Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32010R0200

Uredba Komisije (EU) br. 200/2010 od 10. ožujka 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu cilja Unije za smanjenje prisutnosti serotipova Salmonella kod odraslih rasplodnih jata vrste Gallus gallus Tekst značajan za EGP

SL L 61, 11.3.2010, p. 1–9 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 10/03/2019

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2010/200/oj

03/Sv. 034

HR

Službeni list Europske unije

272


32010R0200


L 061/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.03.2010.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 200/2010

od 10. ožujka 2010.

o provedbi Uredbe (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu cilja Unije za smanjenje prisutnosti serotipova Salmonella kod odraslih rasplodnih jata vrste Gallus gallus

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o kontroli salmonele i ostalih navedenih uzročnika zoonoza koji se prenose hranom (1), a posebno njezin članak 4. stavak 1. drugi podstavak i članak 13.,

budući da:

(1)

Svrha je Uredbe (EZ) br. 2160/2003 osigurati mjere za otkrivanje i kontrolu salmonele i ostalih uzročnika zoonoza u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, posebno na razini primarne proizvodnje, kako bi se smanjila njihova prisutnost i rizik koji predstavljaju za javno zdravlje.

(2)

Uredbom (EZ) br. 2160/2003 propisuje se određivanje ciljeva Unije za smanjivanje prisutnosti zoonoza i uzročnika zoonoza navedenih u Prilogu I. kod populacija životinja ondje navedenih. Također određuje neke zahtjeve za navedene ciljeve.

(3)

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2160/2003 odnosi se na sve serotipove salmonele od značenja za javno zdravlje kod rasplodnih jata Gallus gallus. Navedena matična jata mogu proširiti infekciju salmonelom na svoje potomke, a posebno na jata kokoši nesilica i brojlere. Slijedom toga, smanjenje prisutnosti salmonele u rasplodnim jatima pridonosi kontroli tog uzročnika zoonoza u jajima i mesu koji se dobivaju od potomaka, što predstavlja značajan rizik za javno zdravlje.

(4)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1003/2005 od 30. lipnja 2005. o provedbi Uredbe (EZ) br. 2160/2003 u pogledu cilja Zajednice za smanjenje prisutnosti nekih serotipova salmonele u rasplodnim jatima vrste Gallus gallus  (2) propisan je cilj Zajednice za smanjenje prisutnosti nekih serotipova salmonele kod rasplodnih jata vrste Gallus gallus tijekom prijelaznog razdoblja koje istječe 31. prosinca 2009. Do tog datuma maksimalan postotak odraslih rasplodnih jata vrste Gallus gallus koji su pozitivni na Salmonella enteritidis, Salmonella infantis, Salmonella hadar, Salmonella typhimurium i Salmonella virchow (relevantni Salmonella spp.) mora biti manji ili jednak 1 %. U skladu s tim, potrebno je propisati trajni cilj Unije za smanjivanje relevantne Salmonella spp. po isteku navedenog razdoblja.

(5)

Uredbom (EZ) br. 2160/2003 propisuje se da je pri određivanju cilja Unije potrebno uzeti u obzir iskustvo stečeno putem postojećih nacionalnih mjera i informacija dostavljenih Komisiji ili Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) sukladno postojećim zahtjevima Unije, a posebno u okviru Direktive 2003/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza (3), a posebno njezinog članka 5.

(6)

U skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 2160/2003, zatraženo je mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o određivanju trajnog cilja Unije za rasplodna jata Gallus gallus. U skladu s tim, 26. ožujka 2009. Odbor stručnjaka za biološke opasnosti je na zahtjev Europske komisije usvojio znanstveno mišljenje o kvantitativnoj ocjeni utjecaja određivanja novog cilja za smanjenje salmonele kod rasplodnih kokoši Gallus gallus  (4). U mišljenju se zaključuje da Salmonella enteritidis i Salmonella typhimurium imaju najveću mogućnost prijenosa od rasplodnih kokoši na njihovo potomstvo u mesu brojlera i lancu nesenja jaja. Također se zaključuje da bi mjere kontrole EU-a za ta dva serotipa kod rasplodnih kokoši trebale doprinijeti suzbijanju infekcije salmonelom u proizvodnim jatima i smanjenju rizika za zdravlje ljudi zbog peradi. U tom se mišljenju također navodi da su marginalne koristi od dodatnih sveobuhvatnih mjera kontrole EU-a za druge serotipove u rasplodnim jatima razmjerno male: rijetko uzrokuju oboljenja ljudi i manja je mogućnost vertikalnog prijenosa.

