Resite i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.22.4.

Unutarnji dalekovod između Arada i Temišvara/Sacalaza (RO)

3.23.

Projekt od zajedničkog interesa: crpno-akumulacijsko skladište u Bugarskoj – Jadenica

3.24.

Projekt od zajedničkog interesa: crpno-akumulacijsko skladište u Grčkoj – Amfilochia

3.25.

Projekt od zajedničkog interesa: sustavi za baterijsko skladištenje u srednjoj južnoj Italiji

3.26.

Projekt od zajedničkog interesa crpni sustav za balansiranje u Poljskoj – Młoty

4.   Prioritetni koridor Plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području električne energije (‚BEMIP Elektroenergetika’)

Br.

Definicija

4.1.

Projekt od zajedničkog interesa Danska – Njemačka: interkonekcija između Ishőja/Bjæverskova (DK) i Bentwischa/Gűstrowa (DE) s pomoću vjetroelektrana na moru Kriegers Flak (DK) i Baltik 2 (DE) (trenutačno poznata kao kombinirano mrežno rješenje Kriegers Flak)

4.2.

Klaster Estonija – Latvija između Kilingi-Nõmmea i Rige (trenutačno poznat kao 3.. interkonekcija) uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.2.1.

Interkonekcija između Kilingi-Nõmmea (EE) i transformatora CHP2 u Rigi (LV)

4.2.2.

Unutarnji dalekovod između Harkua i Sindija (EE)

4.3.

Projekt od zajedničkog interesa Estonija/Latvija/Litva: sinkronizirana interkonekcija s kontinentalnim europskim mrežama

4.4.

Klaster Latvija – Švedska: povećanje kapaciteta [trenutačno poznat kao projekt NordBalt] uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.4.1.

Unutarnji dalekovod između Ventspilsa, Tumea i Imante (LV)

4.4.2.

Unutarnji dalekovod između Ekhyddana i Nybroa/Hemsjöa (SE)

4.5.

Klaster Litva – Poljska između Alytusa (LT) i Elka (PL) uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

4.5.1.

Litavski dio interkonekcije između Alytusa (LT) i granice između Litve i Poljske

4.5.2.

Unutarnji dalekovod između Stanisławówa i Olsztyn Mątkija (PL)

4.5.3.

Unutarnji dalekovod između Kozienica i Siedlce Ujrzanówa (PL)

4.5.4.

Unutarnji dalekovod između Płocka i Olsztyn Mątkija (PL)

4.6.

Projekt od zajedničkog interesa: crpno-akumulacijsko skladište u Estoniji, Muuga

4.7.

Projekt od zajedničkog interesa: povećanje kapaciteta crpno-akumulacijskog skladišta u Litvi, Kruonis

5.   Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (‚NSI Zapad – plin’)

Projekti koji omogućuju dvosmjerne tokove između Irske i Ujedinjene Kraljevine

Br.

Definicija

5.1.

Klaster kojim se omogućuju dvosmjerni tokovi iz Sjeverne Irske u Veliku Britaniju i Irsku te također iz Irske u Ujedinjenu Kraljevinu uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

5.1.1.

Fizički reverzibilni tok na točki interkonekcije u Moffatu (Irska/Ujedinjena Kraljevina)

5.1.2.

Dogradnja plinovoda SNIP (od Škotske do Sjeverne Irske) za prihvaćanje fizičkog reverzibilnog toka između Ballylumforda i Twynholma

5.1.3.

Razvoj podzemnog objekta za skladištenje plina (UGS) Islandmageeu u Larneu (Sjeverna Irska)

5.2.

Projekt od zajedničkog interesa: spajanje s kopnenim sustavom jugozapadne Škotske između Cludena i zaljeva Brighouse. (Ujedinjena Kraljevina)

5.3.

Projekt od zajedničkog interesa Shannon: terminal za LNG koji se nalazi između Tarberta i Ballylongforda (Irska)

Projekti kojima se omogućuju dvosmjerni tokovi između Portugala, Španjolske, Francuske i Njemačke

Br.

Definicija

5.4.

Projekt od zajedničkog interesa: 3. točka interkonekcije između Portugala i Španjolske

5.5.

Projekt od zajedničkog interesa: Istočna os Španjolska – Francuska točka interkonekcije između Iberskog poluotoka i Francuske u Le Perthusu (trenutačno poznat kao Midcat)

5.6.

Projekt od zajedničkog interesa: jačanje francuske mreže od juga do sjevera – reverzibilni tok od Francuske do Njemačke na točki interkonekcije Obergailbach/Medelsheim (Francuska)

5.7.

