Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32013R1288

Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+” : programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ Tekst značajan za EGP

OJ L 347, 20.12.2013, p. 50–73 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1288/oj

20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 347/50


UREDBA (EU) br. 1288/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Komunikacijom Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.” traži se donošenje jedinstvenog programa u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, što obuhvaća i međunarodne aspekte visokog obrazovanja, kojim će se objediniti program djelovanja u području cjeloživotnog učenja („Cjeloživotno učenje”) uspostavljen Odlukom br. 1720/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i program Mladi na djelu („Mladi na djelu”) uspostavljen Odlukom br. 1719/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), program djelovanja Erasmus Mundus („Erasmus Mundus”) uspostavljen Odlukom br. 1298/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), program ALFA III uspostavljen Uredbom br. 1905/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (7), te programi Tempus i Edulink, kako bi se osigurala veća učinkovitost, jača strateška usmjerenost i sinergije pri korištenju različitim aspektima jedinstvenog programa. Predlaže se i da sport bude dijelom tog jedinstvenog programa („Program”).

(2)

Privremena izvješća o ocjenjivanju postojećeg programa za cjeloživotno učenje, programa Mladi na djelu i programa Erasmus Mundus i savjetovanje s javnošću o budućem djelovanju Unije u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih te u području visokog obrazovanja otkrili su jaku i, u nekim pogledima, sve veću potrebu da se suradnja i mobilnost u tim područjima na europskoj razini nastave. U izvješćima o ocjenjivanju naglašena je važnost stvaranja užih veza između programa Unije i političkog razvoja u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih, izražena je želja da se djelovanje Unije ustroji tako da bolje odgovara paradigmi cjeloživotnog učenja i inzistira se na jednostavnijem, korisnicima prihvatljivijem i fleksibilnijem pristupu provedbi takvog djelovanja te na okončanju fragmentacije međunarodnih programa suradnje u području visokog obrazovanja.

(3)

Program bi trebao biti usredotočen na dostupnost financiranja i transparentnost administrativnih i financijskih postupaka, između ostalog korištenjem informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te digitalizacijom. Za uspjeh Programa od ključne su važnosti i usmjeravanje te pojednostavljivanje organizacije i upravljanja te stalna usredotočenost na smanjenje administrativnih troškova.

(4)

Savjetovanje s javnošću o strateškim odabirima Unije za provedbu nove nadležnosti Unije u području sporta te izvješće Komisije o ocjenjivanju pripremnih radnji u području sporta pružili su korisne naznake u vezi s prioritetnim područjima za djelovanje Unije i prikazali dodanu vrijednost koju Unija može donijeti podrškom aktivnostima usmjerenima stvaranju, dijeljenju i prenošenju iskustava i znanja o raznim pitanjima koja utječu na sport na europskoj razini, pod uvjetom da su usredotočene posebno na lokalnu razinu.

(5)

Strategijom Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast određuje se strategija rasta Unije za nadolazeće desetljeće kako bi se podržao takav rast, postavljajući pet ambicioznih ciljeva koje treba ostvariti do 2020., osobito u području obrazovanja, gdje je cilj da se stope prijevremenog napuštanja školovanja smanje na razinu ispod 10 % i da se omogući da najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine dobije diplomu tercijarnog ili jednakovrijednog obrazovanja. To podrazumijeva i vodeće inicijative, posebno „Mladi u pokretu” i Program za nove vještine i radna mjesta.

(6)

Vijeće je u svojim zaključcima od 12. svibnja 2009. pozvalo na donošenje strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.), u sklopu kojeg se postavljaju četiri strateška cilja kako bi se odgovorilo na preostale izazove pri stvaranju Europe temeljene na znanju i činjenju cjeloživotnog učenja stvarnošću za sve.

(7)

U skladu s člancima 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te člancima 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, Programom se promiče, između ostalog, ravnopravnost između žena i muškaraca te mjere borbe protiv diskriminacije na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Prilikom provedbe Programa potrebno je povećati pristup članovima skupina koje su u nepovoljnom položaju i ranjivim skupinama te se aktivno pozabaviti posebnim potrebama u vezi s učenjem osoba s invaliditetom.

(8)

Programom bi se trebala obuhvatiti jaka međunarodna odrednica, osobito kad je riječ o visokom obrazovanju, ne samo da bi se povećala kvaliteta europskog visokog obrazovanja pridržavajući se širih ciljeva strateškog okvira ET 2020. i atraktivnost Unije kao studijskog odredišta, već i da bi se promicalo međuljudsko razumijevanje i doprinijelo održivom razvoju visokog obrazovanja u zemljama partnerima, kao i njihovom širem društveno-gospodarskom razvoju, između ostalog poticanjem kruženja mozgova kroz mjere mobilnosti s državljanima zemalja partnera. U tu bi se svrhu trebalo osigurati financiranje iz Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI), Europskog instrumenta za susjedstvo (ENPI), Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) i Instrumenta partnerstva za suradnju s trećim zemljama (PI). Moguće je i financiranje iz Europskog razvojnog fonda (EDF) u skladu s postupcima koji njime upravljaju. Odredbe ove Uredbe trebale bi se primjenjivati na korištenje tim sredstvima, istodobno osiguravajući usklađenost s odgovarajućim uredbama kojima se uspostavljaju ti instrumenti i taj fond.

(9)

U svojoj Rezoluciji od 27. studenoga 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih (2010. - 2018.), Vijeće naglašava potrebu da se sve mlade osobe smatraju društvenim bogatstvom i teži olakšavanju njihovog sudjelovanja u razvoju politike koja na njih utječe preko trajnog strukturiranog dijaloga između donositelja odluka i mladih osoba i organizacija mladih na svim razinama.

(10)

Ujedinjavanje formalnog, neformalnog i informalnog učenja u isti program trebalo bi stvoriti sinergiju i podržavati međusektorsku suradnju između različitih sektora obrazovanja i osposobljavanja te sektora povezanih s mladima. Prilikom provedbe Programa u obzir bi se propisno trebale uzeti posebne potrebe različitih sektora te, po potrebi, uloga lokalnih i regionalnih tijela.

(11)

Kako bi podržala mobilnost, pravičnost i izvrsnost pri studiranju, Unija bi na pokusnoj osnovi trebala uspostaviti Instrument jamstva za studentske zajmove kojim bi se studentima omogućilo da svoju magistarsku diplomu dobiju u drugoj zemlji kojoj je otvoreno sudjelovanje u Programu („zemlja sudionica Programa”) bez obzira na svoje društveno porijeklo. Instrument jamstva za studentske zajmove trebao bi biti dostupan financijskim ustanovama koje prihvate studentima ponuditi kredite za magistarske studije u drugim zemljama sudionicama Programa uz povoljne uvjete. Ovaj dodatni i inovativni instrument za obrazovnu mobilnost ne bi trebao zamijeniti nijedan postojeći niti onemogućiti razvoj mogućeg bilo kojeg budućeg sustava dodjeljivanja bespovratnih sredstava ili sustava zajmova kojima se podržava mobilnost studenata na lokalnoj ili nacionalnoj razini, ili na razini Unije. Instrument jamstva za studentske zajmove trebalo bi podvrgnuti bliskom praćenju i ocjenjivanju, osobito u vezi s njegovom prihvaćenosti na tržištu u različitim zemljama. U skladu s člankom 21. stavcima 2. i 3. Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije do kraja 2017. trebalo bi podnijeti evaluacijsko izvješće sredinom provedbenog razdoblja kako bi se dobile političke smjernice u vezi s nastavkom provedbe Instrumenta jamstva za studentske zajmove.

(12)

Države članice trebale bi nastojati usvojiti sve odgovarajuće mjere kako bi otklonile pravne i administrativne prepreke za pravilno funkcioniranje Programa. To uključuje, po potrebi, rješavanje administrativnih pitanja koja otežavaju dobivanje viza i boravišnih dozvola. U skladu s Direktivom Vijeća 2004/114/EZ (8) države članice potiču se da uspostave ubrzane postupke prihvata.

(13)

Komunikacijom Komisije od 20. rujna 2011. pod nazivom „Podrška rastu i radnim mjestima – program za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja Europe” utvrđuje se okvir u sklopu kojeg Europska unija, države članice i ustanove visokog obrazovanja mogu surađivati kako bi se povećao broj osoba sa sveučilišnom diplomom, unaprijedila kvaliteta obrazovanja i što više povećao doprinos kojim visoko obrazovanje i istraživanja mogu pomoći da gospodarstva i društva država članica iz globalne ekonomske krize izađu jača.

(14)

Da bi se bolje rješavao problem nezaposlenosti mladih u Uniji, posebna pažnja trebala bi se posvetiti transnacionalnoj suradnji između ustanova visokog i strukovnog obrazovanja i poduzeća, s ciljem poboljšanja zapošljivosti studenata te razvoja poduzetničkih vještina.

(15)

Bolonjskom deklaracijom, koju su potpisali ministri obrazovanja 29 europskih zemalja 19. lipnja 1999., uspostavljen je međuvladin proces usmjeren stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja, za što je potrebna stalna podrška na razini Unije.

(16)

Obnovljenim kopenhaškim procesom (2011. - 2020.) uvelike se priznaje i definira ključna uloga koju ima strukovno obrazovanje i osposobljavanje (VET) u pomaganju da se ostvare mnogi ciljevi iz strategije Europa 2020., posebno uzimajući u obzir njegov potencijal u borbi protiv visoke stope nezaposlenosti u Europi, osobito nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti, promicanju kulture cjeloživotnog učenja, ublažavanju društvene isključenosti i promicanju aktivnog građanstva. Kvalitetna stažiranja i naukovanja, uključujući ona iz mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, potrebna su kako bi se premostila praznina između znanja koje se dobije obrazovanjem i osposobljavanjem te vještina i sposobnosti koje se traže u svijetu rada te kako bi se povećala zapošljivost mladih.

(17)

Potrebno je pojačati intenzitet i stupanj europske suradnje među školama te mobilnosti školskog osoblja i učenika kako bi se pristupilo prioritetima utvrđenima u Programu za europsku suradnju u području škola za 21. stoljeće, to jest poboljšanju kvalitete školskog obrazovanja u Uniji u područjima razvoja vještina te unapređenju pravičnosti i uključivosti unutar školskih sustava i ustanova, kao i osnaživanju i podržavanju učiteljske profesije i upravljanja školama. U tom smislu prednost bi se trebala dati strateškim ciljevima za smanjenje stope prijevremenog napuštanja škola, unapređenje uspješnosti u osnovnim vještinama i poboljšanje sudjelovanja i kvalitete obrazovanja i skrbi u ranom djetinjstvu, kao i ciljevima za jačanje profesionalnih kompetencija školskih učitelja i ravnatelja škola te za poboljšanje obrazovnih prilika djece s migrantskim porijeklom i djece u nepovoljnom društveno-gospodarskom položaju.

(18)

Obnovljeni Europski program za obrazovanje odraslih obuhvaćen Rezolucijom Vijeća od 28. studenoga 2011. usmjeren je omogućavanju svim odraslim osobama da razvijaju i poboljšaju svoje vještine i sposobnosti tijekom cijelog svojeg života. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti unapređenju mogućnosti obrazovanja za veliki broj nekvalificiranih Europljana, posebno poboljšavajući pismenost i sposobnost računanja te promičući fleksibilne načina učenja i mjere davanja druge prilike.

(19)

Djelovanje Europskog foruma mladih, Nacionalnih informacijskih centara za akademsko priznavanje (NARIC), mreža Eurydice, Euroguidance i Eurodesk, nacionalnih službi za podršku inicijative eTwinning, nacionalnih centara Europass i Nacionalnih informacijskih ureda u zemljama susjedstva presudno je za ostvarivanje ciljeva Programa, osobito tako što se Komisiji redovno pružaju ažurirane informacije povezane s raznim poljima njihove aktivnosti i prenošenjem rezultata Programa u Uniji i u zemljama partnerima.

(20)

Suradnju u okviru Programa i s međunarodnim organizacijama u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, osobito s Vijećem Europe, trebalo bi ojačati.

(21)

Kako bi se doprinijelo razvoju izvrsnosti u studijima europskih integracija diljem svijeta te kako bi se odgovorilo na povećanu potrebu za znanjem i dijalogom o procesu europskih integracija i njegovom razvoju, važno je poticati izvrsnost u podučavanju, istraživanju i promišljanju u tom području podržavajući akademske institucije ili udruženja aktivna u području europskih integracija i udruženja koja slijede cilj od europskog interesa, kroz djelovanje u okviru programa Jean Monnet.

(22)

Suradnja u okviru Programa i s organizacijama civilnog društva u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, na nacionalnoj razini i razini Unije, od velike je važnosti u svrhu stvaranja sveobuhvatnog osjećaja vlasništva u odnosu na strategije i politike cjeloživotnog učenja te uzimanja u obzir ideja i predmeta zabrinutosti sudionika na svim razinama.

(23)

Komunikacijom Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” utvrđuju se zamisli Komisije za djelovanje na razini Unije u području sporta nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona te se predlaže niz konkretnih mjera koje Komisija i države članice trebaju poduzeti kako bi se povećao europski identitet sporta u trima opsežnim poglavljima: društvena uloga sporta, ekonomska dimenzija sporta i organizacija sporta. Također je potrebno uzeti u obzir dodanu vrijednost sporta, uključujući autohtoni sport, kao i njegov doprinos kulturnom i povijesnom nasljeđu Unije.

(24)

Potrebno je posebno se usredotočiti na sport na lokalnoj razini te volontiranje u sportu zbog važne uloge koju imaju u promicanju društvene uključenosti, jednakih mogućnosti i fizičke aktivnosti koja poboljšava zdravstveno stanje.

(25)

Unapređenom transparentnošću i priznavanjem kvalifikacija i kompetencija te proširenom prihvaćenošću instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje trebalo bi se doprinijeti razvoju kvalitetnog obrazovanja i osposobljavanja i olakšati mobilnost i u svrhe cjeloživotnog učenja i u strukovne svrhe diljem Europe, između zemalja i među sektorima. Otvaranjem pristupa metodama, praksi i tehnologijama koje se rabe u drugim zemljama pomoći će se poboljšavanju zapošljivosti.

(26)

U tu svrhu preporučuje se proširenje primjene jedinstvenog okvira Unije za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass) uspostavljenog Odlukom br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), Europskog registra za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (EQAR) i Europskog udruženja za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA) uspostavljenih Preporukom 2006/143/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10), Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) uspostavljenog Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. (11), Europskog sustava kredita za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) uspostavljenog u skladu s Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. (12), Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) uspostavljenog Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. (13) i Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS).

(27)

Kako bi se osigurala veća učinkovitost u komuniciranju sa širom javnosti te veća sinergija između komunikacijskih aktivnosti na inicijativu Komisije, sredstva dodijeljena za komunikacijske aktivnosti u skladu s ovom Uredbom trebala bi doprinijeti i obuhvaćanju institucionalne komunikacije koja se odnosi na političke prioritete Europske unije, ako su oni povezani s općim ciljem ove Uredbe.

(28)

Potrebno je osigurati europsku dodanu vrijednost svih mjera koje se provode u okviru Programa te njihovu komplementarnost s aktivnostima država članica u skladu s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a i drugim aktivnostima, posebno onima u području kulture i medija, zapošljavanja, istraživanja i inovacija, industrije i poduzetništva, kohezijske i razvojne politike, kao i politike proširenja i inicijativa, instrumenata i strategija u području regionalne politike i vanjskih odnosa.

(29)

Program je osmišljen kako imao pozitivan i održiv učinak na politiku i praksu u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Taj sistemski učinak trebao bi se postići različitim mjerama i aktivnostima predviđenima Programom, čiji je cilj podržavanje promjena na institucionalnoj razini i koje dovode, po potrebi, do inovacija na razini sustava. Pojedinačni projekti za koje je zatražena financijska podrška iz Programa ne moraju imati sistemski učinak sami po sebi. Ostvarivanju sistemskog učinka trebao bi doprinijeti kumulativni rezultat tih projekata.

(30)

Djelotvorno upravljanje uspješnošću, što uključuje ocjenjivanje i praćenje, zahtijeva osmišljavanje specifičnih, mjerljivih i ostvarivih pokazatelja uspješnosti koji se mogu mjeriti tijekom vremena, a odražavaju logiku intervencije.

(31)

Komisija i države članice trebale bi optimizirati korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te novim tehnologijama kako bi olakšale pristup mjerama u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. To bi moglo obuhvaćati virtualnu mobilnost koja bi trebala nadopunjavati, ali ne i zamjenjivati, obrazovnu mobilnost.

(32)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo razdoblje trajanja Programa koja, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (14) +, predstavlja primarni referentni iznos za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(33)

Kako bi se osigurala kontinuiranost financijske potpore po Programu za djelovanje tijela, Komisija bi trebala biti u mogućnosti u početnoj fazi programa smatrati troškove koji su izravno povezani s provedbom aktivnosti prihvatljivima za financiranje, iako su nastale korisniku prije nego što je podnesen zahtjev za bespovratna sredstva.

(34)

Postoji potreba da se uspostave kriteriji uspješnosti na kojima bi se trebala temeljiti dodjela proračunskih sredstava između država članica za mjere kojima upravljaju nacionalne agencije.

(35)

Zemlje kandidatkinje za pristupanje Uniji i one zemlje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje čine dio Europskoga gospodarskog područja mogu sudjelovati u programima Unije na osnovi okvirnih sporazuma, odluka Vijeća za pridruživanje ili sličnih sporazuma.

(36)

Švicarska Konfederacija može sudjelovati u programima Unije u skladu sa sporazumom koji će potpisati Unija i ta zemlja.

(37)

Pojedinci iz prekomorskih zemalja ili područja (PZP-ovi) i nadležna javna i/ili privatna tijela i institucije iz pojedinog PZP-a mogu sudjelovati u programima u skladu s Odlukom Vijeća 2001/822/EZ (15). Prilikom provedbe Programa u obzir bi se trebala uzeti ograničenja uzrokovana udaljenošću najudaljenijih regija Unije i PZP-ova.

(38)

Europska komisija i Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u zajedničkoj su komunikaciji od 24. svibnja 2011. pod nazivom „Novi odgovor na promjene u susjedstvu” između ostaloga navele cilj dodatnog olakšavanja sudjelovanja zemalja iz susjedstva u mjerama Unije u području mobilnosti i izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju te otvaranja budućeg obrazovnog programa prema zemljama iz susjedstva.

(39)

Financijske interese Europske unije tijekom cijelog ciklusa troškova trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, krivo isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te po potrebi sankcije. Vanjska pomoć Unije iziskuje sve veću potrebu za financiranjem, no ekonomska i proračunska situacija u Uniji ograničava sredstva dostupna za takvu pomoć. Komisija bi stoga trebala težiti najučinkovitijoj i najodrživijoj primjeni dostupnih sredstava, osobito uporabom financijskih instrumenata s učinkom poluge.

(40)

Kako bi se povećao pristup Programu, bespovratna sredstva za podršku mobilnosti pojedinaca trebala bi se prilagoditi troškovima života i boravka zemlje domaćina. U skladu s nacionalnim pravom, države članice također bi trebalo poticati da izuzmu ta bespovratna sredstva iz svih poreza i socijalnih pristojbi. Isto izuzeće trebalo bi se primjenjivati na javna ili privatna tijela koja dodjeljuju takvu financijsku potporu dotičnim pojedincima.

(41)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (16) vrijeme volontiranja može se priznati kao sufinanciranje u obliku doprinosa u naravi.

(42)

U svojoj Komunikaciji od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za Europu 2020.” Komisija je naglasila svoju predanost pojednostavljenju financiranja Unije. Stvaranje jedinstvenog programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport trebalo bi rezultirati znatnim pojednostavljenjem, racionalizacijom i sinergijom u upravljanju Programom. Provedba Programa trebala bi se dodatno pojednostaviti primjenom financiranja s paušalnim iznosima, jediničnim troškovima i fiksnim stopama kao i smanjenjem formalnih i administrativnih zahtjeva za korisnike i države članice.

(43)

Poboljšanje provedbe i kvaliteta trošenja trebali bi biti vodeća načela u postizanju ciljeva Programa, istodobno osiguravajući optimalno korištenje financijskih sredstava.

(44)

Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje Programom i njegovu provedbu na najučinkovitiji i najpristupačniji način, istodobno osiguravajući pravnu sigurnost i dostupnost Programa svim sudionicima.

(45)

Kako bi se osigurala brza reakcija na izmijenjene potrebe tijekom cijeloga trajanja Programa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na odredbe o dodatnim mjerama kojima upravljaju nacionalne agencije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(46)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(47)

Program bi trebao obuhvaćati tri različita područja, a odbor osnovan u skladu s ovom Uredbom trebao bi se baviti i horizontalnim i sektorskim pitanjima. Na državama članicama je da osiguraju slanje odgovarajućih predstavnika radi prisustvovanja sastancima tog odbora u skladu s temama na njegovom rasporedu, dok predsjednik odbora treba osigurati da je u dnevnim redovima sastanaka jasno naznačen uključeni sektor ili sektori te teme o kojima će se raspravljati na svakom sastanku, prema sektoru. Po potrebi, trebalo bi biti moguće pozvati vanjske stručnjake, uključujući predstavnike socijalnih partnera, da kao promatrači sudjeluju na sastancima odbora, u skladu s njegovim poslovnikom i na ad hoc osnovi.

(48)

Prikladno je osigurati ispravno zaključenje Programa, osobito kad je riječ o nastavku višegodišnjih mehanizama za upravljanje njime, poput financiranja tehničke i administrativne pomoći. Od 1. siječnja 2014. tehničkom i administrativnom pomoći trebalo bi se osigurati, po potrebi, upravljanje mjerama koje još nisu zaključene u sklopu prethodnih programa do kraja 2013.

(49)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu Programa, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ga se može zbog opsega i učinaka na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(50)

Odluke br. 1719/2006/EZ, br. 1720/2006/EZ i br. 1298/2008/EZ stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(51)

Kako bi se osigurala kontinuiranost financijske potpore po Programu, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014. Ona bi trebala stupiti na snagu što je prije moguće nakon objave u Službenom listu Europske unije zbog razloga hitnosti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ovom Uredbom uspostavlja se program za djelovanje Unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta pod nazivom „Erasmus+” („Program”).

2.   Program se provodi u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

3.   Programom su obuhvaćena sljedeća područja, poštujući strukture i posebne potrebe raznih sektora u državama članicama:

(a)

obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama, iz perspektive cjeloživotnog učenja, uključujući školsko obrazovanje (Comenius), visoko obrazovanje (Erasmus), međunarodno visoko obrazovanje (Erasmus Mundus), strukovno obrazovanje i osposobljavanje (Leonardo da Vinci) te obrazovanje odraslih (Grundtvig);

(b)

mladi (Mladi na djelu), posebno u kontekstu neformalnog i informalnog učenja;

(c)

sport, posebno sport na lokalnoj razini.

4.   U Program je uključena međunarodna odrednica čiji je cilj podupiranje vanjskog djelovanja Unije, uključujući njegove razvojne ciljeve, kroz suradnju između Unije i zemalja partnera.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„cjeloživotno učenje” znači sve opće obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, neformalno učenje i informalno učenje poduzeto tijekom cijelog života koje rezultira unapređenjem znanja, vještina i kompetencija ili sudjelovanja u društvu u sklopu osobne, građanske, kulturne, društvene i/ili sa zapošljavanjem povezane perspektive, što uključuje i pružanje usluga savjetovanja i usmjeravanja;

(2)

„neformalno učenje” znači učenje koje se odvija planiranim aktivnostima (u smislu ciljeva i vremena učenja) u kojima je prisutan neki oblik podrške u učenju (npr. veza učenik ‒ učitelj), ali koje nije dio sustava formalnog obrazovanja i osposobljavanja;

(3)

„informalno učenje” znači učenje koje proizlazi iz svakodnevnih aktivnosti povezanih s poslom, obitelji ili slobodnim vremenom i koje nije organizirano ili strukturirano u smislu ciljeva, vremena ili podrške u učenju; iz učenikove perspektive može biti nenamjerno;

(4)

„strukturirani dijalog” znači dijalog s mladim osobama i organizacijama mladih koji služi kao forum za stalno zajedničko promišljanje o prioritetima, provedbi i pratećim mjerama europske suradnje u području povezanom s mladima;

(5)

„transnacionalni” se odnosi, ako nije drugačije naznačeno, na sve mjere koje uključuju najmanje dvije zemlje sudionice Programa kako je definirano člankom 24. stavkom 1.;

(6)

„međunarodni” se odnosi na sve mjere koje uključuju najmanje jednu zemlju sudionicu Programa i najmanje jednu treću zemlju („zemlja partner”);

(7)

„obrazovna mobilnost” znači fizičko preseljenje u zemlju koja nije zemlja boravišta kako bi se provelo studiranje, osposobljavanje ili neformalno ili informalno učenje; može imati oblik stažiranja, naukovanja, razmjene mladih, volontiranja, podučavanja ili sudjelovanja u aktivnosti profesionalnog razvoja i može uključivati pripremne aktivnosti, poput osposobljavanja na jeziku zemlje domaćina, kao i aktivnosti slanja, ugošćavanja te prateće aktivnosti;

(8)

„suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse” znači projekti transnacionalne i međunarodne suradnje kojima su obuhvaćene organizacije aktivne u područjima obrazovanja, osposobljavanja i/ili mladih, a mogu uključivati i druge organizacije;

(9)

„podrška reformi politike” znači svaka vrsta aktivnosti kojoj je cilj podrška i pojednostavljivanje modernizacije sustava obrazovanja i osposobljavanja, kao i podrška razvoju europske politike za mlade, preko procesa političke suradnje država članica, posebno preko otvorene metode koordinacije i strukturiranog dijaloga s mladima;

(10)

„virtualna mobilnost” znači niz aktivnosti potpomognutih informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, uključujući e-učenje, organiziranih na institucionalnoj razini, kojima se ostvaruju ili olakšavaju transnacionalna i/ili međunarodna suradnička iskustva u kontekstu poučavanja i/ili učenja;

(11)

„osoblje” znači osobe koje su uključene u obrazovanje, osposobljavanje ili neformalno učenje mladih, bilo na profesionalnoj ili dobrovoljnoj osnovi, i može obuhvaćati profesore, učitelje, voditelje osposobljavanja, ravnatelje škola, sociopedagoške djelatnike i nenastavno osoblje;

(12)

„sociopedagoški djelatnik” znači zaposlenik ili volonter uključen u neformalno učenje koji podržava mlade u njihovom osobnom sociopedagoškom i profesionalnom razvoju;

(13)

„mladi” znači pojedinci između trinaest i trideset godina starosti;

(14)

„ustanova visokog obrazovanja” znači:

(a)

svaka vrsta ustanove visokog obrazovanja koja, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, nudi ostvarenje priznatih stupnjeva obrazovanja ili drugih priznatih kvalifikacija tercijarne razine bez obzira na naziv takvih ustanova;

(b)

svaka ustanova koja, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, nudi strukovno obrazovanje ili osposobljavanje na tercijarnoj razini;

(15)

„združeni akademski stupnjevi” znači združeni studijski program koji nude najmanje dvije ustanove visokog obrazovanja i koji rezultiraju jednom svjedodžbom o akademskom stupnju izdanom i potpisanom zajednički od svih ustanova sudionica te službeno priznatom u zemljama u kojima se nalaze ustanove sudionice;

(16)

„dvostruki akademski stupanj/višestruki akademski stupanj” znači studijski program koji nude najmanje dvije obrazovne ustanove (dvostruki) ili više njih (višestruki) pri čemu studenti po dovršetku studija dobivaju posebnu svjedodžbu o akademskom stupnju od svake ustanove sudionice;

(17)

„aktivnost mladih” znači izvanškolska aktivnost (poput razmjene mladih, volontiranja ili osposobljavanja mladih) koju mlada osoba izvršava bilo pojedinačno ili u skupini, posebno kroz organizacije mladih, te za koju je svojstven neformalan pristup učenju;

(18)

„partnerstvo” znači sporazum između skupine ustanova i/ili organizacija u različitim zemljama sudionicama Programa o provođenju zajedničkih europskih aktivnosti u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta ili o uspostavi formalne ili informalne mreže u relevantnom području poput zajedničkih obrazovnih projekata za učenike i njihove učitelje u obliku razmjene razreda i pojedinačne dugoročne mobilnosti, intenzivnih programa u visokom obrazovanju i suradnje između regionalnih i lokalnih vlasti radi podržavanja međuregionalne suradnje, uključujući i prekograničnu suradnju; može se proširiti na ustanove i/ili organizacije iz zemalja partnera s ciljem jačanja kvalitete partnerstva;

(19)

„ključne kompetencije” znači osnovni skup znanja, vještina i stavova koje svi pojedinci trebaju za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i zapošljavanje, kako je opisano u Preporuci 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18);

(20)

„otvorena metoda koordinacije (OMC)” znači međuvladina metoda kojom se pruža okvir za suradnju država članica čije se nacionalne politike tako mogu usmjeriti prema određenim zajedničkim ciljevima; u okviru Programa OMC se primjenjuje na obrazovanje, osposobljavanje i mlade;

(21)

„instrumenti Unije za transparentnost i priznavanje” znači instrumenti koji pomažu zainteresiranim stranama da razumiju, cijene i po potrebi priznaju rezultate i kvalifikacije obrazovanja diljem Unije;

(22)

„zemlje iz susjedstva” znači zemlje i područja obuhvaćeni Europskom politikom susjedstva;

(23)

„dvojna karijera” znači kombinacija treniranja vrhunskog sporta s općim obrazovanjem ili radom;

(24)

„sport na lokalnoj razini” znači organizirani sport koji na lokalnoj razini prakticiraju sportaši amateri, kao i sport za sve.

Članak 3.

Europska dodana vrijednost

1.   Programom se podržavaju samo one mjere i aktivnosti koje predstavljaju potencijalnu europsku dodanu vrijednost i koje doprinose postizanju općeg cilja iz članka 4.

2.   Europska dodana vrijednost mjera i aktivnosti iz Programa posebno se osigurava:

(a)

njihovim transnacionalnim značajem, osobito u odnosu na mobilnost i suradnju kojima je cilj postizanje održivog sistemskog učinka;

(b)

njihovom komplementarnošću i sinergijom s drugim programima i politikama na nacionalnoj razini, razini Unije te međunarodnoj razini;

(c)

njihovim doprinosom djelotvornoj uporabi instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje.

Članak 4.

Opći ciljevi Programa

Programom se doprinosi ostvarenju:

(a)

ciljeva strategije Europa 2020., uključujući vodeći cilj u području obrazovanja;

(b)

ciljeva strateškog okvira za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju („ET 2020.”), uključujući odgovarajuća mjerila;

(c)

održivog razvoja zemalja partnera u području visokog obrazovanja;

(d)

ukupnih ciljeva obnovljenog okvira za europsku suradnju u području povezanom s mladima (2010. - 2018.);

(e)

cilja razvijanja europske dimenzije u sportu, posebno sportu na lokalnoj razini, u skladu s programom rada Unije za sport; i

(f)

promicanja europskih vrijednosti u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji.

POGLAVLJE II.

Obrazovanje i osposobljavanje

Članak 5.

Posebni ciljevi

1.   U skladu s općim ciljem Programa navedenim u članku 4., posebno ciljevima strateškog okvira za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju ET 2020. te podržavajući održivi razvoj u zemljama partnerima u području visokog obrazovanja, Programom se nastoje ostvariti sljedeći posebni ciljevi:

(a)

unaprijediti stupanj ključnih kompetencija i vještina, posebno u odnosu na njihovu važnost za tržište rada i njihov doprinos kohezivnom društvu, osobito širenjem mogućnosti za obrazovnu mobilnost te jačanjem suradnje između svijeta obrazovanja i osposobljavanja i svijeta rada;

(b)

poticati poboljšanja kvalitete, izvrsnost u inovacijama i internacionalizaciju na razini ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, osobito jačanjem transnacionalne suradnje između pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja i drugih zainteresiranih strana;

(c)

promicati nastanak europskog prostora cjeloživotnog učenja i podizati svijest o tom prostoru, oblikovanom radi nadopunjavanja reformi politike na nacionalnoj razini i podupirati modernizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja, osobito pojačanom političkom suradnjom, boljom upotrebom instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje te širenjem dobre prakse;

(d)

unaprijediti međunarodnu dimenziju obrazovanja i osposobljavanja, osobito suradnjom između ustanova Unije i ustanova zemalja partnera u području VET-a te u području visokog obrazovanja, jačanjem privlačnosti europskih ustanova visokog obrazovanja i podupiranjem vanjskog djelovanja Unije, uključujući njegove razvojne ciljeve, promicanjem mobilnosti i suradnje između ustanova visokog obrazovanja u Uniji i zemljama partnerima te ciljanom izgradnjom kapaciteta u zemljama partnerima;

(e)

poboljšati podučavanje i učenje jezika te poticati široku jezičnu raznolikost u Uniji i međukulturalnu osviještenost;

(f)

promicati u cijelom svijetu izvrsnost u aktivnostima poučavanja i istraživanja u području europske integracije putem aktivnosti programa Jean Monnet, kako je navedeno u članku 10.

2.   Za potrebe ocjenjivanja Programa, u Prilogu I. navode se mjerljivi i relevantni pokazatelji u odnosu na posebne ciljeve iz stavka 1.

Članak 6.

Mjere Programa

1.   U području obrazovanja i osposobljavanja ciljevi Programa nastoje se ostvariti sljedećim vrstama mjera:

(a)

obrazovna mobilnost pojedinaca;

(b)

suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse; i

(c)

podrška reformi politike.

2.   Posebne aktivnosti u okviru programa Jean Monnet opisane su u članku 10.

Članak 7.

Obrazovna mobilnost pojedinaca

1.   U okviru obrazovne mobilnosti pojedinaca podržavaju se sljedeće aktivnosti u zemljama sudionicama Programa iz članka 24. stavka 1.:

(a)

mobilnost studenata u svim ciklusima visokog obrazovanja te studenata, naučnika i učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ta mobilnost može imati oblik studiranja u partnerskoj ustanovi ili stažiranja ili stjecanja iskustva u inozemstvu kao naučnik, asistent ili pripravnik. Akademska mobilnost na razini magistarskih studija može se poticati preko Instrumenta jamstva za studentske zajmove iz članka 20.;

(b)

mobilnost osoblja unutar zemalja sudionica Programa iz članka 24. stavka 1. Ta mobilnost može imati oblik podučavanja ili pomaganja u svojstvu asistenta ili sudjelovanja u aktivnostima profesionalnog razvoja u inozemstvu.

2.   Tim djelovanjem podržava se i međunarodna mobilnost studenata i osoblja u zemlje partnere i iz njih kad je riječ o visokom obrazovanju, uključujući i mobilnost organiziranu na temelju združenih, dvostrukih ili višestrukih akademskih stupnjeva visoke kvalitete ili združenih poziva.

Članak 8.

Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse

1.   Suradnjom za inovacije i razmjenu dobre prakse podržavaju se:

(a)

strateška partnerstva između organizacija i/ili ustanova uključenih u obrazovanje i osposobljavanje ili u druge relevantne sektore čiji je cilj razvoj i provedba zajedničkih inicijativa i promicanje suradničkog učenja i razmjene iskustava;

(b)

partnerstva između svijeta rada i ustanova za obrazovanje i osposobljavanje u obliku:

udruženja znanja između, osobito, ustanova visokog obrazovanja i svijeta rada usmjerenih promicanju kreativnosti, inovacija, učenja koje se temelji na radu i poduzetništva ponudom relevantnih obrazovnih mogućnosti, uključujući razvoj novih kurikuluma i pedagoških pristupa;

udruženja sektorskih vještina između pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja i svijeta rada usmjerenih promicanju zapošljivosti, doprinošenju stvaranju novih kurikuluma značajnih za pojedine sektore ili međusektorskih kurikuluma, razvijanju inovativnih načina strukovnog učenja i osposobljavanja te stavljanju u praksu instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje;

(c)

platforme za informatičku podršku koje obuhvaćaju sve sektore obrazovanja i osposobljavanja, uključujući posebno eTwinning, čime se omogućuju suradničko učenje, virtualna mobilnost i razmjena dobre prakse i otvaranje pristupa sudionicima iz zemalja iz susjedstva.

2.   Tim djelovanjem podržava se i razvoj, izgradnja kapaciteta, regionalna integracija, razmjena znanja i procesi osuvremenjivanja putem međunarodnih partnerstava između ustanova visokog obrazovanja u Uniji i i u zemljama partnerima, osobito za suradničko učenje i zajedničke projekte obrazovanja, kao i putem promicanja regionalne suradnje i Nacionalnih informacijskih ureda, posebno sa zemljama iz susjedstva.

Članak 9.

Podrška reformi politike

1.   Podrška reformi politike obuhvaća aktivnosti započete na razini Unije koje su povezane sa sljedećim:

(a)

provedbom političkog plana Unije u području obrazovanja i osposobljavanja u kontekstu OMC-a, kao i s bolonjskim i kopenhaškim procesom;

(b)

provedbom instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje u zemljama sudionicama Programa, a osobito jedinstvenog okvira Unije za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass), Europskog kvalifikacijskog okvira(EQF), Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS), Europskog sustava kredita za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET), Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET), Europskog registra za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (EQAR) i Europskog udruženja za osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA), te s pružanjem podrške mrežama diljem Unije te europskim nevladinim organizacijama koje su aktivne u području obrazovanja i osposobljavanja;

(c)

političkim dijalogom s relevantnim europskim zainteresiranim stranama u području obrazovanja i osposobljavanja;

(d)

NARIC-om, mrežama Eurydice i Euroguidance kao i nacionalnim centrima Europass.

2.   Tim djelovanjem podržava se i politički dijalog sa zemljama partnerima i međunarodnim organizacijama.

Članak 10.

Aktivnosti u okviru programa Jean Monnet

Aktivnostima u okviru programa Jean Monnet nastoji se:

(a)

promicati poučavanje i istraživanje o europskoj integraciji u cijelom svijetu među specijaliziranim akademicima, učenicima i građanima, posebno osnivanjem katedri Jean Monnet i drugim akademskim aktivnostima te pružanjem pomoći za druge aktivnosti kojima se izgrađuje znanje u okviru ustanova visokog obrazovanja;

(b)

podržati aktivnosti akademskih ustanova ili udruženja aktivnih u području studija europske integracije i podržati oznaku izvrsnosti Jean Monnet;

(c)

podržati sljedeće ustanove koje slijede ciljeve od europskog interesa:

i.

Europski sveučilišni institut u Firenci;

ii.

Europski koledž (kampusi u Brugesu i Natolinu);

iii.

Europski institut za javnu upravu (EIPA) u Maastrichtu;

iv.

Akademiju europskog prava u Trieru;

v.

Europsku agenciju za razvoj obrazovanja za učenike i studente s posebnim potrebama u Odenseu;

vi.

Međunarodni centar za europsko osposobljavanje (CIFE) u Nici.

(d)

promicati političku raspravu i razmjenu između akademskog svijeta i tvoraca politike o političkim prioritetima Unije.

POGLAVLJE III.

Mladi

Članak 11.

Posebni ciljevi

1.   U skladu s općim ciljem Programa navedenim u članku 4., a posebno ciljevima obnovljenog okvira za europsku suradnju u području povezanom s mladima (2010. - 2018.), Program slijedi sljedeće posebne ciljeve:

(a)

unaprijediti stupanj ključnih kompetencija i vještina mladih, uključujući mlade koji imaju manje prilika, te promicati sudjelovanje u demokratskom životu u Europi i na tržištu rada, aktivno građanstvo, međukulturni dijalog, društvenu uključenost i solidarnost, osobito povećavanjem prilika za obrazovnu mobilnost mladih, osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih i vođa mladih, te jačanjem veza između područja povezanog s mladima i tržišta rada;

(b)

poticati poboljšanja kvalitete rada s mladima, osobito preko pojačane suradnje između organizacija u području povezanom s mladima i/ili drugih zainteresiranih strana;

(c)

nadopunjavati reforme politike na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te podržavati razvoj znanja i politike za mlade koja se temelji na dokazima kao i priznavanje neformalnog i informalnog učenja, osobito pojačanom političkom suradnjom, boljom upotrebom instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje te širenjem dobre prakse;

(d)

pojačati međunarodnu dimenziju aktivnosti mladih i ulogu sociopedagoških djelatnika i organizacija kao struktura potpore za mlade osobe koje nadopunjavaju vanjsko djelovanje Unije, osobito promicanjem mobilnosti i suradnje između Unije i zainteresiranih strana iz zemalja partnera i međunarodnih organizacija te ciljanom izgradnjom kapaciteta u zemljama partnerima.

2.   Za potrebe ocjenjivanja Programa, u Prilogu I. navode se mjerljivi i relevantni pokazatelji u odnosu na posebne ciljeve iz stavka 1.

Članak 12.

Mjere Programa

Ciljevi Programa nastoje se ostvariti sljedećim vrstama mjera:

(a)

obrazovna mobilnost pojedinaca;

(b)

suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse;

(c)

podrška reformi politike.

Članak 13.

Obrazovna mobilnost pojedinaca

1.   U okviru obrazovne mobilnosti pojedinaca podržavaju se:

(a)

mobilnost mladih u neformalnim i informalnim obrazovnim aktivnostima između zemalja sudionica Programa; ta mobilnost može biti u obliku razmjene mladih i volontiranja u okviru Europske volonterske službe, kao i inovativnih aktivnosti koje se temelje na postojećim odredbama za mobilnost;

(b)

mobilnost osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih te vođa mladih; ta mobilnost može biti u obliku aktivnosti osposobljavanja i umrežavanja.

2.   Tim djelovanjem podržava se i mobilnost mladih, osoba aktivnih u radu s mladima ili organizacijama mladih i vođama mladih, iz zemalja partnera i u zemlje partnere, posebno zemlje iz susjedstva.

Članak 14.

Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse

1.   Suradnjom za inovacije i razmjenu dobre prakse podržavaju se:

(a)

strateška partnerstva čiji je cilj razvijanje i provedba zajedničkih inicijativa, uključujući inicijative mladih i projekte građanstva koji promiču aktivno građanstvo, socijalne inovacije, sudjelovanje u demokratskom životu i poduzetništvo, kroz suradničko učenje i razmjenu iskustva;

(b)

informacijsko-komunikacijske platforme koje omogućavaju suradničko učenje, rad s mladima koji se temelji na znanju, virtualnu mobilnost i razmjenu dobre prakse.

2.   Tim djelovanjem podržava se i razvoj, izgradnja kapaciteta i razmjena znanja preko partnerstava između organizacija u zemljama sudionicama Programa i zemljama partnerima, osobito kroz suradničko učenje.

Članak 15.

Podrška reformi politike

1.   Podrška reformi politike uključuje aktivnosti koje se odnose na:

(a)

provedbu političkog plana Unije u vezi s mladima kroz OMC;

(b)

provedbu instrumenata Unije za transparentnost i priznavanje u zemljama sudionicama Programa, osobito Youthpassa, i potporu mrežama diljem Unije te europskim nevladinim organizacijama za mlade;

(c)

politički dijalog s relevantnim europskim zainteresiranim stranama i strukturirani dijalog s mladima;

(d)

Europski forum mladih, resursne centre za razvoj rada mladih i mrežu Eurodesk.

2.   Tim djelovanjem podržava se i politički dijalog s zemljama partnerima i međunarodnim organizacijama.

POGLAVLJE IV.

Sport

Članak 16.

Posebni ciljevi

1.   U skladu s općim ciljem Programa navedenim u članku 4. i planom rada Unije za sport, Program se posebno usredotočuje na sport na lokalnoj razini i nastoji ostvariti sljedeće posebne ciljeve:

(a)

svladati prekogranične prijetnje integritetu sporta, kao što su doping, namještanje utakmica i nasilje, kao i sve vrste netolerancije i diskriminacije;

(b)

promicati i podržati dobro upravljanje u sportu i dvojne karijere sportaša;

(c)

većim sudjelovanjem u sportu i jednakim pristupom sportu za sve promicati volonterske aktivnosti u sportu, kao i socijalnu uključenost, jednake mogućnosti i osviještenost važnosti tjelesne aktivnosti koja pozitivno utječe na zdravlje.

2.   Za potrebe ocjenjivanja Programa, u Prilogu I. navode se mjerljivi i relevantni pokazatelji u odnosu na posebne ciljeve iz stavka 1.

Članak 17.

Aktivnosti

1.   Ciljevi suradnje nastoje se ostvariti preko sljedećih transnacionalnih aktivnosti, koje se posebno usredotočuju na sport na lokalnoj razini:

(a)

podrška suradničkim partnerstvima;

(b)

podrška neprofitnim europskim sportskim događanjima koja uključuju nekoliko zemalja sudionica Programa i koja doprinose ostvarenju ciljeva iz članka 16. stavka 1. točke (c);

(c)

podrška jačanju dokazne baze za donošenje politike;

(d)

dijalog s relevantnim europskim zainteresiranim stranama.

2.   Aktivnosti iz stavka 1. mogu se pojačati dodatnim financiranjem trećih strana poput privatnih poduzeća.

POGLAVLJE V.

Financijske odredbe

Članak 18.

Proračun

1.   Financijska omotnica za provedbu Programa od 1. siječnja 2014. iznosi 14 774 524 000 EUR u tekućim cijenama.

Godišnja sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće unutar granica višegodišnjeg financijskog okvira.

2.   Iznos iz stavka 1. dodjeljuje se za mjere u okviru Programa na sljedeći način, sa stupnjem fleksibilnosti u iznosu do 5 % svakog dodijeljenog iznosa:

(a)

77,5 % za obrazovanje i osposobljavanje, od čega se dodjeljuju sljedeći minimalni iznosi:

i.

43 % za visoko obrazovanje, što čini 33,3 % ukupnog proračuna;

ii.

22 % za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, što čini 17 % ukupnog proračuna;

iii.

15 % za školsko obrazovanje, što čini 11,6 % ukupnog proračuna;

iv.

5 % za obrazovanje odraslih, što čini 3,9 % ukupnog proračuna;

(b)

10 % za mlade;

(c)

3,5 % za Instrument jamstva za studentske zajmove;

(d)

1,9 % za program Jean Monnet;

(e)

1,8 % za sport, od čega najviše 10 % za aktivnost iz članka 17. stavka 1. točke (b);

(f)

3,4 % kao operativna bespovratna sredstva za nacionalne agencije; i

(g)

1,9 % za administrativne rashode.

3.   Od raspodijeljenih sredstva iz stavka 2. točaka (a) i (b) najmanje 63 % dodjeljuje se za obrazovnu mobilnost pojedinaca, najmanje 28 % za suradnju za inovacije i razmjenu dobre prakse i 4,2 % za potporu reformi politike.

4.   Uz financijsku omotnicu navedenu u stavku 1. te radi promicanja međunarodne dimenzije visokog obrazovanja, dodatno financiranje kako je predviđeno iz različitih vanjskih instrumenata (Instrument za razvojnu suradnju (DCI), Europski instrument za susjedstvo (ENI), Instrument partnerstva za suradnju s trećim zemljama (PI) i Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA)) dodjeljuje se za mjere povezane s obrazovnom mobilnošću u zemlje partnere ili iz njih te za suradnju i politički dijalog s tijelima, ustanovama i organizacijama iz tih zemalja. Ova Uredba primjenjuje se na korištenje tih sredstava, istodobno osiguravajući sukladnost s odgovarajućim uredbama koje uređuju te vanjske instrumente i, za DCI, također ispunjavajući kriterije za službenu razvojnu pomoć kako je to utvrdio Odbor za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

Financijska sredstva dodjeljuju se u okviru dviju višegodišnjih raspodjela, pri čemu prva obuhvaća prve četiri, a druga preostale tri godine. Raspodjela tih sredstava utvrđuje se u višegodišnjem indikativnom programiranju vanjskih instrumenata iz prvog podstavka, u skladu s utvrđenim potrebama i prioritetima zemalja na koje se to odnosi. Suradnja sa zemljama partnerima može se temeljiti, gdje je to relevantno, na dodatnim odobrenim sredstvima iz tih zemalja koja će biti raspoloživa u skladu s postupcima dogovorenima s tim zemljama.

Mjere povezane s mobilnošću studenata i osoblja između zemalja sudionica Programa i zemalja partnera koje se financiraju raspodjelom sredstava iz DCI-ja usmjerene su na područja koja su važna za uključiv i održiv razvoj zemalja u razvoju.

5.   Raspodjela financijskih sredstava za Program također može pokrivati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, a koje su izravno potrebne za upravljanje Programom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studija, sastanaka stručnjaka, te informacijskih i komunikacijskih mjera, uključujući institucionalnu komunikaciju o političkim prioritetima Unije u mjeri u kojoj se odnose na opći cilj ove Uredbe, troškove povezane s informacijskom tehnologije kojima je cilj obrada i razmjena informacija i sve ostale troškove tehničke i administrativne pomoći koji nastanu Komisiji za upravljanje Programom.

6.   Raspodjela financijskih sredstava također može pokriti troškove tehničke i administrativne pomoći koji su potrebni za osiguranje prijelaza između Programa i mjera donesenih na temelju odluka br. 1719/2006/EZ, br. 1720/2006/EZ i br. 1298/2008/EZ. Po potrebi odobrena sredstva mogla bi se unijeti u proračun nakon 2020. za pokrivanje sličnih troškova kako bi se omogućilo upravljanje mjerama i aktivnostima koje još nisu završene do 31. prosinca 2020.

7.   Financijska sredstva za obrazovnu mobilnost pojedinaca kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točki (a) i članku 12. točki (a), kojima treba upravljati jedna ili više nacionalnih agencija („nacionalna agencija”), raspodjeljuju se na temelju broja stanovnika i troškova života u državama članicama, udaljenosti između glavnih gradova država članica i uspješnosti. Mjerilo uspješnosti čini 25 % ukupnih financijskih sredstava prema kriterijima navedenima u stavcima 8. i 9. U pogledu strateških partnerstva iz članka 8. stavka 1. točke (a) i članka 14. stavka 1. točke (a) koja odabire i kojima upravlja nacionalna agencija, financijska sredstva se raspodjeljuju na temelju kriterija koje će utvrditi Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 36. stavka 3. Te su formule, u mjeri u kojoj je to moguće, neutralne u odnosu na različite sustave obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama, izbjegavaju znatna smanjenja godišnjih proračunskih sredstava koja se državama članicama dodjeljuju iz jedne godine u drugu i minimiziraju preveliku razliku u visini raspodijeljenih bespovratnih sredstava.

8.   Raspodjela financijskih sredstava temeljena na uspješnosti primjenjuje se kako bi se promicala učinkovita i djelotvorna uporaba sredstava. Kriteriji kojima se mjeri uspješnost temelje se na posljednjim dostupnim podacima i usmjereni su osobito na:

(a)

razinu godišnjih ostvarenja; i

(b)

razinu ostvarenih godišnjih plaćanja.

9.   Raspodjela financijskih sredstava za 2014. godinu temelji se na posljednjim dostupnim podacima o provedenim mjerama i iskorištenosti proračuna u okviru Programa za cjeloživotno učenje te programa Mladi na djelu i Erasmus Mundus do i uključujući 31. prosinca 2014.

10.   U okviru Programa može se pružiti podrška putem posebnih inovativnih načina financiranja, osobito onih utvrđenih u članku 20.

Članak 19.

Posebni načini financiranja

1.   Komisija provodi financijsku potporu Unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

2.   Komisija može pokrenuti združene pozive sa zemljama partnerima ili njihovim organizacijama i agencijama za financiranje projekata na temelju komplementarnog financiranja. Projekti se mogu evaluirati i odabirati zajedničkim postupcima evaluacije i odabira o kojima će se dogovoriti uključene financijske agencije, u skladu s načelima navedenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012.

3.   Za javna tijela, kao i škole, ustanove visokog obrazovanja i organizacije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta koje su primile više od 50 % svojih godišnjih prihoda iz javnih izvora tijekom posljednjih dviju godina smatra se da imaju potrebne financijske, profesionalne i administrativne kapacitete za izvršenje aktivnosti u okviru Programa. Od njih se neće tražiti da dostave dodatnu dokumentaciju kojom bi dokazali te kapacitete.

4.   Odstupajući od članka 130. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 te u propisno opravdanim slučajevima, Komisija može smatrati troškove koji su izravno povezani s provedbom financiranih aktivnosti i koji su nastali u prvih šest mjeseci 2014. prihvatljivima za financiranje od 1. siječnja 2014., iako su nastali korisniku prije nego što je podnesen zahtjev za bespovratna sredstva.

5.   Iznos naveden u članku 137. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 ne primjenjuje se na financijsku potporu za obrazovnu mobilnost dodijeljenu pojedincima.

Članak 20.

Instrument jamstva za studentske zajmove

1.   Instrumentom jamstva za studentske zajmove se osiguravaju djelomična jamstva financijskim posrednicima u pogledu zajmova odobrenih po najpovoljnijim mogućim uvjetima studentima u drugom stupnju visokog obrazovanja, primjerice na magistarskom studiju, na priznatoj ustanovi visokog obrazovanja u zemlji sudionici Programa, kako je navedeno u članku 24. stavku 1., u kojoj nije njihovo mjesto boravišta niti su u njoj završili stupanj obrazovanja koji im omogućuje upis na magistarski studij.

2.   Jamstva izdana u okviru Instrumenta jamstva za studentske zajmove obuhvaćaju nove prihvatljive studentske zajmove u iznosu od najviše 12 000 EUR za jednogodišnje programe i 18 000 EUR za programe u trajanju do dvije godine, ili u protuvrijednosti iznosa u lokalnoj valuti.

3.   Upravljanje Instrumentom jamstva za studentske zajmove na razini Unije povjerava se Europskom investicijskom fondu (EIF) u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 na temelju sporazuma o delegiranju ovlasti s Komisijom, u kojem se utvrđuju detaljna pravila i zahtjevi za provedbu Instrumenta jamstva za studentske zajmove te obveze svake strane. Na temelju toga EIF sklapa sporazume s financijskim posrednicima poput banaka, nacionalnih i/ili regionalnih institucija nadležnih za studentske zajmove ili drugih priznatih financijskih institucija te nastoji izabrati financijskog posrednika iz svake zemlje sudionice Programa kako bi se studentima iz svih zemalja sudionica Programa osigurao dosljedan i nediskriminatoran pristup Instrumentu jamstva za studentske zajmove.

4.   Tehničke informacije o načinu funkcioniranja Instrumenta jamstva za studentske zajmove nalaze se u Prilogu II.

POGLAVLJE VI.

Uspješnost, rezultati i širenje

Članak 21.

Praćenje i evaluacija uspješnosti i rezultata

1.   Komisija zajedno s državama članicama redovito prati uspješnost i rezultate Programa s obzirom na njegove ciljeve te o njima izvješćuje, posebno u odnosu na:

(a)

europsku dodanu vrijednost iz članka 3.;

(b)

raspodjelu sredstava koja se odnose na sektore obrazovanja, osposobljavanja i mladih s ciljem osiguranja raspodjele sredstava koja će jamčiti održiv sistemski učinak do isteka Programa.

(c)

korištenje sredstava iz vanjskih instrumenata kako je navedeno u članku 18. stavku 4. i njihov doprinos ciljevima i načelima svakog od tih instrumenata.

2.   Osim izvršavanja svojih kontinuiranih aktivnosti praćenja, Komisija do 31. prosinca 2017. podnosi evaluacijsko izvješće sredinom provedbenog razdoblja kako bi procijenila djelotvornost mjera poduzetih s ciljem ostvarivanja ciljeva Programa i ocijenila učinkovitost Programa i njegovu europsku dodanu vrijednost te tom izvješću, ako je to potrebno, prilaže zakonodavni prijedlog izmjene ove Uredbe. U evaluacijskom izvješću sredinom provedbenog razdoblja razmatra se mogućnost pojednostavljenja Programa, njegova unutarnja i vanjska usklađenost, nastavak relevantnosti svih njegovih ciljeva i doprinos mjera poduzetih za ostvarenje strategije Europa 2020. Također uzima u obzir rezultate evaluacije dugoročnih učinaka prethodnih programa (Cjeloživotno učenje, Mladi na djelu, Erasmus Mundus i drugi međunarodni programi visokog obrazovanja).

3.   Komisija podnosi evaluacijsko izvješće sredinom provedbenog razdoblja iz stavka 2. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

4.   Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz poglavlja VII. i obveze nacionalnih agencija iz članka 28., države članice do 30. lipnja 2017. Komisiji podnose izvješće o provedbi i učinuk Programa na svojim državnim područjima.

5.   Komisija podnosi završnu evaluaciju Programa Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija do 30. lipnja 2022.

Članak 22.

Priopćivanje i širenje

1.   Komisija, u suradnji s državama članicama, osigurava širenje informacija, publicitet i praćenje svih mjera i aktivnosti koje se podržavaju u okviru Programa, kao i širenje rezultata prethodnih programa Cjeloživotno učenje, Mladi na djelu i Erasmus Mundus.

2.   Korisnici projekata podupiranih mjerama i aktivnostima iz članaka 6., 10., 12., 17., i 20. trebali bi osigurati pravilno priopćivanje i širenje dobivenih rezultata i učinaka. To može uključivati pružanje informacija kolegama u odnosu na mogućnosti u vezi s mobilnošću.

3.   Nacionalne agencije iz članka 28. razvijaju dosljednu politiku u pogledu djelotvornog širenja i iskorištavanja rezultata aktivnosti podupiranih u okviru mjera kojima upravljaju u sklopu Programa, pomažu Komisiji u općenitoj zadaći širenja informacija u pogledu Programa, uključujući informacije u pogledu mjera i aktivnosti kojima se upravlja na nacionalnoj razini i na razini Unije i njegovih rezultata, te obavješćuju odgovarajuće ciljne skupine o mjerama poduzetima u njihovoj zemlji.

4.   Javna i privatna tijela unutar sektora obuhvaćenih Programom koriste oznaku „Erasmus+” u svrhu priopćivanja i širenja informacija povezanih s Programom. Za različite sektore Programa koriste se sljedeće oznake:

„Comenius”, za školsko obrazovanje;

„Erasmus”, za sve vrste visokog obrazovanja u zemljama sudionicama Programa;

„Erasmus Mundus”, za sve vrste aktivnosti visokog obrazovanja između zemalja sudionica Programa i zemalja partnera;

„Leonardo da Vinci”, za strukovno obrazovanje i osposobljavanje;

„Grundtvig”, za obrazovanje odraslih;

„Mladi na djelu”, za neformalno i informalno učenje u području povezanom s mladima;

„Sport”, za aktivnosti u području sporta.

5.   Aktivnostima priopćivanja također se doprinosi institucionalnoj komunikaciji o političkim prioritetima Unije ako su povezani s općim ciljem ove Uredbe.

POGLAVLJE VII.

Pristup Programu

Članak 23.

Pristup

1.   Svako javno ili privatno tijelo koje djeluje u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta na lokalnoj razini može se prijaviti za financiranje u okviru Programa. Za aktivnosti iz članka 13. stavka 1. točke (a) i članka 14. stavka 1. točke (a) Program podupire sudjelovanje skupina mladih osoba koje su aktivne u radu s mladima, ali ne nužno u okviru organizacije mladih.

2.   Pri provedbi Programa, između ostalog u pogledu odabira sudionika i dodjele stipendija, Komisija i države članice osiguravaju da se ulože posebni napori kako bi se promicala socijalnu uključenost i sudjelovanje osoba s posebnim potrebama ili s manjim mogućnostima.

Članak 24.

Sudjelovanje zemalja

1.   U Programu mogu sudjelovati sljedeće zemlje („zemlje sudionice Programa”):

(a)

države članice;

(b)

zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje koje ostvaruju korist od pretpristupne strategije, u skladu s općim načelima i općim uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Unije utvrđenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima, odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim sporazumima;

(c)

one zemlje članice EFTA-e koje su stranke Sporazuma o EGP-u, u skladu s odredbama tog sporazuma;

(d)

Švicarska Konfederacija, na temelju bilateralnog sporazuma koji treba sklopiti s tom zemljom;

(e)

one zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva koje su sklopile sporazume s Unijom kojima se predviđa mogućnost njihova sudjelovanja u programima Unije, podložno sklapanju bilateralnog sporazuma s Unijom o uvjetima njihova sudjelovanja u Programu.

2.   Zemlje sudionice Programapodliježu svim obvezama te moraju ispuniti sve zadatke iz ove Uredbe koji se odnose na države članice.

3.   Program podupire suradnju sa zemljama partnerima, osobito zemljama iz susjedstva, u mjerama i aktivnostima iz članaka 6., 10. i 12.

POGLAVLJE VII.

Sustav upravljanja i revizije

Članak 25.

Komplementarnost

Komisija, u suradnji s državama članicama, osigurava sveukupnu dosljednost i komplementarnost Programa sa sljedećim:

(a)

odgovarajućim politikama i programima, posebno onima koji se odnose na kulturu i medije, zapošljavanje, istraživanje i inovacije, industriju i poduzetništvo, kohezijsku i razvojnu politiku, kao i na politiku proširenja i inicijative, instrumente i strategije u području regionalne politike i vanjskih odnosa;

(b)

drugim relevantnim izvorima financiranja Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, posebno s Europskim socijalnim fondom i drugim financijskim instrumentima koji se tiču zapošljavanja i socijalne uključenosti, Europskim fondom za regionalni razvoj i Okvirnim programom za istraživanja i inovacije Obzor 2020., kao i s financijskim instrumentima koji se tiču pravosuđa i građanstva, zdravlja, programa vanjske suradnje i pretpristupne pomoći.

Članak 26.

Provedbena tijela

Program dosljedno provode sljedeća tijela:

(a)

Komisija na razini Europske unije;

(b)

nacionalne agencije na nacionalnoj razini u zemljama sudionicama Programa.

Članak 27.

Nacionalno tijelo

1.   Izraz „nacionalno tijelo” odnosi se na jedno nacionalno tijelo ili više njih u skladu s nacionalnim pravom i praksom

2.   Države članice do 22. siječnja 2014., službenom obaviješću koju prenosi njihovo stalno predstavništvo, obavješćuju Komisiju o jednoj ili više osoba koje su pravno ovlaštene nastupati u njihovo ime kao nacionalno tijelo za potrebe ove Uredbe. U slučaju da se nacionalno tijelo tijekom trajanja Programa zamijeni, dotična država članica u skladu s istim postupkom o tome odmah obavješćuje Komisiju.

3.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi uklonile sve pravne i administrativne prepreke pravilnom funkcioniranju Programa, uključujući, ako je to moguće, mjere čiji je cilj rješavanje problema koji otežavaju ishođenje viza.

4.   Nacionalno tijelo do 22. ožujka 2014. imenuje jednu nacionalnu agenciju ili više njih. Ako postoji više nacionalnih agencija, države članice uspostavljaju prikladan mehanizam za usklađeno upravljanje provedbom Programa na nacionalnoj razini, posebno s ciljem osiguravanja usklađene i isplative provedbe Programa i učinkovitog kontakta s Komisijom u tom pogledu te olakšavanja mogućeg prijenosa sredstava između agencija, čime bi se osigurala fleksibilnost i bolje korištenje dodijeljenih sredstava državama članicama. Ne dovodeći u pitanje članak 29. stavak 3., svaka država članica utvrđuje organizaciju odnosa između svog nacionalnog tijela i nacionalne agencije, uključujući zadaće poput uspostave godišnjeg programa rada nacionalne agencije.

Nacionalno tijelo dostavlja Komisiji odgovarajuću ex ante ocjenu sukladnosti kojom se potvrđuje da nacionalna agencija poštuje odredbe članka 58. stavka 1. točke (c) podtočaka v. i vi. i članka 60. stavaka 1., 2. i 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 te članka 38. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (19), kao i zahtjeve Unije za utvrđivanjem standarda unutarnje kontrole nacionalnih agencija i pravila za upravljanje sredstvima Programa koja se dodjeljuju u obliku bespovratnih sredstava.

5.   Nacionalno tijelo imenuje neovisno revizorsko tijelo kako je navedeno u članku 30.

6.   Nacionalno tijelo svoju ex ante ocjenu sukladnosti temelji na vlastitim kontrolama i revizijama i/ili na kontrolama i revizijama koje je obavilo neovisno revizorsko tijelo iz članka 30.

7.   Ako je nacionalna agencija imenovana za Program ista kao i nacionalna agencija imenovana za prethodne programe Cjeloživotno učenje i Mladi na djelu, opseg kontrola i revizija za ex ante ocjenu sukladnosti može se ograničiti na one zahtjeve koji su novi i specifični za Program.

8.   Nacionalno tijelo prati i nadzire upravljanje Programom na nacionalnoj razini. Ono na vrijeme obavješćuje Komisiju i savjetuje se s njom prije donošenja bilo kakve odluke koja može bitno utjecati na upravljanje Programom, posebno u odnosu na svoju nacionalnu agenciju.

9.   Nacionalno tijelo osigurava odgovarajuće sufinanciranje poslovanja svoje nacionalne agencije kako bi osiguralo upravljanje Programom u skladu s primjenjivim pravilima Unije.

10.   Ako Komisija na temelju svoje procjene ex ante ocjene sukladnosti odbije imenovanje nacionalne agencije, nacionalno tijelo osigurava poduzimanje svih popravnih mjera kako bi se omogućilo da nacionalna agencija udovoljava minimalnim zahtjevima koje odredi Komisija, ili kao nacionalnu agenciju imenuje drugo tijelo.

11.   Na temelju godišnje izjave nacionalne agencije o upravljanju, neovisnog revizorskog mišljenja o toj izjavi i analize Komisije o sukladnosti i radu nacionalne agencije nacionalno tijelo do 31. listopada svake godine pruža informacije Komisiji o svojim aktivnostima praćenja i nadzora u odnosu na Program.

12.   Nacionalno tijelo preuzima odgovornost za pravilno upravljanje sredstvima Unije koja Komisija prenosi na nacionalnu agenciju u svrhu potpore u obliku bespovratnih sredstava, a koja se dodjeljuju u okviru Programa.

13.   U slučaju da se nacionalnoj agenciji pripišu slučajevi nepravilnosti, nemara ili prijevare, kao i u slučaju ozbiljnih nedostataka ili neučinkovitosti od strane nacionalne agencije, koji daju povoda zahtjevima Komisije prema nacionalnoj agenciji, nacionalno tijelo dužno je nadoknaditi Komisiji nenamirena sredstva.

14.   U okolnostima opisanima u stavku 13. nacionalno tijelo može opozvati mandat nacionalne agencije, bilo na svoju inicijativu ili na zahtjev Komisije. Ako nacionalno tijelo želi opozvati taj mandat iz drugih opravdanih razloga, o tome obavješćuje Komisiju najmanje šest mjeseci prije predviđenog datuma prestanka mandata nacionalne agencije. U takvim slučajevima nacionalno tijelo i Komisija službeno postižu dogovor oko posebnih i vremenski ograničenih prijelaznih mjera.

15.   U slučaju opoziva nacionalno tijelo provodi potrebne kontrole u pogledu sredstava Unije koja su bila povjerena nacionalnoj agenciji čiji je mandat opozvan te osigurava neometan prijenos tih sredstava na novu nacionalnu agenciju kao i svih dokumenata i upravljačkih instrumenata potrebnih za upravljanje Programom. Nacionalno tijelo pruža nacionalnoj agenciji čiji je mandat opozvan financijsku podršku potrebnu kako bi ona mogla i dalje ispunjavati svoje ugovorne obveze u odnosu na korisnike Programa i Komisiju, sve dok se te obveze ne prenesu na novu nacionalnu agenciju.

16.   Ako Komisija tako zatraži, nacionalno tijelo imenuje institucije ili organizacije, ili vrstu takvih institucija i organizacija, koje se na svojim državnim područjima smatraju prihvatljivima za sudjelovanje u posebnim mjerama u okviru Programa.

Članak 28.

Nacionalna agencija

1.   Izraz „nacionalna agencija” odnosi se na jednu nacionalnu agenciju ili više njih u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

2.   Nacionalna agencija:

(a)

ima pravnu osobnost ili je dijelom subjekta koji ima pravnu osobnost te je regulirana pravom dotične države članice ministarstvo ne može biti imenovano nacionalnom agencijom;

(b)

ima odgovarajući upravljački kapacitet, osoblje i infrastrukturu kako bi svoje zadatke mogla uspješno ispunjavati, čime osigurava učinkovito i djelotvorno upravljanje Programom te dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije;

(c)

ima operativna i pravna sredstva za primjenu administrativnih, ugovornih i financijskih upravljačkih pravila koja su utvrđena na razini Unije;

(d)

nudi odgovarajuća financijska jamstva, koja po mogućnosti izdaje tijelo javne vlasti, koja odgovaraju razini sredstava Unije kojima će upravljati;

(e)

imenuje se za razdoblje trajanja Programa.

3.   Nacionalna agencija odgovorna je za upravljanje svim fazama životnog ciklusa sljedećih mjera Programa, u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkama v. i vi. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i s člankom 44. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012:

(a)

obrazovne mobilnosti pojedinaca, uz iznimku mobilnosti organizirane na temelju združenih ili dvostrukih/višestrukih akademskih stupnjeva, velikih volonterskih projekata i Instrumenta jamstva za studentske zajmove;

(b)

strateških partnerstava u okviru mjere „suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse”;

(c)

upravljanja manjim aktivnostima koje podupiru strukturni dijalog u području mladih u okviru mjere „podrška reformi politike”.

4.   Odstupajući od stavka 3., odlukama o odabiru i sklapanju ugovora za strateška partnerstva iz stavka 3. točke (b) može se upravljati na razini Unije ako se tako odluči u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 36. stavka 3. i samo u posebnim slučajevima kad postoje jasni razlozi za takvu centralizaciju.

5.   Nacionalna agencija korisnicima dodjeljuje bespovratna sredstava bilo na temelju sporazuma ili odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, kako određuje Komisija za predmetnu mjeru Programa.

6.   Nacionalna agencija svake godine podnosi izvješće Komisiji i svojem nacionalnom tijelu u skladu s člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Nacionalna agencija zadužena je za provedbu primjedbi koje Komisija iznese nakon svoje analize godišnje izjave o upravljanju i neovisnog revizorskog mišljenja o toj izjavi.

7.   Nacionalna agencija ne smije bez prethodnog pismenog odobrenja nacionalnog tijela i Komisije trećoj strani delegirati bilo koji zadatak Programa niti zadatak izvršavanja proračuna koji joj je dodijeljen. Nacionalna agencija snosi isključivu odgovornost za zadatke koje je delegirala trećoj strani.

8.   U slučaju da se mandat nacionalne agencije opozove, ta nacionalna agencija ostaje pravno odgovorna za ispunjavanje svojih ugovornih obveza prema korisnicima Programa i Komisiji sve dok se te obveze ne prenesu na novu nacionalnu agenciju.

9.   Nacionalna agencija nadležna je za upravljanje i zaključivanje financijskih sporazuma koji se odnose na prethodne programe Cjeloživotno učenje i Mladi na djelu koji su na početku Programa još uvijek aktualni.

Članak 29.

Europska komisija

1.   U roku od dva mjeseca nakon što od nacionalnog tijela primi ex ante ocjenu sukladnosti iz članka 27. stavka 4. Komisija prihvaća, uvjetno prihvaća ili odbija imenovanje nacionalne agencije. Komisija ne stupa u ugovorni odnos s nacionalnom agencijom sve dok ne prihvati ex ante ocjenu sukladnosti. U slučaju uvjetnog prihvaćanja Komisija može primijeniti proporcionalne mjere predostrožnosti na svoj ugovorni odnos s nacionalnom agencijom.

2.   Nakon što prihvati ex ante ocjenu sukladnosti koja se odnosi na nacionalnu agenciju imenovanu za Program, Komisija formalizira pravne odgovornosti povezane s financijskim sporazumima koji se odnose na prethodne programe Cjeloživotno učenje i Mladi na djelu koji su na početku Programa još uvijek aktualni.

3.   U skladu s člankom 27. stavkom 4., dokument kojim se uređuje ugovorni odnos između Komisije i nacionalne agencije:

(a)

određuje standarde unutarnje kontrole za nacionalne agencije i pravila upravljanja sredstvima Unije za dodjeljivanje bespovratnih sredstava od strane nacionalnih agencija;

(b)

uključuje program rada nacionalne agencije koji sadrži upravljačke zadaće nacionalne agencije kojoj je dodijeljena pomoć Unije;

(c)

određuje obveze nacionalne agencije u vezi s izvješćivanjem.

4.   Komisija nacionalnoj agenciji svake godine stavlja na raspolaganje sljedeća sredstva namijenjena za Program:

(a)

sredstva za dodjelu bespovratnih sredstava u dotičnoj državi članici za mjere Programa čije je upravljanje povjereno nacionalnoj agenciji;

(b)

financijski doprinos za podršku upravljačkim zadaćama Programa koje obavlja nacionalna agencija. On se osigurava u obliku paušalnog doprinosa za troškove poslovanja nacionalne agencije i visina njegovog iznosa određuje se na temelju iznosa financijskih sredstava Unije koja se dodjeljuju nacionalnoj agenciji u obliku bespovratnih sredstava.

5.   Komisija određuje zahtjeve za program rada nacionalne agencije. Sve dok službeno ne prihvati program rada relevantne nacionalne agencije, Komisija nacionalnoj agenciji ne stavlja na raspolaganje sredstva namijenjena Programu.

6.   Na temelju zahtjeva o sukladnosti koji se odnose na nacionalne agencije iz članka 27. stavka 4. Komisija pregledava nacionalne sustave upravljanja i kontrole, posebno na temelju ex ante ocjene sukladnosti koju joj je dostavilo nacionalno tijelo, godišnje izjave nacionalne agencije o upravljanju i na temelju mišljenja neovisnog revizorskog tijela o toj izjavi, uzimajući u obzir godišnje informacije koje dostavlja nacionalno tijelo o svojim aktivnostima praćenja i nadzora u pogledu Programa.

7.   Nakon procjene godišnje izjave o upravljanju i mišljenja neovisnog revizorskog tijela o toj izjavi, Komisija svoj stav i zapažanja iznosi nacionalnoj agenciji i nacionalnom tijelu.

8.   U slučaju da Komisija ne može prihvatiti godišnju izjavu o upravljanju ili neovisno revizorsko mišljenje o toj izjavi, ili u slučaju da nacionalna agencija ne provede zapažanja Komisije na zadovoljavajući način, Komisija može provesti bilo koje mjere predostrožnosti ili korektivne mjere koje su potrebne za očuvanje financijskih interesa Unije u skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

9.   Komisija organizira redovne sastanke s mrežom nacionalnih agencija kako bi osigurala dosljednu provedbu Programa u svim zemljama sudionicama Programa.

Članak 30.

Neovisno revizorsko tijelo

1.   Neovisno revizorsko tijelo izdaje revizorsko mišljenje o godišnjoj izjavi o upravljanju iz članka 60. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

2.   Neovisno revizorsko tijelo:

(a)

ima potrebnu profesionalnu sposobnost za provođenje revizije u javnom sektoru;

(b)

osigurava da njegove revizije uzimaju u obzir međunarodno prihvaćene revizijske norme;

(c)

nije u sukobu interesa u odnosu na pravni subjekt kojeg je nacionalna agencija dijelom. Osobito je funkcionalno neovisno u odnosu na pravni subjekt kojeg je nacionalna agencija dijelom.

3.   Neovisno revizorsko tijelo pruža Komisiji i njezinim predstavnicima te Revizorskom sudu puni uvid u svu dokumentaciju i izvješća na kojima se temelji revizorsko mišljenje koje izdaje u vezi s godišnjom izjavom nacionalne agencije o upravljanju.

POGLAVLJE IX.

Sustav kontrole

Članak 31.

Načela sustava kontrole

1.   Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, prilikom provedbe mjera financiranih u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom mjera za sprečavanje prijevare, korupcije i bilo kojih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim kontrolama te, ako se nepravilnosti otkriju, povratom nepravilno isplaćenih iznosa te, po potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama.

2.   Komisija je odgovorna za nadzorne kontrole u pogledu mjera i aktivnosti Programa kojima upravljaju nacionalne agencije. Ona postavlja minimalne uvjete za kontrole koje provode nacionalna agencija i neovisno revizorsko tijelo.

3.   Nacionalna agencija odgovorna je za primarne kontrole korisnika bespovratnih sredstava za mjere i aktivnosti Programa iz članka 28. stavka 3. Te kontrole razumno jamče da se dodijeljena bespovratna sredstva koriste za ono za što su bila namijenjena te u skladu s primjenjivim pravilima Unije.

4.   Komisija zajedno sa nacionalnim tijelima i nacionalnim agencijama osigurava koordiniranu kontrolu sredstava Programa koja su prenesena na nacionalne agencije, na temelju načela jedinstvene revizije te analize koja se temelji na rizicima. Ova odredba ne primjenjuje se na istrage koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 32.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud ovlašteni su za provođenje revizija, na temelju dokumenata i na terenu, u odnosu na sve korisnike bespovratnih sredstava, izvoditelje, podizvoditelje te treće strane koje su primile sredstva Unije. Oni mogu također provoditi reviziju i kontrole nacionalnih agencija.

2.   OLAF može provoditi kontrole i inspekcije na terenu gospodarskih subjekata koji su posredno ili neposredno uključeni u takvo financiranje, u skladu s postupkom utvrđenim Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (20), kako bi se ustanovilo postojanje prijevare, korupcije ili neke druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom o financiranju Unije.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, sporazumi i odluke o bespovratnim sredstvima te ugovori proizašli iz provedbe ove Uredbe izričito ovlašćuju Komisiju, Revizorski sud i OLAF za provođenje takvih revizija te kontrola i inspekcija na terenu.

POGLAVLJE X.

Delegiranje ovlasti i provedbene odredbe

Članak 33.

Delegiranje ovlasti Komisiji

Kako bi upravljanje zadaćama bilo na najprimjerenijoj razini, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 34. u vezi s izmjenom članka 28. stavka 3., ali samo u pogledu predviđanja dodatnih mjera kojima će upravljati nacionalne agencije.

Članak 34.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 33. dodjeljuje se Komisiji za vrijeme trajanja Programa.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 33. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 33. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 35.

Provedba Programa

Komisija radi provedbe Programa provedbenim aktima donosi godišnje programe rada u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 36. stavka 3. Svaki godišnji program rada osigurava dosljednu godišnju provedbu općih i posebnih ciljeva iz članaka 4., 5., 11. i 16. i određuje očekivane rezultate, način provedbe te svoj ukupni iznos. Godišnji programi također sadrže opis mjera koje će se financirati, naznaku iznosa raspodijeljenog svakoj mjeri i raspodjele sredstava među državama članicama za mjere kojima trebaju upravljati nacionalne agencije te okvirni raspored provedbe. U slučaju bespovratnih sredstava uključuju maksimalnu stopu sufinanciranja pri čemu se uzimaju u obzir posebnosti ciljnih skupina, osobito njihove sposobnosti sufinanciranja i mogućnosti privlačenja financijskih sredstava od trećih strana. Osobito se stopa sufinanciranja za mjere usmjerene na organizacije s ograničenim financijskim kapacitetima određuje na najmanje 50 %.

Članak 36.

Odborski postupak

1.   Komisiji u radu pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Odbor se može sastajati u različitim sastavima kako bi rješavao sektorska pitanja. Ako je to potrebno, u skladu s njegovim poslovnikom i na ad hoc osnovi, mogu se pozvati vanjski stručnjaci, uključujući i predstavnike socijalnih partnera, da sudjeluju na sastancima odbora kao promatrači.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE XI.

Završne odredbe

Članak 37.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.   Odluke br. 1719/2006/EZ, br. 1720/2006/EZ i br. 1298/2008/EZ stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

2.   Mjerama koje su pokrenute 31. prosinca 2013. ili prije na temelju odluka br. 1719/2006/EZ, br. 1720/2006/EZ i br. 1298/2008/EZ upravlja se, prema potrebi, u skladu s odredbama ove Uredbe.

3.   Države članice na nacionalnoj razini osiguravaju neometani prijelaz između mjera koje se provode u kontekstu prijašnjih programa u području cjeloživotnog učenja, mladih i međunarodne suradnje u visokom obrazovanju te onih mjera koje će se provoditi u okviru Programa.