(7)

Uzimajući u obzir znanstveno mišljenje EFSA-e i uzimajući u obzir da je potrebno više vremena za procjenu trenda salmonele u jatima nakon uvođenja nacionalnih programa kontrole, potrebno je zadržati cilj Unije za smanjenje salmonele u odraslim rasplodnim jatima vrste Gallus gallus koji je sličan cilju iz Uredbe (EZ) br. 1003/2005.

(8)

Kako bi se provjerio napredak u postizanju cilja Unije, potrebno je predvidjeti ponovljeno uzorkovanje rasplodnih jata Gallus gallus.

(9)

Nacionalni programi kontrole za postizanje cilja u 2010. odobreni su u skladu s Odlukom Komisije 2009/883/EZ od 26. studenoga 2009. o odobravanju godišnjih i višegodišnjih programa i o financijskom doprinosu Zajednice za iskorjenjivanje, kontrolu i praćenje nekih bolesti životinja i zoonoza, koje su države članice predložile za 2010. i sljedeće godine (5). Ti su se programi temeljili na propisima koji su bili važeći u vrijeme predlaganja programa. Programi za rasplodna jata Gallus gallus bili su odobreni na temelju odredbi iz Uredbe (EZ) br. 1003/2005. Zbog toga je potrebna prijelazna mjera za već odobrene programe.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Cilj Unije

1.   Od 1. siječnja 2010. cilj je Unije, iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2160/2003 za smanjenje Salmonella spp. kod rasplodnih jata vrste Gallus gallus (cilj Unije), smanjenje maksimalnog postotka na 1 % ili manje kod odraslih rasplodnih jata vrste Gallus gallus koja su pozitivna na Salmonella enteritidis, Salmonella infantis, Salmonella hadar, Salmonella typhimurium i Salmonella virchow (relevantni serotipovi salmonele).

Međutim, u državama članicama s manje od 100 odraslih rasplodnih jata vrste Gallus gallus, cilj je Unije od 1. siječnja 2010. da godišnje samo jedno takvo jato može ostati pozitivno na relevantne serotipove salmonele.

2.   Shema testiranja koja je potrebna za provjeru napretka pri postizanju cilja Unije navedena je u Prilogu.

Članak 2.

Revizija cilja Unije

Komisija revidira cilj Unije uzimajući u obzir informacije prikupljene u skladu s programom testiranja iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe i kriterija iz članka 4. stavka 6. točke (c) Uredbe (EZ) br. 2160/2003.

Članak 3.

Stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 1003/2005

1.   Uredba (EZ) br. 1003/2005 stavlja se izvan snage.

2.   Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 4.

Prijelazne mjere

Odredbe Priloga Uredbi (EZ) br. 1003/2005 i dalje se primjenjuju za programe kontrole odobrene prije nego što ova Uredba stupi na snagu.

Članak 5.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2010.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. ožujka 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 325, 12.12.2003., str. 1.

(2)  SL L 170, 1.7.2005., str. 12.

(3)  SL L 325, 12.12.2003., str. 31.

(4)  The EFSA Journal (2009) 1036, str. 1.-68.

(5)  SL L 317, 3.12.2009., str. 36.


PRILOG

Shema testiranja određena za provjeru ostvarenosti cilja Unije za smanjenje prisutnosti relevantnih serotipova salmonele kod odraslih rasplodnih jata vrste Gallus gallus

1.   OPSEG UZIMANJA UZORAKA

Opseg uzimanja uzoraka za otkrivanje prisutnosti Salmonella enteritidis, Salmonella infantis, Salmonella hadar, Salmonella typhimurium i Salmonella virchow (relevantni serotipovi salmonele) mora obuhvatiti sva odrasla rasplodna jata domaće kokoši (Gallus gallus) s najmanje 250 kokoši (rasplodna jata). Opseg uzimanja uzoraka ne dovodi u pitanje odredbe Uredbe (EZ) br. 2160/2003 i Direktive 2003/99/EZ u pogledu zahtjeva za praćenje drugih populacija životinja ili drugih serotipova.

