20.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 347/1

(1)

Cilj europske politike satelitske navigacije je osigurati Uniji dva satelitska navigacijska sustava, sustav uspostavljen u okviru programa Galileo i sustav EGNOS („sustavi”). Sustavi se uspostavljaju u okviru programa Galileo i EGNOS. Svaka infrastruktura sastoji se od satelita i mreže zemaljskih postaja.

(2)

Cilj je programa Galileo uspostava prve globalne infrastrukture za satelitsku navigaciju i upravljanje njome te pozicioniranje infrastrukture posebno namijenjene u civilne svrhe, koju mogu koristiti razni javni i privatni sudionici u Europi i svijetu. Sustav uspostavljen u okviru programa Galileo djeluje neovisno od ostalih postojećih ili mogućih sustava i na taj način doprinosi, između ostalog, strateškoj autonomiji Unije, kao što su naglasili Europski parlament i Vijeće.

(3)

Cilj je programa EGNOS poboljšanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava („GNSS”) kao i signala iz otvorene usluge koju nudi sustav uspostavljen u okviru programa Galileo, kada ti signali postanu dostupni. Usluge u okviru programa EGNOS trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, uključujući za ovu svrhu i Azore, Kanarske otoke te Madeiru.

(4)

Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija postojano pružaju svoju punu potporu programima Galileo i EGNOS.

(5)

Budući da su programi Galileo i EGNOS u naprednoj razvojnoj fazi koja vodi ka sustavima u fazi uporabe, potreban je poseban pravni instrument koji će udovoljiti njihovim potrebama, posebno kada je riječ o upravljanju i sigurnosti, kako bi se ispunio uvjet dobrog financijskog upravljanja te kako bi se promicalo korištenje tih sustava.

(6)

Sustavi su infrastrukture osnovane kao transeuropske mreže čije korištenje znatno prelazi nacionalne granice država članica. Nadalje, usluge koje se nude kroz ove sustave doprinose širokom spektru gospodarskih i socijalnih aktivnosti, uključujući razvoj transeuropskih mreža u području prijevoza, telekomunikacija i energetskih infrastruktura.

(7)

Programi Galileo i EGNOS alat su industrijske politike i dio strategije Europa 2020., kao što je objašnjeno u Komunikaciji Komisije od 17. studenoga 2010. s naslovom „Integrirana industrijska politika za globalizacijsko doba: stavljanje konkurentnosti i održivosti u središte pozornosti”. Navode se i u Komunikaciji Komisije od 4. travnja 2011. s naslovom „Ususret svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njenim građanima”. Ti programi donose mnoge prednosti gospodarstvu i građanima Unije, čija je kumulativna vrijednost procijenjena na približno 130 milijardi EUR za razdoblje 2014. - 2034.

(8)

Satelitski navigacijski sustavi sve se učestalije koriste u sve više gospodarskih sektora, posebno prometnom, telekomunikacijskom, poljoprivrednom i energetskom. Javne vlasti također mogu imati koristi od ovih sustava u različitim područjima kao što su hitne službe, policija, upravljanje kriznim situacijama ili granicama. Razvoj korištenja satelitske navigacije donosi veliku korist gospodarstvu, društvu i okolišu. Takve društveno-gospodarske koristi dijele se u tri glavne kategorije: izravne koristi koje su posljedica rasta svemirskog tržišta, izravne koristi koje su posljedica rasta silaznog tržišta za aplikacije i usluge koje se temelje na GNSS-u te neizravne koristi koje su posljedica pojave novih aplikacija u drugim sektorima ili prijenosa tehnologije u druge sektore, i koje dovode do novih tržišnih mogućnosti u drugim sektorima, porasta produktivnosti u raznim granama industrije i javne koristi koja proizlazi iz smanjenja onečišćenosti ili poboljšane razine sigurnosti i zaštite.

(9)

Stoga je važno da Unija podrži razvoj aplikacija i usluga koje se temelje na tim sustavima. Time će se građanima Unije omogućiti da uživaju u koristima koje proizlaze iz tih sustava te osigurati daljnje povjerenje javnosti u Galileo i EGNOS programe. Odgovarajući instrument za financiranje istraživanja i inovacija koje se odnose na razvoj aplikacija temeljenih na GNSS-u je Obzor 2020. - Okvirni program za istraživanje i inovacije („Obzor 2020.”) osnovan Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Međutim, posebni uzlazni dio istraživačkih i razvojnih aktivnosti trebao bi se financirati iz proračunskih sredstava koja se dodjeljuju Galileo i EGNOS programima u okviru ove Uredbe, kada se te aktivnosti odnose na ključne elemente poput čipsetova i prijemnika kompatibilnih s Galileom, kojima se olakšava razvoj aplikacija u različitim gospodarskim sektorima. Takvim financiranjem se, međutim, ne bi smjeli ugroziti uvođenje ili uporaba infrastruktura uspostavljenih u okviru programa.

(10)

Uzimajući u obzir pojačano korištenje satelitske navigacije u velikom broju područja djelovanja, prekid u pružanju usluga mogao bi prouzročiti značajnu štetu u modernom društvu i gubitke za mnoge gospodarske subjekte. Osim toga, sustavi satelitske navigacije su zbog svojeg strateškog aspekta osjetljive infrastrukture koje bi mogle biti predmetom zlonamjernog korištenja. Ovi čimbenici mogli bi utjecati na sigurnost Unije, njezinih država članica i njezinih građana. Sigurnosni zahtjevi bi se stoga trebali uzeti u obzir kod dizajniranja, razvoja, uvođenja i uporabe infrastruktura uspostavljenih u okviru programa Galileo i EGNOS u skladu sa standardnom praksom.

(11)

Program Galileo uključuje fazu definicije koja je završena, fazu razvoja i provjere do 2013., fazu uvođenja koja je započela 2008. i trebala bi završiti tijekom 2020. te fazu uporabe koja bi trebala započeti postepeno 2014.-2015. kako bi 2020. godine sustav bio u potpunosti operativan. Prva četiri operativna satelita izgrađena su i lansirana tijekom faze razvoja i provjere, potpuna konstelacija satelita trebala bi biti završena tijekom faze uvođenja, a do nadopunjavanja bi trebalo doći tijekom faze uporabe. Povezana zemaljska infrastruktura trebala bi se razvijati i djelovati s tim u skladu.

(12)

Program EGNOS je u fazi uporabe od kada su njegova otvorena usluga i usluga „sigurnost života” proglašene operativnima u listopadu 2009., odnosno ožujku 2011. Ovisno o tehničkim i financijskim ograničenjima te na temelju međunarodnih ugovora geografska pokrivenost usluga sustava EGNOS mogla bi se proširiti na druge regije svijeta, posebno na područja zemalja kandidatkinja, trećih zemalja povezanih s jedinstvenim europskim nebom i zemalja obuhvaćenih Europskom politikom susjedstva. Međutim, to proširenje na druge regije svijeta ne bi se trebalo financirati proračunskim odobrenim sredstvima dodijeljenim programima koji su obuhvaćeni Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3) i ne bi trebalo odgoditi proširenje pokrivenosti diljem državnog područja država članica koje je geografski smješteno u Europi.

