EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32010R0330

Uredba Komisije (EU) br. 330/2010 od 20. travnja 2010. o primjeni članka 101. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenih djelovanja Tekst značajan za EGP

OJ L 102, 23.4.2010, p. 1–7 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 08 Volume 003 P. 270 - 276

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2010/330/oj

08/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

270


32010R0330


L 102/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.04.2010.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 330/2010

od 20. travnja 2010.

o primjeni članka 101. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenih djelovanja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 19/65/EEZ od 2. ožujka 1965. o primjeni članka 85. stavka 3. Ugovora na određene kategorije sporazuma i usklađenih djelovanja (1), a posebno njezin članak 1.,

nakon objave nacrta ove Uredbe,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za pitanja ograničavajućih djelovanja i vladajućih položaja,

budući da:

(1)

Uredba br. 19/65/EEZ ovlašćuje Komisiju primijeniti putem uredbe članak 101. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (2) na određene kategorije vertikalnih sporazuma i odgovarajućih usklađenih djelovanja koje su obuhvaćene člankom 101. stavkom 1. Ugovora.

(2)

Uredba Komisije (EZ) br. 2790/1999 od 22. prosinca 1999. o primjeni članka 81. stavka 3. Ugovora na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenih djelovanja (3) definira kategoriju vertikalnih sporazuma koje je Komisija smatrala da uobičajeno ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 101. stavku 3. Ugovora. S obzirom na cjelokupno pozitivna iskustva u primjeni te Uredbe, koja prestaje važiti 31. svibnja 2010., te uzimajući u obzir daljnja iskustva stečena od njezinog donošenja, prikladno je donijeti novu uredbu o skupnom izuzeću.

(3)

Kategorija sporazuma za koje se smatra da uobičajeno ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 101. stavku 3. Ugovora obuhvaća vertikalne sporazume za kupnju ili prodaju robe ili usluga, ako te sporazume sklapaju poduzetnici koji međusobno nisu konkurenti na tržištu, određeni konkurenti ili određena udruženja trgovaca koji se bave maloprodajom. Ova kategorija također uključuje i vertikalne sporazume koji sadrže dodatne odredbe o ustupanju ili korištenju prava intelektualnog vlasništva. Pojam „vertikalni sporazumi” treba uključivati i odgovarajuća usklađena djelovanja.

(4)

Za primjenu članka 101. stavka 3. Ugovora na temelju uredbe nije potrebno definirati one vertikalne sporazume koji mogu biti obuhvaćeni člankom 101. stavkom 1. Ugovora. U postupku pojedinačne ocjene sporazuma iz članka 101. stavka 1. Ugovora treba voditi računa o nekoliko čimbenika, a posebno o strukturi tržišta s obzirom na ponudu i potražnju.

(5)

Pogodnost skupnog izuzeća utvrđenu ovom Uredbom treba ograničiti na vertikalne sporazume za koje se s dostatnom sigurnošću može pretpostaviti da ispunjavaju uvjete iz članka 101. stavka 3. Ugovora.

(6)

Određene vrste vertikalnih sporazuma mogu poboljšati ekonomsku učinkovitost unutar proizvodnog lanca ili lanca distribucije na način da omogućuju bolju suradnju između poduzetnika sudionika sporazuma. Naročito, oni posebno mogu sudionicima sporazuma smanjiti troškove transakcije i distribucije, te doprinijeti optimizaciji njihove prodaje i ulaganja.

(7)

Vjerojatnost da će takvi učinci poboljšane učinkovitosti nadmašiti protutržišne učinke zbog ograničenja sadržanih u vertikalnim sporazumima, ovisi o tržišnoj snazi stranaka sporazuma te, prema tome i o mjeri izloženosti tih poduzetnika konkurenciji drugih dobavljača robe ili usluga, koje njihovi kupci smatraju nadomjestivima ili zamjenjivima zbog karakteristika proizvoda, njihovih cijena i njihove namjene.