2.   PRAĆENJE RASPLODNIH JATA

2.1.   Lokacija, učestalost i način uzimanja uzoraka

Uzorci rasplodnih jata uzimaju se na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom i kao dio službenih kontrola.

2.1.1.   Uzimanje uzoraka na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom

Uzimanje uzoraka provodi se svaka dva tjedna na mjestu koje je nadležno tijelo odredilo između sljedećih dviju mogućnosti:

(a)

u valionici; ili

(b)

na gospodarstvu.

Nadležno tijelo može odlučiti o provedbi jedne od mogućnosti iz točaka (a) ili (b) za cijelu shemu testiranja za sva rasplodna jata brojlera i za jednu od navedenih mogućnosti za sva rasplodna jata kokoši nesilica. Međutim, uzorkovanje rasplodnih jata kokoši koje nesu jaja za valenje namijenjena za trgovinu u Uniji mora se obaviti na gospodarstvu.

Potrebno je odrediti postupak kojim se jamči da laboratorij koji provodi analize odmah obavijesti nadležno tijelo o otkrivanju prisutnosti relevantnih tipova salmonele tijekom uzorkovanja na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom. Za pravodobno obavještavanje o otkrivanju prisutnosti bilo kojeg od relevantnih serotipova salmonele odgovorni su subjekt u poslovanju s hranom i laboratorij koji provodi analize.

Iznimno od prvog stavka ove točke, ako je cilj Unije postignut tijekom barem dviju uzastopnih kalendarskih godina u cijeloj državi članici, nadležno tijelo može produljiti učestalost uzorkovanja na gospodarstvu na svaka tri tjedna. Međutim, u slučaju otkrića relevantnih tipova salmonele u rasplodnom jatu na gospodarstvu i/ili zbog bilo kojeg drugog razloga koji mu se čini primjeren, nadležno tijelo može odlučiti da se testiranje provodi svaka dva tjedna.

2.1.2.   Uzimanje uzoraka kao dio službene kontrole

Uzimanje uzoraka dio službene kontrole sastoji se od:

2.1.2.1.   Ako se uzorci uzimaju u valionici na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom:

(a)

rutinskog uzimanja uzoraka svakih 16 tjedana u valionici;

(b)

rutinskog uzimanja uzoraka na gospodarstvu u dva navrata tijekom proizvodnog ciklusa, prvi put u roku četiri tjedna nakon prijelaza u fazu nesivosti ili preseljenja u nastambu za nesenje, a drugi put pri kraju faze nesivosti, najranije osam tjedana prije završetka proizvodnog ciklusa;

(c)

dodatnog uzimanja uzoraka na gospodarstvu nakon otkrivanja prisutnosti relevantnih serotipova salmonele prema dobivenim nalazima iz uzorkovanja iz valionice.

2.1.2.2.   Ako se uzorci uzimaju na gospodarstvu na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom, rutinsko uzorkovanje mora se provesti u tri navrata tijekom proizvodnog ciklusa:

(a)

u roku četiri tjedna nakon prijelaza u fazu nesivosti ili preseljenja u nastambu za nesenje;

(b)

pri kraju faze nesivosti, najranije osam tjedana prije završetka proizvodnog ciklusa;

(c)

u bilo kojem trenutku tijekom proizvodnog ciklusa nakon isteka dovoljno vremena od uzimanja uzoraka iz točaka (a) i (b).

2.1.2.3.   Iznimno od točaka 2.1.2.1. i 2.1.2.2. i ako je cilj Unije postignut tijekom barem dviju uzastopnih kalendarskih godina u cijeloj državi članici, nadležno tijelo može zamijeniti rutinsko uzimanje uzoraka uzorkovanjem:

(a)

na gospodarstvu jedanput, u bilo koje vrijeme tijekom proizvodnog ciklusa, i jedanput godišnje u valionici; ili

(b)

na gospodarstvu u dva navrata u bilo koje vrijeme tijekom proizvodnog ciklusa kad je između njih prošlo dovoljno vremena.