Projekt od zajedničkog interesa: jačanje francuske mreže od juga do sjevera na plinovodu u Burgundiji između Etreza i Voisinesa (Francuska)

5.8.

Projekt od zajedničkog interesa: jačanje francuske mreže od juga do sjeveru na plinovodu u istočnom Lyonnaisu između Saint-Avita i Etreza (Francuska)

Dvosmjerni tokovi između Italije, Švicarske, Njemačke i Belgije/Francuske

Br.

Definicija

5.9.

Projekt od zajedničkog interesa: interkonekcija reverzibilnog toka između Švicarske i Francuske

5.10.

Projekt od zajedničkog interesa: interkonekcija reverzibilnog toka na plinovodu TENP-a u Njemačkoj.

5.11.

Projekt od zajedničkog interesa: interkonekcija reverzibilnog toka između Italije i Švicarske na točki interkonekcije Passo Gries.

5.12.

Projekt od zajedničkog interesa: interkonekcija reverzibilnog toka na plinovodu TENP-a prema točki interkonekcije Eynatten (Njemačka).

Razvoj interkonekcija između Nizozemske, Belgije, Francuske i Luksemburga

Br.

Definicija

5.13.

Projekt od zajedničkog interesa: nova interkonekcija između Pitgama (Francuska) i Maldegema (Belgija).

5.14.

Projekt od zajedničkog interesa: jačanje francuske mreže od juga do sjevera na plinovodu Arc de Dierrey između Cuvillyja, Dierreyja i Voisinesa (Francuska).

5.15.

Klaster za provedbu optimizacije plinskog kompresora u Nizozemskoj uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

5.15.1.

Emden (od Norveške do Nizozemske)

5.15.2.

Winterswijk/Zevenaar (od Nizozemske do Njemačke)

5.15.3.

Bocholtz (od Nizozemske do Njemačke)

5.15.4.

’s Gravenvoeren (od Nizozemske do Belgije)

5.15.5.

Hilvarenbeek (od Nizozemske do Belgije)

5.16.

Projekt od zajedničkog interesa: proširenje terminala za LNG Zeebrugge

5.17.

Klaster između Luksemburga, Francuske i Belgije uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

5.17.1.

Interkonekcija između Francuske i Luksemburga

5.17.2.

Jačanje interkonekcije između Belgije i Luksemburga

Ostali projekti

Br.

Definicija

5.18.

Projekt od zajedničkog interesa: jačanje njemačke mreže radi jačanja interkonekcijskih kapaciteta s Austrijom – trenutačno poznato kao faza I. (Haiming/Burghausen-Finsing)

5.19.

Projekt od zajedničkog interesa: spajanje Malte s europskom plinskom mrežom (plinovod s Italijom u Geli i plutajući terminal za LNG i jedinica za uplinjavanje (FSRU)).

5.20.

Projekt od zajedničkog interesa: plinovod koji povezuje Alžir s Italijom (Sardinija) i Francuskom (Korzika) trenutačno poznat kao plinovodi Galsi i Cyréné

6.   Prioritetni koridor plinske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (‚NSI Istok – plin’)

Projekti koji omogućuju dvosmjerne tokove između Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske i povezuju terminale za LNG u Poljskoj i Hrvatskoj

Br.

Definicija

6.1.

Klaster dogradnja češko-poljske interkonekcije (Stork II.) i povezana unutarnja jačanja kapaciteta u zapadnoj Poljskoj uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.1.1.

Interkonekcija Poljska – Češka (Stork II.) [trenutačno poznata kao Stork II.] između Libhošťa Haťa (CZ/PL) Kędzierzyna (PL)

6.1.2.

Plinovod Lwówek-Odolanów

6.1.3.

Kompresorska stanica Odolanow

6.1.4.

Plinovod Czeszów-Wierzchowice

6.1.5.

Plinovod Czeszów-Kiełczów

6.1.6.

Plinovod Zdzieszowice-Wrocław

6.1.7.

Plinovod Zdzieszowice-Kędzierzyn

6.1.8.

Plinovod Twaróg-Tworzeń

6.1.9.

Plinovod Twórog-Kędzierzyn

6.1.10.

Plinovod Pogórska Wola-Tworzeń

6.1.11.

Plinovod Strachocina –Pogórska Wola pipeline

6.2.

Klaster Poljska – Slovačka: interkonekcija i povezana unutarnja jačanja kapaciteta u istočnoj Poljskoj uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.2.1.

