EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32012D0119

2012/119/EU: Provedbena Odluka Komisije od 10. veljače 2012. o određivanju pravila u vezi sa smjernicama za prikupljanje podataka, sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u te osiguravanju njihove kvalitete u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 613) Tekst značajan za EGP

OJ L 63, 2.3.2012, p. 1–39 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 15 Volume 012 P. 273 - 311

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2012/119/oj

15/Sv. 012

HR

Službeni list Europske unije

273


32012D0119


L 063/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.02.2012.


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

od 10. veljače 2012.

o određivanju pravila u vezi sa smjernicama za prikupljanje podataka, sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u te osiguravanju njihove kvalitete u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama

(priopćena pod brojem dokumenta C(2012) 613)

(Tekst značajan za EGP)

(2012/119/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1) te posebno članak 13. stavak 3. Direktive,

budući da:

(1)

Članak 13. stavak 1. Direktive 2010/75/EU zahtijeva od Komisije da organizira razmjenu podataka o industrijskim emisijama između Komisije, država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša, kako bi se pojednostavila izrada referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama (dalje u tekstu: NRT), kako je definirano u članku 3. stavku 11. navedene Direktive.

(2)

Na temelju članka 13. stavka 2. Direktive 2010/75/EU, razmjena informacija treba obuhvatiti, između ostalog, rad postrojenja i tehnika u smislu djelovanja u području okoliša, praćenje koje je povezano s njima te najbolje raspoložive tehnike i tehnike u nastajanju.

(3)

Odlukom Komisije od 16. svibnja 2011. o uspostavi foruma za razmjenu informacija u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (2) uspostavljen je Forum kojega čine predstavnici država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša.

(4)

U skladu s člankom 13. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU, Komisija je 13. rujna 2011. dobila mišljenje (3) navedenog Foruma o smjernicama za prikupljanje podataka i izradi referentnih dokumenata o NRT-u te o osiguranju njihove kvalitete, uključujući prikladnost njihova sadržaja i formata, te je to mišljenje javno objavila.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Smjernice za prikupljanje podataka i izradu referentnih dokumenata o NRT-u te osiguranje njihove kvalitete, uključujući prikladnost njihova sadržaja i formata u skladu s točkama (c) i (d) članka 13. stavka 3. Direktive 2010/75/EU, sadržane su u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. veljače 2012.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije


(1)  SL L 334, 17.12.2010., str. 17.

(2)  SL C 146, 17.5.2011., str. 3.

(3)  http://circa.europa.eu/Public/irc/env/ied/library?l=/ied_art_13_forum/opinions_article.


PRILOG

SMJERNICE

o praktičnim rješenjima za razmjenu informacija iz točaka (c) i (d) članka 13. stavka 3. Direktive 2010/75/EU, uključujući prikupljanje podataka, izradu referentnih dokumenata o NRT-u i osiguranje njihove kvalitete

POGLAVLJE 1.: POSTUPAK ZA IZRADU I PREGLED REFERENTNIH DOKUMENATA O NRT-u

1.1.

Kontekst

1.1.1.

Opis referentnog dokumenta o NRT-u i njegov cilj

1.1.2.

„Horizontalni” i „vertikalni” referentni dokumenti o NRT-u

1.2.

Postupak za izradu i pregled referentnih dokumenata o NRT-u

1.2.1.

Opći postupak za izradu novog referentnog dokumenta o NRT-u

1.2.2.

Opći postupak za pregled referentnog dokumenta o NRT-u

1.2.3.

Cilj pregleda referentnog dokumenta o NRT-u

1.2.4.

Uobičajeni radni postupak pri izradi i pregledu referentnih dokumenata o NRT-u

1.3.

Mišljenje foruma, uspostavljenog u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU

1.4.

Donošenje zaključaka o NRT-u i objava referentnog dokumenta o NRT-u

POGLAVLJE 2.: SADRŽAJ I PODRUČJE PRIMJENE REFERENTNOG DOKUMENTA O NRT-u

2.1.

Uvod

2.2.

Struktura referentnog dokumenta o NRT-u

2.3.

Sadržaj referentnog dokumenta o NRT-u

2.3.1.

Opće informacije o sadržaju referentnog dokumenta o NRT-u

2.3.2.

Predgovor

2.3.3.

Područje primjene

2.3.4.

Opće informacije o predmetnom sektoru

2.3.5.

Primijenjeni postupci i tehnike

2.3.6.

Sadašnje razine emisija i potrošnje

2.3.7.

Tehnike koje je potrebno razmotriti kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika

2.3.7.1.

Opće informacije o tehnikama koje je potrebno razmotriti kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika

2.3.7.2.

Raspoložive informacije o svakoj tehnici

2.3.7.2.1.

Opis

2.3.7.2.2.

Tehnički opis

2.3.7.2.3.

Ostvarene koristi za okoliš

2.3.7.2.4.

Djelovanje u zaštiti okoliša i operativni podaci

2.3.7.2.5.

Učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij

2.3.7.2.6.

Tehnička razmatranja u vezi s mogućnostima primjene

2.3.7.2.7.

Gospodarski učinci

2.3.7.2.8.

Pogonska sila za provedbu

2.3.7.2.9.

Primjeri pogona u kojima se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike

2.3.7.2.10.

Referentna literatura

2.3.8.

Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama

2.3.9.

Tehnike u nastajanju

2.3.10.

Završne primjedbe i preporuke za budući rad

2.3.11.

Upute

2.3.12.

Glosar izraza i skraćenica

2.3.13.

Prilozi

POGLAVLJE 3.: ZAKLJUČCI O NRT-u

3.1.

Uvod

3.2.

Elementi pojedinačnog zaključka o NRT-u

3.2.1.

Općenito

3.2.2.

Opis tehnika

3.2.3.

Informacije za ocjenjivanje primjenjivosti tehnika

3.3.

Pojedinačni zaključci o NRT-u s povezanim razinama djelovanja u zaštiti okoliša

3.3.1.

Pojedinačni zaključci o NRT-u s povezanim razinama emisija

3.3.2.

Pojedinačni zaključci o NRT-u s povezanim razinama djelovanja u zaštiti okoliša izuzev razine emisija

3.4.

Pojedinačni zaključci o NRT-u bez razina djelovanja u zaštiti okoliša povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama

POGLAVLJE 4.: ORGANIZACIJA RAZMJENE INFORMACIJA

4.1.

Uvod

4.2.

Uloga Odbora uspostavljenog člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU

4.3.

Uloga Foruma uspostavljenog u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU

4.4.

Uloga tehničkih radnih skupina

4.4.1.

Uspostavljanje tehničkih radnih skupina

4.4.2.

Odgovornosti i zadaće tehničke radne skupine

4.4.3.

Podskupine tehničke radne skupine

4.4.4.

Posjeti lokacijama

4.4.5.

Uključivanje dobavljača opreme u razmjenu informacija

4.5.

Uloga EIPPCB-a

4.6.

Ključne točke kod razmjene informacija

4.6.1.

Sastavljanje „popisa želja”

4.6.2.

Sastanci tehničke radne skupine

4.6.2.1.

Općenito

4.6.2.2.

Inicijalni sastanak

4.6.2.3.

Završni sastanak tehničke radne skupine

4.6.2.3.1.

Općenito

4.6.2.3.2.

Podijeljena mišljenja

4.6.3.

Prvi krug prikupljanja podataka nakon inicijalnog sastanka

4.6.4.

Zahtjevi za dodatne informacije

4.6.5.

Radni dokumenti i formalni nacrti referentnog dokumenta o NRT-u

4.6.5.1.

Formalni nacrti

4.6.5.2.

Radni nacrti

4.6.6.

Primjedbe na formalne nacrte referentnih dokumenata o NRT-u

4.7.

Instrumenti razmjene informacija

4.7.1.

Informacijski sustav NRT-a (BATIS)

4.7.2.

Internetska stranica EIPPCB-a

4.8.

Sigurnost osobnih podataka

POGLAVLJE 5.: PRIKUPLJANJE I DOSTAVA PODATAKA

5.1.

Uvod

5.2.

Opća načela za prikupljanje i dostavu podataka za sastavljanje i pregled referentnih dokumenata o NRT-u

5.2.1.

Vrsta podataka

5.2.2.

Format zapisa podataka

5.2.3.

Kvaliteta podataka

5.3.

Pitanja povjerljivosti

5.4.

Podaci o djelovanju u zaštiti okoliša i operativni podaci potrebni za poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod izrade NRT-a” i „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama”

5.4.1.

Opće informacije o podacima o djelovanju u zaštiti okoliša i operativni podaci

5.4.2.

Potrošnja

5.4.2.1.

Opće informacije o potrošnji

5.4.2.2.

Potrošnja sirovih i pomoćnih materijala/sirovina

5.4.2.3.

Potrošnja vode

5.4.2.4.

Potrošnja energije

5.4.3.

Emisije u vodu

5.4.4.

Emisije u zrak

5.4.5.

Ostaci/otpad

5.4.6.

Ostale informacije

5.4.7.

Referentne informacije koje moraju biti priložene podacima o emisijama

5.4.7.1.

Općenito

5.4.7.2.

Praćenje

5.4.7.3.

Prosječne vrijednosti, rasponi i distribucija vrijednosti emisija

5.5.

Posebna pitanja pod odgovornošću svake tehničke radne skupine

POGLAVLJE 6.: OSIGURANJE KVALITETE IZRADE I PREGLEDA REFERENTNIH DOKUMENATA O NRT-u

DODATAK 1.: SUSTAV OCJENJIVANJA KVALITETE PODATAKA

DODATAK 2.: UOBIČAJENI RADNI POSTUPAK PRI IZRADI I PREGLEDU REFERENTNIH DOKUMENATA O NRT-u

POGLAVLJE 1.

Postupak za izradu i pregled referentnog dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)

1.1.   Kontekst

1.1.1.   Opis referentnog dokumenta o NRT-u i njegov cilj

U skladu s člankom 13. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU, od Komisije se traži da organizira razmjenu informacija između Komisije, država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša kako bi se izradio, pregledao i, prema potrebi, ažurirao referentni dokument o NRT-u.

Pored toga, članak 13. stavak 2. Direktive 2010/75/EU također traži da se kod razmjene informacija posebno obuhvati sljedeće:

(a)

rad postrojenja i tehnika u smislu emisija, prema potrebi izražen u obliku kratkoročnih i dugoročnih prosjeka i povezanih referentnih uvjeta, potrošnje i vrste sirovina, potrošnje vode, korištenja energije i stvaranja otpada;

(b)

tehnike koje su korištene, praćenje koje je povezano s njima, učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, ekonomsku i tehničku održivost i njihov razvoj;

(c)

najbolje raspoložive tehnike i tehnike u nastajanju koje su utvrđene nakon razmatranja pitanja iz točaka (a) i (b).

Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama, koji predstavlja rezultat ove razmjene informacija, utvrđen je člankom 3. stavkom 11. Direktive 2010/75/EU. Izrađen je za navedene djelatnosti i posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja NRT-a kao i zaključke o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima iz Priloga III. Direktivi 2010/75/EU. Stoga je, po definiciji, referentni dokument o NRT-u opisni dokument koji ne propisuje uporabu bilo koje tehnike ili posebne tehnologije, niti tumači Direktivu 2010/75/EU.

Najbolje raspoložive tehnike definirane su u članku 3. stavku 10. Direktive 2010/75/EU kao najučinkovitiji i najnapredniji stupanj u razvoju djelatnosti i njihovog načina rada koji naznačuje praktičnu primjerenost pojedinih tehnika kao osnove za određivanje graničnih vrijednosti emisija i drugih uvjeta iz dozvole osmišljenih za sprečavanje i, onda kada to nije izvedivo, smanjivanje emisija te učinka na okoliš kao cjelinu.

(a)

„tehnike” uključuju tehnologiju koja se koristi i način na koji je postrojenje projektirano, izgrađeno, održavano, korišteno i stavljeno izvan pogona;

(b)

„raspoložive tehnike” znači tehnike razvijene u rasponu koji dopušta primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru u gospodarski i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir i troškove i koristi, bez obzira da li se navedene tehnike koriste ili proizvode u predmetnoj državi članici sve dok su one na razuman način dostupne operateru;

(c)

„najbolje” znači najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša kao cjeline.

U članku 3. stavku 12. Direktive 2010/75/EU „zaključci o NRT-u” definirani su kao dijelovi referentnog dokumenta o NRT-u kojim se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, njihov opis, podaci za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije. Zaključci o NRT-u donose se u skladu s postupkom iz članka 75. stavka 2. Direktive 2010/75/EU. Zaključci o NRT-u su referentna točka za određivanje uvjeta iz dozvole za postrojenja obuhvaćena Direktivom 2010/75/EU.

Cilj referentnog dokumenta o NRT-u je utvrditi najbolje raspoložive tehnike i ograničiti neravnoteže u Uniji u vezi s razinom emisija iz industrijskih djelatnosti. Referentni dokumenti o NRT-u trebaju pružiti informacije nadležnim tijelima država članica, industrijskim operaterima, Komisiji i široj javnosti o najboljim raspoloživim tehnikama i tehnikama u nastajanju za djelatnosti obuhvaćene Direktivom 2010/75/EU. Postupak određivanja najboljih raspoloživih tehnika i tehnika u nastajanju treba biti transparentan i objektivan te utemeljen na čvrstim tehničkim i gospodarskim informacijama. Referentni dokument o NRT-u također treba služiti kao vodič za poboljšanje djelovanja u zaštiti okoliša diljem Unije.

Kako bi ispunio svoj glavni cilj i osigurao svoju prilagođenost korisnicima, sadržaj referentnog dokumenta o NRT-u treba ograničiti na relevantne informacije koje su potrebne za određivanje najboljih raspoloživih tehnika i s njima povezanih razina djelovanja u zaštiti okoliša iz poglavlja 3. (1) kao i tehnika u nastajanju u okviru provedbe Direktive 2010/75/EU. Referentni dokument o NRT-u nije zamišljen kao udžbenik o tehnikama za sprečavanje i kontrolu onečišćenja. O toj temi postoji opsežna literatura na koju se referentni dokument o NRT-u prema potrebi može pozvati. Međutim, ključno je da su u referentnom dokumentu o NRT-u navedene informacije o najvažnijim tehnikama koje je tehnička radna skupina (vidjeti odjeljak (2) 4.4.) uzela u obzir za određivanje najboljih raspoloživih tehnika te informacije o temeljima za zaključke o NRT-u koje je tehnička radna skupina donijela.

1.1.2.   „Horizontalni” i „vertikalni” referentni dokumenti o NRT-u

Referentni dokumenti o NRT-u mogu se ograničiti na pitanja u vezi s pojedinim industrijskim djelatnostima („vertikalni” referentni dokumenti o NRT-u) ili međusektorska pitanja („horizontalni” referentni dokumenti o NRT-u (3)).

„Horizontalni” i „vertikalni” referentni dokumenti o NRT-u trebaju se međusobno dopunjavati za potrebe određivanja uvjeta za izdavanje dozvole za postrojenja obuhvaćena Direktivom 2010/75/EU. „Vertikalni” referentni dokumenti o NRT-u mogu uključivati informacije o tehnikama na temelju kojih tehničke radne skupine određuju najbolje raspoložive tehnike za druge sektore. „Horizontalni” referentni dokumenti o NRT-u uključuju opće informacije koje je moguće upotrijebiti za različite djelatnosti koje su obuhvaćene Direktivom 2010/75/EU. U „horizontalne” referentne dokumente o NRT-u treba uključiti informacije koje dopunjuju informacije iz „vertikalnih” referentnih dokumenata o NRT-u koji obuhvaćaju nekoliko industrijskih sektora. To ne smije prouzročiti protuslovne zaključke između „vertikalnih” i „horizontalnih” referentnih dokumenata o NRT-u. Zbog lakše upotrebe „vertikalnih” i „horizontalnih” referentnih dokumenata o NRT-u, referentni dokument o NRT-u treba sadržavati relevantne upute na druge relevantne „vertikalne” i „horizontalne” referentne dokumente o NRT-u.

1.2.   Postupak za izradu i pregled referentnih dokumenata o NRT-u

Komisija organizira i usklađuje razmjenu informacija preko Europskog ureda za integrirano sprečavanje i kontrolu onečišćenja (EIPPCB) (u okviru Opće uprave Zajednički istraživački centar) i Opće uprave za okoliš. Dionici koji sudjeluju u razmjeni informacija u skladu s člankom 13. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU (države članice, predmetne industrije, nevladine organizacije koje promiču zaštitu okoliša i Komisija) nadziru postupak preko Foruma uspostavljenog u skladu s člankom 13. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU. Dionici sudjeluju u izradi i pregledu referentnih dokumenata o NRT-u u okviru tehničkih radnih skupina. Više informacija o ulozi dionika i djelovanju foruma i tehničkih radnih skupina nalazi se u poglavlju 4.

Odluku o izradi referentnog dokumenta o NRT-u ili o početku pregleda referentnog dokumenta o NRT-u donosi Komisija. U skladu s člankom 13. stavkom 3. točkom (b), Komisija uzima u obzir mišljenje Foruma o programu rada za razmjenu informacija.

1.2.1.   Opći postupak za izradu novog referentnog dokumenta o NRT-u

S obzirom da su u Prilogu I. Direktivi 2010/75/EU uključene neke djelatnosti koje nisu bile obuhvaćene Prilogom I. Direktivi 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), potrebno je izraditi nove referentne dokumente o NRT-u.

Radni postupak pri izradi novog referentnog dokumenta o NRT-u sadrži mnoge sličnosti s radnim postupkom pri pregledu referentnog dokumenta o NRT-u opisanog u odjeljku 1.2.4. Glavne razlike su da za novoizrađene referentne dokumente o NRT-u nije potrebno predlagati „želje” (vidjeti odjeljak 4.6.), potrebno je prikupiti više informacija i prije završnog sastanka tehničke radne skupine općenito je potrebno predložiti dva formalna nacrta referentnog dokumenta o NRT-u.

1.2.2.   Opći postupak za pregled referentnog dokumenta o NRT-u

Pregled referentnih dokumenata o NRT-u je stalan proces zbog dinamične prirode najboljih raspoloživih tehnika. Na primjer, mogu se pojaviti nove mjere i tehnike, znanost i tehnika se stalno razvijaju, pri čemu se novi postupci ili postupci u nastajanju uspješno uvode u industriju. Kako bi se takve promjene i njihove posljedice na najbolje raspoložive tehnike odrazile u referentnim dokumentima o NRT-u, potrebno ih je redovito pregledavati te, prema potrebi, na odgovarajući način ažurirati. To je posebno obrazloženo u uvodnoj izjavi 13. Direktive 2010/75/EU, u kojoj je navedeno kako bi cilj Komisije trebao biti ažuriranje referentnih dokumenata o NRT-u najkasnije osam godina nakon objave prethodne verzije.

Pri odlučivanju o pregledu referentnog dokumenta o NRT-u potrebno je uzeti u obzir informacije iz poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike u nastajanju” i odjeljka referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Završne primjedbe i preporuke za budući rad” (vidjeti odjeljak 2.2.) te druge čimbenike poput naznake o mogućem postojanju novih tehnika, potrebu za proširenjem područja primjene referentnog dokumenta o NRT-u i potrebu za uključivanjem proizvoda/tvari ili postupaka koji još nisu obuhvaćeni.

1.2.3.   Cilj pregleda referentnog dokumenta o NRT-u

Cilj pregleda referentnog dokumenta o NRT-u je utvrđivanje razvoja najboljih raspoloživih tehnika. To se postiže prvenstveno pregledom onih dijelova referentnog dokumenta o NRT-u u kojima su navedeni zaključci o NRT-u te preispitivanjem ili ažuriranjem onih zaključaka za koje su na raspolaganju nove informacije koje to omogućuju.

Stoga se od pregleda referentnog dokumenta o NRT-u ne očekuje da obuhvaća ponovno pisanje ili preinaku cijelog referentnog dokumenta o NRT-u. Međutim, prepoznata je potreba da je u nekim slučajevima kod prvih pregleda referentnih dokumenata o NRT-u možda potrebno mnogo više preinaka nego kod naknadnih pregleda.