(13)

Prvotni dizajn usluge za sigurnost života u okviru programa Galileo, kako je predviđen Uredbom (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (4), preoblikovan je radi osiguravanja njegove interoperabilnost s drugim GNSS-ima, kako bi se učinkovito odgovorilo na potrebe korisnika usluge sigurnost života te kako bi se smanjila kompleksnost, rizici i troškovi potrebne infrastrukture.

(14)

Kako bi se povećalo korištenje usluge za sigurnost života u okviru programa EGNOS, ona bi se trebala pružati bez izravnih troškova za korisnike. Javna regulirana usluga (PRS) u okviru programa Galileo također bi trebala biti besplatna za sljedeće sudionike PRS-a, u smislu Odluke br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5): države članice, Vijeće, Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje („ESVD”) i propisno ovlaštene agencije Unije. Izostanak naknada ne bi se trebao tumačiti kao da utječe na odredbe o troškovima djelovanja nadležnog tijela PRS-a kako je utvrđeno Odlukom br. 1104/2011/EU.

(15)

Kako bi se optimiziralo korištenje pruženih usluga, sustavi, mreže i usluge u okviru programa Galileo i EGNOS moraju biti usklađeni i interoperabilni jedni s drugima i, koliko je moguće, s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i s konvencionalnim načinima radijske navigacije, ako je takva usklađenost i interoperabilnost utvrđena međunarodnim sporazumom, ne dovodeći u pitanje cilj strateške autonomije.

(16)

Budući da je Unija u pravilu u cijelosti odgovorna za financiranje Galileo i EGNOS programa, trebalo bi predvidjeti da Unija posjeduje svu materijalnu i nematerijalnu imovinu stvorenu ili razvijenu u okviru tih programa. Kako bi se u potpunosti poštovala sva temeljna prava povezana s vlasništvom, trebalo bi postići potrebne dogovore s postojećim vlasnicima posebno u odnosu na ključne elemente infrastruktura i njihovu sigurnost. Podrazumijeva se da odredbe o vlasništvu nad materijalnom imovinom utvrđene u ovoj Direktivi ne obuhvaćaju nematerijalna prava koja nisu prenosiva prema relevantnim nacionalnim pravima. Takvo vlasništvo Unije ne bi smjelo dovoditi u pitanje mogućnost Unije da, u skladu s ovom Uredbom i kada to ocijeni prikladnim na temelju ocjene za svaki slučaj posebno, tu imovinu učini dostupnom trećim stranama ili da njome raspolaže. Posebice, Unija bi trebala biti u mogućnosti trećim stranama prenijeti vlasništvo ili odobriti prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz rada u okviru programa Galileo i EGNOS. Kako bi se olakšalo uvođenje satelitske navigacije na tržište, potrebno je osigurati da treće strane mogu optimalno iskoristiti posebno prava intelektualnog vlasništva koja proizlaze iz programa Galileo i EGNOS koji pripadaju Uniji, uključujući ona na socijalnoj i gospodarskoj razini.

(17)

Odredbe o vlasništvu utvrđene ovom Uredbom ne utječu na imovinu koja je stvorena ili razvijena izvan programa Galileo i EGNOS. Međutim, ta imovina ponekad bi mogla biti važna za uspješnost programa. Kako bi se potaknuo razvoj novih tehnologija izvan programa Galileo i EGNOS, Komisija bi trebala poticati treće strane da obrate pažnju na relevantnu nematerijalnu imovinu i trebala bi, gdje bi to bilo od koristi za programe, ugovoriti uvjete njene odgovarajuće uporabe.

(18)

Faze uvođenja i uporabe programa Galileo i faza uporabe programa EGNOS u cijelosti bi trebala financirati Unija. Međutim, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6), države članice trebale bi biti u mogućnosti osigurati dodatno financiranje Galileo i EGNOS programa ili doprinos u naturi, na temelju odgovarajućih uređenja, kako bi se financirali dodatni elementi programa povezani s specifičnim ciljevima dotičnih država članica. Treće zemlje i međunarodne organizacije također bi trebale moći doprinijeti programima.

(19)

Kako bi se osigurali kontinuitet i stabilnost programa Galileo i EGNOS i uzimajući u obzir njihovu europsku dimenziju i njihovu stvarnu europsku dodanu vrijednost, potrebno je dostatno i konzistentno financiranje tijekom razdoblja financijskog planiranja. Također je potrebno naznačiti novčani iznos potreban za razdoblje između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2020. za financiranje dovršetka faze uvođenja programa Galileo i faze uporabe programa Galileo i EGNOS.

(20)

Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 dodjeljuje najviše 7 071,73 milijuna EUR po tekućim cijenama za financiranje aktivnosti povezanih s programima Galileo i EGNOS za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. U svrhu jasnoće i olakšavanja kontrole troškova, taj bi se ukupni iznos trebao raščlaniti na različite kategorije. Međutim, u svrhu fleksibilnosti te kako bi se osiguralo neometano odvijanje programa Komisija bi trebala biti u mogućnosti preraspodijeliti sredstva iz jedne kategorije u drugu. Aktivnosti u okviru programa također bi trebale uključivati zaštitu sustava i njihovog rada, uključujući i za vrijeme lansiranja satelita. U tom smislu, doprinos troškovima usluga koje mogu pružiti takvu zaštitu mogao bi se financirati iz proračunskih sredstava dodijeljenih programima Galileo i EGNOS, koliko je to moguće u skladu sa strogim upravljanjem troškovima i u potpunosti poštujući najviši iznos utvrđen u Uredbi (EU, Euratom) br. 1311/2013. Takav doprinos trebao bi se koristiti samo za dobivanje podataka i usluga, a ne za kupnju infrastrukture. Za nastavak programa Galileo i EGNOS ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica koja predstavlja glavni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (7), i u smislu Uredbe (EU) br. 1311/2013, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka

(21)

Aktivnosti za koje treba odobriti proračunska sredstva Unije dodijeljena programima Galileo i EGNOS za razdoblje 2014.- 2020. trebale bi se odrediti u ovoj Uredbi. Takva bi se sredstva trebala odobriti poglavito za aktivnosti povezane s fazom uvođenja programa Galileo, uključujući aktivnosti upravljanja i nadzora za ovu fazu, i aktivnosti povezane s uporabom sustava uspostavljenog u okviru programa Galileo, uključujući djelatnosti koje prethode ili su dio pripreme faze uporabe tog programa, kao i za djelatnosti povezane s uporabom sustava EGNOS. Sredstva bi se trebala odobriti i za financiranje određenih aktivnosti potrebnih za upravljanje i ostvarivanje ciljeva programa Galileo i EGNOS, posebno podršku istraživanju i razvoju temeljnih elemenata, poput čipsetova i prijemnika kompatibilnih s Galileom, uključujući prema potrebi softverske module za pozicioniranje i nadzor integriteta. Ti elementi čine sučelje između usluga koje nude infrastrukture i silaznih aplikacija te olakšavaju razvoj aplikacija u raznim gospodarskim sektorima. Budući da olakšava korištenje tržišta ponuđenih usluga, njihov razvoj ima ulogu katalizatora za ostvarivanje maksimalne društveno-gospodarske koristi. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću na godišnjoj osnovi trebala podnositi izvješće o strategiji upravljanja troškovima koju slijedi.