Međutim, nadležno tijelo može odlučiti zadržati ili vratiti se na uzorkovanje utvrđeno u točki 2.1.2.1. ili 2.1.2.2. u slučaju otkrivanja prisutnosti relevantnih serotipova salmonele u rasplodnim jatima na gospodarstvu i/ili u bilo kojem drugom slučaju koji smatra primjerenim.

Uzorkovanje koje obavi nadležno tijelo može zamijeniti uzorkovanje na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom.

2.2.   Protokol uzimanja uzoraka

2.2.1.   Uzimanje uzoraka u valionici

Pri svakom uzorkovanju uzima se barem jedan uzorak za rasplodno jato.

Uzorkovanje se mora provesti na dan valenja kad su dostupni uzorci svih rasplodnih jata. Ako to nije moguće, potrebno je osigurati da se uzorci prikupljaju iz svakog jata u skladu s učestalošću propisanom u točki 2.1.

Sav materijal iz valionica iz kojih se vale pilići na dan uzimanja uzoraka mora biti proporcionalno zastupljen u zbirnom uzorku.

Ako se u valionici nalazi više od 50 000 jaja podrijetlom od jednog rasplodnog jata, drugi uzorak treba uzeti iz tog jata.

Uzorak se sastoji od najmanje:

(a)

jednog skupnog uzorka vidno uprljanih podložaka košara za valenje, koji se nasumce uzima iz pet odvojenih košara za valenje ili mjesta u valioniku dok se ne dosegne površina ukupno najmanje 1 m2; ako se uložena jaja iz jednog rasplodnog jata nalaze u više valionika, jedan takav skupni uzorak uzima se iz svakog valionika (najviše pet); ili

(b)

jednog uzorka koji se uzima s jednom krpom ili više navlaženih krpa s ukupne površine od najmanje 900 cm2 odmah nakon premještanja pilića s cijele površine dna od ukupno barem pet košara za valenje, ili iz perja s pet mjesta, uključujući pod, iz svakog, do najviše pet, valionika s jajima za valenje iz jata, osiguravajući da je uzet barem jedan uzorak po jatu iz kojeg jaja dolaze; ili

(c)

10 g ljuski razbijenih jaja uzetih iz 25 odvojenih košarica za valenje, tj. 250 g početnog uzorka u do pet valionika s jajima za valenje iz jata, koja se zdrobe, izmiješaju i podijele za testiranje u 25-gramski poduzorak.

Postupak iz točaka (a), (b) i (c) primjenjuje se za uzimanje uzoraka na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom, kao i u okviru službenih kontrola. Međutim, nije obvezno uključiti valionik s jajima iz različitih jata, osim ako se barem 80 % jaja nalazi u drugim valionicima iz kojih su uzimani uzorci.

2.2.2.   Uzorkovanje na gospodarstvu:

2.2.2.1.   Rutinsko uzorkovanje na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom

Uzorkovanje se ponajprije sastoji od uzoraka fecesa, a namijenjeno je otkrivanju 1 %-tne prisutnosti u jatu, s 95 %-tnom sigurnošću. U tu svrhu uzorci moraju sadržavati sljedeće:

(a)

skupne uzorke fecesa koji se sastoje od pojedinačnih uzoraka svježeg fecesa, od kojih svaki teži najmanje 1 g i uzimaju se nasumično na različitim mjestima u nastambi za uzgoj peradi, ili ako životinje imaju slobodan pristup u više nastambi na određenom gospodarstvu, iz svake skupine nastambi na gospodarstvu za perad. Za analizu se uzorci fecesa mogu ujediniti u najmanje dva skupna uzorka.

Broj mjesta na kojima se uzimaju pojedinačni uzorci fecesa za pripremu skupnog uzorka je sljedeći:

Broj peradi u rasplodnom jatu

Broj uzoraka fecesa koji se uzimaju u rasplodnom jatu

250-349

200

350-449

220

450-799

250

800-999

260

1 000 ili više

300

(b)

Navlake za obuću i/ili uzorci prašine:

 

Navlake za obuću moraju imati zadovoljavajuću apsorpcijsku sposobnost upijanja vlage. Mogu se upotrijebiti i „čarape” od gaze za tu namjenu.

 

Površina navlake za obuću mora biti natopljena odgovarajućom otopinom (0,8 % fiziološkom otopinom, 0,1 % peptonskom deioniziranom vodom, sterilnom vodom ili bilo kojom drugom otopinom koju je odobrilo nadležno tijelo).

 

Prostor se obilazi tako da se prikupe reprezentativni uzorci iz svih dijelova nastambe peradi ili odgovarajućeg sektora. Potrebno je obuhvatiti područja sa steljom i podnicama ako je hodanje po podnicama sigurno. U uzorkovanje su uključeni i svi odvojeni odjeljci u sklopu nastambe peradi. Po završetku uzorkovanja u odabranom sektoru navlake za obuću se pažljivo skidaju kako se prikupljeni materijal ne bi odvojio.

Uzorci se sastoje od:

i.

pet pari navlaka za obuću za uzimanje uzoraka od kojih svaki par predstavlja oko 20 % područja nastambe peradi; uzorci navlaka za analizu mogu se združiti u najmanje dva zbirna uzorka; ili

ii.

barem jednog para navlaka za obuću za uzimanje uzoraka koji predstavlja cjelovito područje nastambe za perad i dodatnog uzorka prašine uzetog s više mjesta nastambe za perad s površina na kojima se vidi prašina; za uzimanje uzoraka prašine mora se upotrijebiti jedna ili više navlaženih krpa od tkanine s površine od barem 900 cm2.

(c)

Uzorci iz rasplodnih jata koja se drže u kavezima mogu se sastojati od samopomiješanih fecesa iz pokretnih vrpca za prikupljanje izmeta, strugača ili dubokih jama, ovisno o tipu nastambe. Dva uzorka od najmanje 150 g prikupljaju se za pojedinačno testiranje iz:

i.

pokretnih vrpca za prikupljanje izmeta ispod svakog reda kaveza, koje redovito protječu i prazne se pužnim pogonom ili pokretnim vrpcama;

ii.

sustava jama za prikupljanje izmeta, s usmjerivača, deflektora ispod kaveza s kojih se struže izmet u duboku jamu ispod nastambe;

iii.

sustava jama za izmete u stupnjevitoj nastambi s kavezima, u kojima su kavezi izbočeni i fecesi padaju izravno u jamu.

U jednoj nastambi uobičajeno postoji više redova kaveza. Skupni uzorci fecesa iz svakog reda zastupljeni su u općem skupnom uzorku. Iz svakog se jata uzimaju dva skupna uzorka, kako je opisano u sljedećim podstavcima od trećeg do šestog.

U sustavima s pokretnim vrpcama i strugačima oni se pokreću na dan uzorkovanja prije uzimanja uzoraka.

U sustavima s usmjerivačima, deflektorima ispod kaveza i strugačima prikupljaju se skupni uzorci fecesa koji se nalaze na strugaču nakon puštanja u pogon.

U sustavima sa stupnjevitim kavezima za perad bez pokretnih vrpci ili strugača potrebno je skupne uzorke fecesa prikupiti iz duboke jame.

Sustavi s pokretnom vrpcom za prikupljanje izmeta: skupni fekalni materijal prikuplja se na istovarnim krajevima vrpce.

2.2.2.2.   Uzorkovanje kao dio službenih kontrola

(a)

Rutinsko uzimanje uzoraka provodi se kako je opisano u točki 2.2.2.1.

(b)

Uzimanje potvrdnih uzoraka nakon otkrivanja relevantnih serotipova salmonele u uzorcima iz valionice provodi se kako je opisano u točki 2.2.2.1.

Dodatno uzorkovanje za moguće testiranje na antimikrobne tvari ili inhibitorni učinak na rast bakterija može se provesti na sljedeći način: kokoši se uzimaju nasumično iz svake nastambe za perad na gospodarstvu, uobičajeno do pet kokoši po nastambi osim ako nadležno tijelo ne smatra da je potrebno uzorkovati veći broj kokoši.

Ako izvor infekcije nije potvrđen, provodi se testiranje na antimikrobne tvari ili novo bakteriološko testiranje na prisutnost relevantnih serotipova salmonele na rasplodnom jatu ili njegovim potomcima prije ukidanja trgovinskih ograničenja.

Ako se otkriju antimikrobne tvari ili inhibitorni učinak na rast bakterija, smatra se da je infekcija salmonelom potvrđena.

(c)

Sumnja na lažne rezultate

U iznimnim slučajevima kada nadležno tijelo ima razloga za sumnju na lažne rezultate (npr. lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate), ono može odlučiti o ponovnom testiranju u skladu s točkom (b).

3.   ISPITIVANJE UZORAKA

3.1.   Prijevoz i priprema uzoraka

3.1.1.   Prijevoz

Uzorci se po mogućnosti dostavljaju hitnom poštom ili kurirskom službom u laboratorije iz članaka 11. i 12. Uredbe (EZ) br. 2160/2003 u roku 24 sata nakon prikupljanja. Ako se ne pošalju u roku 24 sata, moraju se držati u hladnjaku. Uzorci se mogu prevoziti pri sobnoj temperaturi ako nisu izloženi velikoj vrućini (iznad 25 °C) i sunčanoj svjetlosti. U laboratoriju se uzorci moraju čuvati na hladnom do ispitivanja, koje mora početi 48 sati nakon primitka i 96 sati nakon uzorkovanja.

3.1.2.   Podlošci košara za valenje:

(a)

Staviti uzorak u 1 l puferirane peptonske vode (BPW) koja je prije toga ugrijana na sobnu temperaturu i lagano promiješati.

(b)

Nastaviti s kultiviranjem uzorka prema metodi izdvajanja bakterija opisanoj u točki 3.2.

3.1.3.   Uzorci navlaka za obuću i uzorci prašine:

(a)

Pažljivo otpakirati svaki par navlaka za obuću/čarapa i uzorak prašine (komad tkanine) kako bi se izbjeglo odvajanje pripadajućeg fekalnog materijala ili rastresitog materijala prašine i staviti ih u 225 ml BPW koja je prije toga ugrijana na sobnu temperaturu.

(b)

Navlake za obuću/čarape i komad tkanine uroniti potpuno u BPW da se omogući dovoljno slobodne tekućine oko uzorka za migraciju salmonele iz uzorka i stoga se može dodati više BPW ako je potrebno.

Za uzorke iz navlaka za obuću i uzorke iz komada tkanine moraju se napraviti odvojene pripreme.

(c)

Ako se pet pari navlaka za obuću ujedinjuje u dva skupna uzorka, svaki skupni uzorak mora biti uronjen u 225 ml BPW ili više ako je potrebno kako bi uzorci bili potpuno uronjeni i da se osigura dovoljna količina slobodne tekućine oko uzorka da Salmonella može slobodno migrirati iz uzorka.

(d)

Protresti kako bi došlo do potpunog zasićenja uzorka i nastaviti s kultiviranjem uzorka prema metodi izdvajanja bakterija iz točke 3.2.

3.1.4.   Drugi uzorci fekalnog materijala:

(a)

Uzorke fekalnog materijala potrebno je prikupiti i temeljito promiješati te oduzeti 25 g poduzorka za daljnje ispitivanje (kulturu).

(b)

25 g poduzorka preliti s 225 ml BPW koja je prije toga ugrijana na sobnu temperaturu.

(c)

Kultiviranje uzorka nastavlja se primjenom metode otkrivanja opisane u točki 3.2.

Ako je postignut dogovor o standardima ISO za pripremu odgovarajućih uzoraka za otkrivanje Salmonelle, tada je potrebno primjenjivati njih umjesto odredbi o pripremi uzorka iz točaka 3.1.2., 3.1.3. i 3.1.4.

3.2.   Metoda otkrivanja

Otkrivanje relevantnih serotipova salmonele provodi se u skladu s Izmjenom 1. norme EN/ISO 6579-2002/Amd1:2007. „Mikrobiologija hrane i hrane za životinje – Horizontalna metoda za otkrivanje Salmonella spp. – Izmjena 1.: Prilog D: Otkrivanje Salmonelle spp. u fekalijama životinja i uzorcima okoliša u primarnoj fazi proizvodnje.”

U pogledu uzoraka navlaka za obuću, uzoraka prašine i drugih fekalnih materijala iz točke 3.1. moguće ih je ujediniti za daljnje kultiviranje. Za to treba inkubirati oba uzorka u BPW kako je navedeno u točki 3.1.3. Od svakog uzorka treba oduzeti 1 ml inkubirane BPW i temeljito promiješati, zatim od nje oduzeti 0,1 ml mješavine i nacijepiti je na pločice MSRV (metoda s polutvrdom podlogom po Rappaport-Vassiliadisu).

Na početku inkubacije uzoraka u BPW ne smije se miješati, vrtiti i tresti nakon inkubacije jer to ispušta inhibitorne čestice i smanjuje mogućnost kasnije izolacije na MSRV.

3.3.   Serotipizacija

Iz svakog pozitivnog uzorka tipizira se barem jedan izolat po shemi Kaufmann-White.

3.4.   Alternativne metode

S obzirom na uzorke koji su uzeti na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom, alternativne metode mogu se koristiti umjesto metoda za pripremu uzoraka, metoda otkrivanja i metoda serotipizacije navedene u točkama 3.1, 3.2. i 3.3. ovog Priloga, ako su validirane u skladu s najnovijom inačicom EN/ISO 16140.

3.5.   Čuvanje sojeva

Potrebno je osigurati da se barem jedan izolirani soj relevantnih serotipova Salmonelle iz uzorkovanja po nastambi i po godini tijekom provođenja službenih kontrola sačuva za daljnju fagotipizaciju ili testiranje na antimikrobnu osjetljivost koristeći se uobičajenim metodama za zbirku kultura, koje moraju osigurati preživljavanje sojeva u razdoblju od najmanje dvije godine. Ako nadležno tijelo tako odluči, izolati iz uzorkovanja subjekata u poslovanju s hranom također se čuvaju za tve potrebe.

4.   REZULTATI I IZVJEŠĆA

Radi provjere ostvarivanja cilja Unije, rasplodno jato smatra se pozitivnim:

kad se u jednom ili više uzoraka uzetih iz jata otkriju relevantni serotipovi Salmonelle (osim sojeva cjepiva), čak i ako su relevantni serotipovi Salmonelle otkriveni samo u uzorcima praha, ili

kad dodatno uzorkovanje kao dio službenih kontrola u skladu s točkom 2.2.2.2. podtočkom (b) ne potvrdi otkrivanje relevantnih serotipova Salmonelle, ali su u jatu otkrivena antimikrobna sredstva ili inhibitori bakterijskog rasta.

To se pravilo ne primjenjuje za iznimne slučajeve opisane u točki 2.2.2.2. podtočki (c) kada početni pozitivni rezultat na Salmonellu na temelju uzorkovanja na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom nije potvrđen službenim uzorkovanjem.

Pozitivna rasplodna jata broje se samo jedanput, bez obzira na učestalost otkrića relevantnih serotipova Salmonelle u tom jatu tijekom proizvodnog ciklusa i bez obzira je li uzorkovanje provedeno na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom ili nadležnog tijela. Međutim, ako uzorkovanje tijekom proizvodnog ciklusa traje tijekom dvije godine, rezultat za svaku godinu prijavljuje se odvojeno.

Izvješćivanje obuhvaća:

(a)

detaljni opis odabranih mogućnosti za shemu uzorkovanja i vrstu uzetih uzoraka, prema potrebi;

(b)

ukupan broj odraslih rasplodnih jata koja sadrže barem 250 kokoši koje su bile testirane barem jedanput tijekom godine izvješćivanja;

(c)

rezultate testiranja koji uključuju:

i.

ukupan broj rasplodnih jata koja su pozitivna na bilo koju Salmonellu u državi članici;

ii.

broj rasplodnih jata pozitivnih na barem jedan relevantni serotip Salmonelle;

iii.

broj pozitivnih rasplodnih jata na svaki serotip Salmonelle ili na neodređeni soj Salmonelle (izolati koje je nemoguće tipizirati i serotipizirati);

(d)

broj slučajeva kad uzorkovanje kao dio službene kontrole ne potvrdi početni pozitivni rezultat na Salmonellu pri uzorkovanju na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom;

(e)

obrazloženja rezultata, a posebno u vezi s iznimnim slučajevima.

Rezultati i sve dodatne relevantne informacije prijavljuju se kao dio izvješća o trendovima i izvorima iz članka 9. stavka 1. Direktive 2003/99/EZ.


Top