Jasno je kako je najmjerodavnija nova informacija, koju je potrebno utvrditi, prikupiti i predložiti u okviru razmjene informacija za pregled referentnog dokumenta o NRT-u, ona informacija zbog koje je možda potrebno preispitati ili ažurirati zaključke o NRT-u. Zato je ključno da se podaci prikupljaju na temelju smjernica navedenih u poglavlju 5.

Pored toga, pregled referentnog dokumenta o NRT-u treba uključivati:

1.

ažuriranje i dopunjavanje starih osnovnih informacija na temelju novijih podataka;

2.

uklanjanje netočnih i zastarjelih informacija;

3.

ispravljanje grešaka i uklanjanje neusklađenosti s drugim referentnim dokumentima o NRT-u.

Pregled referentnog dokumenta o NRT-u uglavnom je usmjeren na poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika”; „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama” i „Tehnike u nastajanju” te, u manjoj mjeri, na poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Provedeni postupci i tehnike” (u slučaju važnih izmjena u ovom poglavlju) i „Sadašnje razine emisija i potrošnje”. Pregled drugih poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u manje je važan.

Općenito govoreći, potrebno je osigurati da sve preostale informacije u referentnom dokumentu o NRT-u budu što bolje ažurirane, što usklađenije, što točnije, koliko je to razumno moguće.

1.2.4.   Uobičajeni radni postupak pri izradi i pregledu referentnih dokumenata o NRT-u

Ključne faze uobičajenog radnog postupka pri izradi i pregledu referentnih dokumenata o NRT-u (vidjeti Dodatak 2.) su inicijalni sastanak, jedan ili dva formalna nacrta referentnog dokumenta o NRT-u i završni sastanak tehničke radne skupine (vidjeti odjeljak 4.6.2.3.). Ovisno o vrsti postupka (izrada ili pregled referentnog dokumenta o NRT-u) postoje sljedeće varijante radnog postupka:

1.

za novi referentni dokument o NRT-u ili pregled referentnog dokumenta o NRT-u s opsežnim proširenjem područja primjene potrebno je općenito predložiti dva formalna nacrta; cjelokupni postupak u tim slučajevima traje od 31 do 39 mjeseci;

2.

za prvi pregled referentnog dokumenta o NRT-u bez opsežnog proširenja područja primjene mogu biti potrebna dva formalna nacrta iako je, kao opće pravilo, dovoljan jedan formalni nacrt referentnog dokumenta o NRT-u; stoga postupak uobičajeno traje od 24 do 29 mjeseci (u slučaju jednog formalnog nacrta ili od 29 do 39 mjeseci u slučaju dva formalna nacrta);

3.

za naknadne preglede referentnog dokumenta o NRT-u bez opsežnog proširenja područja primjene dovoljan je jedan formalni nacrt, pri čemu postupak traje od 24 do 29 mjeseci.

Ove varijante radnog postupka predstavljaju referentne točke za tehničke radne skupine. EIPPCB ih može prilagoditi nakon savjetovanja s tehničkom radnom skupinom o posebnostima svakog pojedinog referentnog dokumenta o NRT-u te uzimajući u obzir iskustva stečena pri izradi i pregledu drugih referentnih dokumenata o NRT-u. Najvažniji koraci za izradu i pregled referentnih dokumenata o NRT-u i njihovi vremenski okviri podrobnije su opisani u Tablici 1.

Ovi koraci u skladu su s ciljem iz uvodne izjave 13. Direktive 2010/75/EU u kojoj je navedeno da referentne dokumente o NRT-u treba ažurirati najkasnije osam godina nakon objavljivanja prethodne verzije.

Gore navedeni vremenski okviri su reprezentativni za tipičan „vertikalni” referentni dokument o NRT-u (vidjeti odjeljak 1.1.2.).

Konkretni koraci i vremenski okvir rada za svaki referentni dokument o NRT-u ovisit će o cijelom nizu čimbenika poput područja primjene referentnog dokumenta o NRT-u (i mogućeg proširenja područja primjene u slučaju pregleda referentnog dokumenta o NRT-u), broju i složenosti tema koje je potrebno uzeti u obzir, izvora EIPPCB-a (obzirom na njegovu središnju ulogu u postupku razmjene informacija) te, iznad svega, o razini aktivnog i učinkovitog sudjelovanja tehničke radne skupine. Fleksibilnost za prilagodbu radnog postupka posebnostima pojedinog referentnog dokumenta o NRT-u provodi se ne dovodeći u pitanje opći cilj, da se rad okonča u gore navedenim vremenskim okvirima.

Načelno se očekuje da će se u okviru pregleda referentnog dokumenta o NRT-u organizirati dva plenarna sastanka tehničke radne skupine (inicijalni sastanak i završni sastanak (vidjeti odjeljak 4.6.2.)). Međutim, u nekim iznimnim slučajevima (npr. onda kada je predložen velik broj novih informacija ili kada je određivanje najboljih raspoloživih tehnika posebno sporno), može se organizirati dodatni plenarni sastanak tehničke radne skupine. Pored ovih plenarnih sastanaka tehničke radne skupine, mogu se organizirati sastanci podskupina kako bi se olakšao rad (vidjeti odjeljak 4.4.3.).

Načelno se također očekuje da se prije završnog plenarnog sastanka tehničke radne skupine (vidjeti odjeljak 4.6.2.3.) objavi jedan formalni nacrt, osim u slučaju novog referentnog dokumenta o NRT-u ili posebno složenog pregleda, npr. u slučaju pregleda s opsežnim proširenjem područja primjene tamo gdje je potreban drugi formalni nacrt. Pored ovog/ovih formalnog/formalnih nacrta, mogu se razdijeliti radni nacrti kako bi se olakšao rad (vidjeti odjeljak 4.6.5.).

Kako bi se na najučinkovitiji način iskoristili resursi od svih onih koji sudjeluju u izradi ili pregledu referentnog dokumenta o NRT-u, potrebno je odrediti jasan krajnji rok za dostavu informacija koje su bile obećane ili utvrđene u zaključcima inicijalnog sastanka (vidjeti odjeljak 4.6.2.2.). Informacije dostavljene nakon tog roka prihvatit će se samo u iznimnim okolnostima, nakon savjetovanja s tehničkom radnom skupinom, pri čemu će ih EIPPCB uzeti u obzir onda kada u značajnoj mjeri pridonose izradi ili ažuriranju zaključaka o NRT-u.

EIPPCB će prema potrebi dostaviti tehničkoj radnoj skupini zahtjeve za dodatnim informacijama (RAI) kako bi se prikupile sve važne nedostajuće informacije koje su posebno važne za izradu zaključaka o NRT-u u skladu sa smjernicama iz poglavlja 3. i 5. (vidjeti odjeljak 4.6.4.).

Tablica 1.

Najvažniji koraci za izradu i pregled referentnog dokumenta o NRT-u

Korak br.

Pregled referentnog dokumenta o NRT-u

Predviđeno trajanje koraka (u mjesecima)

Prikupljeno vrijeme (u mjesecima)

Primjedbe

0

Priprema za pregled

 

 

Nakon okončanja rada na referentnom dokumentu o NRT-u, EIPPCB održava informacijski sustav NRT-a za ovaj referentni dokument o NRT-u (vidjeti odjeljak 4.7.1.), posebno oko daljnjih mjera u vezi s preporukama za budući rad navedenima u referentnom dokumentu o NRT-u (vidjeti odjeljak 2.3.10.) i u vezi s budućim pregledom referentnog dokumenta o NRT-u. Informacijski sustav NRT-a treba biti forum za razmjenu mišljenja i informacija kao potpora sljedećem postupku pregleda.

1

(Ponovno) aktiviranje tehničke radne skupine i poziv za prikupljanje želja

2

2

EIPPCB (ponovno) aktivira tehničku radnu skupinu (poziv za potvrđivanje članstva i kontaktnih podataka). U slučaju pregleda referentnog dokumenta o NRT-u, EIPPCB poziva članove tehničke radne skupine na predlaganje želja u vezi s informacijama koje bi se proučile tijekom postupka pregleda, ili izmjena/ispravki koje bi se uvele u postojeći tekst (vidjeti odjeljak 4.6.1.).

2

Inicijalni sastanak

3

5

U slučaju pregleda referentnog dokumenta o NRT-u, EIPPCB izrađuje i uspostavlja pročišćeni popis želja te, prema potrebi, oblikuje standardne predloške za svako pitanje na popisu želja kako bi tehnička radna skupina informacije pružala na strukturiran, učinkovit i neposredan način.

EIPPCB saziva sastanak (vidjeti odjeljak 4.6.2.2.) tehničke radne skupine kako bi se pojasnio postupak, raspravio popis želja (u slučaju pregleda referentnog dokumenta o NRT-u), postigao dogovor o opsegu pregleda te o prikupljanju podataka i njihovom formatu na temelju smjernica o prikupljanju podataka iz poglavlja 5.

Tehnička radna skupina, na temelju općih smjernica EIPPCB-a, postiže dogovor o postupku za rješavanje pitanja kao što su povjerljivi poslovni podaci, osjetljive informacije u skladu s propisima o tržišnom natjecanju, sukob interesa i druga povezana pitanja.

3

Nove informacije (rok)

6

11

Tehnička radna skupina prikuplja i dostavlja informacije, obećane ili utvrđene u zaključcima inicijalnog sastanka. Informacije koje su na raspolaganju odmah se dostavljaju EIPPCB-u kako bi izrada nacrta mogla početi čim prije nakon inicijalnog sastanka.

Tijekom ovog razdoblja, EIPPCB može:

sudjelovati u posjetima lokacijama koje su dogovorene na inicijalnom sastanku ili nakon njega (vidjeti odjeljak 4.6.2.2.),

istražiti informacije,

započeti s izradom nacrta na temelju prethodno dostavljenih raspoloživih informacija.

Informacije koje dostavljaju članovi tehničke radne skupine, a koje prikuplja EIPPCB dijele se s članovima tehničke radne skupine u stvarnom vremenu preko informacijskog sustava NRT-a u skladu s odjeljcima 4.7.1. i 5.3. Članovi tehničke radne skupine mogu staviti primjedbe na dostavljene informacije i razmjenjivati komentare preko informacijskog sustava NRT-a.

4

Izrada prvog formalnog nacrta

4–6

15–17

EIPPCB izrađuje prvi formalni nacrt referentnog dokumenta o NRT-u (ili pregledanih dijelova referentnog dokumenta o NRT-u u slučaju pregleda referentnog dokumenta o NRT-u) za formalno savjetovanje tehničke radne skupine (vidjeti Poglavlje 2. te odjeljke 4.6.5.1. i 4.6.6.).

Očekuje se kako će informacije dostavljene tijekom razdoblja savjetovanja predstavljati podlogu potrebnu za postizanje visokog stupnja usuglašenosti o poglavljima referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Sadašnje razine emisija i potrošnje” (vidjeti odjeljak 2.3.6.) te „Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika” (vidjeti odjeljak 2.3.7.), pri čemu će poglavlje referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)” (vidjeti odjeljak 2.3.8.) biti uključeno u prvi formalni nacrt pregleda referentnog dokumenta o NRT-u.

5

Primjedbe tehničke radne skupine

2–3

17–20

Primjedbe tehničke radne skupine na nacrt potrebno je dostaviti u roku od dva mjeseca. Onda kada je savjetovanje predviđeno tijekom ljeta ili tijekom novogodišnjih praznika, razdoblje savjetovanja se može produljiti na najviše tri mjeseca.

6

Izrada drugog formalnog nacrta

(neobavezno)

3–7

[20–27]

EIPPCB uzima u obzir sve primjedbe i dostavljene informacije. EIPPCB izrađuje nacrt izvješća o stanju koje uključuje ocjenu važnih zaprimljenih primjedbi i izrađuje drugi formalni nacrt koji sadrži najmanje ažuriranu verziju poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)” te najnoviju verziju poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Sadašnje razine emisija i potrošnje” (vidjeti odjeljak 2.3.6.) i „Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika” (vidjeti odjeljak 2.3.7.).

7

Primjedbe tehničke radne skupine

(neobavezno)

2–3

[22–30]

Drugi formalni nacrt izrađuje se za potrebe formalnog savjetovanja, pri čemu se primjedbe tehničke radne skupine moraju zaprimiti u roku od dva mjeseca. Onda kada je savjetovanje predviđeno tijekom ljeta ili tijekom novogodišnjih praznika, razdoblje savjetovanja može se produžiti na najviše tri mjeseca.

8

Završni sastanak

3–5

20–25

[25–35]

EIPPCB analizira sve primjedbe i priprema se za završni sastanak tehničke radne skupine. EIPPCB izrađuje nacrt izvješća o stanju koje uključuje najmanje ocjenu važnih zaprimljenih primjedbi (vidjeti odjeljak 4.6.6.) i priprema najmanje posljednju verziju poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Sadašnje razine emisija i potrošnje” (vidjeti odjeljak 2.3.6.), „Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika” (vidjeti odjeljak 2.3.7.) i „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)” (vidjeti odjeljak 2.3.8.).

Na ovom završnom sastanku tehnička radna skupina postiže suglasje oko konačnog nacrta (vidjeti odjeljak 4.6.2.3.).

9

Konačni nacrt

4

24–29

[29–39]

Konačni nacrt stavlja se tehničkoj radnoj skupini na raspolaganje na kratko razdoblje za dostavu primjedbi, pri čemu se tehnička radna skupina treba usredotočiti na izmjene nastale kao posljedica zaključaka donesenih tijekom završnog sastanka. EIPPCB osigurava povratnu informaciju tehničkoj radnoj skupini o tome kako su se ove primjedbe uzele u obzir.

Ažurirani konačni nacrt i ocjena konačnih zaprimljenih primjedbi dostavlja se Forumu najkasnije osam tjedana prije sastanka Foruma.

10

Predstavljanje na sastanku Foruma

 

 

Ažurirani konačni nacrt dostavlja se Forumu koji mora dostaviti svoje mišljenje o dokumentu (vidjeti odjeljak 1.3.).

Komisija objavljuje mišljenje Foruma.

Primjedba: Vrijeme navedeno u uglatim zagradama odnosi se na slučajeve kada su dostavljena dva formalna nacrta.

Kako bi se povećala učinkovitost pripreme rada EIPPCB će, koliko je razumno moguće unaprijed, obavijestiti Forum (vidjeti odjeljak 4.3) o datumima/razdobljima predviđenog ponovnog aktiviranja ili uspostavljanja tehničke radne skupine. Na isti način EIPPCB će obavijestiti članove tehničke radne skupine o sljedećim koracima i mogućim rokovima.

1.3.   Mišljenje Foruma uspostavljenog u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU

Nakon završetka rada u okviru tehničke radne skupine, ažurirani konačni nacrt referentnog dokumenta o NRT-u šalje se forumu uspostavljenom u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU (vidjeti odjeljak 4.3.), koji mora dostaviti svoje mišljenje o dokumentu. Forum o dokumentu raspravlja na sastanku. Članovi foruma moraju sve primjedbe na nacrt konačne verzije referentnog dokumenta o NRT-u dostaviti u pisanom obliku prije sastanka.

Forum se, između ostalog, bavi sljedećim:

1.

pitanjima postavljenima unutar tehničke radne skupine kod kojih podijeljeno mišljenje predmetnog člana tehničke radne skupine nije na prikladan način izraženo u konačnom nacrtu teksta;

2.

utemeljenim prijedlozima članova Foruma za uklanjanje ili preinake podijeljenog mišljenja kojega je izrazio njihov predstavnik u tehničkoj radnoj skupini;

3.

pojašnjenjima teksta koji je nejasan zbog nespretnog engleskog jezika korištenog u konačnom nacrtu;

4.

revidiranjem teksta koje će preciznije odražavati zaključak koji je donijela tehnička radna skupina;

5.

popravcima tiskarskih grešaka u konačnom nacrtu;

6.

prijedlozima da se važna pitanja, koja su već navedena u najvažnijem dijelu referentnog dokumenta o NRT-u, navedu u odjeljku „Završne primjedbe i preporuke za budući rad” (vidjeti odjeljak 2.3.10.).

Komisija u skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2010/75/EU objavljuje mišljenje Foruma o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-u te to mišljenje uzima u obzir u postupcima za donošenje odluka u vezi zaključaka o NRT-u i u konačnom objavljenom referentnom dokumentu o NRT-u.

1.4.   Donošenje zaključaka o NRT-u i objavljivanje referentnog dokumenta o NRT-u

Komisija dostavlja nacrt odluke u vezi zaključaka o NRT-u (vidjeti odjeljak 2.3.8. i Poglavlje 3.) Odboru uspostavljenom člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU, koji dostavlja svoje mišljenje u skladu s postupkom iz članka 75. stavka 2. Direktive 2010/75/EU (vidjeti odjeljak 4.2.).

Nakon donošenja odluke u vezi zaključaka o NRT-u, EIPPCB prema potrebi mijenja referentni dokument o NRT-u u skladu s donesenom odlukom u vezi s zaključcima o NRT-u i bez odgode objavljuje konačni referentni dokument o NRT-u na engleskom jeziku. Odluke u vezi zaključaka o NRT-u objavljuju se u Službenom listu Europske Unije na službenim jezicima Unije.

POGLAVLJE 2.

Sadržaj i područje primjene referentnog dokumenta o NRT-u

2.1.   Uvod

Referentni dokument o NRT-u tehnički je dokument koji uključuje činjenične tehničke i gospodarske informacije koje odražavaju rezultat razmjene informacija iz članka 13. Direktive 2010/75/EU te koji sadrži potrebne elemente za donošenje zaključaka o NRT-u za predmetne djelatnosti.

Kada tehnička radna skupina utvrdi pitanja koja su izvan područja primjene referentnog dokumenta o NRT-u ili Direktive 2010/75/EU, ta pitanja ne trebaju se uključiti u referentni dokument o NRT-u.

Poduzeća (tj. postrojenja ili dobavljači), robne marke, sudionici ili članovi tehničke radne skupine mogu biti navedeni u referentnom dokumentu o NRT-u ako to služi posebnoj svrsi pomoći čitatelju kod traženja dodatnih informacija o pojedinom pitanju te ako takvo navođenje nije u suprotnosti s propisima o tržišnom natjecanju.

2.2.   Struktura referentnog dokumenta o NRT-u

U skladu s definicijom referentnog dokumenta o NRT-u iz članka 3. stavka 11. Direktive 2010/75/EU, referentni dokument o NRT-u prvenstveno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju.

Referentni dokument o NRT-u općenito treba sadržavati dijelove koji su navedeni u tablici dolje:

 

Predgovor

 

Područje primjene

 

Poglavlje: Opće informacije o predmetnom sektoru

 

Poglavlje: Primijenjeni postupci i tehnike

 

Poglavlje: Sadašnje razine emisija i potrošnje

 

Poglavlje: Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika

 

Poglavlje: Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)

 

Poglavlje: Tehnike u nastajanju

 

Završne primjedbe i preporuke za daljnji rad

 

Upute

 

Glosar izraza i kratica

 

Prilozi (ovisno o značaju za sektor i dostupnosti informacija)

Struktura svih referentnih dokumenata o NRT-u treba biti u skladu s općim načelima iz ovog odjeljka. Međutim, raspored ovdje navedenih poglavlja je provizoran i svaki referentni dokument o NRT-u može biti drukčije strukturiran ako je takva struktura primjerenija sadržaju referentnog dokumenta o NRT-u. „Horizontalni” referentni dokumenti o NRT-u (vidjeti odjeljak 1.1.2.) mogu se značajno razlikovati od ovog okvira, pri čemu pojedina poglavlja možda uopće nisu relevantna. Međutim, i kod „horizontalnih” referentnih dokumenata o NRT-u tehnička radna skupina pokušat će postići dogovor oko zaključaka o NRT-u, ako su oni relevantni i mogući.

Ako referentni dokument o NRT-u obuhvaća različite podsektore ili jasno prepoznatljive faze postupka unutar sektora, možda je prikladnije imati odvojena poglavlja za svaki od ovih sektora ili za svaku od ovih faza postupka i za svako poglavlje primijeniti gore navedenu strukturu („Opće informacije” do „Tehnike u nastajanju”).

2.3.   Sadržaj referentnog dokumenta o NRT-u

2.3.1.   Opće informacije o sadržaju referentnog dokumenta o NRT-u

Cilj izrade i pregleda referentnih dokumenata o NRT-u je objaviti sažete dokumente s naglaskom na zaključke o NRT-u i što je moguće kraćim opisima. Referentni dokumenti o NRT-u sadrže upute na druge referentne dokumente o NRT-u (ili teme unutar tih dokumenata), kako bi se što više smanjilo dupliciranje informacija.