(22)

Važno je naglasiti da ulaganje i operativni troškovi sustava kako su procijenjeni za razdoblje 2014.-2020. ne uzimaju u obzir nepredviđene financijske obveze koje će Unija možda morati preuzeti, prije svega u vezi s odgovornosti koja proizlazi iz uspješnosti usluga ili vlasništva Unije nad tim sustavima, posebno u odnosu na bilo koju neispravnost sustava. Ove obveze podliježu posebnoj analizi Komisije.

(23)

Također je potrebno naglasiti da proračunski izvori planirani u skladu s ovom Uredbom ne obuhvaćaju rad koji se financira sredstvima dodijeljenim programu Obzor 2020., poput rada povezanog s razvojem aplikacija koje proizlaze iz sustava. Takav će rad pomoći u optimiziranju korištenja usluga koje se nude u okviru programa Galileo i EGNOS, osigurati dobar društveni i gospodarski povrat za ulaganja Unije te povećati znanje o poslovima u Uniji koji se odnose na tehnologiju satelitske navigacije. Komisija bi trebala osigurati transparentnost i jasnoću u vezi s različitim izvorima financiranja za različite aspekte programa.

(24)

Osim toga, prihodi sustava ostvareni posebno kroz komercijalnu uslugu u okviru sustava uspostavljenog u sklopu programa Galileo trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično kompenzirala njezina prethodna ulaganja te bi se ti prihodi trebali koristiti za potporu ostvarenju ciljeva programa Galileo i EGNOS. Također bi se u ugovorima sklopljenim s subjektima iz privatnog sektora mogao predvidjeti mehanizam dijeljenja prihoda.

(25)

Kako bi se izbjegla prekoračenja troškova i odgode koje su utjecale na napredak programa Galileo i EGNOS u prošlosti, potrebno je pojačati napore kako bi se kontrolirali rizici koji bi mogli dovesti do prekomjernog trošenja i/ili odgoda, kao što zahtijevaju Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 2011. o srednjoročnoj reviziji europskih programa satelitske navigacije: ocjena provedbe, budući izazovi i financijska budućnost (8) te zaključci Vijeća od 31. ožujka 2011. i kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.”.

(26)

Dobro javno upravljanje programima Galileo i EGNOS zahtijeva, kao prvo, strogu podjelu odgovornosti i zadataka, osobito između Komisije, Agencije za europski GNSS i Europske svemirske agencije (ESA) i, kao drugo, da se upravljanje postupno prilagodi operativnim zahtjevima sustava.

(27)

S obzirom da Komisija predstavlja Europsku uniju, koja u pravilu sama osigurava financiranje programa Galileo i EGNOS i ima vlasništvo nad sustavima, Komisija bi trebala biti odgovorna za napredak tih programa i njihov sveobuhvatni nadzor. Trebala bi upravljati sredstvima dodijeljenima programima u okviru ove Uredbe, nadzirati provedbu svih aktivnosti programa i osigurati jasnu podjelu odgovornosti i zadataka, posebno između Agencije za europski GNSS i ESA-e. U skladu s tim, uz zadatke povezane s ovim općim odgovornostima te druge zadatke koji su joj povjereni na temelju ove Uredbe, Komisiji bi se trebali dodijeliti specifični zadaci. Kako bi se optimizirala sredstva i sposobnosti raznih zainteresiranih strana, Komisija bi trebala moći delegirati određene zadatke sporazumima o delegiranju ovlasti, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(28)

Uzimajući u obzir važnost zemaljske infrastrukture sustava za programe Galileo i ENOS te njezin utjecaj na njihovu sigurnost, određivanje lokacije te infrastrukture trebalo bi biti jedan od specifičnih zadataka koji se dodjeljuju Komisiji. Pozicioniranje zemaljske infrastrukture sustava trebalo bi i dalje biti otvoren i transparentan proces. Pri određivanju lokacije te infrastrukture u obzir bi trebalo uzeti geografska i tehnička ograničenja povezana s optimalnom geografskom raspodjelom te zemaljske infrastrukture i moguću prisutnost postojećih instalacija i opreme prikladnih za odgovarajuće zadatke, te bi trebalo osigurati poštovanje sigurnosnih potreba svake zemaljske postaje, kao i nacionalnih sigurnosnih zahtjeva svake države članice.

(29)

Agencija za europski GNSS osnovana je Uredbom (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9) kako bi se ostvarili ciljevi programa Galileo i EGNOS i proveli određeni zadaci povezani s napretkom tih programa. Riječ je o agenciji Unije koja je, kao tijelo u smislu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, podložna obvezama koje se primjenjuju na agencije Unije. Trebali bi joj se dodijeliti određeni zadaci povezani sa sigurnošću programa i njezinim mogućim određenjem kao nadležnim PRS tijelom. Također bi trebala doprinositi promicanju i oglašavanju sustava, uključujući i uspostavljanje kontakata s korisnicima i mogućim korisnicima usluga koje se nude u okviru programa Galileo i EGNOS te bi trebala prikupljati podatke o njihovim zahtjevima i razvoju na tržištu satelitske navigacije. Nadalje, trebala bi obavljati zadatke koje joj Komisija dodijeli na temelju jednog ili više sporazuma o delegiranju ovlasti, a koji obuhvaćaju razne specifične zadatke povezane s programima, posebno zadatke povezane s fazama uporabe sustava, uključujući operativno upravljanje programima, promicanje aplikacija i usluga na tržištu satelitske navigacije i promicanje razvoja temeljnih elemenata programa. Kako bi Komisija kao predstavnik Unije, u potpunosti izvršavala svoje nadzorne ovlasti, sporazum o delegiranju ovlasti treba uključivati opće uvjete koji uređuju upravljanje sredstvima povjerenima Agenciji za europski GNSS.

Prijenos odgovornosti na Agenciju za europski GNSS za zadatke povezane s operativnim upravljanjem programima Galileo i EGNOS i njihovu uporabu trebao bi biti postepen i uvjetovan uspješnim završetkom odgovarajuće revizije nakon primopredaje kao i spremnošću Agencije za europski GNSS da preuzme te zadatke kako bi se osigurao kontinuitet tih programa. Ova primopredaja bi se u slučaju EGNOS-a trebala dogoditi najkasnije 1. siječnja 2014.; u slučaju Galilea očekuje se 2016. godine.