Članak 38.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. prosinca 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

V. LEŠKEVIČIUS


(1)  SL C 181, 21.6.2012., str. 154.

(2)  SL C 225, 27.7.2012., str. 200.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 19. studenoga 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 3. prosinca 2013.

(4)  Odluka br. 1720/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o uspostavljanju programa djelovanja u području cjeloživotnog učenja (SL L 327, 24.11.2006., str. 45.).

(5)  Odluka br. 1719/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o uspostavi programa Mladi na djelu za razdoblje od 2007. do 2013. (SL L 327, 24.11.2006., str. 30.).

(6)  Odluka br. 1298/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavljanju programa djelovanja Erasmus Mundus 2009. - 2013. za poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja i promidžbu međukulturalnog razumijevanja kroz suradnju s trećim zemljama (SL L 340, 19.12.2008., str. 83.).

(7)  Uredba (EZ) br. 1905/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o uspostavljanju instrumenta financiranja za razvojnu suradnju (SL L 378, 27.12.2006., str. 41.).

(8)  Uredba Vijeća 2004/114/EZ od 13. prosinca 2004. o uvjetima prihvata državljana trećih zemalja u svrhu studiranja, razmjene učenika, osposobljavanja bez naknade ili volonterstva (SL L 375, 23.12.2004., str. 12.).

(9)  Odluka br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o jedinstvenom okviru Zajednice za transparentnost kvalifikacija i kompetencija (Europass) (SL L 390, 31.12.2004., str. 6.).

(10)  Preporuka 2006/143/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o nastavku europske suradnje u osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju (SL L 64, 4.3.2006., str. 60.).

(11)  Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (SL C 111, 6.5.2008., str. 1.).

(12)  Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o uspostavi Europskog sustava kredita za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) (SL C 155, 8.7.2009., str. 11.).

(13)  Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o uspostavi Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SL C 155, 8.7.2009, str. 1).

(14)  SL C 373, 20.12.2013, str. 1

(15)  Odluka Vijeća 2001/822/EZ od 27. studenoga 2001. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 314, 30.11.2001., str. 1.).

(16)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(17)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije. (SL L 55, 28.2.2011, str. 13).

(18)  Preporuka 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (SL L 394, 30.12.2006., str. 10.).

(19)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(20)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).


PRILOG I.

POKAZATELJI ZA EVALUACIJU PROGRAMA

Program će se pomno pratiti na temelju niza pokazatelja kojima se određuje mjera u kojoj su postignuti opći i posebni ciljevi Programa i kako bi se minimiziralo administrativno opterećenje i troškovi. S tim će se ciljem prikupljati podaci povezani sa sljedećim nizom pokazatelja:

Vodeći cilj strategije Europa 2020. u području obrazovanja

Postotak osoba dobi od 18 do 24 godine samo s prvim stupnjem srednjoškolskog obrazovanja koje ne sudjeluju ni u kakvom obrazovanju ili osposobljavanju

Postotak osoba dobi od 30 do 34 godine sa završenim visokim ili ekvivalentnim obrazovanjem

Referentna vrijednost mobilnosti, u skladu sa zaključcima Vijeća o referentnoj vrijednosti za obrazovnu mobilnost

Postotak osoba sa završenim visokim obrazovanjem koje su jedno razdoblje svojeg visokoškolskog studija ili osposobljavanja (uključujući radne programe) provele u inozemstvu

Postotak osoba dobi od 18 do 34 godine sa završenim početnim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem koje su jedno razdoblje svojeg početnog strukovnog obrazovanja i studija povezanog s osposobljavanjem ili osposobljavanja (uključujući radne programe) provele u inozemstvu

Kvantitativni (općenito)

Broj zaposlenih u okviru potpore Programa, prema zemlji i sektoru

Broj sudionika s posebnim potrebama ili s manjim mogućnostima

Broj i vrsta organizacija i projekata, prema zemlji i mjeri

Obrazovanje i osposobljavanje

Broj učenika, studenata i pripravnika koji sudjeluju u Programu, prema zemlji, sektoru, mjeri i spolu

Broj studenata na ustanovama visokog obrazovanja koji primaju potporu za studij u zemlji partneru i broj studenata iz zemlje partnera koji dolaze studirati u zemlju sudionicu Programa

Broj ustanova visokog obrazovanja u zemlji partneru uključenih u mjere povezane s mobilnošću i suradnjom

Broj korisnika mreže Euroguidance

Postotak sudionika koji su za svoje sudjelovanje u Programu dobili potvrdu, diplomu ili neku drugu vrstu formalnog priznanja

Postotak sudionika koji su izjavili da su poboljšali svoje ključne kompetencije

Postotak sudionika u okviru dugoročne mobilnosti koji su izjavili da su poboljšali svoje znanje jezika

Jean Monnet

Broj studenata koji sudjeluju u osposobljavanju u sklopu aktivnosti programa Jean Monnet

Mladi

Broj mladih osoba uključenih u mjere mobilnosti za koje je osigurana potpora Programa, prema zemlji, mjeri i spolu

Broj organizacija mladih iz zemalja sudionica Programa i iz zemalja partnera koje su uključene u mjere međunarodne mobilnosti i suradnje

Broj korisnika mreže Eurodesk

Postotak sudionika koji su za svoje sudjelovanje u Programu dobili potvrdu - na primjere Youthpass - diplomu ili neku drugu vrstu formalnog priznanja

Postotak sudionika koji su izjavili da su poboljšali svoje ključne kompetencije

Postotak sudionika u volonterskim aktivnostima koji su izjavili da su poboljšali svoje znanje jezika

Sport

Broj članova sportskih organizacija koji su prijavljeni i sudjeluju u Programu, prema zemlji

Postotak sudionika koji su rezultate prekograničnih projekata koristili:

(a)

za borbu protiv prijetnji sportu;

(b)

kako bi unaprijedili dobro upravljanje i dvojne karijere;

(c)

kako bi poboljšali socijalnu uključenost, jednake mogućnosti i broj sudionika


PRILOG II.

TEHNIČKE INFORMACIJE O INSTRUMENTU JAMSTVA ZA STUDENTSKE ZAJMOVE

1.   Odabir financijskih posrednika

Nakon poziva na iskaz interesa financijski posrednici biraju se u skladu s primjerima najbolje tržišne prakse u pogledu, između ostalog:

(a)

količine financijskih sredstava koja će se staviti na raspolaganje studentima;

(b)

najpovoljnijih mogućih uvjeta koji se nude studentima, podložno sukladnosti s minimalnim standardima pozajmljivanja kako je navedeno u stavku 2.;

(c)

pristupa financiranju za sve rezidente zemalja sudionica Programa kako je navedeno u članku 24. stavku 1.;

(d)

mjera za sprečavanje prijevara; i

(e)

poštovanja Direktive 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1).

2.   Zaštita zajmoprimaca

Sljedeće mjere zaštite minimalni su uvjeti koje moraju osigurati financijski posrednici koji namjeravaju pružati studentske zajmove zajamčene Instrumentom jamstva za studentske zajmove:

(a)

ne traže se nikakva kolateralna ni roditeljska jamstva;

(b)

zajmovi se odobravaju na nediskriminirajućoj osnovi;

(c)

financijski posrednik u okviru postupka ocjenjivanja razmatra rizik od prezaduženosti studenta uzimajući u obzir visinu nakupljenog duga i svaku sudsku odluku koja se odnosi na neplaćeni dug; i

(d)

otplata se temelji na hibridnom modelu u kojem se standardizirane uplate temeljene na hipoteci kombiniraju sa socijalnim zaštitnim mjerama, osobito:

i.

kamatnom stopom koja je znatno niža od tržišne kamatne stope;

ii.

početnom odgodom plaćanja prije početka otplaćivanja u trajanju od najmanje 12 mjeseci po završetku studija ili, ako takva odgoda nije predviđena nacionalnim pravom, odredbom o otplatama nominalne vrijednosti koje se trebaju izvršiti tijekom tih 12 mjeseci;

iii.

odredbom o moratoriju na otplatu na najmanje 12 mjeseci tijekom trajanja zajma koji diplomirani student može zatražiti ili, ako takva odgoda nije predviđena nacionalnim pravom, odredbom o otplatama nominalne vrijednosti koje se trebaju izvršiti u tijekom tih 12 mjeseci;

iv.

mogućnošću odgode plaćanja kamata za vrijeme studija;

v.

osiguranjem od smrti ili invaliditeta; i

vi.

nepostojanjem naknade za prijevremenu otplatu djelomice ili u cijelosti.

Financijski posrednici mogu staviti na raspolaganje otplate ovisne o visini primanja i povoljnije uvjete kao što su dulje razdoblje odgode plaćanja, moratoriji na otplatu na dulje razdoblje ili kasniji rok dospijeća, kako bi se odgovorilo na posebne potrebe diplomiranih studenata kao što su oni koji nakon toga pohađaju doktorski studij ili kako bi se diplomiranim studentima dalo više vremena da pronađu posao. Osiguravanje takvih povoljnijih uvjeta uzima se u obzir pri postupku odabira financijskih posrednika.

3.   Praćenje i evaluacija

Instrument jamstva za studentske zajmove podliježe praćenju i evaluaciji, kako je navedeno u članku 21. ove Uredbe i na temelju članka 140. stavka 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Kao dio tog postupka Komisija izvješćuje o učincima Instrumenta jamstva za studentske zajmove na korisnike i visokoobrazovne sustave. Izvješće Komisije uključuje, između ostalog, podatke o svim problemima te predložene mjere za rješavanje tih problema, koji se tiču:

(a)

broja studenata koji primaju zajmove u okviru Instrumenta jamstva za studentske zajmove, uključujući podatke o stopi dovršenja;

(b)

opsega zajmova koje su financijski posrednici ugovorili;

(c)

visine kamatnih stopa;

(d)

iznosa nepodmirenog duga i neispunjenih obveza, uključujući sve mjere koje su financijski posrednici poduzeli protiv onih koji ne vraćaju svoje zajmove;

(e)

mjera za sprečavanje prijevara koje su poduzeli financijski posrednici;

(f)

profila studenata koji primaju sredstva, uključujući njihov socio-ekonomsku situaciju, predmet studija, zemlju porijekla i zemlju odredišta, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti podataka;

(g)

zemljopisne ravnoteže u korištenju sredstava; i

(h)

zemljopisne pokrivenosti financijskih posrednika.

Neovisno o ovlastima dodijeljenima Europskom parlamentu i Vijeću člankom 140. stavkom 9. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, Komisija razmatra predlaganje primjerenih regulatornih izmjena, uključujući zakonodavne izmjena, ako predviđena prihvaćenost na tržištu ili sudjelovanje financijskih posrednika nisu zadovoljavajući.

4.   Proračun

Proračunskom raspodjelom obuhvaćaju se ukupni troškovi Instrumenta jamstva za studentske zajmove, uključujući obveze plaćanja prema sudjelujućim financijskim posrednicima koji se pozivaju na djelomična jamstva i naknade za upravljanje za EIF.

Proračun predviđen za Instrument jamstva za studentske zajmove, kako je navedeno u članku 18. stavku 2. točki (c), ne smije iznositi više od 3.5 % ukupnog proračuna za Program.

5.   Prepoznatljivost i podizanje svijesti

Svaki sudjelujući financijski posrednik doprinosi promicanju Instrumenta jamstva za studentske zajmove pružanjem informacija budućim studentima. S tim ciljem Komisija, između ostalog, nacionalnim agencijama u zemljama sudionicama Programa pruža potrebne informacije kako bi one mogle djelovati kao posrednici u prenošenju informacija o Instrumentu jamstva za studentske zajmove.


(1)  Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008, str. 66.).


Top