(8)

Može se pretpostaviti da, u slučajevima kada tržišni udjel svakoga od poduzetnika stranke sporazuma ne premašuje na mjerodavnom tržištu 30 %, vertikalni sporazumi koji ne sadrže određene vrste teških ograničenja tržišnog natjecanja obično dovode do poboljšanja proizvodnje ili distribucije te potrošačima omogućuju pravedan dio postignute koristi.

(9)

Kada tržišni udjel premašuje prag od 30 %, ne može se pretpostaviti da će vertikalni sporazumi obuhvaćeni člankom 101. stavkom 1. Ugovora imati uobičajeno objektivne pozitivne učinke takve vrste i opsega da bi mogli kompenzirati nepovoljne učinke koje ti sporazumi imaju za tržišno natjecanje. Istodobno, ne može se pretpostaviti da su ti sporazumi ili obuhvaćeni člankom 101. stavkom 1. Ugovora ili da oni ispunjavaju uvjete iz članka 101. stavka 3. Ugovora.

(10)

Ovom se Uredbom ne bi trebali izuzeti vertikalni sporazumi koji sadrže ograničenja koja bi mogla ograničiti tržišno natjecanje i nanijeti štetu potrošačima ili pak ograničenja koja nisu neophodna za postizanje poboljšane učinkovitosti. Od pogodnosti skupnog izuzeća iz ove Uredbe treba izuzeti, bez obzira na tržišni udjel dotičnih poduzetnika, posebno one vertikalne sporazume koji sadrže određene vrste teških ograničenja tržišnog natjecanja poput utvrđivanja minimalnih i fiksnih preprodajnih cijena a isto tako i određene vrste ograničavanje područja prodaje.

(11)

Kako bi se osigurao pristup mjerodavnom tržištu ili spriječilo tajno dogovaranje na njemu, potrebno je skupnom izuzeću dodati određene uvjete. S tim ciljem, trebalo bi izuzeće obveza nenatjecanja ograničiti na obveze koje ne prelaze utvrđeno trajanje. Iz istih razloga, trebalo bi izuzeti od pogodnosti ove Uredbe svaku neposrednu ili posrednu obvezu zbog koje članovi sustava selektivne distribucije ne prodaju marke određenih konkurentnih dobavljača.

(12)

Ograničenje tržišnog udjela, nemogućnost dobivanja izuzeća za određene vertikalne sporazume i uvjeti predviđeni ovom Uredbom, u pravilu osiguravaju da sporazumi na koje se skupno izuzeće primjenjuje sudjelujućim poduzetnicima ne omogućuju ukidanje tržišnog natjecanja u odnosu na značajan dio predmetnih proizvoda.

(13)

Komisija može ukinuti pogodnost iz ove Uredbe, u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju utvrđenih u člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u (4), ako u pojedinačnom slučaju ustanovi kako vertikalni sporazum na koji se primjenjuje izuzeće iz ove Uredbe, usprkos tomu proizvodi učinke koji nisu usklađeni s člankom 101. stavkom 3. Ugovora.

(14)

Tijelo države članice nadležno za tržišno natjecanje može povući pogodnost ove Uredbe sukladno članku 29. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1/2003 u odnosu na državno područje države članice ili neki njegov dio ako u pojedinom slučaju sporazum, na koji se primjenjuje izuzeće iz ove Uredbe, usprkos tomu proizvodi učinke koji nisu usklađeni s člankom 101. stavkom 3. Ugovora na državnom području te države članice, ili na nekom njegovom dijelu, te ako takvo područje ima sva obilježja zasebnog zemljopisnog tržišta.

(15)

Za donošenje odluke o tome treba li povući pogodnost izuzeća iz ove Uredbe na temelju članka 29. Uredbe (EZ) br. 1/2003 posebno su važni protutržišni učinci koji mogu nastati kao posljedica postojanja paralelnih mreža vertikalnih sporazuma koji imaju slične učinke koji značajno ograničavaju pristup mjerodavnom tržištu ili tržišnom natjecanju na njemu. Takvi kumulativni učinci mogu se primjerice pojaviti u slučaju selektivne distribucije ili postojanja obveze nenatjecanja.

(16)

Kako bi se pojačao nadzor paralelnih mreža vertikalnih sporazuma koji imaju slične protutržišne učinke, i koji obuhvaćaju više od 50 % predmetnog tržišta, Komisija može uredbom proglasiti ovu Uredbu neprimjenjivom na vertikalne sporazume koji sadrže određena ograničenja koja se odnose na predmetno tržište, čime se ponovno uspostavlja puna primjena članka 101. stavka 1. na takve sporazume,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„vertikalni sporazum” znači bilo koji sporazum ili usklađeno djelovanje između dva ili više poduzetnika koji za potrebe sporazuma ili usklađenog djelovanja djeluju na različitim razinama proizvodnog ili distribucijskog lanca u odnosu na uvjete po kojima stranke sporazuma mogu kupovati, prodavati ili preprodavati određene robe ili usluge;

(b)

„vertikalno ograničenje” znači ograničenje tržišnog natjecanja sadržano u vertikalnom sporazumu koje je obuhvaćeno člankom 101. stavkom 1. Ugovora;

(c)

„konkurentni poduzetnici” znači stvarni ili potencijalni konkurenti; „stvarni konkurent” znači poduzetnik koji djeluje na istom mjerodavnom tržištu; „potencijalni konkurent” znači poduzetnik koji bi, u odsutnosti vertikalnog sporazuma, na realnoj, a ne samo na hipotetičkoj osnovi, mogao u slučaju malog ali trajnog povećanja cijena, u kratkom roku izvršiti potrebna dodatna ulaganja ili uz potrebne troškove prelaska ući na to mjerodavno tržište;

(d)

„obveza nenatjecanja” znači svaka neposredna ili posredna obveza zbog koje kupac ne može proizvoditi, prodavati ili preprodavati robu ili usluge koje se natječu s robom ili uslugama koje su predmet sporazuma, ili svaka neposredna ili posredna obveza kupca da kupi od dobavljača ili od nekog drugog poduzetnika na kojeg ga uputi dobavljač, više od 80 % od ukupne količine robe ili usluga koje su predmet sporazuma i njihovih zamjenskih proizvoda na mjerodavnom tržištu, a izračunava se na temelju vrijednosti kupovine, ili kada je to uobičajeno u pojedinom sektoru, količine kupovine u prethodnoj financijskoj godini;

(e)

„selektivni sustav distribucije” znači sustav distribucije u kojem se dobavljač obvezuje, posredno ili neposredno, prodavati robu ili usluge koje su predmet sporazuma, samo distributerima odabranim na temelju posebnih kriterija, a ti se distributeri obvezuju da neće prodavati takvu robu ili usluge neovlaštenim distributerima na području koje je odredio dobavljač i na kojem djeluje predmetni sustav distribucije;

(f)

„prava intelektualnog vlasništva” uključuju prava industrijskog vlasništva, znanje i iskustvo (know-how), autorsko pravo i srodna prava;

(g)

„znanje i iskustvo (know-how)” znači paket nepatentiranih tehničkih informacija koje proističu iz iskustva i testiranja od strane dobavljača, koji je tajan, značajan i prepoznatljiv: u ovome kontekstu „tajan” znači da znanje i iskustvo (know-how) nije opće poznato ili lako dostupno; „Značajan” znači da znanje i iskustvo (know-how) obuhvaća informacije koje su bitne i korisne za kupca kako bi mogao koristiti, prodavati ili preprodavati robu ili usluge koje su predmet sporazuma; „Prepoznatljiv” znači da je znanje i iskustvo (know-how) opisano na dostatno razumljiv način, kako bi bilo moguće provjeriti ispunjava li kriterije tajnosti i značajnosti;

(h)

„kupac” uključuje poduzetnika koji prodaje robu ili usluge u ime drugog poduzetnika na temelju sporazuma koji je obuhvaćen člankom 101. stavkom 1. Ugovora;

(i)

„korisnik kupca” znači poduzetnik koji nije stranka sporazuma a kupuje robu ili usluge koji su predmet sporazuma od kupca koji je stranka sporazuma.

2.   Za potrebe ove Uredbe, pojmovi „poduzetnik”, „dobavljač”, i „kupac” uključuju i njihove povezane poduzetnike.

„Povezani poduzetnici” znači:

(a)

poduzetnici u kojima stranka sporazuma, izravno ili neizravno:

i.

ima ovlast ostvarivati više od polovice glasačkih prava; ili

ii.

ima ovlast postaviti više od polovice članova nadzornog odbora, uprave, odnosno odgovarajućih tijela koja zakonski zastupaju poduzetnika; ili

iii.

ima pravo upravljati poslovanjem poduzetnika;

(b)

poduzetnici koji, izravno ili neizravno, ostvaruju nad strankom sporazuma prava ili ovlasti navedene u točki (a);

(c)

poduzetnici u kojima poduzetnik naveden pod točkom (b) ostvaruje, izravno ili neizravno, prava ili ovlasti navedene u točki (a);

(d)

poduzetnici u kojima stranka sporazuma zajedno s jednim ili više poduzetnika navedenih u točki (a), (b) ili (c), ili u kojoj dva ili više zadnje navedena poduzetnika zajednički ostvaruju prava ili ovlasti navedene u točki (a);

(e)

poduzetnici u kojima prava ili ovlasti navedene u točki (a) zajednički drže:

i.

stranke sporazuma ili njihovi povezani poduzetnici iz točaka (a) do (d); ili

ii.

jedna ili više stranaka sporazuma ili jedan ili više s njima povezanih poduzetnika navedenih u točkama (a) do (d) i jedna ili više trećih strana.

Članak 2.

Izuzeće

1.   Na temelju članka 101. stavka 3. Ugovora i podložno odredbama ove Uredbe, članak 101. stavak 1. Ugovora se ne primjenjuje na vertikalne sporazume.

Ovo izuzeće se primjenjuje ako takvi sporazumi sadrže vertikalna ograničenja.

2   Izuzeće iz stavka 1. primjenjuje se na vertikalne sporazume sklopljene između udruženja poduzetnika i njegovih članova, ili između takvog udruženja i njegovih dobavljača, samo ako su svi njegovi članovi prodavatelji u maloprodaji te ako niti jedan pojedinačni član udruženja poduzetnika, zajedno sa svojim povezanim poduzetnicima, ne ostvaruje ukupni godišnji prihod veći od 50 milijuna EUR. Ova Uredba obuhvaća vertikalne sporazume koje su sklopila takva udruženja poduzetnika, ne dovodeći u pitanje primjenu članka 101. Ugovora na horizontalne sporazume koji su sklopljeni između članova udruženja ili odluke koje to udruženje donosi.

3.   Izuzeće iz stavka 1. primjenjuje se na vertikalne sporazume koji sadrže odredbe kojima se kupcu ustupaju ili daju na korištenje prava intelektualnog vlasništva, pod uvjetom da te odredbe ne čine primarni cilj takvih sporazuma te da su u izravnoj vezi s uporabom, prodajom ili preprodajom robe ili usluga od strane kupca ili korisnika kupca. Izuzeće se primjenjuje pod uvjetom da, u odnosu na robu ili usluge koje su predmet sporazuma, te odredbe ne sadržavaju ograničenja tržišnog natjecanja koja imaju isti cilj kao i vertikalna ograničenja koja nisu izuzeta na temelju ove Uredbe.

4.   Izuzeće iz stavka 1. ne primjenjuje se na vertikalne sporazume sklopljene između konkurentnih poduzetnika. Međutim, primjenjuje se u slučaju kada konkurentni poduzetnici sklope jednostrani vertikalni sporazum i kada je:

(a)

dobavljač ujedno proizvođač i distributer robe, dok je kupac distributer, a ne konkurentni poduzetnik na razini proizvodnje; ili

(b)

dobavljač davatelj usluga na nekoliko razina trgovine, dok kupac prodaje robu ili pruža usluge na razini maloprodaje i nije konkurentan poduzetnik na razini trgovine na kojoj kupuje usluge koje su predmet sporazuma.

5.   Ova se Uredba ne primjenjuje na vertikalne sporazume čije je predmet sporazuma obuhvaćen nekom drugom uredbom o skupnom izuzeću, osim ako ovom uredbom nije drukčije propisano.

Članak 3.

Prag tržišnog udjela

1.   Izuzeće iz članka 2. primjenjuje se pod uvjetom da tržišni udjel dobavljača na mjerodavnom tržištu, na kojem prodaje robu ili usluge koji su predmet sporazuma, nije veći od trideset posto (30 %), a tržišni udjel kupca na mjerodavnom tržištu na kojem kupuje robu ili usluge koji su predmet sporazuma nije veći od trideset posto (30 %).

2.   Za potrebe stavka 1. kada na temelju sporazuma koji je sklopilo više stranaka određeni poduzetnik kupuje robu ili usluge od jednog od poduzetnika sudionika sporazuma i prodaje robu ili usluge koje su predmet sporazuma nekom drugom poduzetniku stranci sporazuma, tržišni udjel prvo navedenog poduzetnika, bilo da se radi o kupcu ili dobavljaču, radi primjene izuzeća iz članka 2., mora odgovarati tržišnom udjelu navedenom u istom stavku.

Članak 4.

Ograničenja koja isključuju pogodnost skupnog izuzeća – teška ograničenja tržišnog natjecanja

Izuzeće iz članka 2. ne primjenjuje se na vertikalne sporazume koji neposredno ili posredno, samostalno ili zajedno s drugim čimbenicima pod kontrolom ugovornih strana, imaju za cilj:

(a)

ograničavanje prava kupca da određuje prodajnu cijenu, ne dovodeći u pitanje pravo dobavljača da odredi maksimalnu prodajnu cijenu ili preporuči prodajnu cijenu, pod uvjetom da nije riječ o fiksnim ili minimalnim prodajnim cijenama koje su rezultat izvršenog pritiska ili poticaja od bilo koje stranke sporazuma;

(b)

ograničavanje područja na kojem kupac stranka sporazuma može prodavati robu ili usluge koje su predmet sporazuma, ili ograničavanje korisnika kojima ih može prodavati, ne dovodeći u pitanje ograničenje njihovog poslovnog nastana, osim:

i.

ograničavanja aktivne prodaje na isključivo dodijeljeno područje ili isključivoj grupi korisnika rezerviranoj za dobavljača, odnosno na području ili korisnicima koje je dobavljač dodijelio drugom kupcu, pod uvjetom da takvo ograničenje ne ograničava prodaju korisnika kupca;

ii.

ograničavanja prodaje krajnjim korisnicima kupcu koji djeluje na razini veleprodaje;

iii.

ograničavanja članovima unutar sustava selektivne distribucije prodaju neovlaštenim distributerima na području koje je rezervirano za dobavljača; i

iv.

ograničavanja mogućnosti kupcu da prodaje sastavne dijelove dobavljene za ugradnju, korisnicima koji bi te dijelove koristili za proizvodnju istog tipa robe poput one koju proizvodi dobavljač;

(c)

ograničavanje članovima unutar sustava selektivne distribucije koji djeluju na razini maloprodaje, aktivne ili pasivne prodaje krajnjim korisnicima, ne dovodeći u pitanje zabranu članu unutar sustava selektivne distribucije da djeluje izvan ovlaštenog poslovnog nastana;

(d)

ograničavanje međusobne opskrbe između distributera unutar sustava selektivne distribucije, uključujući ograničenja između distributera koji ne djeluju na istoj razini trgovine;

(e)

ograničavanje dogovoreno između dobavljača dijelova i kupca koji se bavi ugradnjom tih dijelova, mogućnosti dobavljača da prodaje dijelove kao rezervne dijelove krajnjim korisnicima ili serviserima ili drugim pružateljima usluga koje kupac nije ovlastio za popravak ili servisiranje svojih proizvoda.

Članak 5.

Neprimjenjivost izuzeća – ograničenja koja se ne mogu izuzeti

1.   Izuzeće iz članka 2. ne primjenjuje se na sljedeće obveze sadržane u vertikalnim sporazumima:

(a)

svaku neposrednu ili posrednu obvezu nenatjecanja čije je trajanje neograničeno ili premašuje pet godina;

(b)

svaku neposrednu ili posrednu obvezu zbog koje kupac, po prestanku sporazuma ne smije proizvoditi, kupovati, prodavati ili preprodavati robu ili usluge;

(c)

svaku neposrednu ili posrednu obvezu nametnutu članovima selektivnog distribucijskog sustava da ne prodaju marke proizvode određenih dobavljača konkurentnih poduzetnika;

Obveza nenatjecanja, za potrebe točke (a) prvog podstavka, koja se prešutno obnavlja po isteku roka od pet godina smatra se da je ugovorena na neograničeni rok.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), vremensko ograničenje od pet godina ne primjenjuje se ako kupac prodaje robu ili usluge koje su predmet sporazuma iz poslovnog prostora ili na zemlji čiji je vlasnik dobavljač, ili koje je dobavljač uzeo u zakup od trećih strana koje nisu povezane s kupcem, pod uvjetom da trajanje obveze nenatjecanja ne prelazi razdoblje tijekom kojeg kupac koristi poslovni prostor ili zemlju dobavljača.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (b) izuzeće iz članka 2. primjenjuje se na svaku neposrednu ili posrednu obvezu koja obvezuje kupca da, nakon prestanka sporazuma, ne smije proizvoditi, kupovati, prodavati ili preprodavati robu ili usluge ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

obveza se odnosi se na robu i usluge koje konkuriraju proizvodima koji su predmet sporazuma;

(b)

obveza je ograničena na poslovni prostor iz kojeg i zemlju s koje je kupac djelovao za vrijeme trajanja ugovora;

(c)

obveza je neophodna radi zaštite znanja i iskustva (know-how) koje je dobavljač prenio kupcu;

(d)

trajanje obveze je ograničeno na rok od jedne godine nakon prestanka sporazuma.

Stavak 1. točka (b) ne dovodi u pitanje mogućnost vremenski neograničenog ograničavanja korištenja i otkrivanja znanja i iskustva (know-how) koje nije javno poznato.

Članak 6.

Neprimjenjivanje ove Uredbe

Ako paralelne mreže sličnih vertikalnih ograničenja pokrivaju više od 50 % mjerodavnog tržišta, Komisija može na temelju članka 1. točke (a) Uredbe br. 19/65/EEZ uredbom proglasiti da se ova Uredba ne primjenjuje na vertikalne sporazume koji sadrže određena ograničenja na navedenom mjerodavnom tržištu.

Članak 7.