2.3.2.   Predgovor

U sažetom standardnom odjeljku referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Predgovor” opisuje se struktura dokumenta, ukratko se podsjeća na zakonodavni okvir (bez tumačenja Direktive 2010/75/EU) i opisuje postupak izrade dokumenta (npr. kako su se informacije prikupljale i ocjenjivale). Tekst se prilagođava individualnoj strukturi svakog referentnog dokumenta o NRT-u.

2.3.3.   Područje primjene

U općenito sažetom odjeljku referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Područje primjene” opisuju se što je detaljnije moguće djelatnosti obuhvaćene tim dokumentom.

Ovo uključuje barem upućivanje na odgovarajuće opise djelatnosti iz Priloga I. Direktivi 2010/75/EU. Prema potrebi se uključuje više detalja o proizvodnim procesima i podpostupcima obuhvaćenim tim dokumentom.

U ovom odjeljku također se navode djelatnosti/postupci koji su namjerno isključeni iz područja primjene referentnog dokumenta o NRT-u, te razlozi za takvo isključenje. Također se navode glavne „neposredno povezane” djelatnosti obuhvaćene tim dokumentom, čak i onda kada to nisu djelatnosti iz Priloga I.

Značaj drugih referentnih dokumenata o NRT-u navodi se prema potrebi s uputom na odgovarajuće referentne dokumente o NRT-u (ili na teme u njima).

Potrebno je jasno utvrditi primjere u kojima je područje primjene referentnog dokumenta o NRT-u šire ili uže od područja primjene odgovarajuće djelatnosti/odgovarajućih djelatnosti iz Priloga I. Direktivi 2010/75/EU. Definicija područja primjene referentnog dokumenta o NRT-u ne predstavlja pravno tumačenje opisa djelatnosti iz Priloga I. Direktivi 2010/75/EU.

Kod „horizontalnih” referentnih dokumenata o NRT-u, opisuju se obuhvaćena pitanja i njihova primjenjivost u vezi s djelatnostima iz Priloga I. Direktivi 2010/75/EU.

2.3.4.   Opće informacije o predmetnom sektoru

U kratkom uvodnom poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Opće informacije o predmetnom sektoru” navode se najnovije opće informacije o industrijskom sektoru koji je opisan u referentnom dokumentu o NRT-u u smislu brojki i veličine postrojenja, zemljopisne raširenosti, proizvodnih kapaciteta i gospodarskih učinaka. On uključuje, kada je to moguće, navođenje ključnih pitanja zaštite okoliša u vezi sa sektorom, uključujući podatke o cjelokupnim emisijama i potrošnji (s naglaskom na ključna pitanja zaštite okoliša) kao osnovne informacije.

Najvažniji naglasak kod izrade ili pregleda referentnog dokumenta o NRT-u ne treba biti na ovom inicijalnom poglavlju.

2.3.5.   Primijenjeni postupci i tehnike

U poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Primijenjeni postupci i tehnike” ukratko se opisuju proizvodni procesi koji se trenutačno primjenjuju u jednom ili više industrijskih sektora obuhvaćenih u referentnom dokumentu o NRT-u i navode se tehnike koje se primjenjuju za sprečavanje i smanjivanje emisija.

Obuhvaćene djelatnosti uključuju djelatnosti opisane u Prilogu I. Direktivi i „neposredno povezane djelatnosti”, pri čemu se upozorava na značaj drugih referentnih dokumenata o NRT-u u vezi s nekim aspektima pojedinih „povezanih djelatnosti”. Uključeni su opisi varijanti postupaka, razvojnih trendova i zamjenskih postupaka ako su relevantni za utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika. Za skraćivanje opisa koriste se dijagrami ili shematski prikazi.

U ovom poglavlju prikazuje se redoslijed koraka u uobičajenoj proizvodnoj jedinici. Uključuju se neka ili sva od sljedećih pitanja (prema potrebi prilagođena posebnostima proizvodnih jedinica ili farmi) koja su značajna kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika:

sirovine (uključujući sekundarne/reciklirane sirovine) i iskorišteni potrošni materijal, uključujući vodu i energiju,

iskorištene pomoćne tvari/pomoćni materijal,

pripremu sirovina (uključujući skladištenje i rukovanje),

preradu materijala,

proizvodnju proizvoda,

konačnu obradu proizvoda,

tehnike koje se primjenjuju za sprečavanje ili smanjivanje emisija,

skladištenje i rukovanje poluproizvodima i konačnim proizvodima,

rukovanje nus-proizvodima i ostacima/otpacima te njihova daljnja sudbina.

Opisuju se stvarni ili mogući odnosi i poveznice između različitih djelatnosti/faza postupka, posebno onda kada oni utječu na opće djelovanje u zaštiti okoliša (na primjer, kada se nus-proizvodi ili ostaci/otpaci iz jedne djelatnosti mogu koristiti kao sirovina za drugu djelatnost).

2.3.6.   Sadašnje razine emisija i potrošnje

U poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Sadašnje razine emisija i potrošnje” navode se sadašnje razine promatranih emisija i potrošnje za cjelokupni postupak (ili postupke) i njegove (njihove) podpostupke, uključujući primijenjene tehnike. U tu se svrhu mogu koristiti informacije navedene u nizovima podataka iz odjeljka 5.2. Za pojašnjenje relativnog djelovanja usporedivih djelatnosti na zaštitu okoliša potrebno je pripremiti informacije o razinama proizvodnje da dopuste izražavanje razina emisija/potrošnje po proizvodnoj jedinici.

Uključene su informacije o trenutačno promatranoj potrošnji energije, vode i sirovina. Uključeni su podaci o emisijama ključnih onečišćivača u zrak i vodu te podaci o nastajanju ostataka/otpada kod predmetnih djelatnosti uključujući, prema potrebi, navođenje emisija buke i neugodnih mirisa. Onda kada su informacije dostupne, navode se izvori i rezultati podpostupaka čime se naglašavaju oni podpostupci koji su značajniji za okoliš te koji se bave mogućnostima recikliranja i ponovne uporabe materijala u okviru cjelokupnog postupka ili izvan njega. Informacije i podaci u ovom poglavlju predstavljaju osnovu za ocjenu ključnih učinaka prijenosa onečišćenja s medija na medij i međusobnih ovisnosti.

Podaci o emisijama i potrošnji, predstavljeni u ovom poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u, uključuju u što je moguće većoj mjeri pojedinosti o radnim uvjetima (npr. postotak punog kapaciteta, uključivanje ili isključivanje radnih uvjeta koji nisu uobičajeni radni uvjeti, referentni uvjeti), metodama uzorkovanja i analize. U tu se svrhu mogu koristiti statistički prikazi (npr. prikaz prosjeka, maksimalnih razina, minimalnih razina, rasponi).

2.3.7.   Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika

2.3.7.1.   Opće informacije o tehnikama koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika

Poglavlje referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika” od ključne je važnosti kod izrade zaključaka o NRT-u. Ono donosi katalog tehnika i s njima povezanog praćenja koji se koristi za:

sprečavanje emisija u zrak, vodu (uključujući podzemne vode) i zemlju ili, onda kada to nije izvedivo, za smanjivanje emisija,

sprečavanje ili smanjivanje nastajanja otpada.

Tehnike opisane u ovom poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u smatraju se najprimjerenijima kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika za predmetne djelatnosti. One uključuju primijenjene tehnike te način projektiranja, gradnje, održavanja, upravljanja i stavljanje postrojenja izvan pogona.

Opisane tehnike obuhvaćaju tehnike kojima se smanjuje uporaba sirovina, vode i energije, kao i mjere za sprečavanje ili ograničavanje posljedica nesreća i nezgoda po okoliš te mjere za sanaciju lokacije. One također obuhvaćaju mjere donesene za sprečavanje ili smanjivanje onečišćenja kod radnih uvjeta koji nisu uobičajeni (poput radnji uključivanja i isključivanja, curenja, kvarova, trenutačnih prekida rada i konačnog prestanka rada).

Zastarjele tehnike neće se predstavljati.

Obzirom da referentni dokumenti o NRT-u nisu zamišljeni kao udžbenik o tehnikama za sprečavanje i kontrolu onečišćenja, tehnike u ovom poglavlju bit će opisane na sažet način.

Ako je tehnika već na odgovarajući način opisana u drugom referentnom dokumentu o NRT-u, moguće je napraviti uputu na predmetni referentni dokument o NRT-u. Kada postoje različite verzije specifične za pojedini sektor, one se navode pod nazivom „Tehnički opis” u referentnom dokumentu o NRT-u koji se ažurira. Taj referentni dokument o NRT-u također uključuje informacije specifične za pojedini sektor pod nazivom „Djelovanje u zaštiti okoliša i operativni podaci”, „Primjenjivost” i „Primjeri pogona u kojima se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike”.

Ova skupina mogućih tehnika obuhvaća kako sprečavanje onečišćenja, tako i kontrolne mjere, pri čemu se priznaje kako je sprečavanje emisija, kada je to izvedivo, bolje rješenje od smanjivanja emisija. Obratit će se pozornost na dobre prakse upravljanja te će se uzeti u obzir (preventivni) sustavi održavanja, metode nadzora postupaka i nepredviđeni izdaci. Tehnike koje se pojavljuju u praksi unutar sektora i koje su uspostavljene u drugim sektorima uključuju se prema potrebi.

Cilj ovog poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u je uključiti što više informacija koje su potrebne za ocjenu mogu li se tehnike, same ili zajedno s drugim tehnikama, okarakterizirati kao najbolja raspoloživa tehnika za predmetni sektor te za ocjenu njezine primjenjivosti unutar sektora. U ovom poglavlju svaka se tehnika razmatra ne dovodeći u pitanje ispunjava li ona sva mjerila za najbolju raspoloživu tehniku (vidjeti članak 3. stavak 10. i Prilog III. Direktivi 2010/75/EU).

Potrebno je utvrditi jesu li predstavljene tehnike odgovarajuće za postojeće pogone, odnosno jesu li odgovarajuće za nove pogone ili za oboje. Cilj predstavljenog raspona tehnika je uključiti kako cjenovno prihvatljive, tako i skupe tehnike.

2.3.7.2.   Raspoložive informacije o svakoj tehnici

Poželjno je da informacije o svakoj tehnici uključuju sve elemente koji su navedeni u donjoj tablici.

 

Opis

 

Tehnički opis

 

Ostvarene koristi za okoliš

 

Djelovanje na zaštitu okoliša i operativni podaci

 

Učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij

 

Tehnički aspekti u vezi s primjenjivošću

 

Gospodarski učinci

 

Pogonska sila za provedbu

 

Primjeri pogona u kojima se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike

 

Referentna literatura

Opća načela za prikupljanje podataka, uključujući gore navedene informacije, utvrđena su u poglavlju 5.

2.3.7.2.1.   Opis

Uključuje se kratak opis tehnike koja se koristi u zaključcima o NRT-u (vidjeti odjeljak 3.2.).

2.3.7.2.2.   Tehnički opis

Uključuje se podrobniji, no ipak sažet tehnički opis s odgovarajućom uporabom kemijskih ili drugih jednadžbi, slika, dijagrama i shematskih prikaza.

2.3.7.2.3.   Ostvarene koristi za okoliš

Izvješćuje se o najvažnijim mogućim koristima za okoliš koje se dobivaju provedbom tehnike (uključujući smanjenu potrošnju energije; smanjene emisije u vodu, zrak i tlo; uštedu sirovina kao i povećanje iskoristivosti proizvodnje, smanjenu količinu otpada itd.).

2.3.7.2.4.   Djelovanje u zaštiti okoliša i operativni podaci

Navode se stvarni podaci o učinkovitosti za pojedine pogone (5) (uključujući razine emisija (6), razine potrošnje sirovina, vode i energije, te količine nastalih ostataka/otpada) iz visoko učinkovitih pogona (uzimajući u obzir okoliš kao cjelinu), koji primjenjuju tehnike, zajedno s odgovarajućim okvirnim informacijama navedenima u odjeljku 5.4.

Uključuju se sve druge korisne informacije o sljedećim elementima:

način projektiranja, upravljanja, održavanja, nadzora i razgradnje tehnike (vidjeti također odjeljak 5.4.),

pitanja praćenja emisija u vezi s korištenjem tehnike (vidjeti također odjeljak 5.4.7.),

osjetljivost i trajnost tehnike,

pitanja koja se odnose na sprečavanje nezgoda u okolišu.

Naglašavaju se poveznice između ulaznih podataka (npr. vrsta i količina sirovina i goriva, energije, vode) te neposrednih rezultata (emisije, ostaci/otpad, proizvodi), posebno onda kada su mjerodavni za poboljšanje razumijevanja različitih učinaka na okoliš i njihovog uzajamnog djelovanja, na primjer kada je postignut kompromis između različitih neposrednih rezultata tako da pojedine razine djelovanja u zaštiti okoliša nije moguće postići istodobno.

Podaci o emisijama i potrošnji kvalificiraju se što je moguće više s pojedinostima o odgovarajućim radnim uvjetima (npr. postotak punog kapaciteta, sastav goriva, nepoštovanje tehnike (za smanjivanje emisija), uključivanje ili isključivanje uvjeta rada koji nisu uobičajeni, referentni uvjeti), metodama uzorkovanja i analitičkim metodama te statističkim prikazima (npr. kratkoročni i dugoročni prosjeci, maksimalne razine, rasponi i načini raspodjele, vidjeti posebno odjeljak 5.4.7.).

Uključuju se informacije o uvjetima/okolnostima koje sprečavaju korištenje tehnike (za smanjivanje emisija) u punom kapacitetu i/ili koje zahtijevaju da se u cjelini ili djelomično ne poštuje tehnika (za smanjivanje emisija), te mjere poduzete za obnovu punog kapaciteta (smanjivanja emisija).

Informacije u ovom dijelu referentnog dokumenta o NRT-u ključne su za utvrđivanje razine djelovanja na zaštitu okoliša povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama (vidjeti odjeljak 3.3.).

2.3.7.2.5.   Učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij

Navode se odgovarajući negativni učinci na okoliš zbog provedbe tehnike koja omogućuje usporedbu tehnika kako bi se ocijenili učinci na okoliš kao cjelinu. To može uključivati pitanja kao što su:

potrošnja i vrsta sirovina i vode,

potrošnja energije i doprinos klimatskim promjenama,

mogućnost osiromašenja stratosferskog ozonskog sloja,

mogućnost nastajanja ozona zbog fotokemijskih reakcija,

zakiseljavanje kao posljedica emisija u zrak,

čestice u zraku (uključujući mikročestice i metale),

eutrofikacija tla i voda kao posljedica emisija u zrak ili vodu,

mogućnost osiromašenja kisika u vodi,

sastavnice koje su otporne/toksične/koje se akumuliraju u organizmima (uključujući metale),

nastajanje ostataka/otpada,

ograničenje mogućosti za ponovnu uporabu ili recikliranje ostataka/otpada,

stvaranje buke i/ili neugodnih mirisa,

povećana opasnost od nesreća.

Referentni dokument o gospodarskim učincima i učincima prijenosa onečišćenja s medija na medij je dokument kojega je potrebno uzeti u obzir onda kada postoje značajni učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij.

2.3.7.2.6.   Tehnički aspekti u vezi s primjenjivošću

Ako se tehnika može primijeniti kroz cijeli industrijski sektor obuhvaćen referentnim dokumentom o NRT-u (vidjeti odjeljak 2.3.3.), to se navodi. U suprotnom, naznačuju se glavna opća tehnička ograničenja za uporabu tehnike unutar sektora.

Glavna ograničenja, specifična za pojedini sektor, koja se navode, su:

navođenje vrste pogona ili postupaka u sektoru kod kojih tehnike nije moguće primijeniti,

ograničenja kod provedbe u pojedinim općenitim primjerima uzimajući u obzir, na primjer, sljedeće:

odnosi li se ograničenje na novo ili postojeće postrojenje uzimajući u obzir čimbenike koji su uključeni u naknadno poboljšanje postrojenja (npr. raspoloživost prostora), i uzajamno djelovanje s već instaliranim tehnikama,

veličina postrojenja, kapacitet (velik ili malen) ili faktor opterećenja,

količina, vrsta ili kvaliteta proizvedenog proizvoda,

vrsta korištenog goriva ili sirovine,

dobrobit životinja,

klimatski uvjeti.

Ova ograničenja potrebno je navesti zajedno s njihovim razlozima.

Ova ograničenja nisu zamišljena kao popis mogućih lokalnih uvjeta koji bi mogli utjecati na primjenjivost tehnike za pojedino postrojenje.

2.3.7.2.7.   Gospodarski učinci

Uključuju se informacije o troškovima tehnika (kapital/ulaganje, rad i održavanje, uključujući pojedinosti o tome kako su ti troškovi izračunati/procijenjeni) te mogućih ušteda zbog njihove primjene (npr. manja potrošnja sirovina ili energije, troškovi za otpad, skraćeno vrijeme za plaćanje u usporedbi s drugim tehnikama), prihodima ili drugim koristima, uključujući pojedinosti o tome kako su oni izračunati/procijenjeni.

Poželjno je da se podaci o troškovima navode u eurima (EUR). Ako se iznos pretvara iz drugih valuta, navode se podaci u izvornoj valuti te godina u kojoj su podaci prikupljeni. To je važno jer se tečaj mijenja tijekom vremena. Kod cijene/troškova opreme ili usluge, navodi se godina kupnje.

Poželjno je da se podaci o troškovima navode kao marginalni troškovi kako bi se mogla ocijeniti promjena ukupnih troškova.

Informacije o tržištu za predmetni sektor navode se kada su dostupne kako bi se troškovi tehnika stavili u kontekst.

Potrebno je uključiti informacije koje su relevantne za nova i postojeća postrojenja. Onda kada je to moguće, potrebno je na taj način omogućiti ocjenu gospodarske održivosti tehnike za predmetni sektor te mogućih gospodarskih ograničenja za njezinu primjenjivost.

Kada je to prikladno, potrebno je dostaviti informacije o isplativosti tehnike (npr. u eurima po smanjenoj masi onečišćujuće tvari) kako bi se omogućila ocjena gospodarske održivosti u skladu s člankom 3. stavkom 10. točkom (b) Direktive 2010/75/EU.

U vezi gospodarskih učinaka i troškova praćenja, potrebno je uzeti u obzir referentni dokument o gospodarskim učincima i učincima prijenosa onečišćenja s medija na medij te referentni dokument o općim načelima praćenja.

Moguća pitanja u vezi tajnosti podataka potrebno je rješavati u skladu s odjeljkom 5.3.

2.3.7.2.8.   Pogonska sila za provedbu

Gdje je to primjenjivo, uključuju se posebni lokalni uvjeti, zahtjevi (npr. zakonodavstvo, sigurnosne mjere) ili neokolišni uzroci (npr. veći prinos, poboljšana kvaliteta proizvoda, gospodarski poticaji – npr. subvencije, porezne olakšice) koji su vodili ili poticali dosadašnju provedbu tehnike.

Ovaj dio referentnog dokumenta o NRT-u mora biti veoma kratak i u njemu je potrebno koristiti formu nabrajanja.

Primjeri informacija koje je potrebno predložiti u ovom kontekstu uključuju:

informacije o vrsti/kvaliteti prihvatne vode (npr. temperatura, slanost),

informacije o standardima kakvoće okoliša,

informacije o povećanju proizvodnje ili produktivnosti.

2.3.7.2.9.   Primjeri pogona u kojima se primjenjuju najbolje raspoložive tehnike

Navodi se uputa/upute na pogon/e u kojima se tehnika primjenjuje i iz kojih su se prikupljale informacije koje su se koristile pri izradi odjeljka referentnog dokumenta o NRT-u koji se odnosi na tu tehniku, uključujući navođenje stupnja na kojemu se tehnika primjenjuje u Uniji ili u svijetu.

Navođenje naziva pogona u ovom odjeljku referentnog dokumenta o NRT-u smatra se veoma korisnim i općenito ne bi trebalo predstavljati poteškoće u vezi s pitanjima tajnosti (vidjeti odjeljak 5.3.).

2.3.7.2.10.   Referentna literatura

Uključuje se literatura ili drugi referentni materijal (npr. knjige, izvješća, studije) koji su se koristili kod pisanja odjeljka i koji uključuju podrobnije informacije o tehnici. Ako referentni materijal sadrži velik broj stranica, stavlja se uputa za odgovarajuću stranicu/e ili odjeljak/odjeljke.