(30)

Za fazu uvođenja programa Galileo Unija bi trebala sklopiti sporazum o delegiranju ovlasti s ESA-om navodeći koji su zadaci ESA-e u toj fazi. Komisija, koja predstavlja Uniju, trebala bi uložiti sve napore kako bi se taj ugovor o delegiranju ovlasti zaključio unutar razdoblja od šest mjeseci nakon datuma primjene ove Uredbe. Kako bi Komisija u cijelosti izvršavala svoju ovlast nadzora, sporazum o delegiranju ovlasti treba uključivati opće uvjete upravljanja sredstvima povjerenima ESA-i. Što se tiče aktivnosti koje financira isključivo Unija, ti bi uvjeti trebali osigurati stupanj nadzora koji odgovara stupnju koji bi se zahtijevao kada bi ESA bila agencija Unije.

(31)

Za fazu uporabe programa Galileo i EGNOS Agencija za europski GNSS trebala bi sklopiti radne ugovore s ESA-om navodeći koji je ESA-in zadatak u razvoju budućih generacija sustava i u pružanju tehničke podrške u vezi s postojećom generacijom sustavâ. Ti bi ugovori trebali biti u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Njima ne bi trebala biti obuhvaćena uloga ESA-e u pogledu aktivnosti povezanih s istraživanjem i tehnologijom, kao ni rane faze razvoja i istraživačkih aktivnosti povezane s infrastrukturama uspostavljenim u okviru programa Galileo i EGNOS. Te bi se aktivnosti trebale financirati sredstvima izvan područja primjene proračunskih sredstava dodijeljenih programima, na primjer sredstvima dodijeljenima programu Obzor 2020.

(32)

Odgovornost za napredak programa Galileo i EGNOS uključuje posebno odgovornost za njihovu sigurnost i sigurnost njihovih sustava i rada. Osim u slučaju primjene Zajedničke akcije Vijeća 2004/552/ZVSP (10), koju je potrebno revidirati na način da odražava promjene u programima Galileo i EGNOS, upravljanje njima i promjene u ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije koje proizlaze iz Ugovora iz Lisabona, Komisija je odgovorna za sigurnost, iako su neki zadaci povezani sa sigurnošću povjereni Agenciji za europski GNSS. Komisija ima odgovornost uspostavljanja mehanizama za osiguravanje odgovarajuće usklađenosti između različitih subjekata odgovornih za sigurnost.

(33)

Komisija bi se kod primjene ove Uredbe u predmetima povezanim sa sigurnošću trebala savjetovati s relevantnim stručnjacima za sigurnost država članica.

(34)

Uzimajući u obzir posebno znanje ESVD-a i njegove redovite kontakte s upravama trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, to tijelo u mogućnosti je pomoći Komisiji u obavljanju nekih njenih zadataka koji se odnose na sigurnost sustava i programa Galileo i EGNOS na području vanjskih poslova, u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU (11). Komisija bi trebala osigurati da je ESVD potpuno povezan s njezinim aktivnostima u vezi s provedbom zadataka na području vanjskih odnosa, a koji se odnose na sigurnost. U tu svrhu ESVD-u bi trebalo pružiti svu potrebnu tehničku podršku.

(35)

Kako bi se osigurao siguran protok informacija, u okviru područja primjene ove Uredbe, u relevantnim sigurnosnim odredbama trebao bi biti naveden stupanj zaštite klasificiranih podataka EU-a jednakovrijedan onome iz sigurnosnih propisa određenih u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (12) i iz sigurnosnih propisa Vijeća određenih u prilozima Odluci Vijeća 2013/488/EU (13). Svaka država članica trebala bi osigurati da se njezini nacionalni sigurnosni propisi primjenjuju na sve fizičke osobe s boravištem na njezinom državnom području i sve pravne osobe s poslovnim nastanom na njezinom državnom području, koje rukuju klasificiranim podacima EU-a u vezi s programima Galileo i EGNOS. Sigurnosni propisi ESA-e i Odluka od 15. lipnja 2011. Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (14) trebali bi se smatrati jednakovrijednima sigurnosnim propisima određenima u Prilogu 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom i sigurnosnim propisima određenima u prilozima Vijeća 2013/488/EU.

(36)

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje postojeća i buduća pravila o pristupu dokumentima donesenima u skladu s člankom 15. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Osim toga, ova se Uredba ne bi trebala tumačiti na način da državama članicama nameće obvezu da ne uzimaju u obzir njihove ustavne zahtjeve u vezi s pristupom dokumentima.

(37)

Kako bi se dodijelila sredstva Unije namijenjena programima Galileo i EGNOS s ukupnim najvišim iznosom koji Komisija ne bi smjela prekoračiti, trebali bi se primjenjivati učinkoviti postupci javne nabave, i posebno ugovori sklopljeni tako da se osigura optimalna iskorištenost izvora, zadovoljavajuće usluge, neometano odvijanje programa, dobro upravljanje rizikom i poštovanje predloženog rasporeda. Odgovarajući javni naručitelj trebao bi poduzeti sve korake kako bi ispunio te zahtjeve.

(38)

Kako će programe Galileo i EGNOS u pravilu financirati Unija, javna nabava u okviru tih programa treba poštovati pravila Unije o ugovorima javne nabave i prije svega biti usmjerena na dobivanje najbolje vrijednosti za novac, kontrolu troškova, ublažavanje rizika, poboljšanje učinkovitosti i manje oslanjanje na jednog dobavljača. Potrebno je osigurati otvoreni pristup i pošteno tržišno natjecanje u cijelom dobavljačkom lancu te uravnoteženu ponudu mogućnosti sudjelovanja industrije na svim razinama, uključujući posebno nove sudionike te male i srednje poduzetnike („MSP”). Potrebno je izbjeći moguću zlouporabu dominantnog položaja i dugoročno oslanjanje na jednog dobavljača. Za ublažavanje rizika, izbjegavanje oslanjanja na jedan dobavljački izvor i općenito bolju kontrolu programa i njihovih troškova i rasporeda potrebno je, gdje god je to moguće, osigurati nabavu iz više izvora. Povrh toga, potrebno je očuvati razvoj Europske industrije i promicati ga u svim područjima koja se odnose na satelitsku navigaciju u skladu s međunarodnim sporazumima kojih je Unija stranka. Rizik od lošeg izvršenja ugovora ili neizvršenja treba se ublažiti koliko god je to moguće. U tu svrhu izvoditelji bi trebali dokazati održivost u svojem izvršavanju ugovora u odnosu na preuzete obveze i trajanje ugovora. Stoga bi javni naručitelji prema potrebi trebali precizirati zahtjeve koji se odnose na pouzdanost isporuka robe i pružanje usluga.