Primjena praga tržišnog udjela

Za potrebe primjene pragova tržišnog udjela iz članka 3. primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

tržišni udjel dobavljača izračunava se na temelju iskazanog prihoda ostvarenog od prodaje a tržišni udjel kupca na temelju iskazanog prihoda ostvarenog od kupnje. Ako podaci o ostvarenom prihodu od prodaje ili kupnje nisu dostupni, za utvrđivanje tržišnog udjela poduzetnika mogu se koristiti i drugi raspoloživi tržišni podaci, uključujući i količinu proizvoda prodanih ili kupljenih na tržištu;

(b)

tržišni udjel izračunava se na temelju podataka koji se odnose na prethodnu kalendarsku godinu;

(c)

tržišni udjel dobavljača uključuje svu robu ili usluge kojima je opskrbio distributere iz sustava vertikalne integracije s ciljem prodaje;

(d)

ako tržišni udjel poduzetnika u trenutku sklapanja sporazuma nije veći od 30 %, a naknadno se poveća iznad tog iznosa, ne više od 35 %, izuzeće iz članka 2. se i dalje primjenjuje tijekom razdoblja od dvije uzastopne kalendarske godine koje slijede godinu u kojoj je prvi put povećan iznos tržišnog udjela;

(e)

ako tržišni udjel u trenutku sklapanja sporazuma nije veći od 30 % ali se naknadno poveća na više od 35 %, izuzeće iz članka 2. se i dalje primjenjuje u razdoblju od jedne kalendarske godine koja slijedi godinu u kojoj je tržišni udjel prvi put povećan;

(f)

pogodnost iz točaka (d) i (e) se ne može kumulirati u svrhu produljenja vremenskog razdoblja izuzeća na više od dvije kalendarske godine;

(g)

tržišni udjel poduzetnika iz točke (e) drugog podstavka članka 1. stavka 2. jednako se raspoređuje na svakog poduzetnika koji ima prava ili ovlasti navedene u točki (a) drugog podstavka članka 1. stavka 2.

Članak 8.

Primjena praga tržišnog udjela

1.   U smislu članka 2. stavka 2. ukupni godišnji prihod izračunava se kao ukupan godišnji prihod koji je predmetni poduzetnik stranka vertikalnog sporazuma ostvario tijekom financijske godine koja prethodi sklapanju sporazuma kojem se pribraja ukupan godišnji prihod ostvaren od strane poduzetnika koji su povezani s tim poduzetnikom u odnosu na svu robu i usluge, umanjen za sve pristojbe i poreze. U tu svrhu, ukupan godišnji prihod od prodaje proizvoda između poduzetnika stranke vertikalnog sporazuma i s njim povezanih poduzetnika i između povezanih poduzetnika ne uzima se obzir kod izračuna ukupnog godišnjeg prihoda.

2.   Izuzeće iz članka 2. se i dalje primjenjuje ako tijekom razdoblja od dvije uzastopne financijske godine iznos ukupnog godišnjeg prihoda ne premašuje 10 %.

Članak 9.

Prijelazno razdoblje

Zabrana utvrđena u članku 101. stavku 1. Ugovora ne primjenjuje se tijekom razdoblja od 1. lipnja 2010. do 31. svibnja 2011. u odnosu na sporazume koji su već na snazi 31. svibnja 2010. a koji ne ispunjavaju uvjete za izuzeće iz ove Uredbe, ali imaju na dan 31. svibnja 2010. ispunjene uvjete za izuzeće iz Uredbe (EZ) br. 2790/1999.

Članak 10.

Rok važenja

Ova Uredba stupa na snagu 1. lipnja 2010.

Prestaje važiti 31. svibnja 2022.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. travnja 2010.

Za Komisiju

Predsjednik Komisije

José Manuel BARROSO


(1)  SL 36, 6.3.1965., str. 533.

(2)  S učinkom od 1. prosinca 2009., članak 81. Ugovora o EZ-u postao je članak 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Dva su članka u svojoj biti istovjetna. Za potrebe ove Uredbe upućivanja na članak 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije treba tumačiti kao upućivanja na članak 81. Ugovora o EZ-u.

(3)  SL L 336, 29.12.1999., str. 21.

(4)  SL L 1, 4.1.2003., str. 1.


Top