Referentna literatura bit će dostupna preko informacijskog sustava NRT-a kada je to moguće.

2.3.8.   Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama

U poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama” navode se zaključci o tome koje su najbolje raspoložive tehnike za sektor na osnovi razmjene informacija, kako je navedeno u prethodnim poglavljima, te uzimajući u obzir definiciju „najboljih raspoloživih tehnika” iz članka 3. stavka 10. zajedno s mjerilima iz Priloga III. Direktivi 2010/75/EU. U postupku donošenja ovih zaključaka o NRT-u, zajednička mjerila djelovanja u zaštiti okoliša tehnika uzimaju se u obzir u odnosu na industrijski sektor, uključujući posljedice i troškove različitih učinaka prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Ovo se poglavlje izrađuje tako da nisu potrebne veće promjene za njegovo uključivanje u dokument kojega je moguće donijeti u skladu s člankom 13. stavkom 5. Direktive 2010/75/EU i primjenjivati kao dokument „Zaključci o NRT-u” kako je definirano u članku 3. stavku 12. Direktive 2010/75/EU.

Potrebno je imati u vidu da dokaze (tj. čvrste tehničke i ekonomske informacije) koji podupiru tehniku kao najbolju raspoloživu tehniku može predložiti jedno ili više postrojenja negdje u svijetu u kojima se tehnike primjenjuju. U slučajevima kada informacije o tehnici dolaze iz samo jednog postrojenja i/ili isključivo iz postrojenja koje se nalazi u trećoj zemlji, tehnička radna skupina provodi cjelovitu procjenu primjerenosti unutar sektora.

Više informacija o zaključcima o NRT-u i elementima koje moraju sadržavati u skladu s člankom 3. stavkom 12. Direktive 2010/75/EU navedeno je u poglavlju 3.

2.3.9.   Tehnike u nastajanju

„Tehnika u nastajanju” definirana je u članku 3. stavku 14. Direktive 2010/75/EU kao nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili najmanje jednaku razinu zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika.

U poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike u nastajanju” utvrđuju se takve tehnike u nastajanju. Potrebno je voditi računa o tome da se uključe samo one tehnike čiji je razvoj u dovoljno naprednoj fazi tako da postoji velika mogućost da bi mogle u (bližoj) budućnosti postati najbolje raspoložive tehnike.

Informacije za svaku tehniku u nastajanju uključuju najmanje njezin opis, moguću učinkovitost u usporedbi s postojećim najboljim raspoloživim tehnikama, prethodnu analizu troškova i koristi te navođenje vremenskog razdoblja u kojem bi tehnika mogla biti komercijalno „dostupna”.

Ovo poglavlje također može uključivati tehnike za rješavanje pitanja zaštite okoliša koja su tek odnedavno postala zanimljiva u predmetnom sektoru.

Tehnike koje se već primjenjuju na industrijskoj razini predstavljaju se u poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika” (vidjeti odjeljak 2.3.7.), a ne u poglavlju „Tehnike u nastajanju”.

2.3.10.   Završne primjedbe i preporuke za budući rad

U kratkom odjeljku referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Završne primjedbe i preporuke za budući rad” navodi se datum početka i trajanje postupka u kojem je izrađen ili pregledan referentni dokument o NRT-u te ključne točke (npr. sastanci tehničke radne skupine, izdani formalni nacrti dokumenata).

Navode se institucije i organizacije koje imaju svoje predstavnike u tehničkoj radnoj skupini i koje su aktivno pridonijele razmjeni informacija te ključni izvori informacija na kojima se temelji referentni dokument o NRT-u, pri čemu se posebno naglašavaju sva relevantna izvješća ili prijedlozi koji su pridonijeli povjerenju u rezultate.

Stupanj suglasja postignutog kod razmjene informacija naznačuje se izvješćivanjem o valjanim (7) izdvojenim mišljenjima članova tehničke radne skupine te stupnju potpore od strane članova tehničke radne skupine.

U ovom odjeljku navode se upute na mišljenje Foruma o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-u i navode se sva pitanja koja je bilo potrebno riješiti u postupku donošenja zaključaka o NRT-u.

Utvrđuju se sva ključna otvorena pitanja ili praznine u znanju. Uključuju se preporuke za daljnje istraživanje ili prikupljanje informacija za sljedeći pregled dokumenta.

2.3.11.   Upute

U odjeljku referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Upute” navode se izvori informacija koje je EIPPCB koristio pri izradi nacrta dokumenta te posebno dokumenti koje su članovi tehničke radne skupine dostavili za razmjenu informacija. Ti dokumenti također su dostupni članovima tehničke radne skupine preko informacijskog sustava NRT-a (vidjeti odjeljak 4.7.1.) osim ako sadrže povjerljive podatke (vidjeti odjeljak 5.3.) ili ih nije dopušteno dalje dijeliti zbog autorskih prava.

2.3.12.   Glosar izraza i kratica

Odjeljak referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Glosar izraza i kratica”, sa standardnom strukturom i uvodom, sažima i definira posebne tehničke izraze te definira sve akronime koji se koriste u dokumentu.

2.3.13.   Prilozi

Ovisno o važnosti za sektor i raspoloživim informacijama, glavnom dijelu referentnog dokumenta o NRT-u mogu se dodati prilozi koji sadrže dodatne informacije iz literature i/ili primjere studija.

Sažeci zakonodavnih propisa ne uključuju se u referentni dokument o NRT-u. Sažeci upute na nacionalno zakonodavstvo koje predlažu članovi tehničke radne skupine mogu se objaviti na internetskoj stranici EIPPCB-a.

POGLAVLJE 3.

Zaključci o NRT-u

3.1.   Uvod

Pojam „Zaključci o NRT-u” definiran je u članku 3. stavku 12. Direktive 2010/75/EU i znači „dokument koji sadrži dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojim se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, njihov opis, podaci za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisije koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije”.

Poglavlje o referentnom dokumentu o NRT-u pod nazivom „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama” izrađuje se tako da obuhvati sve ranije navedene aspekte i ne zahtijeva bitne promjene kako bi se uvrstilo u dokument koji je primjeren za usvajanje u skladu s člankom 13. stavkom 5. Direktive 2010/75/EU i uporabu u smislu zaključaka o NRT-u kako je definirano u članku 3. stavku 12. Direktive 2010/75/EU (vidjeti odjeljak 2.3.8.).

Radi jasnoće, djelatnosti obuhvaćene zaključcima o NRT-u trebaju se nedvosmisleno definirati u dokumentu. K tome, potrebno je navesti da popis tehnika opisanih u zaključcima o NRT-u nije u cijelosti određen niti je potpun. Mogu se koristiti i druge tehnike kako bi se osigurala barem ekvivalentna razina zaštite okoliša. Prema potrebi, mogu se uvrstiti i definicije za „novo postrojenje/pogon” i „postojeće postrojenje/pogon” specifične za sektor.

Zaključci o NRT-u sadrže određen broj pojedinačnih zaključaka koji ukazuju na tehniku/tehnike ili kombinaciju/kombinacije tehnika koje su najbolje raspoložive tehnike za postizanje određenog ekološkog cilja. Potrebno je navesti te tehnike u poglavlju o referentnom dokumentu o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje treba uzeti u obzir kod određivanja NRT-a”

Svaka pojedinačna najbolja raspoloživa tehnika može ali ne mora sadržavati povezanu razinu djelovanja u zaštiti okoliša. Povezana razina djelovanja u zaštiti okoliša može biti ili razina emisije ili neka druga vrsta razine djelovanja.

Kada ih se smatra korisnim za nadležna tijela i operatere, zaključci o NRT-u također mogu sadržavati izjave koje ukazuju kada se određene tehnike ne smatraju najboljim raspoloživim tehnikama te su stoga namjerno isključene iz zaključaka o NRT-u zbog, primjerice, slabog ili nevjerodostojnog djelovanja u zaštiti okoliša, nedostupnosti, gospodarskih učinaka, tehničkih i/ili ekonomskih razmatranja u vezi s naknadnom ugradnjom, učinaka prijenosa onečišćenja s medija na medij ili pouzdanosti rada.

U skladu s člankom 3. stavkom 12. Direktive 2012/75/EU, zaključci o NRT-u također se bave pitanjem praćenja u vezi s NRT-om (učestalost i metode praćenja). To je moguće postići uključivanjem zasebnih zaključaka o praćenju ili tako da oni budu sastavni dio drugih zaključaka poput onih kojima se predviđa opseg djelovanja u zaštiti okoliša.

Zaključci o NRT-u bave se i onim radnim uvjetima koji nisu uobičajeni (poput radnji uključivanja i isključivanja, curenja, kvarova, trenutačnih prekida rada i konačnog prestanka rada), kada se oni uzimaju u obzir u vezi sa zaštitom okoliša.

Zaključci o NRT-u tako su strukturirani da se nekoliko pojedinačnih zaključaka grupira prema zajedničkim značajkama, npr. pitanja zaštite okoliša, faze proizvodnog procesa, ili konačni proizvodi, prema potrebi.

3.2   Elementi u pojedinačnom zaključku o NRT-u

3.2.1.   Općenito

Svaki pojedinačni zaključak o NRT-u treba predstaviti u standardnom formatu, čija struktura uglavnom ovisi o tome je li razina djelovanja u zaštiti okoliša povezana s najboljom raspoloživom tehnikom ili ne.

Svaki pojedinačni zaključak o NRT-u numerira se kako bi se olakšalo upućivanje i počinje navođenjem postavljenih ciljeva/koristi zaštite okoliša (npr. spriječiti/smanjiti emisije prašine, spriječiti/smanjiti potrošnju vode, spriječiti/smanjiti nastajanje otpada), zatim slijedi „najbolja raspoloživa tehnika koja se koristi” i tehnike ili kombinacije tehnika koje se mogu koristiti da bi se postigao taj cilj ili ciljevi.

Svaki zaključak o NRT-u sadrži opis tehnike/tehnika ili kombinacije tehnika kako bi se postigli navedeni ciljevi/koristi zaštite okoliša i uključile informacije za ocjenu njegove primjenjivosti u predmetnom sektoru.

3.2.2   Opis tehnika

Opis tehnika treba biti kratak, ali treba sadržavati dovoljno informacija da može biti od koristi nadležnim tijelima i operaterima. Treba izbjegavati uporabu nedefiniranih kratica i tehničkog žargona. Zaključci o NRT-u moraju se temeljiti na kratkim opisima tehnika u poglavlju referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje treba uzeti u obzir kod određivanja NRT-a” (vidjeti odjeljak 2.3.7.)

Gdje je to bitno, opis treba obuhvatiti aspekte navedene u definiciji NRT-a (npr. održavanje, projektiranje, rad, razgradnja).

3.2.3   Informacije za ocjenu primjenjivosti tehnika

Osim ako je drukčije određeno, tehnike navedene u zaključcima o NRT-u obično su primjenjive u odnosu na predmetnu djelatnost. U slučaju kada postoje ograničenja u vezi s primjenjivošću za određenu tehniku, to se izričito navodi. Informacije iz poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje treba uzeti u obzir kod određivanja NRT-a” (vidjeti odjeljak 2.3.7., posebno informacije pod naslovima „Tehnički razlozi koji su relevantni za primjenjivost”, „Gospodarski učinci”, „Učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij”) trebaju osigurati osnovu za isticanje pitanja primjenjivosti u zaključcima o NRT-u.

Informacije za ocjenu primjenjivosti posebnih tehnika trebaju sadržavati sljedeće, ako je bitno: „novi” pogoni/postrojenja nasuprot „postojećim”, veličina pogona/postrojena, vrsta korištenog postupka, vrsta korištenog goriva ili sirovine, razine potrošnje, faktor opterećenja, prinos ili produktivnost, klimatski uvjeti i prostorni zahtjevi. Učinci prijenosa onečišćenja s medija na medij ne navode se osim ako oni ne uzrokuju ograničenja kod primjenjivosti.

3.3   Pojedinačni zaključci o NRT-u s povezanim razinama djelovanja u zaštiti okoliša

Razine djelovanja u zaštiti okoliša povezane s najboljim raspoloživim tehnikama mogu sadržavati:

razine emisija,

razine potrošnje,

druge razine (npr. učinkovitost smanjenja emisija).

Potrebno je uključiti razinu djelovanja u zaštiti okoliša povezanu s najboljim raspoloživim tehnikama tamo gdje za to postoji čvrsta osnova. To se izvodi na temelju informacija razmijenjenih s tehničkom radnom skupinom, vodeći pri tom računa o količini i kvaliteti specifičnih podataka za pogon koji su zaprimljeni tijekom razmjene informacija.

Razine djelovanja u zaštiti okoliša povezane s najboljim raspoloživim tehnikama izražavaju se kao rasponi, a ne kao pojedinačne vrijednosti. Raspon može odražavati razlike unutar određene vrste postrojenja (npr. razlike u razredu/čistoći i kvaliteti konačnog proizvoda, razlike u projektu, konstrukciji, veličini i kapacitetu postrojenja) koje kod primjene NRT-a uzrokuju razlike nastale djelovanjem u zaštiti okoliša.

Poželjno je koristiti se stvarnim rasponom, a ne iskazivanjem vrste „< X” jer se tako dobiva manje informacija. Prihvatljivo je koristiti se iskazivanjem vrste „< X do Y” (tj. „< X” za donju granicu razine, „Y” za gornju granicu) u slučajevima kada donju granicu razine nije moguće precizno utvrditi, npr. kada su podaci predočeni kod razmjene informacija blizu granice detekcije.

Europski ured za integrirano sprečavanje i kontrolu onečišćenja (dalje u tekstu: EIPPCB) i tehnička radna skupina ocjenjuju podatke prikupljene tijekom razmjene informacija (vidjeti poglavlje 5.) kako bi se dobila donja i gornja granica razine.

Kod određivanja donje granice raspona potrebno je uzeti u obzir rad postrojenja koji se postiže u uobičajenim radnim uvjetima najbolje raspoložive tehnike, pri čemu se postiže najbolje djelovanje u zaštiti okoliša kako je to predviđeno u razmjeni informacija (Poglavlje referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje treba uzeti u obzir kod određivanja NRT-a”) osim ako tehnička radna skupina izuzme to djelovanje iz raspona. U tom slučaju, u referentnom dokumentu o NRT-u navode se razlozi zašto je to djelovanje izuzeto, uzimajući pri tome u obzir da pogon koji ostvaruje najbolju učinkovitost kod određenog pokazatelja zaštite okoliša možda neće biti najbolji kod drugih pokazatelja.

Gornja granica raspona razine djelovanja u zaštiti okoliša povezane s najboljim raspoloživim tehnikama dobiva se razmatranjem raspona rada povezanog s primjenom NRT-a (8) kod uobičajenih radnih uvjeta.

Kod utvrđivanja razina djelovanja u zaštiti okoliša povezanih s NRT-om, mogu se koristiti zaokružene vrijednosti kako bi se u obzir uzela ograničenja u vezi s prikupljanjem podataka ili tehničkim pitanjima (npr. korištenje različitih metoda praćenja, netočnost mjerenja).

3.3.1   Pojedinačni zaključci o NRT-u s povezanim razinama emisija

Članak 3. stavak 13. Direktive 2010/75/EU određuje „razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama” kao „niz razina emisija koje su postignute u uobičajenim radnim uvjetima koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima”.

Članak 3, stavak 4. Direktive 2010/75/EU određuje „emisiju” kao „izravno ili neizravno ispuštanje tvari, vibracija, topline ili buke iz pojedinačnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu ili tlo”;

Članak 14. stavak 1. točka (f) upućuje na radnje uključivanja i isključivanja, curenja, kvarove, trenutačne prekide kao primjere „radnih uvjeta rada koji nisu uobičajeni”.

Pojedinačni zaključak o NRT-u s razinama emisija povezanih s NRT-om sadrži numerički niz razina emisija. Jedinice, referentni uvjeti (npr. razina kisika i dimnog plina, temperatura, tlak), ako je to primjenjivo, i razdoblje za izračun prosjeka (npr. prosjek po satu/danu/tjednu/mjesecu/godini) moraju se nedvojbeno odrediti. Ako se to smatra potrebnim i ako dostavljeni podaci to omogućuju, razine emisija povezane s NRT-om mogu se izraziti kao kratkoročni i dugoročni prosjeci (vidjeti također odjeljak 5.4.7.).

Mogu se dodati informacije radi pojašnjenja pod kojim uvjetima je moguće postići donju granicu razine emisija povezane s NRT-om ili da bi se izrazila različitost djelovanja različitih tehnika.

Primjer pojedinačnog zaključka o NRT-u koji uključuje razine emisija povezane s NRT-om prikazan je na slici 3.1.

Slika 3.1.

Primjer pojedinačnog zaključka o NRT-u koji uključuje razine emisija povezane s NRT-om

42.

Radi smanjenja emisija HOS-a iz postupka AA, kao najbolja raspoloživa tehnika koristi se jedna ili više dolje navedenih tehnika:

 

Tehnika

Opis

Primjenjivost

a

aa

[opis]

novi pogoni

b

bb

 

postojeći pogoni

c

cc

 

 

Razine emisija povezane s NRT-om za HOS su:

za nova postrojenja: 10–20 mg C/Nm3 kao dnevni prosjek pod referentnim uvjetima xx, yy, …

za postojeća postrojenja: 20–30 mg C/Nm3 kao dnevni prosjek pod referentnim uvjetima xx, yy, …

Razine emisija povezane s NRT-om možemo izraziti na jedan ili više načina ovisno o raspoloživim informacijama, uključujući i dolje navedene načine.

Kao koncentracije (masa ispuštene onečišćujuće tvari po volumnom udjelu). Općenito je to najučestaliji način izražavanja razina emisija, ali referentni uvjeti i razdoblja za izračun prosjeka ključni su za njihovu usporedbu.

Posebna opterećenja (masa ispuštene onečišćujuće tvari po masi proizvedenog proizvoda ili masi iskorištene sirovine). U određenim slučajevima, posebna opterećenja su bolji pokazatelj učinkovitosti od koncentracija, primjerice u slučaju kada su koncentracije onečišćujućih tvari povećane zbog mjera za smanjenje količina otpadnih voda i očuvanja energije, npr. zatvoreni vodni tokovi. Isto tako i u ovom slučaju razdoblja za izračun prosjeka od ključne su važnosti za usporedbu.

3.3.2.   Pojedinačni zaključci o NRT-u s povezanim razinama djelovanja u zaštiti okoliša koje nisu razine emisija

Razine djelovanja u zaštiti okoliša koje nisu razine emisija mogu se povezati s određenim najboljim raspoloživim tehnikama. Primjeri uključuju potrošnju materijala, vode ili energije, nastajanje otpada, učinkovitost smanjenja emisija za onečišćivače i trajanje vidljivih emisija.

Poželjno je da se razine potrošnje povezane s najboljim raspoloživim tehnikama izražavaju kroz potrošnju (npr. sirovine, energija, voda) kao masa dobivenog proizvoda (npr. u kg/t, MJ/t).

Što se tiče potrošnje energije i vode, razine potrošnje povezane s najboljim raspoloživim tehnikama također se mogu izražavati kroz potrošnju po masi sirovine (npr. MJ/t, m3/t).

U vezi s nastankom otpada, poželjno je da se razine djelovanja u zaštiti okoliša povezane s najboljim raspoloživim tehnikama izražavaju kroz masu nastalog otpada po masi dobivenog proizvoda (npr. u kg/t proizvoda). Izražavati se mogu i na druge načine poput izražavanja kroz masu nastalog otpada po masi sirovine. (npr. u kg/t).

Pojedinačni zaključci o NRT-u uključujući pridružene razine djelovanja u zaštiti okoliša koji nisu razine emisija, imat će sličnu strukturu kako je prikazano na slici 3.1. (s drugim razinama djelovanja u zaštiti okoliša umjesto razina emisija povezanih s NRT-om).

3.4   Pojedinačni zaključci o NRT-u bez razina djelovanja u zaštiti okoliša povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama

Pojedinačni zaključci o NRT-u bez razina djelovanja u zaštiti okoliša povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, npr. u vezi s praćenjem, sanacijom lokacije ili sustavima upravljanja okolišem bit će strukturirani na sličan način kako je prikazano na slici 3.1., uz iznimku informacija koje se tiču razina djelovanja u zaštiti okoliša povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama.

POGLAVLJE 4.

Organizacija razmjene informacija

4.1.   Uvod

Različite faze u procesu razmjene informacija i usvajanje zaključaka o NRT-u iz članka 13. Direktive 2010/75/EU opisane su u odjeljku 1.2.4.

Ovaj proces razmjene informacija često se još naziva i „proces Sevilla” jer ga koordinira tijelo EIPPCB-a sa sjedištem u Sevilli u Španjolskoj.

Uloge glavnih sudionika u ovom procesu opisane su u odjeljcima 4.2. do 4.5.

Važne ključne točke u procesu razmjene informacija, alati za razmjenu informacija i pitanja zaštite osobnih podataka opisani su u odjeljcima 4.6. do 4.8.

4.2.   Uloga Odbora uspostavljenog člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU

Članak 75. Direktive 2010/75/EU propisuje osnivanje odbora koji se sastoji od predstavnika svih država članica i koji Komisiji pomaže u okviru provedbe Direktive 2010/75/EU.

Članak 13. stavak 5. Direktive o industrijskim emisijama određuje da se odluke o zaključcima o NRT-u usvajaju u skladu s postupkom ispitivanja iz Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Odbor koji je uspostavljen člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU stoga mora biti uključen u donošenje odluka o zaključcima o NRT-u koji proizlaze iz razmjene informacija.

U skladu s člankom 13. stavkom 3., taj odbor je također uključen u raspravu i usvajanje „smjernica o prikupljanju podataka” i „smjernica za izradu referentnih dokumenata o NRT-u te osiguranju njihove kvalitete uključujući primjerenost njihovog sadržaja i formata” (tj. tog dokumenta).

4.3.   Uloga Foruma uspostavljenog u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU

Forum, uspostavljen u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU, predstavlja skupinu stručnjaka koje saziva i kojima predsjeda Komisija te u koji su uključeni predstavnici država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša. Imenovanje članova Foruma provodi se u skladu s Odlukom Komisije 2011/C 146/03 od 16. svibnja 2011. o uspostavljanju Foruma (10), koja također navodi koje su njegove zadaće.

Uloga Foruma, kako je opisano u uvodnoj izjavi 14. i u članku 13. Direktive 2010/75/EU, je osigurati učinkovitu, aktivnu i transparentnu razmjenu informacija kako bi se postigli visokokvalitetni referentni dokumenti o NRT-u kroz raspravu i davanjem mišljenja o praktičnim dogovorima za razmjenu informacija.

Glavna zadaća Foruma je ocijeniti ishod razmjene informacija o najboljim raspoloživim tehnikama vodeći računa o ovome dokumentu te dati svoje mišljenje o predloženom sadržaju referentnih dokumenata o NRT-u na temelju aktivnosti provedenih na tehničkoj razini (vidjeti odjeljak 1.3.). Članovi Foruma su odgovorni za imenovanje svojih predstavnika u tehničku radnu skupinu (vidjeti posebno odjeljak 4.4.2. koji se bavi zadaćama i profilom članova tehničke radne skupine) te za održavanje kontakta s njima tijekom postupka izrade kako bi se osigurala aktivna i učinkovita razmjena informacija.

Posebno, u skladu s člankom 13. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU, Forum daje svoje mišljenje o:

1.

poslovniku foruma;

2.

programu rada za razmjenu informacija;

3.

smjernicama za prikupljanje podataka;

4.

smjernicama o izradi referentnih dokumenata o NRT-u i osiguranju njihove kvalitete, uključujući primjerenost njihovog sadržaja i oblika.

Forum također predstavlja mjesto gdje se raspravljaju opća pitanja u vezi s razmjenom informacija. Dionici mogu preko foruma izraziti svoje mišljenje o postupku razmjene informacija. Forum može prema potrebi predlagati posebne aspekte koji se rješavaju tijekom izrade ili pregleda referentnog dokumenta o NRT-u.

4.4.   Uloga tehničkih radnih skupina

4.4.1.   Uspostavljanje tehničkih radnih skupina

Komisija uspostavlja (ili ponovno aktivira) tehničku radnu skupinu za izradu ili pregled referentnog dokumenta o NRT-u. Svaka tehnička radna skupina sastoji se od tehničkih stručnjaka koji predstavljaju države članice, industrije, nevladine organizacije koje promiču zaštitu okoliša i Komisiju.

Članovi tehničkih radnih skupina imenuju se kako bi sudjelovali u razmjeni informacija prvenstveno na temelju njihovog stručnog znanja na području tehnologije, gospodarstva, okoliša ili na regulativnom području (posebno u vezi s izdavanjem dozvola za industrijska postrojenja ili inspekcijski nadzor istih), a isto tako i na temelju njihovih sposobnosti za uključivanje gledišta krajnjeg korisnika referentnog dokumenta o NRT-u u postupak razmjene informacija.

Stručnjake za svaku tehničku radnu skupinu imenuju predstavnici foruma. U tu svrhu, članovi foruma prosljeđuju EIPPCB-u imena i kontaktne podatke imenovanih članova tehničkih radnih skupina.

Kako bi se predmetni industrijski sektori bolje uključili u tehničke radne skupine, koordinaciju imenovanja njihovih predstavnika mogu provoditi europska industrijska udruženja.

4.4.2.   Odgovornosti i zadaće tehničke radne skupine

Tehnička radna skupina izrađuje ili pregledava referentni dokument of NRT-u koji sadrži rezultate razmjene informacija o predmetnom sektoru.

Tehnička radna skupina predstavlja glavni izvor informacija za izradu ili pregled referentnog dokumenta o NRT-u. Stoga je nužno da članovi tehničke radne skupine aktivno sudjeluju u razmjeni informacija. Svojim uključivanjem u tehničku radnu skupinu, članovi se obvezuju na aktivno prikupljanje i dostavljanje informacija u rokovima koji su dogovoreni unutar tehničke radne skupine ili ih je predložio EIPPCB vodeći pri tom računa o pravilima tržišnog natjecanja.

Članovi tehničke radne skupine dužni su o svome radu u tehničkoj radnoj skupini izvješćivati predstavnika foruma koji ih je predložio, posebno u slučajevima kada se pojave pitanja u vezi s razmjenom informacija.

Član tehničke radne skupine preuzima sljedeće glavne zadatke:

1.

postići svijest o smjernicama u ovom dokumentu i njihovo razumijevanje;

2.

utvrditi i popisati nove/ažurirane ključne podatke i pitanja koja su relevantna za dobivanje ili ažuriranje zaključaka o NRT-u za predmetni sektor;

3.

aktivno prikupljati ciljane tehničke i ekonomske informacije koje su važne za sastavljanje/pregled referentnog dokumenta o NRT-u, uključujući posebno nove/ažurirane podatke o razinama emisija i potrošnje od postrojenja obuhvaćenih referentnim dokumentom o NRT-u (za sektor/državu članicu, koju član/članica predstavlja), u skladu s postupkom usuglašenim od strane tehničke radne skupine na temelju općih smjernica EIPPCB-a koje su u skladu s načelima iz poglavlja 5. ovog dokumenta, a također i s ciljem rješavanja pitanja poput povjerljivih poslovnih podataka, osjetljivih informacija iz propisa o tržišnom natjecanju, sukoba interesa i drugih povezanih pitanja;

4.

provjeravati kvalitetu prikupljenih podataka i informacija prije nego ih se dostavi EIPPCB-u, a posebno podataka koji su sadržani u predlošcima odnosno upitnicima u koji se unose podaci radi prikupljanja informacija o određenom pogonu ili postrojenju (vidjeti odjeljke 5.4. i 5.5.);

5.

podijeliti prikupljene podatke s drugim članovima tehničke radne skupine i s EIPPCB-om neposrednom objavom u informacijskom sustavu NRT-a (vidjeti odjeljak 4.7.1.), uz moguću iznimku povjerljivih poslovnih informacija ili osjetljivih informacija iz propisa o tržišnom natjecanju;

6.

pravovremeno odgovoriti na zahtjeve EIPPCB-a za dodatnim informacijama ili pojašnjenjima (vidjeti odjeljak 1.2.4.);

7.

iznijeti primjedbe unutar određenih rokova u vezi s formalnim nacrtima referentnih dokumenata o NRT-u ili drugim dokumentima koje je izradio EIPPCB;

8.

prisustvovati sastancima tehničke radne skupine i aktivno sudjelovati na njima;

9.

razmjenjivati iskustva (npr. tijekom posjeta lokaciji) s EIPPCB-om i drugim članovima tehničke radne skupine;

10.

identificirati i uspostaviti kontakte/mreže s dionicima koji nisu članovi tehničke radne skupine (npr. sa skupinama stručnjaka u sjeni, nadležnim tijelima, operaterima ili skupinama operatera, nacionalnim skupinama), kako bi se stekla iskustva koja se zatim dijele s ostalim članovima tehničke radne skupine i EIPPCB-om.

Članovi tehničke radne skupine dužni su unijeti u informacijski sustav NRT-a sve informacije koje su prikupili i dostavili tijekom postupka izrade ili pregleda referentnih dokumenata o NRT-u (vidjeti odjeljak 4.7.1.) uz moguću iznimku povjerljivih poslovnih informacija ili osjetljivih informacija iz propisa o tržišnom natjecanju (vidjeti odjeljak 5.3.). Iznimno, podaci se mogu dostaviti preko drugih elektroničkih medija, npr. elektroničkom poštom.

Članovi tehničke radne skupine većinu svoga posla obavljaju izvan plenarnih sastanaka dostavljanjem informacija i pregledom nacrta prijedloga tekstova. Posebno, da bi se referentni dokument o NRT-u uspješno oblikovao, tehnička radna skupina mora detaljno i u ograničenom vremenskom razdoblju odgovoriti na bitne nacrte. Premda se u postupku odlučivanja tehničke radne skupine očekuje postizanje konsenzusa, on ipak nije preduvjet te je zadaća EIPPCB-a odražavati relevantne raspoložive informacije u referentnom dokumentu o NRT-u.

4.4.3.   Podskupine tehničke radne skupine

Kod rješavanja posebnih pitanja u okviru svog rada, tehnička radna skupina može uspostaviti podskupine kako bi one preuzele posebne zadaće poput prikupljanja, analiziranja, strukturiranja informacija i podataka te raspravljanja o njima i primjedbama na predložene nacrte tekstova, ili pripremanja i izrade predložaka ili dokumenata. EIPPCB upravlja djelovanjem takvih podskupina na transparentan način, pri čemu je svakom članu tehničke radne skupine omogućen pristup skupinama te praćenje i razumijevanje aktivnosti i rezultata rada podskupine (npr. dnevni redovi sastanaka, zapisnici i izvješća pravodobno se unose u informacijski sustav NRT-a).

Sastanci podskupina tehničkih radnih skupina održavaju se u prostorijama Komisije u Sevilli u Španjolskoj ili na drugim lokacijama.

Rasprave i rad u podskupinama ne mogu zamijeniti plenarne sastanke tehničke radne skupine gdje se donose odluke sudjelovanjem cijele tehničke radne skupine.

4.4.4.   Posjeti lokaciji

Posjeti lokaciji mogu poslužiti kao instrument za prikupljanje i potvrđivanje informacija koje se koriste u izradi ili pregledu referentnih dokumenata o NRT-u. Članovi tehničkih radnih skupina mogu EIPPCB-u i drugim članovima tehničkih radnih skupina predložiti posjete lokaciji. O datumima posjeta lokaciji potrebno je dostatno unaprijed obavijestiti cijelu tehničku radnu skupinu kako bi se u mjeri u kojoj je to moguće omogućilo sudjelovanje predstavnika lokalnih nadležnih tijela i zainteresiranih članova tehničke radne skupine te izbjegao mogući sukob interesa. Pomoću informacijskog sustava NRT-a (vidjeti odjeljak 4.7.1.) svim se članovima tehničke radne skupine stavljaju na raspolaganje kratka izvješća o takvim posjetima lokaciji.

4.4.5.   Uključivanje dobavljača opreme u razmjenu informacija

Na aktivno sudjelovanje u razmjeni informacija treba pozvati „dobavljače opreme” koji mogu osigurati vrijedne tehničke i ekonomske podatke i informacije potrebne za izradu i pregled referentnih dokumenata o NRT-u, pri čemu oni mogu sudjelovati neposredno kao članovi tehničke radne skupine ili posredno kao stručnjaci koji daju informacije EIPPCB-u ili drugim članovima tehničke radne skupine.

Izraz „dobavljač opreme” treba prije svega tumačiti u širem smislu kako bi se u razmjeni informacija proširile granice znanja. Ključno mjerilo za uključivanje dobavljača opreme u postupak razmjene informacija je da oni raspolažu s mjerodavnim tehničkim i ekonomskim znanjima ili informacijama koje bi mogle biti od koristi za razmjenu informacija o NRT-u i povezano praćenje. Načelno se time isključuju puki komercijalni posrednici (veletrgovci) koji se zbog zarade bave prodajom opreme ili pružanjem usluga operaterima/vlasnicima postrojenja, a da pri tom nužno ne raspolažu zadovoljavajućim tehničkim poznavanjem funkcije „opreme” i njezine operativne učinkovitosti.

Tehničko i ekonomsko znanje odnosno informacije kojima raspolažu „dobavljači opreme” može se primijeniti kod raznih djelatnosti poput osmišljavanja, projektiranja, licenciranja, proizvodnje/izrade, dostave, rada, održavanja, praćenja i razgradnje pogona ili postrojenja ili dijela pogona odnosno postrojenja (npr. procesa, sustava, sastavnog dijela).

Predstavnik poduzeća „dobavljača opreme” koji je predložen za člana tehničke radne skupine mora de facto predstavljati „dobavljače opreme” općenito ili u određenom podsektoru (a ne djelovati isključivo kao predstavnik poduzeća u kome je zaposlen) kako bi se osigurala primjerena zastupljenost sektora.

Stoga se preporuča uključiti predstavnike udruženja dobavljača opreme kad god je to moguće, preko kojih individualna poduzeća mogu dobiti informacije.

4.5.   Uloga EIPPCB-a

Uloga EIPPCB-a je koordinacija razmjene informacija i osiguravanje da se informacije za izradu ili pregled referentnih dokumenata o NTR-u prikupljaju i obrađuju u skladu sa smjernicama iz ovog dokumenta.

Znanstveno osoblje EIPPCB-a predvodi rad tehničke radne skupine koja je uspostavljena za svaki pojedinačni referentni dokument o NRT-u.

EIPPCB usmjerava rad u vezi s određivanjem NRT-a kako je definirano u Direktivi 2010/75/EU, poštujući pri tome načela tehničke stručnosti, transparentnosti i neutralnosti. Taj posao podrazumijeva i neovisne provjere i analize informacija prikupljenih za potrebe dobivanja zaključaka o NRT-u.

Ako članovi tehničke radne skupine pruže nepotpune ili nedostatne informacije, EIPPCB o tome obavješćuje tehničku radnu skupinu i forum te zahtjeva da se one dopune. K tome, sam EIPPCB nastoji dopuniti manjkave informacije aktivnim traženjem podataka koji nedostaju ili su nepotpuni (npr. tijekom posjeta lokaciji– vidjeti odjeljak 4.4.4. – ili kontaktiranjem osoba/institucija koje nisu izravno zastupljene u tehničkoj radnoj skupini). Nadalje, EIPPCB može organizirati telefonske ili video konferencije ako je potrebno raspraviti neka pitanja u vezi s izradom ili pregledom referentnog dokumenta o NRT-u.

U ostvarenju svoje uloge, EIPPCB posebno provodi sljedeće zadaće:

1.

aktivno sudjeluje i pomaže kod prikupljanja informacija te izrađuje nacrte referentnih dokumenata o NRT-u;

2.

provjerava dostavljene podatke/informacije te, prema potrebi, zahtijeva dopune/pojašnjenja od osobe koja je te podatke/informacije dostavila;

3.

vodi tehničke rasprave na plenarnim sastancima tehničke radne skupine i njezinih podskupina te predsjedava tim sastancima (vidjeti također odjeljke 4.6.2 i 4.4.3.);

4.

omogućuje cjelovito upravljanje alatom za sudjelovanje u informacijskom sustavu NRT-a (vidjeti odjeljak 4.7.1.) kako bi se osigurala transparentna razmjena informacija;

5.

na sastancima foruma predlaže konačan nacrt referentnih dokumenata o NRT-u (vidjeti odjeljak 4.3.).

Ostale zadaće koje EIPPCB izvršava navedene su u drugim dijelovima ovog dokumenta, posebno u odjeljcima 4.6. do 4.7.

Član osoblja EIPPCB-a koji vodi razmjenu informacija o pojedinačnom referentnom dokumentu o NRT-u mora vrlo dobro poznavati procesni inženjering, pitanja zaštite okoliša, propise industrijskog sektora, postupke za izdavanje dozvola u području zaštite okoliša i politiku zaštite okoliša EU-a te dobro poznavati i razumjeti relevantni industrijski sektor.

Među potrebne ključne kompetencije ubrajaju se tehničko znanje, organizacijske sposobnosti, komunikacijske vještine, vještine pisanja, neutralnost, integritet i poznavanje engleskog jezika za obavljanje poslova i pisanje stručnih dokumenata.

4.6.   Ključne točke u razmjeni informacija

4.6.1.   Sastavljanje „popisa želja”

Kod pregleda referentnog dokumenta o NRT-u, u trenutku ponovne aktivacije tehničke radne skupine, članovi Foruma moraju predložiti svog predstavnika ili predstavnike u tehničkim radnim skupinama, a zatim se tim članovima tehničke radne skupine šalje zahtjev da sastave popis „želja” na temelju kojih će se organizirati i oblikovati rasprava na inicijalnom sastanku (vidjeti odjeljak 4.6.2.2.).

Zbog usredotočenosti na pregled referentnog dokumenta o NRT-u, navedene želje prvenstveno se trebaju baviti glavnim pitanjima poput pitanja u vezi s:

1.

područjem primjene i strukturom referentnog dokumenta o NRT-u (vidjeti odjeljke 2.3.3. i 2.2.);

2.

manjkavim, zastarjelim, nepotpunim ili nejasnim najboljim raspoloživim tehnikama ili razinama djelovanja u zaštiti okoliša povezanim s najboljim raspoloživim tehnikama, (vidjeti odjeljak 2.3.8. i Poglavlje 3.);

3.

vrstom i formatom podataka o pojedinačnim pogonima ili postrojenjima koji se trebaju prikupiti za potrebe preispitivanja (vidjeti odjeljak 5.4.);

4.

ažuriranjem niza trenutačno praćenih razina emisija i potrošnje za cjelokupni proces (ili procese) i njegove (njihove) pod-procese, uključujući naznaku korištene tehnike;

5.

novim „tehnikama koje se trebaju uzeti u obzir kod određivanja NRT-a uključujući nove „tehnike u nastajanju” i procese, provedbom kojih bi se sektoru osigurala korist po okoliš i/ili ekonomska korist (vidjeti odjeljke 2.3.7. i 2.3.9.);

6.

poboljšanjem postojećih tehnika i procesa u vezi sa zaštitom okoliša i/ili ekonomskim aspektima (vidjeti odjeljak 2.3.7.).

Zbog toga kod izrade prijedloga želja primarnu pažnju treba posvetiti dijelovima referentnog dokumenta o NRT-u u vezi sa „Sadašnjim razinama emisija i potrošnje” (vidjeti odjeljak 2.3.6.), ali uglavnom u vezi s „Tehnikama koje je potrebno uzeti u obzir pri određivanju najboljih raspoloživih tehnika” (vidjeti odjeljak 2.3.7.), „Zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)” (vidjeti odjeljak 2.3.8.), „Tehnikama u nastajanju” (vidjeti odjeljak 2.3.9.) i „Zaključnim primjedbama i preporukama za budući rad” (vidjeti odjeljak 2.3.10.).

Pitanja od manje važnosti (npr. pravopisne greške) ne navode se u „popisu želja”. Članovi tehničke radne skupine imaju mogućnost postaviti takva pitanja drugim članovima tehničke radne skupine tijekom početnog razdoblja prikupljanja podataka, a isto tako i tijekom razdoblja za iznošenje komentara za svaki pojedinačni nacrt referentnog dokumenta o NRT-u.

„Popis želja” treba sadržavati zbirku novih i dostupnih informacija koje tehnička radna skupina želi prikupiti i podijeliti.

Kako bi popis želja u cijelosti bio koristan, potrebno mu je priložiti:

1.

bitan razlog;

2.

popratne dokumente/informacije, ako postoje;

3.

prijedloge o vrsti i formatu relevantne informacije te o metodi prikupljanja informacija koje se smatraju potrebnim za pregled.

4.6.2.   Sastanci tehničke radne skupine

4.6.2.1.   Općenito

Plenarni sastanci tehničke radne skupine (npr. inicijalne i završne sjednice tehničke radne skupine) organizira i njima predsjedava EIPPCB u prostorijama Komisije u Sevilli, u Španjolskoj. Radni jezik na tim sastancima je engleski. Kao podloga za te sastanke tehničkih radnih skupina koristi se izvješće o stanju koje izrađuje EIPPCB u kojem su utvrđena pitanja predložena za raspravu te koje se unaprijed šalje svim članovima tehničke radne skupine prije sastanka (vidjeti odjeljak 1.2.4.).

EIPPCB može organizirati dodatne ad hoc sastanke s jednim ili više članova tehničke radne skupine na kojima se raspravljaju ili pojašnjavaju pojedinačna pitanja ili komentari koje su iznijeli članovi tehničke radne skupine s ciljem postizanja što uspješnijeg ishoda procesa razmjene informacija (vidjeti također odjeljak 4.4.3. o podskupinama tehničke radne skupine).

EIPPCB vodi kratke zapisnike ili zapisnike s plenarnih sastanaka i ad hoc sastanaka tehničke radne skupine te ih unosi u informacijski sustav NRT-a.

4.6.2.2.   Inicijalni sastanak

Kao što je navedeno u odjeljku 4.6.1., popis želja služi kao temelj za organiziranje i strukturiranje rasprave na inicijalnom sastanku za potrebe pregleda referentnog dokumenta o NRT-u.

Na inicijalnom se sastanku posebno obrađuju dolje navedene točke te donose zaključci o njima:

1.

područje primjene i struktura referentnog dokumenta o NRT-u;

2.

vrsta i opseg informacija koje se prikupljaju tijekom pregleda. Posebno je potrebno donijeti zaključke o:

i.

predlošku (predlošcima) za prikupljanje informacija i izvješćivanje u pojedinačnom sektoru (vidjeti također odjeljke 5.4. i 5.5.) te strategiji za difuziju tih predložaka kako bi se posebno spriječilo da operateri primaju višestruke zahtjeve za podacima i spriječio nastanak velikih količina podataka koje nije moguće upotrijebiti;

ii.

načinima za osiguranje reprezentativnosti niza podataka potrebnog za izvođenje zaključaka o NRT-u;

3.

postupak koji, prema potrebi, utvrđuje tehnička radna skupina te ga pojašnjava u referentnom dokumentu o NRT-u:

i.

što se smatra „uobičajenim” radnim uvjetima a što „onima koji nisu uobičajeni” za djelatnosti iz područja primjene referentnog dokumenta o NRT-u;

ii.

koje su mjere predviđene za sprečavanje onečišćenja ili, u slučaju kada to nije izvedivo, za njegovo smanjenje u radnim uvjetima koji nisu uobičajeni (poput uključivanja ili isključivanja, zaobilaženja sustava smanjenja emisija; vidjeti također odjeljak 2.3.7.).

4.

opći raspored rada na temelju tipičnog radnog procesa opisanog u odjeljku 1.2.4., posebno rok za primitak većine informacija nakon inicijalnog sastanka;

5.

specifične zadaće tehničke radne skupine, pri čemu se posebno navodi koji se član tehničke radne skupine obavezao dostaviti određenu informaciju.

6.

Na inicijalnim sastancima članovi tehničke skupine mogu se informirati o pitanjima koja je potrebno dosljedno razmotriti u svakom referentnom dokumentu o NRT-u, posebno o:

i.

načinima kako postupati s potencijalno povjerljivim poslovnim informacijama i osjetljivim informacijama na temelju propisa o tržišnom natjecanju, u primjerima sukoba interesa i povezanim pitanjima (vidjeti odjeljak 5.3.);

ii.

interakcijama s drugim referentnim dokumentima o NRT-u (i „horizontalnim” i „vertikalnim”, vidjeti odjeljak 1.1.2.);

iii.

posebnim instrumentima koje će tehnička radna skupina koristiti za prikupljanje, razmjenu i analiziranje informacija. Informacijski sustav NRT-a (vidjeti odjeljak 4.7.1.) posebno se predstavlja tehničkoj radnoj skupini, uključujući postupke dostavljanja informacija utvrđene na inicijalnom sastanku (vidjeti odjeljak 4.6.3.).

Ključna pitanja za raspravu na inicijalnom sastanku i prijedlozi EIPPCB-a sadržani su u izvješću o stanju koje se dostavlja članovima tehničke radne skupine najmanje četiri tjedna prije sastanka.

4.6.2.3.   Završni sastanak tehničke radne skupine

4.6.2.3.1.   Općenito

Na završnom sastanku tehničke radne skupine rješavaju se otvorena pitanja s ciljem zaključivanja tehničkih rasprava unutar tehničke radne skupine.

Na završnom se sastanku posebno rješavaju dolje navedene točke te donose zaključci o njima:

1.

sadržaj i struktura zaključaka o NRT-u (vidjeti poglavlje 3.);

2.

moguće promjene u sadržaju poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje treba uzeti u obzir kod određivanja NRT-a” (vidjeti odjeljak 2.3.7.) i „Tehnike u nastajanju” (vidjeti odjeljak 2.3.9.);

3.

pitanja koja se trebaju navesti u odjeljku referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Završne primjedbe i preporuke za budući rad” (vidjeti odjeljak 2.3.10.).

Najvažnija pitanja o kojima se raspravlja na završnom sastanku tehničke radne skupine i prijedlozi EIPPCB-a bit će detaljno navedeni u izvješću o stanju koje se dostavlja članovima tehničke radne skupine najmanje četiri tjedna prije održavanja sastanka. To izvješće o stanju treba sadržavati barem ocjenu glavnih komentara koji su pristigli (vidjeti odjeljak 4.6.6.). Isto tako, tehničkoj radnoj skupini EIPPCB dostavlja barem najnoviju verziju poglavlja o referentnom dokumenta o NRT-u pod nazivom „Sadašnje razine emisija i potrošnje” (vidjeti odjeljak 2.3.6.), „Tehnike koje je potrebno razmotriti kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika” (vidjeti odjeljak 2.3.7.) i „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)” (vidjeti odjeljak 2.3.8.).

Cilj završnog sastanka tehničke radne skupine je donijeti zaključke konsenzusom među prisutnim članovima tehničke radne skupine. Dobro utemeljena izdvojena mišljenja (ako ih ima) bilježe se kako je navedeno u odjeljku 4.6.2.3.2. dolje.

4.6.2.3.2.   Podijeljena mišljenja

Najbolje raspoložive tehnike i razine djelovanja u zaštiti okoliša (vidjeti odjeljak 3.3.) povezane s najboljim raspoloživim tehnikama sastavlja EIPPCB na temelju informacija koje su mu na raspolaganju u trenutku distribucije nacrta tehničkoj radnoj skupini za potrebe svog završnog sastanka (vidjeti odjeljak 4.6.2.3.). Takve informacije mogu sadržavati sve specifične prijedloge za NRT ili povezane razine djelovanja u zaštiti okoliša koje je EIPPCB-u dostavila tehnička radna skupina.

Ako se članovi radne skupine ne slažu s nacrtom zaključaka o NRT-u, od njih se očekuje da iznesu pouzdane tehničke i gospodarske argumente te argumente o prijenosu onečišćenja s medija na medij, a koji su relevantni u njihovom slučaju. Takve argumente treba prvotno predložiti kao komentare na formalni nacrt referentnog dokumenta o NRT-u unutar razdoblja predviđenog za konzultacije (vidjeti odjeljak 1.2.4.).

Ako na kraju tehnička radna skupina ne postigne konsenzus o određenom pitanju, tada se o izdvojenim mišljenjima i njihovim razlozima izvješćuje u referentnom dokumentu o NRT-u u odjeljku pod nazivom „Završne primjedbe i preporuke za budući rad” samo ako su oba dolje navedena uvjeta ispunjeni:

1.

izdvojeno mišljenje temelji se na informacijama koje su već dostupne EIPPCB-u u trenutku izrade nacrta zaključaka o NRT-u za referentni dokument o NRT-u ili su dostavljene u razdoblju predviđenom za davanje komentara u vezi s tim nacrtom;

2.

predmetni član (članovi) tehničke radne skupine dostavio je valjani razlog koji podupire podijeljeno mišljenje. EIPPCB smatra razlog valjanim ako ga podupiru odgovarajući tehnički i ekonomski podaci ili informacije te podaci o prijenosu onečišćenja s medija na medij koji se odnose na definiciju najbolje raspoložive tehnike.

Države članice, nevladine organizacije koje promiču zaštitu okoliša ili industrijska udruženja koja daju ili podupiru podijeljeno mišljenje izričito su imenovani u dokumentu (vidjeti odjeljak 2.3.10.).

4.6.3.   Prvi krug prikupljanja podataka nakon inicijalnog sastanka

Osim popunjenih predložaka/upitnika (vidjeti odjeljak 5.4.), uz informacije koje su obećane ili utvrđene u zaključcima inicijalnog sastanka (vidjeti odjeljak 4.6.2.2.) te dostavljene EIPPCB-u, prilažu se jedan ili nekoliko „shematskih prikaza raspoređivanja informacija” koji upućuju na koji se dio referentnog dokumenta o NRT-u svaka pojedinačna dostavljena informacija odnosi.

Poželjno je da se uz dostavljenu informaciju prilože konkretni prijedlozi u obliku nacrta tekstova za referentni dokument o NRT-u te odjeljak ili odjeljci gdje ih se treba umetnuti. Ti prijedlozi teksta moraju ispunjavati zahtjeve iz ovih smjernica, posebno iz odjeljka 2.3.

Informacije se dostavljaju po mogućnosti na engleskom jeziku jer su na taj način dostupnije različitim članovima tehničke radne skupine.

EIPPCB ocjenjuje „shematske prikaze raspoređivanja informacija” koji su mu dostavljeni i šalje povratnu informaciju tehničkoj radnoj skupini posebno o tome je li on uzeo u obzir dostavljenu informaciju za referentni dokument o NRT-u i, ako da, na koji način. EIPPCB daje takvu povratnu informaciju prilikom prosljeđivanja prvog nacrta referentnog dokumenta o NRT-u. Ako se podaci koje je predao jedan od članova tehničke radne skupine ne mogu uzeti u obzir, EIPPCB o tome treba što je prije moguće obavijestiti predmetnog člana kako bi on dostavio bolje informacije.

4.6.4.   Zahtjevi za dodatnim informacijama

EIPPCB šalje zahtjeve tehničkoj radnoj skupini za dodatnim informacijama radi prikupljanja važnih informacija kako bi se odredio NRT i razine djelovanja u zaštiti okoliša povezane s najboljim raspoloživim tehnikama koje nisu bile utvrđene na inicijalnom sastanku (vidjeti odjeljak 4.6.2.2.) ili nisu bile pribavljene tijekom prvog kruga prikupljanja podataka. Zahtjevi za dodatnim informacijama ne traže dugotrajno razdoblje prikupljanja podataka. Tehničkoj radnoj skupini dostavlja se povratna informacija o rezultatu zahtjeva za dodatnim informacijama.

4.6.5.   Radni dokumenti i formalni nacrti referentnog dokumenta o NRT-u

4.6.5.1.   Formalni nacrti

Formalni nacrti novog ili pregledanog referentnog dokumenta o NRT-u u skladu s odjeljkom 1.2.4. uključuju sve dijelove navedene u odjeljku 2.3., s mogućom iznimkom poglavlja o referentnom dokumentu o NRT-u pod nazivom „Najbolje raspoložive tehnike” i odjeljka o referentnom dokumentu o NRT-u pod nazivom „Završne primjedbe i preporuke za budući rad”.

Uz formalni nacrt, koji nije završni formalni nacrt, potrebno je najmanje priložiti ocjenu svih važnih komentara koji su podneseni u vezi s prethodnim formalnim nacrtom (vidjeti odjeljak 4.6.6.). EIPPCB daje povratnu informaciju tehničkoj radnoj skupni o svim podnesenim komentarima (kako važnima tako i onima koji su od manje važnosti) prije nego što se referentni dokument o NRT-u predstavi Forumu, kako predviđa odjeljak 4.6.6.

Svaki formalni nacrt pregledanog referentnog dokumenta o NRT-u predaje se u obliku pročišćenog teksta u kojem su istaknute nove informacije te izvršene izmjene u usporedbi s:

1.

prethodno objavljenom verzijom referentnog dokumenta o NRT-u;

2.

informacijama iz prethodnog (prethodnih) nacrta koji su razrađeni tijekom postupka pregleda.

EIPPCB šalje tehničkoj radnoj skupini formalne nacrte kako bi članovi mogli izvršiti stručni pregled i prikupiti informacije koje nedostaju. Komentari se prosljeđuju EIPPCB-u u utvrđenom roku (vidjeti odjeljke 1.2.4. i 4.6.6.) na propisanim obrascima.

4.6.5.2.   Radni nacrti

Radi postizanja veće transparentnosti tekućeg posla, tijekom izrade/pregleda referentnog dokumenta o NRT-u, EIPPCB može odlučiti da se pored formalnih nacrta referentnog dokumenta o NRT-u pošalje i radna verzija referentnog dokumenta o NRT-u ili njegovih dijelova kao radni dokument kako bi se tehnička radna skupina informirala i konzultirala pri čemu je njezinim članovima dana mogućnost dobrovoljnog iznošenja svojih komentara.

Međutim, EIPPCB treba tehničkoj radnoj skupini jasno istaknuti pitanja o kojima on očekuje njihove komentare te pritom naglasiti kako je riječ o neformalnim konzultacijama koje ne zamjenjuju postupak formalnih konzultacija. Te neformalne konzultacije mogu poslužiti, primjerice, za naglašavanje mogućih praznina u podacima čime se inicira daljnje prikupljanje informacija. Članovi tehničke radne skupine dužni su savjetovati se s drugim stručnjacima ako to smatraju potrebnim.

U primjeru zaključaka o NRT-u (vidjeti odjeljak 2.3.8.) ne primjenjuje se takav pristup te se prije izdavanja formalnog nacrta može proslijediti samo predložena struktura (sadržaj).

4.6.6.   Primjedbe na formalne nacrte referentnih dokumenata o NRT-u

Nakon prosljeđivanja svakog formalnog nacrta referentnog dokumenta o NRT-u, članovi tehničke radne skupine imaju na raspolaganju razdoblje od najmanje osam tjedana za iznošenje svojih komentara i prijedloga o dokumentu (vidjeti odjeljak 1.2.4.). To se ne odnosi na završne nacrte koji su nastali nakon završnog sastanka tehničke radne skupine (vidjeti odjeljak 4.6.2.3.) gdje se predviđa razdoblje od najmanje četiri tjedna za iznošenje komentara kako bi se usredotočilo na izvršene izmjene koje su rezultat zaključaka sa završnog sastanka.

Glavni cilj konzultacija je pozvati članove tehničke radne skupine na stručni pregled i provjeru informacija u dokumentu te da dopune podatke koji nedostaju tako da dostave dodatne podatke. U izvanrednim i opravdanim slučajevima kada je potrebno prikupiti detaljnije informacije koje trebaju potkrijepiti podnesene komentare, to je potrebno jasno istaknuti u komentarima i takva se informacija mora predati najkasnije u razdoblju od tri mjeseca nakon roka za podnošenje komentara.

Kako bi postupak pregleda referentnog dokumenta o NRT-u bio usmjereniji i brže se odvijao, dostavljeni komentari na prvi nacrt (ili prvi i drugi nacrt, vidjeti odjeljak 1.2.4.) dijele se u dvije skupine:

1.

prva skupina sadrži komentare koje članovi tehničke radne skupine smatraju „važnima” (tj. komentari koji utječu na zaključke o NRT-u, na područje primjene ili strukturu referentnog dokumenta o NRT-u);

2.

druga skupina sadrži komentare koji su „od manje važnosti” (npr. pravopisne greške, komentari koji ne utječu na zaključke o NRT-u).

Članovi tehničke radne skupine dužni su svaki svoj komentar uvrstiti u jednu od ove dvije skupine prije nego što svoje komentare pošalju EIPPCB-u. EIPPCB pak sređuje i prosljeđuje statističke podatke na temelju tog razlikovanja po skupinama kako bi okvirno ukazao na količinu posla te pomogao kod utvrđivanja ključnih pitanja još u ranoj fazi postupka.

EIPPCB daje prednost komentarima koji su „važni” te se oni uzimaju u obzir prije objave sljedećeg formalnog nacrta. Komentare koji su „od manje važnosti” možda se neće u cijelosti uzeti u obzir u sljedećem formalnom nacrtu. Međutim, obje vrste komentara se u cijelosti uzimaju u obzir prije izrade završnog nacrta.

Prilikom slanja novog formalnog nacrta ili izvješća o stanju na završni sastanak tehničke radne skupine (vidjeti odjeljak 4.6.2.), EIPPCB dostavlja tehničkoj radnoj skupini detaljno pojašnjenje o tome kako su njihovi „važni” komentari uzeti u obzir. Prije predstavljanja referentnog dokumenta o NRT-u Forumu, EIPPCB daje povratnu informaciju tehničkoj radnoj skupini o načinu na koji su svi komentari bili uzeti u obzir (vidjeti odjeljak 4.3.).

4.7.   Instrumenti razmjene informacija

4.7.1.   Informacijski sustav NRT-a

Informacijski sustav NRT-a je internetska softverska aplikacija oblikovana na način kojim se pojednostavljuje razmjena informacija o NRT-u i unutarnji postupak koji se provodi u okviru EIPPCB-a u vezi s izradom ili pregledom referentnih dokumenata o NRT-u. Pored osoblja EIPPCB-a, pristup informacijskom sustavu NRT-a imaju još samo osobe imenovane od strane Foruma i tehničke radne skupine. U informacijskom sustavu NRT-a nalaze se kontakt podaci članova tehničke radne skupine kako bi se olakšao postupak razmjene informacija unutar svake tehničke radne skupine.

Sustav je prije svega uspostavljen kako bi pomogao EIPPCB-u u organiziranju i upravljanju informacijama u vezi s referentnim dokumentom o NRT-u, kako bi se omogućila transparentnost i izrada kvalitetnih referentnih dokumenata o NRT-u.

Informacijski sustav NRT-a omogućava transparentnost kod izrade i pregleda referentnih dokumenata o NRT-u. U tu svrhu, sve prikupljene informacije u okviru izrade ili pregleda referentnih dokumenata o NRT-u dostupne su u informacijskom sustavu NRT-a, uz iznimku povjerljivih i osjetljivih informacija (vidjeti odjeljak 5.3.).

EIPPCB je odgovoran za cjelokupno upravljanje informacijama u informacijskom sustavu NRT-a. EIPPCB uređuje informacije/dokumente u informacijskom sustavu NRT-a (u konačnici preraspoređuje dokumente koje je u sustav izravno unio član tehničke radne) tako da ih članovi tehničke radne skupine i Foruma mogu posebno lako pronaći.

EIPPCB je posebno odgovoran da su u informacijskom sustavu NRT-a dostupne informacije o sastancima tehničke radne skupine i njezinih podskupina (npr. izvješća o stanju, zapisnici i prezentacije sa sastanaka) te komentari članova tehničke radne skupine koji su pristigli tijekom sastavljanja nacrta referentnih dokumenata o NRT-u i povratne informacije EIPPCB-a o tim komentarima (vidjeti odjeljak 4.6.6.).

Članovi tehničke radne skupine dužni su sami unositi svoje individualne priloge u informacijski sustav NRT-a. Na stranici informacijskog sustava NRT-a dostupan je korisnički priručnik za korisnike informacijskog sustava NRT-a. U slučajevima kada iz praktičnih razloga nije moguće objaviti informacije u informacijskom sustavu NRT-a (npr. ako se EIPPCB-u dostavlja knjiga), moguće je koristiti se i drugim načinima za dostavljanje informacija EIPPCB-u (npr. redovnom poštom, faksom). Međutim, to se ne smatra uobičajenom praksom, a informacije u elektroničkom obliku trebaju se neposredno unositi u informatički sustav NRT-a kako je ranije navedeno.

Informacijski sustav NRT-a omogućava automatsko (npr. dnevno) slanje obavijesti članovima tehničke radne skupine o novim informacijama koje su unesene u sustav te informaciju o tome jesu li članovi skupine pristupili informaciji koja je unesena u posljednja 24 sata.

Informacije koje su prikupljene tijekom izrade ili pregleda referentnog dokumenta o NRT-u dostupne su preko informacijskog sustava NRT-a (vidjeti odjeljak 4.7.1.).

4.7.2.   Internetska stranica EIPPCB-a

Internetska stranica EIPPCB-a (http://eippcb.jrc.ec.europa.eu) predstavlja glavni instrument za prosljeđivanje referentnih dokumenata o NRT-u i njegovih nacrta. Internetska stranica sadrži:

1.

opće informacije o Direktivi 2010/75/EU i EIPPCB-u;

2.

pristup usvojenim referentnim dokumentima o NRT-u te informacije o njihovu statusu (npr. usvojeni, u postupku pregleda);

3.

pristup završenim i formalnim nacrtima referentnih dokumenata o NRT-u;

4.

pristup smjernicama odbora (poput ovih smjernica);

5.

mišljenja i dokumente Foruma;

6.

obavijest o događanjima i sastancima EIPPCB-a;

7.

naznake planova rada EIPPCB-a u vezi s izradom i pregledom referentnih dokumenata o NRT-u;

8.

informacije o mogućnostima zapošljavanja u EIPPCB-u;

9.

pristup članovima tehničke radne skupine i Foruma elektroničkom informacijskom sustavu NRT-a.

4.8.   Sigurnost osobnih podataka

EIPPCB prikuplja osobne podatke članova tehničke radne skupine i Foruma koji sadrže ime i kontaktne podatke svakog člana nakon što su ih tehnička radna skupina ili Forum imenovali, pri čemu ih EIPPCB koristi isključivo za upravljanje sudjelovanjem članova tehničke radne skupine i Foruma u izradi/pregledu referentnog dokumenta o NRT-u i za pristup članovima tehničke radne skupine i Foruma instrumentima za uređivanje i pregled referentnih dokumenata o NRT-u i drugim dokumentima.

Komisija se obvezuje na zaštitu podataka korisnika. Politika o „zaštiti pojedinaca kod obrade osobnih podataka od strane institucija Unije” temelji se na Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Za više informacija, dostupna je izjava o privatnosti za članove tehničke radne skupine i Foruma na internetskoj stranici EIPPCB-a. Zbog toga EIPPCB ne objavljuje kontaktne podatke članova tehničke radne skupine na svojoj internetskoj stranici.

Podatke zadržava Komisija kao institucija koja je odgovorna za obradu gore navedenih osobnih podataka.

Članovi tehničke radne skupine i Foruma mogu se u svakom trenutku koristiti svojim pravom na pristup i izmjenu podataka pri čemu se trebaju obratiti tajništvu EIPPCB-a na:

e-pošta: jrc-ipts-eippcb@ec.europa.eu

Tel. +34 954488284

Faks + 34 954488426

POGLAVLJE 5.

Prikupljanje i dostava podataka

5.1.   Uvod

U ovom poglavlju navedene su smjernice za prikupljanje podataka za razmjenu informacija iz Direktive 2010/75/EU u skladu s člankom 13. stavkom 3. točkom (c) iz navedene Direktive.

5.2.   Opća načela za prikupljanje i dostavu podataka za izradu i pregled referentnih dokumenata o NRT-u

Na temelju podataka koje treba prikupiti i dostaviti EIPPCB-u u vezi s djelovanjem pogona/postrojenja u zaštiti okoliša i primijenjenim tehnikama te njihovom tehničkom i gospodarskom održivošću, potrebno je omogućiti izradu, pregled i, gdje je to potrebno, ažuriranje referentnih dokumenata o NRT-u i zaključaka o NRT-u sadržanih u njima, kako je opisano u poglavlju 3.

Opća načela koja članovi tehničke radne skupine trebaju poštovati kod prikupljanja i dostave podataka navedena su dolje u tekstu.

1.

Nizovi podataka na razini pojedinačnih pogona/postrojenja koji ukazuju na postignuto djelovanje u zaštiti okoliša i tehnike koje su se pri tome koristile, prijeko su potrebni za određivanje najboljih raspoloživih tehnika.

2.

Stoga je ključno da članovi tehničke radne skupine dostave potpune nizove podataka najmanje na razini pogona kako je detaljno opisano u odjeljku 5.4. Zbirni podaci više pogona/postrojenja obično nisu dostatni za donošenje zaključaka o NRT-u i/ili razinama djelovanja u zaštiti okoliša povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama (vidjeti odjeljke 3.3.1. i 3.3.2.). U iznimnim slučajevima, EIPPCB može zbog pitanja povjerljivosti i osjetljivosti prema propisima o tržišnom natjecanju postupati s informacijama na odgovarajući način (npr. anonimno) kako bi ih mogao objaviti u referentnom dokumentu o NRT-u (vidjeti također stavak o pitanju povjerljivosti niže u odjeljku 5.3.).

3.

Potrebno je navesti i dokumentirati među-fazne tehnike i tehnike smanjenja konačnih emisija koje se u pogonu/postrojenju primjenjuju radi što većeg smanjenja njihovog utjecaja na okoliš. Prema potrebi, dostavlja se potpun opis tehnike ili tehnika (zajedno s nizovima podataka) poštujući pri tome strukturu od deset naslova opisanu u odjeljku 2.3.7.

4.

Uz dostavljene podatke prilažu se jasna pojašnjenja odnose li se oni na uobičajene radne uvjete ili na radne uvjete koji nisu uobičajeni (poput radnji uključivanja i isključivanja, curenja, kvarova, trenutačnih prekida rada i konačnog prestanka rada), vidjeti odjeljak 4.6.2.2.

5.2.1.   Vrsta podataka

Važne podatke/informacije treba prikupiti najmanje do razine pogona ili čak i niže razine (npr. do proizvodne linije, jedinice, postupka, ložišta) pri čemu se treba jasno navesti primijenjena tehnika ili tehnike. Ako su dostupni, podatke/informacije koje su već prikupljene za druge namjene treba ponovno iskoristiti.

Informacije u vezi s općim pregledom sektora - koje bi mogle sadržavati industrijski kapacitet, razine proizvodnje, podatke o tržištu, cijenama i drugim moguće osjetljivim informacijama – mogu se dostaviti u zbirnom obliku, ali to će prije svega biti korisno za izradu ili ažuriranje poglavlja o referentnom dokumentu o NRT-u pod nazivom „Opće informacije” i „Sadašnje razine emisija i potrošnje” (vidjeti odjeljke 2.3.4. i 2.3.6.).

Dostavljene informacije o tehnikama moraju obuhvatiti, koliko god je to moguće, sve aspekte koji su navedeni u odjeljku 5.4. kako bi se omogućila izrada poglavlja o referentnom dokumentu o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje se trebaju uzeti u obzir kod određivanja NRT-a” (vidjeti odjeljak 2.3.7.). Učinkovitost tehnika treba staviti u kontekst te potkrijepiti posebno mjerodavnim operativnim i ekonomskim podacima (vidjeti odjeljak 5.4.).

Potrebno je dostaviti podatke o postrojenjima koja postižu najbolju učinkovitost (u odnosu na okoliš kao cjelinu). Radi lakšeg razumijevanja kako je postignuta zabilježena visoka razina djelovanja u zaštiti okoliša, informacije iz odjeljka 5.4. moraju sadržavati dovoljnu količinu detaljnih podataka o tim postrojenjima. To ne znači da se trebaju prikupljati i podnositi samo informacije o postrojenjima s najboljom učinkovitošću. Za potrebe ažuriranja Poglavlja 3. o referentnom dokumentu o NRT-u pod nazivom „Sadašnje razine emisija i potrošnje” (vidjeti odjeljak 2.3.6.) potrebno je dostaviti informacije o različitim zabilježenim sadašnjim vrijednostima emisija i potrošnje za cjelokupan postupak i njegove podpostupke.

5.2.2.   Format zapisa podataka

Informacije na razini pogona/postrojenja većinom se dostavljaju EIPPCB-u u obliku standardnog predloška o kome se je tehnička radna skupina sporazumjela, pri čemu se mogu dostaviti i dodatni dokazi ako ih se smatra korisnim. Kako bi se optimiziralo vrijeme potrebno za ispunjavanje tog standardnog predloška, tehničku se radnu skupinu potiče da uzima u obzir zahtjeve o periodičnom izvješćivanju i dostupnosti podataka. Predlošci su se pokazali posebno korisnima za prikupljanje velike količine informacija za uspoređivanje podataka kao i utvrđivanje nedostaju li koji podaci ili postoje li kakve nepravilnosti. To ne isključuje mogućnost korištenja dopunskih podataka (npr. analize slučaja, tehnički podaci i troškovnici u vezi s pojedinačnim tehnikama), ako su oni korisni za izvođenje zaključaka o NRT-u.

U odjeljku 5.4. (koji detaljno pojašnjava potrebne podatke o djelovanju u zaštiti okoliša i operativne podatke) navodi se koji su to ključni podaci/informacije koje predložak za prikupljanje potpunih nizova podataka na razini pogona (ili nižoj razini) treba sadržavati.

5.2.3.   Kvaliteta podataka

Dostavljene informacije moraju sadržavati dovoljno detalja kako bi se mogle ocijeniti i usporediti s drugim podacima te iskoristiti za donošenje zaključka o NRT-u (vidjeti poglavlje 3.). Premda je kod razmjene podataka pažnja usmjerena na raspoložive izmjerene podatke, preporuča se da se u obzir uzme sustav za ocjenjivanje kvalitete podataka iz Dodatka I. s ciljem osiguranja kvalitete ocijenjenih podataka.

Podaci koji se dostavljaju (posebno podaci o emisijama i potrošnji) moraju biti uzeti posljednjih godina.

Svi iznosi podataka koji se dostavljaju moraju se dati u SI jedinicama ili u jedinicama koje se obično koriste unutar sektora i o kojima se je tehnička radna skupina sporazumjela po mogućnosti još na inicijalnom sastanku.

Sve podatke, a posebno informacije sadržane u predlošcima za ispunjavanje, treba pažljivo provjeriti prije nego ih se dostavi EIPPCB-u kako bi se osiguralo da su dostavljeni podaci potpuni te se uočile, a zatim i ispravile greške i neujednačenosti. EIPPCB neće uzeti u obzir dostavljene mu predloške koji su u značajnoj mjeri nepotpuni ili sadrže previše grešaka.

5.3.   Pitanja povjerljivosti

Povjerljivi poslovni podaci i osjetljive informacije prema propisima o tržišnom natjecanju u odnosu na te propise općenito ne predstavljaju problem jer je razmjena informacija usmjerena na podatke o emisijama koji su u slobodnoj uporabi, kako proizlazi iz članka 24. stavaka 3. i 4. Direktive 2010/75/EU te članka 4. Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12).

Može se, međutim, dogoditi da će EIPPCB-u trebati povjerljivi poslovni podaci i osjetljive informacije prema propisima o tržišnom natjecanju zbog njihovog ocjenjivanja (npr. troškova, opsega proizvodnje) ili bi mu pri tome mogli biti korisni.

Ako se informacija koja se dostavlja EIPPCB-u smatra povjerljivim poslovnim podatkom ili osjetljivom informacijom prema propisima o tržišnom natjecanju te se stoga ne smije uključiti u referentni dokument o NRT-u, u tom slučaju to treba jasno navesti kod slanja predmetne informacije i dati razlog/opravdanje zašto se ona smatra povjerljivom/osjetljivom.

Povjerljivi poslovni podaci i osjetljive informacije prema propisima o tržišnom natjecanju neće se navoditi u referentnom dokumentu o NRT-u, osim ako se takva informacija smatra važnom za zaključke o NRT-u i ako pružatelj informacije, uz prethodnu provjeru udovoljavanja propisima o tržišnom natjecanju, izričito ovlasti EIPPCB da može navesti te informacije u referentnom dokumentu o NRT-u.

Povjerljivi/osjetljivi podaci mogu se u referentnim dokumentima o NRT-u obrađivati na više načina kao što je zbrajanje ili anonimizacija informacija. To može uraditi EIPPCB pri čemu mu, prema potrebi, mogu pomoći osobe koje su te informacije dostavile.

Razdoblje tijekom kojeg se predložak izrađuje (vidjeti odjeljke 4.6.2.2. i 5.4.) je vrijeme kada se detaljno razmatra koje su informacije potrebne, utvrđuje stupanj povjerljivosti (ako postoji) zatraženih podataka i razmatraju praktični aspekti postupanja s potencijalno povjerljivim poslovnim podacima, osjetljivim informacijama prema propisima o tržišnom natjecanju, sukobi interesa i druga pripadajuća pitanja na temelju postupka o kome se je raspravljalo na inicijalnom sastanku.

5.4.   Podaci o djelovanju u zaštiti okoliša i operativni podaci potrebni za poglavlja referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Tehnike koje je potrebno uzeti u obzir pri izradi NRT-a” i „Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama”

5.4.1.   Opće informacije o podacima o djelovanju u zaštiti okoliša i operativni podaci

Ovaj se odjeljak odnosi na djelovanje u zaštiti okoliša i operativne podatke. Međutim, za potrebe izrade, pregleda i, gdje je to potrebno, ažuriranja zaključaka o NRT-u, sve tehnike koje treba uzeti u obzir u odlučivanju o najboljim raspoloživim tehnikama predstavljaju se sukladno standardnoj strukturi iz odjeljka 2.3.7. gdje su navedeni drugi podaci koji su potrebni za izradu zaključaka o NRT-u (posebno o gospodarskim učincima, učincima na prijenos onečišćenja s medija na medij i tehničkim aspektima).

Može se sastaviti zajednički upitnik, ali on se može baviti samo nekim općim pitanjima a da pri tome ne zadire duboko u tehničke detalje: trenutačno ne postoji dogovoren zajednički predložak za prikupljanje podataka, a zbog raznolikosti djelatnosti koje obuhvaća Direktiva 2010/75/EU mogao se je razraditi samo osnovni zajednički predložak. Stoga tehnička radna skupina na svome inicijalnom sastanku treba odrediti format i preostali sadržaj predloška za sektor o kome je u njemu riječ (vidjeti odjeljke 4.6.2.2. i 5.5.).

Ipak, najvažnije vrste podataka o djelovanju u zaštiti okoliša i operativni podaci koje predložak za prikupljanje specifičnih podataka za pogone ili postrojenja mora sadržavati opisane su u odjeljcima u nastavku.

5.4.2.   Potrošnja

5.4.2.1.   Opće informacije o potrošnji

Dostavljene informacije moraju obuhvaćati podatke o uporabi sirovih i pomoćnih materijala/sirovina, vode i energije u predmetnim procesima.

5.4.2.2.   Potrošnja sirovih i pomoćnih materijala/sirovina

Informacije moraju sadržavati, u onoj mjeri u kojoj je to bitno za predmetne djelatnosti:

1.

količinu uporabljenih sirovina i pomoćnih materijala/sirovina (uključujući sekundarne/reciklirane materijale) i njihov sastav;

2.

naznaku koje su se tehnike primijenile (uključujući primijenjenu tehniku i način projektiranja, gradnje, održavanja, upravljanja i stavljanja postrojenja izvan pogona) kako bi učinkovitost uporabe resursa bila što veća.

5.4.2.3.   Potrošnja vode

U dostavljenim informacijama potrebno je razlikovati vodu za hlađenje i tehnološku vodu te navesti da li se voda ponovno iskorištava i, ako da, u kojim količinama. Ako je bitno za predmetne djelatnosti, podaci/informacije moraju sadržavati sljedeće informacije:

1.

informacije o podrijetlu vode koja se koristi i o prihvatnoj vodi (npr. ime, vrsta – kišnica, površinska voda, tj. jezero, rijeka, potok, more ili podzemna voda; gdje je bitno također navesti i temperaturu, protok, kvalitetu);

2.

da li se pročišćavanje/obrada vode koja se koristi vrši na samom mjestu te naznaka o vrsti provedenog pročišćavanja/obrade (npr. desalinizacija, filtriranje);

3.

naznaka koje se tehnike primjenjuju (uključujući i način projektiranja, gradnje, održavanja, upravljanja i stavljanja postrojenja izvan pogona) kako bi se reducirala potrošnja vode. Ako nastojanja da se reducira potrošnje vode uzrokuju veću koncentraciju otpadnih voda to treba navesti, a isto tako i poduzete mjere kojima se utjecaj na okoliš zbog koncentriranih otpadnih voda svodi na minimum.

5.4.2.4.   Potrošnja energije

Gdje je to bitno za predmetne djelatnosti, dostavljene informacije moraju uključivati:

1.

Ulazne podatke:

i.

vrstu i količinu korištenog goriva/energije (npr. loživo ulje, ukapljeni naftni plin, prirodni plin, pare, električna energija, otpad, bioplin, biogorivo ili biomasa korištena kao gorivo), uključujući plinove za hlađenje i tehnološke plinove (npr. N2, O2). Ako se koristi para, treba navesti temperaturu i tlak pare;

ii.

potrošnju goriva/energije (po vrsti) uz razlikovanje toplinske i električne energije;

2.

Neposredne rezultate:

i.

proizvodi li se energija (npr. proizvodnja struje) i u kojem opsegu. Ako se proizvodi para, treba navesti temperaturu i tlak pare;

ii.

ako se energija prodaje ili se koristi toplinska energija na lokaciji ili izvan nje (npr. centralno grijanje);

3.

Drugo:

i.

dolazi li do oporabe energije i u kojem dijelu postrojenja, u kojem obliku i opsegu;

ii.

dolazi li do egzotermnih reakcija, u kojem dijelu postrojenja i u kojem opsegu;

iii.

u kojem dijelu postrojenja i u kojem opsegu dolazi do gubitaka topline;

iv.

primjenjuje li se usporedna analiza (benchmarking) energije.

Kod predstavljanja vrijednosti potrošnje/učinkovitosti potrebno je navesti granice sustava (uključujući i dijelove pogona) i referentne uvjete.

Podaci o energiji moraju biti izraženi u kWh ili MJ na masu proizvoda (ili na masu sirovina), pri čemu se navodi jesu li se kod utvrđivanja tih podataka koristile neto ili bruto vrijednosti.

Kod prikupljanja podataka o energiji i njihovom izvještavaju potrebno je uzeti u obzir referentni dokument o NRT-u o energetskoj učinkovitosti.

5.4.3.   Emisije u vodu

U dostavljenim informacijama potrebno je razlikovati vodu za hlađenje i tehnološku vodu te navesti da li se voda ponovno iskorištava i, ako da, u kojim količinama. Ako je bitno za predmetne djelatnosti, podaci/informacije moraju sadržavati sljedeće informacije:

1.

količinu i protok ispuštenih tehnoloških otpadnih voda kao i naznaku jesu li uključena izvanredna ispuštanja;

2.

naznaku podrijetla (npr. postupci unutar jedinice) ispuštene tehnološke vode;

3.

količinu, protok i temperaturu ispuštene vode za hlađenje;

4.

sakuplja li se kišnica te da li se ona pročišćuje u postrojenju i u kojim količinama;

5.

pročišćavaju li se u postrojenju i u kojim količinama otpadne vode iz drugih pogona (uključujući komunalne otpadne vode);

6.

razine emisija (kao koncentracije i/ili (posebna) opterećenja, ako ih se smatra bitnim (13), vidjeti odjeljak 3.3.1.) ispuštenih onečišćujućih tvari za svaki tok otpadne vode i da li se ispuštanje vode vrši izravno ili neizravno u prihvatnu vodu. U informaciji se također treba navesti jesu li se ili nisu koristili radni uvjeti koji nisu uobičajeni (poput radnji uključivanja i isključivanja, curenja, kvarova, trenutačnih prekida rada i konačnog prestanka rada). Ova se informacija dostavlja zajedno s relevantnim informacijama navedenim u odjeljku 5.4.7.;

7.

naznaku da li se vodni efluenti pročišćavaju u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda unutar postrojenja koje se nalazi na samoj lokaciji ili izvan nje (npr. komunalno ili centralno postrojenje za cijelu industrijsku lokaciju);

8.

naznaku koje su se tehnike primijenile (uključujući primijenjenu tehniku i način projektiranja, gradnje, održavanja, upravljanja i razgradnje postrojenja) kako bi spriječile te, u slučajevima gdje to nije izvedivo, smanjile emisije u vodu;

9.

količinu onečišćujućih tvari prije i nakon tehnike ili tehnika (za smanjenje emisija) kako bi se odredila učinkovitost smanjenja emisija;

10.

informacije o uvjetima/okolnostima koje ometaju korištenje tehnike (za smanjenje emisija) u punom kapacitetu i/ili koje zahtijevaju da se tehnika (za smanjenje emisija) u cijelosti ili djelomično zaobiđe te mjere poduzete kako bi se ponovno uspostavio pun kapacitet (smanjenja emisija).

5.4.4.   Emisije u zrak

Dostavljeni podaci/informacije moraju uključivati dolje navedene informacije, gdje je to bitno za predmetni sektor:

1.

razine emisija (kao koncentracije i/ili (posebna) opterećenja, ako su dostupni, vidjeti odjeljak 3.3.1.) onečišćujućih tvari pri čemu je potrebno razlikovati usmjerene (npr. dimnjak) i neusmjerene (npr. difuzne/fugitivne) emisije te navesti jesu li uključene emisije pri radnim uvjetima koji nisu uobičajeni (poput radnji uključivanja i isključivanja, curenja, kvarova, trenutačnih prekida rada i konačnog prestanka rada). Za podatke o posebnim opterećenjima, mora se jasno definirati proizvod o kome je riječ. Ova se informacija treba dostaviti zajedno s relevantnim referentnim informacijama navedenim u odjeljku 5.4.7.;

2.

naznaku da li se plinski efluenti pročišćavaju u centralnim uređajima za pročišćavanje otpadnog plina koji se nalazi na samoj lokaciji ili izvan nje;

3.

naznaku podrijetla (npr. postupci unutar jedinice) difuznih/fugitivnih i emisija iz dimnjaka;

4.

stupanj protoka dimnih plinova;

5.

referentne uvjete (npr. podaci o koncentracijama moraju se odnositi na suhe otpadne plinove – u suprotnom, to se treba navesti – te referentni sadržaj kisika, ako je to primjenjivo);

6.

naznaku koje su se tehnike primijenile (uključujući primijenjenu tehniku i način projektiranja, gradnje, održavanja, upravljanja i stavljanja postrojenja izvan pogona) kako bi spriječile te, u slučajevima gdje to nije izvedivo, smanjile emisije u zrak;

7.

količinu onečišćujućih tvari prije i nakon tehnike ili tehnika (za smanjenje emisija) kako bi se odredila učinkovitost smanjenja emisija;

8.

informacije o uvjetima/okolnostima koje ometaju korištenje tehnike (za smanjenje emisija) u punom kapacitetu i/ili koje zahtijevaju da se tehnika (za smanjenje emisija) u cijelosti ili djelomično zaobiđe te mjere poduzete kako bi se ponovno uspostavio pun kapacitet (smanjenja emisija).

5.4.5   Ostaci/otpad

Dostavljene informacije moraju uključivati dolje navedene informacije, gdje je to bitno za predmetni sektor:

1.

Vrstu(-e) i količine ostataka/otpada (npr. mulja/taloga) koji je nastao/stvoren zbog djelatnosti.

2.

(Fizikalne/kemijske) karakteristike ostataka/otpada koji je nastao/stvoren zbog djelatnosti (npr. udio metala, prosječni udio suhih krutih tvari).

3.

Specifičnu težinu odstranjenih organskih i anorganskih ostataka/otpada te specifičnu težinu koja se reciklira/ponovno koristi unutar postrojenja ili van njega.

4.

naznaku koje su se tehnike primijenile (uključujući primijenjenu tehniku i način projektiranja, gradnje, održavanja, upravljanja i stavljanja postrojenja izvan snage) kako bi se spriječilo nastajanje ostataka/otpada ili, u slučajevima gdje to nije izvedivo, smanjilo njihovo nastajanje;

5.4.6.   Ostale informacije

Tamo gdje je to primjereno, uz dostavljene podatke o djelovanju u zaštiti okoliša i operativne podatke prilažu se sve bitne opće informacije poput:

1.

godine izgradnje postrojenja i njegovog stavljanja u pogon te naznake vrste i datuma glavnih nadogradnji;

2.

vrste primijenjenih proizvodnih procesa, katalizatora i opreme za postupke (npr. mlin, izmjenjivač topline i ložište);

3.

glavne operativne uvjete postupka (npr. neprekidan ili serijski postupak, događaji koji se ponavljaju poput čišćenja ložišta, obnova katalizatora, proizvodno opterećenje, temperatura postupka);

4.

različite vrste proizvedenih proizvoda i kako njihova kvaliteta/sastav mogu utjecati na potrošnju/emisije;

5.

poduzete mjere za sprečavanje onečišćenja ili, u slučajevima gdje to nije izvedivo, njegovo smanjenje tijekom radnih uvjeta koji nisu uobičajeni (poput radnji uključivanja i isključivanja, curenja, kvarova, trenutačnih prekida rada i konačnog prestanka rada);

6.

poduzete mjere za smanjenje vjerojatnosti (učestalosti) izvanrednih događaja/nezgoda i/ili njihovog utjecaja na okoliš.

5.4.7.   Referentne informacije koje moraju biti priložene podacima o emisijama

5.4.7.1.   Općenito

U vezi podataka o emisijama, dostavljene informacije pored vrijednosti i jedinice praćenog parametra trebaju uključivati, gdje je to primjenjivo, sljedeće:

1.

izvor emisije (npr. reaktor, ložište);

2.

naznaku o vrsti modusa emisije (npr. najniže/najviše vrijednosti, postotci ili grafički prikaz; vidjeti odjeljak 5.4.7.3.).

5.4.7.2.   Praćenje

U vezi podataka o praćenju emisija, dostavljene informacije trebaju uključivati, gdje je primjenjivo, sljedeće:

1.

Učestalost mjerenja/uzorkovanja/praćenja.

2.

Razdoblje za izračun prosjeka koji se koristi za potrebe izvješćivanja podataka (vidjeti dolje navedene detaljnije informacije).

3.

Vrstu primijenjene metode praćenja (npr. neposredno mjerenje, posredno mjerenje, ravnoteža mase/topline i faktori emisije) te naznaku o primijenjenom standardu ili standardima EN/ISO (ili drugih) za mjerenje, uključujući metodu uzorkovanja i prethodne obrade uzorka. Ako je dostupno, za praćene parametre navodi se granica detekcije i granica kvantifikacije. U slučajevima kada se primjenjuje neki drugi standard praćenja koji nije EN/ISO standard, potrebno je navesti opis tog standarda.

4.

Naznaku netočnosti mjerenja/uzorkovanja/praćenja.

5.

Detalje o izvoru podataka, npr. o osobi koja je prikupljala, analizirala i dostavila podatke.

6.

Jesu li podaci prikupljeni tijekom uobičajenih radnih uvjeta ili pod radnim uvjetima koji nisu uobičajeni (npr. uključivanje/isključivanje, redovno održavanje, iznimni uvjeti).

Kod izražavanja rezultata praćenja te kod postupanja u slučaju nejasnoća, neposrednih mjerenja i zahtjeva praćenja, u obzir treba uzeti referentni dokument o općim načelima praćenja.

5.4.7.3.   Prosječne vrijednosti, područja primjene i distribucija vrijednosti emisija

Kod navođenja informacija o praćenju emisija mora se nedvojbeno navesti razdoblje tijekom kojega su se prikupljale vrijednosti i razdoblje za izračun postotka. O informacijama koje su prikupljene tijekom radnih uvjeta koji nisu uobičajeni treba se izvješćivati odvojeno.

Razmjena informacija treba se baviti pitanjima učinkovitosti pogona/postrojenja i tehnika u smislu emisija, izraženih kao kratkoročni i dugoročni prosjeci, gdje je to primjereno (vidjeti odjeljak 1.1.1.). Na inicijalnom sastanku treba se raspraviti dostupnost obje vrste informacija, njihova važnost i izvedivost njihova prikupljanja te naknadne analize (vidjeti odjeljak 4.6.2.2.).

Niz podataka koji sadrži kratkoročne prosjeke, (npr. polusatni, po satu, dnevni prosjeci) koji obuhvaćaju dulje vremensko razdoblje (npr. od jedne ili više godina) omogućuje naknadne izračune kratkoročnih i dugoročnih prosjeka te postotaka. Posebno za utvrđivanje modusa/uzorka emisija i mogućih najvećih emisija koji bi se mogle dogoditi, potreban je raspon odstupanja i funkcije distribucije (npr. najveće, srednje, standardno odstupanje od nenajavljenih mjerenja) dnevnih ili satnih prosjeka, prikupljenih tijekom duljeg vremenskog razdoblja (npr. jedne godine ili više).

Godišnji prosjeci uobičajeno daju dobar prikaz djelovanja u zaštiti okoliša povezanog s procesom/tehnikom, neovisno o lokalnim smetnjama ili kratkoročnim odstupanjima jer oni uključuju emisije na razini postrojenja iz svih izvora i uvjeta tijekom cijele godine, tj. u razmjerno ustaljenoj situaciji. Godišnji prosjeci također su interesantni u kontekstu usporedne analize tehnika koje bi se mogle primijeniti. Kod godišnjih prosjeka važno je navesti kako se oni dobivaju ili izračunavaju (npr. od kontinuiranih ili slučajnih mjerenja i, u potonjem primjeru, koliko ih je bilo) te jesu li uključene emisije tijekom radnih uvjeta koji nisu uobičajeni.

5.5.   Posebna pitanja pod odgovornošću svake tehničke radne skupine

Tehničke radne skupine ustanovljene za izradu i pregled referentnog dokumenta o NRT-u moraju se pridržavati općih načela iz odjeljka 5.4. Za potrebe razmjene informacija, kako je definirano u članku 13. stavcima 1. i 2. Direktive 2010/75/EU, članovi tehničke radne skupine moraju stoga dostavljati informacije (posebno podatke o potrošnji i emisijama) najmanje na razini djelatnosti/pogona/postrojenja. Tehnička radna skupina određuje hoće li se ili ne uključiti razine koje su još više raščlanjene (npr. reaktor, ložište, jedinica rada, postupak). Podaci koji su se prikupili od nekoliko pogona mogu se međutim koristiti za izradu Poglavlja 2. referentnog dokumenta o NRT-u pod nazivom „Sadašnje razine emisija i potrošnje”.

U slučaju pregleda referentnog dokumenta o NRT-u, članovi tehničke radne skupine moraju u popisu želja predložiti vrstu i format zapisa podataka koji su specifični za sektor koji se trebaju prikupiti za pregled predmetnog referentnog dokumenta o NRT-u. U izvješću o stanju koji je za inicijalni sastanak pripremio EIPPCB moraju biti predstavljeni prijedlozi tehničke radne skupine i navedeni konkretni prijedlozi nacrta predloška za prikupljanje podataka specifičnih za predmetni sektor i predložene rasprave o vrsti i formatu podataka koji se trebaju prikupiti i dostaviti.

Tehnička radna skupina na inicijalnom sastanku mora odlučiti hoće li se opća načela iz ovih smjernica o prikupljanju podataka trebati dopuniti aspektima specifičnim za sektor u odnosu na predmetni referentni dokument o NRT-u.

Tehnička radna skupina mora raspraviti i oblikovati sektorski predložak/predloške za prikupljanje i dostavljanje informacija EIPPCB-u poštujući pri tome opća načela iz odjeljka 5.2. Tehnička radna skupina treba posebno odrediti vrstu podataka, prosjeke, opsege, raspodjele, jedinice i referentne uvjete koji se trebaju koristiti/dostaviti, vodeći računa o podacima koji su dostupni te jedinicama i referentnim uvjetima kojima se koriste proizvođači. Postizanje dogovora u vezi s tim pitanjima stoga predstavlja jedan od ciljeva inicijalnog sastanka i zato je potrebno predvidjeti dovoljno vremena za njega.

Važno: Predložak/predlošci se trebaju kreirati u formatu koji će omogućiti jednostavno prikupljanje podataka i njihovu analizu, kao što je, na primjer, Excel, XML ili drugi alati za izradu statističkih podataka. Prednost imaju pitanja koja uključuju više mogućih odgovora. Korištenje pitanja koja omogućuju odgovore otvorenog tipa treba što je više moguće ograničiti jer ona bez sumnje vode do potrebe pojašnjenja zbog nedosljedne uporabe terminologije. U predloške treba uključiti mogućnost lakše provjere valjanosti podataka. Radi daljnjih poboljšanja, predložak bi se mogao probno testirati tijekom posjeta lokaciji.

Tehnička radna skupina mora na svom inicijalnom sastanku utvrditi raspored prikupljanja i dostavljanja podataka EIPPCB-u (u skladu s „Uobičajenim radnim postupkom pri izradi i pregledu referentnih dokumenata o NRT-u” iz odjeljka 1.2.4.). Treba izbjegavati dostavljanje podataka u zadnji čas jer ih cijela tehnička radna skupina teško može stići stručno pregledati među sobom. Informacije dostavljene nakon utvrđenog roka ili rokova ne moraju se uzeti u obzir (vidjeti također odjeljak 1.2.4.).

U vezi podataka o emisijama, tehnička radna skupina treba odlučiti, na temelju prikupljenih podataka o koncentracijama i (specifičnim) opterećenjima (ako su dostupni i jedni i drugi podaci, tada se oba trebaju dostaviti), hoće li kod donošenja korisnih zaključaka o NRT-u doprinijeti jedna vrsta podataka ili obje.

Za referentne dokumente o NRT-u korisni mogu biti kako koncentracija, tako i specifična opterećenja.

Specifična opterećenja (npr. masa oslobođenih onečišćujućih tvari po masi proizvedenog proizvoda) omogućuje uspoređivanje djelovanja u zaštiti okoliša postrojenja neovisno o njihovim različitim proizvodnim opsezima, pri čemu na njih ne utječe miješanje ili razrjeđivanje.

Koncentracije (zajedno s referentnim uvjetima i razdobljima za izračun prosjeka) općenito daju više informacija o kratkoročnom djelovanju pojedinačnih postupaka ili rada jedinica te stoga mogu razotkriti fluktuacije i najveće emisije. Na temelju njih također se utvrđuje djelovanje u zaštiti okoliša u svakom trenutku. Njihovo kombiniranje s podacima o protoku omogućuje utvrđivanje opterećenja onečišćenja u svakom trenutku. Kada se koriste kontinuirana mjerenja, koncentracije se mogu iskoristiti za pružanje informacija o učinkovitosti tijekom duljeg vremenskog razdoblja (npr. jedna godina).

POGLAVLJE 6.

Osiguranje kvalitete izrade i pregleda referentnih dokumenata o NRT-u

Osiguranje kvalitete postupka izrade i pregleda referentnih dokumenata o NRT-u u velikoj mjeri ovisi o poštovanju smjernica iz ovog dokumenta posebno u pogledu sadržaja i granica referentnog dokumenta o NRT-u te prikupljanju podataka za dobivanje najboljih referentnih dokumenata.

Kvaliteta referentnog dokumenta o NRT-u ovisi o kvaliteti sudionika uključenih u postupak (visok stupanj stručnog znanja i uključenosti) te o kvaliteti samog „seviljskog postupka”. Kako bi se ta kvaliteta osigurala, od država članica, predmetne industrije, nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša i Komisije očekuje se da svaka od navedenih ima uspostavljen sustav kvalitete koji uključuje:

1.

jasne definicije odgovornosti i raspodjelu zadaća;

2.

metode i postupke;

3.

raspodjelu dostatnih resursa (posebno osoblja);

4.

unutarnji sustav kontrole koji osigurava stalna poboljšanja.

Kvaliteta referentnog dokumenta o NRT-u svakodnevna je aktivnost koja se temelji na osobnoj posvećenosti svih koji sudjeluju u razmjeni informacija. Na samome mjestu podrijetla prikupljenih informacija svaki član tehničke radne skupine obično ima, u svojstvu kontrolora na prvoj razini, posebnu ulogu u osiguranju kvalitete njegovih/njezinih priloga.

Član osoblja EIPPCB-a koji sastavlja referentne dokumente o NRT-u na temelju priloga tehničke radne skupine je kontrolor kvalitete dostavljenih informacija na drugoj razini. EIPPCB djeluje u okviru Instituta za napredne tehnološke studije (IPTS) Zajedničkog istraživačkog centra Komisije (JRC). Navedeni Institut posjeduje certifikat ISO 9001 a Zajednički istraživački centar Komisije djeluje u okviru Standarda za unutarnju kontrolu i osnovnog okvira Komisije, koji se temelji na međunarodnoj dobroj praksi. Time se osigurava daljnje osiguranje sposobnosti EIPPCB-a u provođenju svojih zadaća.

Postupak osiguranja kvalitete stalno se preispituje pri čemu se od Foruma očekuje da u tome sudjeluje.


(1)  Osim ako nije drukčije određeno, izraz „poglavlje” odnosi se na poglavlja iz ovog Priloga.

(2)  Osim ako nije drukčije određeno, izraz „odjeljak” odnosi se na odjeljke iz ovog Priloga.

(3)  Pored toga, Komisija može odlučiti izraditi cijeli niz dokumenata-smjernica koji u konačnici mogu zamijeniti neke horizontalne referentne dokumente o NRT-u.

(4)  SL L 24, 29.1.2008., str. 8.

(5)  Podložno uvjetima propisanima propisima o tržišnom natjecanju i zaštiti povjerljivih poslovnih informacija, vidjeti odjeljak 5.3.

(6)  I koncentracija i specifično opterećenje onečišćujuće tvari (ako su dostupni) ili podaci potrebni za dobivanje ove informacije uključujući korištene metode praćenja i referentne uvjete. Za podatke o specifičnom opterećenju, proizvod o kome je riječ treba biti jasno utvrđen.

(7)  Pojam „valjan” odnosi se na pristup utvrđen u odjeljku 4.6.2.3.2.

(8)  Uključujući kako korištenu tehniku tako i način na koji je pogon projektiran, izgrađen, održavan, korišten i stavljen izvan pogona.

(9)  SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

(10)  SL C 146, 17.5.2011., str. 3.

(11)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(12)  SL L 41, 14.2.2003., str. 26.

(13)  Informacija o opterećenjima (npr. masa onečišćujućih tvari ispuštena na godišnjoj razini) može biti od koristi kod utvrđivanja prioriteta u smanjenju onečišćenja.

Dodatak 1.

SUSTAV OCJENJIVANJA KVALITETE PODATAKA

Dolje navedene informacije preuzete su iz referentnog dokumenta o gospodarskim učincima i učincima prijenosa onečišćenja iz jednog medija u drugi (ECM) (odjeljak 2.4.1. referentnog dokumenta o ECM-u koji je usvojen u srpnju 2006. godine).

Sustavi ocjenjivanja kvalitete podataka koriste se za procjene emisija kako bi se osigurala kvalitativna naznaka pouzdanosti procjene podataka. Ovaj se pristup proširio na generički sustav ocjenjivanja kvalitete podataka. Za sve prikupljene podatke preporuča se sljedeći sustav ocjenjivanja podataka:

A.

procjena koja se temelji na velikoj količini informacija koje su u cijelosti reprezentativne za situaciju i za koje su poznate sve osnovne pretpostavke;

B.

procjena koja se temelji na znatnoj količini informacija koje su reprezentativne za većinu situacija i za koje je većina osnovnih pretpostavki poznata;

C.

procjena koja se temelji na ograničenoj količini informacija koje su reprezentativne za neke situacije i za koje je ograničena količina osnovnih pretpostavki;

D.

procjena koja se temelji na tehničkom izračunu dobivenom od vrlo ograničene količine informacija koje su reprezentativne za jednu ili dvije situacije i za koje je mala količina osnovnih pretpostavki poznata;

E.

procjena koja se temelji na tehničkoj odluci izvedenoj isključivo na temelju pretpostavi.

Za određivanje najbolje raspoložive tehnike najprimjereniji su podaci kvalitete navedeni u točkama A. ili B.

Dodatak 2.

UOBIČAJENI RADNI POSTUPAK PRI IZRADI I PREGLEDU REFERENTNIH DOKUMENATA O NRT-u

Image


Top