Uz to, u slučaju kupnje robe i usluga osjetljive prirode, javni naručitelji mogu tu kupnju podvrgnuti posebnim uvjetima, posebno kako bi se osigurala sigurnost podataka. Industrijama Unije se mora dopustiti korištenje izvora koji ne pripadaju Uniji za određene komponente i usluge, ako se dokažu značajne prednosti u pogledu odnosa kvalitete i troškova, ipak uzimajući u obzir stratešku prirodu programa i zahtjeve Unije na području sigurnost i kontrole izvoza. Potrebno je iskoristiti prednosti ulaganja u javni sektor te iskustvo i sposobnosti industrije, uključujući one stečene tijekom faze definicije i faze razvoja i provjere programa, ali i osigurati da se ne krše pravila o konkurentnim natječajima.

(39)

Kako bi se bolje ocijenio ukupni trošak proizvoda, usluge ili radova za koje je raspisan poziv za podnošenje ponuda, uključujući njihov dugoročni operativni trošak, u obzir bi se trebao uzeti, gdje je to moguće za vrijeme postupka javne nabave, ukupni trošak tijekom korisnog životnog ciklusa proizvoda, usluge ili radova za koje je raspisan poziv za podnošenje ponuda, koristeći pristup koji se temelji na isplativosti, poput izračuna troška životnog ciklusa kod postupka javne nabave koji se temelji na kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. U tu bi svrhu javni naručitelj trebao osigurati da se metodologija za izračun troškova korisnog životnog ciklusa proizvoda, usluge ili radova izričito navede u ugovornoj dokumentaciji ili pozivu za nadmetanje te da ona omogućava provjeru točnosti informacija koje dostave ponuditelji.

(40)

Satelitska navigacija je kompleksna tehnologija koja se stalno mijenja. Ovo ima za posljedicu nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa Galileo i EGNOS, u mjeri u kojoj ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Te značajke zahtijevaju provođenje posebnih mjera u vezi s ugovorima o javnoj nabavi koji se primjenjuju pored propisa utvrđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Javni naručitelj bi stoga trebao biti u mogućnosti ponovno uspostaviti jednake uvjete za sve u slučaju da jedan ili više poduzetnika prije poziva za podnošenje ponuda imaju povlaštene podatke o aktivnostima povezanima s tim pozivom za podnošenje ponuda. Trebalo bi biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, unijeti izmjenu pod određenim uvjetima u okviru njegova izvršavanja ili čak nametnuti najnižu razinu davanja u podugovor. Naposljetku, zbog tehničkih nesigurnosti koje su značajka programa Galileo i EGNOS, ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti u posebnom obliku u kojemu se ne navodi stroga određena cijena i koji uključuje klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.

(41)

Potrebno je napomenuti da u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji („EUE”), države članice ne bi trebale poduzimati mjere koje bi mogle naštetiti programima Galileo i EGNOS ili uslugama. Isto tako je potrebno razjasniti da bi dotične države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Uz to, države članice i Komisija trebale bi raditi jedne s drugima i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da je radiofrenkvencijski spektar koji je potreban za sustav osnovan u okviru programa Galileo dostupan i zaštićen kako bi se omogućio potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na tom sustavu, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(42)

Imajući u vidu globalnu narav sustava, od ključne je važnosti da Unija sklapa sporazume s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u okviru programa Galileo i EGNOS u skladu s člankom 218. UFEU-a, posebno kako bi osigurala njihovu nesmetanu provedbu, riješila neka pitanja povezana sa sigurnošću i naplatom troškova, optimizirala usluge koje se nude građanima Unije i udovoljila potrebama trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Po potrebi je također korisno prilagoditi postojeće sporazume promjenama u programima Galileo i EGNOS. Prilikom pripreme ili provedbe tih sporazuma Komisija može iskoristiti pomoć ESVD-a, ESA-e i Agencije za europski GNSS, u granicama zadataka koji su im dodijeljeni na temelju ove Uredbe.

(43)

Potrebno je potvrditi da Komisija prilikom provođenja nekih svojih zadataka neregulatorne prirode može, prema potrebi, iskoristiti tehničku podršku nekih vanjskih strana. Ostali subjekti uključeni u javno upravljanje programima Galileo i EGNOS također mogu iskoristiti istu tehničku podršku prilikom provođenja zadataka koji su im povjereni na temelju ove Uredbe.

(44)

Unija se temelji na poštovanju temeljnih prava, a u člancima7. i 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije izričito se priznaju prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka i privatnog života trebala bi biti osigurana u okviru programa Galileo i EGNOS.

(45)

Financijski interes Unije tijekom cijelog ciklusa rashoda trebao bi se zaštititi razmjernim mjerama, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, krivo isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te po potrebi administrativnih i novčanih sankcija, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012.

(46)

Potrebno je osigurati da se Europski parlament i Vijeće redovito izvještavaju o provedbi programa Galileo i EGNOS, posebno što se tiče upravljanja rizikom, troška, rasporeda i izvedbe. Pored toga, Europski parlament, Vijeće i Komisija sastat će se u Međuinstitucionalnom odboru za Galileo u skladu sa Zajedničkom izjavom o Međuinstitucionalnom odboru za Galileo, objavljenom zajedno s ovom Uredbom.

(47)

Komisija bi trebala provoditi ocjenjivanja, temeljena na dogovorenim pokazateljima, kako bi ocijenila djelotvornost i učinkovitost mjera poduzetih radi ostvarenja ciljeva programa Galileo i EGNOS.

(48)

Kako bi se osigurala sigurnost sustava i njihovog rada, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s ciljevima na visokoj razini koji su potrebni kako bi se osigurala sigurnost sustava i njihovog rada. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(49)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(50)

Kako dobro javno upravljanje zahtijeva jednoliko upravljanje programima, brže donošenje odluka i ravnopravan pristup informacijama, predstavnici Agencije za europski GNSS i ESA-e mogu biti uključeni kao promatrači u rad Odbora za za programe europskog GNSS-a („Odbor”), koji je osnovan kako bi pomagao Komisiji. Iz istih razloga predstavnici trećih zemalja i međunarodnih organizacija koji su sklopili međunarodni sporazum s Unijom mogu sudjelovati u radu Odbora ovisno o sigurnosnim ograničenjima i u skladu s uvjetima tog sporazuma. Ti predstavnici Agencije za europski GNSS, ESA-e, trećih zemalja i međunarodnih organizacija nemaju pravo sudjelovanja u postupcima glasovanja u Odboru.

(51)

Budući da cilj ove Uredbe, točnije uspostava i uporaba satelitskih navigacijskih sustava, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer premašuje financijske i tehničke sposobnosti svake države članice nego ga se stoga, zbog svojeg opsega i učinaka, može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je predviđeno u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(52)

Zajedničko društvo Galileo osnovano Uredbom Vijeća (EZ) br. 876/2002 (17) završilo je s radom 31. prosinca 2006., a postupci uključeni u likvidaciju društva su završeni. Uredbu (EZ) br. 876/2002 stoga bi trebalo staviti izvan snage.