Interkonekcija Poljska – Slovačka

6.2.2.

Kompresorska stanica Rembelszczyzna

6.2.3.

Plinovod Rembelszczyzna-Wola Karczewska

6.2.4.

Plinovod Wola Karczewska-Wronów

6.2.5.

Čvor Wronów

6.2.6.

Plinovod Rozwadów-Końskowola-Wronów

6.2.7.

Plinovod Jarosław-Rozwadów

6.2.8.

Plinovod Hermanowice-Jarosław

6.2.9.

Plinovod Hermanowice-Strachocina

6.3.

Projekt od zajedničkog interesa Slovačka – Mađarska: plinska interkonekcija između granice Velké Zlievce (SK) – Balassagyarmat (SK/HU) Vecsés (HU)

6.4.

Projekt od zajedničkog interesa: dvosmjerna austrijsko-češka interkonekcija (BACI) između Baumgartena (AT) – Reinthala (CZ/AT) – Břeclava (CZ)

Projekti koji omogućuju tok plina od hrvatskog terminala za LNG do susjednih država

Br.

Definicija

6.5.

Klaster Krk: brod s postrojenjem za uplinjavanje LNG-a u Krku i evakuacijski plinovod prema Mađarskoj, Sloveniji i Italiji uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.5.1.

Brod s postrojenjem za uplinjavanje LNG-a u Krku (HR)

6.5.2.

Plinovod Zlobin Bosiljevo Sisak Kozarac Slobodnica (HR)

6.5.3.

Evakuacijski plinovod za LNG Omišalj – Zlobin (HR) Rupa (HR)/Jelšane (SI) – Kalce (SI) ili

6.5.4.

Plinovod Omišalj (HR) – Casal Borsetti (IT)

6.6.

Projekt od zajedničkog interesa Hrvatska – Slovenija: interkonekcija (Bosiljevo –Karlovac – Lučko – Zabok – Rogatec (SI))

6.7.

Projekt od zajedničkog interesa Slovenija – Italija: interkonekcija (Gorizia (IT)/Šempeter (SI) – Vodice (SI))

Projekti koji omogućuju tokove plina od južnog plinskog koridora i/ili terminala za LNG u Grčkoj kroz Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i dalje do Mađarske i Ukrajine, uključujući kapacitete reverzibilnog toka od juga do sjevera i integraciju tranzitnih i prijenosnih sustava

Br.

Definicija

6.8.

Klaster interkonekcija između Grčke i Bugarske i potrebna jačanja kapaciteta u Bugarskoj uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.8.1.

Interkonekcija Grčka – Bugarska između Komotinija (EL) – Stare Zagore (BG) (trenutačno poznata kao IGB)

6.8.2.

Potrebno obnavljanje, modernizacija i proširenje bugarskog prijenosnog sustava

6.9.

Klaster terminal za LNG u Grčkoj uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa:

6.9.1.

Neovisni sustav za prijenos prirodnog ukapljenog plina (LNG) u Grčkoj

6.9.2.

Egejski uvozni terminal za LNG

6.10.

Projekt od zajedničkog interesa: plinska interkonekcija Bugarska – Srbija (trenutačno poznata kao IBS)

6.11.

Projekt od zajedničkog interesa: trajni reverzibilni tok na grčko-bugarskoj branici između Kule (BG) i Sidirokastra (EL)

6.12.

Projekt od zajedničkog interesa: povećanje prijenosnog kapaciteta postojećeg plinovoda od Bugarske do Grčke

6.13.

Klaster Rumunjska – Mađarska – Austrija za prijenosni koridor uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.13.1.

Plinovod Városföld-Ercsi – Győr + proširenje kompresorske stanice Városföld + modifikacija centralne odorizacije

6.13.2.

Plinovod Ercsi-Százhalombatta

6.13.3.

Kompresorska stanica Csanádpalota ili Algyő

6.14.

Projekt od zajedničkog interesa: rumunjsko-mađarski reverzibilni tok u Csanádpaloti ili Algyőu (HU)

6.15.

Klaster za integraciju tranzitnog i prijenosnog sustava i provedbu reverzibilnog toka u Rumunjskoj uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.15.1.

Integracija rumunjskog tranzitnog i prijenosnog sustava

6.15.2.

Reverzibilni tok u Isacceji

Projekti koji omogućuju da plin iz južnog plinskog koridora i/ili terminala za LNG dođe do Italije i dalje teče prema sjeveru do Austrije, Njemačke i Češke (kao i prema koridoru NSI Zapad)

Br.

Definicija

6.16.

Projekt od zajedničkog interesa: plinovod Tauerngasleitung (TGL) između Haiminga (AT)/Überackerna (DE) Tarvisija (IT)

6.17.

Projekt od zajedničkog interesa: priključak na Oberkappel (AT) iz južnog ogranka češkog prijenosnog sustava

6.18.

Projekt od zajedničkog interesa: plinovod Adriatica (IT)

6.19.

Projekt od zajedničkog interesa: kopneni terminal za LNG na sjevernom Jadranu (IT) (1)

Projekti koji omogućuju razvoj podzemnog skladišnog kapaciteta za plin u jugoistočnoj Europi

Br.

Definicija

6.20.

Klaster za povećanje skladišnog kapaciteta u jugoistočnoj Europi uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

6.20.1.

Izgradnja novog skladišnog objekta na državnom području Bugarske

6.20.2.

Proširenje Chiren UGS-a

6.20.3.

Skladište južna Kavala u Grčkoj

6.20.4.

Skladište Depomures u Rumunjskoj

Ostali projekti

Br.

Definicija

6.21.

Projekt od zajedničkog interesa: jonsko-jadranski plinovod (Fieri (AB) – Split (HR))

6.22.

Klaster za projekt interkonekcije Azerbajdžan – Gruzija – Rumunjska, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

6.22.1.

Plinovod Constanta (RO) – Arad – Csanádpalota (HU) [trenutačno poznat kao AGRI]

6.22.2.

Terminal za LNG u Constanti (RO)

6.23.

Projekt od zajedničkog interesa: interkonekcija Mađarska – Slovenija (Nagykanizsa – Tornyiszentmiklós (HU) – Lendava (SI) – Kidričevo)

7.   Prioritetni koridor južnog plinskog koridora (‚SGC’)

Br.

Definicija

7.1.

Klaster integriranih, namjenskih i prilagodljivih infrastruktura i povezane opreme za prijevoz najmanje 10 bcm/a novih izvora plina od područja Kaspijskog mora preko Gruzije i Turske do konačnih tržišta EU-a dvjema mogućim rutama: jedna prolazi jugoistočnu Europu do Austrije, druga do Italije kroz Jadransko more, uključujući jedan projekt od zajedničkog interesa ili više njih:

7.1.1.

Plinovod iz EU-a u Turkmenistan preko Turske, Gruzije, Azerbajdžana i Kaspijskog mora (trenutačno poznat kao kombinacija projekata ‚Transanatolijskog plinovoda prirodnog plina’ (TANAP) i ‚Proširenja južnokavkaskog plinovoda’ (SCP-(F)X) i ‚Transanatolijskog plinovoda’ (TCP))

7.1.2.

Stanica za komprimiranje plina u Kipiju (EL)

7.1.3.

Plinovod od Grčke do Italije preko Albanije i Jadranskog mora, (trenutačno poznat kao ‚Transjadranski plinovod’ (TAP))

7.1.4.

Plinovod od Grčke do Italije preko Jadranskog mora (trenutačno poznat kao ‚Interkonektor Turska – Grčka – Italija’ (ITGI))

7.1.5.

Plinovod od Bugarske do Austrije preko Rumunjske i Mađarske

7.2.

Projekt od zajedničkog interesa koji se sastoji od integriranih, namjenskih i prilagodljivih infrastruktura i povezane opreme za prijevoz najmanje 8 bcm/a novih izvora plina od regije Kaspijskog mora (Azerbajdžan i Turkmenistan) do Rumunjske uključujući sljedeće projekte:

7.2.1.

Podmorski plinovod u Kaspijskom moru od Turkmenistana do Azerbajdžana (trenutačno poznat kao ‚Transkaspijski plinovod’ (TCP))

7.2.2.

Dogradnja plinovoda između Azerbajdžana i Turske preko Gruzije (trenutačno poznat kao ‚Proširenje južnokavkaskog plinovoda’ (SCP-(F)X))

7.2.3.

Podmorski plinovod koji povezuje Gruziju preko Rumunjske (trenutačno poznat kao ‚Bijeli tok’)

7.3.

Klaster plinskih infrastruktura i povezane opreme za prijevoz novih izvora plina s polja na moru u istočnom Sredozemlju uključujući jedan sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili više njih:

7.3.1.

Plinovod od Cipra na moru do kopna u Grčkoj preko Krete

7.3.2.

Skladište LNG-a koje se nalazi u Cipru (trenutačno poznato kao ‚Sredozemno skladište plina’)

7.4

Klaster interkonekcija s Turskom, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

7.4.1.

