03/Sv. 022

HR

Službeni list Europske unije

177

---

32009R0607

---

L 193/60

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.07.2009.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 607/2009

od 14. srpnja 2009.

o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, tradicionalnih izraza, označavanja i prezentiranja određenih proizvoda u sektoru vina

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 479/2008 od 29. travnja 2008. o zajedničkom uređenju tržišta vina, o izmjeni Uredbi (EZ) br. 1493/1999, (EZ) br. 1782/2003, (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 3/2008 i o stavljanju izvan snage Uredbi (EEZ) br. 2392/86 i (EZ) br. 1493/1999 (1), a posebno njezine članke 52., 56. i 63., te članak 126. točku (a),

budući da:

(1)	U poglavlju IV. glave III. Uredbe (EZ) br. 479/2008 utvrđuju se opća pravila za zaštitu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla za određene proizvode u sektoru vina.

(2)

Kako bi se osiguralo da oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Zajednici ispunjavaju uvjete utvrđene u Uredbi (EZ) br. 479/2008, zahtjeve bi trebala pregledavati nacionalna nadležna tijela odnosne države članice u okviru preliminarnog nacionalnog postupka podnošenja prigovora. Naknadne bi provjere trebalo izvršiti kako bi se osiguralo da zahtjevi ispunjavaju uvjete iz ove Uredbe, da se primjenjuje jednaki pristup u svim državama članicama, te da se registracijom oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla ne šteti trećim strankama. Stoga je potrebno utvrditi detaljna provedbena pravila u vezi s postupcima podnošenja zahtjeva, pregleda, podnošenja prigovora i poništenja za oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla za određene proizvode u sektoru vina.

(3)

Potrebno je utvrditi uvjete u kojima fizička ili pravna osoba može podnijeti zahtjev za registraciju. Posebnu je pozornost potrebo posvetiti utvrđivanju odnosnog područja, uzimajući u obzir područje proizvodnje i obilježja proizvoda. Svakom bi proizvođaču s poslovnim nastanom u ograničenom zemljopisnom području trebalo omogućiti uporabu registriranog imena pod uvjetom da ispuni uvjete iz specifikacije proizvoda. Određivanje bi područja trebalo biti detaljno, točno i nedvosmisleno kako bi proizvođači, nadležna tijela i nadzorna tijela mogli provjeriti obavljaju li se radnje unutar ograničenog zemljopisnog područja.

(4)	Potrebno je utvrditi posebna pravila za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla.

(5)

Ograničavanje pakiranja proizvoda u sektoru vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili radnji povezanih s prezentiranjem proizvoda na ograničeno zemljopisno područje predstavlja ograničenje slobode kretanja proizvoda i slobode pružanja usluga. Uzimajući u obzir odluke Suda, takva je ograničenja moguće uvesti samo ako su ona nužna, razmjerna i prikladna za zaštitu ugleda oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla. Svako je ograničenje potrebno uredno opravdati s gledišta slobode kretanja robe i slobode pružanja usluga.

(6)	Potrebno je utvrditi uvjete proizvodnje u ograničenom području. Naime, u Zajednici postoji ograničeni broj odstupanja.

(7)	Potrebno je također utvrditi pojedinosti kojima se potvrđuje povezanost s obilježjima zemljopisnog područja i njihov utjecaj na gotov proizvod.

(8)	O upisu u registar Zajednice oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla potrebno je također obavijestiti subjekte uključene u trgovinu i potrošače. Ti bi podaci trebali biti dostupni u elektroničkom obliku kako bi se osiguralo da su dostupni svima.

(9)

Kako bi se očuvala posebnost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te uskladilo zakonodavstvo država članice s ciljem uspostave jednakih uvjeta tržišnog natjecanja u Zajednici, potrebno je utvrditi pravni okvir Zajednice kojim se uređuju pregledi takvih vina, a s kojime moraju biti sukladne posebne odredbe koje donose države članice. Takve je preglede potrebno omogućiti kako bi se unaprijedila sljedivost predmetnih proizvoda i utvrdili aspekti koje ti pregledi moraju obuhvatiti. Preglede bi redovito trebala obavljati nezavisna tijela kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja.

(10)	Kako bi se osigurala dosljedna provedba Uredbe (EZ) br. 479/2008, potrebno je izraditi obrasce zahtjeva, prigovora, izmjena, te poništenja.

(11)	U poglavlju V. glave III. Uredbe (EZ) br. 479/2008 utvrđuju se opća pravila za uporabu zaštićenih tradicionalnih izraza povezanih s određenim proizvodima u sektoru vina.

(12)

Uporaba, uređenje i zaštita određenih izraza (osim oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla) za opis proizvoda u sektoru vina predstavljaju ustaljenu praksu u Zajednici. Takve tradicionalne izraze potrošači povezuju s određenom metodom proizvodnje ili odležavanja, ili s kakvoćom, bojom, mjestom proizvodnje ili posebnim događajem povezanih s poviješću vina. Kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje i izbjeglo obmanjivanje potrošača, potrebno je utvrditi zajednički okvir za utvrđivanje, priznavanje, zaštitu i uporabu takvih tradicionalnih izraza.

(13)

Uporaba tradicionalnih izraza na proizvodima trećih zemalja dopuštena je pod uvjetom da oni ispunjavaju iste ili istovrijedne uvjete u odnosu na one propisane u državama članicama kako bi se spriječilo obmanjivanje potrošača. Nadalje, budući da neke treće zemlje nemaju centralizirana pravila kao što su ona u okviru pravnog sustava Zajednice, potrebno je utvrditi neke zahtjeve za „reprezentativne strukovne organizacije” trećih zemalja kako bi se pružala jednaka jamstva kao ona predviđena pravilima Zajednice.

(14)	U poglavlju VI. glave III. Uredbe (EZ) br. 479/2008 utvrđuju se opća pravila za označivanje i prezentiranje određenih proizvoda u sektoru vina.

(15)

Određena su pravila o označivanju prehrambenih proizvoda utvrđena u Prvoj direktivi Vijeća 89/104/EEZ (2), Direktivi Vijeća 89/396/EEZ od 14. lipnja 1989. o oznakama za identifikaciju serije kojoj pripadaju prehrambeni proizvodi (3), Direktivi 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Direktivi 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o utvrđivanju pravila o nazivnim količinama za pretpakovine (5). Ta se pravila primjenjuju i na proizvode u sektoru vina, osim ako odnosnim direktivama nije izričito utvrđeno drukčije.

(16)	Uredbom (EZ) br. 479/2008 usklađuje se označivanje svih proizvoda u sektoru vina i dopušta uporaba izraza koji nisu izričito propisani zakonodavstvom Zajednice, pod uvjetom da su ti izrazi točni.

(17)

Sukladno Uredbi (EZ) br. 479/2008, potrebno je utvrditi uvjete za uporabu određenih izraza koji se, između ostalog, odnose na podrijetlo, punionicu, proizvođača, uvoznika itd. Za neke su od tih izraza pravila Zajednice potrebna radi nesmetanog djelovanja zajedničkog tržišta. Takva bi se pravila općenito trebala temeljiti na postojećim odredbama. Za ostale bi izraze države članice trebale utvrditi pravila za vina koja se proizvode na njihovom državnom području, a koja bi trebala biti sukladna zakonodavstvu Zajednice, kako bi ta pravila bila što bliskija proizvođačima. U svakom je slučaju potrebno osigurati transparentnost takvih pravila.

(18)	U interesu bi potrošača određene obvezne podatke trebalo navesti u istom vidnom polju posude, utvrditi granice dopuštenog odstupanja radi navođenja stvarne alkoholne jakosti, te voditi računa o posebnosti odnosnih proizvoda.

(19)	Postojeća su se pravila o uporabi oznaka na etiketi kojima se identificira serija kojoj prehrambeni proizvod pripada pokazala korisnima, zbog čega ih je potrebno zadržati.

(20)	Izrazi kojima se upućuje na ekološku proizvodnju grožđa uređeni su samo Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnju i označivanju ekoloških proizvoda (6), te se primjenjuju na sve proizvode u sektoru vina.

(21)

Uporaba kapica koja sadrži olovo kojima se prekrivaju zatvarači posuda koje sadrže proizvode iz Uredbe (EZ) br. 479/2008 i dalje bi trebala biti zabranjena kako bi se prije svega izbjegao rizik od kontaminacije, a posebno slučajnim doticajem s takvim kapicama, te kako bi se izbjeglo onečišćenje okoliša otpadom koji sadrži olovo iz tih kapica.

(22)	Potrebno je utvrditi nova pravila za „označivanje podrijetla” radi bolje sljedivosti proizvoda i transparentnosti.

(23)	Za uporabu je oznaka koje se odnose na sorte vinove loze i godinu berbe za vina bez oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla potrebno utvrditi posebna provedbena pravila.

(24)	Uporaba određenih vrsta boca za određene proizvode predstavlja ustaljenu praksu u Zajednici i trećim zemljama. Takve boce potrošači povezuju s određenim obilježjima ili određenim podrijetlom proizvoda zbog njihove ustaljene uporabe. Stoga je takve vrste boca potrebno rezervirati za odnosna vina.

(25)

Pravila za označivanje proizvoda u sektoru vina iz trećih zemalja, koji su u prometu na tržištu Zajednice, potrebno je uskladiti u mjeri u kojoj je to moguće s propisima utvrđenima za proizvode u sektoru vina Zajednice kako bi se izbjeglo obmanjivanje potrošača i nepošteno tržišno natjecanje među proizvođačima. Međutim, potrebno je uzeti u obzir razlike u uvjetima proizvodnje, tradicijama vinarstva i zakonodavstvu u trećim zemljama.

(26)

S obzirom na razlike između proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba, njihovih tržišta i očekivanje potrošača, potrebno je utvrditi različita pravila ovisno o proizvodu, a posebno u pogledu određenih neobveznih oznaka koje se koriste za vina bez zaštićene oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla, koja nose naziv sorte vinove loze i godinu berbe ako su sukladne akreditaciji potvrde (takozvana „sortna vina”). Kako bi se stoga u kategoriji vina bez oznaka ZOI/ZOZP moglo razlikovati vina koja ulaze u potkategoriju „sortnih vina” od ostalih vina na koja se taj naziv ne primjenjuje, potrebno je donijeti posebna pravila o uporabi neobveznih oznaka, s jedne strane za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla, a s druge strane za vina bez zaštićene oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla, vodeći računa o tom da se u tu kategoriju uključe i „sortna vina”.

(27)

Potrebno je donijeti mjere kako bi se olakšao prijelaz s prethodnog zakonodavstva u sektoru vina na ovu Uredbu (odnosno Uredbu Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkom uređenju tržišta vina (7)), te kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećivanje subjekata. Kako bi se gospodarski subjekti s poslovnim nastanom u Zajednici i trećim zemljama mogli uskladiti sa zahtjevima u pogledu označavanja, potrebno je uvesti prijelazno razdoblje za prilagodbu. Stoga je potrebno donijeti odredbe kako bi se proizvodi koji se označavaju u skladu s postojećim pravilima i dalje mogli stavljati na tržište tijekom prijelaznog razdoblja.

(28)

Uslijed administrativnog opterećenja određene države članice nisu u mogućnosti donijeti zakone i druge propise kako bi se uskladile s člankom 38. Uredbe (EZ) br. 479/2008 do 1. kolovoza 2009. Kako taj rok ne bi naštetio gospodarskim subjektima i nadležnim tijelima, potrebno je uvesti prijelazno razdoblje i donijeti prijelazne odredbe.

(29)	Odredbe ove Uredbe ne bi trebale dovesti u pitanje ikoje posebno pravilo utvrđeno u okviru sporazuma s trećim zemljama, koji su zaključeni sukladno postupku iz članka 133. Ugovora.

(30)

Novim bi se detaljnim pravilima za provedbu poglavlja IV., V. i VI. glave III. Uredbe (EZ) br. 479/2008 trebalo zamijeniti postojeće zakonodavstvo kojime se provodi Uredba (EZ) br. 1493/1999. Stoga je potrebno staviti izvan snage Uredbu Komisije (EZ) br. 1607/2000 od 24. srpnja 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1493/1999 o zajedničkom uređenju tržišta vina, a posebno glave koja se odnosi na kakvoću vina koje se proizvodi u određenim regijama (8), te Uredbu Komisije (EZ) br. 753/2002 od 29. travnja 2002. o utvrđivanju određenih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/1999 u pogledu opisa, označivanja, prezentiranja i zaštite određenih proizvoda u sektoru vina (9).

(31)

Člankom 128. Uredbe (EZ) br. 479/2008 stavlja se izvan snage se postojeće zakonodavstvo Vijeća u sektoru vina, uključujući propise kojima se uređuju aspekti obuhvaćeni ovom Uredbom. Potrebno je uvesti prijelazna razdoblja kako bi se izbjegle poteškoće u trgovini, omogućio nesmetan prijelaz za gospodarske subjekte i državama članicama dalo dovoljno vremena da donesu niz provedbenih mjera.

(32)	Detaljna pravila iz ove Uredbe trebala bi se primjenjivati od istog datuma kao i poglavlja IV., V. i VI. glave III. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

(33)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet Uredbe

Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za provedbu glave III. Uredbe (EZ) br. 479/2008, a posebno u pogledu:

(a)	odredaba iz poglavlja IV. te glave koje se odnose na zaštićene oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla za proizvode iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008;

(b)	odredaba iz poglavlja V. te glave koje se odnose na tradicionalne izraze za proizvode iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008;

(c)	odredaba iz poglavlja VI. te glave koje se odnose na označivanje i prezentiranje određenih proizvoda u sektoru vina.

POGLAVLJE II.

ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI I ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

ODJELJAK 1.

Zahtjev za zaštitu

Članak 2.

Podnositelj zahtjeva

1.   Pojedini proizvođač može biti podnositelj zahtjeva u smislu članka 37. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 ako se dokaže:

(a)	da je dotična osoba jedini proizvođač u ograničenom zemljopisnom području; i

(b)

ako je odnosno ograničeno zemljopisno područje okruženo područjima s oznakama izvornosti ili oznakama zemljopisnog podrijetla, predmetno područje posjeduje obilježja koja se znatno razlikuju od obilježja susjednih ograničenih područja, ili se obilježja proizvoda razlikuju od obilježja proizvoda iz susjednih ograničenih područja.

2.   Država članica ili treća zemlja, ili njihova nadležna tijela nisu podnositelji zahtjeva u smislu članka 37. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

Članak 3.

Zahtjev za zaštitu

Zahtjev za zaštitu mora sadržavati dokumente propisane člancima 35. ili 36. Uredbe (EZ) br. 479/2008 i elektronički izvod specifikacije proizvoda i jedinstvenog dokumenta.

Zahtjev za zaštitu, kao i jedinstveni dokument, izrađuju se u skladu s obrascima iz Priloga I., odnosno Priloga II. ove Uredbe.

Članak 4.

Naziv

1.   Naziv koji je potrebno zaštititi, registrira se samo na jeziku/jezicima koji se koristi (-e) za opis odnosnog proizvoda u ograničenom zemljopisnom području.

2.   Naziv se registrira u izvornom (-im) pisanom (-im) obliku(oblicima).

Članak 5.

Određivanje zemljopisnog područja

Područje je potrebno odrediti na detaljan, točan i nedvosmislen način.

Članak 6.

Proizvodnja u ograničenom zemljopisnom području

1.   U smislu primjene članka 34. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i točke (b) podtočke iii.Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ovog članka, „proizvodnja” obuhvaća sve radnje od berbe grožđa do dovršetka postupka proizvodnje vina, uz iznimku postupaka koji se vrše nakon proizvodnje.

2.   Za proizvode sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, do 15 % grožđa, za što je člankom 34. stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 479/2008 utvrđeno da može imati podrijetlo izvan ograničenog zemljopisnog područja, mora dolaziti iz države članice ili odnosne treće zemlje u kojoj se ograničeno područje nalazi.

3.   Odstupajući od članka 34. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Uredbe (EZ) br. 479/2008, za enološke postupke i ograničenja primjenjuje se Prilog III. dio B stavak 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 606/2009 (10).

4.   Odstupajući od članka 34. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i točke (b) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 479/2008, te pod uvjetom da je to utvrđeno u specifikacija proizvoda, proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla može se preraditi u vino:

(a)	u području koje se nalazi u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog područja; ili

(b)	u području koje se nalazi u istoj upravnoj jedinici ili u susjednoj upravnoj jedinici u skladu s nacionalnim propisima; ili

(c)

u slučaju prekograničnih oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, ili ako postoji sporazum o mjerama nadzora između dviju ili više država članica ili između jedne ili više država članica i jedne ili više trećih zemalja, proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla može se preraditi u vino u području koje se nalazi u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog područja.

Odstupajući od članka 34. stavka 1. točke (b) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 479/2008, te pod uvjetom da je to utvrđeno u specifikacija proizvoda, vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla mogu se i dalje prerađivati u vino u područjima koja nisu u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog područja do 31. prosinca 2012.

Odstupajući od članka 34. stavka 1. točke (a) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 479/2008, te pod uvjetom da je to utvrđeno u specifikacija proizvoda, proizvod se može preraditi u pjenušavo vino ili biser vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u područjima koja nisu u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog područja ako se taj postupak provodio prije 1. ožujka 1986.

Članak 7.

Povezanost

1.   Pojedinostima kojima se potvrđuje zemljopisna povezanost iz članka 35. stavka 2. točke (g) Uredbe (EZ) br. 479/2008 pojašnjava se u kojoj mjeri obilježja ograničenog zemljopisnog područja utječu na gotov proizvod.

U slučaju zahtjeva kojima su obuhvaćene različite kategorije proizvoda od vinove loze, pojedinosti kojima se potvrđuje ta povezanost moraju se odnositi na svaki od odnosnih proizvoda od vinove loze.

2.   U slučaju oznake izvornosti, specifikacija proizvoda mora sadržavati:

(a)	pojedinosti o zemljopisnom području, a posebno prirodne i ljudske faktore koji su bitni za povezanost;

(b)	pojedinosti o kakvoći ili svojstvima proizvoda, koji se u osnovi ili isključivo pripisuju zemljopisnom okruženju;

(c)	opis uzročne veze između podataka iz točke (a) i podataka iz točke (b).

3.   U slučaju oznake zemljopisnog podrijetla, specifikacija proizvoda mora sadržavati:

(a)	pojedinosti o zemljopisnom područje koje su bitne za povezanost;

(b)	pojedinosti o kakvoći, ugledu ili drugim posebnim svojstvima proizvoda, koji su pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu;

(c)	opis uzročne veze između podataka iz točke (a) i podataka iz točke (b).

4.   U specifikaciji proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla potrebno je navesti temelji li se ona na posebnoj kakvoći, ugledu ili drugim obilježjima, koja je povezana s njegovim zemljopisnim podrijetlom.

Članak 8.

Pakiranje u ograničenom zemljopisnom području

Ako je u specifikaciji proizvoda navedeno da je pakiranje proizvoda potrebno izvršiti unutar ograničenog zemljopisnog područja ili u području koje se nalazi u neposrednoj blizini ograničenog zemljopisnog područja, i to u skladu sa zahtjevom iz članka 35. stavka 2. točke (h) Uredbe (EZ) br. 479/2008, taj je zahtjev za predmetni proizvod potrebno obrazložiti.

ODJELJAK 2.

Postupak ispitivanja komisije

Članak 9.

Primitak zahtjeva

1.   Zahtjev se podnosi Komisiji u papirnom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum stavlja na raspolaganje javnosti na primjereni način.

2.   Komisija označava dokumente sadržane u zahtjevu s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim zahtjevu.

Nadležno tijelo države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u odnosnoj trećoj zemlji zaprimaju potvrdu primitka u kojoj se navodi barem sljedeće:

(a)	poslovni broj;

(b)	ime za registraciju;

(c)	broj zaprimljenih listova; i

(d)	datum primitka zahtjeva.

Članak 10.

Primitak prekograničnog zahtjeva

1.   U slučaju prekograničnog zahtjeva, više od jedne skupine proizvođača, koji predstavljaju odnosno područje, može podnijeti zajednički zahtjev za naziv koji se odnosi na prekogranično zemljopisno područje.

2.   Ako su zahtjevom obuhvaćene samo države članice, u svim se odnosnim državama članicama primjenjuje preliminarni nacionalni postupak iz članka 38. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

Za potrebe primjene članka 38. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 479/2008 jedna država članica prosljeđuje prekogranični zahtjev Komisiji u ime ostalih, te on mora sadržavati odobrenje svake uključene države članice kojom država članica koja prosljeđuje zahtjev ovlašćuje da djeluje u njezino ime.

3.   Ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene samo treće zemlje, zahtjev prosljeđuje Komisiji jedna od skupina podnositelja zahtjeva u ime ostalih ili jedna od trećih zemalja u ime ostalih, te on mora sadržavati:

(a)	elemente kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti iz članaka 34. i 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008;

(b)	dokaz o zaštiti u odnosnim trećim zemljama; i

(c)	odobrenje iz stavka 2. svake uključene treće zemlje.

4.   Ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene barem jedna država članica i barem jedna treća zemlja, u svim se odnosnim državama članicama primjenjuje preliminarni nacionalni postupak iz članka 38. Uredbe (EZ) br. 479/2008. Zahtjev prosljeđuje Komisiji jedna od država članica ili trećih zemalja, ili jedna od skupina podnositelja zahtjeva iz treće zemlje, te on mora sadržavati:

(a)	elemente kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti iz članaka 34. i 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008;

(b)	dokaz o zaštiti u odnosnim trećim zemljama; i

(c)	odobrenje iz stavka 2. svake uključene države članice ili treće zemlje.

5.   Država članica, treće zemlje ili skupine proizvođača s poslovnim nastanom u trećim zemljama koji prosljeđuju prekogranični zahtjev iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka Komisiji postaju primatelji svih obavijesti ili odluka koje donese Komisija.

Članak 11.

Dopuštenost

1.   Kako bi se utvrdila dopuštenost zahtjeva za zaštitu, Komisija provjerava je li popunjen zahtjev za registraciju iz Priloga I., te jesu li zahtjevu priloženi dokazni dokumenti.

2.   O svakom se zahtjevu za registraciju koji se ocijeni dopuštenim obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

Ako zahtjev nije popunjen ili je popunjen samo djelomično, ili ako dokazni dokumenti iz stavka 1. nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom za registraciju ili su nepotpuni, Komisija o tom obavještava podnositelja zahtjeva i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava zahtjev nedopuštenim, te ga odbija. Odluka o nedopuštenosti zahtjeva priopćava se nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

Članak 12.

Ocjena uvjeta valjanosti

1.   Ako dopušteni zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ne ispunjava zahtjeve iz članaka 34. i 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija je dužna obavijestiti nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji o razlozima odbijanja zahtjeva, te utvrditi rok za povlačenje ili izmjenu i dopunu zahtjeva, ili očitovanje.

2.   Ako nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji ne otklone zapreke za registraciju u utvrđenom roku, Komisija odbija zahtjev u skladu s člankom 39. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

3.   Komisija donosi svaku odluku o odbijanju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci o odbijanju obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

ODJELJAK 3.

Postupci prigovora

Članak 13.

Nacionalni postupak podnošenja prigovora u slučaju prekograničnih zahtjeva

Za potrebe članka 38. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 479/2008, ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene samo države članice ili barem jedna država članica i barem jedna treća zemlja, postupak se podnošenja prigovora primjenjuje u svim državama članicama.

Članak 14.

Podnošenje prigovora u okviru postupka Zajednice

1.   Prigovori iz članka 40. Uredbe (EZ) br. 479/2008 podnose se na obrascu iz Priloga III. ovoj Uredbi. Prigovor se podnosi Komisiji u papirnom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja prigovora Komisiji jest datum na koji se prigovor unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum stavlja na raspolaganje javnosti na primjereni način.

2.   Komisija označava dokumente sadržane u prigovoru s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim prigovoru.

Podnositelj prigovora zaprima potvrdu primitka u kojoj se navodi barem sljedeće:

(a)	poslovni broj;

(b)	broj zaprimljenih listova; i

(c)	datum primitka prigovora.

Članak 15.

Dopuštenost u okviru postupka Zajednice

1.   Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti prigovora u skladu s člankom 40. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija provjerava jesu li u prigovoru navedeni prethodno (-a) traženo (-a) pravo (-a) i razlog(razlozi) žalbe, te je li Komisija prigovor zaprimila u utvrđenom roku.

2.   Ako se prigovor temelji na već postojećem uglednom i poznatom žigu, u skladu s člankom 43. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 prigovoru je potrebno priložiti dokaz o podnošenju, registraciji ili uporabi tog postojećeg žiga, poput potvrde o registraciji ili dokaza o uporabi, te dokaza o njegovom ugledu i poznatosti.

3.   Svaki propisno utemeljeni prigovor mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u njegovu korist, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.

Podaci i dokazi koji se podnose kao potpora uporabe već postojećeg žiga uključuju pojedinosti o mjestu, trajanju, opsegu i vrsti uporabe postojećeg žiga, te o njegovom ugledu i poznatosti.

4.   Ako podaci o prethodno traženom (-im) pravu (-ima), razlogu(razlozima), činjeničnom stanju, dokazi ili očitovanja, ili dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. do 3. nisu dostavljeni zajedno s prigovorom ili neki od njih nedostaju, Komisija o tom obavješćuje podnositelja prigovora i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj prigovor ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava prigovor nedopuštenim, te ga odbija. Odluka o nedopuštenosti prigovora priopćava se podnositelju prigovora i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

5.   O svakom se prigovoru koji se proglasi dopuštenim obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

Članak 16.

Ocjena prigovora u okviru postupka Zajednice

1.   Ako Komisija u skladu s člankom 15. stavkom 4. ne odbije prigovor, o njemu obavješćuje nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju prigovora.

Tijekom ocjenjivanja prigovora Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja tog zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranaka.

2.   Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj prigovora s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj prigovora ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o prigovoru.

3.   Komisija donosi svaku odluku o odbijanju ili registraciji oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju dokaza koji su joj dostupni. O odluci o odbijanju obavješćuju se podnositelj prigovora i nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

4.   U slučaju većeg broja podnositelja prigovora, a nakon preliminarne ocjene jedne ili više takvih prigovora, prihvaćanje zahtjeva za registraciju možda neće biti moguće; u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke prigovora. Komisija obavješćuje ostale podnositelje prigovora o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.

Ako se zahtjev odbije, privremeno obustavljeni postupci prigovora smatraju se zaključenima, a podnositelji prigovora se o tom uredno obavješćuju.

ODJELJAK 4.

Zaštita

Članak 17.

Odluka o zaštiti

1.   Osim ako zahtjevi za zaštitu oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla nisu bili odbijeni u skladu s člancima 11., 12., 16. i 28., Komisija donosi odluku o zaštiti oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.

2.   Odluke o zaštiti donesene na temelju članka 41. Uredbe (EZ) br. 479/2008 objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Članak 18.

Registar

1.   Komisija vodi „Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla”, kako je predviđeno člankom 46. Uredbe (EZ) br. 479/2008, dalje u tekstu „registar”.

2.   Prihvaćena oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla upisuje se u registar.

U slučaju naziva registriranih na temelju članka 51. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija unosi u registar podatke iz stavka 3. ovog članka, uz iznimku točke (f).

3.   Komisija unosi u registar sljedeće podatke:

(a)	registrirani naziv proizvoda;

(b)	podatak da je naziv zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti;

(c)	naziv države ili država podrijetla;

(d)	datum registracije;

(e)	uputu na pravni instrument registracije naziva;

(f)	uputu na jedinstveni dokument.

Članak 19.

Zaštita

1.   Zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla vrijedi od datuma upisa u registar.

2.   U slučaju nezakonite uporabe zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, nadležna tijela država članica na vlastitu inicijativu, a u skladu s člankom 45. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 479/2008, ili na zahtjev stranke poduzimaju potrebne mjere kako bi zaustavile tu nezakonitu uporabu i spriječile stavljanje na tržište ili izvoz odnosnih proizvoda.

3.   Zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla primjenjuje se na čitavu oznaku, uključujući njezine sastavne elemente pod uvjetom da su sami po sebi osobiti. Neosobiti ili generički elementi zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ne štite se.

ODJELJAK 5.

Izmjene i poništenje

Članak 20.

Izmjena specifikacije proizvoda ili jedinstvenog dokumenta

1.   Zahtjev za odobrenje izmjena specifikacije proizvoda, koji ulaže podnositelj zahtjeva za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 37. Uredbe (EZ) br. 479/2008, podnosi se u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi.

2.   Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda u skladu s člankom 49. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija provjerava jesu li joj dostavljeni svi podaci iz članka 35. stavka 2. te Uredbe i popunjeni zahtjev iz stavka 1. ovog članka.

3.   Za potrebe članka 49. stavka 2. prve rečenice Uredbe (EZ) br. 479/2008, članci 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. ove Uredbe primjenjuju se mutatis mutandis.

4.   Izmjena smatra se manjom:

(a)	ako se ne odnosi na bitna obilježja proizvoda;

(b)	ako se njom ne mijenja povezanost;

(c)	ako ne uključuje promjenu naziva ili bilo kojeg dijela naziva proizvoda;

(d)	ako ne utječe na ograničeno zemljopisno područje;

(e)	ako ne uzrokuje dodatna ograničenja u trgovini proizvodom.

5.   Ako zahtjev za odobrenje izmjena specifikacije proizvoda podnose podnositelj zahtjeva koji nije prvotni podnositelj zahtjeva, Komisija prosljeđuje zahtjev prvotnom podnositelju zahtjeva.

6.   Ako Komisija odluči odobriti izmjenu specifikacije proizvoda koja utječe na podatke upisane u registar ili ih izmjenjuje, briše stare podatke iz registra i unosi nove podatke s učinkom od datuma stupanja na snagu odnosne odluke.

Članak 21.

Podnošenje zahtjeva za poništenje

1.   Zahtjev za poništenje u skladu s člankom 50. Uredbe (EZ) br. 479/2008 podnosi se na obrascu iz Priloga V. ovoj Uredbi. Zahtjev za poništenje podnosi se Komisiji u papirnom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva za poništenje Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum stavlja na raspolaganje javnosti na primjereni način.

2.   Komisija označava dokumente sadržane u zahtjevu za poništenje s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim zahtjevu za poništenje.

Podnositelj zahtjeva za poništenje zaprima potvrdu primitka u kojoj se navodi barem sljedeće:

(a)	poslovni broj;

(b)	broj zaprimljenih listova; i

(c)	datum primitka zahtjeva.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako je poništenje pokrenula Komisija.

Članak 22.

Dopuštenost

1.   Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti zahtjeva za poništenje u skladu s člankom 50. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija provjerava:

(a)	spominje li se u zahtjevu pravovaljani interes, razlozi i obrazloženje podnositelja zahtjeva za poništenje;

(b)	objašnjavaju li se u zahtjevu razlozi poništenja; i

(c)	upućuje li se u zahtjevu na izjavu države članice ili treće zemlje u kojoj podnositelj zahtjeva ima boravište ili sjedište, a kojom se podupire zahtjev za poništenje.

2.   Svaki zahtjev za poništenje mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist poništenja, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.

3.   Ako detaljni podaci o razlozima, činjeničnom stanju, dokazi i očitovanja, te dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. i 2., nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom za poništenje, Komisija o tom obavještava podnositelja zahtjeva za poništenje i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva za poništenje ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava zahtjev nedopuštenim te ga odbija. Odluka o nedopuštenosti zahtjeva priopćava se podnositelju zahtjeva za poništenje i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva za poništenje s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

4.   O svakom zahtjevu za poništenje koji se proglasi dopuštenim te o pokretanju postupka poništenja na inicijativu Komisije obavješćuju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelji zahtjeva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji na čiju oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla to poništenje utječe.

Članak 23.

Ocjena poništenja

1.   Ako Komisija ne odbije zahtjev za poništenje u skladu s člankom 22. stavkom 3., o poništenju obavješćuje nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili odnosne proizvođače s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca, ovisno o slučaju, priopćava podnositelju zahtjeva za poništenje.

Tijekom ocjenjivanja poništenja Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja tog zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.

2.   Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj zahtjeva za poništenje ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o poništenju.

3.   Komisija donosi svaku odluku o poništenju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju dokaza koji su joj dostupni. Komisija provjerava je li sukladnost sa specifikacijom proizvoda za proizvod u sektoru vina na koji se odnosi zaštićena oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla i dalje moguća, te je li ju je moguće i dalje jamčiti, a posebno ako uvjeti iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008 više nisu ispunjeni ili ako ih u bliskoj budućnosti više neće biti moguće ispuniti.

O odluci o poništenju obavješćuju se podnositelj zahtjeva za poništenje i nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

4.   U slučaju većeg broja zahtjeva za poništenje, a nakon preliminarne ocjene jednog ili više takvih zahtjeva za poništenje, daljnja zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla možda neće biti moguća, te u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke poništenja. U tom slučaju Komisija obavještava ostale podnositelje zahtjeva za poništenje o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.

Ako se zaštićena oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ponište, privremeno obustavljeni postupci poništenja smatraju se zaključenima, a podnositelji se zahtjeva za poništenje o tom uredno obavješćuju.

5.   Kada poništenje proizvodi učinak, Komisija briše naziv iz registra.

ODJELJAK 6.

Provjere

Članak 24.

Izjava subjekata

Svaki subjekt koji želi sudjelovati u čitavom postupku ili dijelu postupka proizvodnje ili pakiranja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla mora se prijaviti nadležnom nadzornom tijelu iz članka 47. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

Članak 25.

Godišnja provjera

1.   Godišnja provjera, koju vrši nadležno nadzorno tijelo iz članka 48. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008, uključuje:

(a)	organoleptičko i analitičko ispitivanje proizvoda s oznakom izvornosti;

(b)	samo analitičko ispitivanje, ili i organoleptičko i analitičko ispitivanje proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla; i

(c)	provjeru uvjeta iz specifikacije proizvoda.

Godišnja se provjera obavlja u državi članici u kojoj je obavljena proizvodnja u skladu sa specifikacijom proizvoda, i to:

(a)	pomoću provjera slučajnim odabirom temeljenih na analizi rizika; ili

(b)	uzorkovanjem; ili

(c)

sustavno.

U slučaju provjera slučajnim odabirom države članice odabiru najmanji broj subjekata koji će biti predmet provjere.

U slučaju uzorkovanja države su članice dužne osigurati da broj, vrsta i učestalost provjera budu reprezentativni za čitavo predmetno ograničeno zemljopisno područje i da odgovaraju količini proizvoda u sektoru vina stavljenih na tržište ili koji su namijenjeni stavljanju na tržište.

Provjere slučajnim odabirom moguće je kombinirati s uzorkovanjem.

2.   Ispitivanja iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) vrše se na anonimnim uzorcima, te se njima mora dokazati da je ispitani proizvod sukladan s obilježjima i odlikama opisanima u specifikaciji proizvoda za odnosnu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla, a ona se obavljaju u bilo kojoj fazi proizvodnog postupka, uključujući fazu pakiranja ili naknadne faze. Svaki uzeti uzorak mora biti reprezentativan za predmetna vina tog subjekta.

3.   Za potrebe provjere usklađenosti sa specifikacijom proizvoda iz stavka 1. prvog podstavka točke (c), nadzorno tijelo provjerava sljedeće:

(a)	prostore subjekata, što uključuju provjeru jesu li subjekti u stanju ispuniti uvjete utvrđene u specifikaciji proizvoda; i

(b)	proizvode u bilo kojoj fazi proizvodnog postupka, uključujući fazu pakiranja, i to na osnovu plana inspekcija koji nadzorno tijelo izrađuje unaprijed i s kojime su subjekti upoznati, a koji obuhvaća sve faze proizvodnje proizvoda.

4.   Godišnjom se provjerom mora osigurati da se za proizvod ne može koristiti zaštićena oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, osim:

(a)	ako se ispitivanjima iz stavka 1. podstavka 1. točaka (a) i (b) i stavka 2. dokaže da je odnosni proizvod sukladan s graničnim vrijednostima i da posjeduje sva tražena obilježja oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)	ako su ispunjeni ostali uvjeti iz specifikacije proizvoda u skladu s postupcima iz stavka 3.

5.   Proizvodi koji ne ispune uvjete iz ovog članka mogu se staviti na tržište, ali bez odnosne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla pod uvjetom da su ispunjeni ostali zakonom propisani uvjeti.

6.   U slučaju prekogranične zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, provjeru može izvršiti nadzorno tijelo bilo koje države članice na koju na oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla utječe.

7.   Ako se godišnja provjera vrši u fazi pakiranja proizvoda na državnom području države članice koja nije država članica u kojoj je obavljena proizvodnja, primjenjuje se članak 84. Uredbe Komisije (EZ) br. 555/2008 (11).

8.   Stavci 1. do 7. primjenjuju se na vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, čije oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ispunjavaju zahtjeve iz članka 38. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

Članak 26.

Analitičko i organoleptičko ispitivanje

Analitičko i organoleptičko ispitivanje iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) uključuje:

(a)

analizu odnosnog vina mjerenjem sljedećih svojstvenih obilježja: i. koja se utvrđuju pomoću fizikalne i kemijske analize: — ukupne i stvarne alkoholne jakosti, — ukupnih šećera izraženih kao fruktoza i glukoza (uključujući saharozu u slučaju biser vina i pjenušavih vina), — ukupne kiselosti, — hlapivih kiselina, — ukupnog sadržaja sumpornog dioksida; ii. koja se utvrđuju pomoću dodatne analize: — ugljičnog dioksida (biser vina i pjenušava vina, nadtlak u barima pri temperaturi od 20 °C), — svih ostalih svojstvenih obilježja koja su predviđena zakonodavstvom država članica ili u odnosnoj specifikaciji proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla;

(b)	organoleptičko ispitivanje, koje obuhvaća izgled, miris i okus.

Članak 27.

Pregledi proizvoda iz trećih zemalja

Ako su vina treće zemlje zaštićena oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, odnosna je treća zemlja dužna dostaviti Komisiji na njezin zahtjev podatke o nadležnim tijelima iz članka 48. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 i o aspektima koji su obuhvaćeni pregledom, te dokaz da to vino ispunjava uvjete predmetne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

ODJELJAK 7.

Pretvorba u oznaku zemljopisnog podrijetla

Članak 28.

Zahtjev

1.   Nadležno tijelo države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji mogu zatražiti pretvorbu zaštićene oznake izvornosti u zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ako sukladnost sa specifikacijom proizvoda za zaštićenu oznaku izvornosti više nije moguća ili je nije više moguće jamčiti.

Zahtjev za pretvorbu podnosi se Komisiji na obrascu iz Priloga VI. ovoj Uredbi. Zahtjev za pretvorbu podnosi se Komisiji u papirnom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva za pretvorbu Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije.

2.   Ako zahtjev za pretvorbu u oznaku zemljopisnog podrijetla ne ispunjava zahtjeve iz članaka 34. i 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija je dužna obavijestiti nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji o razlozima odbijanja zahtjeva, te pozvati ih da povuku ili izmijene i dopune zahtjev, ili da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca.

3.   Ako nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji ne otklone zapreke za pretvorbu u oznaku zemljopisnog podrijetla u utvrđenom roku, Komisija odbija zahtjev.

4.   Komisija donosi svaku odluku o odbijanju zahtjeva za pretvorbu na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci o odbijanju obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

5.   Članak 40. i članak 49. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 ne primjenjuju se.

POGLAVLJE III.

TRADICIONALNI IZRAZI

ODJELJAK 1.

Zahtjev za zaštitu

Članak 29.

Podnositelji zahtjeva

1.   Nadležna tijela država članica ili trećih zemalja, ili reprezentativne strukovne organizacije s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu podnijeti Komisiji zahtjev za zaštitu tradicionalnih izraza u smislu članka 54. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

2.   „Reprezentativna strukovna organizacija” znači bilo koja organizacija proizvođača ili savez organizacija proizvođača koji su usvojili ista pravila, koji djeluju u jednom ili više područja s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla vina, te ako su u njih učlanjene barem dvije trećine proizvođača u području ili područjima s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla u kojima djeluju i ako na njih otpadaju barem dvije trećine proizvodnje u predmetnim područjima. Reprezentativna strukovna organizacija može podnijeti zahtjev za zaštitu samo onih vina koja proizvodi.

Članak 30.

Zahtjev za zaštitu

1.   Zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza podnosi se na obrascu iz Priloga VII. i prilaže mu se preslika pravila kojima je uređena uporaba odnosnog izraza.

2.   Ako zahtjev podnosi reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, potrebno je dostaviti i podatke o toj reprezentativnoj strukovnoj organizaciji. Ti su podaci, uključujući prema potrebi odgovarajuće podatke o članovima reprezentativne strukovne organizacije, navedeni u Prilogu XI.

Članak 31.

Jezik

1.   Izraz za koji se traži zaštita mora biti:

(a)	na službenom jeziku/službenim jezicima, regionalnom jeziku/regionalnim jezicima države članice ili treće zemlje iz koje izraz potječe; ili

(b)	na jeziku koji se koristi za taj izraz u trgovini.

Izraz koji se koristi na određenom jeziku odnosi se na određeni proizvod iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

2.   Izraz se registrira u izvornom (-im) pisanom (-im) obliku(oblicima).

Članak 32.

Pravila o tradicionalnim izrazima trećih zemalja

1.   Članak 54. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 primjenjuje se mutatis mutandis na izraze koji se tradicionalno koriste u trećim zemljama u vezi s proizvodima u sektoru vina s oznakama zemljopisnog podrijetla predmetnih trećih zemalja.

2.   Za vina podrijetlom iz trećih zemalja, na čijim se etiketama nalaze tradicionalni izrazi različiti od tradicionalnih izraza iz Priloga XII., mogu se koristiti ti tradicionalni izrazi na etiketama vina u skladu s pravilima koja vrijede u predmetnim trećim zemljama, uključujući pravila reprezentativnih strukovnih organizacija.

ODJELJAK 2.

Postupak ocjenjivanja

Članak 33.

Podnošenje zahtjeva

Komisija označava dokumente sadržane u zahtjevu s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim zahtjevu. Zahtjev se podnosi Komisiji u papirnom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum i tradicionalni izraz stavljaju na raspolaganje javnosti na primjereni način.

Podnositelj zahtjeva zaprima potvrdu primitka u kojoj se navodi barem sljedeće:

(a)	poslovni broj;

(b)	tradicionalni izraz;

(c)	broj zaprimljenih dokumenata; i

(d)	datum njihova primitka.

Članak 34.

Dopuštenost

Komisija provjerava je li zahtjev u potpunosti popunjen i jesu li mu priloženi potrebni dokumenti, kako je predviđeno člankom 30.

Ako je zahtjev nepotpun ili nedostaju dokumenti ili su nepotpuni, Komisija o tom obavješćuje podnositelja zahtjeva i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija odbija zahtjev kao nedopušten. Odluka o nedopuštenosti zahtjeva priopćava se podnositelju zahtjeva.

Članak 35.

Uvjeti valjanosti

1.   Priznanje se tradicionalnog izraza prihvaća ako:

(a)	odgovara definiciji iz članka 54. stavka 1. točke (a) ili (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ispunjava uvjete iz članka 31. ove Uredbe;

(b)

izraz čine isključivo: i. naziv koji se tradicionalno koristi u trgovini na većem dijelu teritorija Zajednice ili odnosne treće zemlje kako bi se razlikovale posebne kategorije proizvoda od vinove loze iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008; ili ii. ugledni naziv koji se tradicionalno koristi u trgovini barem na državnom području odnosne države članice ili treće zemlje kako bi se razlikovale posebne kategorije proizvoda od vinove loze iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008;

(c)	izraz: i. nije generički; ii. jest utvrđen i uređen zakonodavstvom države članice; ili iii. jest predmet uvjeta uporabe, kako je predviđeno pravilima koja se primjenjuju na proizvođače vina u odnosnoj trećoj zemlji, uključujući pravila reprezentativne strukovne organizacije.

2.   U smislu stavka 1. točke (b), tradicionalna uporaba znači:

(a)	barem pet godina u slučaju izraza na jeziku/jezicima iz članka 31. točke (a) ove Uredbe;

(b)	barem 15 godina u slučaju izraza na jeziku iz članka 31. točke (b) ove Uredbe.

3.   U smislu stavka 1. točke (c) podtočke i. „generički” znači da je naziv tradicionalnog izraza postao opći naziv predmetnog proizvoda od vinove loze u Zajednici bez obzira na to što se odnosi da posebnu metodu proizvodnje ili odležavanja, ili kakvoću, boju, mjesto proizvodnje ili posebni događaj povezan s poviješću proizvoda od vinove loze.

4.   Uvjet iz stavka 1. točke (b) ovog članka ne primjenjuje se na tradicionalne izraze iz članka 54. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008.

Članak 36.

Razlozi za odbijanje

1.   Ako zahtjev za tradicionalni izraz ne odgovara definiciji iz članka 54. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ne ispunjava zahtjeve iz članaka 31. i 35., Komisija je dužna obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima odbijanja zahtjeva, te utvrditi rok od dva mjeseca od dana izdavanja predmetnog priopćenja za povlačenje ili izmjenu i dopunu zahtjeva, ili očitovanje.

Komisija donosi odluku o zaštiti na temelju podataka koji su joj dostupni.

2.   Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni zapreke u roku iz stavka 1., Komisija odbija zahtjev. Komisija donosi svaku odluku o odbijanju odnosnog tradicionalnog izraza na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci o odbijanju obavještava podnositelj zahtjeva.

ODJELJAK 3.

Postupci povodom prigovora

Članak 37.

Podnošenje prigovora

1.   U roku od dva mjeseca od datuma objave iz članka 33. prvog podstavka bilo koja država članica ili treća zemlja, ili bilo koja fizička ili pravna osoba s pravovaljanim interesom može podnijeti prigovor protiv predloženog priznanja.

2.   Prigovor se podnosi Komisiji na obrascu iz Priloga VIII. u papirnom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja prigovora Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije.

3.   Komisija označava dokumente sadržane u prigovoru s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim prigovoru.

Podnositelj prigovora zaprima potvrdu primitka u kojoj se navodi barem sljedeće:

(a)	poslovni broj;

(b)	broj zaprimljenih listova; i

(c)	datum primitka zahtjeva.

Članak 38.

Dopuštenost

1.   Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti žalbe, Komisija provjerava jesu li u prigovoru navedeni prethodno (-a) traženo (-a) pravo (-a) i razlog(razlozi) prigovora te je li Komisija prigovor zaprimila u roku iz prvog stavka članka 37.

2.   Ako se prigovor temelji na već postojećem uglednom i poznatom žigu, u skladu s člankom 41. stavkom 2. prigovoru je potrebno priložiti dokaz o podnošenju, registraciji ili uporabi tog postojećeg žiga, poput potvrde o registraciji i dokaza o njegovom ugledu i poznatost.

3.   Svaki propisno utemeljeni prigovor mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist prigovora te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.

Podaci i dokazi koji se podnose kao potpora uporabe već postojećeg žiga uključuju pojedinosti o mjestu, trajanju, opsegu i vrsti uporabe postojećeg žiga, te o njegovom ugledu i poznatosti.

4.   Ako podaci o prethodno traženom (-im) pravu (-ima), razlogu/razlozima, činjeničnom stanju, dokazi ili očitovanja, ili dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. do 3. nisu dostavljeni zajedno s prigovorom ili neki od njih nedostaju, Komisija o tom obavješćuje podnositelja prigovora i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj prigovora ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija odbija prigovor kao nedopušten. Odluka o nedopuštenosti prigovora priopćava se podnositelju prigovora i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje ili reprezentativnoj strukovnoj organizaciji s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

5.   O svakom se prigovoru koji se smatra dopuštenim obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

Članak 39.

Ocjena prigovora

1.   Ako Komisija u skladu s člankom 38. stavkom 4. ne odbije prigovor, o njemu obavješćuje nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili reprezentativnu strukovnu organizaciju s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju prigovora.

Tijekom ocjenjivanja prigovora Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja tog zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.

2.   Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastnaom u predmetnoj trećoj zemlji ili podnositelj prigovora ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o prigovoru.

3.   Komisija donosi odluku o odbijanju ili priznanju odnosnog tradicionalnog izraza na temelju dokaza koji su joj dostupni. Komisija provjerava jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 40. stavka 1. ili iz članka 41. stavka 3. ili članka 42. O odluci o odbijanju obavješćuju se podnositelj prigovora i nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

4.   U slučaju većeg broja prigovora, a nakon preliminarne ocjene jednog ili više takvih prigovora, prihvaćanje zahtjeva za priznanjem možda neće biti moguće; u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke povodom prigovora. Komisija obavješćuje ostale podnositelje prigovora o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.

Ako se zahtjev odbije, privremeno obustavljeni postupci povodom prigovora smatraju se zaključenima, a podnositelji prigovora se o tom uredno obavješćuju.

ODJELJAK 4.

Zaštita

Članak 40.

Opća zaštita

1.   Ako zahtjev ispunjava uvjete iz članka 54. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 i članaka 31. i 35., te ako nije odbijen na temelju članaka 38. i 39., tradicionalni se izraz uvrštava u Prilog XII. ovoj Uredbi.

2.   Tradicionalni izrazi iz Priloga XII. zaštićeni su samo na jeziku i za kategorije proizvoda od vinove loze koji su navedeni u zahtjevu, i to od:

(a)	bilo koje zlouporabe čak i u slučajevima u kojima je zaštićenom izrazu dodan izraz kao što su „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „okus”, „poput” ili slično;

(b)	bilo koje lažne ili obmanjujuće oznake, koja se odnosi na vrstu, svojstva ili bitne osobine proizvoda, na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, reklamnom materijalu ili dokumentima koji se odnose na proizvod;

(c)	bilo koje druge prakse koja može obmanuti potrošača, a posebno kako bi se stvorio dojam da vino ispunjava uvjete za zaštićeni tradicionalni izraz.

Članak 41.

Odnos sa žigovima

1.   Ako je tradicionalni izraz zaštićen na temelju ove Uredbe, registracija se žiga koji odgovara jednom od slučajeva iz članka 40. odbija ako se zahtjev za registraciju žiga ne odnosi na vina koja ispunjavaju uvjete za uporabu tog tradicionalnog izraza i ako je podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza Komisiji te je tradicionalni izraz naknadno zaštićen.

Žigovi registrirani protivno prvom podstavku proglašavaju se nevažećima pri podnošenju zahtjeva u skladu s primjenjivim postupcima iz Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 (13).

2.   Žig koji odgovara jednom od slučajeva iz članka 40. ove Uredbe, a za koji je podnesen zahtjev, koji je registriran ili ako odnosno zakonodavstvo predviđa tu mogućnost, koji je uspostavljen uporabom na teritoriju Zajednice prije 4. svibnja 2002. ili prije datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza Komisiji, može se i dalje koristiti i obnavljati bez obzira na zaštitu tradicionalnog izraza.

U tim je slučajevima uporaba tradicionalnog izraza dopuštena istodobno s odnosnim žigom.

3.   Naziv se ne može zaštititi kao tradicionalni izraz ako s obzirom na ugled i poznatost žiga takva zaštita može obmanuti potrošača u pogledu pravog identiteta, vrste, svojstava ili kakvoće vina.

Članak 42.

Homonimi

1.   Izraz za koji je podnesen zahtjev, a koji je potpun ili djelomični homonim tradicionalnog izraza koji je već zaštićen na temelju ovog poglavlja, zaštićuje se uzimajući u obzir lokalnu i tradicionalnu uporabu te rizik miješanja.

Homonim koji obmanjuje potrošače u pogledu vrste, kakvoće ili pravog podrijetla proizvoda ne registrira se bez obzira na točnost izraza.

Uporaba zaštićenog homonima dopuštena je samo ako se u praksi naknadno zaštićen homonim dovoljno razlikuje od tradicionalnog izraza koji je već uvršten u Prilog XII., uzimajući u obzir potrebu da se s odnosnim proizvodima postupa na jednak način i da se ne obmanjuje potrošača.

2.   Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis na tradicionalne izraze zaštićene prije 1. kolovoza 2009., a koji su djelomični homonimi zaštićenih oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ili naziva sorte vinove loze ili njegovog sinonima navedenih u Prilogu XV.

Članak 43.

Provedba zaštite

Za potrebe članka 55. Uredbe (EZ) br. 479/2008, u slučaju protuzakonite uporabe zaštićenih tradicionalnih izraza nadležna nacionalna tijela poduzimaju na vlastitu inicijativu ili na zahtjev stranke sve mjere potrebne kako bi zaustavila stavljanje na tržište odnosnih proizvoda, uključujući njihov izvoz.

ODJELJAK 5.

Postupak poništenja

Članak 44.

Razlozi poništenja

Razlog za poništenje tradicionalnog izraza jest da on više ne odgovara definiciji iz članka 54. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 ili ne ispunjava zahtjeve iz članaka 31., 35., članka 40. stavka 2., članka 41. stavka 3. ili članka 42.

Članak 45.

Podnošenje zahtjeva za poništenje

1.   Država članica, treća zemlja ili fizička ili pravna osoba s pravovaljanim interesom može podnijeti Komisiji propisno obrazloženi zahtjev za poništenje na obrascu iz Priloga IX. Zahtjev za poništenje podnosi se Komisiji u papirnom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva za poništenje Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum stavlja na raspolaganje javnosti na primjereni način.

2.   Komisija označava dokumente sadržane u zahtjevu za poništenje s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim zahtjevu za poništenje.

Podnositelj zahtjeva za poništenje zaprima potvrdu primitka u kojoj se navodi barem sljedeće:

(a)	poslovni broj;

(b)	broj zaprimljenih listova; i

(c)	datum primitka zahtjeva.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako je poništenje pokrenula Komisija.

Članak 46.

Dopuštenost

1.   Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti zahtjeva za poništenje, Komisija provjerava je li se u zahtjevu:

(a)	spominje pravovaljani interes podnositelja zahtjeva za poništenje;

(b)	objašnjavaju razlozi poništenja; i

(c)	upućuje na izjavu države članice ili treće zemlje u kojoj podnositelj zahtjeva ima boravište ili sjedište, a u kojoj se objašnjava pravovaljani interes, razlozi i opravdanje podnositelja zahtjeva za poništenjem.

2.   Svaki zahtjev za poništenje mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist poništenja, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.

3.   Ako detaljni podaci o razlozima, činjeničnom stanju, dokazi i očitovanja, te dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. i 2., nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom za poništenje, Komisija o tom obavještava podnositelja zahtjeva za poništenje i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva za poništenje ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija odbija zahtjev kao nedopušten. Odluka o nedopuštenosti zahtjeva priopćava se podnositelju zahtjeva za poništenje i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje ili podnositelju zahtjeva za poništenje s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.

4.   O svakom zahtjevu za poništenje koji se proglasi dopuštenim, uključujući pokretanje postupka poništenja na inicijativu Komisije, obavješćuju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili podnositelj zahtjeva za poništenje s poslovnim nastanom u trećoj zemlji na čiji tradicionalni izraz to poništenje utječe.

Članak 47.

Ocjena poništenja

1.   Ako Komisija ne odbije zahtjev za poništenje u skladu s člankom 46. stavkom 3., o zahtjevu za poništenje obavještava nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju zahtjeva za poništenje.

Tijekom ocjenjivanja poništenja Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja tog zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.

2.   Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj zahtjeva za poništenje ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o poništenju.

3.   Komisija donosi svaku odluku o poništenju tradicionalnog izraza na temelju dokaza koji su joj dostupni. Ona provjerava jesu li uvjeti iz članka 44. i dalje ispunjeni.

4.   U slučaju većeg broja zahtjeva za poništenje, a nakon preliminarne ocjene jednog ili više takvih zahtjeva za poništenje, daljnja zaštita tradicionalnog izraza možda neće biti moguća, te u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke poništenja. U tom slučaju Komisija obavješćuje ostale podnositelje zahtjeva za poništenje o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.

Ako se tradicionalni izraz poništi, privremeno obustavljeni postupci poništenja smatraju se zaključenima, a podnositelji se zahtjeva za poništenje o tom uredno obavješćuju.

5.   Kada poništenje proizvodi učinke, Komisija briše odnosni naziv s popisa iz Priloga XII.

ODJELJAK 6.

Postojeći zaštićeni tradicionalni izrazi

Članak 48.

Postojeći zaštićeni tradicionalni izrazi

Tradicionalni izrazi zaštićeni u skladu s člancima 24., 28. i 29. Uredbe (EZ) br. 753/2002 automatski su zaštićeni i u okviru ove Uredbe, pod uvjetom:

(a)	da je do 1. svibnja 2009. Komisiji dostavljen sažetak definicije ili uvjeta uporabe;

(b)	da države članice ili treće zemlje nisu prekinule zaštitu određenih tradicionalnih izraza.

POGLAVLJE IV.

OZNAČIVANJE I PREZENTIRANJE

Članak 49.

Opće pravilo za sve podatke na etiketama

Osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom, etikete na proizvodima iz stavaka 1. do 11., 13., 15. i 16. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008 (dalje u tekstu „proizvodi”) nije dopušteno nadopuniti bilo kojim podacima osim onima iz članka 58., te članka 59. stavka 1. i članka 60. stavka 1. te Uredbe, osim ako ispunjavaju zahtjeve iz članka 2. stavka 1. točke (a) Direktive 2000/13/EZ.

ODJELJAK 1.

Obvezni podaci

Članak 50.

Prezentiranje obveznih podataka

1.   Obvezni podaci iz članka 58. Uredbe (EZ) br. 479/2008, te podaci iz članka 59. te Uredbe moraju se nalaziti u istom vidnom polju na posudi, i to tako da ih je moguće istodobno pročitati bez okretanja posude.

Međutim, obvezni podaci o broju serije i podaci iz članka 51. i članka 56. stavka 4. ove Uredbe mogu se nalaziti izvan vidnog polja u kojemu se nalaze ostali obvezni podaci.

2.   Obvezni podaci is stavka 1. i podaci koji se primjenjuju na temelju pravnih instrumenata iz članka 58. Uredbe (EZ) br. 479/2008 navode se neizbrisivim tiskom i moraju se jasno razlikovati od okolnog teksta ili slika.

Članak 51.

Primjena određenih horizontalnih pravila

1.   Ako su u proizvodima iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008 prisutni jedan ili više sastojaka iz Priloga III.a Direktivi 2000/13/EZ, potrebno ih je navesti na etiketi nakon riječi „sadrži”. Za sulfite je moguće koristiti sljedeće izraze: „sulfiti” ili „sumporni dioksid”.

2.   Obvezni izrazi iz stavka 1. mogu biti popraćeni piktogramom iz Priloga X. ovoj Uredbi.

Članak 52.

Stavljanje na tržište i izvoz

1.   Proizvodi čija etiketa ili prezentacija ne ispunjavaju odgovarajuće uvjete iz ove Uredbe ne mogu se stavljati na tržište Zajednice niti izvoziti.

2.   Odstupajući od poglavlja V. i VI. Uredbe (EZ) br. 479/2008, ako su odnosni proizvodi namijenjeni izvozu, države članice mogu dopustiti da se podaci, koji su protivni pravilima o označavanju propisanima zakonodavstvom Zajednice, navedu na etiketi vina namijenjenih izvozu ako su ti podaci propisani zakonodavstvom odnosne treće zemlje. Te je podatke moguće navesti na jezicima koji nisu službeni jezici Zajednice.

Članak 53.

Zabrana uporabe kapica ili folije koja sadrži olovo

Zatvarači za proizvode iz članka 49. ne smiju biti zaštićeni kapicama ili folijama koje sadrže olovo.

Članak 54.

Stvarna alkoholna jakost

1.   Stvarna volumna alkoholna jakost iz članka 59. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008 navodi se u postotnim jedinicama ili polovičnim jedinicama.

Nakon brojke slijedi znak „% vol.”, a mogu joj prethoditi izrazi „stvarna alkoholna jakost”, „stvarni alkohol” ili „alk”.

Ne dovodeći u pitanje odstupanja utvrđena za upotrijebljenu referentnu analitičku metodu, navedena jakost ne smije odstupati za više od 0,5 % vol. od jakosti koja se utvrdi analizom. Međutim, ne dovodeći u pitanje odstupanja utvrđena za upotrijebljenu referentnu analitičku metodu, alkoholna jakost proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla koji se čuvaju u bocama više od tri godine, pjenušavih vina, kvalitetnih pjenušavih vina, gaziranih pjenušavih vina, biser vina, gaziranih biser bina, likerskih vina i vina od prezreloga grožđa ne smije odstupati za više od 0,8 % vol. od jakosti koja se utvrdi analizom.

2.   Stvarna alkoholna jakost navodi se na etiketi slovima od barem 5 mm visine ako je nazivni obujam veći od 100 cl, barem 3 mm visine ako je jednak ili manji od 100 cl, ali veći od 20 cl, te 2 mm visine ako je jednak ili manji od 20 cl.

Članak 55.

Oznaka podrijetla

1.   Oznaka podrijetla iz članka 59. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 479/2008 glasi kako slijedi:

(a)

za vina iz stavaka 1., 2., 3., 7. do 9., 15. i 16. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008 bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla koristi se jedna od sljedećih oznaka: i. riječi „vino iz […]”, „proizvedeno u […]” ili „proizvod iz […]”, ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice ili treće zemlje na čijem je državnom području grožđe proizvedeno i prerađeno u vino. U slučaju prekograničnog vina koje se proizvodi od određenih sorti vinove loze iz članka 60. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008, navodi se samo ime jedne ili više država članica ili trećih zemalja; ii. riječi „vino proizvedeno u Europskoj zajednici” ili istovrijedni izrazi, ili „mješavina vina iz različitih država Europske zajednice” u slučaju vina koja se dobivaju miješanjem vina podrijetlom iz više država članica, ili riječi „mješavina vina iz različitih država izvan Europske zajednice” ili „mješavina […]”, gdje je potrebno navesti predmetne treće zemlje, u slučaju vina koja se dobivaju miješanjem vina podrijetlom iz više trećih zemalja; iii. riječi „vino proizvedeno u Europskoj zajednici” ili istovrijedni izrazi, ili „vino proizvedeno u […] od grožđa ubranog u […]”, iza kojih se navode imena odnosnih država članica u slučaju vina koja se proizvode u jednoj državi članici od grožđa ubranog u drugoj državi članici, ili riječi „vino proizvedeno u […] od grožđa ubranog u […]”, iza kojih se navode imena odnosnih trećih zemalja u slučaju vina koje se proizvode u jednoj trećoj zemlji od grožđa branog u drugoj trećoj zemlji;

(b)

za vina iz stavaka 4. 5. i 6. Priloga IV. Uredbe (EZ) br. 479/2008 bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla koristi se jedna od sljedećih oznaka: i. riječi „vino iz […]”, „proizvedeno u […]”, „proizvod iz […]” ili „sekt iz […]”, ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice ili treće zemlje na čijem je državnom području grožđe proizvedeno i prerađeno u vino; ii. riječi „proizvedeno u […]” ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice u kojoj je izvršeno naknadno vrenje;

(c)

za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla riječi „vino iz […]”, „proizvedeno u […]”, ili „proizvod iz […]”, ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice ili treće zemlje na čijem je državnom području grožđe proizvedeno i prerađeno u vino. U slučaju prekogranične zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla navodi se samo ime jedne ili više država članica ili trećih zemalja.

Ovim se stavkom ne dovode u pitanje članci 56. i 67.

2.   Oznaka podrijetla iz članka 59. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 479/2008 na etiketama mošta, mošta u vrenju, koncentriranog mošta ili mladog vina u vrenju glasi kako slijedi:

(a)	riječi „mošt iz […]” ili „mošt proizveden u […]”, ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice ili pojedinog državnog područja koje je dio države članice u kojoj je proizvod proizveden;

(b)	„mješavina proizvoda iz dvaju ili više država Europske zajednice” u slučaju kupaže proizvoda proizvedenih u dvije ili više država članica;

(c)	„mošt dobiven u […] od grožđa ubranog u […]” u slučaju mošta koji nije proizveden u državi članici u kojoj je ubrano upotrijebljeno grožđe.

3.   U slučaju Ujedinjene Kraljevine, ime je države članice moguće zamijeniti s imenom pojedinog državnog područja koje je dio Ujedinjene Kraljevine.

Članak 56.

Navođenje punionice, proizvođača, uvoznika i prodavača

1.   Za potrebe članka 59. stavka 1. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ovog članka:

(a)	„punionica” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina takvih osoba koje obavljaju punjenje ili u čije se ime punjenje obavlja;

(b)	„punjenje” znači stavljanje odnosnog proizvoda u posude najveće zapremine od 60 litara radi naknadne prodaje;

(c)	„proizvođač” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina takvih osoba koje obavljaju ili u čije se ime obavlja prerada grožđa, mošta i vina u pjenušava vina, gazirana pjenušava vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatizirana pjenušava vina;

(d)	„uvoznik” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina takvih osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koje preuzimaju odgovornost stavljanja u promet robe koja nije podrijetlom iz Zajednice u smislu članka 4. stavka 8. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (14);

(e)	„prodavač” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina takvih osoba koje ne odgovaraju definiciji proizvođača, a koje kupuju i potom stavljaju u promet pjenušava vina, gazirana pjenušava vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatizirana pjenušava vina;

(f)	„adresa” znači navod lokalne upravne jedinice i države članice u kojoj se nalazi sjedište punionice, proizvođača, prodavača ili uvoznika.

2.   Ime i adresa punionice nadopunjuju se:

(a)	riječima „punionica” ili „puni […]”; ili

(b)

izrazima čije uvjete uporabe utvrđuju države članice, a koji označavaju mjesto punjenja vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla: i. na gospodarstvu proizvođača; ili ii. u prostorima skupine proizvođača; ili iii. u poduzeću koje se nalazi u ograničenom zemljopisnom području ili u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog zemljopisnog područja.

U slučaju ugovorenog punjenja, navod se punionice nadopunjuje riječima „punjeno za […]” ili, ako su navedeni ime i adresa osobe koje je izvršila punjenje u ime treće stranke, riječima „za […] puni […]”.

Ako se punjenje ne obavlja u prostorima punionice, podaci iz ovog stavka nadopunjuju se uputom na točno mjesto gdje je punjenje obavljeno i, ako se ono obavlja u drugoj državi članica, imenom te države.

U slučaju posuda različitih od boca, riječima „pakirnica” ili „pakira […]” zamjenjuju riječi „punionica” i „puni […]”, osim ako ta razlika nije vidljiva već u samom jeziku.

3.   Ime i adresa proizvođača ili prodavača nadopunjuju se riječima „proizvođač” ili „proizvodi” i „prodavača” ili „prodaje”, ili istovrijednim izrazima. Države članice mogu propisati obvezu navođenja prodavača.

4.   Ispred imena i adrese uvoznika navode se riječi „uvoznik” ili „uvozi […]”.

5.   Navodi iz stavaka 2., 3. i 4. mogu se staviti zajedno ako se odnose na istu fizičku ili pravnu osobu.

Jedan je od tih navoda moguće zamijeniti kodom kojega utvrđuje država članica u kojoj punionica, prodavač, uvoznik ili prodavač imaju sjedište. Kod se nadopunjuje uputom na odnosnu državu članicu. Na etiketi odnosnog proizvoda navode se i ime i adresa druge fizičke ili pravne osobe uključene u trgovinu, koja nije punionica, proizvođač, uvoznik ili prodavač označen s kodom.

6.   Ako se ime ili adresa punionice, proizvođača, uvoznika ili prodavača sastoje od zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, ili ako sadrže zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla, to se navodi na etiketi:

(a)	slovima koja nisu veća od polovice veličine slova upotrijebljenih za zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla, ili za oznaku kategorije odnosnog proizvoda od vinove loze; ili

(b)	uz pomoć koda, kako je utvrđeno u stavku 5. drugom podstavku.

Države članice mogu odlučiti koja se mogućnost primjenjuje na proizvode proizvedene na njihovom državnom području.

Članak 57.

Navođenje gospodarstva

1.   Izrazi koji se odnose na gospodarstvo iz Priloga XIII., osim imena punionice, proizvođača ili prodavača, rezervirani su za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla pod uvjetom:

(a)	da je vino proizvedeno isključivo od grožđa ubranog u vinogradima toga gospodarstva;

(b)	da se proizvodnja vina obavlja u potpunosti na tom gospodarstvu;

(c)	da su države članice uredile uporabu njihovih izraza iz Priloga XIII. Treće zemlje donijele su pravila o uporabi njihovih izraza iz Priloga XIII., uključujući izraze reprezentativnih strukovnih organizacija.

2.   Drugi subjekti uključeni u trgovinu proizvodom mogu koristiti ime gospodarstva samo ako je to gospodarstvo s time suglasno.

Članak 58.

Navođenje sadržaja šećera

1.   Izrazi iz Priloga XIV. dijela A ovoj Uredbi, koji se odnose na sadržaj šećera, navode se na etiketi proizvoda iz članka 59. stavka 1. točke (g) Uredbe (EZ) br. 479/2008.

2.   Ako sadržaj šećera u proizvodima, izražen kao fruktoza i glukoza (uključujući saharozu), opravdava uporabu dvaju izraza iz Priloga XIV. dijela A, odabire se samo jedan od tih izraza.

3.   Ne dovodeći u pitanje uvjete uporabe opisane u Prilogu XIV. dijelu A, sadržaj šećera ne smije odstupati za više od 3 g po litri od vrijednosti navedene na etiketi proizvoda.

Članak 59.

Odstupanja

U skladu s člankom 59. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008, moguće je izostaviti izraz „zaštićena oznaka izvornosti” na vinima sa sljedećim zaštićenim oznakama izvornosti, pod uvjetom da je ta mogućnost predviđena zakonodavstvom države članice ili pravilima koja se primjenjuju u odnosnoj trećoj zemlji, uključujući pravila reprezentativnih strukovnih organizacija:

(a) Cipar:	Κουμανδαρία (Commandaria);
(b) Grčka:	Σάμος (Samos);
(c) Španjolska:	Cava, Jerez, Xérès ili Sherry, Manzanilla;
(d) Francuska:	Champagne;
(e) Italija:	Asti, Marsala, Franciacorta;
(f) Portugal:	Madeira ili Madère, Port ili Porto.

Članak 60.

Posebna pravila za gazirana pjenušava vina, gazirana biser vina i kvalitetna pjenušava vina

1.   Izrazi „gazirano pjenušavo vino” i „gazirano biser vino” iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008 nadopunjuju se riječima „dobiveno dodavanjem ugljikovog anhidrida” napisanima slovima istog tipa i veličine, osim ako se već u samom jeziku ne podrazumijeva da je izvršeno dodavanje ugljičnog dioksida.

Riječi „dobiveno dodavanjem ugljičnog dioksida ili dobiveno dodavanjem ugljikovog anhidrida” navode se čak i u slučajevima na koje se primjenjuje članak 59. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

2.   U pogledu kvalitetnih pjenušavih vina, moguće je izostaviti uputu na kategoriju proizvoda od vinove loze za vina na čijoj je etiketi navedena riječ „Sekt”.

ODJELJAK 2.

Dodatni podaci

Članak 61.

Godina berbe

1.   Godinu berbe iz članka 60. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008 moguće je navesti na etiketama proizvoda, kako je utvrđeno člankom 49., pod uvjetom da je barem 85 % grožđa upotrijebljenog za dobivanje proizvoda ubrano u odnosnoj godini. To se ne odnosi na:

(a)	bilo koju količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, ekspedicioni liker ili tiražni liker; ili

(b)	bilo koju količinu proizvoda iz Priloga IV. stavka 3. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008.

2.   Za proizvode koji se tradicionalno dobivaju od grožđa ubranog u siječnju ili veljači, kao godina berbe na etiketi vina navodi se prethodna kalendarska godina.

3.   Proizvodi bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla također moraju biti sukladni zahtjevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka i članka 63.

Članak 62.

Ime sorte vinove loze

1.   Imena je sorti vinove loze ili njihove sinonime iz članka 60. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008, koje se koriste za dobivanje proizvoda iz članka 49. ove Uredbe, moguće navesti na etiketama odnosnih proizvoda pod uvjetima iz točaka (a) i (b) ovog članka.

(a)

Za vina koja se proizvode u Europskoj zajednici, imena sorti vinove loze ili njihovi sinonimi jesu oni navedeni u klasifikaciji sorti vinove loze iz članka 24. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008. Za države članice oslobođene od obveze klasifikacije, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008, imena sorti vinove loze ili njihovi sinonimi navode se u okviru „Međunarodnoge sortne liste vinove loze i njihovih sinonima” koji vodi Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV).

(b)

Za vina podrijetlom iz trećih zemalja, uvjeti uporabe imena sorti vinove loze ili njihovih sinonima moraju biti sukladni pravilima koja se primjenjuju na proizvođače vina u odnosnoj trećoj zemlji, uključujući pravila reprezentativnih strukovnih organizacija, a imena sorti vinove loze ili njihovih sinonima moraju biti navedeni u barem jednoj od sljedećih listi: i. Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV); ii. Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV); iii. Međunarodno povjerenstvo za biljne genetske resurse (IBPGR).

(c)

Za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, imena je sorti vinove loze ili njihove sinonime moguće navesti: i. ako se imenuje samo jedna sorta vinove loze ili njezin sinonim, od nje mora biti dobiveno barem 85 % proizvoda, što ne uključuje: — bilo koju količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, „ekspedicioni liker” ili „tiražni liker”, ili — bilo koju količinu proizvoda iz Priloga IV. stavka 3. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008; ii. ako se imenuju dvije ili više sorti vinove loze ili njihovi sinonimi, od njih mora biti dobiveno 100 % odnosnih proizvoda, što ne uključuje: — bilo koju količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, „ekspedicioni liker” ili „tiražni liker”, ili — bilo koju količinu proizvoda iz Priloga IV. stavka 3. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008. U slučaju iz podtočke ii., sorte se vinove loze navode silaznim redoslijedom ovisno o njihovom udjelu, te slovima iste veličine.

(d)	Za proizvode bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, imena je sorti vinove loze ili njihove sinonime moguće navesti ako su ispunjeni zahtjevi iz točaka (a) ili (b) i (c) stavka 1. i članka 63.

2.   U slučaju pjenušavih vina i kvalitetnih pjenušavih vina, imena sorte vinove loze koja se koriste kao nadopuna opisa proizvoda, odnosno „pinot blanc”, „pinot noir”, „pinot meunier” ili „pinot gris” i istovrijedni izrazi na drugim jezicima Zjednice, moguće je zamijeniti sinonimom „pinot”.

3.   Odstupajući od članka 42. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 479/2008, imena sorti vinove loze i njihovi sinonimi iz Priloga XV. dijela A ovoj Uredbi koji se sastoje od zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ili koji sadrže zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, mogu se navesti samo na etiketi proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje ako su odobrena sukladno pravilima Zajednice koja su bila na snazi 11. svibnja 2002. ili na datum pristupanja država članica, pri čemu se poštuje kasniji datum.

4.   Imena sorti vinove loze i njihovi sinonimi iz Priloga XV. dijela B ovoj Uredbi, koji djelomično sadrže zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla i izravno upućuju na zemljopisni element predmetne zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, mogu se navesti samo na etiketi proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje.

Članak 63.

Posebna pravila o sortama vinove loze i godinama berbe za vina bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla

1.   Države članice imenuju nadležno tijelo ili tijela zadužena za izdavanje potvrda kako je predviđeno člankom 60. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008, a u skladu s mjerilima iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

2.   Certifikaciju vina u bilo kojoj fazi proizvodnje, uključujući poboljšavanje vina, osigurava:

(a)	nadležno tijelo ili tijela iz stavka 1.; ili

(b)	jedno ili više nadzornih tijela u smislu članka 2. drugog podstavka točke 5. Uredbe (EZ) br. 882/2004 koja djeluju kao tijela za certificiranje proizvoda u skladu s mjerilima iz članka 5. te Uredbe.

Tijelo ili tijela iz stavka 1. moraju ponuditi odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti i moraju imati na raspolaganju stručno osoblje i resurse potrebne za obavljanje povjerenih im zadataka.

Certifikacijska tijela iz točke (b) prvog podstavka moraju ispunjavati europsku normu EN 45011 ili ISO/IEC Upute 65 (Opći zahtjevi za ustanove koje provode potvrđivanje proizvoda), te od 1. svibnja 2010. moraju biti akreditirani u skladu s njima.

Troškove certificiranja snose subjekti na koje se ono odnosi.

3.   Postupkom certificiranja, kako je utvrđen u članku 60. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008, osiguravaju se administrativni dokazi u korist vjerodostojnosti sorte (-i) vinove loze ili godine berbe koji su navedeni na etiketi predmetnog (-ih) vina.

Nadalje, države se članice mogu također odlučiti za:

(a)	vršenje organoleptičkog ispitivanja vina na anonimnim uzorcima, odnosno ispitivanje mirisa i okusa kako bi se provjerilo proizlaze li bitna obilježja vina iz upotrijebljene (-ih) sorte (-i) vinove loze;

(b)	vršenje analitičkog ispitivanja u slučaju vina proizvedenog od jedne sorte vinove loze.

Postupak certificiranja vrši (-e) nadležno (-a) tijelo (-a) ili nadzorno (-a) tijelo (-a) iz stavaka 1. i 2. u državi članici u kojoj se odvija proizvodnja.

Postupak certificiranja vrši se:

(a)	pomoću provjera slučajnim odabirom temeljenih na analizi rizika;

(b)	uzorkovanjem; ili

(c)

sustavno.

Provjere slučajnim odabirom temelje se na nadzornom planu koji unaprijed utvrđuje (-a) nadležno (-a) tijelo (-a), a kojime su obuhvaćene različite faze proizvodnje proizvoda. Subjekti moraju biti upoznati s nadzornim planom. Države članice nasumce odabiru najmanji broj subjekata koji će biti predmet provjere.

U slučaju uzorkovanja države su članice dužne osigurati da broj, vrsta i učestalost provjera budu reprezentativni za čitav njihovo državno područje i da odgovaraju količini proizvoda u sektoru vina stavljenih na tržište ili koji su namijenjeni stavljanju na tržište.

Provjere slučajnim odabirom moguće je kombinirati s uzorkovanjem.

4.   Na temelju članka 60. stavka 2. točke (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008, države članice proizvođači dužne su osigurati da su proizvođači odnosnih vina odobreni u državi članici u kojoj se odvija proizvodnja.

5.   U pogledu nadzora, što uključuje i sljedivost, države članice proizvođači dužne su osigurati primjenu glave V. Uredbe (EZ) br. 555/2008 i Uredbe (EZ) br. 606/2009.

6.   U slučaju prekograničnog vina iz članka 60. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008, certificiranje može izvršiti jedno od tijela odnosnih država članica.

7.   Za vina koja se proizvode u skladu s člankom 60. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008, države članice mogu odlučiti da se koristi izraz „sortno vino” kojemu se dodaje (-a) ime(na):

(a)	odnosne (-ih) države (-a) članice (-a);

(b)	sorta (-e) vinove loze.

Za vina bez zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake zemljopisnog podrijetla trećih zemalja, na čijoj se etiketi nalazi ime jedne ili više sorti vinove loze ili godina berbe, treće zemlje mogu odlučiti da se koristi izraz „sortno vino” kojemu se dodaje (-u) ime(na) odnosne (-ih) treće (-ih) zemlje(zemalja).

U slučaju navođenja imena države (-a) članice (-a) ili treće (-ih) zemlje(zemalja), članak 55. ove Uredbe ne primjenjuje se.

8.   Stavci 1. do 6. primjenjuju se na proizvode proizvedene od grožđa koje je ubrano od 2009., uključno s tom godinom.

Članak 64.

Navođenje sadržaja šećera

1.   Osim ako nije drukčije utvrđeno u članku 58. ove Uredbe, sadržaj je šećera izražen kao fruktoza i glukoza, kako je predviđeno Prilogom XIV. dijelom B ovoj Uredbi, moguće navesti na etiketi proizvoda iz članka 60. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008.

2.   Ako sadržaj šećera u proizvodima opravdava uporabu dvaju izraza iz Priloga XIV. dijela B ovoj Uredbi, odabire se samo jedan od tih izraza.

3.   Ne dovodeći u pitanje uvjete uporabe opisane u Prilogu XIV. dijelu B ovoj Uredbi, sadržaj šećera ne smije odstupati za više od 1 grama po litri od vrijednosti navedene na etiketi proizvoda.

4.   Stavak 1. ne primjenjuje se na proizvode iz stavaka 3., 8. i 9. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008 pod uvjetom da su države članice ili treće zemlje utvrdile uvjete uporabe navoda sadržaja šećera.

Članak 65.

Navođenje simbola Zajednice

1.   Simbole Zajednice iz članka 60. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 479/2008 moguće je navesti na etiketama vina kako je predviđeno Prilogom V. Uredbi Komisije (EZ) br. 1898/2006 (16). Bez obzira na članak 59., navode „ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI” i „ZAŠTIĆENA OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA” u okviru simbola moguće je zamijeniti istovrijednim izrazima na nekom drugom službenom jeziku Zajednice, kako je utvrđeno u navedenom Prilogu.

2.   Ako se simboli Zajednice ili navodi iz članka 60. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 479/2008 navode na etiketi proizvoda, moraju biti popraćeni odgovarajućom zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.

Članak 66.

Izrazi koji se odnose na određene proizvodne metode

1.   U skladu s člankom 60. stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008, na vinima koja se stavljaju na tržište Zajednice mogu se nalaziti navodi koji se odnose na određene proizvodne metode, između ostalog na metode iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovog članka.

2.   Navodi iz Priloga XVI. jedini su izrazi koji se mogu koristiti za opis vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, koje je fermentiralo, dozrelo ili odležalo u drvenoj posudi. Međutim, države članice i treće zemlje mogu za takva vina utvrditi druge navode koji su ekvivalentni navodima iz Priloga XVI.

Uporaba jednog od navoda iz prvog podstavka dopuštena je ako je vino odležalo u drvenoj posudi u skladu s važećim nacionalnim propisima, čak i u slučajevima u kojima je postupak odležavanja nastavljen u drugoj vrsti posude.

Navodi iz prvog podstavka ne mogu se koristiti za opis vina koje je proizvedeno uz pomoć hrastovih strugotina, bez obzira na to jesu li oni korišteni u kombinaciji s drvenom posudom ili posudama.

3.   Izraz „vrenje u boci” može se koristiti samo za opis pjenušavih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, ili kvalitetnih pjenušavih vina pod uvjetom:

(a)	da je proizvod postao pjenušav naknadnim alkoholnim vrenjem u boci;

(b)	da trajanje proizvodnog postupka, uključujući dozrijevanje u poduzeću u kojemu je proizvod dobiven, koje se računa od početka vrenja kojime se u kupaži stvara ugljični dioksid, nije kraće od devet mjeseci;

(c)	da vrenje kojime se u kupaži stvara ugljični dioksid i dozrijevanje kupaže na vinskom talogu traju najmanje 90 dana; i

(d)	da je proizvod odvojen od vinskog taloga filtriranjem uz pomoć metode pretakanja ili otklanjanjem kvasca.

4.   Izrazi „vrenje u boci tradicionalnom metodom”, „tradicionalna metoda”, „klasična metoda” ili „klasična tradicionalna metoda” mogu se koristiti samo za opis pjenušavih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, ili kvalitetnih pjenušavih vina pod uvjetom da je proizvod:

(a)	postao pjenušav naknadnim alkoholnim vrenjem u boci;

(b)	barem devet mjeseci bio neprekidno u doticaju s vinskim talogom u istom poduzeću od trenutka pripreme kupaže;

(c)	odvojen od vinskog taloga pretakanjem.

5.   Izraz „Crémant” može se koristiti samo za bijela ili ružičasta kvalitetna pjenušava vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje pod uvjetom:

(a)	da je grožđe ručno ubrano;

(b)	da je vino proizvedeno od mošta dobivenog tiještenjem cijeloga grožđa ili grožđa bez peteljki. Količina dobivenog mošta ne smije biti veća od 100 litara na 150 kg grožđa;

(c)	da najveći sadržaj sumpornog dioksida nije veći od 150 mg/l;

(d)	da je sadržaj šećera manji od 50 g/l;

(e)	da vino ispunjava zahtjeve iz stavka 4.; i

(f)	ne dovodeći u pitanje članak 67., izraz „Crémant” navodi se na etiketama kvalitetnih pjenušavih vina zajedno s imenom zemljopisne jedinice kojoj pripada ograničeno područje zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla odnosne treće zemlje.

Točke (a) i (f) ne primjenjuju se na proizvođače koji posjeduju robne žigove koji sadrže izraz „crémant”, a koji su registrirani prije 1. ožujka 1986.

6.   Upute na ekološku proizvodnju grožđa uređene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 (17).

Članak 67.

Ime zemljopisne jedinice koja je manja ili veća od područja kojemu pripada oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, te upute na zemljopisno područje

1.   Na temelju članka 60. stavka 1. točke (g) Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ne dovodeći u pitanje članke 55. i 56. ove Uredbe, ime zemljopisne jedinice i upute na zemljopisno područje mogu se navesti samo na etiketama vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje.

2.   Za uporabu imena zemljopisne jedinice koja je manja od područja kojemu pripada oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, područje predmetne zemljopisne jedinice mora biti utvrđeno. Države članice mogu utvrditi pravila o uporabi tih zemljopisnih jedinica. Barem 85 % grožđa od kojih je vino proizvedeno mora dolaziti iz te manje zemljopisne jedinice. Preostalih 15 % grožđa mora dolaziti iz ograničenog zemljopisnog područja odnosne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

U slučaju registriranih robnih žigova ili robnih žigova uspostavljenih uporabom prije 11. svibnja 2002. koji sadrže ime zemljopisne jedinice manje od područja kojemu pripadaju oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, te upute na zemljopisno područje odnosnih država članica, ili se sastoje od tog imena i uputa, države članice mogu donijeti odluku o neprimjeni zahtjeva iz treće i četvrte rečenice prvog podstavka.

3.   Ime zemljopisne jedinice manje ili veće od područja kojemu pripada oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, ili upute na zemljopisno područje sastoje se od:

(a)	mjesta ili skupine mjesta;

(b)	lokalne upravne jedinice ili njezinog dijela;

(c)	vinogradarske podregije ili njezinog dijela;

(d)	upravne jedinice.

ODJELJAK 3.

Pravila o bocama određenih posebnih oblika i zatvaračima, te dodatne odredbe koje utvrđuju države članice proizvođači

Članak 68.

Uvjeti uporabe boca određenih posebnih oblika

Kako bi se određeni tip boce mogao uvrstiti u popis posebnih tipova boca iz Priloga XVII., mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a)	u posljednjih se 25 godina isključivo, izvorno i tradicionalno koristio za vina s određenom zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla; i

(b)	njegovu uporabu potrošači povezuju s određenom zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.

U Prilogu XVII. navode se uvjeti uporabe priznatih posebnih tipova boca.

Članak 69.

Pravila o prezentaciji određenih proizvoda

1.   Samo se pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino i kvalitetno aromatizirano pjenušavo vino mogu stavljati na tržište ili izvoziti u staklenim bocama tipa „pjenušavo vino” koje su zatvorene:

(a)	za boce nazivnog obujma većeg of 0,20 litara: čepom u obliku gljive od pluta ili drugog materijala koji smije doći u doticaj s hranom, pričvršćenim i prema potrebi prekrivenim pločicom i obložen folijom koja u potpunosti prekriva čep, te čitavo grlo boce ili jedan njezin dio;

(b)	za boce nazivnog obujma koji nije veći od 0,20 litara: bilo koji odgovarajući zatvarač.

2.   Države članice mogu odlučiti da se zahtjev iz stavka 1. primjenjuje na:

(a)

proizvode koji se tradicionalne pune u takve boce i: i. koji su navedeni u članku 25. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008; ii. koji su navedeni u stavcima 7., 8. i 9. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008; iii. koji su navedeni u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/1991 (18); ili iv. čija stvarna volumna alkoholna jakost nije veća od 1,2 % vol.;

(b)	drugi proizvodi koji nisu navedeni u točki (a) pod uvjetom da ne obmanjuju potrošače u pogledu stvarne vrste proizvoda.

Članak 70.

Dodatne odredbe koje utvrđuju države članice proizvođači u vezi s označivanjem i prezentacijom

1.   Za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla koja se proizvode na njihovom državnom području, uporaba podataka iz članaka 61., 62. i 64. do 67. može postati obvezna, zabranjena ili ograničena uvođenjem pravila koja su stroža u odnosu na pravila iz ovog poglavlja pomoću odgovarajućih specifikacija za ta vina.

2.   Za vina bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, države članice mogu učiniti podatke iz članaka 64. i 66. obveznima.

3.   Za potrebe nadzora države članice mogu za vina koja se proizvode na njihovom državnom području utvrditi i propisati i druge podatke koji nisu navedeni u članku 59. stavku 1. i članku 60. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

4.   Za potrebe nadzora države članice mogu propisati primjenu članaka 58., 59. i 60. Uredbe (EZ) br. 479/2008 za vina koja se pune na njihovom državnom području, ali koja se još ne stavljaju na tržište, niti se izvoze.

POGLAVLJE V.

OPĆE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 71.

Imena vina zaštićena na temelju Uredbe (EZ) br. 1493/1999

1.   Komisija označava s datumom primitka i poslovnim brojem sve dokumente koje zaprimi od država članica na temelju članka 51. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 u pogledu oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, kako je predviđeno člankom 51. stavkom 3. te Uredbe.

Odnosne države članice zaprimaju potvrdu primitka u kojoj se navodi barem sljedeće:

(a)	poslovni broj;

(b)	broj zaprimljenih dokumenata; i

(c)	datum njihova primitka.

Datum podnošenja dokumenata Komisiji jest datum na koji se dokumenti unose u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije.

2.   Komisija donosi svaku odluku o poništenju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 51. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 479/2008 na temelju dokumenata koji su joj dostupni sukladno članku 51. stavku 2. te Uredbe.

Članak 72.

Privremeno označivanje

1.   Odstupajući od članka 65. ove Uredbe, vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, čija predmetna oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ispunjavaju zahtjeve iz članka 38. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 479/2008, označavaju se u skladu s odredbama iz poglavlja IV. ove Uredbe.

2.   Ako Komisija odluči ne dodijeliti zaštitu oznaci izvornosti ili zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 41. Uredbe (EZ) br. 479/2008, vina označena u skladu sa stavkom 1. ovog članka potrebno je povući s tržišta ili ponovno označiti u skladu s poglavljem IV. ove Uredbe.

Članak 73.

Prijelazne odredbe

1.   Na imena vina koje su države članice priznale kao oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla do 1. kolovoza 2009., a koje Komisija nije objavila sukladno članku 54. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 1493/1999 ili članku 28. Uredbe (EZ) br. 753/2002, primjenjuje se postupak iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

2.   Na bilo koju izmjenu specifikacije proizvoda koja se odnosi na imena vina koji su zaštićena sukladno članku 51. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 ili na imena vina koja nisu zaštićena sukladno članku 51. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008, a koja je podnesena državi članici najkasnije 1. kolovoza 2009., primjenjuje se postupak iz članka 51. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 pod uvjetom da se odluka o odobrenju države članice i tehnička dokumentacija iz članka 35. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 dostave Komisiji najkasnije do 31. prosinca 2011.

3.   Države članice koje do 1. kolovoza 2009. nisu donijele zakone i druge propise kako bi se uskladile s člankom 38. Uredbe (EZ) br. 479/2008 moraju to učiniti do 1. kolovoza 2010. U međuvremenu se članci 9., 10., 11. i 12. primjenjuju mutatis mutandis kao „preliminarni nacionalni postupak” iz članka 38. Uredbe (EZ) br. 479/2008 u odnosnim državama članicama.

4.   Vina stavljena na tržište ili označena prije 31. prosinca 2010., koja su sukladna odnosnim odredbama koje su se primjenjivale prije 1. kolovoza 2009., mogu se staviti na tržište dok se ne iscrpe zalihe.

Članak 74.

Odredbe o stavljanju izvan snage

Uredbe (EZ) br. 1607/2000 i (EZ) br. 753/2002 ovime se stavljaju izvan snage.

Članak 75.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. kolovoza 2009.

---

(1)  SL L 148, 6.6.2008., str. 1.

(2)  SL L 40, 11.2.1989., str. 1.

(3)  SL L 186, 30.6.1989., str. 21.

(4)  SL L 109, 6.5.2000., str. 29.

(5)  SL L 247, 21.9.2007., str. 17.

(6)  SL L 189, 20.7.2007., str. 1.

(7)  SL L 179, 14.7.1999., str. 1.

(8)  SL L 185, 25.7.2000., str. 17.

(9)  SL L 118, 4.5.2002., str. 1.

(10)  SL L 193, 24.7.2009., str. 1.

(11)  SL L 170, 30.6.2008., str. 1.

(12)  SL L 299, 8.11.2008., str. 25.

(13)  SL L 11, 14.1.1994., str. 1.

(14)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1.

(15)  SL L 165, 30.4.2004., str. 1.

(16)  SL L 369, 23.12.2006., str. 1.

(17)  SL L 189, 20.7.2007., str. 1.

(18)  SL L 149, 14.6.1991., str. 1.

---

PRILOG I.

ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU OZNAKE IZVORNOSTI ILI OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Podnositelj zahtjeva

Ime fizičke ili pravne osobe …

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Pravni status, veličina i sastav (u slučaju pravne osobe) …

Državljanstvo …

Telefon, faks, e-mail …

Posrednik

—	Država (-e) članica (-e) (*)

—	Nadležno tijelo države članice (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Ime(na) posrednika …

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Telefon, faks, e-mail …

Ime za registraciju …

—	Oznaka izvornosti (*)

—	Oznaka zemljopisnog podrijetla (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Dokaz zaštite u trećoj zemlji …

Kategorije proizvoda od vinove loze …

[na zasebnom listu]

Specifikacija proizvoda

Broj stranica …

Ime(na) potpisnika …

Potpis(i) …

---

PRILOG II.

JEDINSTVENI DOKUMENT

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Podnositelj zahtjeva

Ime fizičke ili pravne osobe …

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Pravni status (u slučaju pravne osobe) …

Državljanstvo …

Posrednik

—	Država (-e) članica (-e) (*)

—	Nadležno tijelo države članice (*)

[(*) izbrisati nepotrebno]

Ime(na) posrednika …

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Ime za registraciju …

—	Oznaka izvornosti (*)

—	Oznaka zemljopisnog podrijetla (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Opis vina (1) …

Navod tradicionalnih izraza iz članka 54. stavka 1. točke (a) (2) koji su povezani s ovom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla …

Posebni enološki postupci  (3) …

Ograničeno područje …

Najveći prirod po hektaru …

Odobrene sorte vinske loze …

Povezanost sa zemljopisnim područjem  (4) …

Dodatni uvjeti  (3) …

Uputa na specifikaciju proizvoda

---

(1)  Uključujući uputu na proizvode iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.

(2)  Članak 54. stavak 1. točka (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008.

(3)  Neobvezno.

(4)  Opisati posebnu vrstu proizvoda i zemljopisno područje, te uzročnu vezu među njima.

---

PRILOG III.

PRIGOVOR PROTIV OZNAKE IZVORNOSTI ILI OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Jezik na kojemu se podnosi prigovor …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Podnositelj prigovora

Ime fizičke ili pravne osobe …

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Državljanstvo …

Telefon, faks, e-mail …

Posrednik

—	Država (-e) članica (-e) (*)

—	Nadležno tijelo države članice (neobvezno) (*) [(*) prekrižiti nepotrebno]

Ime(na) posrednika …

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Ime protiv kojega se podnosi prigovor …

—	Oznaka izvornosti (*)

—	Oznaka zemljopisnog podrijetla (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Prethodna prava

—	Zaštićena oznaka izvornosti (*)

—	Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (*)

—	Nacionalna oznaka zemljopisnog podrijetla (*) [(*) prekrižiti nepotrebno] Ime … Broj registracije … Datum registracije (DD/MM/GGGG) …

—	Žig Znak … Popis proizvoda i usluga … Broj registracije … Datum registracije … Država podrijetla … Ugled/poznatost (*) … [(*) prekrižiti nepotrebno]

Razlozi za prigovor

—	članak 42 stavak 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 42. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 43. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 45. stavak 2. točka (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 45. stavak 2. točka (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 45. stavak 2. točka (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 45. stavak 2. točka (d) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*) [(*) prekrižiti nepotrebno]

Obrazloženje razloga …

Ime potpisnika …

Potpis …

---

PRILOG IV.

ZAHTJEV ZA IZMJENU OZNAKE IZVORNOSTI ILI OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Jezik izmjene …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Posrednik

—	Država (-e) članica (-e) (*)

—	Nadležno tijelo države članice (neobvezno) (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Ime(na) posrednika …

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Telefon, faks, e-mail …

Ime …

—	Oznaka izvornosti (*)

—	Oznaka zemljopisnog podrijetla (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Stavka specifikacije na koju se primjenjuje izmjena

Zaštićeno ime (*)

Opis proizvoda (*)

Primijenjeni enološki postupci (*)

Zemljopisno područje (*)

Prirod po hektaru (*)

Korištene sorte vinove loze (*)

Povezanost (*)

Nazivi i adrese nadzornih tijela (*)

Ostalo (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Izmjena

—	Izmjena specifikacije proizvoda koja ne uzrokuje izmjenu jedinstvenog dokumenta (*) Izmjena specifikacije proizvoda koja uzrokuje izmjenu jedinstvenog dokumenta (*) [(*) prekrižiti nepotrebno]

—	Manja izmjena (*)

—	Veća izmjena (*) [(*) prekrižiti nepotrebno]

Obrazloženje izmjene …

Izmijenjeni jedinstveni dokument

[na zasebnom listu]

Naziv potpisnika …

Potpis …

---

PRILOG V.

ZAHTJEV ZA PONIŠTENJE OZNAKE IZVORNOSTI ILI OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Podnositelj zahtjeva za poništenje …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev za poništenje …

Ime fizičke ili pravne osobe …

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Državljanstvo …

Telefon, faks, e-mail …

Ime koje je predmet zahtjeva za poništenje …

—	Oznaka izvornosti (*)

—	Oznaka zemljopisnog podrijetla (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Pravovaljani interes podnositelja zahtjeva …

Izjava države članice ili treće zemlje …

Razlozi za poništenje

—	članak 34. stavak 1. točka (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 34. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (d) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (e) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (g) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (h) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

—	članak 35. stavak 2. točka (i) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*) [(*) prekrižiti nepotrebno]

Obrazloženje razloga …

Ime potpisnika …

Potpis …

---

PRILOG VI.

ZAHTJEV ZA PRETVORBU ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI U OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Podnositelj zahtjeva

Ime fizičke ili pravne osobe …

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Pravni status, veličina i sastav (u slučaju pravne osobe) …

Državljanstvo …

Telefon, faks, e-mail …

Posrednik

—	Država (-e) članica (-e) (*)

—	Nadležno tijelo države članice (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Ime(na) posrednika …

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Telefon, faks, e-mail …

Ime za registraciju …

Dokaz zaštite u trećoj zemlji …

Kategorije proizvoda …

[na zasebnom listu]

Specifikacija proizvoda

Broj stranica …

Ime(na) potpisnika …

Potpis(i) …

---

PRILOG VII.

ZAHTJEV ZA PRIZNANJE TRADICIONALNOG IZRAZA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Podnositelj zahtjeva

Nadležno tijelo države članice (*)

Nadležno tijelo treće zemlje (*)

Reprezentativna strukovna organizacija (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Pravni subjekt (samo u slučaju reprezentativne strukovne organizacije) …

Državljanstvo …

Telefon, faks, e-mail …

Oznaka …

Tradicionalni izraz u skladu s člankom 54. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

Tradicionalni izraz u skladu s člankom 54. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Jezik

—	članak 31. točka (a) (*)

—	članak 31. točka (b) (*)

[(*) prekrižiti nepotrebno]

Popis odnosnih zaštićenih oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla …

Kategorije proizvoda od vinove loze …

Definicija …

Primjerak pravila

[za priložiti]

Ime potpisnika …

Potpis …

---

PRILOG VIII.

PRIGOVOR PROTIV TRADICIONALNOG IZRAZA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Jezik na kojemu se podnosi prigovor …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Podnositelj prigovora

Ime fizičke ili pravne osobe …

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Državljanstvo …

Telefon, faks, e-mail …

Posrednik

—	Država (-e) članica (-e) (*)

—	Nadležno tijelo države članice (neobvezno) (*)

[ (*) prekrižiti nepotrebno]

Ime(na) posrednika …

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Tradicionalni izraz protiv kojega se podnosi prigovor …

Prethodna prava

—	Zaštićena oznaka izvornosti (*)

—	Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (*)

—	Nacionalna oznaka zemljopisnog podrijetla (*) [ (*) prekrižiti nepotrebno] Ime … Broj registracije … Datum registracije (DD/MM/GGGG) …

—	Žig Znak … Popis proizvoda i usluga … Broj registracije … Datum registracije … Država podrijetla … Ugled/poznatost (*) … [ (*) prekrižiti nepotrebno]

Razlozi za prigovor

—	članak 31. (*)

—	članak 35. (*)

—	članak 40. stavak 2. točka (a) (*)

—	članak 40. stavak 2. točka (b) (*)

—	članak 40. stavak 2. točka (c) (*)

—	članak 41. stavak 3. (*)

—	članak 42. stavak 1. (*)

—	članak 42. stavak 2. (*)

—	članak 54. Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*) [ (*) prekrižiti nepotrebno]

Obrazloženje razloga …

Ime potpisnika …

Potpis …

---

PRILOG IX.

ZAHTJEV ZA PONIŠTENJE TRADICIONALNOG IZRAZA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) …

[popunjava Komisija]

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) …

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev za poništenje …

Poslovni broj …

[popunjava Komisija]

Podnositelj zahtjeva za poništenje

Ime fizičke ili pravne osobe …

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) …

Državljanstvo …

Telefon, faks, e-mail …

Tradicionalni izraz koji je predmet zahtjeva za poništenje …

Pravovaljani interes podnositelja zahtjeva …

Izjava države članice ili treće zemlje …

Razlozi za poništenje

—	članak 31. (*)

—	članak 35. (*)

—	članak 40. stavak 2. točka (a) (*)

—	članak 40. stavak 2. točka (b) (*)

—	članak 40. stavak 2. točka (c) (*)

—	članak 41. stavak 3. (*)

—	članak 42. stavak 1. (*)

—	članak 42. stavak 2. (*)

—	članak 54. Uredbe (EZ) br. 479/2008 (*) [ (*) prekrižiti nepotrebno]

Obrazloženje razloga …

Ime potpisnika …

Potpis …

---

PRILOG X.

PIKTOGRAM IZ ČLANKA 51. STAVKA 2.

---

PRILOG XI.

POPIS REPREZENTATIVNIH TRGOVINSKIH ORGANIZACIJA IZ ČLANKA 30. STAVKA 2. I NJIHOVIH ČLANOVA

Treća zemlja	Naziv reprezentativne strukovne organizacije	Članovi reprezentativne strukovne organizacije
— Južnoafrička Republika	— Udruga južnoafričkih proizvođača pojačanih vina (SAFPA – South African Fortified Wine Producers Association)	— Allesverloren Estate — Axe Hill — Beaumont Wines — Bergsig Estate — Boplaas Wine Cellar — Botha Wine Cellar — Bredell Wines — Calitzdorp Wine Cellar — De Krans Wine Cellar — De Wet Co-op — Dellrust Wines — Distell — Domein Doornkraal — Du Toitskloof Winery — Groot Constantia Estate — Grundheim Wine Cellar — Kango Wine Cellar — KWV International — Landskroon Wine — Louiesenhof — Morgenhog Estate — Overgaauw Estate — Riebeek Cellars — Rooiberg Winery — Swartland Winery — TTT Cellars — Vergenoegd Wine Estate — Villiera Wines — Withoek Estate

---

PRILOG XII.

POPIS TRADICIONALNIH IZRAZA IZ ČLANKA 40.

Tradicionalni izrazi

Jezik

Vina (1)

Sažetak definicije/uvjeta uporabe (2)

Odnosne treće zemlje

DIO A –   Tradicionalni izrazi iz članka 54. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008

BELGIJA

Appellation d’origine contrôlée	francuski	ZOI (1,4)	Tradicionalni izrazi koji se koriste umjesto „zaštićene oznake izvornosti”
Gecontroleerde oorsprongsbenaming	nizozemski	ZOI (1,4)
Landwijn	nizozemski	ZOZP (1)	Tradicionalni izrazi koji se koriste umjesto „zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla”
Vin de pays	francuski	ZOZP (1)

BUGARSKA

Гарантирано наименование запроизход (ГНП) (guaranteed designation of origin)	bugarski	ZOI (1, 3, 4)	Tradicionalni izrazi koji se koriste umjesto „zaštićene oznake izvornosti” ili „zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla” 14.4.2000.
Гарантирано и контролиранонаименование за произход (ГКНП) (guaranteed and controlled designation of origin)	bugarski	ZOI (1, 3, 4)
Благородно сладко вино (БСВ) (noble sweet wine)	bugarski	ZOI (3)
Pегионално вино (Regional wine)	bugarski	ZOZP (1, 3, 4)

ČEŠKA

Jakostní šumivé víno stanovené oblasti	češki	ZOI (4)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu, a koje se proizvodi od grožđa ubranog u određenom vinogradu na odnosnom području; proizvodnja vina koje se koristi za dobivanje kvalitetnog pjenušavog vina proizvedenog u određenoj regiji odvija se u vinogradarskom području; u ograničenom području prirod po hektaru nije premašen; vino ispunjava zahtjeve vezane za kakvoću utvrđene u provedbenim zakonskim propisima.
Jakostní víno	češki	ZOI (1)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu, a koje se proizvodi od grožđa ubranog u određenom vinogradu na odnosnom području; prirod po hektaru nije povećan; grožđe od kojega je proizvedeno vino sadržavalo je barem 15° NM šećera; berba i proizvodnja vina, uz iznimku punjenja, obavljeni su u odnosnoj vinogradarskoj regiji; vino ispunjava zahtjeve vezane uz kakvoću utvrđene u provedbenim zakonskim propisima.
Jakostní víno odrůdové	češki	ZOI (1)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu proizvodi se od grožđa, pulpe, mošta; vino proizvedeno od grožđa ubranog u određenom vinogradu ili miješanjem kvalitetnih vina, ali ne od više od tri sorte.
Jakostní víno známkové	češki	ZOI (1)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu proizvodi se od grožđa, pulpe, mošta, po mogućnosti od vina proizvedenog od grožđa ubranog u određenom vinogradu.
Jakostní víno s přívlastkem, dopunjeno s izrazom: — Kabinetní víno — Pozdní sběr — Výběr z hroznů — Výběr z bobulí — Výběr z cibéb — Ledové víno — Slámové víno	češki	ZOI (1)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu proizvodi se od grožđa, pulpe ili mošta, po mogućnosti od vina proizvedenog od grožđa ubranog u određenom vinogradu u odnosnom području ili potpodručju; prirod po hektaru nije premašen; vino je proizvedeno od grožđa čije je podrijetlo, sadržaj šećera i masu, a prema potrebi sortu ili mješavinu sorti, ili zaraženost sivom plijesni Botrytis cinerea P. u obliku plemenite plijesni, provjerila inspekcija, te oni ispunjavaju zahtjeve za određenu vrstu kvalitetnog vina sa svojstvima, ili je proizvedeno miješanjem kvalitetnih vina sa svojstvima; vino ispunjava zahtjeve vezane za kakvoću utvrđene u provedbenim zakonskim propisima; inspekcija je klasificirala vino kao kvalitetno vino s jednim od sljedećih svojstava: — „Kabinetní víno” može se proizvoditi samo od grožđa čiji je sadržaj šećera barem 19° NM, — „Pozdní sběr” može se proizvoditi samo od grožđa čiji je sadržaj šećera barem 21° NM, — „Výběr z hroznů” može se proizvoditi samo od grožđa čiji je sadržaj šećera barem 24° NM, — „Výběr z bobulí” smije se proizvoditi samo od izabranoga grožđa, čiji je sadržaj šećera barem 27° NM, — „Výběr z cibéb” smije se proizvoditi samo od izabranoga grožđa s plemenitom plijesni ili od prezrelih bobica, čiji je sadržaj šećera barem 32° NM, — „Ledové víno” smije se proizvoditi samo od grožđa koje je ubrano na temperaturi od -7 °C ili nižoj, te je tijekom berbe i obrade ostalo smrznuto, a sadržaj šećera dobivenog mošta iznosi barem 27° NM, — „Slámové víno” smije se proizvoditi samo od grožđa koje je prije obrade bilo sušeno na slami ili trski, prema potrebi obješeno u prozračenoj prostoriji barem tri mjeseca, a sadržaj šećera dobivenog mošta iznosi barem 27° NM.
Pozdní sběr	češki	ZOI (1)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu, a koje se proizvodi od grožđa ubranog u određenom vinogradu na odnosnom području; prirod po hektaru nije povećan; grožđe od kojega je proizvedeno vino sadržavalo je barem 21° NM šećera; berba i proizvodnja vina, uz iznimku punjenja, obavljeni su u odnosnoj vinogradarskoj regiji; vino ispunjava zahtjeve vezane za kakvoću utvrđene u provedbenim zakonskim propisima.
Víno s přívlastkem, dopunjeno s izrazom: — Kabinetní víno — Pozdní sběr — Výběr z hroznů — Výběr z bobulí — Výběr z cibéb — Ledové víno — Slámové víno	češki	ZOI (1)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu proizvodi se od grožđa, pulpe ili mošta, po mogućnosti od vina proizvedenog od grožđa ubranog u određenom vinogradu u odnosnom području ili potpodručju; prirod po hektaru nije premašen; vino je proizvedeno od grožđa čije je podrijetlo, sadržaj šećera i masu, a prema potrebi sortu ili mješavinu sorti, ili zaraženost sivom plijesni Botrytis cinerea P. u obliku plemenite plijesni, provjerila inspekcija, te oni ispunjavaju zahtjeve za određenu vrstu kvalitetnog vina sa svojstvima, ili je proizvedeno miješanjem kvalitetnih vina sa svojstvima; vino ispunjava zahtjeve vezane za kakvoću utvrđene u provedbenim zakonskim propisima; inspekcija je klasificirala vino kao kvalitetno vino s jednim od sljedećih svojstava: — „Kabinetní víno” može se proizvoditi samo od grožđa čiji je sadržaj šećera barem 19° NM, — „Pozdní sběr” može se proizvoditi samo od grožđa čiji je sadržaj šećera barem 21° NM, — „Výběr z hroznů” može se proizvoditi samo od grožđa čiji je sadržaj šećera barem 24° NM, — „Výběr z bobulí” smije se proizvoditi samo od izabranoga grožđa, čiji je sadržaj šećera barem 27° NM, — „Výběr z cibéb” smije se proizvoditi samo od izabranoga grožđa s plemenitom plijesni ili od prezrelih bobica, čiji je sadržaj šećera barem 32° NM, — „Ledové víno” smije se proizvoditi samo od grožđa koje je ubrano na temperaturi od –7 °C ili nižoj, te je tijekom berbe i obrade ostalo smrznuto, a sadržaj šećera dobivenog mošta iznosi barem 27° NM, — „Slámové víno” smije se proizvoditi samo od grožđa koje je prije obrade bilo sušeno na slami ili trski, prema potrebi obješeno u prozračenoj prostoriji barem tri mjeseca, a sadržaj šećera dobivenog mošta iznosi barem 27° NM.
Jakostní likérové víno	češki	ZOI (3)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu, a koje se proizvodi od grožđa ubranog u odnosnom vinogradu u određenoj regiji; prirod po hektaru nije premašen; proizvodnja se odvija u određenoj vinogradarskoj regiji, u kojoj je grožđe ubrano; vino ispunjava zahtjeve vezane za kakvoću utvrđene u provedbenim zakonskim propisima.
Zemské víno	češki	ZOZP (1)	Vino proizvedeno od grožđa ubranog na državnom području Češke, koje je pogodno za proizvodnju kvalitetnog vina u određenoj regiji, ili od sorti koje su uvrštene na sortnu listu u provedbenom zakonskom propisu, može nositi samo oznaku zemljopisnog podrijetla iz provedbenog zakonskog propisa; za proizvodnju vina s oznakom zemljopisnog podrijetla može se koristiti samo grožđe od kojega je vino proizvedeno i čiji sadržaj šećera iznosi barem 14° NM, te koje je ubrano u zemljopisnoj jedinici s oznakom zemljopisnog podrijetla u skladu s ovim stavkom, a vino ispunjava zahtjeve vezane za kakvoću utvrđene u provedbenim zakonskim propisima; uporaba imena druge zemljopisne jedinice koja je navedena u provedbenom zakonskom propisu zabranjena je.
Víno origininální certifikace (VOC ili V.O.C.)	češki	ZOI (1)	Vino se mora proizvoditi na jednakom ili manjem području u odnosu na vinogradarsku regiju; proizvođač mora biti član udruge koja je ovlaštena za dodjelu oznake vina s izvornom potvrdom u skladu sa zakonom; vino ispunjava barem zahtjeve kakvoće za kvalitetno vino u skladu s ovim zakonom; vino ispunjava uvjete iz odluke o odobrenju dodjele oznake vina s izvornom potvrdom; nadalje, vino mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u ovom zakonu za posebne vrste vina.

DANSKA

Regional vin

danski

ZOZP (1, 3, 4)

Vino ili pjenušavo vino proizvedeno u Danskoj u skladu s pravilima utvrđenima nacionalnim zakonodavstvom. „Regionalno vino” mora biti podvrgnuto ogranoleptičkom i analitičkom ispitivanju. Njegova priroda i svojstva djelomično proizlaze iz područja proizvodnje, uporabljenoga grožđa i vještine proizvođača i vinara.

NJEMAČKA

Prädikatswein (Qualitätswein mit Prädikat (1)), dopunjeno s izrazom: — Kabinett — Spätlese — Auslese — Beerenauslese — Trockenbeerenauslese — Eiswein	njemački	ZOI (1)	Globalna kategorija za vina s posebnim svojstvima koja imaju određeni najmanji sadržaj šećera u moštu i koja nisu pojačana (nisu doslađivana niti pojačana koncentriranim moštom), dopunjena sa jednim od sljedećih navoda: — (Kabinett): kvalitetno vino kvalitete prvog razreda s posebnim svojstvima (Prädikatsweine); vina Kabinett su lagana i nježna vina, te dosežu 67 do 85 Oechslovih stupnjeva, ovisno o sorti vinove loze i regiji, — (Spätlese): kvalitetno vino s posebnim svojstvom, čiji sadržaj šećera u moštu iznosi između 76 i 95 Oechslovih stupnjeva, ovisno o sorti vinove loze i regiji; grožđe mora biti ubrano kasno i potpuno zrelo; vina Spätlese imaju intenzivnu aromu (ne nužno sladak), — (Auslese): vino proizvedeno od pojedinih izabranih potpuno zrelih grozdova, koje se može zgusnuti pomoću Botrytis cinerea i čiji sadržaj šećera u moštu iznosi između 85 i 100 Oechslovih stupnjeva, ovisno o sorti vinove loze i regiji, — (Beerenauslese): vino proizvedeno od posebno izabranih, potpuno zrelih grozdova s visokom koncentracijom šećera zahvaljujući Botrytis cinerea (plemenita plijesan); grožđe je većino ubrano nešto kasnije u odnosu na redovnu berbu. Sadržaj šećera u moštu iznosi između 110 i 125 Oechslovih stupnjeva, ovisno o sorti vinove loze i regiji; vrlo slatka vina s visokom mogućnosti čuvanja, — (Trockenbeerenauslese): vrhunska kvalitetna vina s posebnim svojstvima (Prädikatswein), čiji je sadržaj šećera u moštu veći od 150 Oechslovih stupnjeva. Vina ove kategorije proizvedena su od pomno izabranih prezrelih grozdova, čiji je sok zgušćen pomoću Botrytis cinerea (plemenita plijesan). Grožđe je smežurano poput grožđica. Dobivena su vina slatka i sadrže malo alkohola, — (Eiswein): Eiswein mora biti dobiven od grožđa ubranog u prisutnosti oštrog mraza pri temperaturi nižoj od –7 °C; grožđe se tiješti smrznuto; jedinstveno vino vrhunske kakvoće s iznimno visokom koncentracijom šećera i kiselosti.
Qualitätswein, dopunjeno ili ne s izrazom b.A.(Qualitätswein bestimmter Anbaugebiete)	njemački	ZOI (1)	Kvalitetno vino iz određenih regija, koje je podvrgnuto analitičkom i organoleptičkom ispitivanju, te koje je ispunilo uvjete u pogledu zrelosti grožđa (sadržaj šećera u moštu/Oechslovi stupnjevi)
Qualitätslikörwein, dopunjeno ili ne s izrazom b.A. (Qualitätslikörwein bestimmter Anbaugebiete) (2)	njemački	ZOI (3)	Kvalitetno likersko vino iz određenih regija, koje je podvrgnuto analitičkom i organoleptičkom ispitivanju, te koje je ispunilo uvjete u pogledu zrelosti grožđa (sadržaj šećera u moštu/Oechslovi stupnjevi)
Qualitätsperlwein, dopunjeno ili ne s izrazom b.A. (Qualitätsperlwein bestimmter Anbaugebiete) (2)	njemački	ZOI (8)	Kvalitetno biser vino iz određenih regija, koje je podvrgnuto analitičkom i organoleptičkom ispitivanju, te koje je ispunilo uvjete u pogledu zrelosti grožđa (sadržaj šećera u moštu/Oechslovi stupnjevi)
Sekt b.A. (Sekt bestimmter Anbaugebiete) (2)	njemački	ZOI (4)	Kvalitetno pjenušavo vino iz određenih regija
Landwein	njemački	ZOZP (1)	Vrhunsko vino s nešto višim sadržajem šećera u moštu
Winzersekt (2)	njemački	ZOI (1)	Kvalitetno pjenušavo vino proizvedeno u određenim vinogradarskim područjima, dobiveno od grožđa ubranog na istom vinogradarskom posjedu na kojemu proizvođač prerađuje grožđe u vino namijenjeno za proizvodnju kvalitetnog pjenušavog vina proizvedenog u određenom vinogradarskom području; vrijedi također i za skupine proizvođača.

GRČKA

Ονομασία Προέλευσης Ανωτέρας Ποιότητας (ΟΠΑΠ) (appellation d’origine de qualité supérieure)	grčki	ZOI (1, 3, 4, 15, 16)	Ime regije ili određenog mjesta koje je priznato na upravnoj razini za opis vina koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve: — proizvedena su od grožđa izvrsnih sorti vinove loze vrste Vitis vinifera, koje dolazi isključivo iz tog zemljopisnog područja, a njihova se proizvodnja također odvija u tom području, — proizvedena su od grožđa iz vinograda s niskim prirodom po hektaru, — njihova kakvoća i svojstva su u osnovi ili isključivo posljedica posebnog zemljopisnog okruženja s njegovim svojstvenim prirodnim i ljudskim čimbenicima. [L.D. 243/1969 i L.D. 427/76 o unaprjeđenju i zaštiti vinogradarske proizvodnje]
Ονομασία Προέλευσης Ελεγχόμενη (ΟΠΕ) (appellation d’origine contrôlée)	grčki	ZOI (3, 15)	Pored nužnih zahtjeva vezanih za „appellation d’origine de qualité supérieure”, vina iz ove kategorije moraju ispunjavati i sljedeće zahtjeve: — proizvedena su od grožđa iz izvrsnih vinograda s niskim prirodom po hektaru, uzgojenog na tlu pogodnom za proizvodnju kvalitetnih vina, — ispunjavaju određene zahtjeve u pogledu načina rezidbe vinograda i najmanjega sadržaja šećera u moštu. [L.D. 243/1969 and L.D. 427/76 o unaprjeđenju i zaštiti vinogradarske proizvodnje]
Οίνος γλυκός φυσικός (vin doux naturel)	grčki	ZOI (3)	Vina iz kategorije „appellation d’origine contrôlée” ili „appellation d’origine de qualité supérieure”, koja dodatno moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: — proizvedena su od mošta čija početna prirodna alkoholna jakost nije manja od 12 % vol., — njihova stvarna alkoholna jakost nije manja od 15 % vol., niti viša od 22 % vol., — njihova ukupna alkoholna jakost nije manja od 17,5 % vol. [L.D. 212/1982 o registraciji vina s oznakom izvornosti „Samos”]
Οίνος φυσικώς γλυκύς (vin naturellement doux)	grčki	ZOI (3, 15, 16)	Vina iz kategorije „appellation d’origine contrôlée” ili „appellation d’origine de qualité supérieure”, koja dodatno moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: — proizvedena su od grožđa osušenog na suncu ili u hladu, — proizvedena su bez pojačavanja, — njihova prirodna alkoholna jakost nije manja od 17 % vol. (ili 300 grama šećera po litri). [L.D. 212/1982 o registraciji vina s oznakom izvornosti „Samos”]
ονομασία κατά παράδοση (appellation traditionnelle)	grčki	ZOZP (1)	Vina koja se proizvode isključivo na zemljopisnom državnom području Grčke, te: — za vina s tradicionalnom oznakom Retsima, koja se proizvode od mošta obrađenog smolom alepskog bora, i — za vina s tradicionalnom oznakom Verntea, koja se proizvode od grožđa iz vinograda na otoku Zakynthos i ispunjavaju određene uvjete u pogledu upotrijebljenih sorti vinove loze, priroda po hektaru vinograda i sadržaja šećera u moštu. [P.D. 514/1979 o proizvodnji, kontroli i zaštiti vina sa smolom i M.D. 397779/92 o utvrđivanju zahtjeva za uporabu oznake „Verntea Traditional Designation of Zakynthos”]
τοπικός οίνος (vin de pays)	grčki	ZOZP (1, 3, 4, 11, 15, 16)	Oznaka koja se odnosi na ime regije ili određenog mjesta koje je priznato na upravnoj razini za opis vina koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve: — imaju određenu kakvoću, ugled ili druga obilježja koja se pripisuju njihovom podrijetlu, — barem 85 % grožđa upotrijebljenog za njihovu proizvodnju dolazi isključivo iz ovog zemljopisnog područja, a njihova se proizvodnja također odvija u tom području, — dobivaju se od sorti vinove loze koje su klasificirane u određenom području, — proizvode se od grožđa iz vinograda koji se nalaze na tlu pogodnom za vinogradarstvo s niskim prirodom po hektaru, — za svako je pojedino vino utvrđena prirodna i stvarna alkoholna jakost. [C.M.D. 392169/1999 Opća pravila o uporabi izraza „regionalno vino” za opis stolnog vina, kako su izmijenjena i dopunjena sa C.M.D. 321813/2007].

ŠPANJOLSKA

Denominación de origen (DO)	španjolski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11, 15, 16)	Ime regije, područja, mjesta ili ograničenog područja koje je priznato na upravnoj razini za označivanje vina koja ispunjavaju sljedeće uvjete: — proizvedena su u regiji, području, mjestu ili ograničenom području iz kojih dolazi grožđe, — uživaju znatni ugled u trgovini zahvaljujući njihovom podrijetlu, i — njihova kakvoća i svojstva su u osnovi ili isključivo posljedica zemljopisnih obilježja koja uključuju prirodne i ljudske čimbenike. (Zakon 24/2003 o vinovoj lozi i vinu; ostali zakonski zahtjevi utvrđeni su u navedenom zakonu i drugim propisima)	Čile
Denominación de origen calificada (DOCa)	španjolski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11, 15, 16)	Pored nužnih zahtjeva vezanih za „denominación de origen”, vina s „denominacion de origen calificada” moraju ispunjavati i sljedeće zahtjeve: — od priznavanja „denominación de origen” prošlo je barem deset godina, — zaštićeni se proizvodi stavljaju na tržište isključivo u bocama punjenima u vinarijama koje su registrirane i nalaze se o ograničenom zemljopisnom području, i — područja koja se smatraju pogodnima za proizvodnju vina s pravom na opisanu oznaku izvornosti kartografski su ograničena granicom općina kojima pripadaju. (Zakon 24/2003 o vinovoj lozi i vinu; ostali zakonski zahtjevi utvrđeni su u navedenom zakonu i drugim propisima)
Vino de calidad con indicación geográfica	španjolski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11, 15, 16)	Vina proizvedena u regiji, području, mjestu ili ograničenom području iz kojega dolazi grožđe, čija su kakvoća, ugled ili svojstva posljedica zemljopisnog ili ljudskog čimbenika, ili oba, a što se odnosi na proizvodnju grožđa i proizvodnju ili dozrijevanje vina. Ova se vina određuju izrazom „vino de calidad de”, iza kojega slijedi ime regije, područja, mjesta ili ograničenog područja u kojemu su proizvodena. (Zakon 24/2003 o vinovoj lozi i vinu; ostali zakonski zahtjevi utvrđeni su u navedenom zakonu i drugim propisima)
Vino de pago	španjolski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11, 15, 16)	Označava mjesto ili ruralno područje s posebnim obilježjima tla i mikroklimom koji ga čine svojstvenim u odnosu na susjedna područja, a koje je poznato po imenu koje je tradicionalno i po čuvenju povezano s uzgojem vinove loze od koje se dobivaju vina s jedinstvenim odlikama i kakvoćom, te čije je najveće povećanje ograničeno pravilima koja je donijelo nadležno tijelo na temelju obilježja svake pojedine regije. Povećanje ne može biti jednako ili veće od granica općine na čijem se području ili područjima (ako ih je više) nalazi. Pretpostavlja se da povezanost po čuvenju s uzgojem vinove loze postoji ako se izraz „pago” redovito koristio u trgovini tijekom barem pet godina za označivanje vina koja su od nje dobivena. Sve grožđe koje se koristi za proizvodnju „vino de pago” mora dolaziti iz vinograda koji se nalaze u tom „pago”, te se proizvodnja, skladištenje i dozrijevanje vina moraju vršiti odvojeno od ostalih vina. (Zakon 24/2003 o vinovoj lozi i vinu; ostali zakonski zahtjevi utvrđeni su u navedenom zakonu i drugim propisima)
Vino de pago calificado	španjolski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11, 15, 16)	Ako je cjelokupan „pago” u potpunosti uključen u teritorijalni opseg jedne „denominación de origen calificada”, vino je moguće označiti kao „vino de pago calificado”, a proizvedeno se vino uvijek označava kao „de pago calificado” ako ispunjava zahtjeve koje moraju ispuniti vina s tom oznakom izvornosti i ako je registrirano u njemu. (Zakon 24/2003 o vinovoj lozi i vinu; ostali zakonski zahtjevi utvrđeni su u navedenom zakonu i drugim propisima)
Vino de la tierra	španjolska	ZOZP (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11, 15, 16)	Zahtjevi za uporabu tradicionalnog izraza „vino de la tierra”, kojemu se dodaje oznaka zemljopisnog podrijetla: 1. U propisu o oznakama zemljopisnog podrijetla za proizvode iz članka 1. za oznake je zemljopisnog podrijetla potrebno uzeti u obzir sljedeće aspekte: (a) kategoriju ili kategorije vina na koje se odnosi oznaka; (b) ime oznake zemljopisnog podrijetla koja se koristi; (c) točna granica zemljopisnog područja; (d) navod sorti vinove loze koje se koriste; (e) najmanja prirodna volumna alkoholna jakost različitih vrsta vina s pravom na oznaku; (f) ocjena ili navod organoleptičkih svojstava; (g) sustav nadzora koji se primjenjuje na vina, a koji provodi javno ili privatno tijelo. 2. Uporaba oznake zemljopisnog podrijetla za mješavinu vina proizvedenu od grožđa ubranog u različitim proizvodnim područjima dopuštena je ako barem 85 posto vina dolazi iz proizvodnog područja čije ime koristi. (Zakon 24/2003 o vinovoj lozi i vinu; Naredba 1126/2003)
Vino dulce natural	španjolski	ZOI (3)	(Prilog III. Dio B stavak 6. Uredbi Komisije (EZ) br. 606/2009)
Vino Generoso	španjolski	ZOI (3)	(Prilog III. Dio B stavak 8. Uredbi Komisije (EZ) br. 606/2009)	Čile
Vino Generoso de licor	španjolski	ZOI (3)	(Prilog III. Dio B stavak 10. Uredbi Komisije (EZ) br. 606/2009)

FRANCUSKA

Appellation d’origine contrôlée	francuski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 15, 16)	Ime mjesta koje se koristi za opis proizvoda podrijetlom iz tog mjesta, čiji su kakvoća ili svojstva u osnovi ili isključivo posljedica posebnog zemljopisnog okruženja s njegovim svojstvenim prirodnim i ljudskim čimbenicima; ovaj proizvod ima stečeni ugled, a njegova je proizvodnja rezultat dogovorenih postupaka, što uključuje odobrenje nositelja interesa, nadzor nad uvjetima proizvodnje i kontrolu proizvoda.	Alžir Švicarska Tunis
Appellation 606/2009 contrôlée	francuski
Appellation d’origine vin délimité de qualité supérieure	francuski
Vin doux naturel	francuski	ZOI (3)	Promijenjeno vino, odnosno vino čije je alkoholno vrenje zaustavljeno dodavanjem neutralnog vinskog alkohola. Ovim se postupkom povećava alkoholna jakost vina, dok se istodobno zadržava većina prirodnih šećera iz grožđa. Ovisno o vrsti proizvedenog prirodnog slatkog vina (bijelo, crno ili ružičasto), promjena se provodi u određenoj fazi alkoholnog vrenja, sa ili bez maceracije.
Vin de pays	francuski	ZOZP (1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 15, 16)	Vina s oznakama zemljopisnog podrijetla povezana uz zemljopisno podrijetlo (pojam „državnog područja”). „Vin de pays” mora dolaziti isključivo iz proizvodnog područja čije ime nosi. Ispunjava stroge uvjete proizvodnje utvrđene naredbom, kao što su najveći prirod, najmanja alkoholna jakost, sorte vinove loze i stroga pravila analize.

ITALIJA

Denominazione di origine controllata (D.O.C.)	talijanski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 11, 15, 16)	Oznaka izvornosti vina jest zemljopisno ime vinogradarskog područja u kojemu se vrše posebni proizvodni postupci i koristi se za opis proizvoda poznate kakvoće, čija su svojstva posljedica zemljopisnog okruženja i ljudskog čimbenika. Za talijanske je oznake navedenim zakonom propisan poseban tradicionalni izraz „D.O.C.” kako bi se pojasnio spomenuti koncept visoke kakvoće i tradicionalne oznake izvornosti. [Zakon br. 164 od 10.2.1992.]
Kontrollierte Ursprungsbezeichnung	njemački
Denominazione di origine controllata e garantita (D.O.C.G.)	talijanski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 11, 15, 16)	Slična je definiciji oznake „D.O.C.”, ali sadrži i riječ „zajamčena”, te se kao takva dodjeljuje vinima s posebnom vrijednosti koja su barem pet godina priznata kao vina s oznakom DOC. Ta se vina stavljaju na tržište u posudama najveće zapremine od 5 litara i obilježavaju se identifikacijskom oznakom vlade kako bi se potrošaču pružilo bolje jamstvo. [Zakon br. 164 od 10.2.1992.]
Kontrollierte und garantierte Ursprungsbezeichnung	njemački
Vino dolce naturale	talijanski	ZOI (1, 3, 11, 15)	Tradicionalni izraz koji se koristi za opis i označivanje određenih vina dobivenih od prosušenoga grožđa, a koja sadrže određenu količinu neprevrela šećera iz grožđa bez pojačavanja. Uporaba se odobrava posebnim naredbama koje se odnose na različita vina.
Indicazione geografica tipica (IGT)	talijanski	ZOZP (1, 3, 4, 5, 6, 8, 11, 15, 16)	Isključivo talijanski izraz utvrđen zakonom br. 164 od 10. veljače 1992., kojime se opisuju talijanska vina s oznakom zemljopisnog podrijetla čija su posebna svojstva i kakvoća posljedica zemljopisnog područja u kojemu se uzgaja grožđe.
Landwein	njemački
Vin de pays	francuski

CIPAR

Οίνος Ελεγχόμενης Ονομασίας Προέλευσης (ΟΕΟΠ) (Controlled Designation of Origin)	grčki	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11, 15, 16)	Označava vina sa zaštićenom oznakom izvornosti Κ.Δ.Π.403/2005 Αρ. 4025/19.8.2005./Ε.Ε. Παρ. ΙΙΙ (Ι) Κ.Δ.Π.212/2005 Αρ. 3896/26.04.2005./Ε.Ε. Παρ. ΙΙΙ (Ι) Κ.Δ.Π.706/2004 Αρ. 3895/27.08.2004./Ε.Ε. Παρ. ΙΙΙ (Ι)
Τοπικός Οίνος (Regional Wine)	grčki	ZOZP (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 11, 15, 16)	Označava vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla Κ.Δ.Π. 704/2004 Αρ. 3895/27.8.2004./Ε.Ε. Παρ. ΙΙΙ (Ι)

LUKSEMBURG

Crémant de Luxembourg	francuski	ZOI (4)	[Uredba vlade od 4. siječnja 1991.] Glavni standardi koje je potrebno poštovati prilikom proizvodnje su sljedeći: — grožđe se bere ručno i odabire posebno za proizvodnju vina Crémant, — kupaža osnovnih vina mora ispunjavati standarde kakvoće koji se primjenjuju na kvalitetna vina, — vino se proizvodi od mošta dobivenog tiještenjem cijelih grozdova za bijela ili ružičasta pjenušava vina, a količina dobivenog mošta ne smije premašiti 100 litara na svakih 150 kg grožđa, — vino fermentira u bocama sukladno tradicionalnoj metodi, — najveći sadržaj sumpornog dioksida ne premašuje 150 mg/l, — najmanji tlak ugljičnog dioksida iznosi 4 atmosfere pri temperaturi od 20 °C, — sadržaj je šećera manji od 50 g/l.
Marque nationale, dopunjeno s izrazom: — appellation contrôlée — appellation d’origine contrôlée	francuski	ZOI (1, 4)	(W): „Marque nationale” (nacionalna oznaka) za vina s oznakom „Moselle luxembourgeoise” utvrđena je Uredbom vlade od 12. ožujka 1935. Navodom „Marque nationale – appellation contrôlée” na četvrtastoj etiketi koja se nalazi na stražnjoj strani boce potvrđuje se proizvodnja pod nadzorom države i kakvoća vina. Izdaje ju nadležno državno tijelo. Ta se oznaka smije koristiti samo za vina podrijetlom iz Luksemburga koja nisu pomiješana sa stranim vinima, te koja ispunjavaju nacionalne zahtjeve i zahtjeve Zajednice. Vina s ovom etiketom moraju se stavljati na tržište u bocama, a grožđe mora biti ubrano i prerađeno u vino na nacionalnom proizvodnom području. Na vinima se sustavno provode analitička i organoleptička ispitivanja. (SW): „Marque nationale” za luksemburška pjenušava vina utvrđena je Uredbom vlade od 18. ožujka 1988. i njom se jamči: — da su pjenušava vina dobivena isključivo od vina pogodnih za proizvodnju kvalitetnih vina luksemburškog Mosellea, — da odgovara mjerilima kakvoće koja su utvrđena nacionalnim propisima i propisima Europske zajednice, — da je pod državnim nadzorom.

MAĐARSKI

Minőségi bor	mađarski	ZOI (1)	Znači „kvalitetno vino” i označava vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.
Védett eredetű bor	mađarski	ZOI (1)	Označava vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.
Tájbor	mađarski	ZOZP (1)	Znači „pokrajinsko vino” i označava vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

MALTA

Denominazzjoni ta’ Origini Kontrollata (D.O.K.)	malteški	ZOI (1)	[Vladin službeni list br. 17965 od 5. rujna 2006.]
Indikazzjoni Ġeografika Tipika (I.G.T.)	malteški	ZOZP (1)	[Vladin službeni list br. 17965 od 5. rujna 2006.]

NIZOZEMSKA

Landwijn

nizozemski

ZOZP (1)

Berba i proizvodnja vina odvijaju se na nizozemskom državnom području. Na etiketi je moguće navesti ime pokrajine u kojoj je ubrano grožđe. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost ovog vina mora iznositi 6,5 % vol. Za proizvodnju se ovog vina u Nizozemskoj mogu koristiti samo sorte vinove loze s nacionalne liste.

AUSTRIJA

Districtus Austriae Controllatus (DAC)	latinski	ZOI (1)	Uvjete za ova kvalitetna vina (npr. sorte, okus, alkoholna jakost) utvrđuje regionalni odbor.
Prädikatswein ili Qualitätswein besonderer Reife und Leseart, dopunjeno s izrazom: — Ausbruch/Ausbruchwein — Auslese/Auslesewein — Beerenauslese/Beerenauslesewein — Kabinett/Kabinettwein — Schilfwein — Spätlese/Spätlesewein — Strohwein — Trockenbeerenauslese — Eiswein	njemački	ZOI (1)	Ova vina su kvalitetna vina i uglavnom se određuju na temelju sadržaja prirodnog šećera u grožđu i uvjeta berbe. Pojačavanje i doslađivanje nisu dopušteni. Ausbruch/Ausbruchwein: proizvodi se od prezreloga grožđa zaraženog plijesni botrytis, čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 27° na Baboovoj moštnoj vagi (Klosterneuburg) (KMW); za bolju je ekstrakciju moguće dodati svježi mošt ili vino. Auslese/Auslesewein: proizvodi se od pomno izabranoga grožđa čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 21° KMW-a. Beerenauslese/Beerenauslesewein: proizvodi se od prezreloga grožđa i/ili pomno izabranoga grožđa zaraženog plijesni botrytis čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 25° KMW-a. Kabinett/Kabinettwein: proizvodi se od potpuno zreloga grožđa čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 17° KMW-a. Schilfwein, Strohwein: grožđe se mora čuvati i prirodno sušiti na trski ili slami barem 3 mjeseca prije tiještenja; najmanji sadržaj šećera iznosi 25° KMW. Spätlese/Spätlesewein: proizvodi se od potpuno zreloga grožđa čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 19° KMW-a. Trockenbeerenauslese: većina grožđa mora biti zaražena plijesni botrytis i prirodno sušena, čiji najmanji sadržaj šećera iznosi 30° KMW-a. Eiswein: grožđe mora biti prirodno smrznuto tijekom berbe i tiještenja, te njegov najmanji sadržaj šećera iznosi 25° KMW-a.
Qualitätswein ili Qualitätswein mit staatlicher Prüfnummer	njemački	ZOI (1)	Proizvodi se od potpuno zreloga grožđa određenih sorti, čiji najmanji sadržaj šećera iznosi 15° KMW-a, a najveći je prirod jednak 6 750 l/ha. Vino se može prodavati samo s kontrolnim brojem za kvalitetno vino.
Landwein	njemački	ZOZP (1)	Proizvodi se od potpuno zreloga grožđa određenih sorti, čiji najmanji sadržaj šećera iznosi 14° KMW-a, a najveći je prirod jednak 6 750 l/ha.

PORTUGAL

Denominação de origem (D.O.)	portugalski	ZOI (1, 3, 4, 8)	Zemljopisno ime regije ili određenog mjesta, ili tradicionalno ime, povezano ili nepovezano sa zemljopisnim podrijetlom, koje se koristi za opis ili identifikaciju proizvoda dobivenog od grožđa iz te regije ili tog određenog mjesta, te čija je kakvoća ili svojstva u osnovi ili isključivo posljedica posebnih zemljopisnog okruženja s njegovim svojstvenim prirodnim i ljudskim čimbenicima; proizvodnja se ovog vina odvija u tom određenom području ili zemljopisnoj regiji. [Decreto-Lei no 212/2004, de 23.8.2004.]
Denominação de origem controlada (D.O.C.)	portugalski	ZOI (1, 3, 4, 8)	Etiketa vinskih proizvoda s pravom na oznaku izvornosti može uključivati sljedeće navode: „Denominação de Origem Controlada” ili „DOC”. [Decreto-Lei no 212/2004, de 23 de Agosto]
Indicação de proveniência regulamentada (I.P.R.)	portugalski	ZOI (1, 3, 4, 8)	Ime države, regije ili određenog mjesta, ili tradicionalno ime, povezano ili nepovezano sa zemljopisnim podrijetlom, koje se koristi za opis ili identifikaciju vinskog proizvoda; barem 85 % grožđa od kojega je dobiven proizvod mora biti ubrano na tom području u slučaju određenog mjesta ili regije, a ugled, posebna kakvoća ili druga svojstva proizvoda mogu se pripisati tom zemljopisnom podrijetlu, te se njegova proizvodnja odvija na tom određenom zemljopisnom području ili regiji. [Decreto-Lei no 212/2004, de 23.8.2004.]
Vinho doce natural	portugalski	ZOI (3)	Vino bogato šećerom, proizvedeno od kasno ubranoga grožđa ili grožđa zaraženog plemenitom plijesni. [Portaria no 166/1986, de 26.6.1986.]
Vinho generoso	portugalski	ZOI (3)	Likerska vina koja se tradicionalno proizvode u ograničenim regijama Douro, Madeira, Setúbal i Carcavelos, koja se nazivaju vino iz Porta ili porto, te njegovi prijevodi na drugim jezicima, vino iz Madeire ili Madeira, te njegovi prijevodi na drugim jezicima, Moscatel de Setúbal ili Setúbal i Carcavelos. [Decreto-Lei no 166/1986, de 26.6.1986.]
Vinho regional	portugalski	ZOZP (1)	Etiketa vinskih proizvoda s pravom na oznaku zemljopisnog podrijetla može uključivati sljedeće navode: „Vinho Regional” ili „Vinho da Região de”. [Decreto-Lei no 212/2004, de 23.8.2004.]

RUMUNJSKA

Vin cu denumire de origine controlată (D.O.C.), dopunjeno s izrazom: — Cules la maturitate deplină – C.M.D. — Cules târziu – C.T. — Cules la înnobilarea boabelor – C.I.B.	rumunjski	ZOI (1, 3, 8, 15, 16)	Vina s oznakom izvornosti su vina proizvedena od grožđa dobivenog u ograničenim područjima s klimom, tlom i uvjetima izloženosti koji povoljno utječu na kakvoću grožđa, a moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: (a) grožđe iz kojega je proizvedeno vino dolazi isključivo iz odnosnih ograničenih područja; (b) proizvodnja se odvija u odnosnom zemljopisnom području; (c) kakvoća i svojstva vina u osnovi su ili isključivo posljedica posebnog zemljopisnog okruženja s njegovim svojstvenim prirodnim i ljudskim čimbenicima; (d) vina su dobivena od sorti vinove loze vrste Vitis vinifera. Na osnovu zrelosti grožđa i njihove kakvoće prilikom berbe, vina s oznakom izvornosti dijele se kako slijedi: (a) DOC – CMD – vina s oznakom izvornosti dobivena od grožđa koje je prilikom berbe bilo potpuno zrelo; (b) DOC – CT – vina s oznakom izvornosti dobivena od grožđa iz kasne berbe; (c) DOC – CIB - s oznakom izvornosti dobivena od grožđa koje je oplemenjeno prilikom berbe.
Vin spumant cu denumire de origine controlată (D.O.C.)	rumunjski	ZOI (5, 6)	Pjenušava vina sa zaštićenom oznakom izvornosti proizvode se od sorti vinove loze koje se preporučuju za ovu vrstu proizvodnje, te koje se uzgajaju u određenim vinogradima gdje se vino proizvodi kao sirovina, te ga se u potpunosti obrađuje na odobrenom području do trenutka stavljanja na tržište.
Vin cu indicație geografică	rumunjski	ZOZP (1, 4, 9, 15, 16)	Vina s oznakom zemljopisnog podrijetla proizvode se od grožđa ubranog u određenim vinogradima u ograničenim područjima i moraju ispunjavati sljedeće uvjete: (a) moraju imati određenu kakvoću, ugled ili svojstva koji se mogu pripisati njihovom zemljopisnom podrijetlu; (b) barem 85 % grožđa upotrijebljenog za proizvodnju vina mora dolaziti isključivo iz ovog zemljopisnog područja; (c) proizvodnja se odvija u ovom zemljopisnom području; (d) vina su proizvedena od sorti vinove loze vrste Vitis vinifera ili sorti dobivenih križanjem vrste Vitis vinifera i drugih vrsta roda Vitis. Stvarna alkoholna jakost mora iznositi barem 9,5 % vol. za vina proizvedena u vinogradarskoj zoni B, te barem 10,0 % vol. za vina iz vinogradarskih zona CI i CII. Ukupna volumna alkoholna jakost ne smije biti veća od 15 % vol.

SLOVENIJA

Kakovostno vino z zaščitenim geografskim poreklom (kakovostno vino ZGP), dopunjeno ili ne s izrazom Mlado vino	slovenski	ZOI (1)	Vino dobiveno od potpuno zreloga grožđa čija najmanja prirodna alkoholna jakost iznosi 8,5 % vol. (9,5 % u zoni CII), a najveći je prirod 8 000 l/ha. Analitičko i organoleptičko ocjenjivanje su obvezni.
Kakovostno peneče vino z zaščitenim geografskim poreklom (Kakovostno vino ZGP)	slovenski	ZOI (1)	Vino dobiveno primarnim i naknadnim alkoholnim vrenjem čija najmanja stvarna alkoholna jakost iznosi 10 % vol., pri čemu ukupna alkoholna jakost kupaže nije manja od 9 % vol.
Penina	slovenski
Vino s priznanim tradicionalnim poimenovanjem (vino PTP)	slovenski	ZOI (1)	Uvjeti za proizvodnju ovih kvalitetnih vina utvrđeni su u pravilniku ministra na temelju detaljnog izvješća stručnjaka (npr. sorte, alkoholna jakost, prirod itd.).
Renome	slovenski
Vrhunsko vino z zaščitenim geografskim poreklom (vrhunsko vino ZGP), dopunjeno ili ne s izrazom: — Pozna trgatev — Izbor — Jagodni izbor — Suhi jagodni izbor — Ledeno vino — Arhivsko vino (Arhiva) — Slamnovino (vino iz sušenega grozdja)	slovenski	ZOI (1)	Vino dobiveno od potpuno zreloga grožđa čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 83o Oechslova stupnja, a najveći je prirod 8 000 l/ha. Pojačavanje, doslađivanje, dokiseljavanje i otkiseljavanje nisu dopušteni. Analitičko i organoleptičko ocjenjivanje su obvezni. Pozna trgatev: vino dobiveno od prezreloga grožđa i/ili grožđa zaraženog plijeni botrytis, čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 92o Oechslova stupnja; Izbor: vino dobiveno od prezreloga grožđa i grožđa zaraženog plijeni botrytis, čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 108o Oechslovih stupnjeva; Jagodni izbor: vino dobiveno od prezreloga grožđa i izabranoga grožđa zaraženog plijeni botrytis, čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 128o Oechslovih stupnjeva; Suhi jagodni izbor: vino dobiveno od prezreloga grožđa i izabranoga grožđa zaraženog plijeni botrytis, čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 154o Oechslovih stupnjeva; Ledeno vino: grožđe mora biti prirodno smrznuto tijekom berbe i tiještenja, te njegov najmanji sadržaj šećera mora iznositi 128o Oechslovih stupnjeva; Arhivsko vino (arhiva): staro vino dobiveno od potpuno zreloga grožđa, čiji najmanji sadržaj prirodnog šećera iznosi 83o Oechslova stupnja; Slamnato vino (vino iz sušenega grozdja): grožđe mora biti čuvano i prirodno sušeno na trski ili slami prije tiještenja.
Vrhunsko peneče vino z zaščitenim geografskim poreklom (Vrhunsko peneče vino ZGP)	slovenski	ZOI (1)	Vino dobiveno primarnim i naknadnim alkoholnim vrenjem čija najmanja stvarna alkoholna jakost iznosi 10,5 % vol., pri čemu ukupna alkoholna jakost kupaže nije manja od 9,5 % vol.
Penina
Deželno vino s priznano geografsko oznako (Deželno vino PGO), dopunjeno ili ne s izrazom Mlado vino	slovenski	ZOZP (1)	Vino dobiveno od potpuno zreloga grožđa, čija najmanja prirodna alkoholna jakost iznosi 8,5 % vol., a najveći je prirod 12 000 l/ha. Analitičko i organoleptičko ocjenjivanje su obvezni.

SLOVAČKA

Akostné víno	slovački	ZOI (1)	Vino koje je institut za nadzor klasificirao kao kvalitetno sortno vino ili kvalitetno vino s oznakom kakvoće, koje je proizvedeno od grožđa čiji najmanji prirodni sadržaj šećera iznosi 16° NM, te nije premašen najveći prirod po hektaru, a vino ispunjava zahtjeve kakvoće utvrđene posebnim propisom.
Akostné víno s prívlastkom, dopunjeno s izrazom: — Kabinetné — Neskorý zber — Výber z hrozna — Bobuľovývýber — Hrozienkový výber — Cibébový výber — L’adový zber — Slamové víno	slovački	ZOI (1)	Vino koje je institut za nadzor klasificirao kao kvalitetno vino s oznakom, a koje ispunjava zahtjeve kakvoće utvrđene posebnim propisom; nije premašen najveći prirod po hektaru; djelatnik instituta za nadzor certificirao je sortu vinove loze, podrijetlo grožđa, njegov prirodni sadržaj šećera, masu i zdravstveno stanje prije prerade; poštuje se zabrana povećanja prirodne volumne alkoholne jakosti i prilagođavanja neprevrela šećera. Akostné víno s prívlastkom dijeli se na: — kabinetné víno, dobiveno od potpuno zreloga grožđa, čiji najmanji prirodni sadržaj šećera iznosi 19° NM, — neskorý zber, dobiven od potpuno zreloga grožđa, čiji najmanji prirodni sadržaj šećera iznosi 21° NM, — výber z hrozna, dobiven od potpuno zreloga grožđa, čiji najmanji prirodni sadržaj šećera iznosi 23° NM, a proizvodi se od pomno izabranih grozdova, — bobuľový výber, dobiven od ručno izabranih prezrelih grozdova, s kojih su nezrele i oštećene bobice ručno odstranjene, a čiji najmanji prirodni sadržaj šećera iznosi 26° NM, — hrozienkový výber, dobiven isključivo od ručno izabranih prirodno prezrelih bobica, čiji najmanji sadržaj šećera iznosi 28° NM, — cibébový výber, dobiven isključivo od ručno izabranih prezrelih bobica, oplemenjenih s plijesni Botrytis cinerea Persoon, čiji najmanji prirodni sadržaj šećera iznosi 28° NM, — ľadové víno, dobiveno od grožđa ubranog pri temperaturi od -7 °C ili nižoj, te je grožđe tijekom berbe i prerade ostalo smrznuto, a dobiveni je mošt imao najmanji prirodni sadržaj šećera od 27° NM, — slamové víno, dobiveno od zrelih grozdova čuvanih prije prerade na slami ili trski ili na podlozi od trske, te koji su po mogućnosti bili obješeni na uzicama barem tri mjeseca, a najmanji prirodni sadržaj šećera dobivenog mošta mora iznositi 27° NM.
Esencia	slovački	ZOI (1)	Vino proizvedeno sporim vrenjem mošta dobivenog bez tiještenja od posebno izabranih prosušenih bobica iz određenih vinograda iz područja Tokajská vinohradnícka oblasť. Esencija mora sadržavati barem 450 g/l prirodnog šećera i 50 g/l ekstrakta bez šećera. Dozrijeva barem tri godine, od kojih barem dvije godine u drvenim bačvama.
Forditáš	slovački	ZOI (1)	Vino dobiveno alkoholnim vrenjem mošta ili vina od grožđa iz iste godine berbe iz određenog vinograda na području Tokajská vinohradnícka oblasť, koje dozrijeva na vinskom talogu od prosušenih bobica. Dozrijeva barem dvije godine, od kojih barem jednu godinu u drvenim bačvama.
Mášláš	slovački	ZOI (1)	Vino dobiveno alkoholnim vrenjem mošta ili vina od grožđa iz iste godine berbe iz određenog vinograda na području Tokajská vinohradnícka oblasť, koje dozrijeva na vinskom talogu vina Samorodné ili Výber. Dozrijeva barem dvije godine, od kojih barem jednu godinu u drvenim bačvama.
Pestovateľský sekt (3)	slovački	ZOI (4)	Osnovni se uvjeti proizvodnje smatraju ispunjenima ako su ispunjeni uvjeti za proizvodnju kvalitetnih pjenušavih vina, a posljednju fazu proizvodnje pjenušavog vina vrši vinogradar vinograda iz kojega dolazi grožđe upotrijebljeno za proizvodnju. Pojedini sastojci kupaže pestovateľský sekt moraju biti iz istog vinogradarskog područja.
Samorodné	slovački	ZOI (1)	Vino proizvedeno alkoholnim vrenjem sorti vinove loze Tokaj iz određenog vinograda u vinogradarskom području Tokajská vinohradnícka oblasť ako uvjeti za masovnu proizvodnju prosušenih bobica nisu povoljni. Može se staviti u promet nakon barem dvije godine dozrijevanja, od kojih barem jednu godinu u drvenim bačvama.
Sekt vinohradníckej oblasti (3)	slovački	ZOI (4)	Pjenušavo vino dobiveno primarnim ili naknadnim vrenjem kvalitetnog vina od grožđa uzgojenog u vinogradima vinogradarskih područja, a isključivo u vinogradarskom području u kojemu se uzgaja grožđe za proizvodnju tog vina ili u susjednom području; osnovni se uvjeti proizvodnje smatraju ispunjenima ako su ispunjeni uvjeti za proizvodnju kvalitetnih pjenušavih vina
Výber (3)(4)(5)(6) putňový	slovački	ZOI (1)	Vino dobiveno alkoholnim vrenjem nakon prelijevanja prosušenih bobica moštom, čiji je najmanji sadržaj šećera 21° NM, iz određenog vinograda na području Tokajská vinohradnícka oblasť ili vinom iste kakvoće i iste godine berbe iz određenog vinograda na području Tokajská vinohradnícka oblasť. Na temelju količine dodanih prosušenih bobica Tokajský se výber dijeli na 3 do 6 putňový. Výber dozrijeva barem tri godine, od kojih barem dvije u drvenim bačvama.
Výberová esencia	slovački	ZOI (1)	Vino dobiveno alkoholnim vrenjem prosušenih bobica. Tijekom berbe bobice se grozdova posebno odabiru i odmah nakon prerade prelijevaju se moštom iz određenog vinograda u području Tokajská vinohradnícka oblasť ili vinom iste godine berbe koje sadrži barem 180 g/l prirodnog šećera i 45 g/l ekstrakta bez šećera. Dozrijeva barem tri godine, od kojih barem dvije u drvenim bačvama.

UJEDINJENA KRALJEVINA

quality (sparkling) wine	engleski	ZOI (1, 4)	Vino ili pjenušavo vino proizvedeno u Engleskoj i Walesu u skladu s pravilima iz nacionalnog zakonodavstva u tim državama. Vina koja se stavljaju na tržište kao „kvalitetna vina” moraju se podvrgnuti organoleptičkom i analitičkom ispitivanju. Posebna priroda i osobine ovog vina djelomično proizlaze iz područja proizvodnje, kakvoće upotrijebljenoga grožđa i vještine proizvođača i vinara.
Regional (sparkling) wine	engleski	ZOZP (1, 4)	Vino ili pjenušavo vino proizvedeno u Engleskoj i Walesu u skladu s pravilima iz nacionalnog zakonodavstva u tim državama. „Regionalno vino” mora se podvrgnuti organoleptičkom i analitičkom ispitivanju. Posebna priroda i osobine ovog vina djelomično proizlaze iz područja proizvodnje, kakvoće upotrijebljenoga grožđa i vještine proizvođača i vinara.

DIO B –   Tradicionalni izrazi iz članka 54. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008

BUGARSKA

Колекционно (collection)	bugarski	ZOI (1)	Vino koje ispunjava uvjete za oznaku „special reserve” i koje je barem godinu dana dozrijevalo u bocama, te čija količina ne smije premašiti 1/2 serije „special reserve”.
Ново (young)	bugarski	ZOI/ZOZP (1)	Vino je u potpunosti proizvedeno od grožđa dobivenog jednom berbom i napunjeno je u boce do kraja godine. Može se prodavati s oznakom „mlado” do 1. ožujka naredne godine. U tom slučaju se na etiketi obvezno navodi „rok prodaje – 1. ožujka 606/2009”. Nakon isteka tog roka vino se ne može prodavati niti prezentirati kao „mlado”, te je vino zaostalo u prodaji potrebno nakon 31. ožujka odnosne godine ponovno označiti u skladu sa zahtjevima pravilnika.
Премиум (premium)	bugarski	ZOZP (1)	Vino proizvedeno od jedne sorte vinove loze s najvišom kakvoćom čitave berbe. Proizvedena količina ne smije premašiti 1/10 čitave berbe.
Премиум оук, или първо зареждане в бъчва (premium oak)	bugarski	ZOI (1)	Vino dozrelo o novim bačvama od hrastova drva zapremine do 500 l.
Премиум резерва (premium reserve)	bugarski	ZOZP (1)	Vino proizvedeno od jedne sorte vinove loze, koja čini sačuvanu količinu najboljega dijela berbe.
Резерва (reserve)	bugarski	ZOI/ZOZP (1)	Vino proizvedeno od jedne sorte vinove loze, koje dozrijeva barem godinu dana od mjeseca studenoga u godini berbe.
Розенталер (Rosenthaler)	bugarski	ZOI (1)	Vino proizvedeno od preporučenih sorti vinove loze čiji sadržaj šećera nije manji od 22 masenih posto. Alkoholna jakost vina iznosi barem 11°. Svojstva su ovog vina prije svega posljedica dodavanja mošta ili koncentriranog mošta barem 30 dana prije otpreme.
Специална селекция (special selection)	bugarski	ZOI (1)	Vino proizvedeno od jedne sorte vinove loze ili mješavine sorata, koje dozrijeva barem dvije godine nakon isteka roka navedenog u specifikaciji proizvoda.
Специална резерва (special reserve)	bugarski	ZOI (1)	Vino proizvedeno od jedne sorte vinove loze ili mješavine sorata, koje dozrijeva u bačvama od hrastova drva barem godinu dana nakon isteka roka navedenog u specifikaciji proizvoda.

ČEŠKA

Archivní víno	češki	ZOI (1)	Vino stavljeno u promet barem tri godine nakon berbe.
Burčák	češki	ZOI (1)	Djelomično fermentirani mošt, čija je stvarna alkoholna jakost veća od 1 % vol., ali manja od 3/5 ukupne alkoholne jakosti.
Klaret	češki	ZOI (1)	Vino proizvedeno od crnoga grožđa bez vrenja masulja.
Košer, Košer víno	češki	ZOI (1)	Vino proizvedeno sukladno liturgijskoj metodi koja je predviđena pravilima židovske zajednice.
Labín	češki	ZOZP (1)	Vino od crnoga grožđa koje je proizvedeno bez vrenja masulja u češkoj vinogradarskoj regiji.
Mladé víno	češki	ZOI (1)	Vino ponuđeno krajnjemu potrošaču najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj je izvršena berba grožđa upotrijebljenog za proizvodnju tog vina.
Mešní víno	češki	ZOI (1)	Vino proizvedeno sukladno liturgijskoj metodi i uvjetima uporabe koji su predviđeni za obavljanje liturgijskih radnji katoličke crkve.
Panenské víno, Panenská sklizeň	češki	ZOI (1)	Vino dobiveno od grožđa iz prve berbe vinograda; prvom se berbom vinograda smatra berba izvršena u trećoj godini nakon što je zasađen vinograd.
Pěstitelský sekt (4)	češki	ZOI (4)	Pjenušavo vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu, a koje ispunjava zahtjeve iz propisa Europske zajednice o kvalitetnim pjenušavim vinima, proizvedeno u određenoj regiji od grožđa iz vinogradareva vinograda.
Pozdní sběr	češki	ZOI (1)	Vino koje je klasificiralo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu, a koje se proizvodi od grožđa ubranog u određenom vinogradu na odnosnom području; prirod po hektaru nije premašen; grožđe od kojega je proizvedeno vino sadržavalo je barem 21° NM šećera; berba i proizvodnja vina, uz iznimku punjenja, obavljeni su u odnosnoj vinogradarskoj regiji; vino ispunjava zahtjeve vezane uz kakvoću utvrđene u provedbenim zakonskim propisima.
Premium	češki	ZOI (1)	Vino, čija su svojstva povezana sa razvrstavanjem – izbornom berbom, izbornom berbom bobica ili izbornom berbom prosušenih bobica, proizvedeno je od grožđa, od kojega je barem 30 % zaraženo plemenitom plijesni Botrytis cinerea P.
Rezerva	češki	ZOI (1)	Vino dozrijevalo barem 24 mjeseca u drvenim bačvama, te potom u boci, i to barem 12 mjeseci za crna vina i 6 mjeseci za bijela i ružičasta vina u bačvi.
Růžák, Ryšák	češki	ZOI (1)	Vino proizvedeno od mješavine grožđa ili mošta od bijeloga, a prema potrebi i crvenog ili crnoga grožđa.
Zrálo na kvasnicích, Krášleno na kvasnicích, Školeno na kvasnicích	češki	ZOI (1)	Vino koje je tijekom proizvodnje barem šest mjeseci dozrijevalo na vinskom talogu.

NJEMAČKA

Affentaler	njemački	ZOI (1)	Izraz kojime se ukazuje na podrijetlo crnog kvalitetnog vina i vina Prädikatswein sorte vinove loze Blauer Spätburgunder s područja Altschweier, Bühl, Eisental i Neusatz mjesta Bühl, Bühlertal, te s područja Neuweier mjesta Baden-Baden.
Badisch Rotgold	njemački	ZOI (1)	Vino koje se proizvodi miješanjem bijeloga grožđa, također zgnječenog, s crnim grožđem koje dolazi iz određene vinogradarske zone Baden.
Classic (Klassic)	njemački	ZOI (1)	Crno vino ili bijelo kvalitetno vino proizvedeno isključivo od grožđa klasičnih sorti tipičnih za regiju; najmanja prirodna alkoholna jakost mošta koji se koristi u proizvodnji iznosi 1 % vol. više u odnosu na najmanju prirodnu alkoholnu jakost koja je propisana za vinogradarsku zonu u kojoj je grožđe ubrano; ukupna alkoholna jakost iznosi barem 11,5 % vol.; sadržaj neprevrela šećera nije veći od 15 g/l i ne smije biti veći od dvostrukog ukupnog sadržaja kiselina; navodi se jedna sorta vinove loze i berba, ali ne i okus.
Ehrentrudis	njemački	ZOI (1)	Izraz kojime se ukazuje na podrijetlo kvalitetnog i vrhunskog ružičastog vina sorte vinove loze Blauer Spätburgunder iz područja Tuniberg.
Federweisser	njemački	ZOI/ZOZP (1)	Djelomično fermentirani mošt iz Njemačke s oznakom zemljopisnog podrijetla ili iz drugih država EU-a; oznake zemljopisnog podrijetla preuzete iz vinogradarske zone „vin de pays”; „Federweißer”: najčešće oznaka za djelomično fermentirani mošt s obzirom na regionalnu raznolikost oznaka.
Hock	njemački	ZOI (1)	Bijelo vino s oznakom zemljopisnog podrijetla iz vinogradarske zone Rhine, te s neprevrelim šećerom u rasponu „poluslatko”; povijest izraza: Hock je tradicionalna anglo-američka oznaka za vino iz zone Rhine i potječe od toponima „Hochheim” (na Majni, vinogradarska zona Rheingau).
Liebfrau(en)milch	njemački	ZOI (1)	Tradicionalno ime njemačkog bijelog kvalitetnog vina, koje sadrži barem 70 % mješavine sorti Riesling, Silvaner, Müller-thurgau ili Kerner iz regija Nahe, Rheingau, Rheinhessen ili Pfalz. Neprevreli šećer je u rasponu „poluslatko”. Gotovo isključivo namijenjeno izvozu.
Riesling-Hochgewächs (5)	njemački	ZOI (1)	Kvalitetno bijelo vino, proizvedeno isključivo od grožđa sorte Riesling; najmanja prirodna alkoholna jakost mošta koji se koristi u proizvodnji iznosi 1,5 % vol. više u odnosu na najmanju prirodnu alkoholnu jakost koja je propisana za odnosnu vinogradarsku zonu ili jedan njezin dio u kojoj je grožđe ubrano; ovo je vino pri ispitivanju kakvoće postiglo ocjenu kakvoće od barem 3,0.
Schillerwein	njemački	ZOI (1)	Vino iz određene vinogradarske zone Württemberg; kvalitetno vino svijetle do jarko crvene boje, proizvedeno miješanjem bijeloga grožđa, također zgnječenog, s crnim grožđem, također zgnječenim. „Schillersekt b.A.” ili „Schillerperlwein b.A.” su dopušteni ako je Schillerwein osnovno vino.
Weissherbst	njemački	ZOI (1)	Kvalitetno vino proizvedeno u određenoj vinogradarskoj zoni ili vino Prädikatswein (vino s posebnim svojstvima) koje se proizvodi od jedne sorte crnoga grožđa i barem 95 % mošta podvrgnutog lakom tiještenju; sorta vinove loze navodi se u vezi s oznakom Weißherbst jednakim slovima u jednakoj veličini i boji; može se upotrijebiti i za domaće kvalitetno pjenušavo vino proizvedeno od vina koje može nositi oznaku „Weißherbst”.

GRČKA

Αγρέπαυλη (Agrepavlis)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu na kojemu se nalazi objekt pod nazivom „Agrepavlis”, a proizvodnja se vina odvija na tom posjedu.
Αμπέλι (Ampeli)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena isključivo od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu, a proizvodnja se vina odvija na tom posjedu.
Αμπελώνας(ες) Ampelonas (-ès))	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena isključivo od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu, a proizvodnja se vina odvija na tom posjedu.
Αρχοντικό (Archontiko)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu na kojemu se nalazi objekt pod nazivom „Archontiko”, a proizvodnja se vina odvija na tom posjedu.
Κάβα (Cava)	grčki	ZOZP (1, 3, 8, 11, 15, 16)	Vina koja odležavaju u kontroliranim uvjetima.
Από διαλεκτούς αμπελώνες (Grand Cru)	grčki	ZOI (3, 15, 16)	Vina proizvedena isključivo od grožđa iz odabranih vinograda s posebno niskim prirodom po hektaru.
Ειδικά Επιλεγμένος (Grande réserve)	grčki	ZOI (1, 3, 15, 16)	Odabrana vina koja odležavaju određeno vrijeme u kontroliranim uvjetima.
Κάστρο (Kastro)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu na kojemu se nalazi objekt ili ruševine povijesne tvrđave, a proizvodnja se vina odvija na tom posjedu.
Κτήμα (Ktima)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu koji se nalazi u određenom zaštićenom vinogradarskom području.
Λιαστός (Liastos)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa koje je djelomično prosušeno na suncu ili u hladu.
Μετόχι (Metochi)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu koji se nalazi izvan područja samostana kojemu posjed pripada.
Μοναστήρι (Monastiri)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa ubranog u vinogradima koji pripadaju samostanu.
Νάμα (Nama)	grčki	ZOI/ZOZP (1)	Slatka vina koja se koriste za svetu misu.
Νυχτέρι (Nychteri)	grčki	ZOI (1)	Vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Santorini” koja se proizvode isključivo na otocima Thira i Thiresia, a koja odležavaju u bačvama barem tri mjeseca.
Ορεινό κτήμα (Orino Ktima)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu koji se nalazi na nadmorskoj visini iznad 500 m.
Ορεινός αμπελώνας (Orinos Ampelonas)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina koja se proizvode isključivo od grožđa koje se uzgaja u vinogradima na nadmorskoj visini iznad 500 m.
Πύργος (Pyrgos)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 8, 11, 15, 16)	Vina proizvedena od grožđa ubranog u vinogradima na posjedu na kojemu se nalazi objekt pod nazivom „Pyrgos”, a proizvodnja se vina odvija na tom posjedu.
Επιλογή ή Επιλεγμένος (Réserve)	grčki	ZOI (1, 3, 15, 16)	Odabrana vina koja odležavaju određeno vrijeme u kontroliranim uvjetima.
Παλαιωθείς επιλεγμένος (Vieille réserve)	grčki	ZOI (3, 15, 16)	Odabrana likerska vina koja odležavaju određeno vrijeme u kontroliranim uvjetima.
Βερντέα (Verntea)	grčki	ZOZP (1)	Vino s tradicionalnom oznakom koje se proizvodi od grožđa ubranog u vinogradima na otoku Zakynthos, gdje se odvija i proizvodnja vina.
Vinsanto	grčki	ZOI (1, 3, 15, 16)	Vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Santorini” koja se proizvode u kompleksu Santo Erini-Santorini na otocima Thira i Thirasia, i to od grožđa sušenog na suncu.

ŠPANJOLSKA

Amontillado	španjolski	ZOI (3)	Likersko suho vino (Vino generoso) sa zaštićenim oznakama izvornosti „Jerez-Xérès-Sherry”, „Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda” i „Montilla-Moriles”, oštre arom prazno, blagog i punog okusa, boje jantara ili zlatnožute boje, postignute alkoholne jakosti između 16 i 22°. Staro barem dvije godine sukladno metodi „criaderas y soleras” u posudama od hrastova drva najveće zapremine 1 000 l.
Añejo	španjolski	ZOI/ZOZP (1)	Vina odležala najmanje dvadeset i četiri mjeseca u posudama od hrastova drva najveće zapremine 600 l ili u bocama.
	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Malaga” dozrijevalo između tri i pet godina.
Chacolí-Txakolina	španjolski	ZOI (1)	Vino sa zaštićenim oznakama izvornosti „Chacolí de Bizkaia-Bizkaiko Txakolina”, „Chacolí de Getaria-Getariako Txakolina” i „Chacolí de Álava-Arabako Txakolina”, proizvedeno u osnovi od sorti Ondarrabi Zuri i Ondarrabi Beltza. Vino s najmanjom postignutom alkoholnom jakosti od 9,5 % vol. (11 % za bijelo vino koje dozrijeva u bačvi), s najviše 0,8 mg/l hlapivih kiselina i najviše 180 mg/l ukupnog sumpora (140 mg/l za crna vina).
Clásico	španjolski	ZOI (3, 16)	Vina s više od 45 g/l neprevrela šećera.	Čile
Cream	engleski	ZOI (3)	Likersko vino „Jerez-Xérès-Sherry”, „Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda”, „Montilla-Moriles”, „Málaga” i „Condado de Huelva”, s barem 60 g/l reducirajuće tvari, boje jantara do boje mahagonija. Dozrijevalo barem dvije godine sukladno metodi „criaderas y soleras” ili metodi „añadas” u posudama od hrastova drva.
Criadera	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino „Jerez-Xérès-Sherry”, „Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda”, „Montilla-Moriles”, „Málaga” i „Condado de Huelva”, dozrijevalo sukladno metodi „criaderas y soleras”, koja je tradicionalna na tom području.
Criaderas y Soleras	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino „Jerez-Xérès-Sherry”, „Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda”, „Montilla-Moriles”, „Málaga” i „Condado de Huelva”, proizvedeno pomoću posuda od hrastova drva postavljenih jedna na drugu u razine, poznatih pod nazivom „criaderas”, pri čemu se vino iz posljednje godine nalazi na najvišoj razini, te potom silazi na niže razine ili tzv. „criaderas” djelomičnim i uzastopnim prelijevanjem tijekom dugog razdoblja dok ne dođe do posljednje razine ili tzv. „solera”, gdje završava proces odležavanja.
Crianza	španjolski	ZOI (1)	Vina, osim pjenušavih, biser i likerskih vina, koja ispunjavaju sljedeće uvjete: — crna vina moraju odležati barem 24 mjeseca, od čega barem 6 mjeseci u bačvama od hrastova drva najveće zapremine 330 l, — bijela i ružičasta vina moraju odležati barem 18 mjeseci, od čega barem 6 mjeseci u bačvama od hrastova drva iste najveće zapremine.
Dorado	španjolski	ZOI (3)	Likerska vina sa zaštićenim oznakama izvornosti „Rueda” i „Málaga” s procesom odležavanja.
Fino	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino (vino generoso) sa zaštićenim oznakama izvornosti „Jerez-Xérès-Sherry”, „Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda” i „Montilla-Moriles” sljedećih svojstava: boje slame, suho, blago gorko, laganog i ugodnog okusa. Dozrijevalo na kvascu „flor” barem dvije godine sukladno metodi „criaderas y soleras” u posudama od hrastova drva najveće zapremine 1 000 l.
Fondillón	španjolski	ZOI (16)	Vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Alicante”, proizvedeno od prezreloga grožđa sorte Monastrell iznimne kakvoće i zdravstvenog stanja. Za vrenje se koriste isključivo autohtoni kvasci, a postignuta alkoholna jakost (najmanje 16 % vol.) mora u cijelosti biti prirodna. Dozrijevalo barem deset godina u posudama od hrastova drva.
Gran reserva	španjolski	ZOI (1)	Vina, osim pjenušavih, biser i likerskih vina, koja ispunjavaju sljedeće uvjete: — crna vina moraju odležati barem 60 mjeseci, od čega barem 18 mjeseci u bačvama od hrastova drva najveće zapremine 330 l, a preostalo vrijeme u bocama, — bijela i ružičasta vina moraju odležati barem 48 mjeseci, od čega barem 6 mjeseci u bačvama od hrastova drva iste najveće zapremine, a preostalo vrijeme u bocama.
	španjolski	ZOI (4)	Najkraće vrijeme odležavanja za pjenušava vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Cava” jest 30 mjeseci, od „tiraje” do „degüelle”.
Lágrima	španjolski	ZOI (3)	Slatko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Málaga”, pri čijoj proizvodnji mošt otječe nakon drobljenja grožđa bez mehaničkog tiještenja. Proces odležavanja ovog vina traje barem dvije godine, i to sukladno metodi „criaderas y soleras” ili metodi godine berbe u posudama od hrastova drva najveće zapremine 1 000 l.
Noble	španjolski	ZOI/ZOZP (1)	Vina odležala barem osamnaest mjeseci u bačvama od hrastova drva najveće zapremine 600 l ili u bocama.
	španjolski	ZOI (3)	Likerska vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Málaga” odležala između dvije i tri godine.
Oloroso	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino (vino generoso) „Jerez-Xérès-Sherry”, „Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda” i „Montilla-Moriles” sljedećih svojstava: punog tijela, punog i baršunastog okusa, aromatično, energično, suho ili slatkasto, boje slične boji mahagonija, postignute alkoholne jakosti između 16 i 22°. Odležalo barem dvije godine sukladno metodi „criaderas y soleras” u posudama od hrastova drva najveće zapremine 1 000 l.
Pajarete	španjolski	ZOI (3)	Slatka ili poluslatka vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Málaga”, odležala barem dvije godine sukladno metodi „criaderas y soleras” ili metodi „añadas” u posudama od hrastova drva najveće zapremine 1 000 l.
Pálido	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino (vino generoso) „Condado de Huelva”, odležalo više od tri godine metodom biološkog starenja, postignute alkoholne jakosti od 15 do 17 % vol.
	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Rueda”, dozrijevalo barem četiri godine, od čega posljednje tri godine u posudama od hrastova drva.
	španjolski	ZOI (3)	Vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Málaga” proizvedeno od sorti Pedro Ximenez i/ili Moscatel, bez dodavanja „arrope” (kuhani mošt) i bez odležavanja.
Palo Cortado	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino (vino generoso) „Jerez-Xérès-Sherry”, „Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda” i „Montilla-Moriles”, čija organoleptička svojstva uključuju aromu amontillado, te okus i boju slične onima vina „Oloroso”, te sa postignutom alkoholnom jakosti između 16 i 22 posto. Odležalo u dvije faze: prva je faza biološko starenje uz površinsko djelovanje kvasca „flor”, a druga je faza oksidativna.
Primero de Cosecha	španjolski	ZOI (1)	Vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Valencia”, proizvedeno od grožđa ubranog tijekom prvih deset dana berbe i punjeno u boce tijekom narednih trideset dana radi dovršenja proizvodnje, pri čemu je obvezno navesti berbu na etiketi.
Rancio	španjolski	ZOI (1, 3)	Vina koja su tijekom odležavanja znatno oksidirala zbog nenadane promjene temperature uz prisutnost zraka u posudama od drva ili stakla.
Raya	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino (vino generoso) „Montilla-Moriles”, koje ima slična svojstva kao vino „Oloroso”, ali slabijega okusa i arome. Odležalo barem dvije godine sukladno metodi „criaderas y soleras” u posudama od hrastova drva najveće zapremine 1 000 l.
Reserva	španjolski	ZOI (1)	Vina, osim pjenušavih, biser i likerskih vina, koja ispunjavaju sljedeće uvjete: — crna vina moraju odležati barem 36 mjeseci, od čega barem 12 mjeseci u bačvama od hrastova drva najveće zapremine 330 l, a preostalo vrijeme u bocama, — bijela i ružičasta vina moraju odležati barem 24 mjeseca, od čega barem 6 mjeseci u bačvama od hrastova drva iste najveće zapremine, a preostalo vrijeme u bocama.	Čile
Sobremadre	španjolski	ZOI (1)	Bijela vina „Vinos de Madrid” koja zahvaljujući posebnom načinu proizvodnje sadrže ugljični dioksid zbog vrenja mošta s njegovim „madres” (oguljeni i iscijeđeni grozdovi).
Solera	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino „Jerez-Xérès-Sherry”, „Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda”, „Montilla-Moriles”, „Málaga” i „Condado de Huelva” odležalo sukladno metodi „criaderas y soleras”.
Superior	španjolski	ZOI (1)	Vina dobivena od barem 85 % preporučenih sorti iz odnosnih ograničenih područja.	Čile Južnoafrička Republika
Trasañejo	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Málaga”, odležalo više od pet godina.
Vino Maestro	španjolski	ZOI (3)	Vino sa zaštićenom oznakom izvornosti „Málaga” dobiveno vrlo nepotpunim vrenjem budući da je prije početka dodan mošt sa 7 % vinskog alkohola. Stoga je vrenje vrlo sporo i zaustavlja se kada alkoholna jakost dostigne 15-16°, pri čemu ostaje oko 160-200 g/l nefermentiranog šećera. Odležalo barem dvije godine sukladno metodi „criaderas y soleras” ili metodi „añadas” u posudama od hrastova drva najveće zapremine 1 000 l.
Vendimia Inicial	španjolski	ZOI (1)	Vino „Utiel-Requena” proizvedeno od grožđa ubranog tijekom prvih deset dana berbe i alkoholne jakosti između 10 i 11,5 % vol., čija su posebna svojstva, u koja se može uvrstiti i blago otpuštanje ugljičnog dioksida, povezana s njegovom mladosti.
Viejo	španjolski	ZOI/ZOZP (1)	Vino odležalo trideset i šest mjeseci, koje je znatno oksidiralo zbog djelovanja svjetla, kisika, topline ili kombinacije tih čimbenika.
	španjolski	ZOI (3)	Likersko vino (vino generoso) sa zaštićenom oznakom izvornosti „Condado de Huelva” sljedećih svojstava: punog tijela, punog i baršunastog okusa, aromatično, energično, suho ili slatkasto, boje slične boji mahagonija, postignute alkoholne jakosti između 15 i 22°. Odležalo barem dvije godine sukladno metodi „criaderas y soleras” u posudama od hrastova drva najveće zapremine 1 000 l.
Vino de Tea	španjolski	ZOI (1)	Vino iz sjevernog potpodručja sa zaštićenom oznakom izvornosti „La Palma”, odležalo najviše šest mjeseci u drvenim posudama vrste Pinus Canariensis („Tea”). Za bijela je vina postignuta alkoholna jakost između 11 i 14,5 % vol., za ružičasta vina između 11 i 13 % vol, a za crna vina između 12 i 14 % vol.

FRANCUSKA

Ambré	francuski	ZOI (3)	Članak 7. Naredbe od 29. prosinca 1997.: zaštićena oznaka izvornosti „Rivesaltes”: za ostvarenje prava za zaštićenu oznaku izvornosti „Rivesaltes” zajedno s izrazom „ambré”, bijela vina moraju biti proizvedena na posjedu u oksidirajućoj sredini do 1. rujna druge godine od godine berbe.
Clairet	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Bourgogne”, „Bordeaux”: svijetlo crno vino ili ružičasto vino.
Claret	francuski	ZOI (1)	Zaštićena oznaka izvornosti „Bordeaux”: izraz koji se koristi za označivanje svijetlog crnog vina.
Tuilé	francuski	ZOI (3)	Članak 7. Naredbe od 29. prosinca 1997.: za ostvarenje prava za zaštićenu oznaku izvornosti „Rivesaltes” zajedno s izrazom „tuilé”, crna vina moraju biti proizvedena na posjedu u oksidirajućoj sredini do 1. rujna druge godine od godine berbe.
Vin jaune	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Arbois”, „Côtes du Jura”, „L’Etoile”, „Château-Châlon”: vino proizvedeno isključivo od sorti vinove loze utvrđenih u nacionalnim propisima; sporo vrenje, odležavanje u bačvama od hrastova drva bez nadopune u trajanju od barem šest godina.
Château	francuski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 15, 16)	Povijesni izraz koji se odnosi na vrstu područja i vrstu vina, te se koristi za vina koja dolaze s posjeda koji stvarno postoji ili koji se točno tako zove.	Čile
Clos	francuski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 15, 16)		Čile
Cru artisan	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Médoc”, „Haut-Médoc”, „Margaux”, „Moulis”, „Listrac”, „St Julien”, „Pauillac”, „St Estèphe” Izraz koji se odnosi na kakvoću vina, njegovu povijest i vrstu područja, te kojime se upućuje na stupnjevanje vina koja dolaze s određenog posjeda.
Cru bourgeois	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Médoc”, „Haut-Médoc”, „Margaux”, „Moulis”, „Listrac”, „Saint-Julien”, „Pauillac”, „Saint-Estèphe” Izraz koji se odnosi na kakvoću vina, njegovu povijest i tip područja, te kojime se upućuje na stupnjevanje vina koja dolaze s određenog posjeda.
Cru classé, dopunjeno ili ne s izrazom Grand, Premier Grand, Deuxième, Troisième, Quatrième, Cinquième	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Barsac”, „Côtes de Provence”, „Graves”, „Saint-Emilion grand cru”, „Médoc”, „Haut-Médoc”, „Margaux”, „Pessac-Leognan”, „Saint-Julien”, „Pauillac”, „Saint-Estèphe”, „Sauternes” Izraz koji se odnosi na kakvoću vina, njegovu povijest i vrstu područja, te kojime se upućuje na stupnjevanje vina koja dolaze s određenog posjeda.
Edelzwicker	njemački	ZOI (1)	Vina s oznakom zaštićene izvornosti „Alsace” proizvedena od jedne ili više sorti vinove loze, kako je utvrđeno u specifikacijama.
Grand cru	francuski	ZOI (1, 3, 4)	Izraz povezan s kakvoćom vina, koji se koristi za vina sa zaštićenim oznakama izvornosti utvrđena naredbom, a može se koristiti i skupno kao dio oznake izvornosti.	Čile Švicarska Tunis
Hors d’âge	francuski	ZOI (3)	Zaštićene oznake izvornosti „Rivesaltes”, „Banyuls”: može se koristiti za vina koja dozrijevaju barem pet godina nakon proizvodnje.
Passe-tout-grains	francuski	ZOI (1)	Zaštićena oznaka izvornosti „Bourgogne” koristi se za vina proizvedena od dviju sorti vinove loze, kako je utvrđeno u specifikacijama.
Premier Cru	francuski	ZOI (1)	Izraz povezan s kakvoćom vina, koji se koristi za vina sa zaštićenim oznakama izvornosti utvrđena naredbom, a može se koristiti i skupno kao dio oznake izvornosti.	Tunis
Primeur	francuski	ZOZP (1)	Vina koja se stavljaju na raspolaganje potrošačima treći četvrtak mjeseca studenoga godine berbe.
	francuski	ZOI (1)	Vina koja se stavljaju na raspolaganje potrošačima treći četvrtak mjeseca listopada godine berbe.
Rancio	francuski	ZOI (1, 3)	Zaštićene oznake izvornosti „Grand Roussillon”, „Rivesaltes”, „Rasteau”, „Banyuls”, „Maury”, „Clairette du Languedoc”: izraz koji se odnosi na vrstu vina i na poseban način proizvodnje vina, a koristi se za određena kvalitetna vina koja ispunjavaju određene uvjete u pogledu starosti i državnog područja.
Sélection de grains nobles	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Alsace”, „Alsace Grand Cru”, „Condrieu”, „Monbazillac”, „Graves supérieur”, „Bonnezeaux”, „Jurançon”, „Cérons”, „Quarts de Chaume”, „Sauternes”, „Loupiac”, „Côteaux du Layon”, „Barsac”, „Sainte Croix du Mont”, „Côteaux de l’Aubance”, „Cadillac”: vina koja se obvezno proizvode od ručno ubranoga grožđa, koje se potom naknadno prebire radi odabira prezrelih grozdova zaraženih plemenitom plijesni ili zgušćenih na trsu.
Sur lie	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Muscadet”, „Muscadet Coteaux de la Loire”, „Muscadet-Côtes de Grandlieu”, „Muscadet-Sèvre et Maine”, „Gros Plant du Pays Nantais”: vino s posebnim specifikacijama (poput priroda i alkoholne jakosti), koje dozrijeva na vinskom talogu do 1. ožujka godine nakon godine berbe.
	francuski	ZOZP (1)	Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Vin de pays d’Oc”, „Vin de pays des Sables du Golfe du Lion”: vino s posebnim specifikacijama koje ostaje kraće od jedne zime u posudama ili bačvama, te dozrijeva na vinskom talogu do punjenja u boce.
Vendanges tardives	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Alsace”, „Alsace Grand Cru”, „Jurançon”: izraz koji se odnosi na vrstu vina i na poseban način proizvodnje vina, a koristi se za vina proizvedena od prezreloga grožđa koja ispunjavaju uvjete u pogledu gustoće i alkoholne jakosti.
Villages	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Anjou”, „Beaujolais”, „Côte de Beaune”, „Côtes de Nuits”, „Côtes du Rhône”, „Côtes du Roussillon”, „Mâcon”: izraz koji se odnosni na kakvoću vina s oznakom izvornosti utvrđena naredbom, a može se koristiti i skupno kao dio oznake izvornosti.
Vin de paille	francuski	ZOI (1)	Zaštićene oznake izvornosti „Arbois”, „Côtes du Jura”, „L’Etoile”, „Hermitage”: izraz koji se odnosi na način proizvodnje, koja se sastoji od odabira grožđa sorti utvrđenih u nacionalnom zakonodavstvu, koje je sušeno barem šest tjedana na podlozi od slame ili na rešetkama, ili obješeno. Vino mora odležati barem tri godine od dana tiještenja, što uključuje dozrijevanje u drvu u trajanju od barem 18 mjeseci.

ITALIJA

Alberata ili vigneti ad alberata	talijanski	ZOI (1)	Poseban izraz povezan s vrstom vina „Aversa”. Odnosi se na vrlo staru tradiciju uzgoja vinove loze od koje se dobiva proizvod.
Amarone	talijanski	ZOI (1)	Jedinstveni povijesni izraz povezan s načinom proizvodnje vrste vina „Valpolicella”. Od davnine se koristi za označivanje podrijetla vina proizvedenog sukladno posebnom načinu proizvodnje od prosušenoga grožđa, koji se temelji na potpunoj fermentaciji šećera. Time se djelomično objašnjava podrijetlo imena „Amarone”. Radi se o posebnom i dobro poznatom izrazu koji samo po sebi identificira proizvod.
Ambra	talijanski	ZOI (3)	Izraz povezan s načinom proizvodnje i posebnom jantarno žutom bojom, koja može biti više ili manje intenzivna, vrste vina „Marsala”. Ova je posebna boja rezultat dugotrajnog načina proizvodnje, što uključuje odležavanje i rafiniranje, što su postupci koji obuhvaćaju značajne oksidoredukcije polifenola i boja.
Ambrato	talijanski	ZOI (1, 3)	Ovaj je izraz povezan s načinom proizvodnje i posebnom bojom jantara, koja može biti više ili manje intenzivna, što je tipično za vrste vina „Malvasia delle Lipari” i „Vernaccia di Oristano”. Posebna je boja posljedica dugotrajne proizvodnje, što uključuje odležavanje i rafiniranje, što su postupci koji obuhvaćaju značajne oksidoredukcije polifenola i boja.
Annoso	talijanski	ZOI (1)	Izraz povezan s vrstom vina „Controguerra”. Odnosi se na poseban način proizvodnje od prosušenoga grožđa i obvezno odležavanje vina u drvenim posudama u trajanju od barem 30 mjeseci prije stavljanja gotovog proizvoda na tržište i njegove potrošnje.
Apianum	latinski	ZOI (1)	Jedinstveni izraz klasičnog podrijetla povezan s vinom „Fiano di Avellino”. Odnosi se na ukusnost grožđa budući da ga iznimno vole pčele („api” na talijanskom”).
Auslese	njemački	ZOI (1)	Vidjeti tradicionalni izraz „scelto”. Jedinstveni izraz povezan s vinima „Caldaro” i „Caldaro Classico – Alto Adige”.
Buttafuoco	talijanski	ZOI (1, 6)	Jedinstveni izraz povezan isključivo s posebnom vrstom vina podrijetlom iz potpodručja „Oltrepò Pavese”. Od davnine se koristi za opis posebnog proizvoda koji, s obzirom na značenje riječi, oslobađa snažnu toplinu.
Cannellino	talijanski	ZOI (1)	Jedinstveni izraz povezan s vrstom vina „Frascati” i njegovom proizvodnjom. Koristi se već dugo vremena za identifikaciju spomenute vrste vina, koje se proizvodi primjenom posebnog postupka, čime se dobiva tzv. vino „abboccato”, koje je slatkasto i punog okusa.
Cerasuolo	talijanski	ZOI (1)	Tradicionalni i povijesni izraz, povezan isključivo s vinima „Cerasuolo di Vittoria”. Taj je izraz sastavni dio oznake DOCG i predstavlja njezin nezemljopisni aspekt. Izraz se odnosi na proizvodnju tog vina, kao i na njegovu posebnu boju. Također se tradicionalno koristi za opis drugih vrsta vina, „Montepulciano d’Abruzzo”, s kojima je usko povezan.
Chiaretto	talijanski	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 5, 6)	Izraz povezan s načinom proizvodnje i posebnom bojom koji su karakteristični za tu vrstu vina, koje se dobiva od crnoga grožđa.
Ciaret	talijanski	ZOI (1)	Jedinstveni izraz povezan s vinima „Monferrato” i s posebnom bojom tog proizvoda. Tradicionalno značenje ovog izraza jest „svijetlo crveno”.
Château	francuski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 15, 16)	Izraz povezan s imenom vinogradarskog posjeda s kojega dolazi grožđe, a proizvodnja se vina odvija također odvija na tom posjedu.	Čile
Classico	talijanski	ZOI (1, 3, 8, 11, 15, 16)	Izraz utvrđen Zakonom br. 164/1992, koji se koristi za nepjenušava vina s najstarijeg područja podrijetla na koja se mogu odnositi zasebni propisi, čak i u okviru same zaštićene oznake izvornosti.	Čile
Dunkel	njemački	ZOI (1)	Izraz povezan s načinom proizvodnje i tipičnom tamnom bojom odgovarajuće vrste vina „Trentino”.
Fine	talijanski	ZOI (3)	Izraz povezan isključivo s jednom vrstom vina „Marsala”, a odnosi se na poseban način proizvodnje sa odležavanjem u trajanju od barem godine dana, od čega barem 8 mjeseci u drvenim posudama.
Fior d’Arancio	talijanski	ZOI (1, 6)	Izraz povezan s dvjema vrstama vina „Colli Euganei”: pjenušavim vinom i vinom „passito” (vino dobiveno od prosušenoga grožđa). Odnosi se na način proizvodnje i tipična aromatična svojstva proizvoda, koji se dobiva od grožđa muškatnih sorata posebnom metodom proizvodnje.
Flétri	talijanski	ZOI (1)	Izraz povezan s posebnim vinom sa zaštićenom oznakom izvornosti „Valle d’Aosta” ili „Vallée d’Aoste”. Odnosi se na pažljivi način proizvodnje i na tipična svojstva proizvoda koji se dobiva od djelomično sušenoga grožđa.
Garibaldi Dolce (ili GD)	talijanski	ZOI (3)	Jedinstveni povijesni izraz povezan s posebnom vrstom vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Marsala Superiore”. U početku se ovaj izraz koristio u čast Garibaldija, koji je okusio ovo vino nakon pristajanja u mjesto Marsala. Cijenio ga je zbog njegovih svojstava, koja su rezultat posebnog načina proizvodnje sa odležavanjem u trajanju od barem dvije godine u drvenim posudama.
Governo all’uso toscano	talijanski	ZOI/ZOZP (1)	U početku je ovaj izraz bio povezan s vinima sa zaštićenim oznakama izvornosti „Chianti” i „Chianti Classico”, no naknadno je njegova uporaba proširena na vino sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Colli della Toscana Centrale”, koje se proizvodi u istom području. Odnosi se na poseban proizvodni postupak koji se primjenjuje u Toskani, koji uključuje dodavanje prosušenoga grožđa vinu na kraju zime, čime se postiže dodatno vrenje.
Gutturnio	talijanski	ZOI (1, 8)	Jedinstveni povijesni izraz povezan s vrstom vina podrijetlom iz potpodručja „Colli Piacentini”. Odnosi se na način proizvodnje tog crnog vina, koje je vrlo tipično vino visoke kakvoće. Naime, u rimsko je doba posluživano u srebrnim kaležima poznatima pod nazivom „Gutturnium”.
Italia Particolare (ili IP)	talijanski	ZOI (3)	Jedinstveni povijesni izraz povezan s vinima „Marsala fine”. Prvotno su se vina „Marsala” proizvodila isključivo za domaće tržište.
Klassisch/Klassisches Ursprungsgebiet	njemački	ZOI (1)	Tradicionalno područje proizvodnje „Caldaro” i „Alto Adige” (potpodručja „Santa Maddalena” i „Terlano”) (vidjeti definiciju izraza „Classico”)
Kretzer	njemački	ZOI (1)	Izraz koji se odnosi na način proizvodnje i tipičnu ružičastu boju vina. Izraz se koristi za odgovarajuće vrste vina s oznakama „Alto Adige”, „Trentino” i „Teroldego rotaliano”.
Lacrima	talijanski	ZOI (1)	Izraz povezan isključivo s vinom „Lacrima di Morro d’Alba” i čini sastavni dio tog imena vina. Odnosi se na poseban način proizvodnje, koji uključuje slabo tiještenje grožđa, čime se dobiva vino visoke kakvoće.
Lacryma Christi	talijanski	ZOI (1, 3, 4, 5)	Jedinstveni povijesni izraz povezan isključivo s vinima „Vesuvio”. Tradicionalno je bio povezan s određenim vrstama spomenutih vina (običnih i likerskih/pjenušavih vina), koja se dobivaju primjenom posebnog proizvodnog postupka, koji uključuje lako tiještenje grožđa, čime se dobiva vino visoke kakvoće s vjerskim konotacijama.
Lambiccato	talijanski	ZOI (1)	Jedinstveni izraz povezan jednom vrstom vina „Castel San Lorenzo”, a odnosi se na vrstu proizvoda i poseban način proizvodnje, koji uključuje uporabu muškatnoga grožđa i njegovu maceraciju u kontroliranim temperaturnim uvjetima i u posebnim posudama, koje se tradicionalno nazivaju „Lambicchi”.
London Particolar (ili LP ili Inghilterra)	talijanski	ZOI (3)	Jedinstveni povijesni izraz povezan s vrstom vina „Marsala Superiore”. Radi se o izrazu, odnosno o inicijalima koji se tradicionalno koriste za opis proizvoda namijenjenog engleskom tržištu. Uporaba je engleskog jezika također tradicionalna, te je propisana u specifikaciji proizvoda i pravilima koja se odnose na vina „Marsala”. Naime, opće je poznato da su važnost i ugled oznake ovog likerskog vina posljedica aktivnosti i proizvođača i engleskih trgovaca, koji su 1773. otkrili Marsalu i otada proizvode i prodaju ovo iznimno vino, čime je ono postalo poznato u cijelom svijetu, a posebno u Engleskoj.
Occhio di Pernice	talijanski	ZOI (1)	Izraz povezan s određenim vrstama vina „Vin Santo”. Odnosi se na način proizvodnje i posebnu boju vina. Naime, posebnim se proizvodnim postupkom, u okviru kojega se koristi crno grožđe, dobiva vrlo tipični proizvod iznimne boje u rasponu od jarko do svijetlo ružičastog. Radi se o boji koja podsjeća na boju očiju ptice pernice, po kojoj je ovo vino dobilo ime.
Oro	talijanski	ZOI (3)	Izraz povezan s posebnim vinima „Marsala”. Odnosi se na posebnu boju i način proizvodnje, koji uključuje zabranu uporabe kuhanog mošta. Time se dobiva proizvod posebne vrijednosti zlatnožute boje, koja može biti više ili manje intenzivna.
Passito ili Vino passito ili Vino Passito Liquoroso	talijanski	ZOI/ZOZP (1, 3, 15, 16)	Izraz koji se odnosi na određenu vrstu proizvoda i odgovarajući način proizvodnje. Izrazi „passito” ili „vino passito” i „vino passito liquoroso” koriste se za obična ili likerska vina dobivena vrenjem grožđa koje je prethodno prosušeno na prirodan ili umjetan način u skladu sa specifikacijama proizvoda. Zakonom br. 82/2006 ovaj je izraz proširen na vina dobivena od prezreloga grožđa.
Ramie	talijanski	ZOI (1)	Jedinstveni izraz povezan s jednom od vrsta vina „Pinerolese”. Odnosi se na vrstu proizvoda i odgovarajući način proizvodnje od djelomično sušenoga grožđa.
Rebola	talijanski	ZOI (1, 15)	Jedinstveni izraz povezan s jednom od vrsta vina „Colli di Rimini”. Odnosi se na način proizvodnje i vrstu proizvoda, čiji je raspon boja od zlatnožute do jantarno žute, a dobiva se od djelomično sušenoga grožđa.
Recioto	talijanski	ZOI (1, 4, 5)	Povijesni tradicionalni izraz usko povezan s imenima triju vina s oznakama izvornosti, koja se proizvode u regiji Veneto: PDO„Valpolicella”, „Gambellara” i „Recioto di Soave”. Radi se o oznakama iz pokrajina Verone i Vicenze, koje se nalaze u neposrednoj blizini i imaju slične tradicije. Ovaj izraz potječe iz petog stoljeća, kada su pisci bukolika opisali ovo vino, koje se proizvodilo samo u pokrajini Verone, kao izuzetno vrijedno i poznato, a njegovo ime dolazi od riječi „Retia”, što je naziv planinsko-brdske regije koja se nekada pružala od područja Verone i Trenta do područja Coma i Valtelline. Stoga se ovaj izraz koristi od davnine za vina dobivena posebnim proizvodnim postupkom, koji uključuje prosušivanje grožđa.
Riserva	talijanski	ZOI (1, 3, 4, 5, 15, 16)	Vina čije je vrijeme odležavanja utvrđeno u specifikaciji proizvoda, odnosno barem dvije godine za crna vina i godinu dana za bijela vina, s dodatnim odležavanjem u bačvama. Pored redovnih podataka, u specifikaciji proizvoda mora biti utvrđena obveza navođenja godine berbe na etiketi, te pravila za njezino zadržavanje u slučaju mješavine vina različitih godina berbe. Ovaj se izraz može koristiti uz zaštićene oznake izvornosti za vrste pjenušavih i likerskih vina u skladu s uvjetima utvrđenima u odgovarajućoj specifikaciji proizvoda, te u skladu sa zakonodavstvom Zajednice.
Rubino	talijanski	ZOI (1)	Izraz povezan sa zaštićenom oznakom izvornosti „Cantavenna”. Odnosi se na način proizvodnje i tipičnu boju ovog vina. Izraz „Rubino” je povezan i s posebnom vrstom vina sa zaštićenim oznakama izvornosti „Teroldego Rotaliano”, „Trentino” i „Garda Colli Mantovani”, i odnosi se na posebnu boju proizvoda.
	talijanski	ZOI (3)	Izraz povezan s posebnom vrstom vina „Marsala”. Odnosi se na način proizvodnje, koji uključuje zabranu uporabe kuhanog mošta. Nadalje, ovo vino ima posebnu rubin crvenu boju koja nakon odležavanja dobiva jantarno žuti odsjaj.
Sangue di Giuda	talijanski	ZOI (4, 5, 8)	Jedinstveni povijesni izraz povezan s vrstom vina koje se proizvodi na području Oltrepò Pavese. Koristi se već dugo vremena za opis slatkog vina posebne crvene boje, koje može biti pjenušavo ili gazirano, ugodnog okusa, štoviše – toliko sočnog okusa da sa svakom čašom postaje sve varljivije, poput apostola po kojemu je dobilo ime.
Scelto	talijanski	ZOI (1)	Izraz povezan s vinima „Caldaro”, „Caldaro Classico – Alto Adige” i „Colli del Trasimeno”. Odnosi se na poseban proizvod i odgovarajući način proizvodnje, koja započinje s odabirom grožđa (zbog toga se naziva „izabranim”).
Sciacchetrà	talijanski	ZOI (1)	Povijesni tradicionalni izraz povezan s oznakom „Cinque Terre”. Odnosi se na način proizvodnje vina, što uključuje tiještenje grožđa i dozrijevanje. Naime, značenje je ovog izraza upravo „tiješti i očuvaj nedirnuto”, a radi se o postupku kojime se dobivaju proizvodi visoke kakvoće.
Sciac-trà	talijanski	ZOI (1)	Vidjeti polje iznad (Sciacchetrà). Razlika je u tom što se ovaj izraz koristi za posebnu vrstu vina.
Spätlese	njemački	ZOI/ZOZP (1, 3, 15, 16)	Vidjeti izraz „Vendemmia tardiva” koji se koristi u autonomnoj pokrajini Bolzano.
Soleras	talijanski	ZOI (3)	Izraz povezan s posebnom vrstom likerskog vina „Marsala”. Odnosi se na proizvod i na poseban način proizvodnje, koji uključuje odležavanje u trajanju od barem pet godina u drvenim bačvama. Pojačavanje vina kuhanim moštom ili koncentriranim moštom je zabranjeno. Dobiva se čisti, prirodni proizvod koji ne sadrži dodatne sastojke, pa čak ni one koji su vinskog podrijetla, uz iznimku alkohola budući da se radi o likerskom vinu.
Stravecchio	talijanski	ZOI (3)	Izraz koji je isključivo povezan s jedinstvenim vrstama vina „Vergine” i/ili „Soleras” s oznakom „Marsala”. Odnosi se na poseban način proizvodnje, koji uključuje odležavanje u trajanju od barem 10 godina u drvenim bačvama.
Strohwein	talijanski	ZOI/ZOZP (1, 3, 11, 15, 16)	Vidjeti tradicionalni izraz „Passito”. Znači doslovno „vino od slame”. Odnosi se na posebno vino koje se proizvodi u pokrajini Bolzano i način proizvodnje koji uključuje sušenje grožđa nakon berbe na podlozi od slame u skladu s metodama sušenja koje su utvrđene u različitim specifikacijama proizvoda.
Superiore	talijanski	ZOI (1, 3, 4, 5, 6, 8, 15, 16)	Vina vrhunske kakvoće, čija je proizvodnja uređena propisima koji su stroži u odnosu na propise koji se odnose na ostala vina. Naime, u specifikacijama je proizvoda utvrđeno sljedeće: (a) najmanja prirodna alkoholna jakost grožđa mora iznositi 0,5° vol.; (b) ukupna alkoholna jakost vina za potrošnju mora iznositi barem 0,5° vol.	San Marino
Superiore Old Marsala	talijanski	ZOI (3)	Izraz povezan s vrstom vina „Marsala Superiore”. Odnosi se na poseban proizvod i poseban način proizvodnje, koji uključuje odležavanje vina u trajanju od barem dvije godine u drvenim bačvama. Radi se o imenu koje sadrži engleski izraz, a koji je tradicionalan za ovo likersko vino i propisan specifikacijom proizvoda i zakonom koji se odnosi na vina s oznakom „Marsala”. Važnost i ugled oznake ovog vina posljedica su aktivnosti i proizvođača i engleskih trgovaca, koji su 1773. otkrili Marsalu i otada proizvode i prodaju ovo iznimno vino, čime je ono postalo poznato u cijelom svijetu, a posebno u Engleskoj.
Torchiato	talijanski	ZOI (1)	Jedinstveni izraz povezan s vinima „Colli di Conegliano – Torchiato di Fregona”. Odnosi se na posebna svojstva proizvoda, koji se dobiva vrlo temeljitim proizvodnim postupkom, koji uključuje lako tiještenje grožđa.
Torcolato	talijanski	ZOI (1)	Jedinstveni izraz povezan s određenim vinom vrste „Breganze”. Odnosi se na posebna svojstva proizvoda koji se dobiva temeljitim proizvodnim postupkom, koji uključuje uporabu djelomično sušenoga grožđa. Grožđe se nakon berbe vješa na uzicama, te se potom prepleće i ponovno vješa, i na taj se način ono suši.
Vecchio	talijanski	ZOI (1, 3)	Izraz povezan s vinima „Rosso Barletta”, „Aglianico del Vulture”, „Marsala” i „Falerno del Massico”. Odnosi se na uvjete odležavanja i rafiniranja proizvoda.
Vendemmia Tardiva	talijanski	ZOI/ZOZP (1, 3, 15, 16)	Izraz povezan s posebnom vrstom proizvoda, koji se dobiva kasnom berbom. Dozrijevanje i sušenje grožđa na trsu, gdje je ono izloženo vremenskim uvjetima i uvjetima okoliša, omogućavaju dobivanje iznimnog proizvoda, posebno u pogledu sadržaja šećera i arome. Rezultat su ovog postupka izvanredna vina, koja se također nazivaju „desertnim vinima” ili „meditativnim vinima”.
Verdolino	talijanski	ZOI/ZOZP (1)	Izraz povezan s načinom proizvodnje i posebnom zelenom bojom vina.
Vergine	talijanski	ZOI (1, 3)	Izraz povezan s vinima „Marsala”. Odnosi se na poseban proizvod i poseban način proizvodnje, koji uključuje odležavanje u trajanju od najmanje pet godina u drvenim bačvama, kao i zabranu dodavanja kuhanog koncentriranog mošta. Time se dobiva čisti, prirodni proizvod koji ne sadrži dodatne sastojke, pa čak ni one koji su vinskog podrijetla, uz iznimku alkohola budući da se radi o likerskom vinu. Ovaj je izraz povezan i s vinima „Bianco Vergine Valdichiana” i odnosi se na tradicionalni način proizvodnje, koji uključuje vrenje grožđa bez kožice, čime se dobiva čisti i prirodni gotov proizvod.
Vermiglio	talijanski	ZOI (1)	Izraz povezan s vinima „Colli dell’Etruria Centrale”. Odnosi se na posebne karakteristike i tipičnu boju ovog vina.
Vino Fiore	talijanski	ZOI (1)	Izraz povezan s posebnim načinom proizvodnje određenih bijelih i ružičastih vina, koji uključuje lako tiještenje grožđa, čime se dobiva vino posebno nježnog okusa, koji je najbolja odlika vina, odnosno „cvijet”.
Vino Novello ili Novello	talijanski	ZOI/ZOZP (1, 8)	Izraz povezan s posebnim načinom i razdobljem proizvodnje, te se to vino stavlja na tržište počevši od 6. studenoga godine berbe.
Vin Santo ili Vino Santo ili Vinsanto	talijanski	ZOI (1)	Povijesni tradicionalni izraz koji se odnosi na određena vina koja se proizvode u regijama Toskana, Marke, Umbrija, Emilia Romagna, Veneto i Južni Tirol. Odnosi se na posebnu vrstu vina i na složeni proizvodni postupak, koji uključuje sušenje i čuvanje grožđa na za to prikladnom, prozračenom mjestu, te dugo odležavanje vina u tradicionalnim drvenim posudama. O podrijetlu su ovog izraza donesene brojne pretpostavke, a većina ga dovodi u vezu sa Srednjim vijekom. Najpouzdanija pretpostavka povezuje ovaj izraz s vjerskom vrijednošću vina. Ovo se vino smatralo izvanrednim i vjerovalo se da posjeduje čudesne moći. Najčešće se koristilo tijekom svete mise te je na taj način moguće objasniti izraz „sveto vino” (vinsanto). Ovaj je izraz još u uporabi i detaljno se navodi u specifikacijama raznih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, koje obuhvaćaju ovu vrstu vina, koje je poznato i vrlo cijenjeno u čitavom svijetu.
Vivace	talijanski	ZOI/ZOZP (1, 8)	Izraz povezan s načinom proizvodnje i proizvodom koji se time dobiva. Dobivena su vina pjenušava budući da sadrže ugljični dioksid, što je rezultat jedinstvenog i prirodnog postupka vrenja.

CIPAR

Αμπελώνας (-ες) (Ampelonas (-es)) (Vineyard (-s))	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 15, 16)	Vino proizvedeno od grožđa ubranog u vinogradima veličine od barem 1 hektara, koji pripadaju poljoprivrednom posjedu. Proizvodnja se vina u potpunosti odvija na posjedu u odnosnoj oblasti. WPC – Board Act 6/2006 (EZ 382/2007, L95, 5.4.2007.).
Κτήμα (Ktima) (Domain)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 15, 16)	Vino proizvedeno od grožđa ubranog u vinogradima veličine od barem 1 hektara, koji pripadaju poljoprivrednom posjedu. Proizvodnja se vina u potpunosti odvija na posjedu. WPC – Board Act 6/2006 (EZ 382/2007, L95, 5.4.2007.).
Μοναστήρι (Monastiri) (Monastery)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 15, 16)	Vino proizvedeno od grožđa ubranog u vinogradima veličine od barem 1 hektara, koji pripadaju poljoprivrednom posjedu. U istom se poljoprivrednom području nalazi samostan. Proizvodnja se vina u potpunosti odvija na tom posjedu. WPC – Board Act 6/2006 (EZ 382/2007, L95, 5.4.2007.).
Μονή (Moni) (Monastery)	grčki	ZOI/ZOZP (1, 3, 4, 5, 6, 8, 9, 15, 16)

LUKSEMBURG

Château	francuski	ZOI (1)	Izraz povezan s imenom posjeda s kojega grožđe isključivo potječe i na kojemu se odvija proizvodnja vina.	Čile
Grand premier cru	francuski	ZOI (1)	Vina za koja se može koristiti nacionalna oznaka „Marque nationale” mogu nositi i jednu od dodatnih oznaka kakvoće: „Vin classé”, „Premier cru” ili „Grand premier cru”, koje su u uporabi od 1959. Ove se oznake daju pojedinim vinima nakon degustacije koje provodi službeni odbor, koji ocjenjuje vina uz pomoć ljestvice s 20 bodova: — vina s manje od 12 bodova ne ulaze u službenu klasifikaciju i na njih se ne može staviti oznaka „Marque nationale – appellation contrôlée”, — vina s najmanje 12,0 bodova dobivaju službenu oznaku „Marque nationale – appellation contrôlée”, — vina s najmanje 14,0 bodova dobivaju oznaku „Vin classé” uz oznaku „Marque nationale – appellation contrôlée”, — vina s najmanje 16,0 bodova dobivaju oznaku „Premier cru” uz oznaku „Marque nationale – appellation contrôlée”, — vina s najmanje 18,0 bodova dobivaju oznaku „Grand premier cru” uz oznaku „Marque nationale – appellation contrôlée”.
Premier cru				Tunis
Vin classé
Vendanges tardives	francuski	ZOI (1)	Označava vino kasne berbe proizvedeno od samo jedne od sljedećih sorti vinove loze: Auxerrois, Pinot blanc, Pinot gris, Riesling ili Gewürztraminer. Grožđe se bere ručno, a prirodna volumna alkoholna jakost iznosi barem 95o Oechslova stupnja za Riesling, odnosno 105o Oechslovih stupnjeva za ostale sorte. (Uredba vlade od 8. siječnja 2001.)
Vin de glace	francuski	ZOI (1)	Označava ledeno vino proizvedeno od grožđa koje se ručno bere u smrznutom stanju pri temperaturi od -7 °C ili nižoj. Za proizvodnju se vina može koristiti samo grožđe sorti Pinot blanc, Pinot gris i Riesling, dok najmanja prirodna volumna alkoholna jakost mošta mora iznositi 120o Oechslovih stupnjeva. (Uredba vlade od 8. siječnja 2001.)
Vin de paille	francuski	ZOI (1)	Označava slamnato vino proizvedeno od grožđa jedne od sljedećih sorti vinove loze: Auxerrois, Pinot blanc, Pinot gris ili Gewürztraminer. Grožđe se bere ručno i suši na podlogama od slame barem dva mjeseca. Slama se može zamijeniti modernim stalcima. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost grožđa mora iznositi 130o Oechslovih stupnjeva. (Uredba vlade od 8. siječnja 2001.)

MAĐARSKA

Aszú (3)(4)(5)(6) puttonyos	mađarski	ZOI (1)	Vino dobiveno dozrijevanjem mladog vina, mošta ili mladog vina u vrenju na bobicama zaraženim plemenitom plijesni (aszú), koje odležava barem tri godine (dvije godine u bačvi). Razine šećera i ekstrakta bez šećera također su utvrđene. Izraz se može koristiti samo sa zaštićenom oznakom izvornosti Tokaji.
Aszúeszencia	mađarski	ZOI (1)
Bikavér	mađarski	ZOI (1)	Crno vino od barem triju sorti vinove loze, odležalo u drvenim posudama barem 12 mjeseci; dodatne se specifikacije mogu utvrditi lokalnim propisima. Može se proizvoditi samo u mjestu Eger (ZOI: „Egri Bikavér”, „Egri Bikavér Superior”) ili u mjestu Szekszárd (ZOI: „Szekszárdi Bikavér”).
Eszencia	mađarski	ZOI (1)	Sok bobica zaraženih plemenitom plijesni (aszú) koji prirodno otječe iz posuda u koje se odlaže grožđe tijekom berbe. Neprevreli šećer: barem 450 g/l. Ekstrakt bez šećera: barem 50 g/l. Izraz se može koristiti samo sa zaštićenom oznakom izvornosti „Tokaji”.
Fordítás	mađarski	ZOI (1)	Vino dobiveno dozrijevanjem vina na tiještenoj pulpi aszú iz iste godine berbe, koje odležava barem dvije godine (godinu dana u bačvi). Izraz se može koristiti samo sa zaštićenom oznakom izvornosti Tokaji.
Máslás	mađarski	ZOI (1)	Vino dobiveno dozrijevanjem vina na vinskom talogu vina Tokaji Aszú iz iste godine berbe, koje odležava barem dvije godine (godinu dana u bačvi).
Késői szüretelésű bor	mađarski	ZOI/ZOZP (1)	Kasna berba. Sadržaj šećera u moštu iznosi barem 204,5 g/l.
Válogatott szüretelésű bor	mađarski	ZOI/ZOZP (1)	Vino proizvedeno od izabranih bobica. Sadržaj šećera u moštu iznosi barem 204,5 g/l.
Muzeális bor	mađarski	ZOI/ZOZP (1)	Vino odležalo u boci barem pet godina.
Siller	mađarski	ZOI/ZOZP (1)	Crno vino vrlo svijetle boje zbog kratkog vremena maceracije.
Szamorodni	mađarski	ZOI (1)	Vino proizvedeno od bobica zaraženih plemenitom plijesni (aszú) i zdravih bobica, koje odležava barem dvije godine (godinu dana u bačvi). Sadržaj šećera u moštu iznosi barem 230,2 g/l. Izraz se može koristiti samo sa zaštićenom oznakom izvornosti Tokaji.

AUSTRIJA

Ausstich	njemački	ZOI/ZOZP (1)	Vino proizvedeno od grožđa iz iste godine berbe, na kojemu moraju biti navedeni podaci o mjerilima odabira.
Auswahl	njemački	ZOI/ZOZP (1)	Vino proizvedeno od grožđa iz iste godine berbe, na kojemu moraju biti navedeni podaci o mjerilima odabira.
Bergwein	njemački	ZOI/ZOZP (1)	Vino proizvedeno od grožđa uzgojenog u terasastim vinogradima ili na strmim padinama nagiba većeg od 26 %.
Klassik/Classic	njemački	ZOI (1)	Vino proizvedeno od grožđa iz iste godine berbe, na kojemu moraju biti navedeni podaci o mjerilima odabira.
Heuriger	njemački	ZOI/ZOZP (1)	Vino mora biti stavljeno u maloprodaju do kraja prosinca nakon berbe grožđa, te se mora prodati potrošaču do kraja ožujka naredne godine.
Gemischter Satz	njemački	ZOI/ZOZP (1)	Vino je mješavina bijelih ili crnih vina različitih sorti.
Jubiläumswein	njemački	ZOI/ZOZP (1)	Vino proizvedeno od grožđa iz iste godine berbe, na kojemu moraju biti navedeni podaci o mjerilima odabira.
Reserve	njemački	ZOI (1)	Najmanja alkoholna jakost vina iznosi 13 % vol. Na crna se vina kontrolni broj za kvalitetna vina ne stavlja prije 1. studenogaa nakon godine berbe, dok se na bijela vina ne stavlja prije 15. ožujka nakon godine berbe.
Schilcher	njemački	ZOI/ZOZP (1)	Vino se proizvodi u Štajerskoj samo od grožđa sorte „Blauer Wildbacher” uzgojeno u regiji Steirerland.
Sturm	njemački	ZOZP (1)	Djelomično fermentirani mošt, čija najmanja alkoholna jakost iznosi 1 % vol. Sturm se prodaje između kolovoza i prosinca u godini berbe, te tijekom prodaje mora biti u vrenju.

PORTUGAL

Canteiro	portugalski	ZOI (3)	Vino se nakon vrenja pojačava i sprema u drvenu posudu, odležava barem dvije godine, te se mora navesti na određenom tekućem računu i ne može se puniti u boce ako je staro manje od tri godine. [Portaria no 125/98 de 24.7.1998.]
Colheita Seleccionada	portugalski	ZOI (1)	Izraz koji se koristi za vino s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti punjeno u staklene boce, koje posjeduje određena organoleptička svojstva i čija je stvarna alkoholna jakost viša za barem 1 % vol. u odnosu na zakonski utvrđeni minimum; mora se navesti na određenom tekućem računu, a navođenje godine berbe je obvezno. [Portaria no 924/2004, de 26.7.2004.]
Crusted/Crusting	engleski	ZOI (3)	Vino Porto izvanrednih organoleptičkih svojstava, crno i punog okusa u trenutku punjenja, nježne arom i okusa, dobiveno miješanjem vina iz različitih godina berbe, čime se različita organoleptička svojstva međusobno nadopunjuju; odlikuje ga stvaranje taloga na stijenkama boce u kojoj se odvija jedna faza odležavanja vina; Institut za vino Porto i Douro odobrio je uporabu ovog izraza za predmetno vino. [Regulamento no 36/2005, de 18.4.2005.]
Escolha	portugalski	ZOI (1)	Izraz koji se koristi za vino s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti punjeno u staklene boce, koje posjeduje osobita organoleptička svojstva, te se mora navesti na određenom tekućem računu. [Portaria no 924/2004, de 26.7.2004.]
Escuro	portugalski	ZOI (3)	Vino iznimnog aromatskog intenziteta, koje se odlikuje ravnotežom između narančaste boje i smećkastih tonova, s time da prevladavaju ovi posljednji zbog oksidacije boje vina i migracije tvari iz drvene bačve. [Portaria no 125/98 de 24.7.1998.]
Fino	portugalski	ZOI (3)	Kvalitetno i elegantno vino sa savršenom ravnotežom svježine kiselina, punoće okusa i arome, koji se razvijaju odležavanjem u bačvi. [Portaria no 125/98 de 24.7.1998.]
Frasqueira	portugalski	ZOI (3)	Ovaj je izraz povezan s godinom berbe, a proizvod se dobiva od tradicionalnih sorti uz odležavanje u trajanju od barem 20 godina, te se odlikuje posebnim svojstvima; mora se navesti na određenom tekućem računu prije i nakon punjena u boce. [Portaria no 125/98 de 24.7.1998.]
Garrafeira	portugalski	ZOI/ZOZP (1, 3)	1. Izraz povezan s godinom berbe koji se koristi za vino s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti koje posjeduje osobita organoleptička svojstva, uz odležavanje od barem 30 mjeseci, od čega barem 12 mjeseci u staklenim bocama, za crna vina i barem 12 mjeseci, od čega barem šest mjeseci u staklenim bocama, za bijela i ružičasta vina; mora se navesti na određenom tekućem računu. [Portaria no 924/2004, de 26.7.2004.] 2. Vino porto, koje je nakon odležavanja u drvenim bačvama čuvano u staklenim posudama barem osam godina, nakon čega se puni u boce. [Regulamento no 36/2005, de 18.4.2005.]
Lágrima	portugalski	ZOI (3)	Vino Porto čiji sadržaj šećera mora odgovarati gustoći od 1 034 do 1 084 pri temperaturi od 20 °C. [Decreto-Lei no 166/86, de 26.6.1986.]
Leve	portugalski	ZOI (1, 3)	1. Izraz koji se koristi za regionalno vino iz Estremadure s najmanjom prirodnom alkoholnom jakosti koja je utvrđena za odnosno vinogradarsko područje, s najvećom stvarnom alkoholnom jakosti od 10 % vol., utvrđenoj kiselosti izraženoj u obliku vinske kiseline koja je jednaka ili viša od 4,5 g/l, najvećim tlakom od 1 bara te ostalim analitičkim parametrima u skladu s vrijednostima koje su općenito utvrđene za vina s oznakom zemljopisnog podrijetla. [Portaria no 1066/2003, de 26.9.2003.] 2. Izraz koji se koristi za regionalno vino iz Ribateja s najmanjom prirodnom alkoholnom jakosti koja je utvrđena za odnosno vinogradarsko područje, s najvećom stvarnom alkoholnom jakosti od 10,5 % vol., utvrđenoj kiselosti izraženoj u obliku vinske kiseline koja je jednaka ili viša od 4 g/l, najvećim tlakom od 1 bara te ostalim analitičkim parametrima u skladu s vrijednostima koje su općenito utvrđene za vina s oznakom zemljopisnog podrijetla. [Portaria no 424/2001, de 19.4.2001.]
Nobre	portugalski	ZOI (1)	Izraz koji se koristi s oznakom izvornosti Dão koja ispunjava uvjete utvrđene u specifikaciji vina iz regije Dão. [Decreto-Lei no 376/93, de 5.11.1993.]
Reserva	portugalski	ZOI (1, 3, 4)	1. Izraz povezan s godinom berbe koji se koristi za vino s oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti punjeno u staklene boce, koje posjeduje osobita organoleptička svojstva i stvarnu alkoholnu jakost višu za barem 0,5 % vol. u odnosu na zakonski utvrđeni minimum; mora se navesti na određenom tekućem računu. 2. Izraz koji se koristi za kvalitetno pjenušavo vino i pjenušavo vino s oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti, koja se čuva u bocama između 12 i 24 mjeseca prije pretakanja, otklanjanja kvasca ili uklanjanja vinskog taloga. 3. Izraz povezan s godinom berbe koji se koristi za likersko vino s oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti, punjeno u staklene boce, koje se ne može staviti na tržište prije tri godine; mora se navesti na određenom tekućem računu. [Portaria no 924/2004, de 26.7.2004.] 4. Vino Porto koje posjeduje osobita organoleptička svojstva, kompleksne arom i okusa, dobiveno miješanjem vina u različitim fazama odležavanja, što mu daje posebna organoleptička svojstva. [Regulamento no 36/2005, de 18.4.2005.]
Velha reserva (ou grande reserva)	portugalski	ZOI (1, 3)	Izraz koji se koristi za kvalitetno pjenušavo vino i pjenušavo vino s oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti, koja se čuva u bocama više od 36 mjeseci prije pretakanja, otklanjanja kvasca ili uklanjanja vinskog taloga. [Portaria no 924/2004, de 26.7.2004.]
Ruby	engleski	ZOI (3)	Vino Porto crvene ili jarko crvene boje. Radi se o vinima za koja vinar nastoji ograničiti razvoj jarke crvene boje i očuvati voćni karakter i jakost mladog vina. [Regulamento no 36/2005, de 18.4.2005.]	Južna Afrika (6)
Solera	portugalski	ZOI (3)	Vino povezano s datumom berbe, koji čini osnovu serije, pri čemu se svake godine u boce puni količina koja ne prelazi 10 % zalihe, što se potom zamjenjuje drugim kvalitetnim vinom. Najveći dopušteni broj dodataka jest 10, nakon čega se preostalo postojeće vino može istodobno puniti u boce. [Portaria no 125/98 de 24.7.1998.]
Super reserva	portugalski	ZOI (4)	Izraz koji se koristi za kvalitetno pjenušavo vino i pjenušavo vino s oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti, koja se čuva u bocama između 24 i 36 mjeseci prije pretakanja, otklanjanja kvasca ili uklanjanja vinskog taloga. [Portaria no 924/2004, de 26.7.2004.]
Superior	portugalski	ZOI (1, 3)	1. Izraz koji se koristi za vino s oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti, punjeno u staklene boce, koje posjeduje osobita organoleptička svojstva i stvarnu alkoholnu jakost višu za barem 1 % vol. u odnosu na zakonski utvrđeni minimum; mora se navesti na određenom tekućem računu. 2. Izraz koji se koristi za likersko vino s oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti, punjeno u staklene boce, koje se ne može staviti na tržište prije pet godina; mora se navesti na određenom tekućem računu. [Portaria no 924/2004, de 26.7.2004.]
Tawny	engleski	ZOI (3)	Crno vino Porto koje je dozrijevalo u drvu barem sedam godina, dobiveno miješanjem različitih vina koja su odležala različito vrijeme u bačvama ili spremnicima. Odležavanjem vina njegova boja postaje zlatnosmeđa, srednje zlatnosmeđa ili svijetla zlatnosmeđa, s mirisom po sušenom voću i drvu; što je starije vino, te arome postaju jače. [Regulamento no 36/2005, de 18.4.2005.]	Južna Afrika (6)
Vintage, dopunjeno ili ne s izrazom Late Bottle (LBV) ili Character	engleski	ZOI (3)	Vino Porto organoleptičkih svojstava visoke kakvoće, dobiveno od grožđa iz jedne berbe, crno i punog okusa u trenutku odobrenja, nježne arom i okusa; Institut za vino Porto i Douro odobrio je uporabu ovog izraza za predmetno vino. Izrazi „Late Bottled Vintage” ili „LBV” mogu se početi koristiti u četvrtoj godini od godine berbe, a posljednje se punjenje u boce može izvršiti do 31. prosinca šeste godine od godine berbe. [Regulamento no 36/2005, de 18.4.2005.]
Vintage	engleski	ZOI (3)	Vino Porto iznimnih organoleptičkih svojstava, dobiveno od grožđa iz jedne berbe, crno i punog okusa u trenutku odobrenja, vrlo nježne arom i okusa; Institut za vino Porto i Douro odobrio je uporabu ovog izraza i odgovarajućega datuma za predmetno vino. Izraz „Vintage” može se početi koristiti u drugoj godini od godine berbe, a posljednje se punjenje u boce može izvršiti do 30. srpnja treće godine od godine berbe. Proizvod se može staviti na tržište od 1. svibnja druge godine od godine berbe. [Regulamento no 36/2005, de 18.4.2005.]	Južna Afrika (6)

RUMUNJSKA

Rezervă	rumunjski	ZOI/ZOZP (1)	Vino koje je odležalo barem 6 mjeseci u posudama od hrastova drva i barem šest mjeseci u bocama.
Vin de vinotecă	rumunjski	ZOI (1, 15, 16)	Vino koje je odležalo barem godinu dana u posudama od hrastova drva i barem četiri godine u bocama.

SLOVAČKA

Mladé víno	slovački	ZOI (1)	Vino je punjeno u boce prije kraja kalendarske godine u kojoj je ubrano grožđe upotrijebljeno za proizvodnju vina. Vino se može staviti na tržište od prvog ponedjeljka mjeseca studenoga iste godine berbe.
Archívne víno	slovački	ZOI (1)	Vino je odležalo barem tri godine nakon berbe grožđa upotrijebljenog za proizvodnju vina.
Panenská úroda	slovački	ZOI (1)	Grožđe upotrijebljeno za proizvodnju vina dolazi iz prve berbe vinograda. Prvom se berbom vinograda smatra berba izvršena u trećoj godini, a najkasnije četvrtoj godini nakon što je zasađen vinograd.

SLOVENIJA

Mlado vino	slovenski	ZOI/ZOZP (1)	Vino koje se može staviti na tržište najmanje 30 dana od berbe, a najkasnije do 31. siječnja.
Napomene: (1) ZOI (zaštićena oznaka izvornosti) ili ZOZP (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla), dopunjeno s uputom na kategorije proizvoda od vinove loze iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008. (2) Riječi ispisane kosim slovima služe samo kao informacija i/ili obrazloženje i na njih se ne primjenjuju odredbe članka 3. ove Uredbe. Budući da se radi o okvirnim izrazima, ni u kojem se slučaju ne mogu upotrijebiti kao zamjena odnosnih nacionalnih propisa.

---

(1)  Izraz „Qualitätswein mit Prädikat” dopušten je u prijelaznom razdoblju koje završava 31.12.2010.

(2)  Za izraze „Sekt”, „Likörwein” i „Perlwein” ne zahtijeva se zaštita.

(3)  Za izraz „sekt” ne zahtijeva se zaštita.

(4)  Za izraz „sekt” ne zahtijeva se zaštita.

(5)  Za izraze „Riesling” i „Sekt” ne zahtijeva se zaštita.

(6)  Izrazi „Ruby”, „Tawny” i „Vintage” koriste se u kombinaciji s južnoafričkom oznakom zemljopisnog podrijetla „CAPE”.

---

PRILOG XIII.

IZRAZI KOJI SE ODNOSE NA GOSPODARSTVO

Države članice ili treće zemlje	Izrazi
Austrija	Burg, Domäne, Eigenbau, Familie, Gutswein, Güterverwaltung, Hof, Hofgut, Kloster, Landgut, Schloss, Stadtgut, Stift, Weinbau, Weingut, Weingärtner, Winzer, Winzermeister
Češka	Sklep, vinařský dům, vinařství
Njemačka	Burg, Domäne, Kloster, Schloss, Stift, Weinbau, Weingärtner, Weingut, Winzer
Francuska	Abbaye, Bastide, Campagne, Chapelle, Château, Clos, Commanderie, Cru, Domaine, Mas, Manoir, Mont, Monastère, Monopole, Moulin, Prieuré, Tour
Grčka	Αγρέπαυλη (Agrepavlis), Αμπελι (Ampeli), Aμπελώνας(-ες) (Ampelonas-(es)), Αρχοντικό (Archontiko), Κάστρο (Kastro), Κτήμα (Κtima), Μετόχι (Metochi), Μοναστήρι (Monastiri), Ορεινό Κτήμα (Orino Ktima), Πύργος (Pyrgos)
Italija	abbazia, abtei, ansitz, burg, castello, kloster, rocca, schlofl, stift, torre, villa
Cipar	Αμπελώνας (-ες) (Ampelonas (-es), Κτήμα (Ktima), Μοναστήρι (Monastiri), Μονή (Moni)
Portugal	Casa, Herdade, Paço, Palácio, Quinta, Solar
Slovačka	Kaštieľ, Kúria, Pivnica, Vinárstvo, Usadlosť
Slovenija	Klet, Kmetija, Posestvo, Vinska klet

---

PRILOG XIV.

NAVOD SADRŽAJA ŠEĆERA

Izrazi	Uvjeti uporabe
DIO A –   Popis izraza koji se koriste za pjenušava vina, gazirana pjenušava vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatizirana pjenušava vina
brut nature, naturherb, bruto natural, pas dosé, dosage zéro, natūralusis briutas, īsts bruts, přírodně tvrdé, popolnoma suho, dosaggio zero, брют натюр, brut natur	Ako je sadržaj šećera niži od 3 grama po litri; ovi se izrazi mogu koristiti samo za proizvode kojima nije dodan šećer nakon naknadnog vrenja.
extra brut, extra herb, ekstra briutas, ekstra brut, ekstra bruts, zvláště tvrdé, extra bruto, izredno suho, ekstra wytrawne, екстра брют	Ako je sadržaj šećera između 0 i 6 grama po litri.
brut, herb, briutas, bruts, tvrdé, bruto, zelo suho, bardzo wytrawne, брют	Ako je sadržaj šećera niži od 12 grama po litri.
extra dry, extra trocken, extra seco, labai sausas, ekstra kuiv, ekstra sausais, különlegesen száraz, wytrawne, suho, zvláště suché, extra suché, екстра сухо, extra sec, ekstra tør	Ako je sadržaj šećera između 12 i 17 grama po litri.
sec, trocken, secco, asciutto, dry, tør, ξηρός, seco, torr, kuiva, sausas, kuiv, sausais, száraz, półwytrawne, polsuho, suché, сухо	Ako je sadržaj šećera između 17 i 32 grama po litri.
demi-sec, halbtrocken, abboccato, medium dry, halvtør, ημίξηρος, semi seco, meio seco, halvtorr, puolikuiva, pusiau sausas, poolkuiv, pussausais, félszáraz, półsłodkie, polsladko, polosuché, polosladké, полусухо	Ako je sadržaj šećera između 32 i 50 grama po litri.
doux, mild, dolce, sweet, sød, γλυκός, dulce, doce, söt, makea, saldus, magus, édes, ħelu, słodkie, sladko, sladké, сладко, dulce, saldais	Ako je sadržaj šećera veći od 50 grama po litri.
DIO B –   Popis izraza koji se koriste za proizvode koji nisu navedeni u dijelu A
сухо, seco, suché, tør, trocken, kuiv, ξηρός, dry, sec, secco, asciuttto, sausais, sausas, száraz, droog, wytrawne, seco, sec, suho, kuiva	Ako sadržaj šećera ne prelazi: — 4 grama po litri, ili — 9 grama po litri, pod uvjetom da ukupna kiselost izražena u obliku vinske kiseline u gramima po litri nije za više od 2 g niža u odnosu na sadržaj neprevrela šećera.
полусухо, semiseco, polosuché, halvtør, halbtrocken, poolkuiv, ημίξηρος, medium dry, demi-sec, abboccato, pussausais, pusiau sausas, félszáraz, halfdroog, półwytrawne, meio seco, adamado, demisec, polsuho, puolikuiva, halvtorrt	Ako je sadržaj šećera viši od gore navedenog ograničenja, ali niži od: — 12 grama po litri, ili — 18 grama po litri, pod uvjetom da ukupna kiselost izražena u obliku vinske kiseline u gramima po litri nije za više od 10 g niža u odnosu na sadržaj neprevrela šećera.
полусладко, semidulce, polosladké, halvsød, lieblich, poolmagus, ημίγλυκος, medium, medium sweet, moelleux, amabile, pussaldais, pusiau saldus, félédes, halfzoet, półsłodkie, meio doce, demidulce, polsladko, puolimakea, halvsött	Ako je sadržaj šećera viši od gore navedenog ograničenja, ali niži od 45 grama po litri.
сладко, dulce, sladké, sød, süss, magus, γλυκός, sweet, doux, dolce, saldais, saldus, édes, ħelu, zoet, słodkie, doce, dulce, sladko, makea, sött.	Ako sadržaj šećera iznosi barem 45 grama po litri.

---

PRILOG XV.

SORTNA LISTA VINOVE LOZE I NJIHOVIH SINONIMA KOJI SE MOGU NAVESTI NA ETIKETI VINA

(*)   LEGENDA:

—	izrazi ispisani kosim slovima	uputa na sinonim sorte vinove loze
—	„°”	nema sinonima
—	izrazi ispisani masnim slovima	stupac 3.: ime sorte vinove loze stupac 4.: država u kojoj ime odgovara sorti i uputa na sortu
—	izrazi koji nisu ispisani masnim slovima	stupac 3.: ime sinonima sorte vinove loze stupac 4.: ime države koja koristi sinonim imena sorte vinove loze

DIO A –   Sortna lista vinove loze i njihovih sinonima koji se mogu navesti na etiketi vina u skladu s člankom 62. stavkom 3.

	Ime zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla	Ime sorte ili njezinih sinonima	Države koje smiju koristiti ime sorte ili jedan od njegovih sinonima (1)
1	Alba (IT)	Albarossa	Italija°
2	Alicante (ES)	Alicante Bouschet	Grčka°, Italija°, Portugal°, Alžir°, Tunis°, Sjedinjene Američke Države°, Cipar°, Južnoafrička Republika Napomena: Ime „Alicante” ne smije se koristiti samostalno za označivanje vina.
3		Alicante Branco	Portugal°
4		Alicante Henri Bouschet	Francuska°, Srbija i Crna Gora (6)
5		Alicante	Italija°
6		Alikant Buse	Srbija i Crna Gora (4)
7	Avola (IT)	Nero d’Avola	Italija
8	Bohotin (RO)	Busuioacă de Bohotin	Rumunjska
9	Borba (PT)	Borba	Španjolska°
10	Bourgogne (FR)	Blauburgunder	bivša jugoslavenska republika Makedonija (13-20-30), Austrija (18-20), Kanada (20-30), Čile (20-30), Italija (20-30)
11		Blauer Burgunder	Austrija (10-13), Srbija i Crna Gora (17-30), Švicarska
12		Blauer Frühburgunder	Njemačka (24)
13		Blauer Spätburgunder	Njemačka (30), bivša jugoslavenska republika Makedonija (10-20-30), Austrija (10-11), Bugarska (30), Kanada (10-30), Čile (10-30), Rumunjska (30), Italija (10-30)
14		Burgund Mare	Rumunjska (35, 27, 39, 41)
15		Burgundac beli	Srbija i Crna Gora (34)
16		Burgundac Crni	Hrvatska°
17		Burgundac crni	Srbija i Crna Gora (11-30)
18		Burgundac sivi	Hrvatska°, Srbija i Crna Gora°
19		Burgundec bel	bivša jugoslavenska republika Makedonija°
20		Burgundec crn	bivša jugoslavenska republika Makedonija (10-13-30)
21		Burgundec siv	bivša jugoslavenska republika Makedonija°
22		Early Burgundy	Sjedinjene Američke Države°
23		Fehér Burgundi, Burgundi	Mađarska (31)
24		Frühburgunder	Njemačka (12), Nizozemska°
25		Grauburgunder	Njemačka, Bugarska, Mađarska, Rumunjska (26)
26		Grauer Burgunder	Kanada, Rumunjska (25), Njemačka, Austrija
27		Grossburgunder	Rumunjska (37, 14, 40, 42)
28		Kisburgundi kék	Mađarska (30)
29		Nagyburgundi	Mađarska°
30		Spätburgunder	bivša jugoslavenska republika Makedonija (10-13-20), Srbija i Crna Gora (11-17), Bugarska (13), Kanada (10-13), Čile, Mađarska (29), Moldova°, Rumunjska (13), Italija (10-13), Ujedinjena Kraljevina, Njemačka (13)
31		Weißburgunder	Južnoafrička Republika (33), Kanada, Čile (32), Mađarska (23), Njemačka (32, 33), Austrija (32), Ujedinjena Kraljevina°, Italija
32		Weißer Burgunder	Njemačka (31, 33), Austrija (31), Čile (31), Švicarska°, Slovenija, Italija
33		Weissburgunder	Južnoafrička Republika (31), Njemačka (31, 32), Ujedinjena Kraljevina, Italija
34		Weisser Burgunder	Srbija i Crna Gora (15)
35	Calabria (IT)	Calabrese	Italija
36	Cotnari (RO)	Grasă de Cotnari	Rumunjska
37	Franken (DE)	Blaufränkisch	Češka (39), Austrija°, Njemačka, Slovenija (Modra frankinja, Frankinja), Mađarska, Rumunjska (14, 27, 39, 41)
38		Frâncușă	Rumunjska
39		Frankovka	Češka (37), Slovačka (40), Rumunjska (14, 27, 38, 41)
40		Frankovka modrá	Slovačka (39)
41		Kékfrankos	Mađarska, Rumunjska (37, 14, 27, 39)
42	Friuli (IT)	Friulano	Italija
43	Graciosa	Graciosa	Portugal°
44	Мелник Melnik	Мелник Melnik	Bugarska
45	Moravské (CZ)	Cabernet Moravia	Češka°
46		Moravia dulce	Španjolska°
47		Moravia agria	Španjolska°
48		Muškat moravský	Češka°, Slovačka
49	Odobești (RO)	Galbenă de Odobești	Rumunjska
50	Porto (PT)	Portoghese	Italija°
51	Rioja (ES)	Torrontés riojano	Argentina°
52	Sardegna (IT)	Barbera Sarda	Italija
53	Sciacca (IT)	Sciaccarello	Francuska

DIO B –   Sortna lista vinove loze i njihovih sinonima koji se mogu navesti na etiketi vina u skladu s člankom 62. stavkom 4.

	Ime zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla	Ime sorte ili njezinih sinonima	Države koje smiju koristiti ime sorte ili jedan od njegovih sinonima (1)
1	Mount Athos — Agioritikos (GR)	Agiorgitiko	Grčka°, Cipar
2	Aglianico del Taburno (IT) Aglianico del Vulture (IT)	Aglianico	Italija°, Grčka°, Malta°
3		Aglianicone	Italija°
4	Aleatico di Gradoli (IT) Aleatico di Puglia (IT)	Aleatico	Italija
5	Ansonica Costa dell’Argentario (IT)	Ansonica	Italija
6	Conca de Barbera (ES)	Barbera Bianca	Italija°
7		Barbera	Južnoafrička Republika°, Argentina°, Australija°, Hrvatska°, Meksiko°, Slovenija°, Urugvaj°, Sjedinjene Američke Države°, Grčka°, Italija°, Malta°
8		Barbera Sarda	Italija°
9	Malvasia di Castelnuovo Don Bosco (IT) Bosco Eliceo (IT)	Bosco	Italija°
10	Brachetto d’Acqui (IT)	Brachetto	Italija
11	Etyek-Budai (HU)	Budai	Mađarska°
12	Cesanese del Piglio (IT) Cesanese di Olevano Romano (IT) Cesanese di Affile (IT)	Cesanese	Italija
13	Cortese di Gavi (IT) Cortese dell’Alto Monferrato (IT)	Cortese	Italija
14	Duna Borrégió (HU) Dunajskostredský (SK)	Duna gyöngye	Mađarska
15		Dunaj	Slovačka
16	Côte de Duras (FR)	Durasa	Italija
17	Korinthos-Korinthiakos (GR)	Corinto Nero	Italija°
18		Korinthiaki	Grčka°
19	Fiano di Avellino (IT)	Fiano	Italija
20	Fortana del Taro (IT)	Fortana	Italija
21	Freisa d’Asti (IT) Freisa di Chieri (IT)	Freisa	Italija
22	Greco di Bianco (IT) Greco di Tufo (IT)	Greco	Italija
23	Grignolino d’Asti (IT) Grignolino del Monferrato Casalese (IT)	Grignolino	Italija
24	Izsáki Arany Sáfeher (HU)	Izsáki Sáfeher	Mađarska
25	Lacrima di Morro d’Alba (IT)	Lacrima	Italija
26	Lambrusco Grasparossa di Castelvetro	Lambrusco grasparossa	Italija
27		Lambrusco	Italija
28	Lambrusco di Sorbara (IT)
29	Lambrusco Mantovano (IT)
30	Lambrusco Salamino di Santa Corce (IT)
31		Lambrusco Salamino	Italija
32	Colli Maceratesi	Maceratino	Italija
33	Vino Nobile de Montepulciano (IT)	Montepulciano	Italija°
34	Nebbiolo d’Alba (IT)	Nebbiolo	Italija
35	Colli Bolognesi Classico Pignoletto (IT)	Pignoletto	Italija
36	Primitivo di Manduria	Primitivo	Italija
37	Rheingau (DE) Rheinhessen (DE)	Rajnai rizling	Mađarska (40)
38		Rajnski rizling	Srbija i Crna Gora (39-40-45)
39		Renski rizling	Srbija i Crna Gora (38-42-45), Slovenija° (44)
40		Rheinriesling	Bugarska°, Austrija, Njemačka (42), Mađarska (37), Češka (48), Italija (42), Grčka, Portugal, Slovenija
41		Rhine Riesling	Južnoafrička Republika°, Australija°, Čile (43), Moldavija°, Novi Zeland°, Cipar, Mađarska°
42		Riesling renano	Njemačka (40), Srbija i Crna Gora (38-39-45), Italija (40)
43		Riesling Renano	Čile (41), Malta°
44		Radgonska ranina	Slovenija
45		Rizling rajnski	Srbija i Crna Gora (38-39-42)
46		Rizling Rajnski	bivša jugoslavenska republika Makedonija°, Hrvatska°
47		Rizling rýnsky	Slovačka°
48		Ryzlink rýnský	Češka (40)
49	Rossese di Dolceacqua (IT)	Rossese	Italija
50	Sangiovese di Romagna (IT)	Sangiovese	Italija
51	Štajerska Slovenija	Štajerska belina	Slovenija
52	Teroldego Rotaliano (IT)	Teroldego	Italija
53	Vinho Verde (PT)	Verdea	Italija°
54		Verdeca	Italija
55		Verdelho	Južnoafrička Republika°, Argentina, Australija, Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države, Portugal
56		Verdelho Roxo	Portugal°
57		Verdelho Tinto	Portugal°
58		Verdello	Italija°, Španjolska°
59		Verdese	Italija°
60		Verdejo	Španjolska°
61	Verdicchio dei Castelli di Jesi (IT) Verdicchio di Matelica (IT)	Verdicchio	Italija
62	Vermentino di Gallura (IT) Vermentino di Sardegna (IT)	Vermentino	Italija
63	Vernaccia di San Gimignano (IT) Vernaccia di Serrapetrona (IT)	Vernaccia	Italija
64	Zalai borvidék (HU)	Zalagyöngye	Mađarska

---

(1)  Za odnosne se države odstupanja iz ovog Priloga odobravaju samo za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla proizvedena od predmetnih sorti vinove loze.

---

PRILOG XVI.

Navodi odobreni za uporabu na etiketama vina u skladu s člankom 66. stavkom 2.

fermentiralo u bačvi	dozrijevalo u bačvi	odležalo u bačvi
fermentiralo u bačvi od […] [navesti tip drva]	dozrijevalo u bačvi od […] [navesti tip drva]	odležalo u bačvi od […] [navesti tip drva]
fermentiralo u bačvi	dozrijevalo u bačvi	odležalo u bačvi

---

PRILOG XVII.

PRIDRŽANO PRAVO UPORABE ODREĐENIH VRSTA BOCA

1.   „Flûte d’Alsace”:

(a)	vrsta: staklena boca ravnog cilindričnog tijela s dugim grlom, približno sljedećih proporcija: — ukupna visina/promjer na dnu = 5:1, — visina cilindričnog tijela = ukupna visina/3;

(b)

vina za koja je ova vrsta boce namijenjena u slučaju vina koja se proizvode od grožđa ubranog na francuskome državnom području jesu sljedeća vina s oznakama izvornosti: — „Alsace” ili „vin d’Alsace”, „Alsace Grand Cru”, — „Crépy”, — „Château-Grillet”, — „Côtes de Provence”, crno i ružičasto, — „Cassis”, — „Jurançon”, „Jurançon sec”, — „Béarn”, „Béarn-Bellocq”, ružičasto, — „Tavel”, ružičasto.

Međutim, ograničenje vezano za uporabu boca ove vrste primjenjuje se samo na vina proizvedena od grožđa ubranog na francuskome državnom području.

2.   „Bocksbeutel” ili „Cantil”:

(a)	vrsta: boca s kratkim vratom, i trbušastim, ali plosnatim tijelom; dno i presjek boce u točki najveće konveksnosti su elipsoidnog oblika: — omjer duge i kratke osi elipsoidalnog presjeka = 2:1, — omjer visine konveksnog tijela i cilindričnoga grla boce = 2,5:1;

(b)

vina za koja je namijenjena ova vrsta boce: i. njemačka vina sa sljedećim oznakama izvornosti: — Franken, — Baden: — podrijetlom iz Taubertala i Schüpfergrunda, — podrijetlom iz sljedećih dijelova lokalne upravne jedinice Baden-Baden: Neuweier, Steinbach, Umweg i Varnhalt; ii. talijanska vina sa sljedećim oznakama izvornosti: — Santa Maddalena (St. Magdalener), — Valle Isarco (Eisacktaler), proizvedeno od sorti Sylvaner i Müller-Thurgau, — Terlaner, proizvedeno od sorte Pinot bianco, — Bozner Leiten, — Alto Adige (Südtiroler), proizvedeno od sorti Riesling, Müller-Thurgau, Pinot nero, Moscato giallo, Sylvaner, Lagrein, Pinot bianco (Weissburgunder) i Moscato rosa (Rosenmuskateller), — Greco di Bianco, — Trentino, proizvedeno od sorte Moscato; iii. grčka vina: — Agioritiko, — Rombola Kephalonias, — vina s otoka Kefalonija, — vina s otoka Paros, — vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla s Peloponeza; iv. portugalska vina: — ružičasta vina i od ostalih vina samo ona s oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla za koja je moguće dokazati da su se ispravno i tradicionalno punila u boce tipa „cantil” prije njihova uvrštenja među vina s oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla.

3.   „Clavelin”

(a)	vrsta: boca s kratkim grlom, cilindričnim tijelom i širokim ramenima zapremine 0,62 litara, što boci daje debeljuškasti izgled, te približno sljedećih proporcija: — ukupna visina/promjer na dnu = 2,75, — visina cilindričnog dijela = ukupna visina/2;

(b)	vina za koja je namijenjena ova vrsta boce: — francuska vina sa sljedećim zaštićenim oznakama izvornosti: — Côte du Jura, — Arbois, — L’Etoile, — Château Chalon.

4.   „Tokaj”:

(a)

vrsta: ravna, bezbojna staklena boca s dugim grlom i cilindričnim tijelom sljedećih proporcija: — visina cilindričnog tijela/ukupna visina = 1:2,7, — ukupna visina/promjer na dnu = 1:3,6, — zapremina: 500 ml; 375 ml, 250 ml, 100 ml ili 187,5 ml (u slučaju izvoza u treće zemlje), — na bocu se može staviti čep izrađen od materijala od kojega je izrađena boca, a odnosi se na vinogradarsko područje ili proizvođača;

(b)

vina za koja je namijenjena ova vrsta boce: Mađarska i slovačka vina sa sljedećim zaštićenim oznakama izvornosti: — Tokaji, — Tokaj(-ské)/(-ská)/(-ský), kojima se dodaje jedan od sljedećih tradicionalnih izraza: — aszú/výber, — aszúeszencia/esencia výberova, — eszencia/esencia, — máslas/mášláš, — fordítás/forditáš, — szamorodni/samorodné.

Međutim, ograničenje vezano za uporabu boca ove vrste primjenjuje se samo na vina proizvedena od grožđa ubranog na mađarskom ili slovačkom državnom području.

---