(53)

Uzimajući u obzir potrebu da se ocijene programi Galileo i EGNOS, opseg promjena koje se moraju unijeti u Uredbu (EZ) br. 683/2008, te radi jasnoće i pravne sigurnosti, Uredbu (EZ) br. 683/2008 trebalo bi staviti izvan snage.

(a)

ponudu otvorene usluge (open service - OS), koja je besplatna za korisnika i daje informacije o pozicioniranju i sinkronizaciji koje su namijenjene poglavito za aplikacije satelitske navigacije visokog volumena,

(b)

doprinos, signalima iz otvorene usluge Galileo, i/ili u suradnji s drugim satelitskim navigacijskim sustavima, uslugama za nadzor integriteta namijenjenima korisnicima aplikacija za sigurnost života u skladu s međunarodnim normama;

(c)

ponudu komercijalne usluge (commercial service - CS) za razvoj aplikacija za profesionalnu ili komercijalnu uporabu boljom izvedbom i podacima s većom dodanom vrijednosti od onih dobivenih preko otvorene usluge;

(d)

ponudu javne regulirane usluge (public regulated service - PRS) ograničene na korisnike koje je ovlastila vlada, za osjetljive aplikacije koje zahtijevaju visoku razinu kontinuiteta usluge, besplatno za države članice, Vijeće, Komisiju, ESVD i, po potrebi, za propisno ovlaštene agencije Unije; ova usluga koristi jake, kodirane signale. Pitanje treba li naplaćivati naknadu drugim sudionicima PRS-a iz članka 2. Odluke br. 1104/2011/EU ocjenjuje se za svaki slučaj posebno te se određuju odgovarajuće odredbe u sporazumima sklopljenima u skladu s člankom 3. stavkom 5. te Odluke.

(e)

doprinos usluzi podrške za traženje i spašavanje (search and rescue support service - SAR) sustava COSPAS- SARSAT tako što otkrivaju signale za pomoć koje odašilju radio-fari i prenose im poruke.

(a)

ponudu otvorene usluge (open service - OS) koja je besplatna za korisnika i daje informacije o pozicioniranju i sinkronizaciji koje su uglavnom namijenjene aplikacijama satelitske navigacije visokog volumena na području koje pokriva sustav EGNOS,

(b)

ponudu usluge za širenje komercijalnih podataka, naime usluge pristupanja podacima EGNOS-a (EDAS), radi promicanja razvoja aplikacija za profesionalnu ili komercijalnu uporabu uz pomoć poboljšane učinkovitosti i podataka s većom dodanom vrijednosti od onih dobivenih putem njegove otvorene usluge,

(c)

ponudu usluge za sigurnost života (Safety of Life - SoL) namijenjene korisnicima za koje je sigurnost ključna; ova usluga, koja se pruža bez izravnih troškova za korisnike, posebno ispunjava zahtjeve određenih sektora u pogledu stalnosti, dostupnosti i točnosti te uključuje funkciju ispravnosti kojom se korisnika obavješćuje o kvaru u sustavima koje sustav EGNOS pojačava u području pokrivenosti ili o signalima o nedopuštenom odstupanju od tog sustava.

(a)

faze definicije u kojoj se oblikovala struktura sustava i odredili njegovi elementi, a završila je 2001.;

(b)

faze razvoja i provjere, koja je trebala biti dovršena do 31. prosinca 2013., a sastoji se od izrade i lansiranja prvih satelita, uspostave prvih infrastruktura na tlu te svih radova i operacija potrebnih za provjeru sustava u orbiti;

(c)

faze uvođenja koja će se dovršiti do 31. prosinca 2020. i koja uključuje:

(d)

faze uporabe koja uključuje:

(a)

upravljanje, održavanje, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu infrastrukture u svemiru, uključujući upravljanje obnavljanjem i zastarijevanjem;

(b)

upravljanje, održavanje, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu infrastrukture na tlu, posebno mreža, lokacija i pomoćnih objekata, uključujući upravljanje obnavljanjem i zastarijevanjem;

(c)

razvoj budućih generacija sustava i razvoj usluga navedenih u članku 2. stavku 5.;

(d)

postupke certifikacije i standardizacije povezane s programom;

(e)

osiguravanje i oglašavanje usluga navedenih u članku 2. stavku 5.;

(f)

sve elemente koji opravdavaju pouzdanost sustava i njegovu uporabu;

(g)

koordinacijske aktivnost koje se odnose na ispunjavanje određenih ciljeva u skladu s člankom 2. stavkom 5. drugim i trećim podstavkom.

(a)

dovršavanje faze uvođenja programa Galileo kako je navedeno u članku 3. točki (c).

(b)

fazu uporabe programa Galileo kako je navedeno u članku 3. točki (d).

(c)

fazu uporabe programa EGNOS kako je navedeno u članku 4.

(d)

upravljanje i nadzor nad programima Galileo i EGNOS.

(a)

studije i sastanke sa stručnjacima;

(b)

informacijske i komunikacijske aktivnosti, uključujući institucionalno izvještavanje o političkim prioritetima Unije ako su izravno povezani s ciljevima ove Uredbe, posebno radi stvaranja sinergija s ostalim relevantnim politikama Unije;

(c)

mreže IT tehnologije, s ciljem obrade ili prijenosa podataka;

(d)

bilo kakvu drugu tehničku ili administrativnu pomoć koja se Komisiji daje za upravljanje programima.

(a)

za aktivnosti navedene u članku 7. stavku 1. točki (a), 1 930 milijuna eura;

(b

za aktivnosti navedene u članku 7. stavku 1. točki (b), 3 000 milijuna eura;

(c)

za aktivnosti navedene u članku 7. stavku 1. točki (c), 1 580 milijuna eura;

(d)

za aktivnosti navedene u članku 7. stavku 1. točki (d) i u članku 7. stavku 3., 561,73 milijuna;

(a)

stroge podjele zadataka i odgovornosti između raznih uključenih subjekata, osobito između Komisije, Agencije za europski GNSS i ESA-e, pod sveukupnom odgovornošću Komisije;

(b)

iskrene suradnje između subjekata navedenih u točki (a) i država članica;

(c)

stroge kontrole programa, uključujući i strogo pridržavanje cijene koštanja i rasporeda od strane svih uključenih subjekata unutar njihovih područja odgovornosti, u odnosu na ciljeve programa Galileo i EGNOS;

(d)

optimizacije i racionalizacije korištenja postojećih struktura radi izbjegavanja dupliciranja tehničke stručnosti;

(e)

korištenja sustava i tehnika najbolje prakse za upravljanje projektima kako bi se nadzirala provedba programa Galileo i EGNOS u svjetlu posebnih uvjeta i uz potporu stručnjaka na tom području.