Stanica za komprimiranje plina u Kipiju (EL) s najmanjim kapacitetom od 3 bcm/a

7.4.2.

Interkonektor između Turske i Bugarske s najmanjim kapacitetom od 3 bcm/a (trenutačno poznat kao ‚ITB’)

8.   Prioritetni koridor plana međusobnog povezivanja baltičkog energetskog tržišta u području plina (‚BEMIP Plin’):

Br.

Definicija

8.1.

Klaster opskrbe LNG-om u regiji istočnog Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.1.1.

Interkonektor između Estonije i Finske Baltikkonektor

8.1.2.

Jedan od sljedećih terminala za LNG:

8.1.2.1.

Finngulf

8.1.2.2.

Paldiski

8.1.2.3.

Tallinn

8.1.2.4.

Latvijski LNG

8.2

Klaster dogradnje infrastrukture u istočnoj regiji Baltičkog mora, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

8.2.1.

Jačanje interkonekcije Latvija – Litva

8.2.2.

Jačanje interkonekcije Estonija – Latvija

8.2.3.

Jačanje kapaciteta plinovoda Klaipeda – Kiemenai u Litvi

8.2.4.

Modernizacija i proširenje podzemnog skladišta plina Incukalns

8.3.

Projekt od zajedničkog interesa Poljska – Danska: interkonekcija ‚Baltički plinovod’

8.4.

Projekt od zajedničkog interesa: proširenje kapaciteta na granici Danske i Njemačke

8.5.

Projekt od zajedničkog interesa: interkonekcija između Poljske i Litve (trenutačno poznat kao ‚GIPL’)

8.6.

Projekt od zajedničkog interesa: terminal za LNG Göteborgu u Švedskoj

8.7.

Projekt od zajedničkog interesa: proširenje kapaciteta terminala za LNG Świnoujście u Poljskoj

8.8.

Projekt od zajedničkog interesa: dogradnja ulaznih točaka Lwówek i Włocławek plinovoda Yamal – Europa u Poljskoj

9.   Prioritetni koridor povezivanja u području opskrbe naftom u srednjoistočnoj Europi (‚OSC’):

Br.

Definicija

9.1.

Projekt od zajedničkog interesa: naftovod Adamowo-Brody: naftovod koji povezuje pretovarilište JSC Uktransnafta u Brodyju (Ukraine) i terminal za skladištenje naftnih derivata Adamowo (Poljska)

9.2.

Projekt od zajedničkog interesa: naftovod Bratislava-Schwechat: naftovod koji povezuje Schwechat (Austrija) i Bratislavu (Slovačka)

9.3.

Projekt od zajedničkog interesa: naftovod JANAF-Adria: obnova, dogradnja, održavanje i povećanje kapaciteta postojećih naftovoda JANAF i Adria koji povezuju hrvatsku morsku luku Omišalj sa južnom Družbom (Hrvatska, Mađarska, Slovačka)

9.4.

Projekt od zajedničkog interesa: naftovod Litvínov (Češka) – Spergau (Njemačka): projekt proširenja naftovoda za sirovu naftu Družba s rafinerijom TRM Spergau

9.5.

Klaster Pomeranski naftovod (Poljska) uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

9.5.1.

Izgradnja naftnog terminala u Gdanjsku

9.5.2.

Proširenje Pomeranskog naftovoda: spajanje i drugi vod na Pomeranskom naftovodu koji povezuje terminal za skladištenje naftnih derivata Plebanka (blizu Płocka) i pretovarilište Gdanjsk

9.6.

Projekt od zajedničkog interesa TAL Plus: proširenje kapaciteta naftovoda TAL između Trsta (Italija) i Ingolstadta (Njemačka)

10.   Prioritetno tematsko područje za uvođenje pametnih mreža

Br.

Definicija

10.1.

Projekt sjevernoaltantskog zelenog pojasa (Irska, UK/Sjeverna Irska): niža redukcija vjetra provedbom komunikacijske infrastrukture, jačanje nadzora nad mrežom i uspostava (prekograničnih) protokola za upravljanje potražnjom

10.2.

Green-Me (Francuska, Italija): jačanje integracije RES-a provedbom sustava automatizacije, nadzora i praćenja u transformatorima HV i HV/MV, napredno komuniciranje s obnovljivim generatorima i skladištima u primarnim transformatorima”


(1)  Točna lokacija terminala za LNG u sjevernom Jadranu odredit će se sporazumno između Italije i Slovenije.


Top