EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32009R0383

Uredba Vijeća (EZ) br. 383/2009 od 5. svibnja 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih žica i žica u strukovima od nelegiranog čelika za prednaprezanje i naknadno naprezanje (PSC žice i žice u strukovima) podrijetlom iz Narodne Republike Kine

OJ L 118, 13.5.2009, p. 1–10 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 11 Volume 120 P. 268 - 277

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/383/oj

11/Sv. 120

HR

Službeni list Europske unije

268


32009R0383


L 118/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 383/2009

od 5. svibnja 2009.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih žica i žica u strukovima od nelegiranog čelika za prednaprezanje i naknadno naprezanje (PSC žice i žice u strukovima) podrijetlom iz Narodne Republike Kine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Privremene mjere

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 1129/2008 (2) od 14. studenoga 2008. („Privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih žica i žica u strukovima od nelegiranog čelika za prednaprezanje i naknadno naprezanje („PSC žice i žice u strukovima”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Napominje se da je postupak pokrenut na temelju zahtjeva koji je podnio Eurostress Information Services (ESIS) u ime tri proizvođača koji predstavljaju veliki udio u ukupnoj proizvodnji Zajednice PSC žica i žica u strukovima, koji u ovom slučaju iznosi više od 57 %.

(3)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe, ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2007. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje trendova za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2004. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.2.   Daljnji postupak

(4)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere („privremena objava”), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile odobreno je saslušanje. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze.

(5)

Komisija je nastavila s ispitnim postupkom u pogledu aspekata interesa Zajednice i provela je analizu podataka u odgovorima na upitnik koje su podnijeli neki korisnici u Zajednici nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera.

(6)

Četiri dodatna posjeta radi provjere obavljena su u poslovnim prostorijama trgovačkih društava sljedećih korisnika:

Hormipresa SL, Santa Coloma de Queralt, Španjolska,

Grupo Pacadar SA, Madrid, Španjolska,

Strongforce Engineering plc, Dartford, Ujedinjena Kraljevina,

Hanson Building Products Limited, Somercotes, Ujedinjena Kraljevina.

(7)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz PSC žica i žica u strukovima podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Nakon te objave također im je dano razdoblje za očitovanje.

(8)

Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotreni su i, prema potrebi, nalazi su odgovarajuće izmijenjeni.

2.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Dotični proizvod

(9)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da bi određena vrsta žica u strukovima s 19 žica trebala biti isključena iz područja primjene postupka na temelju činjenice da je ova vrsta proizvoda korištena za točno određene primjene i da se ne može koristiti za armiranje betona ili ovjesne elemente za ovješene mostove, što su glavne primjene dotičnog proizvoda, te da nije proizvedena u Zajednici. Zatraženo je mišljenje industrije Zajednice koja je potvrdila da opisani proizvod, to jest, žice u strukovima s 19 žica, ali i žice u strukovima s više od 19 žica, nisu dotični proizvod. Tvrdnja je, stoga, prihvaćena i žice u strukovima s 19 ili više žica bit će isključene iz područja primjene proizvoda.

(10)

U izostanku drugih komentara na dotični proizvod i istovjetni proizvod potvrđuju se uvodne izjave od 14. do 20. Privremene uredbe.

3.   DAMPING

3.1.   Tretman tržišnoga gospodarstva (MET)

(11)

Jedan kineski proizvođač izvoznik osporio je privremene nalaze u vezi s utvrđivanja MET-a i tvrdio je da su kriteriji od 1. do 3. određeni člankom 2. stavkom 7. točkom (c) Osnovne uredbe zadovoljeni.

(12)

Vezano za kriterij 1. iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe, ispitni postupak u vezi s MET-a utvrdio je da su troškovi električne energije, nastali za dotičnog proizvođača izvoznika i koji čine važan dio ukupnih troškova proizvodnje, nepouzdani. Ustanovljeno je da su računi za troškove električne energije izdani preko trećeg trgovačkog društva u likvidaciji (umjesto izravno od distributera električne energije). Objašnjeno je da se trgovačko društvo u likvidaciji koje je bilo prvotni vlasnik proizvodnog pogona u kojem se proizvodio dotični proizvod i koje je u međuvremenu bilo u likvidaciji, i dalje smatralo vlasnikom dijela pogona. Trgovačko društvo za distribuciju električne energije je, stoga, i dalje izdavalo račune za potrošnju električne energije društvu u likvidaciji koje je potom izdavalo račune za te troškove dotičnom proizvođaču izvozniku.

(13)

Međutim, provjereno je da je proizvođač izvoznik kupio proizvodni pogon 2007. tijekom RIP-a i da je bio zakonski vlasnik proizvodnog pogona barem tijekom dijela RIP-a. Nadalje, iskazani iznosi nisu se mogli uskladiti s poslovnim knjigama proizvođača izvoznika. Na kraju, nakon privremene objave podataka, trgovačko društvo nije dostavilo informacije ili dokaze kojima bi se dokazala pouzdanost troškova električne energije i time usmjerili privremeni nalazi u tom pogledu u suprotan smjer.

(14)

Isti proizvođač izvoznik ponovio je da ograničeno trajanje njegovog odobrenja za rad ne bi upućivalo na značajnu interferenciju države u smislu 1. kriterija iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe kako je utvrđeno ispitnim postupkom u vezi MET-a. S time u vezi napominje se da je utvrđeno da ograničeno trajanje odobrenja za rad predstavlja zapreku za dugoročne poslovne odluke i dugoročno poslovno planiranje. Utvrđeno je, posebno, da su trgovačka društva u sličnim stanjima obično ostvarila pogodnosti od znatno duljeg trajanja odobrenja za rad. Međutim, nakon privremene objave podataka moglo se pojasniti da je pravovremeno produljenje odobrenja za rad proizvođača izvoznika bila čista formalnost koja se više nije mogla smatrati zaprekom za dugoročne poslovne odluke i dugoročno planiranje.

(15)

Na temelju gore navedenog zaključeno je da se u ovom konkretnom slučaju trajanje odobrenja za rad uistinu ne može kvalificirati kao značajna interferencija države u smislu 1. kriterija iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe te su argumenti proizvođača izvoznika prihvaćeni. Privremeni nalazi stoga su na odgovarajući način revidirani.

(16)

Dotični proizvođač izvoznik također je osporio nalaze prema kojima nije ispunio uvjete određene 2. kriterijem iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe, to jest, da je imao transparentan sustav osnovnih računovodstvenih podataka revidiranih u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Napominje se da je ispitni postupak u vezi s MET-om pokazao da su značajni iznosi periodičnog zajma knjiženi pod krivom stavkom. Iako je proizvođač izvoznik tvrdio da ovaj nalaz ne odgovara stvarnim činjenicama, nije dostavio uvjerljivo objašnjenje ili valjani dokaz kako bi potkrijepio svoju tvrdnju. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(17)

Na kraju, isti je proizvođač izvoznik tvrdio da nije bilo značajnih narušavanja prenesenih iz sustava netržišne ekonomije kako je utvrđeno u 3. kriteriju iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe. Proizvođač izvoznik posebno je osporio nalaz da je mogao pozajmiti novac po znatno nižoj kamatnoj stopi od tržišne stope. Međutim, proizvođač izvoznik nije dostavio nove informacije ili dokaze na temelju kojih bi se mogli revidirati privremeni nalazi u ovom pogledu pa je njegovu tvrdnju trebalo, stoga, odbaciti.

(18)

Na temelju gore navedenog i bez obzira na nalaze opisane u uvodnoj izjavi 14., potvrđuju se nalazi o MET-u u vezi ovog proizvođača izvoznika kako je određeno uvodnom izjavom 35. Privremene uredbe.

(19)

U izostanku drugih komentara u vezi s utvrđivanjem MET-a potvrđuju se privremeni nalazi određeni uvodnim izjavama od 25. do 36. Privremene uredbe.

3.2.   Individualni tretman (IT)

(20)

Proizvođač izvoznik kojemu nije odobrena primjena IT-a, tvrdio je da je njegovo donošenje odluka dostatno neovisno od interferencije države u smislu članka 9. stavka 5. podstavka (c) Osnovne uredbe.

(21)

Kako bi potkrijepio tu tvrdnju, proizvođač izvoznik razjasnio je sastav upravnog odbora svojeg trgovačkog društva i glasačka prava svojih dioničara/imatelja udjela. (20) Proizvođač izvoznik uspio je dokazati da je dostatno neovisan od moguće interferencije države u njegovo određivanje cijena u smislu članka 9. stavka 5. točke (c) Osnovne uredbe. Usto, proizvođač izvoznik, kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 14., mogao je također dokazati da se trajanje njegovog odobrenja za rad ne može kvalificirati kao značajna interferencija države. Kao posljedica toga, budući da je proizvođač izvoznik ispunio zahtjeve za IT određene člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe, trebalo bi zaračunati individualnu konačnu pristojbu na proizvode koje on proizvodi i izvozi.

(22)

Vezano za dvojicu proizvođača izvoznika kojima je odobrena primjena IT-a, nove informacije raspoložive nakon uvođenje privremenih mjera pokazale su da su pripadnici ključnog osoblja tih trgovačkih društava bili članovi državnih tijela u smislu članka 9. stavka 5. točke (c) Osnovne uredbe. Oba su trgovačka društva izostavila te informacije iz svojeg zahtjeva za MET/IT.

(23)

Smatralo se da je izostavljanje tih informacija obmanjujuće u smislu članka 18. stavka 1. Osnovne uredbe i da bi informacije dostavljene u njihovim zahtjevima za MET/IT trebalo zanemariti. Dotična trgovačka društva dobila su priliku dostaviti dodatna objašnjenja u skladu s člankom 18. stavkom 4. Osnovne uredbe. Međutim, ni jedno od dotičnih trgovačkih društava nije dostavilo zadovoljavajuća objašnjenja. Na ovoj je osnovi gore navedenim trgovačkim društvima IT uskraćen.

(24)

Vezano za treće trgovačko društvo kojemu je odobren IT, industrija Zajednice dovela je u pitanje je li je to trgovačko društvo uistinu u potpunosti u stranom vlasništvu i je li, stoga, ispunilo kriterij određen člankom 9. stavkom 5. točkom (c) Osnovne uredbe. Međutim, sva bitna plaćanja i bankovne doznake pri kupnji trgovačkog društva mogli su se provjeriti i uskladiti tijekom ispitnog postupka te dokazati da je navedeno trgovačko društvo u potpunosti u stranom vlasništvu. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

4.   UOBIČAJENA VRIJEDNOST

4.1.   Analogna zemlja

(25)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da je odabir analogne zemlje neprikladan. Tvrdilo se, posebno, da će, zbog činjenice da na turskom tržištu postoji samo jedan proizvođač PSC žica i žica u strukovima, razina konkurencije u Turskoj biti nedostatna za temeljenje uobičajene vrijednosti na podacima o tom proizvođaču.

(26)

Te strane, međutim, nisu dostavile nove dokaze s time u vezi, već su samo ponovile tvrdnje od prije uvođenja privremenih mjera. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 44. Privremene uredbe, iako je u Turskoj bio samo jedan proizvođač, uvoz u Tursku bio je značajan, to jest, činio je više od 50 % ukupnog tržišta. Na temelju navedenog i s obzirom da ni jedan proizvođač iz drugih mogućih analognih zemalja nije surađivao u ovom ispitnom postupku, potvrđuje se da je Turska prikladna analogna zemlja u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe.

(27)

U nedostatku drugih komentara o analognoj zemlji, potvrđuju se privremeni zaključci opisani u uvodnim izjavama od 40. do 45. Privremene uredbe.

4.2.   Metoda izračuna uobičajene vrijednosti

(28)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da uobičajena vrijednost koja se koristila nije bila prikladna, jer je za većinu vrsta proizvoda, kako je navedeno u uvodnim izjavama 48. i 49. Privremene uredbe, uobičajena vrijednost bila izračunana na temelju troškova proizvodnje turskog proizvođača. Ovaj je proizvođač izvoznik tvrdio da je tu uobičajenu vrijednost za navedene vrste proizvoda koje izvoze kineski izvoznici trebalo temeljiti na trošku proizvodnje kineskih izvoznika.

(29)

Napominje se da osnovna Uredba u članku 2. stavku 7. točki (a) izričito predviđa da se uobičajena vrijednost mora utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti zemlje s tržišnom ekonomijom. Činjenica da je uobičajena vrijednost utvrđena na temelju izračunanih vrijednosti ne dopušta zaključak da su korištene vrijednosti bile neprikladne. Napominje se da, budući da predmetnom izvozniku nije odobrena primjena MET-a, njegovi troškovi povezani s izvezenim modelima smatrali su se nepouzdanima. Svrha odabira analogne zemlje jest utvrditi pouzdane troškove i cijene na temelju informacija prikupljenih u prikladnoj analognoj zemlji. S obzirom da je utvrđeno da je Turska prikladni odabir, nije bilo osnove smatrati troškove povezane s dotičnim proizvodom nepouzdanima ili neprikladnima.

(30)

Dotični proizvođač izvoznik nije iznio određene razloge (osim onih navedenih u uvodnoj izjavi 25.) o neprikladnosti odabira analogne zemlje, a posebno na kojoj se osnovi smatralo da vrste proizvoda koje proizvodi i prodaje taj proizvođač izvoznik i one koje proizvodi proizvođač u analognoj zemlji nisu usporedivi. Ove tvrdnje je, stoga, trebalo odbaciti.

(31)

U nedostatku drugih komentara o metodi izračuna uobičajene vrijednosti potvrđuju se privremeni zaključci opisani u uvodnim izjavama od 46. do 50. Privremene uredbe.

4.3.   Izvozna cijena

(41)

Proizvođač izvoznik naveden u uvodnoj izjavi 52. Privremene uredbe koji je izvozio za prodaju preko svojeg povezanog uvoznika u Zajednici, tvrdio je da je kod izračuna izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe trebala biti korištena stvarna dobit koju je ostvario povezani uvoznik ponovnom prodajom PSC žica i žica u strukovima u Zajednici.

(33)

Napominje se da se prodajne cijene između povezanih strana smatraju nepouzdanima zbog odnosa između kupca i prodavatelja. Dakle, profitnu maržu od ponovne prodaje također treba smatrati nepouzdanom. Proizvođač izvoznik nije dostavio suprotni dokaz o pouzdanosti profitne marže njegovog povezanog uvoznika. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(34)

Napominje se da proizvođaču izvozniku navedenom u uvodnoj izjavi 32. nije odobren IT zbog razloga utvrđenih u uvodnoj izjavi 22. i uvodnoj izjavi 23., a budući da je njegova dampinška marža stoga utvrđena na osnovi metodologije opisane u uvodnoj izjavi 41., pitanje primijenjene metodologije pri određivanju izvozne cijene tog proizvođača izvoznika postalo je nebitno.

(35)

Vezano za jednog od proizvođača izvoznika kojemu je odobrena primjena IT-a, industrija Zajednice dovela je u pitanje pouzdanost njegove izvozne cijene koju je prijavio. Tvrdilo se da mala količina izvezena tijekom RIP-a, kao i posebne okolnosti (posebno činjenica da izvezeni proizvod nije imao potrebnu potvrdu o homologaciji), upućuju na vezu između uvoznika i proizvođača izvoznika te da bi se, stoga, odnosna izvozna cijena trebala zanemariti. Međutim, industrija Zajednice nije mogla dostaviti dokaz kojim bi potkrijepila svoju tvrdnju. Daljnji ispitni postupak nije otkrio vezu između proizvođača izvoznika i nepovezanog uvoznika. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(27)

U nedostatku drugih komentara o određivanju izvozne cijene, potvrđuju se privremeni zaključci opisani u uvodnoj izjavi 51. Privremene uredbe.

4.4.   Usporedba

(37)

U nedostatku drugih komentara o usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene potvrđuju se privremeni zaključci opisani u uvodnoj izjavi 53. i uvodnoj izjavi 54. Privremene uredbe.

5.   DAMPINŠKE MARŽE

5.1.   Proizvođači koji surađuju i kojima je odobrena primjena IT-a

(38)

Za trgovačka društva kojima je odobrena primjena IT-a, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom, kako je predviđeno člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(39)

Konačna ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno, iznosi:

Trgovačko društvo

Konačna dampinška marža

Kiswire Qingdao, Ltd, Qingdao

26,8 %

Ossen MaanShan Steel Wire and Cable Co. Ltd, Maanshan, i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd, Jiujiang

49,8 %

5.2.   Ostali proizvođači izvoznici.

(40)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 57. Privremene uredbe, razina suradnje bila je niska.

(41)

Smatralo se prikladnim odrediti, stoga, damping na području cijele zemlje na osnovu podataka koje su dala trgovačka društva kojima nije odobrena primjena ni MET-a niti IT-a.

(42)

Na osnovu toga je razina dampinga na području cijele zemlje za sve proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena individualnog tretmana utvrđena na 50,0 % cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjeno.

6.   ŠTETA

6.1.   Proizvodnja Zajednice i definicija industrije Zajednice

(43)

U izostanku komentara o proizvodnji i definiciji industrije Zajednice potvrđuje se uvodna izjava 60. i uvodna izjava 63. Privremene uredbe.

6.2.   Potrošnja u Zajednici

(44)

U izostanku komentara o potrošnji u Zajednici potvrđuju se uvodne izjave od 64. do 66. Privremene uredbe.

6.3.   Uvoz u Zajednicu iz NRK-a

(45)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je prosječna cijena kineskih proizvoda slična prosječnoj cijeni industrije Zajednice. S tim u vezi, nalazi Komisije koji su se temeljili na podacima Eurostata o cijenama uvoza iz NRK-a i provjerenim podacima o industriji Zajednice pokazali su da ova izjava nije točna. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(46)

U nedostatku drugih komentara s time u vezi, potvrđuju se uvodne izjave od 67. do 70. Privremene uredbe.

6.4.   Stanje industrije Zajednice

(47)

Jedan korisnik tvrdio je da su prosječne cijene industrije Zajednice u 2004. i 2005. bile više od cijena prikazanih u privremenoj Uredbi te da su, stoga, netočne. Vezano za ovu tvrdnju treba napomenuti da su dosadašnji nalazi rezultat ispitnog postupka na razini EU, a ne na regionalnoj razini ili na razini zemlje. Budući da zainteresirana strana nije dostavila dokaz u vezi s ovom tvrdnjom, tu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(48)

U izostanku drugih komentara o stanju industrije Zajednice potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 71. do 91. Privremene uredbe prema kojima je industrija Zajednice pretrpjela materijalnu štetu.

7.   UZROČNOST

7.1.   Učinci dampinškog uvoza

(49)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da tržišni udio kineskog uvoza nije bio dovoljan kako bi prouzročio štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice. Kako je jasno prikazano u uvodnoj izjavi 93. Privremene uredbe, masovno povećanje od 2 106 % opsega dampinškog uvoza između 2004. i RIP-a i odnosno povećanje tržišnog udjela tog uvoza s 0,4 % u 2004. na 8,2 % u RIP-u na tržištu Zajednice, kao i smanjenje cijena od 18 % utvrđeno tijekom RIP-a, vremenski su se podudarali s pogoršanjem stanja gospodarstva industrije Zajednice.

(50)

Usto, povećanje troška glavne sirovine, to jest, žičane šipke, koji čini 75 % troškova proizvodnje, trebali su utjecati na sve operatore na tržištu. Međutim, prosječna kineska cijena žičane šipke smanjila se za 45 % između 2004. i RIP-a. Zaključuje se, stoga, da je pritisak koji je vršio dampinški uvoz čiji su se opseg i tržišni udio povećali 2006. na dalje, odigrao odlučujuću ulogu u šteti koju je pretrpjela industrija Zajednice. Ova tvrdnja se, stoga, odbacuje.

(51)

Na temelju navedenog potvrđuju se nalazi i zaključci iz uvodnih izjava od 92. do 94. Privremene uredbe.

7.2.   Učinci ostalih čimbenika

(52)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je šteta koju je pretrpjela industrija Zajednice prouzročena uvozom iz drugih trećih zemalja. Kako je prikazano u uvodnoj izjavi 95. i uvodnoj izjavi 96. Privremene uredbe, opseg uvoza iz drugih trećih zemalja povećao se za 112 % od 2004. do kraja RIP-a. Međutim, prosječne cijene tog uvoza bile su puno više od cijena kineskih proizvođača izvoznika pa i onih industrije Zajednice. Dakle, ne može se smatrati da su doprinijele materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrije Zajednice.

(53)

Za druge dvije treće zemlje koje imaju zajednički tržišni udio od 2,5 % utvrđeno je da su njihove cijene niže od uvoznih cijena dotičnog proizvoda iz NRK-a. Međutim, s obzirom na relativno mali opseg uključenog uvoza, to se ne može se smatrati dovoljnim za prekidanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(54)

Na temelju navedenog potvrđuju se nalazi i zaključci iz uvodne izjave 95. i uvodne izjave 96. Privremene uredbe.

7.3   Realizacija izvoza industrije Zajednice iz uzorka

(55)

Neke zainteresirane stranke tvrdile su da je štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice prouzročio izvoz po cijenama nižim od troškova proizvodnje. Izvoz u zemlje izvan Zajednice činio je samo oko 14 % ukupne prodaje istovjetnog proizvoda industrije Zajednice u RIP-u. Taj se izvoz povećao za oko 16 % između 2004. i RIP-a. Međutim, jedinična izvozna prodajna cijena proizvođača Zajednice smanjila sa za 8 %, s 715 EUR po toni u 2004. na 660 EUR po toni u RIP-u. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 98. Privremene uredbe, ne može se pretpostaviti da se ta prodaja vršila po cijenama nižima od troška proizvodnje. Razlog tome su znatne razlike u troškovima i cijenama trgovačkih društava i tijekom vremena. Izvozna cijena smanjila se zbog pritiska kineskog uvoza ozbiljnim rušenjem cijena i na glavnim izvoznim tržištima industrije Zajednice.

(56)

Na temelju navedenog potvrđuju se nalazi i zaključci iz uvodnih izjava od 97. do 99. Privremene uredbe.

(57)

U izostanku komentara o povećanju troškova proizvodnje i konkurenciji drugih proizvođača iz Zajednice potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 100. do 102. Privremene uredbe.

7.4.   Zaključak o uzročnosti

(58)

S obzirom na gornju analizu koja je ispravno razlučila i razdvojila učinke svih ostalih poznatih čimbenika na stanje industrije Zajednice od štetnih učinaka dampinškog uvoza, potvrđuje se da ti ostali čimbenici ne utječu na nalaz da se procijenjena materijalna šteta mora pripisati dampinškom uvozu.

(59)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da je dampinški uvoz PSC žica i žica u strukovima podrijetlom iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(60)

U nedostatku drugih komentara u tom pogledu, potvrđuju se zaključci iz uvodne izjave 103. i uvodne izjave 104. Privremene uredbe.

8.   INTERES ZAJEDNICE

8.1.   Interes industrije Zajednice i drugih proizvođača iz Zajednice

(61)

U nedostatku drugih komentara o interesima industrije Zajednice i interesima drugih proizvođača, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 105. do 111. Privremene uredbe.

8.2.   Interes uvoznika

(62)

Jedna zainteresirana strana koja uvozi PSC žice i žice u strukovima iz NRK-a navela je da bi uvođenje antidampinških mjera moglo imati ozbiljne učinke na situaciju uvoznika, budući da ne bi mogli prebaciti povećanje cijene na svoje kupce.

(63)

Ispitni postupak otkrio je da je profitna marža uvoznika za dotični proizvod bila relativno visoka. Osim toga, mali omjer troškova dotičnog proizvoda u ukupnim troškovima njihovih kupaca trebao bi omogućiti uvoznicima da prebace povećanja cijene na kupce. Usto, uvjeti njihovih ugovora s dobavljačima nisu takvi da bi spriječili uvoznike da promijene izvor nabave dotičnog proizvoda prelaskom na trgovačka društva s niskim pristojbama ili bez pristojbe ili na druge zemlje dobavljače kao što su Tajland i Južna Afrika. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(64)

U nedostatku drugih komentara s time u vezi, potvrđuju se nalazi utvrđeni u uvodnim izjavama od 112. do 114. Privremene uredbe.

8.3.   Interes korisnika

(65)

Neke zainteresirane strane navele su da bi uvođenje antidampinških mjera moglo imati ozbiljne učinke na situaciju korisnika PSC žice i žice u strukovima, budući da ne bi mogli prebaciti povećanje cijene na svoje kupce.

(66)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 4. i uvodnoj izjavi 5., mogući učinak mjera na situaciju industrija korisnika dalje je ispitan nakon uvođenja privremenih mjera, provedbom dodatnih istražnih postupaka na licu mjesta u prostorijama četiriju korisnika. Svi su ti korisnici bili posrednici koji proizvode i dobavljaju betonske elemente za armiranje betona, ovjesne elemente i ovjesne mostove.

(67)

Nalazi Komisije pokazali su da je za najreprezentativnijeg posjećenog korisnika, i za većinu zahtjeva, dotični proizvod predstavljao samo 5 % njegovog ukupnog troška proizvodnje. Međutim, u prosjeku, omjer za korisnike može dostići i 13 %. Utjecaj antidampinške pristojbe na njihove troškove procijenjen je na između 0 i 6 %. Neovisno o tome, a u vezi s njihovim krajnjim kupcima (uglavnom građevinske tvrtke), utjecaj pristojbe bit će minimalan i u svakom slučaju niži od 1 % njihovog ukupnog troška proizvodnje. Posljedično tome, oni ne bi trebali imati mnogo poteškoća s prebacivanjem pristojbe na svoje kupce. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(68)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da će uvođenje antidampinških mjera dovesti do nestašice PSC žice i žice u strukovima u Ujedinjenoj Kraljevini (UK) zbog oslanjanja tržišta UK-a na uvoz. S time u vezi treba imati na umu da su dosadašnji nalazi utvrđeni na razini EU-a, a ne na regionalnoj razini ili razini zemlje. Međutim, ako pogledamo samo tržište UK-a, nalazi pokazuju da proizvođači iz UK-a koji su uključeni u istragu imaju veliki rezervni kapacitet za opskrbu tržišta. Štoviše, industrija Zajednica kao cjelina ima dovoljan rezervni kapacitet za opskrbu ukupne potrošnje EU-a. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(69)

Neke su zainteresirane strane navele da u industriji Zajednice postoji kartel PSC žice i žice u strukovima. S time u vezi napominje se da je Komisija u listopadu 2008. izdala prijedlog mjera i rokova nekolicini trgovačkih društava koja posluju u području dobave čelika za prednaprezanje. Međutim, Komisija još uvijek nije donijela konačnu odluku po tom pitanju. Slanje prijedloga mjera i rokova, naime, ne dovodi u pitanje konačan ishod postupka. Ako se pokaže da je postoji kartel na tržištu Zajednice, mjere se prema potrebi mogu revidirati.

(70)

U nedostatku drugih komentara konkretno s time u vezi, potvrđuju se nalazi utvrđeni u uvodnim izjavama od 115. do 117. Privremene uredbe.

8.4.   Zaključak o interesu Zajednice

(119)

S obzirom na rezultate daljnjeg ispitnog postupka o aspektima interesa Zajednice potvrđuju se nalazi sadržani u uvodnoj izjavi 118. Privremene uredbe.

9.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

9.1.   Razina uklanjanja štete

(72)

Nekoliko zainteresiranih stranaka osporilo je privremeni nalaz da bi profitna marža od 8,5 % bila profitna marža koju bi razumno mogla ostvariti industrija te vrste u sektoru pod normalnim uvjetima tržišnog natjecanja.

(73)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da se profitabilnost iz 2005. ne bi trebala uzimati u obzir pri izračunu profitne marže industrije Zajednice, budući da je godina bila iznimno uspješna za sektor. Pokazalo se da je to istina pa je tvrdnja, stoga, prihvaćena. Posljedično, za izračun razine uklanjanja štete korištena je profitna marža od 6,2 % kako je dostignuta 2004. u vrijeme kada količine uvoza iz NRK-a nisu bile znatne i kada su cijene bile više od cijena IZ-a.

(74)

Potrebno povećanje cijene zatim je određeno na temelju usporedbe ponderiranog prosjeka uvozne cijene, kako je utvrđeno za izračunavanje sniženja cijena, s neštetnom cijenom proizvoda koje je IZ prodao na tržištu Zajednice. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF.

(75)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da bi ponderiranu prosječnu maržu prodaje ispod cijene trebalo izračunati korištenjem kao pondera količina svake vrste proizvoda koju je prodala industrija Zajednice. Uobičajena praksa je koristiti CIF vrijednost izvoza svake vrste proizvoda kao pondera za izračun ponderirane prosječne marže prodaje ispod cijene. Razlog za ovaj izračun jest da bi pristojba tako izračunana, da se primjeni na prodaju trgovačkog društva tijekom RIP-a, iznosila nula prodaje ispod cijene, to jest, neštetnu cijenu. To ne bi bio slučaj da se količina svake vrste proizvoda koju je prodala industrija Zajednica koristila kao ponder, kako se tvrdilo.

(76)

Razina uklanjanja štete jednog od kineskih proizvođača izvoznika kojemu je odobrena primjena IT-a navedena u uvodnoj izjavi 24., ponovno je izračunana nastavno na administrativnu pogrešku u privremenom određivanju. Posljedično, razina uklanjanja štete iznosila je manje od 2 %, što se smatralo de minimis. Dakle, ne bi trebalo uvesti pristojbu u vezi s uvozom dotičnog proizvoda koji proizvodi to trgovačko društvo.

(77)

U nedostatku drugih komentara o razini uklanjanja štete potvrđuju se uvodne izjave od 119. do 122. Privremene uredbe.

(78)

Razina uklanjanja štete na području cijele zemlje ponovno je izračunana na temelju podataka koje su dostavila društva kojima nije odobrena primjena ni MET-a niti IT-a.

9.2.   Oblik i razina carina

(79)

S obzirom na gore navedeno i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini dovoljnoj za uklanjanje štete prouzročene dampinškim uvozom bez prekoračenja utvrđene dampinške marže.

(80)

Stope konačnih pristojbi konačno se određuju kako slijedi:

Trgovačko društvo

Dampinška marža

Marža uklanjanja štete

Stopa konačne antidampinške pristojbe

Kiswire Qingdao, Ltd, Qingdao

26,8 %

0 %

0 %

Ossen MaanShan Steel Wire i Cable Co. Ltd, Maanshan, i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd, Jiujiang

49,8 %

31,1 %

31,1 %

Sva ostala trgovačka društva

50,0 %

46,2 %

46,2 %

(81)

Individualne stope antidampinške pristojbe za trgovačka društva koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope carina (za razliku od carine koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se tako isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje i koje proizvode navedena trgovačka društva. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(82)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena ove individualne stope antidampinške pristojbe za trgovačko društvo (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (3) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojbi.

9.3.   Konačna naplata privremenih pristojbi

(83)

U pogledu visine utvrđenih dampinških marži i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih pristojbi, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom koja je uvedena privremenom Uredbom. Ako su konačne pristojbe niže od privremenih pristojbi, oslobađaju se iznosi privremeno osigurani više od konačne stope antidampinških pristojbi. Ako su konačne pristojbe više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi osigurani na razini privremenih pristojbi. Privremeno osigurane iznose za proizvode izuzete iz područja primjene proizvoda treba osloboditi u skladu s uvodnom izjavom 9.

9.4.   Posebno praćenje

(84)

Kako bi se rizik izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću razinu zbog velike razlike u carinskim stopama među proizvođačima izvoznicima, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere uključuju sljedeće:

(85)

Dostavljanje carinskim tijelima država članica valjanog računa koji mora biti u skladu sa zahtjevima propisanima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve ostale izvoznike.

(86)

Dođe li do značajnog povećanja opsega uvoza trgovačkih društava koja ostvaruju pogodnosti od niskih individualnih stopa pristojbe nakon uvođenja antidampinških mjera, može se smatrati da sam porast opsega predstavlja promjenu u modelu trgovanja zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Taj ispitni postupak može, inter alia, ispitivati potrebu za ukidanjem individualnih stopa pristojbe te posljedično uvođenje pristojbe na cijelo područje zemlje.

10.   PREUZIMANJE OBVEZA

(87)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških mjera, jedan od proizvođača izvoznika kojem ju odobrena primjena individualnog tretmana ponudio je preuzimanje obveza u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(88)

Ta je ponuda ispitana i utvrdilo se da su tijekom RIP-a cijene proizvoda iznimno varirale, to jest, razlika između najniže i najviše prodajne cijene EU-u za istu kategoriju proizvoda varirala je i za 46 % u slučaju spomenutog trgovačkog društva. Štoviše, znatne promjene u cijeni utvrđene su kod prodajnih cijena industrije Zajednice tijekom razmatranog razdoblja. Proizvod, stoga, nije primjeren za preuzimanje obveza s naslova fiksne cijene. Trgovačko društvo predložilo je da bi se najniža cijena trebala indeksirati na temelju razvoja cijene sirovine, posebno žičane šipke. Međutim, u izostanku javno raspoloživih informacija o cijeni sirovine korištene za dotični proizvod i s obzirom na suprotan trend cijena usporedive sirovine, posebno kvalitete mreže od žičanih šipki, nije se mogla uspostaviti veza između prodajne cijene gotovog proizvoda u zajednici i glavne sirovine. Zbog toga se ponuda prihvaćanja obveze smatra nepraktičnom u smislu članka 8. stavka 3. Osnovne uredbe, budući da ne bi uklonila štetni učinak utvrđenog dampinga.

(89)

Štoviše, postoje brojne različite vrste dotičnog proizvoda. Kako bi omogućilo zatražene podatke u okviru istražnog postupka, trgovačko društvo je pojednostavilo kriterije klasifikacije proizvoda i odvojilo broj proizvedenih i prodanih vrsta proizvoda. To, međutim, ne mijenja činjenicu da je trgovačko društvo proizvelo i prodalo nekoliko vrsta žica i žica u strukovima EU-u tijekom RIP-a. Kako bi se ograničio rizik kompenzacije među različitim vrstama proizvoda, trgovačko društvo ponudilo je da će poštovati tri najniže uvozne cijene, jedno za PSC žice i dvije za žice u strukovima, ovisno o promjeru. Međutim, s obzirom na razloge opisane u uvodnoj izjavi 88., preuzimanje obveza koje je ponudio dotični proizvođač izvoznik nije se moglo prihvatiti.

11.   PROMJENA NAZIVA

(90)

Nakon RIP-a i tijekom ovog ispitnog postupka, jedan od dotičnih proizvođača izvoznika, grupacija dvaju povezanih trgovačkih društava, točnije Ossen MaanShan Steel Wire and Cable Co. Ltd, Maanshan, i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd, Jiujiang, promijenio je naziv u Ossen Innovation Materials Co. Joint Stock Company Ltd, Maanshan, i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd, Jiujiang.

(91)

Promjena ne povlači za sobom bitne promjene koje bi mogle utjecati na nalaze ovog ispitnog postupka pa je, stoga, zaključeno da su konačni nalazi u vezi s Ossen MaanShan Steel Wire and Cable Co. Ltd, Maanshan, i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd, Jiujiang, primjenjivi na Ossen Innovation Materials Co. Joint Stock Company Ltd, Maanshan, i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd, Jiujiang,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz neprekrivene ili neprevučene žice od nelegiranog čelika, žice od nelegiranog čelika, pocinčane ili prevučene s cinkom, i žice u strukovima od nelegiranog čelika, bilo neprekrivene ili prevučene, s više od 18 žica, s masenim udjelom ugljika od 0,6 % ili više, najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 3 mm, koje su obuhvaćene oznakama KN ex 7217 10 90, ex 7217 20 90, ex 7312 10 61, ex 7312 10 65 i ex 7312 10 69 (oznake TARIC 7217109010, 7217209010, 7312106111, 7312106191, 7312106511, 7312106591, 7312106911 i 7312106991), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carine, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, je sljedeća:

Trgovačko društvo

Antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Kiswire Qingdao, Ltd, Qingdao

0 %

A899

Ossen Innovation Materials Co. Ltd, Maanshan, i Ossen Jiujiang Steel Wire Cable Co. Ltd, Jiujiang

31,1 %

A952

Sva ostala trgovačka društva

46,2 %

A999

3.   Primjena individualnih stopa pristojbe utvrđenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. uvjetuje se dostavljanjem carinskim tijelima država članica valjanog računa koji mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u Prilogu. U slučaju da račun nije dostavljen, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala trgovačka društva.

4.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama prema Uredbi Komisije (EZ) br. 1129/2008 od 14. studenoga 2008. na uvoz određenih žica i žica u strukovima od nelegiranog čelika za prednaprezanje i naknadno naprezanje („PSC žice i žice u strukovima”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), konačno se naplaćuju. Oslobađaju se privremeno osigurani iznosi za robe koje nisu uključene u članak 1. stavak 1.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. svibnja 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

M. KALOUSEK


(1)  SL L 56, 6.3.1996., str. 1.

(2)  SL L 306, 15.11.2008., str. 5.

(3)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Office N-105 4/92, 1049 Brussels, Belgium.


PRILOG

Deklaracija koju potpisuje službena osoba trgovačkog društva mora u sljedećem obliku biti navedena na važećoj trgovačkoj fakturi iz članka 1. stavka 3.:

1.

1. Ime i funkcija službene osobe trgovačkog društva koje je izdalo fakturu.

2.

Sljedeća izjava:

„Ja, niže potpisani, potvrđujem da je [opseg] PSC žica i žica u strukovima koji se prodaje za izvoz u Europsku zajednicu, obuhvaćen ovom fakturom, proizveo (naziv trgovačkog društva i registrirano sjedište) (dodatna oznaka TARIC) u (dotična zemlja). Izjavljujem da su podaci u ovoj fakturi potpuni i ispravni.

Datum i potpis”


Top