(a)

osigurava jasnu podjelu zadataka između raznih subjekata i tijela uključenih u programe Galileo i EGNOS i u tu svrhu Agenciji za europski GNSS i ESA-i raspodjeljuje zadatke navedene u članku 14. stavku 2. i članku 15., posebno putem sporazuma o delegiranju ovlasti,

(b)

osigurava pravovremenu provedbu programa Galileo i EGNOS u okviru sredstava dodijeljenih programima i u skladu s ciljevima utvrđenima člankom 2.

U tu svrhu utvrđuje i primjenjuje odgovarajuće instrumente i strukturne mjere za određivanje, nadzor, ublaživanje i praćenje rizika povezanih s programima;

(c)

u ime Unije i unutar područja svoje nadležnosti upravlja odnosima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

(d)

državama članicama i Europskom parlamentu pravovremeno osigurava sve relevantne informacije koje se odnose na programe Galileo i EGNOS, osobito u pogledu upravljanja rizicima, ukupnih troškova, godišnjih operativnih troškova svakog važnog elementa infrastrukture Galilea, prihodima, rasporedom i izvršavanjem, te pregledom provedbe sustava i tehnika upravljanja projektima navedenih u točki (e) članka 11.;

(e)

ocjenjuje mogućnosti promicanja i osiguravanja uporabe europskih satelitskih navigacijskih sustava u raznim ekonomskim sektorima, što uključuje analiziranje načina iskorištavanja prednosti koje stvaraju sustavi.

(a)

upravljanje rizicima svojstvenima napredovanju programa Galileo i EGNOS i smanjivanje tih rizika;

(b)

utvrđivanje ključnih etapa donošenja odluka za nadzor i ocjenjivanje provedbe programa;

(c)

utvrđivanje lokacije infrastrukture na tlu za sustave, u skladu sa sigurnosnim uvjetima, poštujući otvoreni i transparenti postupka i osiguravajući njezin rad;

(d)

određivanje tehničkih i operativnih specifikacija potrebnih za izvođenje funkcija navedenih u točkama (b) i (c) članka 2. stavka 4. i za provođenje evolucija sustava.

(a)

uzima u obzir potrebu za nadzorom i integracijom sigurnosnih uvjeta i normi unutar svim programa;

(b)

osigurava da se ukupnim učinkom tih uvjeta i normi podupire uspješno napredovanje programa, posebno u pogledu troškova, upravljanja rizicima i rasporeda;

(c)

uspostavlja mehanizme za usklađivanja raznih uključenih tijela;

(d)

uzima u obzir sigurnosne norme i uvjete na snazi kako se ne bi snizila opća razina sigurnosti i kako se ne bi utjecalo na funkcioniranje postojećih sustava temeljenih na tim normama i uvjetima.

(a)

u pogledu sigurnosti programa Galileo i EGNOS i ne dovodeći u pitanje članke 13. i 16., osigurava:

(b)

izvršava zadatke predviđene člankom 5. Odluke br. 1104/2011/EU i pomaže Komisiji u skladu s člankom 8. stavkom 6. te Odluke;

(c)

pridonosi, u okviru faza uvođenja i uporabe programa Galileo i faze uporabe programa EGNOS, promicanju i oglašavanju usluga navedenih u članku 2. stavcima 4. i 5., uključujući i provođenjem potrebnih tržišnih analiza, osobito u tržišnom izvješću koje Agencija za europski GNSS svake godine izrađuje o tržištu aplikacija i usluga, uspostavljanjem bliskih kontakata s korisnicima i potencijalnim korisnicima sustava s ciljem prikupljanja informacija o njihovim potrebama, praćenjem događanja na silaznim tržištima satelitske navigacije i sastavljanjem akcijskog plana za usvajanje usluga navedenih u članku 2. stavcima 4. i 5. od strane zajednice korisnika, a koji posebno uključuje važne aktivnosti koje se odnose na standardizaciju i certifikaciju.

(a)

operativne aktivnosti koje uključuje upravljanje infrastrukturom sustava, održavanje i neprestano unapređivanje sustava, postupke certifikacije i standardizacije te pružanje usluga navedenih u članku 2. stavcima 4. i 5.;

(b)

aktivnosti razvoja i uvođenja za razvitak i buduće generacije sustava, te doprinos određivanju razvoja sustava, uključujući nabavu;

(c)

promicanje razvoja aplikacija i usluga temeljenih na sustavima te podizanje svijesti o takvim aplikacijama i sustavima, uključujući utvrđivanje, spajanje i usklađivanje mreža Europskih centara izvrsnosti u aplikacijama i uslugama GNSS-a, oslanjanje na stručnost javnog i privatnog sektora i ocjenjivanje mjera koje se odnose na takvo promicanje i podizanje svijesti;

(d)

promicanje razvoja ključnih elemenata kao što su čipsetovi i prijemnici u okviru Galilea.

(a)

osmišljavanja, oblikovanja, nadzora, nabave i vrednovanja u okviru razvoja budućih generacija sustava;

(b)

tehničke potpore u okviru rada i održavanja postojećih generacija sustava.

(a)

svaka država članica osigurava da njezini nacionalni sigurnosni propisi pružaju stupanj zaštite klasificiranih podataka EU-a jednakovrijedan onome iz sigurnosnih propisa određenih u Prilogu Odluci 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom i sigurnosnih propisa Vijeća određenih u prilozima Odluci 2013/488/EU;

(b)

države članice bez odgađanja obavješćuju Komisiju o nacionalnim sigurnosnim propisima kako je navedeno u točki (a);

(c)

fizičke osobe s boravištem u trećim državama i pravne osobe s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu rukovati klasificiranim podacima EU-a u vezi s programima jedino ako u tim državama podliježu sigurnosnim propisima koji jamče stupanj zaštite koji je barem jednakovrijedan onome iz sigurnosnih propisa Komisije određenih u Prilogu Odluci 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom i sigurnosnih propisa Vijeća određenih u Prilogu Odluci 2013/488/EU. Jednakovrijedost sigurnosnih propisa koji se primjenjuju u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji određuje su u sporazumu o sigurnosti podataka između Europske unije i te treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s postupkom određenim u članku 218. UFEU-a te uzimajući u obzir članak 13. Odluke 2013/488/EU;

(d)

Ne dovodeći u pitanje članak 13. Odluke 2013/488/EU i pravila o industrijskoj sigurnosti određena u Prilogu Odluci 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom, fizička osoba ili pravna osoba, treća zemlja ili međunarodna organizacija mogu imati pristup klasificiranim podacima EU-a ako se to u dotičnom slučaju pokaže potrebnim te ovisno o prirodi sadržaja tih podataka, primateljevoj potrebi za saznanjem i stupnju koristi za Europsku uniju.

(a)

promicanju što šireg i otvorenijeg sudjelovanja svih gospodarskih subjekata u cijeloj Uniji, posebice novih sudionika i malih i srednjih poduzetnika, ohrabrivanjem ponuditelja na podizvođenje;

(b)

izbjegavanju moguće zlouporabe dominantnog položaja i oslanjanja na jednog dobavljača;

(c)

iskorištavanju prednosti prethodnih ulaganja u javni sektor i stečenog znanja, te iskustva i sposobnosti industrije uključujući one stečene tijekom faza definicije, razvoja, provjere i uvođenja programa, uz istodobno osiguranje poštovanja pravila o konkurentnim natječajima;

(d)

osiguranju nabave iz više izvora gdje god je to moguće kako bi se zajamčila bolja sveobuhvatna kontrola programa Galileo i EGNOS, njihovih troškova i rasporeda;

(e)

uzimanju u obzir, gdje je to moguće, ukupnog troška tijekom korisnog životnog ciklusa proizvoda, usluge ili radova za koje je raspisan poziv za podnošenje ponuda.

(a)

tom poduzeću može dati značajnu prednost u smislu privilegiranih podataka te stoga dovesti u pitanje poštovanje načela jednakog postupanja ili

(b)

utjecati na normalne uvjete tržišnog natjecanja ili nepristranost i objektivnost pri dodjeli ili izvršavanju ugovora.

(a)

ugovor sadrži izuzetno složene značajke ili značajke koje zahtijevaju uporabu nove tehnologije te stoga podrazumijevaju znatan broj tehničkih rizika ili zato što

(b)

se iz operativnih razloga odmah mora započeti s aktivnostima koje su predmet ugovora, iako još nije u potpunosti moguće odrediti točnu fiksnu cijenu zbog značajnih rizika ili zato što izvršavanje ugovora dijelom ovisi o izvršavanju drugih ugovora.

(a)

vrsta ugovora, prije svega radi li se o ugovoru s potpunom ili djelomičnom nadoknadom troškova do određene najviše cijene,

(b)

elementi ugovora koji su predmet nadoknade troškova u slučaju ugovora s djelomičnom nadoknadom troškova,

(c)

ukupni najveći iznos,

(d)

kriteriji dodjele ugovora koji moraju omogućiti procjenu vjerodostojnosti ukupno procijenjenog proračuna, nadoknadivih troškova, mehanizama za utvrđivanje tih troškova i dobiti navedenih u ponudi,

(e)

mehanizmi uvećavanja, koji se primjenjuju na izravne troškove, navedeni u stavku 1.,

(f)

pravila i postupci kojima se utvrđuje nadoknadivost troškova planiranih od strane ponuditelja za izvršavanje ugovora, u skladu s načelima iz stavka 5.,

(g)

računovodstvena pravila koja ponuditelji moraju poštovati,

(h)

u slučaju ugovora s djelomičnom nadoknadom troškova koji se pretvara u ugovor s fiksnom ugovorenom cijenom, parametri te konverzije.

(a)

su zaista nastali tijekom trajanja ugovora, uz iznimku troškova za opremu, infrastrukturu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu potrebnih za izvršavanje ugovora, koji mogu biti nadoknadivi do iznosa njihove ukupne kupovne cijene,

(b)

navedeni u ukupno procijenjenom proračunu koji može biti izmijenjen izmjenama izvornog ugovora,

(c)

su potrebni za izvršavanje ugovora,

(d)

su nastali kao rezultat i pripisuju se izvršavanja ugovora,

(e)

ih se može raspoznati, provjeriti, ili ako su zabilježeni u računovodstvenoj dokumentaciji izvoditelju radova i utvrđeni u skladu s računovodstvenim standardima navedenima u specifikacijama i ugovoru,

(f)

poštuju zahtjeve primjenjivog poreznog i socijalnog prava,

(g)

ne odstupaju od uvjeta ugovora,

(h)

razumni su, opravdani te usklađeni sa zahtjevima dobrog financijskog upravljanja, posebice s obzirom na ekonomičnost i učinkovitost.

(a)

određivanje najrealističnijih najviših iznosa istodobno dozvoljavajući potrebnu fleksibilnost kako bi se u obzir uzele tehničke poteškoće,

(b)

pretvaranje ugovora s djelomičnom nadoknadom troškova u ugovor s fiksnom ugovorenom cijenom čim postane moguće odrediti fiksnu ugovorenu cijenu tijekom izvršavanja ugovora. U tu svrhu, javni naručitelj određuje parametre pretvaranja ugovora s nadoknadom troškova u ugovor s fiksnom ugovorenom cijenom.

(c)

provođenje nadzornih i kontrolnih mjera koje prije svega služe kao sustav predviđanja mogućih troškova,

(d)

određivanje odgovarajućih načela, alata i postupaka za provedbu ugovora, posebno za raspoznavanje i provjeru prihvatljivosti troškova koje prijavljuju izvoditelji radova ili podizvoditelji tijekom izvršavanja ugovora, i za unošenje izmjena u ugovor,

(e)

provjeru pridržavaju li se izvoditelji i njihovi podizvoditelji računovodstvenih standarda određenih ugovorom te obveze predočavanja svojih računovodstvenih dokumenata kao stvarnog i pravednog pregleda stanja računa,

(f)

neprestano osiguravanje učinkovitosti načela, alata i postupaka navedenih pod točkom (d) tijekom izvršavanja ugovora.

(a)

ako to ne mijenja predmet ugovora,

(b)

ako to ne utječe na ekonomsku ravnotežu ugovora,

(c)

ako time nisu uvedeni uvjeti koji bi, da su bili prvotno navedeni u ugovornoj dokumentaciji, omogućili prijavu drugim ponuditeljima, a ne onima izvorno prijavljenima, ili koji bi omogućili odabir druge ponude, a ne one izvorno odabrane.

(a)

pregled dodjele i korištenja sredstava dodijeljenih za programe u skladu s člankom 7. stavkom 4.,

(b)

informacije o strategiji Komisije o upravljanju troškovima u skladu s člankom 9. stavkom 6.,

(c)

ocjenu upravljanja pravima intelektualnog vlasništva,

(d)

pregled provedbe sustava i tehnika upravljanja projektima, uključujući sustave i tehnike upravljanja rizikom, kako je navedeno u članku 12. stavku 2. točki (d),

(e)

procjena mjera poduzetih u svrhu maksimalnog iskorištavanja socio-ekonomskih prednosti programa.

(a)

bilo kakvoj preraspodjeli sredstava između kategorija rashoda provedenoj u skladu s člankom 9. stavkom 3.,

(b)

bilo kakvom utjecaju na programe Galileo i EGNOS kao rezultatu primjene članka 8. stavka 2.

(a)

ostvarivanje ciljeva tih mjera, posebice rezultata i učinka,

(b)

učinkovitost pri korištenju sredstava,

(c)

europsku dodanu vrijednost.

(a)

za Galileo u odnosu na:

(b)

za EGNOS u odnosu na: