Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32007R1234

Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u)

OJ L 299, 16.11.2007, p. 1–149 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 03 Volume 009 P. 61 - 209

No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2013; stavljeno izvan snage 32013R1308 . Latest consolidated version: 01/07/2013

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2007/1234/oj

03/Sv. 009

HR

Službeni list Europske unije

61


32007R1234


L 299/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.10.2007.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1234/2007

od 22. listopada 2007.

o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 36. i članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

Funkcioniranje i razvoj zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda trebalo bi biti popraćeno utvrđivanjem zajedničke poljoprivredne politike (u daljnjem tekstu: ZPP), koja naročito uključuje zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta (u daljnjem tekstu: ZOT) koja prema članku 34. Ugovora može poprimati različite oblike ovisno o vrsti proizvoda.

(2)

Od uspostavljanja ZPP-a, Vijeće je donijelo 21 ZOT za svaki proizvod ili skupinu proizvoda, od kojih je svaki uređen posebnom temeljnom uredbom Vijeća:

Uredba Vijeća (EEZ) br. 234/68 od 27. veljače 1968. o osnivanju zajedničke organizacije tržišta za živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće (2),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 827/68 od 28. lipnja 1968. o zajedničkoj organizaciji tržišta određenih proizvoda iz Priloga II. Ugovora (3),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2759/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta svinjetine (4),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2771/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta jaja (5),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2777/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta mesa peradi (6),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2075/92 od 30. lipnja 1992. o zajedničkoj organizaciji tržišta sirovim duhanom (7),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 404/93 od 13. veljače 1993. o zajedničkoj organizaciji tržišta banana (8),

Uredba Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća (9),

Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvoda od prerađenog voća i povrća (10),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1254/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta govedine i teletine (11),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1255/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda (12),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta vina (13),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1673/2000 od 27. srpnja 2000. o zajedničkoj organizaciji tržišta lana i konoplje koji se uzgajaju za proizvodnju vlakana (14),

Uredba Vijeća (EZ) br. 2529/2001 od 19. prosinca 2001. o zajedničkoj organizaciji tržišta ovčetine i kozetine (15),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1784/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (16),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1785/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže (17),

Uredbe Vijeća (EZ) br. 1786/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta osušene krme (18),

Uredba Vijeća (EZ) br. 865/2004 od 29. travnja 2004. o zajedničkoj organizaciji tržišta maslinovog ulja i stolnih maslina (19),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1947/2005 od 23. studenoga 2005. o zajedničkoj organizaciji tržišta sjemena (20),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1952/2005 od 23. studenoga 2005. o zajedničkoj organizaciji tržišta hmelja (21),

Uredba Vijeća (EZ) br. 318/2006 od 20. veljače 2006. o zajedničkoj organizaciji tržišta u sektoru šećera (22).

(3)

Osim toga, Vijeće je donijelo tri uredbe s posebnim pravilima za određene proizvode ali nije uspostavilo ZOT za te proizvode:

Uredba Vijeća (EZ) br. 670/2003 od 8. travnja 2003. o propisivanju posebnih mjera s obzirom na tržište etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla (23),

Uredba Vijeća (EZ) br. 797/2004 od 26. travnja 2004. o mjerama za poboljšanje općih uvjeta proizvodnje i prodaje pčelarskih proizvoda (24),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1544/2006 od 5. listopada 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poticanje uzgoja dudovog svilca (25).

(4)

Gore navedene uredbe (u daljnjem tekstu temeljne uredbe) često su popraćene cijelim nizom dodatnih uredbi Vijeća. Većina temeljnih uredbi ima istu strukturu i brojne zajedničke odredbe. To se naročito odnosi na pravila o trgovini s trećim zemljama i opće odredbe, ali u određenoj mjeri i na pravila koja se tiču unutarnjeg tržišta. Temeljne uredbe često sadrže različita rješenja za iste ili slične probleme.

(5)

Zajednica već neko vrijeme radi na pojednostavnjenju regulatornog okruženja ZPP-a. Shodno tomu, uspostavljen je horizontalni pravni okvir za sva izravna plaćanja u kojem se cijeli niz sustava potpore objedinio u sustav jedinstvenog plaćanja donošenjem Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (26). Ovakav bi pristup trebalo primijeniti i na temeljne uredbe. U vezi s tim, pravila koja one sadržavaju trebalo bi objediniti u jedan pravni okvir te, gdje je to moguće, sektorske pristupe zamijeniti horizontalnim.

(6)

U svjetlu gore navedenoga, temeljne uredbe trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti jednom jedinstvenom uredbom.

(7)

Pojednostavljenje ne bi smjelo dovesti u pitanje političke odluke koje su proteklih godina bile donesene u području ZPP-a. Ova bi Uredba stoga trebala, u biti, predstavljati tehničko pojednostavnjenje. Stoga se njome ne bi smjeli staviti izvan snage ili promijeniti postojeći instrumenti, osim ako su u međuvremenu zastarjeli, postali suvišni ili su po samoj svojoj prirodi takvi da se njima ne bi trebalo baviti Vijeće, niti bi se njome trebali predvidjeti novi instrumenti ili mjere.

(8)

U tom kontekstu, ova Uredba ne bi smjela uključivati one dijelove ZOT-ova koji su predmet reforme politike. To vrijedi za većinu dijelova sektora voća i povrća, prerađevina voća i povrća te vina. Odredbe uredbi (EZ) br. 2200/96, (EZ) br. 2201/96 i (EZ) br. 1493/1999 trebalo bi stoga uključiti u ovu Uredbu jedino ako one same nisu predmet reformi politike. Materijalne odredbe tih ZOT-ova trebalo bi uključiti tek onda kada se donesu odgovarajuće reforme.

(9)

ZOT-ovi za žitarice, rižu, šećer, osušenu krmu, sjeme, maslinovo ulje i stolne masline, lan i konoplju, banane, mlijeko i mliječne proizvode te dudov svilac predviđaju tržišne godine koje su uglavnom prilagođene biološkom proizvodnom ciklusu svakog od tih proizvoda. U ovu bi Uredbu stoga trebalo uključiti tržišne godine kako su utvrđene u tim sektorima.

(10)

Kako bi se stabilizirala tržišta i osigurao primjeren životni standard poljoprivredne zajednice, razvijen je diferencirani sustav cjenovnih potpora za različite sektore, usporedno s uvođenjem sustava izravne potpore, uzimajući u obzir različite potrebe u svakom od tih sektora s jedne strane, te međusobnu ovisnost različitih sektora s druge strane. Te su mjere u obliku javne intervencije ili plaćanja potpore privatnom skladištenju proizvoda sektora žitarica, riže, šećera, maslinovog ulja i stolnih maslina, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog mesa te ovčjeg i kozjeg mesa. S obzirom na ciljeve ove Uredbe, trebalo bi zadržati mjere cjenovne potpore ako su one predviđene u instrumentima razvijenim u prošlosti, ne unoseći supstancijalne promjene u odnosu na prijašnje pravno stanje.

(11)

Za odredbe kojima se uređuju te mjere trebalo bi radi jasnoće i preglednosti predvidjeti zajedničku strukturu, ali pri tom zadržati politiku koja se provodi u pojedinom sektoru. U tu svrhu treba razlikovati referentne cijene i interventne cijene.

(12)

ZOT-ovi za žitarice, govedinu i teletinu te mlijeko i mliječne proizvode sadržavali su odredbe prema kojima Vijeće, postupajući u skladu s postupkom iz članka 37. stavka 2. Ugovora, može promijeniti razine cijena. Zbog osjetljivosti sustava cijena trebalo bi jasno navesti da mogućnost mijenjanja razina cijena u skladu s člankom 37. stavkom 2. postoji u svim sektorima koji su obuhvaćeni ovom Uredbom.

(13)

Osim toga, ZOT za šećer predviđao je mogućnost preispitivanja standardnih kakvoća šećera, kako je pobliže određeno Uredbom (EZ) br. 318/2006, kako bi se posebno uzeli u obzir komercijalni zahtjevi i razvoj na području tehničkih analiza. Tom je uredbom stoga bila predviđena ovlast Komisije da izmjenjuje odgovarajući Prilog. Posebno je potrebno zadržati tu mogućnost kako bi Komisija mogla brzo djelovati u slučaju potrebe.

(14)

Kako bi se osigurali pouzdani podaci o cijenama šećera na tržištu Zajednice, u ovu bi uredbu trebalo uvrstiti sustav izvješćivanja o cijenama koji je predviđen ZOT-om za šećer i na temelju njega bi se trebale određivati razine tržišnih cijena za bijeli šećer.

(15)

Kako bi se spriječilo da sustav intervencija za žitarice, rižu, maslac i obrano mlijeko u prahu sam po sebi postane isključivi način plasmana, trebalo bi zadržati mogućnost da se javne intervencije smiju započeti samo tijekom određenih razdoblja u godini. Što se tiče proizvoda od govedine i teletine, svinjskog mesa te maslaca, početak i završetak javne intervencije trebao bi ovisiti o razinama tržišnih cijena u određenom razdoblju. Što se tiče kukuruza, riže i šećera, trebalo bi zadržati ograničenje koje se odnosi na maksimalne količine koje se mogu otkupiti u okviru javne intervencije. Što se tiče maslaca i obranog mlijeka u prahu, trebalo zadržati ovlast Komisije da suspendira uobičajeni otkup onog trenutka kada se postigne određena količina ili da ga zamijeni otkupom po raspisanom natječaju.

(16)

Cijena po kojoj bi trebalo izvršiti otkup u okviru javne intervencije, u prošlosti je bila snižavana ZOT-ovima za žitarice, rižu te govedinu i teletinu i određivala se usporedo s uvođenjem sustava izravne potpore u tim sektorima. Potpora u okviru tih sustava s jedne strane i interventne cijene s druge strane zato su usko povezane. Za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, ta se cijena utvrđivala kako bi se poticala potrošnja dotičnih proizvoda i poboljšala njihova konkurentnost. U sektoru riže i sektoru šećera, cijene su se utvrđivale kako bi se pridonijelo stabilizaciji tržišta u slučajevima kada tržišna cijena u određenoj tržišnoj godini padne ispod referentne cijene utvrđene za sljedeću tržišnu godinu. Te načelne odluke Vijeća i dalje su na snazi.

(17)

Kao i prijašnjim ZOT-ovima, i ovom bi se Uredbom trebala predvidjeti mogućnost prodaje proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije. Te bi mjere trebalo poduzimati na način kojim se izbjegavaju poremećaji na tržištu te osigurava jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima.

(18)

Zahvaljujući interventnim zalihama različitih poljoprivrednih proizvoda, Zajednica ima mogućnost značajno pridonijeti dobrobiti svojih najugroženijih građana. U interesu je Zajednice da uvođenjem odgovarajućih mjera tu mogućnost koristi trajno, sve dok se zalihe ne vrate na uobičajenu razinu. U tom smislu, Uredba Vijeća (EEZ) br. 3730/87 od 10. prosinca 1987. o utvrđivanju općih pravila za opskrbu određenih organizacija hranom iz interventnih zaliha u svrhu podjele najugroženijim osobama u Zajednici (27) do sada je predviđala podjelu hrane putem dobrotvornih organizacija. Tu bi važnu socijalnu mjeru, koja može biti od velikog značaja za najugroženije osobe, trebalo zadržati i ugraditi u okvir ove Uredbe.

(19)

Kako bi se pridonijelo ravnoteži tržišta mlijeka i stabiliziranju tržišnih cijena, ZOT je za mlijeko i mliječne proizvode predviđao dodjeljivanje potpore privatnom skladištenju vrhnja, određenih proizvoda od maslaca i određenih vrsta sira. Osim toga, Komisija je bila ovlaštena donijeti odluku o dodjeljivanju potpore privatnom skladištenju i nekih drugih vrsta sira te bijelog šećera, određenih vrsta maslinovog ulja i određenih proizvoda sektora govedine i teletine, obranog mlijeka u prahu, svinjskog mesa te ovčjeg i kozjeg mesa. S obzirom na svrhu ove Uredbe, te bi mjere trebalo zadržati.

(20)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1183/2006 od 24. srpnja 2006. o određivanju ljestvice Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda (28), Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1186/90 od 7. svibnja 1990. o proširenju područja primjene ljestvice Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda (29), Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3220/84 od 13. studenoga 1984. o utvrđivanju ljestvice Zajednice za razvrstavanje svinjskih trupova (30) i Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2137/92 od 23. srpnja 1992. o ljestvici Zajednice za klasiranje ovčjih trupova i utvrđivanju standarda kakvoće Zajednice za svježe ili ohlađene ovčje trupove (31), propisane su ljestvice Zajednice za klasiranje trupova u sektorima govedine i teletine, svinjskog mesa te ovčjeg i kozjeg mesa. Ovi su sustavi bitni za bilježenje cijena i primjenu mehanizama intervencije u tim sektorima. Osim toga, njihov je cilj i poboljšanje tržišne transparentnosti. Takve bi sustave klasiranja trupova trebalo zadržati. Njihove ključne elemente trebalo bi stoga ugraditi u ovu Uredbu, te Komisiju istodobno ovlastiti da kroz provedbena pravila regulira određena pitanja koja su više tehničke prirode.

(21)

Ograničenja slobodnog prometa koja proizlaze iz primjene mjera za suzbijanje širenja bolesti životinja mogla bi izazvati poteškoće na tržištu nekih proizvoda u jednoj ili više država članica. Iskustvo pokazuje da se ozbiljni tržišni poremećaji, kao što je značajan pad potrošnje ili cijena, može povezati s gubitkom povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi ili životinja.

(22)

Izvanredne mjere tržišne potpore čiji je cilj popraviti takva stanja, a koje su predviđene ZOT-ovima za govedinu i teletinu, mlijeko i mliječne proizvode, svinjsko meso, ovčje i kozje meso, jaja te meso peradi, trebalo bi stoga uključiti u ovu Uredbu pod istim uvjetima koji su se primjenjivali i do sada. Te bi izvanredne mjere tržišne potpore trebala poduzimati Komisija i one bi trebale biti izravno povezane sa zdravstvenim i veterinarskim mjerama donesenima da se spriječi širenje bolesti ili bi trebale proizlaziti iz tih mjera. One bi se trebale poduzimati na zahtjev država članica kako bi se spriječio ozbiljan poremećaj na dotičnim tržištima.

(23)

Ovom bi Uredbom trebalo zadržati mogućnost da Komisija donosi posebne interventne mjere predviđene ZOT-ovima za žitarice i za rižu, ako se pokaže da je to potrebno, kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja u sektoru žitarica i kako bi se spriječila masovna primjena javne intervencije u nekim regijama Zajednice u sektoru riže ili nadoknadila nestašica neoljuštene riže nakon prirodnih katastrofa.

(24)

Trebalo bi utvrditi minimalnu cijenu za šećernu repu obuhvaćenu kvotom, koja je standardne kakvoće koju treba definirati, kako bi se osigurao primjeren životni standard uzgajivača šećerne repe i šećerne trske u Zajednici.

(25)

Kako bi se osigurala pravedna ravnoteža prava i obveza poduzeća za proizvodnju šećera i uzgajivača šećerne repe, potrebni su posebni instrumenti. Stoga bi trebalo zadržati standardne odredbe koje uređuju sporazume unutar sektora, a koje su do sada bile sadržane u ZOT-u za šećer.

(26)

Zbog raznolikih prirodnih, gospodarskih i tehničkih okolnosti teško je predvidjeti jedinstvene uvjete otkupa šećerne repe koji vrijede u cijeloj Zajednici. Unutar ovog sektora već postoje sporazumi između udruženja uzgajivača šećerne repe i poduzeća za proizvodnju šećera. Stoga bi se okvirnim odredbama trebala odrediti samo minimalna jamstva koja zahtijevaju uzgajivači šećerne repe i industrija šećera kako bi se trgovina šećerom mogla nesmetano odvijati, uz mogućnost odstupanja od nekih pravila u okviru sporazuma sklopljenih unutar sektora. Podrobniji uvjeti do sada su bili utvrđeni u okviru ZOT-a za šećer, i to u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 318/2006. Zbog pretežno tehničke prirode tih uvjeta, primjerenije je da se ta pitanja rješavaju na razini Komisije.

(27)

U ovu bi Uredbu trebalo uključiti pristojbu za proizvodnju koja je ZOT-om za šećer predviđena kako bi se pridonijelo financiranju troškova nastalih u okviru ZOT-a.

(28)

Da bi se strukturna ravnoteža tržišta šećera održala na cjenovnoj razini blizu referentne cijene, Komisiji bi trebalo ostaviti mogućnost donošenja odluke o povlačenju šećera s tržišta sve dotle dok se ponovo ne uspostavi tržišna ravnoteža.

(29)

ZOT-ovima za živo bilje, govedinu i teletinu, svinjsko meso, ovčje i kozje meso, jaja i meso peradi, predviđena je mogućnost donošenja određenih mjera za lakšu prilagodbu ponude zahtjevima tržišta. Tim se mjerama može pridonijeti stabilizaciji tržišta i osiguranju primjerenog životnog standarda dotičnog poljoprivrednog stanovništva. S obzirom na ciljeve ove Uredbe, tu bi mogućnost trebalo zadržati. Prema tim odredbama, Vijeće smije donositi opća pravila u vezi s tim mjerama u skladu s postupkom iz članka 37. Ugovora. Ciljevi koji se žele postići tim mjerama jasno su određeni i ograničavaju vrstu mjera koje se mogu donijeti. Nije stoga nužno da Vijeće donosi dodatna opća pravila u tim sektorima te tu mogućnost ne treba više predviđati.

(30)

U sektoru šećera i sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda količinsko ograničenje proizvodnje koje je propisano Uredbom (EZ) br. 318/2006 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 1788/2003 od 29. rujna 2003. o utvrđivanju pristojbe u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda (32), godinama je bilo bitni instrument tržišne politike. Razlozi zbog kojih je Zajednica dosad primjenjivala sustav proizvodnih kvota u oba sektora još uvijek su valjani.

(31)

Kako je ZOT-om za šećer bio predviđen sustav kvota za šećer, odgovarajući sustav u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda dosad je bio reguliran pravnim aktom odvojenim od ZOT-a za mlijeko i mliječne proizvode, i to Uredbom (EZ) br. 1788/2003. S obzirom na ključnu važnost tih sustava i ciljeve ove Uredbe, odgovarajuće odredbe za oba sektora treba ugraditi u ovu Uredbu ne mijenjajući značajno niti same sustave niti načine njihovog djelovanja u usporedbi s prijašnjim pravnim stanjem.

(32)

Sustav kvota za šećer koji predviđa ova Uredba trebao bi stoga biti u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 318/2006, a posebno bi se trebao zadržati pravni status kvota ako, prema sudskoj praksi Suda, sustav kvota predstavlja mehanizam za reguliranje tržišta u sektoru šećera čija je svrha ostvarenje ciljeva koji su od javnog interesa.

(33)

Ovom bi se Uredbom trebalo dati pravo Komisiji da korigira kvote i svede ih na održivu razinu nakon što 2010. istekne fond za restrukturiranje koji je uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 320/2006 od 20. veljače 2006. o utvrđivanju privremenog plana za restrukturiranje industrije šećera u Zajednici (33).

(34)

S obzirom na potrebu da se državama članicama omogući određena sloboda pri strukturnoj prilagodbi prerađivačke industrije te proizvodnje šećerne repe i šećerne trske u razdoblju primjene kvota, državama članicama trebalo bi i dalje dopustiti da u okviru određenih granica mijenjaju kvote poduzeća ne ograničavajući pri tom djelovanje fonda za restrukturiranje kao instrumenta.

(35)

Kako bi se spriječili poremećaji na tržištu šećera izazvani viškom šećera, ZOT za šećer je predviđao mogućnost da Komisija, u skladu s određenim kriterijima, donese odluku o prijenosu prekoračenih količina šećera, izoglukoze ili inulin sirupa u sljedeću tržišnu godinu kako bi se smatrao proizvodnjom unutar kvote u toj tržišnoj godini. Pored toga, on je predviđao da se za određene količine, koje ne ispunjavaju uvjete koji se primjenjuju, obračunava određena pristojba za prekoračene količine kako bi se izbjeglo nagomilavanje tih količina koje ugrožava stanje na tržištu. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(36)

Još uvijek prevladava temeljna svrha sustava kvota za mlijeko, a to je smanjiti neravnotežu između ponude i potražnje na predmetnom tržištu i strukturne viškove do kojih ona dovodi te na taj način postići bolju ravnotežu na tržištu. Trebalo bi stoga i dalje primjenjivati pristojbu za prikupljene ili prodane količine mlijeka namijenjenog izravnoj potrošnji koje premašuju određeni zajamčeni prag. U skladu sa svrhom ove Uredbe, u određenoj je mjeri potrebno terminološki uskladiti sustave kvota za šećer i mlijeko, pri čemu bi trebalo u cijelosti očuvati njihov pravni status quo. Čini se stoga primjerenim uskladiti terminologiju u sektoru mlijeka s onom u sektoru šećera. Izraze „nacionalna referentna količina” i „individualna referentna količina” iz Uredbe (EZ) br. 1788/2003 trebalo bi stoga zamijeniti izrazima „nacionalna kvota” i „individualna kvota”, ne mijenjajući pritom pravni pojam koji se definira.

(37)

U biti, sustav kvota za mlijeko u ovoj Uredbi trebalo bi oblikovati u skladu s Uredbom (EZ) br. 1788/2003. Posebno treba zadržati razliku između isporuke i izravne prodaje te sustav primjenjivati na temelju pojedinačnih reprezentativnih udjela masti i nacionalnog referentnog udjela masti. Poljoprivrednicima bi trebalo dopustiti da pod određenim uvjetima privremeno prenesu svoje individualne kvote. Osim toga, treba zadržati načelo da se pri prodaji, zakupu ili prijenosu nasljeđivanjem poljoprivrednoga gospodarstva, prenese i odgovarajuća kvota na kupca, zakupca ili nasljednika zajedno s odgovarajućim zemljištem, ali isto tako, kako bi se nastavilo restrukturiranje proizvodnje mlijeka i poboljšao okoliš, trebalo bi zadržati i mogućnost izuzeća od načela da su kvote vezane uz poljoprivredno gospodarstvo. U skladu s različitim oblicima prijenosa kvota i uz primjenu objektivnih kriterija, trebalo bi zadržati odredbe kojima se državama članicama dopušta da dio prenesenih količina uvrste u nacionalne rezerve.

(38)

Pristojbu za prekoračene količine trebalo bi utvrditi na razini čiji će učinak biti odvraćajući a države članice trebale bi ju platiti čim se prekorači nacionalna kvota. Država članica trebala bi teret plaćanja podijeliti između proizvođača koji su pridonijeli prekoračenju. Ti bi proizvođači trebali biti dužni platiti državi članici svoj dio ukupne pristojbe zbog same činjenice da su prekoračili količine kojima su raspolagali. Države članice trebale bi platiti Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi (EFJP) pristojbu koja odgovara prekoračenju njihove nacionalne kvote, umanjeno za paušalni iznos od 1 %, kako bi se uzeli u obzir slučajevi stečaja ili konačne nesposobnosti nekih proizvođača da sudjeluju u plaćanju dospjele pristojbe.

(39)

Prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (34), prihod ostvaren primjenom dodatne pristojbe u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda jest „namjenski prihod” koji se mora uplatiti u proračun Zajednice i koji se, pri ponovnom korištenju, mora koristiti isključivo za financiranje izdataka EFJP-a ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Članak 22. Uredbe (EZ) br. 1788/2003, prema kojemu se prihod od pristojbi smatra intervencijom za stabiliziranje poljoprivrednih tržišta i koriste se za za financiranje izdataka u sektoru mlijeka, zastario je i ne treba ga ugraditi u ovu Uredbu.

(40)

Različiti ZOT-ovi predviđaju različite vrste sustava potpore.

(41)

ZOT za osušenu krmu i ZOT za lan i konoplju predviđali su potporu za preradu kao način reguliranja unutarnjeg tržišta u tim sektorima. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(42)

S obzirom na posebnu tržišnu situaciju na području žitarica i krumpirovog škroba, ZOT za žitarice sadržavao je odredbe koje su dopuštale dodjeljivanje proizvodne naknade u slučaju potrebe. Proizvodna naknada trebala bi biti takva da osnovni proizvodi koje koristi određena industrija budu dostupni toj industriji po cijeni nižoj od one koja proizlazi iz primjene zajedničkih cijena. ZOT-om za šećer uvedena je mogućnost dodjeljivanja proizvodne naknade u slučajevima kada se u vezi s proizvodnjom nekih industrijskih, kemijskih ili farmaceutskih proizvoda pojavi potreba za poduzimanjem mjera s ciljem osiguranja određenih proizvoda od šećera. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(43)

Kako bi se pridonijelo ravnoteži tržišta mlijeka i stabilizirale tržišne cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, potrebne su mjere kojima će se osigurati veće mogućnosti prodaje mliječnih proizvoda. ZOT za mlijeko i mliječne proizvode stoga je predviđao dodjeljivanje potpore za stavljanje na tržište određenih mliječnih proizvoda za posebne namjene i odredišta. Osim toga, taj je ZOT predviđao da Zajednica, u svrhu poticanja potrošnje mlijeka među mladima, pokriva dio troškova nastalih u vezi s dodjeljivanjem potpore za isporuku mlijeka djeci u školama. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(44)

Kako bi se odobrene organizacije gospodarskih subjekata potakle na izradu planova i programa rada u svrhu poboljšanja kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina, potrebno je financiranje od strane Zajednice, i to u obliku postotka izravne potpore koji države članice smiju zadržati u skladu s člankom 110.i stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1782/2003. U tom kontekstu, ZOT za maslinovo ulje i stolne masline predviđao je da se potpora Zajednice dodjeljuje u skladu s prioritetnim aktivnostima koje se poduzimaju na temelju tih planova i programa rada. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(45)

Fond Zajednice za duhan, koji se financira određenim odbicima od potpore u tom sektoru, osnovan je Uredbom (EEZ) br. 2075/92 kako bi se provodile različite mjere u tom sektoru. Godina 2007. je zadnja godina u kojoj su odbici od potpore predviđeni Poglavljem 10.c glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003 na raspolaganju Fondu Zajednice za duhan. Iako će financiranje fonda prestati prije stupanja na snagu ove Uredbe, članak 13. Uredbe (EEZ) br. 2075/92 trebalo bi ipak zadržati kako bi služio kao pravna osnova za višegodišnje programe koje može financirati Fond Zajednice za duhan.

(46)

Pčelarstvo, kao sektor poljoprivrede, odlikuje se raznolikošću proizvodnih uvjeta i prinosa te disperzijom i raznolikošću gospodarskih subjekata, kako u fazi proizvodnje tako i u fazi stavljanja na tržište. Osim toga, s obzirom na širenja varooze u nekoliko država članica zadnjih godina i probleme do kojih ta bolest dovodi u proizvodnji meda, Zajednica treba i dalje poduzimati mjere budući da se varooza ne može potpuno iskorijeniti i u borbi protiv nje trebaju se koristiti odobreni proizvodi. Zbog tih okolnosti i s ciljem poboljšanja proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda pčelarstva u Zajednici, svake tri godine trebalo bi izraditi nacionalne programe koji će obuhvaćati tehničku pomoć, nadzor varooze, racionalizaciju sezonskog seljenja pčelinjih zajednica radi ispaše, upravljanje obnovom pčelinjeg fonda u Zajednici te suradnju na istraživačkim programima o pčelarstvu i proizvodima pčelarstva kako bi se poboljšali opći uvjeti proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda pčelarstva. Te bi nacionalne programe trebala dijelom financirati Zajednica.

(47)

Uredbom (EZ) br. 1544/2006, sve nacionalne potpore za dudov svilac zamijenjene su programom potpore Zajednice za uzgoj dudovog svilca koja se dodjeljuje u obliku fiksnog iznosa po uporabljenoj kutiji jajašaca dudovog svilca.

(48)

S obzirom da stajališta politike koja su dovela do uvođenja gore navedenih programa potpore za pčelarstvo i uzgoj dudovog svilca i dalje vrijede, te bi programe potpore trebalo ugraditi u ovu Uredbu.

(49)

Primjena tržišnih standarda za poljoprivredne proizvode može pridonijeti poboljšanju gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište kao i kakvoće tih proizvoda. Primjena tih standarda stoga je u interesu proizvođača, trgovaca i potrošača. Sukladno tomu, u okviru ZOT-ova za banane, maslinovo ulje i stolne masline, živo bilje, jaja i meso peradi, bili su uvedeni tržišni standardi koji se naročito odnose na kakvoću, klasiranje, težinu, veličinu, ambalažiranje, pakiranje, skladištenje, prijevoz, prezentiranje, podrijetlo i označivanje. Prikladno je i u ovoj Uredbi zadržati taj pristup.

(50)

U okviru ZOT-ova za maslinovo ulje i stolne masline te za banane, Komisija je do sada bila zadužena za donošenje odredbi o tržišnim standardima. S obzirom na izrazito tehničku prirodu tih standarda i potrebu za stalnim poboljšanjem njihove učinkovitosti i prilagođavanjem razvoju trgovačke prakse, taj pristup treba proširiti i na sektore živog bilja, pri čemu treba odrediti mjerila koja Komisija mora uzeti u obzir pri utvrđivanju odgovarajućih pravila. Osim toga, kako bi se spriječile zlouporabe što se tiče kakvoće i izvornosti proizvoda koji se nude potrošačima te značajni poremećaji na tržištu do kojih bi mogle dovesti takve zlouporabe, trebalo bi donijeti i posebne mjere, naročito najnovije metode analize i ostale mjere za određivanje značajki dotičnih standarda.

(51)

Uvedeno je više pravnih instrumenata za reguliranje stavljanja na tržište i označivanja mlijeka, mliječnih proizvoda i masti. Njihov je cilj poboljšati položaj mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu s jedne strane i osigurati pošteno tržišno natjecanje za mazive masti mliječnog i nemliječnog podrijetla s druge strane, a sve u korist proizvođača i potrošača. Pravila propisana Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1898/87 od 2. srpnja 1987. o zaštiti oznaka koje se upotrebljavaju pri stavljanju mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište (35), imaju za cilj zaštititi potrošača i uspostaviti uvjete tržišnog natjecanja između mliječnih proizvoda i konkurentnih proizvoda na području oznaka, označivanja i promidžbe proizvoda kojima se sprječava svaki oblik narušavanja tržišta. Uredba Vijeća (EZ) br. 2597/97 od 18. prosinca 1997. o utvrđivanju dodatnih pravila o zajedničkoj organizaciji tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda za konzumno mlijeko (36), predviđa pravila čiji je cilj jamčiti visoku kakvoću konzumnog mlijeka i proizvoda koji odgovaraju potrebama i željama potrošača, te tako stabilizirati dotično tržište i osigurati potrošačima visokokvalitetno konzumno mlijeko. Uredbom Vijeća (EZ) br. 2991/94 od 5. prosinca 1994. o utvrđivanju standarda za mazive masti (37), utvrđeni su tržišni standardi za mlijeko i nemliječne proizvode zajedno s jasnom klasifikacijom i pravilima o označivanju. Sukladno ciljevima ove Uredbe, ta bi pravila trebalo zadržati.

(52)

Što se tiče sektora jaja i mesa peradi, postoje odredbe koje se odnose na tržišne standarde i, u određenim slučajevima, na proizvodnju. Te su odredbe sadržane u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1028/2006 od 19. lipnja 2006. o tržišnim standardima za jaja (38), Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1906/90 od 26. lipnja 1990. o određenim tržišnim standardima za meso peradi (39) i Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2782/75 od 29. listopada 1975. o proizvodnji i stavljanju rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi na tržište (40). Temeljna pravila sadržana u tim Uredbama trebalo bi ugraditi u ovu Uredbu.

(53)

Uredbom (EZ) br. 1028/2006, predviđa se da bi tržišne standarde za jaja trebalo u načelu primjenjivati na sva jaja koja potječu od kokoši vrste Gallus gallus, a koja se stavljaju na tržište Zajednice te, kao opće pravilo, i na ona jaja koja su namijenjena za izvoz u treće zemlje. Njome su predviđene dvije klase kakvoće za jaja, razlikujući tako jaja koja su prikladna za izravnu prehranu ljudi i ona koja to nisu, te se utvrđuju odredbe kojima se osigurava odgovarajuće obavješćivanje potrošača o klasama kakvoće i mase te o korištenim metodama uzgoja. Na koncu, ta Uredba propisuje posebna pravila za jaja koja se uvoze iz trećih zemalja, a prema kojima posebne odredbe koje su na snazi u nekim trećim zemljama mogu opravdati odstupanja od tržišnih standarda ako se jamči njihova istovrijednost sa zakonodavstvom Zajednice.

(54)

Što se tiče mesa peradi, Uredbom (EEZ) br. 1906/90 se određuje da bi tržišne standarde trebalo u načelu primjenjivati na određene vrste mesa peradi koje su prikladne za prehranu ljudi, a koje se stavljaju na tržište Zajednice, te da bi meso peradi koje je namijenjeno za izvoz u treće zemlje trebalo izuzeti od primjene tržišnih standarda. Tom je Uredbom predviđeno klasiranje mesa peradi u dvije kategorije, i to prema konformaciji i izgledu te su utvrđeni uvjeti pod kojima se meso nudi na prodaju.

(55)

Državama članicama bi, sukladno tim Uredbama, trebalo biti omogućeno da od primjene tih tržišnih standarda izuzmu jaja odnosno meso peradi koje proizvođač prodaje krajnjem potrošaču putem određenih oblika izravne prodaje, i to ako se radi o malim količinama.

(56)

Uredbom (EZ) br. 2782/75 utvrđuju se posebna pravila za stavljanje na tržište i prijevoz rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi kao i za inkubaciju rasplodnih jaja. Tom se Uredbom naročito predviđa pojedinačno označivanje rasplodnih jaja koja se koriste za proizvodnju pilića, način pakiranja i vrsta ambalaže za transport. Međutim, od obvezne primjene standarda koji su u njoj utvrđeni ona izuzima manje selekcijske centre i ostale reprodukcijske centre.

(57)

Sukladno ciljevima ove Uredbe, ta bi pravila trebalo zadržati ne mijenjajući njihovu bit. Međutim, ostale odredbe tehničke prirode trebalo bi obuhvatiti provedbenim pravilima koje donosi Komisija.

(58)

Kao što se i do sada radilo u okviru ZOT-a za hmelj, u cijeloj bi Zajednici trebalo i dalje slijediti politiku kvalitete provedbom odredbi o potvrđivanju i pravila kojima se u načelu zabranjuje stavljanje na tržište proizvoda za koje nije izdan certifikat ili, ako je riječ o uvezenim proizvodima, onih koji ne udovoljavaju istovrijednim značajkama kakvoće.

(59)

Opisi i definicije maslinovih ulja te njihovi nazivi, ključan su element tržišnog reda koji omogućava da se utvrde standardi kakvoće i da se potrošačima pruže odgovarajuće informacije o proizvodu, pa ih stoga treba zadržati u ovoj Uredbi.

(60)

Jedan od gore navedenih programa potpore kojima se pridonosi ravnoteži tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda te stabilizaciji tržišnih cijena u tom sektoru jest i program potpore koji je Uredbom (EZ) br. 1255/1999 predviđen za preradu obranog mlijeka u kazein i kazeinate. Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2204/90 od 24. srpnja 1990. o utvrđivanju dodatnih općih pravila zajedničke organizacije tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda u dijelu koji se odnosi na sireve (41), propisana su pravila za korištenje kazeina i kazeinata u proizvodnji sira kako bi se spriječili štetni učinci koje bi, s obzirom na osjetljivost sira na zamjenu kazeinom i kazeinatima, taj program potpore mogao izazvati, i kako bi se time stabiliziralo tržište. Ta bi pravila trebalo ugraditi u ovu Uredbu.

(61)

Prerada nekih poljoprivrednih sirovina u etilni alkohol usko je povezana s gospodarskim korištenjem tih sirovina. Ona može značajno pridonijeti povećanju njihove vrijednosti i može biti od posebnoga gospodarskog i društvenog značaja za gospodarstvo određenih regija Zajednice ili može biti značajan izvor prihoda za proizvođače dotičnih sirovina. Ona također omogućuje uklanjanje proizvoda nezadovoljavajuće kakvoće i kratkoročnih viškova koji mogu izazvati privremene poteškoće u nekim sektorima.

(62)

U sektorima hmelja, maslinovog ulja i stolnih maslina, duhana te dudovog svilca, zakonodavstvo se, radi ostvarenja ciljeva politike, usredotočuje na različite oblike organizacija naročito kako bi se kroz usklađeno djelovanje stabiliziralo tržište te poboljšala i jamčila kakvoća dotičnih proizvoda. Odredbe koje su do sada regulirale taj sustav organizacija temelje se na organizacijama koje u skladu s odredbama koje treba donijeti Komisija priznaju države članice ili, pod određenim uvjetima, Komisija. Taj bi sustav trebalo zadržati, a odredbe koje su do sada bile na snazi trebalo bi uskladiti.

(63)

Kako bi se poduprle određene aktivnosti sektorskih organizacija, koje su od posebnog interesa s obzirom na sadašnja pravila ZOT-a za duhan, trebalo bi predvidjeti mogućnost da se pravila koja sektorska organizacija donese za svoje članove mogu, pod određenim uvjetima, proširiti i na proizvođače i skupine u jednoj ili više regija koji nisu njeni članovi. Isto bi trebalo vrijediti i kada je riječ o aktivnostima sektorskih organizacija koje su od općeg gospodarskog ili tehničkog interesa za sektor duhana kako bi one bile od koristi svim osobama koje aktivno djeluju u dotičnoj gospodarskoj grani. Države članice i Komisija bi trebale pri tome usko surađivati. Komisija bi trebala imati stalne nadzorne ovlasti, naročito što se tiče sporazuma i usklađenih djelovanja koje te organizacije usvoje.

(64)

Postoji mogućnost da u određenim sektorima, osim u onima u kojima sadašnja pravila propisuju priznavanje proizvođačkih ili sektorskih organizacija, države članice žele priznati te vrste organizacija na temelju nacionalnog prava ako je to u skladu s pravom Zajednice. Tu bi mogućnost trebalo pojasniti. Osim toga, trebalo bi donijeti pravila prema kojima priznavanje proizvođačkih i sektorskih organizacija u skladu sa sadašnjim Uredbama ostaje valjano i nakon donošenja ove Uredbe.

(65)

Jedinstveno tržište Zajednice uključuje trgovinski sustav na vanjskim granicama Zajednice. Taj bi trgovinski sustav trebao uključivati uvozne carine i izvozne subvencije i u načelu bi trebao stabilizirati tržište Zajednice. Trgovinski sustav trebao bi se temeljiti na obvezama preuzetim u okviru Urugvajskog kruga višestranih trgovinskih pregovora.

(66)

U okviru ZOT-ova za sektor žitarica, riže, šećera, sjemena, maslinovog ulja i stolnih maslina, lana i konoplje, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjsko meso, ovčje i kozje meso, jaja, mesa peradi, živog bilja i poljoprivrednog etilnog alkohola, opseg trgovine s trećim zemljama do sada se pratio, kako pri uvozu tako i pri izvozu, ili pomoću sustava obveznih dozvola ili sustava u kojima je Komisija bila ovlaštena propisivati uvjete vezane uz dozvole.

(67)

Praćenje trgovinskih tokova u prvom je redu pitanje upravljanja koje se treba rješavati na fleksibilan način. Imajući to u vidu i uzimajući u obzir iskustvo stečeno kod ZOT-ova kod kojih je upravljanje dozvolama već dodijeljeno Komisiji, čini se primjerenim proširiti taj pristup na sve sektore u kojima se koriste uvozne i izvozne dozvole. Odluku o uvođenju uvjeta vezanih uz dozvole trebala bi donijeti Komisija uzimajući u obzir potrebu za uvoznim dozvolama u svrhu upravljanja dotičnim tržištima i naročito potrebu za praćenjem uvoza dotičnih proizvoda.

(68)

Carine koje se primjenjuju na poljoprivredne proizvode u okviru sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) najvećim su dijelom utvrđene u Zajedničkoj carinskoj tarifi. Međutim, zbog uvođenja dodatnih mehanizama, za neke proizvode iz sektora žitarica i riže potrebno je predvidjeti mogućnost izuzeća.

(69)

Kako bi se spriječile ili suzbile negativne posljedice koje se mogu javiti na tržištu Zajednice zbog uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda, uvoz tih proizvoda treba podlijegati plaćanju dodatne uvozne carine ako su ispunjeni određeni uvjeti.

(70)

Komisija bi pod određenim uvjetima trebala imati ovlasti za otvaranje i upravljanje uvoznim carinskim kvotama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s Ugovorom ili iz drugih akata Vijeća.

(71)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2729/75 od 29. listopada 1975. o uvoznim pristojbama za mješavine žitarica, za rižu i lomljenu rižu (42), ima za cilj osigurati pravilno djelovanje sustava carina pri uvozu mješavina žitarica, riže i lomljene riže. Ta bi pravila trebalo uvrstiti u ovu Uredbu.

(72)

Zajednica je s više trećih zemalja zaključila sporazume o povlaštenom pristupu tržištu koji tim zemljama omogućuju da pod povoljnim uvjetima izvoze šećer od šećerne trske u Zajednicu. ZOT za šećer predviđao je ocjenjivanje potrebe šećerana za šećerom za rafiniranje te da se, pod određenim uvjetima, uvozne dozvole izdaju jedino specijaliziranim korisnicima značajnih količina uvoznog sirovog šećera od šećerne trske, koji se u Zajednici smatraju stalnim šećeranama. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(73)

Kako bi se spriječilo da zabranjeni proizvodi naruše ZOT za konoplju namijenjenu proizvodnji vlakana, odgovarajućom je Uredbom propisan nadzor nad uvozom konoplje i sjemena konoplje kako bi se osiguralo da ti proizvodi nude određena jamstva u pogledu udjela tetrahidrokanabinola. Osim toga, na uvoz sjemena konoplje koji nije namijenjen za sjetvu, primjenjivao se sustavu kontrola koji predviđa izdavanje odobrenja dotičnim uvoznicima. Te bi odredbe trebalo zadržati.

(74)

Na području proizvoda sektora hmelja, u cijeloj se Zajednici slijedi politika kvalitete. Što se tiče uvoza, u ovu bi Uredbu trebalo ugraditi odredbe koje osiguravaju da se uvoze samo oni proizvodi koji udovoljavaju odgovarajućim minimalnim zahtjevima kakvoće.

(75)

Sustav carina omogućuje napuštanje svih drugih zaštitnih mjera na vanjskim granicama Zajednice. Mehanizam unutarnjeg tržišta i carina u određenim bi se okolnostima mogao pokazati nedovoljnim. U tom slučaju, kako tržište Zajednice ne bi ostalo nezaštićeno od poremećaja koji se mogu javiti, Zajednica bi trebala imati mogućnost poduzimanja svih potrebnih mjera bez odlaganja. Te bi mjere trebale biti u skladu s međunarodnim obvezama Zajednice.

(76)

Kako bi se osiguralo pravilno djelovanje ZOT-ova, a naročito kako bi se spriječili poremećaji na tržištu, ZOT-ovima za niz proizvoda bila je predviđena mogućnost zabrane postupaka unutarnje i vanjske proizvodnje. Tu bi mogućnost trebalo zadržati. Osim toga, iskustvo pokazuje da u slučaju kada dođe, ili postoji opasnost da će doći do poremećaja na tržištu zbog primjene tih postupaka, treba poduzeti mjere bez odlaganja. Komisiji bi zbog toga trebalo dati odgovarajuće ovlasti. Treba stoga omogućiti Komisiji da u takvim situacijama obustavi primjenu postupaka unutarnje i vanjske proizvodnje.

(77)

Odredbe o odobravanju subvencija za izvoz u treće zemlje, koje se temelje na razlici između cijena unutar Zajednice i onih na svjetskom tržištu i koje su unutar ograničenja utvrđenih obvezama koje je Zajednica preuzela u okviru WTO-a, trebale bi služiti za zaštitu sudjelovanja Zajednice u međunarodnoj trgovini određenim proizvodima obuhvaćenim ovom Uredbom. Subvencionirani izvoz trebao bi podlijegati ograničenjima u smislu količine i vrijednosti.

(78)

Sukladnost s ograničenjima u smislu vrijednosti trebao bi osigurati pri određivanju izvoznih subvencija, i to nadzorom plaćanja prema pravilima koja se odnose na EFJP. Nadzor se može olakšati tako da se uvede obveza po kojoj se izvozne subvencije moraju utvrđivati unaprijed, uz mogućnost da se, u slučaju diferenciranih subvencija, promijene utvrđena odredišta unutar zemljopisnog područja na koje se primjenjuje jedinstvena stopa izvozne subvencije. U slučaju promjene odredišta, trebalo bi isplatiti izvoznu subvenciju koja se primjenjuje na stvarno odredište, pri čemu se ne smije prekoračiti gornji iznos subvencije koji se primjenjuje na unaprijed utvrđeno odredište.

(79)

Sukladnost količinskim ograničenjima trebalo bi osigurati primjenom pouzdanog i učinkovitog sustava praćenja. U tu svrhu, dodjeljivanje izvoznih subvencija treba uvjetovati predočenjem izvozne dozvole. Izvozne subvencije trebalo bi dodjeljivati u okviru raspoloživih količina, ovisno o konkretnom položaju svakog dotičnog proizvoda. Izuzeća od ovog pravila trebala bi se dopustiti samo za prerađene proizvode koji nisu navedeni u Prilogu I. Ugovoru, na koje se ne primjenjuju količinska ograničenja. Trebalo bi predvidjeti mogućnost odstupanja od strogog pridržavanja pravila o upravljanju, ako nije vjerojatno da će subvencionirani izvoz prekoračiti utvrđenu količinu.

(80)

Što se tiče izvoza živih goveda, trebalo bi predvidjeti da se izvozne subvencije mogu odobriti i isplatiti jedino ako se poštuju odredbe zakonodavstva Zajednice koje se odnose na dobrobit životinja, a naročito one koje se odnose na zaštitu životinja tijekom prijevoza.

(81)

Poljoprivredni proizvodi mogu u nekim slučajevima imati posebne pogodnosti pri uvozu u treće zemlje, ako udovoljavaju određenim specifikacijama i/ili cjenovnim uvjetima. Kako bi se osigurala ispravna primjena tog sustava, potrebna je upravna suradnja između tijela treće države uvoznice i Zajednice. U tu bi svrhu te proizvode trebao pratiti certifikat izdan u Zajednici.

(82)

Izvoz lukovica cvijeća u treće zemlje od posebne je gospodarske važnosti za Zajednicu. Nastavak i razvoj takvog izvoza može se osigurati stabiliziranjem cijena tih proizvoda. Stoga bi trebalo odrediti najniže izvozne cijene za dotične proizvode.

(83)

U skladu s člankom 36. Ugovora, odredbe poglavlja Ugovora koje se odnosi na pravila tržišnog natjecanja primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima samo u opsegu koji utvrdi Vijeće u okviru članka 37. stavaka 2. i 3. Ugovora i sukladno postupku utvrđenom u tom članku. U različitim je ZOT-ovima utvrđeno da se odredbe o državnoj potpori u velikoj mjeri primjenjuju. Primjena pravila iz Ugovora koja se odnose na poduzeća razrađena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima (43). U skladu s ciljem stvaranja sveobuhvatnog skupa pravila tržišne politike, primjereno je ugraditi dotične odredbe u ovu Uredbu.

(84)

Pravila tržišnog natjecanja koja se odnose na sporazume, odluke i djelovanja o kojima se govori u članku 81. Ugovora kao i ona koja se odnose na zlouporabu vladajućeg položaja trebalo bi primjenjivati na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima ako njihova primjena ne ometa djelovanje nacionalnih organizacija poljoprivrednih tržišta ili ne ugrožava ostvarenje ciljeva ZPP-a.

(85)

Posebna je pozornost posvećena organizacijama poljoprivrednika čiji je naročiti cilj zajednička proizvodnja ili stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda ili korištenje zajedničkih objekata, osim ako takvo usklađeno djelovanje isključuje tržišno natjecanje ili ugrožava ostvarenje ciljeva iz članka 33. Ugovora.

(86)

Kako se ne bi ugrozio razvoj ZPP-a i kako bi se osigurala pravna sigurnost i nediskriminirajuće postupanje prema dotičnim poduzećima, Komisija bi trebala imati isključivu ovlast, koja mora biti pod nadzorom Suda, da određuje jesu li sporazumi, odluke i djelovanja o kojima se govori u članku 81. Ugovora u skladu s ciljevima ZPP-a.

(87)

Dodjeljivanje državnih potpora moglo bi ugroziti pravilno djelovanje jedinstvenog tržišta koje se temelji na zajedničkim cijenama. Stoga bi se odredbe Ugovora koje uređuju državnu potporu trebale u načelu primjenjivati na proizvode koji su obuhvaćeni ovom Uredbom. U nekim bi situacijama trebalo odobriti izuzeća. Ako se primjenjuju takva izuzeća, Komisija bi trebala imati mogućnost sastavljanja popisa postojećih, novih ili predloženih državnih potpora, davanja odgovarajućih primjedbi državama članicama i predlaganja odgovarajućih mjera.

(88)

Od pristupanja, Finska i Švedska mogu dodjeljivati potporu za proizvodnju i stavljanje na tržište sobova i proizvoda od sobova zbog specifičnoga gospodarskog stanja tog sektora. Osim toga, Finska može, uz odobrenje Komisije, dodjeljivati potporu za određene količine sjemena i za određene količine sjemena žitarica proizvedenog isključivo u Finskoj, zbog specifičnih klimatskih uvjeta koji u njoj vladaju. Ova bi izuzeća trebalo zadržati.

(89)

U državama članicama u kojima se značajno smanji kvota za šećer, proizvođači šećerne repe suočit će se s posebno teškim problemima u prilagodbi. U tim slučajevima, privremena potpora koju Zajednica dodjeljuje uzgajivačima šećerne repe, a koja je predviđena poglavljem 10.f glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, neće biti dovoljna za potpuno uklanjanje poteškoća s kojima se suočavaju uzgajivači šećerne repe. Stoga bi državama članicama koje smanje svoju kvotu za više od 50 % kvote za šećer utvrđene 20. veljače 2006. u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 318/2006 trebalo dopustiti dodjeljivanje državne potpore uzgajivačima šećerne repe tijekom razdoblja primjene privremene potpore Zajednice. Kako bi se spriječilo da države članice dodjeljuju državnu potporu koja premašuje potrebe njihovih uzgajivača šećerne repe, određivanje ukupnog iznosa dotične državne potpore trebalo bi uvjetovati odobrenjem Komisije, osim u slučaju Italije gdje je iznos koji je potreban da se najproduktivniji proizvođači šećerne repe prilagode tržišnim uvjetima nakon reforme procijenjen na najviše 11 EUR po toni proizvedene šećerne repe. Osim toga, zbog posebnih problema koji se očekuju u Italiji, trebalo bi zadržati odredbe koje uzgajivačima šećerne repe omogućuju da odobrenu državnu potporu koriste izravno ili neizravno.

(90)

Uzgoj šećerne repe u Finskoj ovisi o posebnim zemljopisnim i klimatskim uvjetima koji će osim općih učinaka reforme sektora šećera dodatno negativno utjecati na proizvodnju. Stoga bi trebalo zadržati odredbe predviđene ZOT-om za šećer koje toj državi članici dopuštaju da svojim uzgajivačima šećerne repe trajno dodjeljuje odgovarajući iznos državne potpore.

(91)

S obzirom na posebno stanje u Njemačkoj, gdje se državna potpora trenutačno dodjeljuje velikom broju manjih proizvođača alkohola, pod posebnim uvjetima njemačkog alkoholnog monopola, trebalo bi dopustiti da se takva potpora nastavi dodjeljivati tijekom ograničenog razdoblja. Trebalo bi također predvidjeti da Komisija po isteku tog razdoblja dostavi izvješće o djelovanju ovog odstupanja, zajedno s odgovarajućim prijedlozima.

(92)

Ako država članica želi na svom državnom području poduprijeti mjere za promicanje potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda u Zajednici, trebalo bi predvidjeti mogućnost financiranja tih mjera putem promocijske pristojbe za proizvođače mlijeka na nacionalnoj razini.

(93)

Kako bi se uzeo u obzir razvoj proizvodnje osušene krme, Komisija bi trebala prije 30. rujna 2008., na temelju ocjene ZOT-a za osušenu krmu, podnijeti Vijeću izvješće o tom sektoru. Izvješću bi trebalo, prema potrebi, priložiti odgovarajuće prijedloge. Osim toga, Komisija bi trebala u redovitim vremenskim razmacima izvješćivati Europski parlament i Vijeće o programu potpore koji se primjenjuje za sektor pčelarstva.

(94)

Potrebni su odgovarajući podaci o sadašnjem stanju tržišta hmelja u Zajednici te o mogućnostima njegovog razvoja. Stoga bi trebalo predvidjeti obvezu registriranja svih ugovora o isporuci hmelja proizvedenog u Zajednici.

(95)

Pod određenim uvjetima i za određene proizvode trebalo bi predvidjeti mjere koje će se poduzimati u slučajevima kada dođe ili bi moglo doći do poremećaja na tržištu zbog značajnih promjena cijena na unutarnjem tržištu ili zbog kotacija ili cijena na svjetskom tržištu.

(96)

Treba utvrditi okvir posebnih mjera za etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla kako bi se mogli prikupljati gospodarski podaci te analizirati statistički podaci u svrhu praćenja tržišta. Ako je tržište etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla povezano s tržištem etilnog alkohola općenito, trebaju biti dostupne i informacije o tržištu etilnog alkohola nepoljoprivrednog podrijetla.

(97)

Izdatke koje države članice imaju radi obveza koje proizlaze iz primjene ove Uredbe trebalo bi financirati Zajednica u skladu s Uredbom (EZ) br. 1290/2005.

(98)

Komisiju bi trebalo ovlastiti da u hitnim slučajevima donosi potrebne mjere za rješavanje posebnih praktičnih problema.

(99)

S obzirom da se zajednička tržišta poljoprivrednih proizvoda neprestano razvijaju, države članice i Komisija trebale bi razmjenjivati informacije o svim bitnim promjenama.

(100)

Kako bi se spriječila zlouporaba bilo koje pogodnosti koju predviđa ova Uredba, te se pogodnosti ne bi smjele odobriti ili, ovisno o slučaju, trebalo bi ih ukinuti, ako se utvrdi da su uvjeti za stjecanje bilo koje od tih pogodnosti stvoreni umjetno i suprotno ciljevima ove Uredbe.

(101)

Kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza utvrđenih ovom Uredbom, potrebno je provoditi nadzor, a u slučaju neispunjavanja tih obveza primijeniti upravne mjere i upravne sankcije. Komisiju treba stoga ovlastiti da donosi odgovarajuća pravila, uključujući i ona o osiguranju povrata neopravdanih plaćanja te o obvezama u pogledu izvješćivanja koje države članice imaju na temelju primjene ove Uredbe.

(102)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebale bi se u načelu donositi u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (44). Međutim, za određene mjere iz ove Uredbe koje se odnose na ovlasti Komisije, koje zahtijevaju brzo djelovanje ili koje su posve upravne prirode, Komisiju bi trebalo ovlastiti da djeluje na vlastitu inicijativu.

(103)

S obzirom da su u ovu Uredbu uključeni neki elementi ZOT-ova za voće i povrće, za prerađevine voća i proizvoda od povrća te za vino, u te bi ZOT-ove trebalo unijeti određene izmjene.

(104)

Ova Uredba uključuje odredbe koje se odnose na primjenu pravila o tržišnom natjecanju koja su predviđena Ugovorom. Te su odredbe do sada bile predmet Uredbe (EZ) br. 1184/2006. Područje primjene te Uredbe trebalo bi izmijeniti tako da se njezine odredbe primjenjuju samo na proizvode iz Priloga I. Ugovoru koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

(105)

Ova Uredba uključuje odredbe koje su sadržane u temeljnim uredbama koje su navedene u uvodnim izjavama (2) i (3), osim onih koje su sadržane u uredbama (EZ) br. 2200/96, (EZ) br. 2201/96 i (EZ) br. 1493/1999. Osim toga, ova Uredba uključuje odredbe sljedećih Uredbi:

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2729/75 od 29. listopada 1975. o uvoznim pristojbama za mješavine žitarica, za rižu i lomljenu rižu,

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2763/75 od 29. listopada 1975. o utvrđivanju općih pravila za dodjeljivanje potpore privatnom skladištenju svinjetine (45),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2782/75 od 29. listopada 1975. o proizvodnji i stavljanju rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi na tržište,

Uredba Vijeća (EEZ) br. 707/76 od 25. ožujka 1976. o priznavanju udruženja proizvođača dudovog svilca (46),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1055/77 od 17. svibnja 1977. o skladištenju i kretanju proizvoda iz nakupa interventne agencije (47),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2931/79 od 20. prosinca 1979. o dodjeljivanju pomoći za izvoz poljoprivrednih proizvoda za koje može vrijediti poseban tretman pri uvozu u treću zemlju (48),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3220/84 od 13. studenoga 1984. o utvrđivanju ljestvice Zajednice za razvrstavanje svinjskih trupova,

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1898/87 od 2. srpnja 1987. o zaštiti oznaka koje se upotrebljavaju pri stavljanju mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište,

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3730/87 od 10. prosinca 1987. o utvrđivanju općih pravila za opskrbu određenih organizacija hranom iz interventnih zaliha u svrhu podjele najugroženijim osobama u Zajednici,

Uredba Vijeća (EEZ) br. 386/90 od 12. veljače 1990. o nadzoru izvoza poljoprivrednih proizvoda za koje se dobivaju izvozne ili druge naknade (49),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1186/90 od 7. svibnja 1990. o proširenju područja primjene ljestvice Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda,

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1906/90 od 26. lipnja 1990. o određenim tržišnim standardima za meso peradi,

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2204/90 od 24. srpnja 1990. o utvrđivanju dodatnih općih pravila zajedničke organizacije tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda u dijelu koji se odnosi na sireve,

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2077/92 od 30. lipnja 1992. o sektorskim organizacijama i sporazumima u sektoru duhana (50),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2137/92 od 23. srpnja 1992. o ljestvici Zajednice za klasiranje ovčjih trupova i utvrđivanju standarda kakvoće Zajednice za svježe ili ohlađene ovčje trupove,

Uredba Vijeća (EZ) br. 2991/94 od 5. prosinca 1994. o utvrđivanju standarda za mazive masti,

Uredba Vijeća (EZ) br. 2597/97 od 18. prosinca 1997. o utvrđivanju dodatnih pravila o zajedničkoj organizaciji tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda za konzumno mlijeko,

Uredba Vijeća (EZ) br. 2250/1999 od 22. listopada 1999. o carinskoj kvoti za maslac podrijetlom s Novog Zelanda (51),

Uredba Vijeća (EZ) br. 1788/2003 od 29. rujna 2003. o utvrđivanju pristojbe u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda,

Uredba Vijeća (EZ) br. 1028/2006 od 19. lipnja 2006. o tržišnim standardima za jaja,

Uredba Vijeća (EZ) br. 1183/2006 od 24. srpnja 2006. o određivanju ljestvice Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda.

(106)

Ove bi uredbe trebalo stoga staviti izvan snage. Radi pravne sigurnosti i s obzirom na broj pravnih akata koji prestaju važiti ovom Uredbom te na broj akata koji su bili doneseni u skladu s tim aktima ili koji su bili izmijenjeni tim aktima, treba pojasniti da stavljanje izvan snage ne utječe na važenje akata donesenih ili izmijenjenih na temelju ukinutih akata.

(107)

Ova bi se Uredba u načelu trebala početi primjenjivati 1. siječnja 2008. Međutim, kako bi se osiguralo da nove odredbe ove Uredbe ne utječu na tekuću tržišnu godinu 2007./2008., trebalo bi predvidjeti kasniji datum početka primjene za one sektore za koje su predviđene tržišne godine. Za dotične bi se sektore ova Uredba stoga trebala početi primjenjivati od početka tržišne godine 2008./2009. U skladu s tim, odgovarajuće uredbe kojima se uređuju ti sektori trebale bi se nastaviti primjenjivati do kraja tržišne godine 2007./2008.

(108)

Osim toga, za određene druge sektore za koje nisu predviđene tržišne godine, trebalo bi također predvidjeti kasniji datum početka primjene kako bi se olakšao prijelaz s postojećih ZOT-ova na ovu Uredbu. U skladu s tim, uredbe kojima se uređuju postojeći ZOT-ovi za te sektore trebale bi se nastaviti primjenjivati do kasnijeg datuma početka primjene koji je predviđen ovom Uredbom.

(109)

Što se tiče Uredbe (EZ) br. 386/90, ovom se Uredbom na Komisiju prenosi nadležnost za donošenje standarda u području koje je obuhvaćeno tom Uredbom. Osim toga, ovom se Uredbom stavljaju izvan snage uredbe (EEZ) br. 3220/84, (EEZ) br. 1186/90, (EEZ) br. 2137/92 i (EZ) br. 1183/2006 i u nju su ugrađene samo neke odredbe tih Uredbi. Ostala pitanja kojima se bave te uredbe trebat će obuhvatiti provedbenim pravilima koje će morati donijeti Komisija. Komisiji bi trebalo ostaviti dodatno vrijeme za donošenje odgovarajućih propisa. Navedene bi se Uredbe stoga trebale nastaviti primjenjivati do 31. prosinca 2008.

(110)

Sljedeći akti Vijeća postaju suvišni i treba ih staviti izvan snage:

Uredba Vijeća (EEZ) br. 315/68 od 12. ožujka 1968. o određivanju standarda kakvoće za lukovice cvijeća, gomolje i podanke cvijeća (52),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 316/68 od 12. ožujka 1968. o određivanju standarda kakvoće za svježe rezano cvijeće i svježe ukrasno lišće (53),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2517/69 od 9. prosinca 1969. o utvrđivanju određenih mjera za reorganizaciju proizvodnje voća u Zajednici (54),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2728/75 od 29. listopada 1975. o potporama za proizvodnju i stavljanje krumpirovog škroba i krumpira za proizvodnju škroba na tržište (55),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1358/80 od 5. lipnja 1980. o određivanju orijentacijske cijene i interventne cijene za odrasla goveda za tržišnu godinu 1980./81. i uvođenju ljestvice Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda (56),

Uredba Vijeća (EEZ) br. 4088/87 od 21. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za primjenu povlaštenih carinskih pristojbi na uvoz određenog cvijeća podrijetlom s Cipra, iz Izraela i Jordana (57),

Odluka Vijeća 74/583/EEZ od 20. studenoga 1974. o praćenju kretanja šećera (58).

(111)

Zbog prijelaza s mjera predviđenih odredbama i uredbama koje su stavljene izvan snage ovom Uredbom, moglo bi doći do poteškoća koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom. Kako bi se riješile te poteškoće, Komisiju bi trebalo ovlastiti da donese prijelazne mjere,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

SADRŽAJ

DIO I.

UVODNE ODREDBE

DIO II.

UNUTARNJE TRŽIŠTE

GLAVA I.

TRŽIŠNE INTERVENCIJE

POGLAVLJE I.

Javna intervencija i privatno skladištenje

Odjeljak I.

Opće odredbe

Odjeljak II.

Javna intervencija

Pododjeljak I.

Opće odredbe

Pododjeljak II.

Početak i prestanak otkupa

Pododjeljak III.

Interventna cijena

Pododjeljak IV.

Prodaja iz intervencije

Odjeljak III.

Privatno skladištenje

Pododjeljak I.

Obvezna potpora

Pododjeljak II.

Neobvezna potpora

Odjeljak IV.

Opće odredbe

POGLAVLJE II.

Posebne interventne mjere

Odjeljak I.

Izvanredne mjere potpore tržištu

Odjeljak II.

Mjere u sektoru žitarica i sektoru riže

Odjeljak III.

Mjere u sektoru šećera

Odjeljak IV.

Prilagođavanje ponude

POGLAVLJE III.

Sustavi ograničavanja proizvodnje

Odjeljak I.

Opće odredbe

Odjeljak II.

Šećer

Pododjeljak I.

Dodjeljivanje kvota i upravljanje kvotama

Pododjeljak II.

Prekoračenje kvote

Odjeljak III.

Mlijeko

Pododjeljak I.

Opće odredbe

Pododjeljak II.

Dodjeljivanje kvota i upravljanje kvotama

Pododjeljak III.

Prekoračenje kvote

Odjeljak IV.

Postupovne odredbe

POGLAVLJE IV.

Sustavi potpore

Odjeljak I.

Potpora za preradu

Pododjeljak I.

Osušena krma

Pododjeljak II.

Lan namijenjen proizvodnji vlakana

Odjeljak II.

Proizvodna naknada

Odjeljak III.

Potpora u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

Odjeljak IV.

Potpore u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina

Odjeljak V.

Fond Zajednice za duhan

Odjeljak VI.

Posebne odredbe za sektor pčelarstva

Odjeljak VII.

Potpore u sektoru dudovog svilca

GLAVA II.

PRAVILA KOJA SE TIČU STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I PROIZVODNJE

POGLAVLJE I.

Tržišni standardi i uvjeti za proizvodnju

Odjeljak I.

Tržišni standardi

Odjeljak II.

Uvjeti za proizvodnju

Odjeljak III.

Postupovna pravila

POGLAVLJE II.

Proizvođačke organizacije, sektorske organizacije, organizacije gospodarskih subjekata na tržištu

Odjeljak I.

Opća načela

Odjeljak II.

Pravila koja se primjenjuju na sektorske organizacije u sektoru duhana

Odjeljak III.

Postupovna pravila

DIO III.

TRGOVINA S TREĆIM ZEMLJAMA

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

POGLAVLJE II.

Uvoz

Odjeljak I.

Uvozne dozvole

Odjeljak II.

Uvozne carine i pristojbe

Odjeljak III.

Upravljanje uvoznim kvotama

Odjeljak IV.

Posebne odredbe za određene proizvode

Pododjeljak I.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na uvoz u sektoru žitarica i sektoru riže

Pododjeljak II.

Povlašteni uvozni režim za šećer

Pododjeljak III.

Posebne odredbe za uvoz konoplje

Pododjeljak IV.

Posebne odredbe za uvoz hmelja

Odjeljak V.

Zaštitne mjere i unutarnja proizvodnja

POGLAVLJE III.

Izvoz

Odjeljak I.

Izvozne dozvole

Odjeljak II.

Izvozne subvencije

Odjeljak III.

Upravljanje izvoznim kvotama u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

Odjeljak IV.

Posebne pogodnosti pri uvozu u treće zemlje

Odjeljak V.

Posebne odredbe za živo bilje

Odjeljak VI.

Vanjska proizvodnja

DIO IV.

PRAVILA TRŽIŠNOG NATJECANJA

POGLAVLJE I.

Pravila koja se primjenjuju na poduzeća

POGLAVLJE II.

Pravila o državnoj potpori

DIO V.

POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE SEKTORE

DIO VI.

OPĆE ODREDBE

DIO VII.

PROVEDBENE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Provedbene odredbe

POGLAVLJE II.

Prijelazne i završne odredbe

PRILOG I.

POPIS PROIZVODA IZ ČLANKA 1. STAVKA 1.

Dio I.:

Žitarice

Dio II.:

Riža

Dio III.:

Šećer

Dio IV.:

Osušena krma

Dio V.:

Sjeme

Dio VI.:

Hmelj

Dio VII.:

Maslinovo ulje i stolne masline

Dio VIII.:

Lan i konoplja uzgajani za proizvodnju vlakana

Dio IX.:

Voće i povrće

Dio X.:

Prerađevine voća i povrća

Dio XI.:

Banane

Dio XII.:

Vino

Dio XIII.:

Živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično; rezano cvijeće i ukrasno lišće

Dio XIV.:

Sirovi duhan

Dio XV.:

Govedina i teletina

Dio XVI.:

Mlijeko i mliječni proizvodi

Dio XVII.:

Svinjsko meso

Dio XVIII.:

Ovčje i kozje meso

Dio XIX.:

Jaja

Dio XX.:

Meso peradi

Dio XXI.:

Ostali proizvodi

PRILOG II.

POPIS PROIZVODA IZ ČLANKA 1. STAVKA 3.

Dio I.:

Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla

Dio II.:

Proizvodi pčelarstva

Dio III.:

Dudov svilac

PRILOG III.

DEFINICIJE IZ ČLANKA 2. STAVKA 1.

Dio I.:

Definicije koje se odnose na sektor riže

Dio II.:

Definicije koje se odnose na sektor šećera

Dio III.:

Definicije koje se odnose na sektor hmelja

Dio IV.:

Definicije koje se odnose na sektor govedine i teletine

Dio V.:

Definicije koje se odnose na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda

Dio VI.:

Definicije koje se odnose na sektor jaja

Dio VII.:

Definicije koje se odnose na sektor mesa peradi

Dio VIII.:

Definicije koje se odnose na sektor pčelarstva

PRILOG IV.

STANDARDNA KAKVOĆA RIŽE I ŠEĆERA

A.

Standardna kakvoća neoljuštene riže

B.

Standardne kakvoće za šećer

PRILOG V.

LJESTVICA ZAJEDNICE ZA KLASIRANJE TRUPOVA IZ ČLANKA 42.

A.

Ljestvica Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda

B.

Ljestvica Zajednice za klasiranje svinjskih trupova

C.

Ljestvica Zajednice za klasiranje trupova ovaca

PRILOG VI.

NACIONALNE I REGIONALNE KVOTE O IZ ČLANAKA 56. I 59.

PRILOG VII.

DOPUNSKE KVOTE ZA IZOGLUKOZU IZ ČLANKA 58. STAVKA 2.

PRILOG VIII.

PODROBNA PRAVILA ZA PRIJENOS KVOTA ZA ŠEĆER ILI IZOGLUKOZ U SKLADU S ČLANKOM 60.

PRILOG IX.

NACIONALNE KVOTE I PRIČUVA ZA RESTRUKTURIRANJE IZ ČLANKA 66.

PRILOG X.

REFERENTNI UDIO MASTI IZ ČLANKA 70.

PRILOG XI.

 

A.

Raspodjela maksimalno zajamčene količine među određenim državama članicama iz članka 94. stavka 1.:

B.

Raspodjela maksimalno zajamčene količine među određenim državama članicama iz članka 89.

PRILOG XII.

DEFINICIJE I NAZIVI VEZANI UZ MLIJEKO I MLIJEČNE PROIZVODE IZ ČLANKA 114. STAVKA 1.

PRILOG XIII.

STAVLJANJE NA TRŽIŠTE MLIJEKA ZA PREHRANU LJUDI IZ ČLANKA 114. STAVKA 2.

PRILOG XIV.

TRŽIŠNI STANDARDI ZA PROIZVODE IZ SEKTORA JAJA I SEKTORA MESA PERADI IZ ČLANKA 116.

A.

Tržišni standardi za jaja kokoši vrste Gallus gallus

B.

Tržišni standardi za meso peradi

C.

Tržišni standardi za proizvodnju i stavljanje na tržište rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi

PRILOG XV.

TRŽIŠNI STANDARDI KOJI SE PRIMJENJUJU NA MAZIVE MASTI IZ ČLANKA 115.

Dodatak Prilogu XV.

 

PRILOG XVI.

OPISI I DEFINICIJE MASLINOVOG ULJA I ULJA KOMINE MASLINA IZ ČLANKA 118.

PRILOG XVII.

UVOZNE CARINE ZA RIŽU IZ ČLANAKA 137. I 139.

PRILOG XVIII.

SORTE RIŽE BASMATI IZ ČLANKA 138.

PRILOG XIX.

DRŽAVE IZ ČLANKA 153. STAVKA 3. I ČLANKA 154. STAVKA 1. TOČKE (b) TE IZ TOČKE 12. DIJELA II. PRILOGA III.

PRILOG XX.

POPIS PROIZVODA IZ SEKTORA ŽITARICA, RIŽE, ŠEĆERA, MLIJEKA I JAJA U SMISLU ČLANKA 26. TOČKE (a) podtočke ii. I ZA DODJELJIVANJE IZVOZNIH SUBVENCIJA IZ ODJELJKA II. POGLAVLJA III. DIJELA III.

Dio I.:

Žitarice

Dio II.:

Riža

Dio III.:

Šećer

Dio IV.:

Mlijeko

Dio V:

Jaja

PRILOG XXI.

POPIS ODREĐENIH PROIZVODA KOJI SADRŽE ŠEĆER, U SMISLU DODJELJIVANJA IZVOZNIH SUBVENCIJA IZ ODJELJKA II. POGLAVLJA III. DIJELA III.

PRILOG XXII.

KORELACIJESKE TABLICE IZ ČLANKA 202.

DIO I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ovom se Uredbom uspostavlja zajednička organizacija tržišta za proizvode sljedećih sektora koji se podrobnije navode u Prilogu I.:

(a)

žitarice, dio I. Priloga I.;

(b)

riža, dio II. Priloga I.;

(c)

šećer, dio III. Priloga I.;

(d)

osušena krma, dio IV. Priloga I.;

(e)

sjeme, dio V. Priloga I.;

(f)

hmelj, dio VI. Priloga I.;

(g)

maslinovo ulje i stolne masline, dio VII. Priloga I.;

(h)

lan i konoplja, dio VIII. Priloga I.;

(i)

voće i povrće, dio IX. Priloga I.;

(j)

prerađevine voće i povrća, dio X. Priloga I.;

(k)

banane, dio XI. Priloga I.;

(l)

vino, dio XII. Priloga I.;

(m)

živo bilje i proizvodi cvjećarstva, dio XIII. Priloga I. (u daljnjem tekstu: sektor živog bilja);

(n)

sirovi duhan, dio XIV. Priloga I.;

(o)

govedina i teletina, dio XV. Priloga I.;

(p)

mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI. Priloga I.;

(q)

svinjsko meso, dio XVII. Priloga I.;

(r)

ovčje i kozje meso, dio XVIII. Priloga I.;

(s)

jaja, dio XIX. Priloga I.;

(t)

meso peradi, dio XX. Priloga I.;

(u)

ostali proizvodi, dio XXI. Priloga I.

2.   Što se tiče sektora voća i povrća, prerađevina voća i povrća te vina, primjenjuje se samo članak 195. ove Uredbe.

3.   Ovom se Uredbom utvrđuju posebne mjere za sljedeće sektore, o kojima se, ovisno o slučaju, pobliže govori u Prilogu II.:

(a)

etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio I. Priloga II. (u daljnjem tekstu: sektor etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla);

(b)

proizvodi pčelarstva, dio II. Priloga II. (u daljnjem tekstu: sektor pčelarstva);

(c)

dudov svilac, dio III. Priloga II.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe primjene ove Uredbe, primjenjuju se definicije za određene sektore kako su navedene u Prilogu III.

2.   Za potrebe ove Uredbe:

(a)

„poljoprivrednik” znači poljoprivrednik kako je definiran u Uredbi (EZ) br. 1782/2003;

(b)

„agencija za plaćanje” znači tijelo ili tijela koje je imenovala država članica u skladu s Uredbom (EZ) br. 1290/2005;

(c)

„interventna cijena” znači cijena po kojoj se proizvodi otkupljuju u okviru javne intervencije.

Članak 3.

Tržišne godine

Utvrđuju se sljedeće tržišne godine:

(a)

od 1. siječnja do 31. prosinca pojedine godine za sektor banana;

(b)

od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za:

i.

sektor osušene krme;

ii.

sektor dudovog svilca;

(c)

od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:

i.

sektor žitarica;

ii.

sektor sjemena;

iii.

sektor maslinovog ulja i stolnih maslina;

iv.

sektor lana i konoplje;

v.

sektor mlijeka i mliječnih proizvoda;

(d)

od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektor riže;

(e)

od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera.

Članak 4.

Ovlasti Komisije

Kada se Komisiji dodijele ovlasti, ona postupa u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2., osim ako nije drugačije predviđeno ovom Uredbom.

Članak 5.

Provedbena pravila

Komisija može donijeti podrobna pravila za primjenu članka 2.

Komisija može mijenjati definicije koje se odnose na rižu, a koje su navedene u dijelu I. Priloga III., kao i definiciju za „AKP/indijski šećer” koja je navedena u točki 12. dijela II. tog Priloga.

Komisija može utvrditi i stope konverzije za rižu u različitim fazama prerade, troškove prerade i vrijednost nusproizvoda.

DIO II.

UNUTARNJE TRŽIŠTE

GLAVA I.

TRŽIŠNE INTERVENCIJE

POGLAVLJE I.

Javna intervencija i privatno skladištenje

Odjeljak I.

Opće odredbe

Članak 6.

Područje primjene

1.   U ovom se poglavlju utvrđuju pravila koja se odnose, gdje je primjenjivo, na otkup u okviru javne intervencije i na dodjeljivanje potpore privatnom skladištenju za sljedeće sektore:

(a)

žitarice;

(b)

riža;

(c)

šećer;

(d)

maslinovo ulje i stolne masline;

(e)

govedina i teletina;

(f)

mlijeko i mliječni proizvodi;

(g)

svinjsko meso;

(h)

ovčje i kozje meso.

2.   Za potrebe ovog poglavlja:

(a)

„žitarice” znače žitarice požnjevene u Zajednici;

(b)

„mlijeko” znači kravlje mlijeko proizvedeno u Zajednici;

(c)

„obrano mlijeko” znači obrano mlijeko dobiveno izravno i isključivo od kravljeg mlijeka proizvedenog u Zajednici;

(d)

„vrhnje” znači vrhnje dobiveno izravno i isključivo od mlijeka.

Članak 7.

Podrijetlo iz Zajednice

Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 2., samo su proizvodi podrijetlom iz Zajednice prihvatljivi za otkup u okviru javne intervencije ili za dodjelu potpore za njihovo privatno skladištenje.

Članak 8.

Referentne cijene

1.   Za proizvode koji su predmet interventnih mjera iz članka 6. stavka 1. utvrđuju se sljedeće referentne cijene:

(a)

u sektoru žitarica:

101,31 EUR po toni, uz sljedeća mjesečna povećanja:

studeni: za 0,46 EUR po toni,

prosinac: za 0,92 EUR po toni,

siječanj: za 1,38 EUR po toni,

veljača: za 1,84 EUR po toni,

ožujak: za 2,30 EUR po toni,

travanj: za 2,76 EUR po toni,

svibanj: za 3,22 EUR po toni,

lipanj: za 3,22 EUR po toni.

Referentna cijena koja vrijedi za kukuruz i sirak u zrnu u lipnju ostaje na snazi i u srpnju, kolovozu i rujnu iste godine;

(b)

za neoljuštenu rižu, 150 EUR po toni za standardnu kakvoću opisanu u točki A Priloga IV.;

(c)

za šećer:

i.

bijeli šećer:

541,5 EUR po toni za tržišnu godinu 2008./2009.,

404,4 EUR po toni za tržišnu godinu 2009./2010.;

ii.

sirovi šećer:

448,8 EUR po toni za tržišnu godinu 2008./2009.,

335,2 EUR po toni za tržišnu godinu 2009./2010.

Referentne cijene iz točaka i. i ii. primjenjuju se na nepakirani šećer, franko tvornica, standardne kakvoće opisane u točki B Priloga IV;

(d)

u sektoru govedine i teletine, 2 224 EUR po toni za trupove muških goveda klase R3 prema ljestvici Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda koja je predviđena člankom 42. stavkom 1. točkom (a);

(e)

u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda:

i.

za maslac, 246,39 EUR za 100 kg;

ii.

za obrano mlijeko u prahu, 174,69 EUR za 100 kg;

(f)

u sektoru svinjskog mesa, 1 509,39 EUR po toni za svinjske trupove standardne kakvoće definirane s obzirom na masu i udio mesa u skladu s ljestvicom Zajednice za klasiranje svinjskih trupova koja je predviđena člankom 42. stavkom 1. točkom (b), i to kako slijedi:

i.

trupovi mase od 60 kg do 120 kg: klasa E kako je opisana u točki B. II. Priloga V.;

ii.

trupovi mase od 120 kg do 180 kg: klasa R kako je opisana u točki B.II. Priloga V.

2.   Referentne cijene koje su za žitarice i rižu utvrđene u točki (a) odnosno točki (b) stavka 1. odnose se na veleprodaju, za robu isporučenu u skladište, prije istovara. Te referentne cijene vrijede za sve intervencijske centre u Zajednici koji su određeni u skladu s člankom 41.

3.   Vijeće može, u skladu s postupkom iz članka 37. stavka 2. Ugovora, promijeniti referentne cijene utvrđene u stavku 1. ovog članka u svjetlu razvoja proizvodnje i tržišta.

Članak 9.

Izvješćivanje o cijenama na tržištu šećera

Komisija uspostavlja informacijski sustav izvješćivanja o cijenama na tržištu šećera, uključujući sustav objavljivanja razina cijena za tržište šećera.

Sustav se temelji na podacima koje dostavljaju poduzeća za proizvodnju bijelog šećera ili drugi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu šećerom. S tim se podacima postupa kao s povjerljivim podacima.

Komisija osigurava da se na temelju objavljenih podataka ne mogu prepoznati cijene koje primjenjuju pojedina poduzeća ili gospodarski subjekti.

Odjeljak II.

Javna intervencija

Pododjeljak I.

Opće odredbe

Članak 10.

Proizvodi koji su prihvatljivi za javnu intervenciju

1.   Javna se intervencija primjenjuje na sljedeće proizvode pod uvjetima koji su utvrđeni u ovom poglavlju te u skladu s dodatnim zahtjevima i uvjetima koje Komisija određuje u skladu s člankom 43.:

(a)

običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i sirak;

(b)

neoljuštenu rižu;

(c)

bijeli ili sirovi šećer, pod uvjetom da je dotični šećer proizveden unutar kvote, i to od šećerne repe ili šećerne trske proizvedene u Zajednici;

(d)

svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine koje je obuhvaćenom oznakama KN 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50;

(e)

maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja u odobrenom poduzeću u Zajednici, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i masenim udjelom vode od najviše 16 %;

(f)

obrano mlijeko u prahu najveće kakvoće, dobiveno postupkom raspršivanja i proizvedeno izravno i isključivo od obranog mlijeka u odobrenom poduzeću u Zajednici, koje sadrži najmanje 35,6 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu.

2.   U sektoru svinjskog mesa javna se intervencija može primijeniti pod uvjetima koji su utvrđeni u ovom odjeljku te u skladu s dodatnim zahtjevima i uvjetima koje Komisija određuje u skladu s člankom 43., i to za trupove ili polovice, svježe ili rashlađene, koje su obuhvaćene oznakom KN 0203 11 10, prsa s potrbušinom, svježa ili rashlađena, koja su obuhvaćena oznakom KN ex 0203 19 15, te netopljenu svinjsku masnoću, svježu ili rashlađenu, koja je obuhvaćena oznakom KN ex 0209 00 11.

Pododjeljak II.

Početak i prestanak otkupa

Članak 11.

Žitarice

1.   Javna intervencija za žitarice traje:

(a)

od 1. kolovoza do 30. travnja za Grčku, Španjolsku, Italiju i Portugal;

(b)

od 1. prosinca do 30. lipnja za Švedsku;

(c)

od 1. studenoga do 31. svibnja za ostale države članice.

Međutim, što se tiče kukuruza, u okviru javne intervencije može se otkupiti najviše:

(a)

700 000 tona za tržišnu godinu 2008./2009.;

(b)

0 tona od tržišne godine 2009./2010.

2.   U slučaju da razdoblje intervencije u Švedskoj dovede do usmjeravanja prometa tih žitarica iz ostalih država članica prema Švedskoj, kako bi se prodale u okviru javne intervencije u Švedskoj, Komisija donosi mjere kako bi ispravila takvo stanje.

Članak 12.

Riža

Za neljuštenu rižu, javna intervencija traje u razdoblju od 1. travnja do 31. srpnja. Međutim, u okviru javne intervencije može se otkupiti najviše 75 000 tona po razdoblju.

Članak 13.

Šećer

1.   Javna intervencija za šećer traje tijekom tržišnih godina 2008./2009. i 2009./2010. Međutim, u okviru javne intervencije može se otkupiti najviše 600 000 tona, izraženo u bijelom šećeru, po tržišnoj godini.

2.   Na šećer koji je tijekom tržišne godine uskladišten u skladu sa stavkom 1. ne mogu se primjenjivati bilo kakve druge mjere vezane uz skladištenje predviđene člancima 32., 52. ili 63.

Članak 14.

Govedina i teletina

1.   Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., započinje javnu intervenciju za govedinu i teletinu ako prosječna tržišna cijena u državi članici ili regiji države članice, zabilježena na temelju ljestvice Zajednice za klasiranje trupova iz članka 42. stavka 1., tijekom dva uzastopna tjedna iznosi manje od 1 560 EUR po toni.

2.   Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., prekida javnu intervenciju ako uvjet iz stavka 1. više nije ispunjen tijekom najmanje jednog tjedna.

Članak 15.

Maslac

1.   Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., započinje javnu intervenciju za maslac u dotičnoj državi članici ili dotičnim državama članicama u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza ako tržišne cijene maslaca u jednoj ili više država članica u reprezentativnom razdoblju iznose manje od 92 % referentne cijene.

2.   Ako u reprezentativnom razdoblju tržišne cijene maslaca u dotičnoj državi članici ili državama članicama iznose 92 % referentne cijene ili više, Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., obustaviti otkup u okviru javne intervencije.

Osim toga, ako količine ponuđene za intervenciju u razdoblju iz stavka 1. prekorače 30 000 tona, Komisija može obustaviti otkup u okviru javne intervencije. U tom se slučaju otkup može obaviti putem natječaja, a na temelju specifikacija koje utvrđuje Komisija.

3.   Komisija donosi podrobna pravila za utvrđivanje tržišnih cijena maslaca.

Članak 16.

Obrano mlijeko u prahu

Javna intervencija za obrano mlijeko u prahu traje od 1. ožujka do 31. kolovoza.

Međutim, Komisija smije suspendirati otkup obranog mlijeka u prahu čim količine ponuđene za intervenciju u tom razdoblju prekorače 109 000 tona. U tom se slučaju otkup može obaviti putem natječaja, a na temelju specifikacija koje utvrđuje Komisija.

Članak 17.

Svinjsko meso

Komisija može odlučiti započeti javnu intervenciju u sektoru svinjsko meso ako je prosječna tržišna cijena svinjskih trupova u Zajednici, koja je utvrđena s obzirom na cijene zabilježene u svakoj državi članici na reprezentativnim tržištima Zajednice i ponderirana pomoću koeficijenata koji odražavaju relativnu veličinu stada svinja u svakoj državi članici, niža od 103 % referentne cijene i postoji vjerojatnost da će takva i ostati.

Pododjeljak III.

Interventna cijena

Članak 18.

Žitarice

Interventna cijena za žitarice jednaka je referentnoj cijeni, ne dovodeći u pitanje povećanja ili smanjenja cijena zbog kakvoće.

Članak 19.

Riža

Interventna cijena za rižu jednaka je referentnoj cijeni.

Međutim, ako kakvoća proizvoda ponuđenih agenciji za plaćanje odstupa od standardne kakvoće definirane u točki A Priloga IV., interventna se cijena sukladno tomu povećava ili smanjuje.

Osim toga, Komisija može odrediti povećanja ili smanjenja interventne cijene kako bi osigurala usmjeravanje proizvodnje prema određenim sortama.

Članak 20.

Šećer

Interventna cijena za šećer iznosi 80 % referentne cijene koja je utvrđena za tržišnu godinu koja slijedi nakon tržišne godine u kojoj je dostavljena ponuda.

Međutim, ako kakvoća šećera ponuđenog agenciji za plaćanje odstupa od standardne kakvoće koja je definirana u točki B Priloga IV. i za koju je utvrđena referentna cijena, interventna cijena se sukladno tomu povećava ili smanjuje.

Članak 21.

Govedina i teletina

1.   Interventne cijene za govedinu i teletinu i količine koje se prihvaćaju u okviru intervencije određuje Komisija na temelju natječaja. U posebnim okolnostima, one se mogu odrediti po državi članici ili po regiji države članice na temelju zabilježenih prosječnih tržišnih cijena.

2.   Prihvaćaju se samo one ponude u kojima je navedena cijena jednaka ili niža od prosječne tržišne cijene koja je zabilježena u državi članici ili regiji države članice i uvećana za iznos koji Komisija utvrđuje na temelju objektivnih kriterija.

Članak 22.

Maslac

Interventna cijena za maslac iznosi 90 % referentne cijene, ne dovodeći u pitanje utvrđivanje interventne cijene putem natječaja u slučaju iz drugog podstavka članka 15. stavka 2.

Članak 23.

Obrano mlijeko u prahu

Interventna cijena za obrano mlijeko u prahu jednaka je referentnoj cijeni, ne dovodeći u pitanje utvrđivanje interventne cijene putem postupka natječaja u slučaju iz drugog podstavka članka 16.

Međutim, ako je stvarni udio bjelančevina manji od minimalnog udjela bjelančevina od 35,6 % koji je utvrđen u točki (f) članka 10., ali nije manji od 31,4 % u bezmasnom suhom ekstraktu, interventna cijena je jednaka referentnoj cijeni umanjeno za 1,75 % za svaki postotni bod za koji je udio bjelančevina manji od 35,6 % masenog udjela.

Članak 24.

Svinjsko meso

1.   U sektoru svinjskog mesa, Komisija utvrđuje interventnu cijenu za svinjske trupove standardne kakvoće. Interventna cijena ne smije biti veća od 92 % niti niža od 78 % referentne cijene.

2.   Za proizvode standardne kakvoće koji nisu svinjski trupovi, interventna se cijena izvodi iz interventne cijene za svinjske trupove na temelju omjera između komercijalne vrijednosti tih proizvoda i komercijalne vrijednosti svinjskih trupova.

3.   Za proizvode koji nisu standardne kakvoće, interventna se cijena izvodi iz cijena koje su na snazi za relevantne standardne kakvoće, uzimajući u obzir razlike u kakvoći u odnosu na standardnu kakvoću. Ova se cijena primjenjuje na utvrđene kakvoće.

Pododjeljak IV.

Prodaja iz intervencije

Članak 25.

Opća načela

Prodaja proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije odvija se na način kojim se sprječava bilo kakav poremećaj na tržištu, osigurava jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima, te u skladu s obvezama koje proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. Ugovora.

Članak 26.

Prodaja šećera

Što se tiče šećera otkupljenog u okviru javne intervencije, agencije za plaćanje mogu ga prodavati samo po cijeni koja je veća od referentne cijene utvrđene za tržišnu godinu u kojoj se odvija prodaja.

Međutim, Komisija može odlučiti da agencije za plaćanje:

(a)

mogu prodavati šećer po cijeni koja je jednaka ili niža od referentne cijene iz prvog stavka ako je šećer namijenjen:

i.

za ishranu životinja, ili

ii.

za izvoz, bilo bez daljnje prerade ili nakon prerade u proizvode navedene u Prilogu I. Ugovoru ili u proizvode navedene u dijelu III. Priloga XX. ovoj Uredbi.

(b)

moraju neprerađeni šećer koji drže staviti na raspolaganje, u svrhu prehrane ljudi na unutarnjem tržištu Zajednice, dobrotvornim organizacijama (koje je priznala dotična država članica ili Komisija u slučaju da država članica nije priznala nijednu organizaciju takve vrste), i to po cijeni koja je niža od trenutne referentne cijene ili besplatno, a u svrhu podjele u okviru konkretnih mjera hitne pomoći.

Članak 27.

Podjela najugroženijim osobama u Zajednici

1.   Proizvodi iz interventnih zaliha stavljaju se na raspolaganje određenim imenovanim organizacijama kako bi se omogućila podjela hrane najugroženijim osobama u Zajednici u skladu s godišnjim planom.

Podjela je:

(a)

besplatna; ili

(b)

po cijeni koja nikako ne smije biti veća od one koja je utemeljena na troškovima koje imaju imenovane organizacije pri provedbi dotične mjere.

2.   Određeni se proizvod može nabaviti na tržištu Zajednice ako:

(a)

ga privremeno nema na interventnim zalihama Zajednice tijekom provedbe godišnjeg plana iz stavka 1., ali samo u mjeri potrebnoj da se omogući provedba plana u jednoj ili više država članica i pod uvjetom da troškovi ne premaše iznose koji su za tu svrhu predviđeni u proračunu Zajednice; ili

(b)

provedba plana uključuje prijenos iz jedne države članice u drugu malih količina proizvoda koji su obuhvaćeni intervencijom u državi članici koja nije ona u kojoj se proizvod traži.

3.   Dotične države članice imenuju organizacije iz stavka 1. te svake godine na vrijeme obavještavaju Komisiju o tome žele li primijeniti ovaj program.

4.   Proizvodi iz stavaka 1. i 2. besplatno se isporučuju imenovanim organizacijama. Knjigovodstvena vrijednost tih proizvoda jest interventna cijena, usklađena koeficijentima ako treba uzeti u obzir razlike u kakvoći.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 190., proizvodi koji se ustupe sukladno stavcima 1. i 2. ovog članka financiraju se sredstvima iz odgovarajuće proračunske stavke EFJP-a u proračunu Europskih zajednica. Može se predvidjeti da se tim sredstvima pokriju i troškovi prijevoza proizvoda iz intervencijskih centara te administrativni troškovi imenovanih organizacija koji nastaju zbog provedbe programa iz ovog članka, isključujući moguće troškove koje bi korisnici mogli imati u okviru primjene stavaka 1. i 2.

Odjeljak III.

Privatno skladištenje

Pododjeljak I.

Obvezna potpora

Članak 28.

Prihvatljivi proizvodi

Potpora privatnom skladištenju dodjeljuje se za sljedeće proizvode pod uvjetima koji su utvrđeni u ovom odjeljku te u skladu s dodatnim zahtjevima i uvjetima koje Komisija određuje u skladu s člankom 43.:

(a)

za:

i.

vrhnje;

ii.

nesoljeni maslac proizveden od vrhnja ili mlijeka u odobrenom objektu u Zajednici, koji sadrži najmanje 82 % masenog udjela mliječne masti i ne više od 16 % masenog udjela vode;

iii.

soljeni maslac proizveden od vrhnja ili mlijeka u odobrenom objektu u Zajednici, koji sadrži najmanje 80 % masenog udjela mliječne masti, ne više od 16 % masenog udjela vode i najviše 2 % masenog udjela soli;

(b)

za sireve:

i.

sir Grana Padano star najmanje devet mjeseci;

ii.

sir Parmigiano Reggiano star najmanje 15 mjeseci;

iii.

sir Provolone star najmanje tri mjeseca.

Članak 29.

Uvjeti i visina potpore za vrhnje i maslac

Komisija određuje koje nacionalne kategorije kakvoće maslaca ispunjavaju uvjete za potporu. Maslac se označuje u skladu s tim.

Iznos potpore za vrhnje i maslac određuje Komisija uzimajući u obzir troškove skladištenja i vjerojatno kretanje cijena svježeg i maslaca na zalihama.

Ako u trenutku iskladištenja dođe do nepovoljne promjene na tržištu koja se nije mogla predvidjeti u trenutku uskladištenja, potpora se može povećati.

Članak 30.

Uvjeti i visina potpore za sireve

Komisija utvrđuje uvjete za dodjeljivanje potpore i iznos potpore koja se plaća za sir. Iznos potpore utvrđuje se uzimajući u obzir troškove skladištenja i vjerojatno kretanje tržišne cijene.

Agencija za plaćanje koju odredi država članica u kojoj se dotični sirevi proizvode i u kojoj ti sirevi ispunjavaju uvjete za nošenje oznake izvornosti, provodi mjere koje donese Komisija u skladu prvim stavkom.

Pododjeljak II.

Neobvezna potpora

Članak 31.

Prihvatljivi proizvodi

1.   Potpora privatnom skladištenju može se dodijeliti za sljedeće proizvode pod uvjetima koji su utvrđeni u ovom odjeljku, te u skladu s dodatnim zahtjevima i uvjetima koje Komisija određuje u skladu s člankom 43.:

(a)

bijeli šećer;

(b)

maslinovo ulje;

(c)

svježe ili rashlađeno meso odraslih goveda, u obliku trupova, polovica, kompenziranih četvrtina, prednjih četvrtina ili stražnjih četvrtina, klasiranih u skladu s ljestvicom Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda koja je predviđena člankom 42. stavkom 1.;

(d)

obrano mlijeko u prahu najveće kakvoće, proizvedeno izravno i isključivo od obranog mlijeka u odobrenom objektu u Zajednici;

(e)

trajni sirevi i sirevi koji su proizvedeni od ovčjeg i/ili kozjeg mlijeka i trebaju sazrijevati najmanje šest mjeseci;

(f)

svinjsko meso;

(g)

ovčje i kozje mlijeko.

Komisija može mijenjati popis proizvoda naveden u točki (c) prvog podstavka ako to zahtijeva stanje na tržištu.

2.   Komisija utvrđuje iznos potpore privatnom skladištenju koja je predviđena stavkom 1. unaprijed ili putem natječaja.

Što se tiče proizvoda iz točaka (d) i (e) stavka 1., visina potpore određuje se uzimajući u obzir troškove skladištenja, i:

i.

vjerojatno kretanje cijena obranog mlijeka u prahu; odnosno

ii.

ravnotežu koju treba održati između sireva za koje se dodjeljuje potpora i ostalih sireva koji dolaze na tržište.

Članak 32.

Uvjeti za dodjeljivanje potpore za bijeli šećer

1.   Ako je prosječna cijena bijelog šećera koja je zabilježena u Zajednici niža od referentne cijene u reprezentativnom razdoblju i ako, uzimajući u obzir stanje na tržištu, postoji vjerojatnost da će takva i ostati, Komisija može donijeti odluku o dodjeljivanju potpore privatnom skladištenju bijelog šećera poduzećima kojima je dodijeljena kvota za šećer.

2.   Na šećer koji je tijekom tržišne godine uskladišten u skladu sa stavkom 1. ne mogu se primjenjivati druge mjere vezane uz skladištenje koje su predviđene člancima 13., 52. ili 63.

Članak 33.

Uvjeti za dodjeljivanje potpore za maslinovo ulje

Komisija može odlučiti da tijelima, koja nude dovoljna jamstva i koja su odobrena u državi članici, dopusti zaključivanje ugovora o skladištenju maslinovog ulja kojeg ona stavljaju na tržište u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu u određenim regijama Zajednice i, između ostalog, ako je prosječna cijena koja je zabilježena na tržištu u reprezentativnom razdoblju manja od:

(a)

1 779 EUR po toni za ekstradjevičansko maslinovo ulje; ili

(b)

1 710 EUR po toni za djevičansko maslinovo ulje; ili

(c)

1 524 EUR po toni za maslinovo ulje lampante koje sadrži najviše 2 % slobodnih masnih kiselina, pri čemu se ovaj iznos smanjuje za 36,70 EUR po toni za svaki dodatni stupanj kiselosti.

Članak 34.

Uvjeti za dodjeljivanje potpore za proizvode iz sektora govedine i teletine

Ako prosječna tržišna cijena zabilježena u Zajednici na temelju ljestvice Zajednice za klasiranje trupova odraslih goveda koja je predviđena člankom 42. stavkom 1. iznosi manje od 103 % referentne cijene i postoji vjerojatnost da će takva i ostati, Komisija može donijeti odluku o dodjeljivanju potpore privatnom skladištenju.

Članak 35.

Uvjeti za dodjeljivanje potpore za obrano mlijeko u prahu

Komisija može donijeti odluku o dodjeljivanju potpore privatnom skladištenju obranog mlijeka u prahu, posebno ako kretanja cijena i zaliha proizvoda ukazuju na ozbiljnu neravnotežu na tržištu koja bi se mogla izbjeći ili smanjiti putem sezonskog skladištenja.

Članak 36.

Uvjeti za dodjeljivanje potpore za sir

1.   Ako razvoj cijena i stanje zaliha proizvoda od sira iz članka 31. stavka 1. točke (e) ukazuju na ozbiljnu neravnotežu na tržištu koja se može ukloniti ili smanjiti putem sezonskog skladištenja, Komisija može donijeti odluku o dodjeljivanju potpore privatnom skladištenju.

2.   Ako su u trenutku isteka ugovora o skladištenju tržišne cijene sira na zalihama veće od cijena koje su prevladavale u vrijeme potpisivanja ugovora, Komisija može donijeti odluku o prilagodbi iznosa potpore sukladno tome.

Članak 37.

Uvjeti za dodjeljivanje potpore za svinjsko meso

Ako je prosječna tržišna cijena svinjskih trupova u Zajednici, koja je utvrđena s obzirom na cijene zabilježene u svakoj državi članici na reprezentativnim tržištima Zajednice i ponderirana pomoću koeficijenata koji odražavaju relativnu veličinu stada svinja u svakoj državi članici, niža od 103 % referentne cijene i postoji vjerojatnost da će takva i ostati, Komisija može donijeti odluku o dodjeljivanju potpore privatnom skladištenju.

Članak 38.

Uvjeti za dodjeljivanje potpore za ovčje i kozje meso

Komisija može donijeti odluku o dodjeljivanju potpore privatnom skladištenju ako je tržište ovčetine i kozetine u posebno teškom stanju u jednom ili više sljedećih područja kotacije:

(a)

u Velikoj Britaniji;

(b)

u Sjevernoj Irskoj;

(c)

u bilo kojoj državi članici uzetoj zasebno, osim Ujedinjene Kraljevine.

Odjeljak IV.

Opće odredbe

Članak 39.

Pravila koja se odnose na skladištenje

1.   Proizvode koje su otkupile, agencije za plaćanje ne smiju skladištiti izvan državnog područja države članice pod čijom su jurisdikcijom, osim ako su za to dobile prethodno odobrenje Komisije.

Za potrebe ovog članka, državna područja Belgije i Luksemburga smatraju se jednom državom članicom.

2.   Odobrenje se daje ako je skladištenje krajnje nužno te uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:

(a)

skladišne mogućnosti i zahtjeve skladištenja u državi članici pod čijom je jurisdikcijom agencija za plaćanje, i u ostalim državama članicama;

(b)

sve dodatne troškove koji se javljaju uslijed skladištenja u državi članici pod čijom je jurisdikcijom agencija za plaćanje i uslijed prijevoza.

3.   Odobrenje za skladištenje u trećoj zemlji daje se jedino ako bi, prema kriterijima koji su navedeni u stavku 2., skladištenje u drugoj državi članici uzrokovalo značajne poteškoće.

4.   Podaci iz točke (a) stavka 2. pripremaju se nakon savjetovanja sa svim državama članicama.

5.   Carine i drugi iznosi koji se dodjeljuju ili zaračunavaju u okviru zajedničke poljoprivredne politike ne primjenjuju se na proizvode:

(a)

koji se prevoze nakon odobrenja izdanog na temelju stavaka 1., 2. i 3., ili

(b)

koji se prenose iz jedne agencije za plaćanje u drugu.

6.   Svaka agencija za plaćanje koja djeluje u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ostaje odgovorna za proizvode uskladištene izvan državnog područja države članice pod čijom je jurisdikcijom.

7.   Ako se proizvodi koje agencija za plaćanje drži izvan državnog područja države članice pod čijom je jurisdikcijom ne vrate u tu državu članicu, prodaju se po cijenama i pod uvjetima koji su utvrđeni ili će biti utvrđeni za mjesto skladištenja.

Članak 40.

Pravila koja se odnose na natječajni postupak

Natječajni postupak osigurava jednak pristup svim zainteresiranim stranama.

Pri odabiru ponuda, prednost se daje onima koje su najpovoljnije za Zajednicu. U svakom slučaju, natječaj ne mora nužno rezultirati dodjelom ugovora.

Članak 41.

Intervencijski centri

1.   Komisija imenuje intervencijske centre u sektoru žitarica i sektoru riže te utvrđuje uvjete koji se na njih primjenjuju.

Što se tiče proizvoda iz sektora žitarica, Komisija može imenovati intervencijske centre za svaku žitaricu posebno.

2.   Pri sastavljanju popisa intervencijskih centara, Komisija posebno uzima u obzir sljedeće čimbenike:

(a)

stanje centara u područjima u kojima postoji višak dotičnih proizvoda;

(b)

postojanje dostatnih prostora i tehničke opreme;

(c)

povoljna situacija što se tiče prijevoznih sredstava.

Članak 42.

Klasiranje trupova

1.   Ljestvica Zajednice za klasiranje trupova primjenjuje se u skladu s pravilima koja su utvrđena u Prilogu V. u sljedećim sektorima:

(a)

u sektoru govedine i teletine, za trupove odraslih goveda;

(b)

u sektoru svinjskog mesa, za trupove svinja koje nisu bile korištene za rasplod.

U sektoru ovčejg i kozjeg mesa, države članice smiju primjenjivati ljestvicu Zajednice za klasiranje trupova, i to za trupove ovaca, a u skladu s pravilima koja su utvrđena u točki C Priloga V.

2.   Inspekcije na licu mjesta, vezane uz klasiranje trupova odraslih goveda i ovaca, u ime Zajednice obavlja inspekcijski odbor Zajednice sastavljen od stručnjaka Komisije i stručnjaka imenovanih od strane država članica. Odbor podnosi Komisiji i državama članicama izvješće o obavljenim inspekcijama.

Zajednica snosi troškove obavljenih inspekcija.

Članak 43.

Provedbena pravila

Ne dovodeći u pitanje posebne ovlasti koje su odredbama ovog poglavlja dodijeljene Komisiji, Komisija donosi podrobna pravila za njihovu provedbu koja se posebno smiju odnositi na:

(a)

zahtjeve i uvjete koje moraju ispunjavati proizvodi koji se otkupljuju u okviru javne intervencije sukladno članku 10. ili za koje se može dodijeliti potpora privatnom skladištenju sukladno člancima 28. i 31. te, u slučaju svinjskog mesa, popis takvih proizvoda, posebno što se tiče kakvoće, klasa kakvoće, stupnjeva kakvoće, kategorija, količina, pakiranja uključujući i označivanje, gornje starosne granice, čuvanja, faze proizvoda na koju se odnosi interventna cijena, trajanja privatnog skladištenja;

(b)

izmjene dijela B Priloga IV.;

(c)

prema potrebi, ljestvicu prema kojoj se povećavaju ili smanjuju cijene;

(d)

postupke i uvjete za preuzimanje proizvoda od strane agencija za plaćanje u okviru javne intervencije i za dodjeljivanje potpore privatnom skladištenju kojima se posebno propisuje:

i.

zaključivanje i sadržaj ugovora;

ii.

trajanje razdoblja privatnog skladištenja i uvjeti prema kojima se ta razdoblja, nakon što su već utvrđena ugovorom, mogu skratiti ili produžiti;

iii.

uvjeti prema kojima se može odlučiti da se proizvodi obuhvaćeni ugovorima o privatnom skladištenju mogu ponovo staviti na tržište ili prodati;

iv.

država članica u kojoj se može podnijeti zahtjev za privatno skladištenje;

(e)

donošenje popisa reprezentativnih tržišta navedenim u člancima 17. i 37.;

(f)

pravila o uvjetima prodaje proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije, posebno što se tiče prodajnih cijena, uvjeta eventualne otpreme iz skladišta te kasnijeg korištenja ili odredišta tako otpremljenih proizvoda, pregleda koje treba obavljati i, ovisno o slučaju, sustava sredstava osiguranja koji će se primjenjivati;

(g)

utvrđivanje godišnjeg plana iz članka 27. stavka 1.;

(h)

uvjete za nabavu proizvoda na tržištu Zajednice iz članka 27. stavka 2.;

(i)

pravila vezana uz odobrenja iz članka 39. koja uključuju, u mjeri u kojoj je to krajnje nužno, odstupanja od pravila o trgovini;

(j)

pravila vezana uz postupke koji se moraju slijediti u slučaju primjene natječajne procedure;

(k)

pravila vezana uz imenovanje intervencijskih centara iz članka 41.;

(l)

uvjete koje moraju ispunjavati skladišta u kojima se mogu skladištiti proizvodi;

(m)

ljestvicu Zajednice za klasiranje trupova koja je predviđena člankom 42. stavkom 1., a posebno što se tiče:

i.

definicija;

ii.

izgleda trupa u svrhu izvješćivanja o cijenama, vezano za klasiranje trupova odraslih goveda;

iii.

vezano za mjere koje moraju poduzimati klaonice sukladno točki A podtočki III. Priloga V.:

svih odstupanja koja su člankom 5. Direktive 88/409/EEZ predviđena za klaonice koje žele ograničiti svoju proizvodnju na lokalno tržište,

svih odstupanja koja se mogu odobriti državama članicama koje to zatraže za klaonice u kojima se kolje mali broj goveda;

iv.

dopuštanja državama članicama da ne primjenjuju ljestvicu za klasiranje svinjskih trupova i da, osim težine i procijenjenog udjela mišićnog tkiva, koriste i druge kriterije za njihovo ocjenjivanje;

v.

pravila o izvješćivanju o cijenama određenih proizvoda od strane država članica.

POGLAVLJE II.

Posebne interventne mjere

Odjeljak I.

Izvanredne mjere potpore tržištu

Članak 44.

Bolesti životinja

1.   Kako bi se uzela u obzir ograničenja trgovine unutar Zajednice i s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprječavanje širenja bolesti životinja, Komisija može donijeti izvanredne mjere potpore tržištu koje je ugroženo tim ograničenjima.

Mjere predviđene prvim podstavkom primjenjuju se u sektorima:

(a)

govedine i teletine;

(b)

mlijeka i mliječnih proizvoda;

(c)

svinjskog mesa;

(d)

ovčjeg i kozjeg mesa;

(e)

jaja;

(f)

mesa peradi.

2.   Mjere predviđene prvim podstavkom stavka 1. poduzimaju se na zahtjev jedne ili više država članica.

One se mogu poduzeti jedino ako su dotična država članica ili dotične države članice poduzele veterinarsko-zdravstvene mjere kako bi brzo suzbile bolest i samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je potrebno za potporu dotičnom tržištu.

Članak 45.

Gubitak povjerenja potrošača

Što se tiče sektora mesa peradi i sektora jaja, Komisija može donijeti izvanredne mjere potpore tržištu kako bi uzela u obzir ozbiljne poremećaje na tržištu koji se mogu izravno pripisati gubitku povjerenja potrošača do kojeg je došlo zbog postojanja opasnosti za javno zdravlje ili zdravlje životinja.

Te se mjere poduzimaju na zahtjev dotične države članice ili dotičnih država članica.

Članak 46.

Financiranje

1.   Zajednica sudjeluje u financiranju izvanrednih mjera iz članaka 44. i 45., i to u visini od 50 % troškova koje snose države članice.

Međutim, za sektore govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog mesa te ovčjeg i kozjeg mesa, Zajednica sudjeluje u financiranju u visini od 60 % tih troškova ako je riječ o suzbijanju slinavke i šapa.

2.   Ako proizvođači sudjeluju u troškovima koje snose države članice, države članice osiguravaju da to ne dovede do narušavanja tržišnog natjecanja među proizvođačima iz različitih država članica.

3.   Članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na financijske doprinose država članica namijenjene izvanrednim mjerama iz članaka 44. i 45.

Odjeljak II.

Mjere u sektoru žitarica i sektoru riže

Članak 47.

Posebne tržišne mjere u sektoru žitarica

1.   Ako to zahtijeva stanje na tržištu, Komisija može poduzeti posebne interventne mjere u sektoru žitarica. Te se interventne mjere mogu posebno poduzeti ako u jednoj ili više regija Zajednice tržišne cijene padnu ili postoji opasnost da će pasti u odnosu na interventnu cijenu.

2.   O vrsti i primjeni posebnih interventnih mjera te o uvjetima i postupcima prodaje ili bilo kojeg drugog oblika korištenja proizvoda koji su obuhvaćeni tim mjerama, odlučuje Komisija.

Članak 48.

Posebne tržišne mjere u sektoru riže

1.   Komisija može poduzeti posebne mjere kako bi se:

(a)

spriječila masovna primjena javne intervencije, predviđene odjeljkom II. poglavlja I. ovog dijela, u sektoru riže u određenim regijama Zajednice;

(b)

nadoknadila nestašica neoljuštene riže nakon prirodnih katastrofa.

2.   Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog članka.

Odjeljak III.

Mjere u sektoru šećera

Članak 49.

Minimalna cijena šećerne repe

1.   Minimalna cijena za šećernu repu unutar kvote iznosi:

(a)

27,83 EUR po toni za tržišnu godinu 2008./2009.;

(b)

26,29 EUR po toni od tržišne godine 2009./2010.

2.   Minimalna cijena iz stavka 1. primjenjuje se na šećernu repu standardne kakvoće opisane u dijelu B Priloga IV.

3.   Poduzeća za proizvodnju šećera koja otkupljuju šećernu repu koja je obuhvaćena kvotom i koja je prikladna za preradu u šećer i namijenjena je preradi u šećer unutar kvote, obvezna su platiti najmanje minimalnu cijenu koja se povećava ili smanjuje ovisno o odstupanju od standardne kakvoće.

Povećanja i smanjenja iz prvog podstavka primjenjuju se u skladu s provedbenim pravilima koja donese Komisija.

4.   Za količine šećerne repe koje odgovaraju količinama industrijskog šećera ili viška šećera za koje se plaća pristojba za prekoračene količine iz članka 64., dotično poduzeće za proizvodnju šećera usklađuje otkupnu cijenu tako da ona bude jednaka barem minimalnoj cijeni za šećernu repu unutar kvote.

Članak 50.

Sporazumi unutar sektora

1.   Sporazumi unutar sektora i ugovori o isporuci moraju biti u skladu sa stavkom 3. i uvjetima otkupa koje utvrdi Komisija, posebno što se tiče uvjeta otkupa, isporuke, preuzimanja i plaćanja za šećernu repu.

2.   Uvjeti otkupa šećerne repe i šećerne trske uređuju se sporazumima unutar sektora koji se zaključuju između uzgajivača tih sirovina iz Zajednice i poduzeća za proizvodnju šećera iz Zajednice.

3.   U ugovorima o isporuci pravi se razlika ovisno o tome hoće li količine šećera koje se proizvode od šećerne repe biti:

(a)

šećer unutar kvote;

(b)

šećer izvan kvote.

4.   Svako poduzeće za proizvodnju šećera dostavlja državi članici u kojoj proizvodi šećer sljedeće podatke:

(a)

količine šećerne repe iz točke (a) stavka 3. za koje je zaključilo ugovor o isporuci prije sjetve, te udio šećera na kojemu se temelje ti ugovori;

(b)

odgovarajući procijenjeni prinos.

Države članice mogu zahtijevati dodatne podatke.

5.   Poduzeća za proizvodnju šećera koja nisu prije sjetve zaključila ugovore o isporuci za količinu repe koja odgovara njihovom šećeru unutar kvote po minimalnoj cijeni za šećernu repu unutar kvote, obvezna su za svu šećernu repu koju prerađuju u šećer platiti najmanje minimalnu cijenu koja vrijedi za šećernu repu unutar kvote.

6.   Uz odobrenje dotične države članice, ugovori unutar sektora mogu odstupati od stavaka 3. i 4.

7.   Ako ne postoje ugovori unutar sektora, dotična država članica poduzima potrebne mjere u skladu s ovom Uredbom kako bi zaštitila interese uključenih strana.

Članak 51.

Pristojba za proizvodnju

1.   Za kvote za šećer, kvote za izoglukozu i kvote za inulin sirup koje su sukladno članku 56. stavku 2. dodijeljene poduzećima koja proizvode šećer, izoglukozu ili inulin sirup, naplaćuje se pristojba za proizvodnju.

2.   Pristojba za proizvodnju iznosi 12,00 EUR po toni šećera unutar kvote i inulin sirupa unutar kvote. Za izoglukozu, pristojba za proizvodnju iznosi 50 % pristojbe koja vrijedi za šećer.

3.   Ukupni iznos pristojbe za proizvodnju koja se plaća u skladu sa stavkom 1., država članica naplaćuje od poduzeća na svom državnom području u skladu s kvotom koju ta poduzeća imaju u dotičnoj tržišnoj godini.

Poduzeća izvršavaju plaćanje najkasnije do kraja veljače odgovarajuće tržišne godine.

4.   Poduzeća iz Zajednice koja proizvode šećer i inulin sirup mogu zahtijevati od uzgajivača šećerne repe ili šećerne trske ili od dobavljača cikorije da pokriju do 50 % dotične pristojbe za proizvodnju.

Članak 52.

Povlačenje šećera s tržišta

1.   Kako bi se strukturna ravnoteža tržišta zadržala na cjenovnoj razini koja je blizu referentne cijene, a uzimajući u obzir obveze Zajednice koje proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. Ugovora, može se do početka sljedeće tržišne godine s tržišta povući određeni postotak šećera unutar kvote, izoglukoze unutar kvote i inulin sirupa unutar kvote, pri čemu je taj postotak jednak za sve države članice.

U tom se slučaju, za dotičnu tržišnu godinu, za isti postotak smanjuju uobičajene potrebe za nabavom uvezenog sirovog šećera za rafiniranje navedene u članku 153.

2.   Postotak povlačenja s tržišta iz stavka 1. utvrđuje se najkasnije do 31. listopada dotične tržišne godine na temelju očekivanih kretanja na tržištu tijekom te tržišne godine.

3.   U razdoblju povlačenja, svako poduzeće kojemu je dodijeljena kvota, skladišti na vlastiti trošak količine šećera koje odgovaraju količini koja se dobije kada se na njegovu proizvodnju unutar kvote za dotičnu tržišnu godinu primijeni postotak iz stavka 1.

Količine šećera koje se u tržišnoj godini povuku s tržišta, smatraju se prvim količinama proizvedenim u okviru kvote za sljedeću tržišnu godinu. Međutim, uzimajući u obzir očekivana kretanja na tržištu šećera, Komisija može donijeti odluku da se za tekuću i/ili sljedeću tržišnu godinu sav ili dio šećera, izoglukoze ili inulin sirupa povučenog s tržišta smatra:

(a)

viškom šećera, izoglukoze ili inulin sirupa koji može postati industrijski šećer, industrijska izoglukoza ili industrijski inulin sirup, ili

(b)

privremenom proizvodnom kvotom čiji se dio može rezervirati za izvoz poštivajući obveze Zajednice koje proizlaze iz sporazuma zaključenih na temelju članka 300. Ugovora.

4.   Ako je ponuda šećera u Zajednici nedostatna, Komisija može donijeti odluku da se određena količina šećera, izoglukoze i inulin sirupa povučenog s tržišta može prodati na tržištu Zajednice prije isteka razdoblja povlačenja.

5.   Na šećer koji je tijekom tržišne godine uskladišten u skladu s ovim člankom ne mogu se primjenjivati druge mjere vezane uz skladištenje koje su predviđene člancima 13., 32. ili 63.

Članak 53.

Provedbena pravila

Komisija može donijeti podrobna pravila za provedbu ovog odjeljka, a naročito:

(a)

mjerila koja poduzeća za proizvodnju šećera primjenjuju kada među prodavateljima šećerne repe raspoređuju količine šećerne repe za koje će biti zaključeni ugovori o isporuci prije sjetve iz članka 50. stavka 4.;

(b)

postotak šećera unutar kvote koji se povlači s tržišta sukladno članku 52. stavku 1.;

(c)

uvjete za plaćanje minimalne cijene ako se šećer koji je povučen s tržišta prodaje na tržištu Zajednice na temelju članka 52. stavka 4.

Odjeljak IV.

Prilagođavanje ponude

Članak 54.

Mjere za lakšu prilagodbu ponude zahtjevima tržišta

Kako bi se potaknule inicijative trgovinskih organizacija i udruženih trgovinskih organizacija koje omogućuju lakšu prilagodbu ponude zahtjevima tržišta, osim onih koje su vezane uz povlačenje proizvoda s tržišta, Komisija može poduzeti sljedeće mjere u sektorima živog bilja, govedine i teletine, svinjskog mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, te jaja i mesa peradi:

(a)

mjere za poboljšanje kakvoće;

(b)

mjere za poticanje bolje organizacije proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište;

(c)

mjere za lakše bilježenje kretanja tržišnih cijena;

(d)

mjere koje omogućuju uspostavu kratkoročnih i dugoročnih prognoza na temelju upotrijebljenih sredstava proizvodnje.

POGLAVLJE III.

Sustavi ograničavanja proizvodnje

Odjeljak I.

Opće odredbe

Članak 55.

Sustavi kvota

1.   Sustav kvota primjenjuje se na sljedeće proizvode:

(a)

mlijeko i mliječne proizvode kako su definirani u točkama (a) i (b) članka 65.;

(b)

šećer, izoglukozu i inulin sirup.

2.   Ako proizvođač prekorači odgovarajuću kvotu i ako, u slučaju šećera, ne iskoristi višak količina na način predviđen člankom 61., na te se količine zaračunava pristojba za prekoračene količine u skladu s uvjetima koji su utvrđeni u odjeljcima II. i III.

3.   Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1868/94 o utvrđivanju sustava kvota s obzirom na proizvodnju krumpirovog škroba (59).

Odjeljak II.

Šećer

Pododjeljak I.

Dodjeljivanje kvota i upravljanje kvotama

Članak 56.

Dodjeljivanje kvota

1.   Kvote za proizvodnju šećera, izoglukoze i inulin sirupa na nacionalnoj ili regionalnoj razini utvrđene su u Prilogu VI.

2.   Država članica dodjeljuje kvotu svakom poduzeću za proizvodnju šećera, izoglukoze ili inulin sirupa koje ima poslovni nastan na njenom državnom području i koje je odobreno u skladu s člankom 57.

Svakom se poduzeću dodjeljuje kvota koja je jednaka kvoti iz Uredbe (EZ) br. 318/2006 koja je bila dodijeljena tom poduzeću za tržišnu godinu 2007./2008.

3.   Ako se kvota dodjeljuje poduzeću koje ima više od jedne proizvodne jedinice, država članica donosi mjere koje smatra potrebnima kako bi se uvažili interesi uzgajivača šećerne repe i šećerne trske.

Članak 57.

Odobrena poduzeća

1.   Države članice na zahtjev odobravaju poduzeće za proizvodnju šećera, izoglukoze ili inulin sirupa ili poduzeće koje te proizvode prerađuje u proizvod s popisa iz članka 62. stavka 2. pod uvjetom da dotično poduzeće:

(a)

dokaže svoju stručnu osposobljenost u području proizvodnje;

(b)

pristane da dostavi sve tražene podatke i da podliježe kontrolama vezanima uz ovu Uredbu,

(c)

da mu nije suspendirano ili povučeno odobrenje.

2.   Odobrena poduzeća dostavljaju sljedeće podatke državi članici na čijem se državnom području vadi šećerna repa ili bere šećerna trska ili obavlja rafiniranje:

(a)

podatke o količinama šećerne repe ili šećerne trske za koje je zaključen ugovor o isporuci, kao i o odgovarajućim procijenjenim prinosima šećerne repe ili šećerne trske i šećera po hektaru;

(b)

podatke o predviđenim i stvarnim isporukama šećerne repe, šećerne trske i sirovog šećera te o proizvodnji šećera i količinama šećera na zalihama;

(c)

podatke o količinama prodanog bijelog šećera te o cijenama i uvjetima prodaje.

Članak 58.

Dodatna i dopunska kvota za izoglukozu

1.   U tržišnoj godini 2008./2009., kvoti za izoglukozu iz prethodne tržišne godine dodaje se dodatna kvota za izoglukozu u visini od 100 000 tona. Ovo se povećanje ne odnosi na Bugarsku i Rumunjsku.

U tržišnoj godini 2008./2009., dodatna kvota za izoglukozu u visini od 11 045 tona za Bugarsku i 1 966 tona za Rumunjsku dodaje se kvoti iz prethodne tržišne godine.

Države članice dodjeljuju dodatne kvote poduzećima razmjerno kvotama za izoglukozu koje su bile dodijeljene u skladu s člankom 56. stavkom 2.

2.   Italija, Litva i Švedska mogu dodijeliti, na temelju zahtjeva koje im uputi poduzeće s poslovnim nastanom na njihovom državnom području, dopunsku kvotu za izoglukozu u tržišnoj godini 2008./2009. i 2009./2010. Maksimalne dopunske kvote po državi članici navedene su u Prilogu VII.

3.   Za kvote dodijeljene poduzećima u skladu sa stavkom 2. zaračunava se jednokratni iznos od 730 EUR. On se naplaćuje po toni dodijeljene dopunske kvote.

Članak 59.

Upravljanje kvotama

1.   Za svaku tržišnu godinu 2008./2009., 2009./2010. i 2010./2011., Komisija usklađuje kvote utvrđene u Prilogu VI. najkasnije do kraja veljače prethodne tržišne godine. Usklađivanje proizlazi iz primjene stavka 2. ovog članka, članka 58. ove Uredbe i članka 3. Uredbe (EZ) br. 320/2006.

2.   Uzimajući u obzir rezultate restrukturiranja predviđenog Uredbom (EZ) br. 320/2006, Komisija najkasnije do 28. veljače 2010. utvrđuje zajednički postotak za koji se smanjuju postojeće kvote za šećer, izoglukozu i inulin sirup po državi članici ili regiji kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu u poljoprivrednim godinama nakon 2010./2011.

3.   U skladu s tim, države članice usklađuju kvotu svakog poduzeća.

Članak 60.

Preraspodjela nacionalnih kvota

1.   Država članica smije smanjiti kvotu za šećer ili izoglukozu koja je dodijeljena poduzeću s poslovnim nastanom na njenom državnom području, i to za najviše 10 % za svaku tržišnu godinu.

2.   Države članice smiju prenositi kvote s jednog poduzeća na drugo u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu VIII., uzimajući pri tom u obzir interese svih zainteresiranih strana, naročito uzgajivača šećerne repe i šećerne trske.

3.   Količine koje se smanje u skladu sa stavcima 1. i 2., dotična država članica dodjeljuje jednom ili većem broju poduzeća na svom državnom području, bez obzira je li tim poduzećima već dodijeljena kvota ili ne.

Pododjeljak II.

Prekoračenje kvote

Članak 61.

Područje primjene

Šećer, izoglukoza ili inulin sirup koji se proizvede tijekom tržišne godine, a koji premašuje kvotu iz članka 56. može se:

(a)

upotrijebiti za preradu određenih proizvoda iz članka 62.;

(b)

prenijeti u proizvodnu kvotu sljedeće tržišne godine u skladu s člankom 63.;

(c)

upotrijebiti za posebni sustav opskrbe najudaljenijih regija u skladu s glavom II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (60); ili

(d)

izvesti u okviru količinskog ograničenja koji utvrdi Komisija, poštivajući obveze koje proizlaze iz sporazuma sklopljenih u skladu s člankom 300. Ugovora.

Na ostale se količine plaća pristojba za prekoračene količine iz članka 64.

Članak 62.

Industrijski šećer

1.   Industrijski šećer, industrijska izoglukoza ili industrijski inulin sirup rezerviraju se za proizvodnju jednog od proizvoda iz stavka 2. ako:

(a)

su predmet ugovora o isporuci koji je prije isteka tržišne godine zaključen između proizvođača i korisnika, od kojih su obojica odobrena u skladu s člankom 57.; i

(b)

su isporučeni korisniku najkasnije do 30. studenoga sljedeće tržišne godine.

2.   Komisija sastavlja popis proizvoda za čiju se proizvodnju može koristiti industrijski šećer, industrijska izoglukoza ili industrijski inulin sirup.

Taj popis sadrži sljedeće:

(a)

bioetanol, alkohol, rum, živi kvasac i količine sirupa za namaze te sirupa koji se prerađuju u „Rinse appelstroop”;

(b)

određene industrijske proizvode koji ne sadrže šećer, ali pri čijoj se izradi upotrebljava šećer, izoglukoza ili inulin sirup;

(c)

određene proizvode kemijske ili farmaceutske industrije koji sadrže šećer, izoglukozu ili inulin sirup.

Članak 63.

Prijenos viška šećera

1.   Svako poduzeće može odlučiti da proizvedene količine koje premašuju njegovu kvotu za šećer, kvotu za izoglukozu ili kvotu za inulin sirup u cijelosti ili djelomično prenese u sljedeću tržišnu godinu kako bi se računale kao dio proizvodnje u toj godini. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., ta je odluka neopoziva.

2.   Poduzeće koje donese odluku iz stavka 1.:

(a)

obavještava dotičnu državu članicu prije datuma koji odredi ta država članica:

između 1. veljače i 30. lipnja tekuće tržišne godine o količinama šećera od šećerne trske koje namjerava prenijeti,

između 1. veljače i 15. travnja tekuće tržišne godine o ostalim količinama šećera ili inulin sirupa koje namjerava prenijeti;

(b)

obvezuje se uskladištiti te količine o svom trošku do kraja tekuće tržišne godine.

3.   Ako je konačna proizvodnja nekog poduzeća u dotičnoj tržišnoj godini manja nego što je bilo procijenjeno pri donošenju odluke iz stavka 1., prenesena se količina može retroaktivno uskladiti, i to najkasnije do 31. listopada sljedeće tržišne godine.

4.   Prenesene se količine smatraju prvim količinama proizvedenim u okviru kvote za sljedeću tržišnu godinu.

5.   Na šećer koji je tijekom tržišne godine uskladišten u skladu s ovim člankom ne mogu se primjenjivati druge mjere vezane uz skladištenje koje su predviđene člancima 13., 32. ili 52.

Članak 64.

Pristojba za prekoračene količine

1.   Pristojba za prekoračene količine obračunava se na količine:

(a)

viška šećera, viška izoglukoze i viška inulin sirupa proizvedene u jednoj tržišnoj godini, osim količina koje se prenose u proizvodnu kvotu za sljedeću tržišnu godinu i koje su uskladištene u skladu s člankom 63., ili količina iz točaka (c) i (d) članka 61.;

(b)

industrijskog šećera, industrijske izoglukoze i industrijskog inulin sirupa za koje do datuma koji odredi Komisija nije dostavljen dokaz da je prerađen u jedan od proizvoda iz članka 62. stavka 2.;

(c)

šećera, izoglukoze i inulin sirupa koje su povučene s tržišta u skladu s člankom 52. i za koje nisu ispunjene obveze predviđene člankom 52. stavkom 3.

2.   Pristojbu za prekoračene količine utvrđuje Komisija i ona mora biti dovoljno visoka kako bi se izbjeglo nagomilavanje količina iz stavka 1.

3.   Pristojbu za prekoračene količine iz stavka 1. država članica naplaćuje poduzećima na svom državnom području u skladu s proizvedenim količinama iz stavka 1. koje su utvrđene za ta poduzeća za dotičnu tržišnu godinu.

Odjeljak III.

Mlijeko

Pododjeljak I.

Opće odredbe

Članak 65.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka:

(a)

„mlijeko” znači proizvod dobiven mužnjom jedne ili više krava;

(b)

„ostali mliječni proizvodi” znači svi mliječni proizvodi osim mlijeka, a naročito obrano mlijeko, vrhnje, maslac, jogurt i sir; prema potrebi, oni se pretvaraju u „ekvivalent mlijeka” primjenom koeficijenata koje odredi Komisija;

(c)

„proizvođač” znači poljoprivrednik s poljoprivrednim gospodarstvom na zemljopisnom području države članice koji proizvodi i prodaje mlijeko ili koji se priprema to raditi u bliskoj budućnosti;

(d)

„poljoprivredno gospodarstvo” znači gospodarstvo kako je definirano u članku 2. Uredbe (EZ) br. 1782/2003;

(e)

„otkupljivač” znači poduzeća ili udruženja koje otkupljuju mlijeko od proizvođača:

u svrhu sakupljanja, pakiranja, skladištenja, hlađenja ili prerade, uključujući i za račun drugih,

u svrhu prodaje jednom ili većem broju poduzeća koja se bave obradom ili preradom mlijeka ili ostalih mliječnih proizvoda.

Međutim, svako udruženje otkupljivača s istog zemljopisnog područja koje u ime svojih članova obavlja upravne i knjigovodstvene poslove potrebne za plaćanje pristojbe za prekoračene količine smatra se otkupljivačem. U smislu prve rečenice ovog podstavka, Grčka se smatra jednim zemljopisnim područjem i udruženje otkupljivača se može smatrati službenim tijelom;

(f)

„isporuka” znači svaka proizvođačeva isporuka mlijeka otkupljivaču, isključujući sve ostale mliječne proizvode, bez obzira obavlja li prijevoz proizvođač, otkupljivač, poduzeće koje obrađuje ili prerađuje te proizvode ili treća strana;

(g)

„izravna prodaja” znači svaki oblik prodaje ili prijenosa mlijeka od strane proizvođača izravno potrošaču, kao i svaki oblik prodaje ili prijenosa ostalih mliječnih proizvoda od strane proizvođača. Komisija može, uzimajući u obzir definiciju „isporuke” koja je navedena u točki (f), prilagoditi definiciju „izravne prodaje” kako bi osigurala da niti jedna količina prodanog mlijeka ili ostalih mliječnih proizvoda ne bude isključena iz sustava kvota;

(h)

„stavljanje na tržište” znači isporuka mlijeka ili izravna prodaja mlijeka ili ostalih mliječnih proizvoda;

(i)

„individualna kvota” znači proizvođačeva kvota na dan 1. travnja bilo kojeg dvanaestomjesečnog razdoblja;

(j)

„nacionalna kvota” znači kvota iz članka 66. koja je utvrđena za svaku državu članicu;

(k)

„raspoloživa kvota” znači kvota koja je na raspolaganju proizvođačima na dan 31. ožujka u dvanaestomjesečnom razdoblju za koje se izračunava pristojba za prekoračene količine, uzimajući u obzir sve prijenose, prodaje, konverzije i privremene preraspodjele koje su predviđene ovom Uredbom, a koje su obavljene u tom dvanaestomjesečnom razdoblju.

Pododjeljak II.

Dodjeljivanje kvota i upravljanje kvotama

Članak 66.

Nacionalne kvote

1.   U točki 1. Priloga IX. utvrđene su nacionalne kvote za proizvodnju mlijeka i ostalih mliječnih proizvoda koji će se staviti na tržište tijekom sedam uzastopnih razdoblja od dvanaest mjeseci počevši od 1. travnja 2008. (u daljnjem tekstu dvanaestomjesečna razdoblja).

2.   Kvote iz stavka 1. dijele se proizvođačima u skladu s člankom 67., pri čemu se pravi razlika između isporuka i izravnih prodaja. Svako prekoračenje nacionalnih kvota određuje se na nacionalnoj razini u svakoj državi članici, u skladu s ovim odjeljkom i odvojeno za isporuke i izravne prodaje.

3.   Nacionalne kvote navedene u točki 1. Priloga IX. utvrđuju se ne dovodeći u pitanje moguća preispitivanja u svjetlu općeg stanja na tržištu i posebnih uvjeta koji vladaju u određenim državama članicama.

4.   Za Bugarsku i Rumunjsku uspostavlja se posebna pričuva za restrukturiranje kako je navedeno u točki 2. Priloga IX. Ova se pričuva oslobađa od 1. travnja 2009. u mjeri u kojoj se potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda na samom poljoprivrednom gospodarstvu u svakoj od tih država smanji od 2002.

Odluku o oslobađanju pričuve i njenoj raspodjeli među kvotama za isporuke i kvotama za izravne prodaje donosi Komisija na temelju izvješća koje Bugarska i Rumunjska moraju dostaviti Komisiji do 31. prosinca 2008. U tom se izvješću moraju navesti detaljni podaci o rezultatima i trendovima stvarnog procesa restrukturiranja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u svakoj od tih država, a naročito o prijelazu s proizvodnje za vlastitu potrošnju na proizvodnju za tržište.

5.   Za Bugarsku, Češku, Estoniju, Cipar, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Rumunjsku, Sloveniju i Slovačku, nacionalne kvote uključuju sve mlijeko ili ekvivalente mlijeka isporučene otkupljivačima ili izravno prodane, bez obzira jesu li proizvedeni ili stavljeni na tržište u skladu s nekom prijelaznom mjerom koja se primjenjuju u tim državama.

Članak 67.

Individualne kvote

1.   Individualna kvota ili kvote proizvođača na dan 1. travnja 2008. su jednake njihovoj individualnoj referentnoj količini ili količinama na dan 31. ožujka 2008. ne dovodeći u pitanje prijenose, prodaje i konverzije kvota s učinkom od 1. travnja 2008.

2.   Proizvođači mogu imati ili jednu ili dvije individualne kvote, jednu za isporuke i drugu za izravne prodaje. Proizvođačeve količine može iz jedne kvote u drugu konvertirati samo nadležno tijelo države članice, na temelju opravdanog zahtjeva proizvođača.

3.   Ako proizvođač ima dvije kvote, njegovo sudjelovanje u plaćanju pristojbe za prekoračene količine izračunava se posebno za svaku kvotu.

4.   Dio finske nacionalne kvote dodijeljene za isporuke iz članka 66. Komisija može povećati do najviše 200 000 tona u svrhu kompenzacije finskim proizvođačima „SLOM”. Ova se pričuva, koja se dodjeljuje u skladu sa zakonodavstvom Zajednice, mora upotrijebiti isključivo u korist proizvođača čije je pravo na ponovnu uspostavu proizvodnje bilo ugroženo zbog pristupanja.

5.   Individualne se kvote, prema potrebi, mijenjaju za svako dotično dvanaestomjesečno razdoblje tako da za svaku državu članicu zbroj individualnih kvota za isporuke i onih za izravne prodaje ne premaši odgovarajući dio nacionalne kvote prilagođene u skladu s člankom 69., uzimajući u obzir sva smanjenja učinjena radi preraspodjele u nacionalne pričuve predviđene člankom 71.

Članak 68.

Dodjeljivanje kvota iz nacionalne pričuve

Države članice donose pravila koja omogućavaju da se, na temelju objektivnih kriterija o kojima se mora obavijestiti Komisija, proizvođačima dodijele sve ili dio kvota iz nacionalne pričuve predviđene člankom 71.

Članak 69.

Upravljanje kvotama

1.   Komisija za svaku državu članicu i za svako razdoblje prije njegovog isteka usklađuje podjelu nacionalnih kvota na „isporuke” i „izravne prodaje”, uzimajući u obzir zahtjeve proizvođača da se individualne kvote za isporuke pretvore u one za izravne prodaje i obratno.

2.   Države članice svake godine dostavljaju Komisiji, u rokovima i u skladu s pravilima koje odredi Komisija sukladno članku 192. stavku 2., podatke potrebne za:

(a)

usklađivanje iz stavka 1. ovog članka;

(b)

izračunavanje pristojbe za prekoračene količine koju one moraju platiti.

Članak 70.

Udio masti

1.   Svakom se proizvođaču dodjeljuje referentni udio masti koji se primjenjuje na individualnu kvotu za isporuke dodijeljenu tom proizvođaču.

2.   Za kvote dodijeljene proizvođačima 31. ožujka 2008. u skladu s člankom 67. stavkom 1., referentni udio masti iz stavka 1. jednak je referentnom udjelu masti koji se tog dana primjenjuje na tu kvotu.

3.   Referentni udio masti mijenja se pri konverziji iz članka 67. stavka 2. te pri dobivanju, prijenosu ili privremenom prijenosu kvota u skladu s pravilima koje će utvrditi Komisija.

4.   Za nove proizvođače kojima se individualna kvota za isporuke dodjeljuje u cijelosti iz nacionalne pričuve, udio masti se utvrđuje u skladu s pravilima koje utvrdi Komisija.

5.   Individualni referentni udio masti iz stavka 1. usklađuje se, prema potrebi, kad stupi na snagu ova Uredba i potom, ako bude potrebno, na početku svakog dvanaestomjesečnog razdoblja, tako da ponderirani prosjek individualnih reprezentativnih udjela masti u nijednoj državi članici ne premaši referentni udio masti iz Priloga X. za više od 0,1 grama po kilogramu.

Za Rumunjsku, referentni udio masti iz Priloga X. preispituje se na temelju podataka za cijelu 2004. godinu i Komisija ga, po potrebi, usklađuje.

Članak 71.

Nacionalna pričuva

1.   Svaka država članica uspostavlja nacionalnu pričuvu kao dio nacionalnih kvota utvrđenih u Prilogu IX., naročito kako bi vršila raspodjele predviđene člankom 68. Nacionalna se pričuva puni, po potrebi, povlačenjem određenih količina kako je predviđeno u članku 72., zadržavanjem dijela prijenosa predviđenih člankom 76. ili općim smanjenjem svih individualnih kvota. Dotične kvote zadržavaju svoju izvornu namjenu, tj. isporuke ili izravne prodaje.

2.   Svaka dodatna kvota koja se dodijeli državi članici automatski se raspoređuje u nacionalnu pričuvu te dijeli na „isporuke” i „izravne prodaje” u skladu s predvidivim potrebama.

3.   Kvote raspoređene u nacionalnu pričuvu nemaju referentni udio masti.

Članak 72.

Slučajevi neaktivnosti

1.   Ako fizička ili pravna osoba koja ima individualnu kvotu prestane ispunjavati uvjete iz točke (c) članka 65. u dvanaestomjesečnom razdoblju, odgovarajuće se količine vraćaju u nacionalnu pričuvu najkasnije do 1. travnja sljedeće kalendarske godine, osim ako prije tog datuma ta osoba ponovo ne postane proizvođač u smislu članka 65 točke (c).

Ako ta osoba ponovo postane proizvođač najkasnije do kraja drugog dvanaestomjesečnog razdoblja koje slijedi nakon povlačenja, cijela individualna kvota koja je bila povučena ili dio nje vraćaju se toj osobi najkasnije do 1. travnja nakon datuma zahtjeva.

2.   Ako tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja proizvođač ne stavi na tržište količinu koja iznosi najmanje 70 % njegove individualne kvote, država članica može odlučiti hoće li se i pod kojim uvjetima neiskorištena kvota u cijelosti ili djelomično vratiti u nacionalnu pričuvu.

Države članice određuju uvjete pod kojima se kvota ponovo dodjeljuje dotičnom proizvođaču, ako ponovo počne stavljati proizvode na tržište.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se u slučajevima više sile i u opravdanim slučajevima koji privremeno utječu na proizvodne mogućnosti dotičnih proizvođača i koje je kao takve priznalo nadležno tijelo.

Članak 73.

Privremeni prijenosi

1.   Do isteka pojedinog dvanaestomjesečnog razdoblja države članice odobravaju za dotično razdoblje privremene prijenose dijelova individualnih kvota koje proizvođači, koji imaju pravo na njih, ne namjeravaju iskoristiti.

Države članice mogu regulirati postupke prijenosa ovisno o kategorijama dotičnih proizvođača ili strukturama proizvodnje mlijeka, mogu ih ograničiti po proizvođačima ili regijama, odobravati potpune prijenose u slučajevima iz članka 72. stavka 3. i odrediti u kojoj mjeri prenositelj može ponavljati postupke prijenosa.

2.   Svaka država članica može odlučiti da ne provodi stavak 1., na temelju jednog ili oba sljedeća kriterija:

(a)

potrebe da se olakšaju strukturne promjene i prilagodbe;

(b)

prioritetnih upravnih potreba.

Članak 74.

Prijenos kvota zajedno sa zemljištem

1.   Individualne se kvote prenose zajedno s poljoprivrednim gospodarstvom proizvođačima koji ga preuzimaju u slučaju prodaje, zakupa, prijenosa stvarnim ili očekivanim nasljeđivanjem ili bilo kojim drugim načinom koji ima usporedive pravne učinke za proizvođače, u skladu s podrobnim pravilima koja određuju države članice, uzimajući u obzir površine korištene za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda ili druga objektivna mjerila i, prema potrebi, sve sporazume između uključenih strana. Dio kvote koji se, ovisno o slučaju, ne prenese zajedno s poljoprivrednim gospodarstvom dodaje se nacionalnoj pričuvi.

2.   Ako su kvote prenesene ili se prenose u skladu sa stavkom 1. putem poljoprivrednog zakupa ili drugim načinom koji ima usporedive pravne učinke, države članice smiju odlučiti, na temelju objektivnih mjerila i kako bi osigurale da kvote budu pripisane isključivo proizvođačima, da se kvota ne prenosi zajedno s poljoprivrednim gospodarstvom.

3.   Ako se zemljište prenosi na državna tijela i/ili za korištenje u javnom interesu, ili ako se prijenos obavlja u nepoljoprivredne svrhe, države članice osiguravaju poduzimanje potrebnih mjera kojima će se zaštititi legitimni interesi dotičnih strana, a naročito onih koje će omogućiti da proizvođači koji odustaju od tog zemljišta mogu nastaviti proizvodnju mlijeka ako žele.

4.   Ako ne postoji sporazum među dotičnim stranama, u slučaju zakupa koji ističe bez mogućnosti produženja pod sličnim uvjetima ili u slučajevima koji imaju usporedive pravne učinke, dotične individualne kvote prenose se u cijelosti ili djelomično na proizvođača koji ih preuzima, u skladu s odredbama koje donesu države članice, uzimajući u obzir legitimne interese uključenih strana.

Članak 75.

Posebne mjere prijenosa

1.   S ciljem uspješnog restrukturiranja proizvodnje mlijeka ili poboljšanja okoliša, države članice mogu, u skladu s podrobnim pravilima koje donesu uzimajući u obzir legitimne interese dotičnih strana:

(a)

dodijeliti naknadu koja će se isplaćivati u jednom ili više godišnjih obroka proizvođačima koji se obvežu da će trajno odustati od cjelokupne ili dijela proizvodnje mlijeka, i staviti individualne kvote koje se tako oslobode u nacionalnu pričuvu;

(b)

na temelju objektivnih mjerila odrediti uvjete pod kojima proizvođačima, u zamjenu za plaćanje, na početku dvanaestomjesečnog razdoblja, nadležno tijelo ili ustanova koju imenuje to tijelo može dodijeliti individualne kvote koje su na kraju prethodnog dvanaestomjesečnog razdoblja bile trajno oslobođene od strane drugih proizvođača uz naknadu u jednom ili više godišnjih obroka koja je jednaka gore navedenom plaćanju;

(c)

centralizirati i nadzirati prijenose kvota bez zemljišta;

(d)

osigurati da se kod prijenosa zemljišta s ciljem poboljšanja okoliša, da se dotična individualna kvota dodijeli proizvođaču koji odustaje od zemljišta ali želi nastaviti proizvodnju mlijeka;

(e)

odrediti, na temelju objektivnih mjerila, regije ili područja prikupljanja mlijeka u kojima se dopušta trajni prijenos kvota bez prijenosa odgovarajućeg zemljišta, s ciljem poboljšanja strukture proizvodnje mlijeka;

(f)

odobriti, na temelju zahtjeva koji proizvođač podnese nadležnom tijelu ili ustanovi koju imenuje to tijelo, konačni prijenos kvota bez prijenosa odgovarajućeg zemljišta, ili obrnuto, kako bi se poboljšala struktura proizvodnje mlijeka na razini poljoprivrednoga gospodarstva ili omogućilo ekstenziviranje proizvodnje.

2.   Stavak 1. može se provoditi na nacionalnoj razini, na odgovarajućoj teritorijalnoj razini ili u određenim područjima prikupljanja mlijeka.

Članak 76.

Zadržavanje kvota

1.   Pri prijenosima iz članaka 74. i 75., države članice mogu, u skladu s objektivnim mjerilima, zadržati dio individualnih kvota za svoju nacionalnu pričuvu.

2.   Ako su kvote prenesene ili se prenose u skladu s člancima 74. i 75. zajedno s odgovarajućim zemljištem ili bez njega putem poljoprivrednog zakupa ili na drugi način koji ima usporedive pravne učinke, države članice mogu odlučiti, na temelju objektivnih mjerila i kako bi osigurale da kvote budu pripisane isključivo proizvođačima, hoće li se i pod kojim uvjetima prenesena kvota u cijelosti ili djelomično vratiti u nacionalnu pričuvu.

Članak 77.

Potpora za stjecanje kvota

Niti jedno državno tijelo ne smije za prodaju, prijenos ili dodjeljivanje kvota u skladu s ovim odjeljkom dati financijsku pomoć koja je izravno vezana uz stjecanje kvota.

Pododjeljak III.

Prekoračenje kvote

Članak 78.

Pristojba za prekoračene količine

1.   Za mlijeko i mliječne proizvode koji su stavljeni na tržište u količinama koje prekoračuju nacionalnu kvotu utvrđenu u skladu s pododjeljkom II., plaća se pristojba za prekoračene količine.

Pristojba iznosi 27,83 EUR za svakih 100 kilograma mlijeka.

2.   Države članice duguju Zajednici pristojbu za prekoračene količine koja proizlazi iz prekoračenja nacionalne kvote utvrđene na nacionalnoj razini odvojeno za isporuke i izravne prodaje, te su 99 % dospjelog iznosa dužne platiti EFJP-u između 16. listopada i 30. studenoga nakon dotičnog dvanaestomjesečnog razdoblja.

3.   Ako se pristojba za prekoračene količine, koja je predviđena stavkom 1., ne plati u utvrđenom roku, Komisija, nakon savjetovanja s Odborom za poljoprivredne fondove, od mjesečnih plaćanja u smislu članka 14. i članka 15. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1290/2005 odbija iznos jednak neplaćenoj pristojbi za prekoračene količine. Prije donošenja odluke, Komisija upozorava dotičnu državu članicu koja iznosi svoje stajalište u roku od jednog tjedna. Ne primjenjuje se članak 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2040/2000 (61).

4.   Komisija donosi odredbe za provedbu ovog članka.

Članak 79.

Sudjelovanje proizvođača u plaćanju pristojbe za prekoračene količine

Pristojba za prekoračene količine u cijelosti se raspodjeljuje, u skladu s člancima 80. i 83., među proizvođačima koji su pridonijeli svakom prekoračenju nacionalne kvote iz članka 66. stavka 2.

Ne dovodeći u pitanje članak 80. stavak 3. i članak 83. stavak 1., proizvođači su dužni platiti državi članici svoj dio dospjele pristojbe, izračunate u skladu s člancima 69., 70. i 80., zbog same činjenice da su prekoračili kvote kojima su raspolagali.

Članak 80.

Pristojba za prekoračene količine u slučaju isporuka

1.   Kako bi se izradio konačni obračun pristojbe za prekoračene količine, količine koje isporučuje svaki proizvođač smanjuju se ili povećavaju, primjenom koeficijenata i pod uvjetima koje odredi Komisija, ovisno o tome koliko se stvarni udio masti razlikuje od referentnog.

2.   Ako je na nacionalnoj razini zbroj isporuka usklađenih u skladu sa stavkom 1. manji od stvarno realiziranih isporuka, pristojba za prekoračene količine izračunava se na temelju stvarno realiziranih isporuka. U tom slučaju, svako se negativno usklađenje razmjerno smanjuje kako bi se zbroj usklađenih isporuka sveo na razinu stvarno realiziranih isporuka.

Ako je zbroj isporuka usklađenih u skladu sa stavkom 1. veći od stvarno realiziranih isporuka, pristojba za prekoračene količine izračunava se na temelju prvonavedenih isporuka.

3.   Sudjelovanje svakog proizvođača u plaćanju pristojbe za prekoračene količine utvrđuje se odlukom države članice, nakon eventualne ponovne raspodjele svih neiskorištenih dijelova nacionalne kvote dodijeljene za isporuke, i to razmjerno individualnim kvotama svakog proizvođača ili u skladu s objektivnim mjerilima koje utvrde države članice:

(a)

ili na nacionalnoj razini na temelju iznosa za koji je prekoračena kvota svakog proizvođača;

(b)

ili najprije na razini otkupljivača, a potom, prema potrebi, na nacionalnoj razini.

Članak 81.

Uloga otkupljivača

1.   Otkupljivači su dužni da od proizvođača ubiru doprinose koje ovi duguju na ime pristojbe za prekoračene količine te da nadležnom tijelu države članice plate, u roku i u skladu s postupkom koji utvrdi Komisija, iznos tih doprinosa odbijenih od cijene mlijeka plaćene proizvođačima koji su odgovorni za prekoračenje količina ili prikupljenih na drugi odgovarajući način.

2.   Ako neki otkupljivač u cijelosti ili djelomično zamijeni jednog ili više drugih otkupljivača, individualne kvote kojima raspolažu proizvođači uzimaju se u obzir za preostali dio tekućeg dvanaestomjesečnog razdoblja, nakon što se odbiju već isporučene količine i uzme u obzir njihov udio masti. Ovaj se stavak primjenjuje i u slučaju kada proizvođač promijeni otkupljivača.

3.   Ako u referentnom razdoblju količine koje isporuči proizvođač premaše kvotu koja je tom proizvođaču na raspolaganju, odgovarajuća država članica može odlučiti da otkupljivač, u skladu s podrobnim pravilima koje odredi država članica, zadrži dio cijene mlijeka kod svake isporuke dotičnog proizvođača koja prekoračuje kvotu, a na ime predujma za udio tog proizvođača u plaćanju pristojbe za prekoračene količine. Država članica može poduzeti posebne mjere kako bi omogućila otkupljivačima da zadrže ovaj predujam u slučajevima kada proizvođači isporučuju većem broju otkupljivača.

Članak 82.

Odobrenje

Status otkupljivača mora prethodno odobriti država članica u skladu s kriterijima koje utvrdi Komisija.

Komisija utvrđuje uvjete koje moraju ispunjavati proizvođači u slučaju izravnih prodaja te podatke koje moraju pritom dostavljati.

Članak 83.

Pristojba za prekoračene količine u slučaju izravnih prodaja

1.   Ako je riječ o izravnim prodajama, udio svakog proizvođača u plaćanju pristojbe za prekoračene količine utvrđuje se odlukom države članice, nakon eventualne ponovne raspodjele svih neiskorištenih dijelova nacionalne kvote dodijeljene za izravne prodaje, i to na odgovarajućoj teritorijalnoj razini ili na nacionalnoj razini.

2.   Države članice utvrđuju osnovu za izračunavanje udjela proizvođača u plaćanju pristojbe za prekoračene količine dospjele na ukupnu količinu mlijeka koje je prodano, preneseno ili iskorišteno za proizvodnju prodanih ili prenesenih mliječnih proizvoda, i to na temelju mjerila koje utvrdi Komisija.

3.   Za izradu konačnog obračuna pristojbe za prekoračene količine ne uzimaju se u obzir nikakve korekcije povezane s udjelom masti.

4.   Komisija određuje na koji način i kada se pristojba za prekoračene količine mora platiti nadležnom tijelu države članice.

Članak 84.

Preplaćeni i neplaćeni iznosi

1.   Ako se, u slučaju isporuka ili izravnih prodaja, utvrdi da treba platiti pristojbu za prekoračene količine, a da je iznos koji je naplaćen od proizvođača premašuje, država članica može:

(a)

višak uplaćenog iznosa u cijelosti ili djelomično iskoristiti za financiranje mjera iz točke (a) članka 75. stavka 1., i/ili

(b)

u cijelosti ili djelomično preraspodijeliti taj iznos proizvođačima:

koji spadaju u prioritetne kategorije koje utvrdi država članica na temelju objektivnih mjerila, a u roku koji propiše Komisija, ili

na koje utječe izvanredna situacija uzrokovana nacionalnim propisom koji nije povezan sa sustavom kvota, koji je ovim poglavljem utvrđen za mlijeko i druge mliječne proizvode.

2.   Ako se utvrdi da ne treba platiti pristojbu za prekoračene količine, svi predujmovi koje su otkupljivači ili država članica naplatili vraćaju se najkasnije do kraja sljedećeg dvanaestomjesečnog razdoblja.

3.   Ako otkupljivač ne ispunjava svoju obvezu ubiranja doprinosa od proizvođača na ime njihovog udjela u plaćanju pristojbe za prekoračene količine u skladu s člankom 81., država članica može naplatiti neplaćene iznose izravno od proizvođača, ne dovodeći u pitanje sankcije koje može odrediti otkupljivaču koji ne ispunjava obvezu.

4.   Ako proizvođač ili otkupljivač ne poštuju rok plaćanja, državi članici plaća se zatezna kamata koju određuje Komisija.

Odjeljak IV.

Postupovne odredbe

Članak 85.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za primjenu ovog poglavlja, koja se mogu naročito odnositi na:

(a)

dodatne informacije koje moraju dostaviti odobrena poduzeća iz članka 57. kao i kriterije za upravne sankcije te suspenziju ili povlačenje odobrenja poduzeća:

(b)

utvrđivanje iznosa iz članka 58. i pristojbe za prekoračene količine iz članka 64. te obavještavanje o njima;

(c)

odstupanja od datuma iz članka 63.

POGLAVLJE IV.

Sustavi potpore

Odjeljak I.

Potpora za preradu

Pododjeljak I.

Osušena krma

Članak 86.

Poduzeća koja ispunjavaju uvjete

1.   Potpora za preradu proizvoda iz sektora osušene krme dodjeljuje se poduzećima koja prerađuju proizvode iz tog sektora i koja spadaju u najmanje jednu od sljedećih kategorija:

(a)

prerađivači koji su zaključili ugovore s proizvođačima krme za sušenje. Ako je riječ o ugovoru o obavljanju posla kojim se ugovara prerada krme isporučene od strane proizvođača, on sadržava klauzulu o obvezi poduzeća za preradu da proizvođaču isplati potporu primljenu za količinu prerađenu po ugovoru;

(b)

poduzeća koja su preradila vlastiti prirod ili, ako je riječ o udruženju, prirod svojih članova;

(c)

poduzeća koja su krmu nabavila kod fizičkih ili pravnih osoba koje su zaključile ugovore s proizvođačima krme za sušenje.

2.   Potpora predviđena stavkom 1. plaća se za osušenu krmu koja je napustila objekt za preradu i ispunjava sljedeće zahtjeve:

(a)

najveći udio vlage je od 11 % do 14 %, što može varirati ovisno o obliku proizvoda;

(b)

najmanji ukupni udio sirovih bjelančevina u suhoj tvari nije manji od:

i.

15 % za proizvode iz točke (a) i druge alineje točke (b) dijela IV. Priloga I.;

ii.

45 % za proizvode iz prve alineje točke (b) dijela IV. Priloga I.;

(c)

zdrava je i prihvatljive je tržišne kakvoće.

Članak 87.

Predujam

1.   Poduzeća za preradu imaju pravo na predujam u visini od 19,80 EUR po toni, ili 26,40 EUR po toni ako polože sredstvo osiguranja u iznosu od 6,60 EUR po toni.

Države članice obavljaju potrebne kontrole kako bi provjerile postojanje prava na potporu. Predujam se isplaćuje nakon što se utvrdi postojanje prava na potporu.

Međutim, predujam se može isplatiti i prije nego se utvrdi postojanje prava na potporu, pod uvjetom da prerađivač položi sredstvo osiguranja koje je jednako predujmu plus 10 %. To sredstvo osiguranja služi i kao sredstvo osiguranja u smislu prvog podstavka. Ono se smanjuje na razinu navedenu u prvom podstavku čim se utvrdi postojanje prava na potporu i u cijelosti se vraća kada se isplati preostali iznos potpore.

2.   Predujam se može isplatiti tek kada osušena krma napusti objekt za preradu.

3.   Ako je isplaćen predujam, preostali iznos koji je jednak razlici između iznosa predujma i ukupne potpore koja pripada poduzeću za preradu isplaćuje se pod uvjetom da se primijeni članak 88. stavak 2.

4.   Ako je predujam veći od ukupnog iznosa na koji poduzeće za preradu ima pravo nakon primjene članka 88. stavka 2., prerađivač vraća višak iznosa nadležnom tijelu države članice na njegov zahtjev.

Članak 88.

Visina potpore

1.   Potpora predviđena člankom 86. iznosi 33 EUR po toni.

2.   Odstupajući od stavka 1., ako količina osušene krme za koju se traži potpora u određenoj tržišnoj godini premašuje najveću zajamčenu količinu utvrđenu u članku 89., potpora se smanjuje u svakoj državi članici u kojoj proizvodnja premašuje zajamčenu nacionalnu količinu, i to smanjenjem izdataka ovisno o postotnom udjelu koji prekoračenje dotične države članice predstavlja u zbroju svih prekoračenja.

Komisija utvrđuje takvu razinu smanjenja koja osigurava da proračunski izdaci ne premaše izdatke koji bi nastali da nije prekoračena najveća zajamčena količina.

Članak 89.

Zajamčena količina

Utvrđuje se maksimalna zajamčena količina dehidrirane krme i/ili krme osušene na suncu za koju se može dodijeliti potpora predviđena člankom 86., i to u iznosu od 4 960 723 tona po tržišnoj godini. Ta se količina raspodjeljuje među državama članicama kao njihove nacionalne zajamčene količine u skladu s točkom B Priloga XI.

Članak 90.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog pododjeljka, koja mogu naročito uključivati pravila o:

(a)

izjavama koje dostavljaju poduzeća pri podnošenju zahtjeva za potporu;

(b)

uvjetima koji moraju biti ispunjeni kako bi se odredila prihvatljivost zahtjeva za potporu, naročito što se tiče vođenja evidencije zaliha i čuvanja ostale dokazne dokumentacije;

(c)

dodjeljivanju potpore predviđene ovim pododjeljkom i predujma, kao i o vraćanju sredstava osiguranja predviđenih člankom 87. stavkom 1.;

(d)

uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati poduzeća iz članka 86. i, u slučaju poduzeća koja nabavljaju krmu kod fizičkih ili pravnih osoba, pravila o sredstvima osiguranja koja moraju dati te osobe;

(e)

uvjetima koje moraju primjenjivati države članice pri izdavanju odobrenja kupcima krme za sušenje;

(f)

kriterijima za određivanje zahtjeva iz članka 86. stavka 2.;

(g)

kriterijima koji se moraju ispunjavati za sklapanje ugovora te o podacima koje ugovori moraju sadržavati;

(h)

primjeni najveće zajamčene količine utvrđene u članku 89.;

(i)

dodatnim zahtjevima, osim onih koji su utvrđeni u članku 86., posebno što se tiče udjela karotena i vlakana.

Pododjeljak II.

Lan namijenjen proizvodnji vlakana

Članak 91.

Prihvatljivost

1.   Potpora za preradu lana uzgojenog u svrhu proizvodnje vlakana dodjeljuje se odobrenim primarnim prerađivačima na temelju količine vlakana koja je stvarno dobivena od lanenih stabljika za koje je s poljoprivrednikom zaključen kupoprodajni ugovor.

Međutim, ako poljoprivrednik ostaje vlasnik lanenih stabljika koje je dao odobrenom primarnom prerađivaču da mu ih preradi na temelju zaključenog ugovora i ako dokaže da je dobivena vlakna stavio na tržište, potpora se dodjeljuje poljoprivredniku.

Ako su odobreni primarni prerađivač i poljoprivrednik jedna te ista osoba, kupoprodajni se ugovor zamjenjuje obvezom dotične strane da će sama obaviti preradu.

2.   Za potrebe ovog pododjeljka, „odobreni primarni proizvođač” je fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba, bez obzira na pravni status koji ona odnosno njezini članovi imaju prema nacionalnom pravu, koju je odobrilo nadležno tijelo države članice na čijem se državnom području nalaze njezini objekti za proizvodnju lanenih vlakana.

Članak 92.

Visina potpore

1.   Iznos potpore za preradu koja je predviđena člankom 91. iznosi 200 EUR po toni dugih lanenih vlakana.

2.   Količine vlakana za koje se može dodijeliti potpora ograničavaju se ovisno o površinama za koje je zaključen ugovor ili preuzeta obveza sukladno članku 91.

Ograničenja iz prvog podstavka utvrđuju države članice tako da budu u skladu s nacionalnim zajamčenim količinama iz članka 94.

Članak 93.

Predujam

Na zahtjev odobrenog primarnog prerađivača isplaćuje se predujam potpore iz članka 91. na temelju dobivene količine vlakana.

Članak 94.

Zajamčena količina

1.   Utvrđuje se najveća zajamčena količina dugih lanenih vlakana za koju se može dodijeliti potpora, i to u iznosu od 80 878 tona po tržišnoj godini. Ta se količina raspodjeljuje među određenim državama članicama kao njihove nacionalne zajamčene količine u skladu s točkom A Priloga XI.

2.   Ako vlakna koja su dobivena u jednoj državi članici potječu od lanenih stabljika proizvedenih u drugoj državi članici, dotične količine vlakana prebijaju se s nacionalnom zajamčenom količinom države članice u kojoj su stabljike požnjevene. Potporu isplaćuje država članica s čijom je nacionalnom zajamčenom količinom izvršen prijeboj.

Članak 95.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog pododjeljka, koja mogu naročito uključivati pravila o:

(a)

uvjetima za odobravanje primarnih prerađivača iz članka 91.;

(b)

uvjetima koje moraju ispunjavati odobreni primarni prerađivači u pogledu kupoprodajnih ugovora i obveza iz članka 91. stavka 1.;

(c)

zahtjevima kojima moraju udovoljavati poljoprivrednici u slučaju iz drugog podstavka članka 91. stavka 1.;

(d)

kriterijima koje moraju zadovoljavati duga lanena vlakna;

(e)

uvjetima za dodjeljivanje potpore i predujma, a naročito o dokazu o preradi lanenih stabljika;

(f)

uvjetima koji moraju biti zadovoljeni za određivanje ograničenja iz članka 92. stavka 2.

Odjeljak II.

Proizvodna naknada

Članak 96.

Proizvodna naknada za škrob

1.   Proizvodna naknada može se dodijeliti:

(a)

za kukuruzni, pšenični i krumpirov škrob i za određene prerađevine koji se koriste u proizvodnji određenih proizvoda, čiji popis sastavlja Komisija;

(b)

ako ne postoji značajna domaća proizvodnja drugih žitarica za proizvodnju škroba, za sljedeće količine škroba koje se svake tržišne godine u Finskoj i Švedskoj dobiju od ječma i zobi, ako to nema za posljedicu povećanje razine proizvodnje škroba od ove dvije žitarice:

i.

50 000 tona u Finskoj;

ii.

10 000 tona u Švedskoj.

2.   Komisija periodično utvrđuje naknadu iz stavka 1.

Članak 97.

Proizvodna naknada u sektoru šećera

1.   Za proizvode iz sektora šećera koji su navedeni u točkama (b) do (e) dijela III. Priloga I. može se dodijeliti proizvodna naknada ako za proizvodnju proizvoda iz članka 62. stavka 2. točaka (b) i (c) nije na raspolaganju višak šećera ili uvezeni šećer, izoglukoze ili inulin sirupa po cijeni koja odgovara cijeni na svjetskom tržištu.

2.   Proizvodna naknada iz stavka 1. utvrđuje se posebno uzimajući u obzir troškove koji nastaju zbog uporabe uvezenog šećera, a koje bi imala industrija u slučaju nabave na svjetskom tržištu, kao i cijenu viška šećera koji je dostupan na tržištu Zajednice ili referentnu cijenu ako ne postoji višak šećera.

Članak 98.

Uvjeti za dodjeljivanje naknade

Komisija utvrđuje uvjete za dodjeljivanje proizvodnih naknada o kojima se govori u ovom odjeljku, kao i iznos tih naknada te, što se tiče naknada za proizvodnju šećera iz članka 97., prihvatljive količine za koje se može dodijeliti naknada.

Odjeljak III.

Potpora u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

Članak 99.

Potpora za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu namijenjeno ishrani životinja

1.   Potpora se dodjeljuje za obrano mlijeko i obrano mlijeko u prahu namijenjeno ishrani životinja, i to u skladu s uvjetima i standardima za proizvode koje će odrediti Komisija.

Za potrebe ovog članka, mlaćenica i mlaćenica u prahu smatraju se obranim mlijekom odnosno obranim mlijekom u prahu.

2.   Visinu potpore utvrđuje Komisija uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:

(a)

referentnu cijenu koja je u članku 8. stavku 1. točki (e) podtočki ii. utvrđena za obrano mlijeko u prahu;

(b)

razvoj stanja ponude obranog mlijeka i obranog mlijeka u prahu te razvoj događaja u vezi njihovog korištenja kao hrane za životinje;

(c)

kretanja cijena teladi;

(d)

kretanja tržišnih cijena konkurentnih bjelančevina u usporedbi s tržišnim cijenama obranog mlijeka u prahu.

Članak 100.

Potpora za obrano mlijeko prerađeno u kazein i kazeinate

1.   Potpora se dodjeljuje za obrano mlijeko koje je proizvedeno u Zajednici i koje je prerađeno u kazein i kazeinate, i to u skladu s uvjetima i standardima koje će utvrditi Komisija za takvo mlijeko i kazein ili kazeinate proizvedene od njega.

2.   Visinu potpore utvrđuje Komisija uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:

(a)

referentnu cijenu za obrano mlijeko u prahu ili tržišnu cijenu za obrano mlijeko u prahu prve klase dobiveno postupkom raspršivanja, ako je ta cijena veća od referentne cijene;

(b)

tržišne cijene za kazein i kazeinate na tržištu Zajednice i na svjetskim tržištima.

Visina potpore može biti različita, ovisno o tome prerađuje li se obrano mlijeku u kazein ili u kazeinate i ovisno o kakvoći tih proizvoda.

Članak 101.

Potpora za otkup vrhnja, maslaca i koncentriranog maslaca po sniženim cijenama

Ako se stvore ili postoji vjerojatnost da će se stvoriti viškovi mliječnih proizvoda, Komisija može, pod uvjetima koje sama odredi, donijeti odluku o dodjeljivanju potpore kako bi se omogućilo da vrhnje, maslac i koncentrirani maslac mogu po sniženim cijenama kupiti:

(a)

neprofitne ustanove i organizacije;

(b)

vojne snage ili jedinice usporedivog statusa u državama članicama;

(c)

proizvođači peciva i sladoleda;

(d)

proizvođači druge hrane koje će odrediti Komisija;

(e)

za izravnu potrošnju koncentriranog maslaca.

Članak 102.

Potpora za opskrbu učenika mliječnim proizvodima

1.   Pod uvjetima koje odredi Komisija, dodjeljuje se potpora Zajednice za opskrbu učenika u obrazovnim ustanovama određenim prerađenim mliječnim proizvodima, koje će odrediti Komisija, a koji su obuhvaćeni oznakom KN 0401, 0403, 0404 90 i 0406 ili oznakom KN 2202 90.

2.   Odstupajući od članka 180., države članice mogu, osim potpore Zajednice, dodjeljivati nacionalnu potporu za opskrbu učenika u obrazovnim ustanovama proizvodima iz stavka 1. Države članice mogu financirati svoju nacionalnu potporu putem pristojbi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ili drugim doprinosom iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda.

3.   Ako je riječ o punomasnom mlijeku, potpora Zajednice iznosi 18,15 EUR /100 kg.

U slučaju ostalih mliječnih proizvoda, iznos potpore određuje Komisija uzimajući u obzir udio mlijeka u tim proizvodima.

4.   Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se za maksimalnu količinu od 0,25 l ekvivalenta mlijeka po učeniku dnevno.

Odjeljak IV.

Potpore u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina

Članak 103.

Potpora organizacijama gospodarskih subjekata na tržištu

1.   Sredstvima koja države članice zadrže u skladu s člankom 110.i stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1782/2003, Zajednica financira trogodišnje programe rada koje izrađuju organizacije gospodarskih subjekata na tržištu iz članka 125. u jednom ili više sljedećih područja:

(a)

praćenje tržišta i administrativno upravljanje u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina;

(b)

poboljšanje utjecaja na okoliš kod uzgoja maslina;

(c)

poboljšanje kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina;

(d)

sustav sljedivosti, certificiranje i zaštita kakvoće maslinovog ulja i stolnih maslina, posebno nadzor kakvoće maslinovih ulja koja se prodaju krajnjem potrošaču, pod nadležnošću nacionalnih uprava;

(e)

informiranje o aktivnostima koje provode organizacije gospodarskih subjekata na tržištu u svrhu unapređenja kakvoće maslinovog ulja.

2.   Najveći iznos sredstava kojima Zajednica financira programe rada iz stavka 1. jednak je iznosima koje su zadržale države članice. Financiranjem se pokrivaju prihvatljivi troškovi i to u visini od najviše:

(a)

100 % za aktivnosti u područjima koja su navedena u točkama (a) i (b) stavka 1.;

(b)

100 % za ulaganja u osnovna sredstva i 75 % za ostale aktivnosti u području koje je navedeno u stavku 1. točki (c);

(c)

75 % za programe rada koje u najmanje tri treće države ili države članice koje nisu proizvođači izvode odobrene organizacije gospodarskih subjekata na tržištu iz najmanje dvije države članice koje su proizvođači, i to u područjima koja su navedena u točkama (d) i (e) stavka 1. i 50 % za ostale aktivnosti u tim područjima.

Dodatno financiranje osigurava država članica, i to u iznosu do 50 % troškova koji nisu pokriveni sredstvima Zajednice.

Komisija utvrđuje podrobna pravila za primjenu ovog članka, a naročito utvrđuje postupke u skladu s kojima države članice odobravaju programe rada i vrste aktivnosti koje su prihvatljive u okviru tih programa.

3.   Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu odredbu koju Komisija eventualno donese u skladu s člankom 194., države članice provjeravaju jesu li ispunjeni uvjeti za dodjeljivanje sredstava Zajednice. U tu svrhu, one obavljaju reviziju programa rada i provode plan kontrola na uzorku koji se određuje na temelju analize rizika i koji godišnje obuhvaća najmanje 30 % proizvođačkih organizacija i svih drugih organizacija gospodarskih subjekata na tržištu koje na temelju ovog članka primaju sredstva Zajednice.

Odjeljak V.

Fond Zajednice za duhan

Članak 104.

Fond za duhan

1.   Osniva se Fond Zajednice za duhan (u daljnjem tekstu Fond) za financiranje mjera u sljedećim područjima:

(a)

osvješćivanje javnosti o štetnim učincima svakog oblika konzumiranja duhana, naročito putem informiranja i izobrazbe, potpora prikupljanju podataka s ciljem utvrđivanja obrazaca konzumiranja duhana i provođenja epidemioloških studija o ovisnosti o nikotinu u Zajednici te studija o sprečavanju ovisnosti o nikotinu;

(b)

posebne mjere čiji je cilj pomoći uzgajivačima duhana da se preusmjere na proizvodnju drugih usjeva ili na druge gospodarske aktivnosti kojima se stvaraju radna mjesta, i studije o mogućnostima za takvo preusmjeravanje uzgajivača duhana.

2.   Fond se financira:

(a)

za berbu 2002. odbitkom 2 %, a za berbe 2003., 2004. i 2005. odbitkom 3 % premije predviđene glavom I. Uredbe (EEZ) br. 2075/92 koja se primjenjuje do uključivo berbe 2005. za financiranje svih vrsta mjera predviđenih stavkom 1.;

(b)

za kalendarske godine 2006. i 2007., u skladu s člankom 110.m Uredbe (EZ) br. 1782/2003.

3.   Podrobna pravila za primjenu ovog članka donosi Komisija.

Odjeljak VI.

Posebne odredbe za sektor pčelarstva

Članak 105.

Područje primjene

1.   S ciljem poboljšanja općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda, države članice mogu izraditi nacionalni program za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: pčelarski program).

2.   Odstupajući od članka 180., članci 87., 88. i 89. Ugovora ne primjenjuju se na:

(a)

financijski doprinos država članica za mjere za koje se daje potpora Zajednice u skladu s ovim odjeljkom;

(b)

posebne nacionalne potpore za zaštitu pčelinjaka koji su u nepovoljnom položaju zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta ili koji su obuhvaćeni programima gospodarskog razvoja, osim onih koje se daju za proizvodnju ili trgovinu.

Države članice obavještavaju Komisiju o potporama iz točke (b) i dostavljaju joj pčelarski program u skladu s člankom 109.

Članak 106.

Mjere za koje se može dodijeliti potpora

Mjere koje se mogu uključiti u pčelarski program jesu sljedeće:

(a)

tehnička pomoć pčelarima ili udruženjima pčelara;

(b)

suzbijanje varooze pčela;

(c)

racionalizacija troškova selećeg pčelarstva;

(d)

mjere potpore laboratorijima koji provode fizikalno-kemijska ispitivanja svojstava meda;

(e)

mjere kojima se podupire obnova pčelinjeg fonda u Zajednici;

(f)

suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda.

Mjere koje se financiraju iz EPFRR-a u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (62) isključuju se iz pčelarskog programa.

Članak 107.

Studija o strukturi proizvodnje i stavljanja na tržište u sektoru pčelarstva

Da bi imale pravo na sufinanciranje predviđeno člankom 108. stavkom 1., države članice provode studiju o strukturi proizvodnje i stavljanja na tržište u sektoru pčelarstva na svom državnom području.

Članak 108.

Financiranje

1.   Zajednica sufinancira pčelarske programe, i to u visini 50 % troškova koje imaju države članice.

2.   Troškove koji se odnose na mjere koje se poduzimaju u okviru pčelarskog programa države članice ostvaruju do 15. listopada svake godine.

Članak 109.

Konzultacije

Pčelarski program izrađuje se u uskoj suradnji s reprezentativnim organizacijama i pčelarskim zadrugama. On se dostavlja Komisiji na odobrenje.

Članak 110.

Provedbena pravila

Komisija utvrđuje podrobna pravila za primjenu ovog odjeljka.

Odjeljak VII.

Potpore u sektoru dudovog svilca

Članak 111.

Potpora uzgajivačima dudovog svilca

1.   Potpora se dodjeljuje za dudove svilce obuhvaćene oznakom KN ex 0106 90 00 i za jajašca dudovog svilca obuhvaćena oznakom KN ex 0511 99 85, koji su uzgojeni u Zajednici.

2.   Potpora se dodjeljuje uzgajivačima dudovog svilca za svaku uporabljenu kutiju jajašaca dudovog svilca, pod uvjetom da kutije sadrže minimalnu količinu jajašaca, koja će se odrediti, i da su dudovi svilci bili uspješno uzgojeni.

3.   Potpora po uporabljenoj kutiji jajašaca dudovog svilca iznosi 133,26 EUR.

Članak 112.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za primjenu ovog odjeljka koja se posebno odnose na minimalnu količinu jajašaca iz članka 111. stavka 2.

GLAVA II.

PRAVILA KOJA SE TIČU STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I PROIZVODNJE

POGLAVLJE I.

Tržišni standardi i uvjeti za proizvodnju

Odjeljak I.

Tržišni standardi

Članak 113.

Tržišni standardi

1.   Komisija može predvidjeti tržišne standarde za jedan ili više proizvoda iz sljedećih sektora:

(a)

maslinovo ulje i stolne masline, i to za proizvode iz točke (a) dijela VII. Priloga I.;

(b)

banane;

(c)

živo bilje.

2.   Standardi iz stavka 1.:

(a)

utvrđuju se uzimajući posebno u obzir:

i.

specifičnost proizvoda;

ii.

potreba osiguravanja uvjeta za neometanu prodaju tih proizvoda na tržištu;

iii.

interes potrošača da dobiju odgovarajuće i jasne informacije o proizvodu;

iv.

što se tiče maslinovih ulja iz točke (a) dijela VII. Priloga I., promjene u metodama koje se koriste za određivanje njihovih fizikalnih, kemijskih i organoleptičkih svojstava;

(b)

mogu se naročito odnositi na kakvoću, klasiranje, masu, veličinu, pakiranje, umatanje, skladištenje, prijevoz, prezentiranje, podrijetlo i označivanje.

3.   Ako Komisija ne predvidi drukčije u skladu s mjerilima iz stavka 2. točke (a), proizvodi za koje su utvrđeni tržišni standardi mogu se stavljati na tržište Zajednice samo ako su u skladu s tim standardima.

Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu odredbu koju Komisija eventualno donese u skladu s člankom 194., države članice provjeravaju jesu li ti proizvodi u skladu s tim standardima i prema potrebi primjenjuju sankcije.

Članak 114.

Tržišni standardi za mlijeko i mliječne proizvode

1.   Prehrambeni proizvodi namijenjena prehrani ljudi mogu se stavljati na tržište kao mlijeko i mliječni proizvodi samo ako su u skladu s definicijama i nazivima koji su utvrđeni u Prilogu XII.

2.   Ne dovodeći u pitanje izuzeća predviđena pravom Zajednice i mjere za zaštitu zdravlja ljudi, mlijeko obuhvaćeno oznakom KN 0401 koje je namijenjeno prehrani ljudi može se stavljati na tržište Zajednice samo u skladu s Prilogom XIII., a posebno u skladu s definicijama iz točke I. tog Priloga.

Članak 115.

Tržišni standardi za masti

Ne dovodeći u pitanje članak 114. stavak 1. ili bilo koje odredbe koje se donesu u veterinarskom ili prehrambenom sektoru kako bi se osiguralo da proizvodi budu u skladu s higijenskim i zdravstvenim standardima i kako bi se zaštitilo zdravlje životinja i ljudi, standardi koji su utvrđeni u Prilogu XV. primjenjuju se na sljedeće proizvode s masenim udjelom masti od najmanje 10 %, ali ne više od 90 %, koji su namijenjeni za prehranu ljudi:

(a)

mliječne masti obuhvaćene oznakama KN 0405 i ex 2106;

(b)

masti obuhvaćene oznakom KN ex 1517;

(c)

masti sastavljene od proizvoda biljnog i/ili životinjskog podrijetla obuhvaćenih oznakama KN ex 1517 i ex 2106.

Udio masti, isključujući sol, iznosi najmanje dvije trećine suhe tvari.

Međutim, ovi se standardi primjenjuju jedino na proizvode koji ostaju u krutom stanju pri temperaturi od 20 °C i koji se mogu koristiti kao namazi.

Članak 116.

Tržišni standardi za proizvode iz sektora jaja i mesa peradi

Proizvodi iz sektora jaja i mesa peradi stavljaju se na tržište u skladu s odredbama Priloga XIV.

Članak 117.

Certificiranje hmelja

1.   Za proizvode iz sektora hmelja, koji su ubrani ili pripremljeni u Zajednici, mora se provesti certifikacijski postupak.

2.   Certifikati se mogu izdati samo za proizvode koji imaju minimalne značajke kakvoće koje vrijede za određenu fazu stavljanja na tržište. U slučaju hmelja u prahu, hmelja u prahu s većim udjelom lupulina, ekstrakta hmelja i miješanih proizvoda od hmelja, certifikat se može izdati samo ako udio alfa kiseline u tim proizvodima nije manji od njenog udjela u hmelju od kojeg su ti proizvodi pripremljeni.

3.   U certifikatima se mora obvezno navesti:

(a)

mjesto/mjesta proizvodnje hmelja;

(b)

godina/godine berbe:

(c)

sorta ili sorte.

4.   Proizvodi iz sektora hmelja mogu se staviti na tržište ili izvesti samo ako je izdan certifikat iz stavaka 1., 2. i 3.

Ako se radi o uvezenim proizvodima iz sektora hmelja, potvrda predviđena člankom 158. stavkom 2. smatra se istovrijednom certifikatu.

5.   Komisija može donijeti mjere koje odstupaju od stavka 4.:

(a)

kako bi udovoljila trgovinskim zahtjevima određenih trećih zemalja; ili

(b)

za proizvode namijenjene posebnoj uporabi.

Mjere iz prvog podstavka:

(a)

ne smiju dovoditi u pitanje uobičajeno stavljanje na tržište proizvoda za koje je izdan certifikat;

(b)

moraju biti popraćene jamstvima kako bi se spriječila svaka zamjena s tim proizvodima.

Članak 118.

Tržišni standardi za ulja od ploda i komine maslina

1.   Opisi i definicije za ulja od ploda i komine maslina, koji su navedeni u Prilogu XVI., obvezno se koriste pri stavljanju dotičnih proizvoda na tržište unutar Zajednice i, u mjeri u kojoj su u skladu s međunarodnim obveznim pravilima, u trgovini s trećim zemljama.

2.   U maloprodaji se mogu tržiti samo ulja iz točke 1. pod (a) i (b), točke 3. i točke 6. Priloga XVI.

Odjeljak II.

Uvjeti za proizvodnju

Članak 119.

Uporaba kazeina i kazeinata u proizvodnji sira

Za uporabu kazeina i kazeinata u proizvodnji sira potrebno je prethodno odobrenje koje se izdaje samo ako je njihova uporaba nužan uvjet za proizvodnju proizvoda.

Članak 120.

Način proizvodnje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla

Komisija može propisati način proizvodnje i svojstva etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla dobivenog od posebnog poljoprivrednog proizvoda s popisa iz Priloga I. Ugovoru.

Odjeljak III.

Postupovna pravila

Članak 121.

Donošenje standarda, provedbenih pravila i odstupanja

Komisija utvrđuje podrobna pravila za primjenu ovog poglavlja, koja se posebno mogu odnositi na:

(a)

tržišni standardi iz članka 113., uključujući pravila o odstupanju od tih standarda, o dostavljanju podataka koje zahtijevaju standardi i o primjeni standarda na proizvode koji se uvoze u Zajednicu i proizvode koji se iz nje izvoze;

(b)

što se tiče definicija i naziva koji se mogu koristiti pri stavljanju na tržište mlijeka i mliječnih proizvoda u skladu s člankom 114. stavkom 1.:

i.

sastavljanje i, prema potrebi, dopunjavanje popisa proizvoda iz drugog podstavka točke III.(1) Priloga XII., a na temelju popisa koje joj pošalju države članice;

ii.

prema potrebi, dopunjavanje popisa naziva koji je naveden u točki (a) drugog podstavka točke II.(2) Priloga XII:,

(c)

što se tiče standarda za mazive masti iz članka 115.:

i.

popis proizvoda iz točke (a) trećeg podstavka točke I.(2) Priloga XV., a na temelju popisa koje Komisiji pošalju države članice;

ii.

analitičke metode koje su potrebne za provjeravanje sastava i proizvodnih svojstava proizvoda iz članka 115.;

iii.

podrobna pravila za uzimanje uzoraka;

iv.

podrobna pravila za prikupljanje statističkih podataka o tržištima proizvoda iz članka 115.;

(d)

što se tiče odredaba o stavljanju na tržište jaja koje su utvrđene u dijelu A Priloga XIV.:

i.

definicije;

ii.

učestalost sakupljanja, isporuku, čuvanje i obradu jaja;

iii.

kriterije kakvoće, naročito izgled ljuske, konzistentnost bjelanjka i žutanjka te visinu zračne komore;

iv.

klasiranje po masi, uključujući izuzeća;

v.

označivanje jaja te oznake na pakiranjima, uključujući izuzeća i pravila koja se primjenjuju na centre za pakiranje;

vi.

trgovinu s trećim zemljama;

vii.

uzgojne metode;

(e)

što se tiče odredaba o stavljanju na tržište mesa peradi koje su utvrđene u dijelu B Priloga XIV.:

i.

definicije;

ii.

popis trupova peradi, dijelova tih trupova i nusproizvoda klanja, uključujući masnu jetru (foie gras), na koje se primjenjuje dio B Priloga XIV.;

iii.

kriterije za klasiranje u smislu točke III.(1) dijela B Priloga XIV.;

iv.

pravila o dodatnim navodima koji se moraju navesti na pratećim trgovačkim dokumentima, označivanju, prezentiranju i oglašavanju mesa peradi koje je namijenjeno krajnjem potrošaču te nazivu pod kojim se proizvod prodaje u smislu točke 1. članka 3. stavka 1. Direktive 2000/13/EZ;

v.

neobvezno navođenje korištene metode hlađenja i vrste uzgoja;

vi.

odstupanja koja se mogu primijeniti u slučaju isporuka rasjekavaonicama ili objektima za preradu;

vii.

pravila koja se primjenjuju u vezi s postotkom apsorpcije vode pri pripremanju svježih, smrznutih i brzo smrznutih trupova i njihovih rasjeka kao i podaci koje u vezi s tim treba navesti;

(f)

što se tiče odredaba o standardima za proizvodnju i stavljanje na tržište rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi koje su utvrđene u dijelu C Priloga XIV.:

i.

definicije;

ii.

registriranje objekata koji se bave proizvodnjom ili stavljanjem na tržište rasplodnih jaja i podmlatka domaće peradi;

iii.

podatke koje treba navesti na rasplodnim jajima, uključujući i na onima koja se uvoze iz trećih zemalja ili izvoze u treće zemlje, te na ambalaži, kao i pravila koja se primjenjuju na piliće podrijetlom iz trećih zemalja;

iv.

evidencije koje moraju voditi valionice;

v.

uporabu inkubiranih jaja izvađenih iz inkubatora u druge svrhe, osim za prehranu ljudi;

vi.

podatke koje valionice i drugi objekti dostavljaju nadležnim tijelima država članica;

vii.

prateću dokumentaciju;

(g)

minimalne zahtjeve kakvoće za proizvode iz sektora hmelja iz članka 117.;

(h)

analitičke metode koje treba primijeniti, prema potrebi:

(i)

što se tiče uporabe kazeina i kazeinata iz članka 119.:

i.

uvjete u skladu s kojima države članice izdaju odobrenja i najveće postotke koji se mogu uvrstiti, a koji se temelje na objektivnim kriterijima uzimajući u obzir tehnološke potrebe;

ii.

obveze koje moraju poštivati poduzeća odobrena u skladu s točkom i.

POGLAVLJE II.

Proizvođačke organizacije, sektorske organizacije, organizacije gospodarskih subjekata na tržištu

Odjeljak I.

Opća načela

Članak 122.

Proizvođačke organizacije

Države članice priznaju proizvođačke organizacije:

(a)

koje sačinjavaju proizvođači iz jednog od ovih sektora:

i.

sektora hmelja;

ii.

sektora maslinovog ulja i stolnih maslina;

iii.

sektora dudovog svilca;

(b)

koje su osnovane na inicijativu proizvođača;

(c)

koje djeluju na postizanju posebnog cilja, koji se naročito može odnositi na:

i.

koncentraciju ponude i na stavljanje na tržište proizvoda svojih članova;

ii.

zajedničko prilagođavanje zahtjevima tržišta i poboljšanje proizvoda;

iii.

promicanje racionalizacije i mehanizacije proizvodnje.

Članak 123.

Sektorske organizacije

Države članice priznaju sektorske organizacije:

(a)

koje se sastoje od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom, trgovinom i/ili preradom proizvoda u sljedećim sektorima:

i.

sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina;

ii.

sektoru duhana;

(b)

koje su osnovane na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja ih sačinjavaju;

(c)

koje djeluju na postizanju posebnog cilja, koji se naročito može odnositi na:

i.

koncentraciju i usklađivanje ponude te na stavljanje na tržište proizvoda svojih članova;

ii.

zajedničko prilagođavanje proizvodnje i prerade zahtjevima tržišta i poboljšanje proizvoda;

iii.

promicanje racionalizacije i unapređenja proizvodnje i prerade;

iv.

provođenje istraživanja o održivim proizvodnim metodama i razvoju tržišta.

Ako sektorska organizacija obavlja svoje djelatnosti na državnim područjima više država članica, Komisija je ta koja joj bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1. priznaje status sektorske organizacije.

Članak 124.

Zajedničke odredbe koje se primjenjuju na proizvođačke organizacije i sektorske organizacije

1.   Članak 122. i prvi stavak članka 123. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje priznavanje, o kojemu države članice odlučuju na temelju nacionalnog prava i u skladu s pravom Zajednice, proizvođačkih organizacija odnosno strukovnih organizacija u svim sektorima iz članka 1., osim u sektorima koji su navedeni u članku 122. i prvom stavku članka 123.

2.   Proizvođačke organizacije koje su priznate ili odobrene u skladu s Uredbama (EZ) br. 865/2004, (EZ) br. 1952/2005 i (EZ) br. 1544/2006 smatraju se proizvođačkim organizacijama priznatim na temelju članka 122. ove Uredbe.

Sektorske organizacije koje su priznate ili odobrene u skladu s Uredbama (EZ) br. 2077/92 i (EZ) br. 865/2004 smatraju se sektorskim organizacijama priznatima na temelju članka 123. ove Uredbe.

Članak 125.

Organizacije gospodarskih subjekata na tržištu

Za potrebe ove Uredbe, organizacije gospodarskih subjekata na tržištu obuhvaćaju priznate proizvođačke organizacije, priznate sektorske organizacije ili priznate organizacije drugih gospodarskih subjekata u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina ili njihova udruženja.

Odjeljak II.

Pravila koja se primjenjuju na sektorske organizacije u sektoru duhana

Članak 126.

Članarina koju plaćaju nečlanovi

1.   Ako priznata sektorska organizacija u sektoru duhana obavlja jednu ili više aktivnosti iz stavka 2. i ako su te aktivnosti od općeg gospodarskog interesa za one osobe čije su djelatnosti povezane s jednim ili više dotičnih proizvoda, država članica koja je priznala organizaciju ili Komisija, ako je ona ta koja je priznala organizaciju bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., mogu donijeti odluku da pojedinci ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji imaju koristi od tih aktivnosti, moraju platiti dotičnoj organizaciji punu članarinu ili dio članarine koju plaćaju njeni članovi, ali samo u mjeri u kojoj su te članarine namijenjene pokriću troškova koji nastaju kao izravna posljedica obavljanja dotičnih aktivnosti, pri čemu se isključuju administrativni troškovi.

2.   Aktivnosti koje se spominju u stavku 1. odnose se na ostvarenje jednog od sljedećih ciljeva:

(a)

istraživanja s ciljem dodavanja vrijednosti proizvodima, posebno kroz nove oblike njihovog korištenja koji ne ugrožavaju javno zdravlje;

(b)

studije za poboljšanje kakvoće duhana u listu ili duhana u balama:

(c)

razvoj metoda uzgoja koje omogućavaju manje korištenje sredstava za zaštitu bilja i osiguravaju očuvanje tla i okoliša.

3.   Dotične države članice obavještavaju Komisiju o odlukama koje namjeravaju donijeti na temelju stavka 1. Te se odluke mogu početi primjenjivati tek po isteku tromjesečnog razdoblja koje počinje od datuma obavještavanja Komisije. U tom tromjesečnom razdoblju Komisija može zatražiti da se nacrt odluke u cijelosti ili djelomično odbaci ako izneseni opći gospodarski interes nije utemeljen.

4.   Ako su aktivnosti sektorske organizacije koju je Komisija priznala u skladu s ovim poglavljem od općeg gospodarskog interesa, Komisija dostavlja nacrt svoje odluke dotičnim državama članicama koje imaju na raspolaganju dva mjeseca da dostave svoje primjedbe.

Odjeljak III.

Postupovna pravila

Članak 127.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za primjenu ovog poglavlja, naročito uvjete i postupke za priznavanje proizvođačkih organizacija, sektorskih organizacija i organizacija gospodarskih subjekata na tržištu u pojedinim sektorima, uključujući:

(a)

posebne ciljeve na čijim ostvarenjima moraju raditi te organizacije;

(b)

statute tih organizacija;

(c)

aktivnosti tih organizacija;

(d)

odstupanja od zahtjeva utvrđenih u člancima 122., 123. i 125.;

(e)

ovisno o slučaju, učinke koji proizlaze iz priznavanja sektorske organizacije.

DIO III.

TRGOVINA S TREĆIM ZEMLJAMA

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 128.

Opća načela

Osim ako nije drugačije predviđeno ovom Uredbom ili odredbama donesenim na temelju nje, u trgovini s trećim zemljama, zabranjuje se:

(a)

naplaćivanje bilo kakvih pristojbi koje imaju isti učinak kao i carina;

(b)

primjena bilo kakvih količinskih ograničenja ili mjera s istovrsnim učinkom.

Članak 129.

Kombinirana nomenklatura

Opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature, predviđena Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (63) (u daljnjem tekstu „kombinirana nomenklatura”), te posebna pravila za njezinu primjenu, primjenjuju se na razvrstavanje u carinsku tarifu proizvoda koji su obuhvaćeni ovom Uredbom. Tarifna nomenklatura koja proizlazi iz primjene ove Uredbe uključujući, ovisno o slučaju, i definicije iz Priloga III., uključuje se u Zajedničku carinsku tarifu.

POGLAVLJE II.

Uvoz

Odjeljak I.

Uvozne dozvole

Članak 130.

Uvozne dozvole

1.   Ne dovodeći u pitanje slučajeve u kojima su uvozne dozvole obvezne sukladno ovoj Uredbi, Komisija može uvoz u Zajednicu jednog ili više proizvoda iz sljedećih sektora uvjetovati predočenjem uvozne dozvole:

(a)

žitarice;

(b)

riža;

(c)

šećer;

(d)

sjeme;

(e)

maslinovo ulje i stolne masline, i to za proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 1509, 1510 00, 0709 90 39, 0711 20 90, 2306 90 19, 1522 00 31 i 1522 00 39;

(f)

lan i konoplja, ako se radi o konoplji;

(g)

banane;

(h)

živo bilje;

(i)

govedina i teletina;

(j)

mlijeko i mliječni proizvodi;

(k)

svinjsko meso;

(l)

ovčje i kozje meso;

(m)

jaja;

(n)

meso peradi;

(o)

etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

2.   Pri primjeni stavka 1. Komisija uzima u obzir potrebu za uvoznim dozvolama za upravljanje dotičnim tržištima, a posebno za nadzor uvoza dotičnih proizvoda.

Članak 131.

Izdavanje dozvola

Uvozne dozvole izdaju države članice svakom podnositelju zahtjeva bez obzira na to gdje mu je u Zajednici poslovni nastan, osim ako je drugačije predviđeno uredbom Vijeća ili nekim drugim aktom Vijeća, i ne dovodeći u pitanje mjere koje se poduzimaju za primjenu ovog poglavlja.

Članak 132.

Valjanost

Uvozne dozvole vrijede u cijeloj Zajednici.

Članak 133.

Sredstvo osiguranja

1.   Osim ako Komisija odluči drugačije, dozvole se izdaju pod uvjetom da se položi sredstvo osiguranja koje jamči da će se proizvodi uvesti za vrijeme važenja dozvole.

2.   Osim u slučajevima više sile, sredstvo osiguranja se gubi u cijelosti ili djelomično ako se u razdoblju važenja dozvole uvoz ne obavi ili ako se obavi samo djelomično.

Članak 134.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za primjenu ovog odjeljka, uključujući rok važenja dozvola i visinu sredstva osiguranja.

Odjeljak II.

Uvozne carine i pristojbe

Članak 135.

Uvozne carine

Osim ako ovom Uredbom nije drugačije predviđeno, na proizvode iz članka 1. primjenjuju se stope uvoznih carina iz Zajedničke carinske tarife.

Članak 136.

Izračun uvoznih carina za žitarice

1.   Bez obzira na članak 135., uvozna carina na proizvode obuhvaćene oznakama KN 1001 10 00, 1001 90 91, ex 1001 90 99 (visokokvalitetna obična pšenica), 1002 00 00, 1005 10 90, 1005 90 00 i 1007 00 90, osim hibrida za sjetvu, jednaka je interventnoj cijeni koja vrijedi za te proizvode pri uvozu, uvećanoj za 55 % te umanjenoj za CIF uvoznu cijenu koja se primjenjuje na dotičnu pošiljku. Međutim, ta carina ne smije biti veća od uobičajene stope carine utvrđene na temelju kombinirane nomenklature.

2.   Za izračunavanje uvozne carine iz stavka 1., za proizvode iz tog stavka redovito se utvrđuju reprezentativne CIF uvozne cijene.

Članak 137.

Izračun uvoznih carina za oljuštenu rižu

1.   Bez obzira na članak 135., uvoznu carinu za oljuštenu rižu obuhvaćenu oznakom KN 1006 20 utvrđuje Komisija bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., i to u roku od 10 dana od isteka dotičnog referentnog razdoblja u skladu s točkom 1. Priloga XVII.

Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., utvrđuje novu primjenjivu carinu ako izračuni obavljeni u skladu s tim Prilogom ukažu na potrebu za mijenjanjem carine. Do utvrđivanja nove primjenjive carine, primjenjuje se prethodno utvrđena carina.

2.   Za izračunavanje uvoza iz točke 1. Priloga XVII., u obzir se uzimaju količine za koje su u odgovarajućem referentnom razdoblju izdane uvozne dozvole za ljuštenu rižu obuhvaćenu oznakom KN 1006 20, isključujući uvozne dozvole za rižu basmati iz članka 138.

3.   Godišnja referentna količina iznosi 449 678 tona. Djelomična referentna količina za svaku tržišnu godinu odgovara polovici godišnje referentne količine.

Članak 138.

Izračun uvoznih carina za oljuštenu rižu basmati

Bez obzira na članak 135., na sorte oljuštene riže basmati obuhvaćene oznakama KN 1006 20 17 i 1006 20 98, a koje su navedene u Prilogu XVIII., može se primjenjivati nulta stopa uvozne carine pod uvjetima koje utvrdi Komisija.

Članak 139.

Izračun uvoznih carina za bijelu rižu

1.   Bez obzira na članak 135., uvoznu carinu za polubijelu ili bijelu rižu obuhvaćenu oznakom KN 1006 30 utvrđuje Komisija bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., i to u roku od 10 dana od isteka dotičnog referentnog razdoblja u skladu s točkom 2. Priloga XVII.

Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., utvrđuje novu primjenjivu carinu ako izračuni obavljeni u skladu s tim Prilogom ukažu na potrebu za mijenjanjem carine. Do utvrđivanja nove primjenjive carine, primjenjuje se prethodno utvrđena carina.

2.   Za izračunavanje uvoza iz točke 2. Priloga XVII., u obzir se uzimaju količine za koje su u odgovarajućem referentnom razdoblju izdane uvozne dozvole za polubijelu ili bijelu rižu obuhvaćenu oznakom KN 1006 30.

Članak 140.

Izračun uvoznih carina za lomljenu rižu

Bez obzira na članak 135., uvozna carina za lomljenu rižu obuhvaćenu oznakom KN 1006 40 00 iznosi 65 EUR po toni.

Članak 141.

Dodatne uvozne carine

1.   Kako bi se spriječile ili suzbile negativne posljedice koje se mogu javiti na tržištu Zajednice zbog uvoza jednog ili više proizvoda iz sektora žitarica, riže, šećera, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja, mesa peradi i banana, na uvoz tih proizvoda primjenjuje se, osim uvoznih carina koje su utvrđene u člancima 135. do 140., i dodatna uvozna carina ako:

(a)

se uvoz obavlja po cijeni koja je niža od cijene koju je Zajednica prijavila WTO-u („inicijalna cijena”); ili

(b)

obujam uvoza u bilo kojoj godini premašuje određenu razinu („granični obujam”).

Granični se obujam utvrđuje na temelju mogućnosti pristupa tržištu koje se, gdje je primjenjivo, definiraju kao uvoz izražen u postotku odgovarajuće domaće potrošnje tijekom tri prethodne godine.

2.   Dodatne uvozne carine ne primjenjuju se ako postoji mala vjerojatnost da će uvoz dovesti do poremećaja na tržištu Zajednice ili ako bi učinci bili nerazmjerni postavljenom cilju.

3.   U smislu stavka 1. točke (a), uvozne se cijene određuju na temelju CIF uvoznih cijena predmetne pošiljke.

CIF uvozne cijene provjeravaju se usporedbom s reprezentativnim cijenama dotičnog proizvoda na svjetskom tržištu ili na uvoznom tržištu Zajednice za taj proizvod.

Članak 142.

Obustava primjene uvoznih carina u sektoru šećera

Kako bi se osigurala opskrba potrebna za proizvodnju proizvoda iz članka 62. stavka 2., Komisija može u cijelosti ili djelomično obustaviti primjenu uvoznih carina na određene količine sljedećih proizvoda:

(a)

šećera obuhvaćenog oznakom KN 1701;

(b)

izoglukoze obuhvaćene oznakama KN 1702 30 10, 1702 40 10, 1702 60 10 i 1702 90 30.

Članak 143.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za primjenu ovog odjeljka, u kojima posebno utvrđuje:

(a)

što se tiče članka 136.:

i.

minimalne zahtjeve kojima mora udovoljavati visokokvalitetna obična pšenica;

ii.

kotacije cijena koje se uzimaju u obzir;

iii.

mogućnost, u slučajevima u kojima je to primjereno, da se gospodarskim subjektima omogući saznati primjenjivu carinu prije dolaska dotične pošiljke.

(b)

što se tiče članka 141., proizvode na koje se primjenjuju dodatne uvozne carine i ostale kriterije koji su potrebni da bi se osigurala primjena stavka 1. tog članka.

Odjeljak III.

Upravljanje uvoznim kvotama

Članak 144.

Carinske kvote

1.   Carinske kvote za uvoz proizvoda iz članka 1. koje proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. Ugovora ili iz bilo kojeg drugog akta Vijeća otvara i njima upravlja Komisija u skladu s podrobnim pravilima koje Komisija donese.

2.   Carinskim se kvotama upravlja tako da se spriječi svaka diskriminacija uključenih gospodarskih subjekata, primjenom jedne od sljedećih metoda ili kombinacije ovih metoda ili neke druge odgovarajuće metode:

(a)

metoda koja se temelji na kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi podneseni (načelo „prvi na granici, prvi uslužen”);

(b)

metoda raspodjele razmjerno količinama koje su zatražene pri podnošenju zahtjeva (koristeći metodu „istodobne provjere”);

(c)

metoda koja se temelji na uvažavanju tradicionalnih trgovačkih tokova (koristeći metodu „tradicionalni uvoznici/novi uvoznici”).

3.   Usvojenom metodom upravljanja moraju se, prema potrebi, uzimati u obzir potrebe za opskrbom tržišta Zajednice i potreba očuvanja ravnoteže tog tržišta.

Članak 145.

Otvaranje carinskih kvota

Komisija utvrđuje godišnje carinske kvote koje se po potrebi prikladno raspoređuju tijekom godine, i određuje metodu upravljanja koja se mora primijeniti.

Članak 146.

Posebna pravila

1.   Što se tiče uvozne kvote od 54 703 tone smrznutoga goveđeg i telećeg mesa koje je obuhvaćeno oznakama KN 0202 20 30, 0202 30 i 0206 29 91 i namijenjeno je preradi, Vijeće može u skladu s postupkom koji je utvrđen člankom 37. stavkom 2. Ugovora odlučiti da cijela kvota ili dio kvote obuhvaća jednake količine kvalitetnoga mesa, uz primjenu stope konverzije 4,375.

2.   U slučaju carinske kvote za uvoz 2 000 000 tona kukuruza i 300 000 tona sirka u Španjolsku i carinske kvote za uvoz 500 000 tona kukuruza u Portugal, podrobna pravila iz članka 148. uključuju i odredbe potrebne za realizaciju uvoza u okviru carinske kvote i, prema potrebi, za javno skladištenje količina koje su uvezle agencije za plaćanje dotičnih država članica te za njihovu prodaju na tržištima tih država članica.

Članak 147.

Carinske stope za banane

Ovo se poglavlje primjenjuje ne dovodeći u pitanje Uredbu Vijeća (EZ) br. 1964/2005 (64).

Članak 148.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za provedbu ovog odjeljka, naročito o:

(a)

jamstvima koja se odnose na vrstu, podrijetlo i izvor proizvoda;

(b)

priznavanju isprave koja se koristi za provjeravanje jamstava iz točke (a);

(c)

uvjetima pod kojima se izdaju uvozne dozvole te roku njihovog važenja.

Odjeljak IV.

Posebne odredbe za određene proizvode

Pododjeljak I.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na uvoz u sektoru žitarica i sektoru riže

Članak 149.

Uvoz mješavina različitih žitarica

Uvozna carina koja se primjenjuje na mješavine sastavljene od žitarica koje su obuhvaćene točkama (a) i (b) dijela I. Priloga I. utvrđuje se kako slijedi:

(a)

za mješavinu dviju takvih žitarica, uvozna carina je ona koja se primjenjuje:

i.

na žitaricu koja kao sastojak prevladava po masi, ako ta žitarica predstavlja najmanje 90 % mase mješavine;

ii.

na žitaricu za koju vrijedi veća uvozna carina, ako niti jedna od dvije žitarice kao sastojak ne predstavlja najmanje 90 % mase mješavine;

(b)

za mješavinu sastavljenu od više od dvije takve žitarice te ako postoji nekoliko žitarica od kojih svaka sudjeluje u mješavini s masenim udjelom većim od 10 %, uvozna carina koja se primjenjuje na mješavinu je najveća uvozna carina koja se primjenjuje na te žitarice, čak i kada je iznos uvozne carine jednak za dvije ili više žitarica.

Ako samo jedna žitarica sudjeluje u mješavini s više od 10 % masenog udjela, uvozna carina koja se primjenjuje jednaka je uvoznoj carini za tu žitaricu.

(c)

U svim drugim slučajevima koji nisu obuhvaćeni točkama (a) i (b), uvozna carina je jednaka najvećoj od uvoznih carina za žitarice koje čine mješavinu, čak i kada je iznos uvozne carine jednak za dvije ili više žitarica.

Članak 150.

Uvoz mješavina sastavljenih od žitarica i riže

Uvozna carina koja se primjenjuje na mješavinu sastavljenu od jedne ili više žitarica obuhvaćenih točkama (a) i (b) dijela I. Priloga I. te jednog ili više proizvoda obuhvaćenih točkama (a) i (b) dijela II. Priloga I. jest ona koja se primjenjuje na žitaricu ili proizvod za koji vrijedi najveća uvozna carina.

Članak 151.

Uvoz mješavina riže

Uvozna carina koja se primjenjuje na mješavine sastavljene od riže koja se može svrstati u nekoliko različitih skupina ili faza prerade ili riže koja se može svrstati u jednu ili više različitih skupina ili faza prerade s jedne strane i od lomljene riže s druge strane, jest ona koja se primjenjuje:

(a)

na sastojak koji prevlada po masi, ako taj sastojak predstavlja najmanje 90 % mase mješavine;

(b)

na sastojak za koji vrijedi najveća uvozna carina, ako niti jedan sastojak ne predstavlja najmanje 90 % mase mješavine.

Članak 152.

Primjena razvrstavanja u carinsku tarifu

Ako se ne može primijeniti metoda za utvrđivanja uvozne carine koja je predviđena člancima 149. do 151., na mješavine iz ovog članka primjenjuje se carina utvrđena razvrstavanjem takvih mješavina u carinsku tarifu.

Pododjeljak II.

Povlašteni uvozni režim za šećer

Članak 153.

Tradicionalna potreba za nabavom šećera za rafiniranje

1.   Bez obzira na članak 52. stavak 1., tradicionalna potreba za nabavom šećera za rafiniranje u Zajednici utvrđuje se na 2 424 735 tona po tržišnoj godini, izraženo kao bijeli šećer.

U tržišnoj godini 2008./2009. tradicionalna potreba za nabavom raspodjeljuje se kako slijedi:

(a)

198 748 tona za Bugarsku;

(b)

296 627 tona za Francusku;

(c)

100 000 tona za Italiju;

(d)

291 633 tone za Portugal;

(e)

329 636 tona za Rumunjsku;

(f)

19 585 tona za Sloveniju;

(g)

59 925 tona za Finsku;

(h)

1 128 581 tona za Ujedinjenu Kraljevinu.

2.   Tradicionalna potreba za nabavom iz prvog podstavka stavka 1. povećava se za 65 000 tona. Ova se količina odnosi na sirovi šećer od šećerne trske i namijenjena je za tržišnu godinu 2008./2009. za jedinu tvornicu za preradu šećerne repe koja je 2005. radila u Portugalu. Ta se tvornica smatra stalnom rafinerijom.

3.   Uvozne dozvole za šećer za rafiniranje izdaju se samo stalnim rafinerijama pod uvjetom da dotične količine ne premašuju količine koje se mogu uvesti u okviru tradicionalne potrebe za nabavom iz stavka 1. Te se dozvole mogu prenositi samo između stalnih rafinerija, a prestaju vrijediti na kraju tržišne godine za koju su izdane.

Ovaj se stavak primjenjuje za tržišnu godinu 2008./2009. i za prva tri mjeseca svake od sljedećih godina.

4.   Primjena uvoznih carina na šećer od šećerne trske za rafiniranje koji je obuhvaćen oznakom KN 1701 11 10, a podrijetlom je iz država navedenih u Prilogu XIX., obustavlja se za dopunsku količinu koja je potrebna da se osigura odgovarajuća opskrba stalnih rafinerija u tržišnoj godini 2008./2009.

Dopunsku količinu utvrđuje Komisija na temelju bilance između tradicionalne potrebe za nabavom iz stavka 1. i predviđene nabave šećera za rafiniranje u dotičnoj tržišnoj godini. Bilancu može tijekom tržišne godine revidirati Komisija i ona se može temeljiti na paušalnim procjenama potreba za sirovim šećerom namijenjenim potrošnji koje proizlaze iz prijašnjih podataka.

Članka 154.

Zajamčena cijena

1.   Zajamčena cijena koja je utvrđena za AKP/indijski šećer primjenjuje se na uvoz sirovog i bijelog šećera standardne kakvoće iz:

(a)

najnerazvijenijih zemalja u okviru aranžmana iz članaka 12. i 13. Uredbe Vijeća (EZ) br. 980/2005 (65);

(b)

država koje su navedene u Prilogu XIX., i to za dopunsku količinu iz članka 153. stavka 4.

2.   Zahtjevima za uvoznim dozvolama za šećer na koji se primjenjuje zajamčena cijena prilaže se izvozna dozvola izdana od strane tijela države izvoznice kojom se potvrđuje da predmetni šećer udovoljava pravilima koja su utvrđena dotičnim sporazumima.

Članak 155.

Obveze na temelju Protokola o šećeru

Komisija može donijeti mjere kojima se osigurava da se AKP/indijski šećer uvozi u Zajednicu pod uvjetima koji su utvrđeni Protokolom 3. uz Prilog V. Sporazuma o partnerstvu AKP-EZ-a i Sporazumom o šećeru od šećerne trske između Europske zajednice i Republike Indije. Te mjere mogu, prema potrebi, odstupati od članka 153. ove Uredbe.

Članak 156.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za primjenu ovog pododjeljka, posebno u svrhu ispunjavanja međunarodnih sporazuma. Ona mogu uključivati i izmjene Priloga XIX.

Pododjeljak III.

Posebne odredbe za uvoz konoplje

Članak 157.

Uvoz konoplje

1.   Sljedeći se proizvodi mogu uvesti u Zajednicu jedino ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

sirova prava konoplja obuhvaćena oznakom KN 5302 10 00 koja ispunjava uvjete iz članka 52. Uredbe (EZ) br. 1782/2003;

(b)

sjeme sorti konoplje namijenjeno sjetvi, obuhvaćeno oznakom KN 1207 99 15, koje prati dokaz da razina tetrahidrokanabinola ne premašuje razinu koja je utvrđena u skladu s člankom 52. Uredbe (EZ) br. 1782/2003;

(c)

sjeme konoplje koje nije namijenjeno sjetvi, obuhvaćeno oznakom KN 1207 99 91, koje uvoze isključivo uvoznici odobreni od strane države članice kako bi se osiguralo da takvo sjeme nije namijenjeno sjetvi.

2.   Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje Komisija može donijeti u skladu s člankom 194., pri uvozu proizvoda navedenih u stavku 1. točkama (a) i (b) ovog članka u Zajednicu, obavljaju se pregledi kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka.

3.   Ovaj se članak primjenjuje ne dovodeći u pitanje restriktivnije odredbe koje donesu države članice u skladu s Ugovorom te obveze koje proizlaze iz Sporazuma o poljoprivredi WTO-a.

Pododjeljak IV.

Posebne odredbe za uvoz hmelja

Članak 158.

Uvoz hmelja

1.   Proizvodi iz sektora hmelja mogu se uvoziti iz trećih zemalja samo ako su njihovi standardi kakvoće najmanje jednaki onima koji su utvrđeni za slične proizvode ubrane u Zajednici ili su dobiveni iz takvih proizvoda.

2.   Smatra se da proizvodi odgovaraju standardima iz stavka 1. ako ih prati potvrda koju je izdalo tijelo države podrijetla i koja se priznaje kao istovrijedna certifikatu iz članka 117.

U slučaju hmelja u prahu, hmelja u prahu s većim udjelom lupulina, ekstrakta hmelja i miješanih proizvoda od hmelja, potvrda se može priznati kao istovrijedna certifikatu samo ako udio alfa kiseline u tim proizvodima nije manji od njenog udjela u hmelju od kojeg su ti proizvodi pripremljeni.

Istovrijednost tih potvrda provjerava se u skladu s podrobnim pravilima koje donese Komisija.

Odjeljak V.

Zaštitne mjere i unutarnja proizvodnja

Članak 159.

Zaštitne mjere

1.   Zaštitne mjere pri uvozu u Zajednicu poduzima Komisija, uz uvjete iz stavka 3. ovog članka, a u skladu s Uredbama Vijeća (EZ) br. 519/94 (66) i (EZ) br. 3285/94 (67),.

2.   Osim ako je drugačije predviđeno bilo kojim drugim aktom Vijeća, zaštitne mjere pri uvozu u Zajednicu koje su predviđene međunarodnim sporazumima zaključenima u skladu s člankom 300. Ugovora poduzima Komisija u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

3.   Mjere iz stavaka 1. i 2. može poduzeti Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1, i to na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu. Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje u roku od pet radnih dana od primitka.

O tim se mjerama obavještavaju države članice i one se odmah počinju primjenjivati.

Svaka država članica može uputiti Vijeću na razmatranje odluke koje donese Komisija u skladu sa stavcima 1. i 2., i to u roku od pet radnih dana od dana na koji je o njima obaviještena. Vijeće se sastaje bez odlaganja. Ono može kvalificiranom većinom izmijeniti i ili ukinuti dotičnu odluku u roku od jednog mjeseca od dana na koji mu je ona upućene na razmatranje.

4.   Ako Komisija smatra da bi trebalo ukinuti ili izmijeniti neku zaštitnu mjeru donesenu u skladu sa stavcima 1. i 2., ona postupa kako slijedi:

(a)

ako je mjeru donijelo Vijeće, Komisija predlaže Vijeću da se ona ukine ili izmijeni. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom;

(b)

u svim drugim slučajevima, zaštitne mjere Zajednice ukida ili ih mijenja Komisija bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1.

Članak 160.

Obustava primjene postupaka unutarnje proizvodnje

1.   Ako zbog postupaka unutarnje proizvodnje dođe ili postoji opasnost da će doći do poremećaja na tržištu Zajednice, Komisija može na zahtjev države članice ili na vlastiti inicijativu u cijelosti ili djelomično obustaviti primjenu postupaka unutarnje proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, šećera, maslinovog ulja i stolnih maslina, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja, mesa peradi i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje u roku od pet radnih dana od primitka.

O tim se mjerama obavještavaju države članice i one se odmah počinju primjenjivati.

Svaka država članica može uputiti Vijeću na razmatranje mjere koje Komisija donese u skladu s prvim podstavkom, i to u roku od pet radnih dana od dana na koji je o njima obaviještena. Vijeće se sastaje bez odgode. Ono može kvalificiranom većinom izmijeniti ili ukinuti dotične mjere u roku od jednog mjeseca od dana na koji su mu one upućene na razmatranje.

2.   U mjeri potrebnoj za pravilno djelovanje ZOT-a, Vijeće može u skladu s postupkom iz članka 37. stavka 2. Ugovora u cijelosti ili djelomično zabraniti primjenu postupaka unutarnje proizvodnje za proizvode iz stavka 1.

POGLAVLJE III.

Izvoz

Odjeljak I.

Izvozne dozvole

Članak 161.

Izvozne dozvole

1.   Ne dovodeći u pitanje slučajeve u kojima su izvozne dozvole obvezne sukladno ovoj Uredbi, Komisija može izvoz iz Zajednice jednog ili više proizvoda iz sljedećih sektora uvjetovati predočenjem izvozne dozvole:

(a)

žitarice;

(b)

riža;

(c)

šećer;

(d)

maslinovo ulje i stolne masline, i to za maslinovo ulje iz točke (a) dijela VII. Priloga I.;

(e)

govedina i teletina;

(f)

mlijeko i mliječni proizvodi;

(g)

svinjsko meso;

(h)

ovčje i kozje meso;

(i)

jaja;

(j)

meso peradi;

(k)

etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

Pri primjeni prvog podstavka, Komisija uzima u obzir potrebu za izvoznim dozvolama za upravljanje dotičnim tržištima, a posebno za nadzor izvoza dotičnih proizvoda.

2.   Članci 131. do 133. primjenjuju se mutatis mutandis.

3.   Komisija donosi podrobna pravila za primjenu stavaka 1. i 2., uključujući rok važenja dozvola i visinu sredstva osiguranja.

Odjeljak II.

Izvozne subvencije

Članak 162.

Područje primjene izvoznih subvencija

1.   U mjeri potrebnoj da se omogući izvoz na temelju kotacija ili cijena šećera na svjetskom tržištu, a u okviru ograničenja koja proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. Ugovora, razlika između tih kotacija ili cijena i cijena u Zajednici može se pokriti izvoznim subvencijama za:

(a)

proizvode iz sljedećih sektora koji se izvoze bez daljnje obrade:

i.

žitarice;

ii.

riža;

iii.

šećer, za proizvode navedene u točkama (b), (c), (d) i (g) dijela III. Priloga I.;

iv.

govedina i teletina;

v.

mlijeko i mliječni proizvodi;

vi.

svinjsko meso;

vii.

jaja;

viii.

meso peradi;

(b)

proizvode navedene u točki (a) pod i., ii., iii., v. i vii. koji se izvoze u obliku prerađenih proizvoda koji su navedeni u Prilozima XX. i XXI.

Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda koji se izvoze u obliku proizvoda navedenih u dijelu IV. Priloga XX., izvozne subvencije mogu se dodijeliti samo za proizvode navedene u točkama (a) do (e) i točki (g) dijela XVI. Priloga I.

2.   Izvozne subvencije za proizvode koji se izvoze u obliku prerađenih proizvoda navedenih u Prilozima XX. i XXI. ne smiju biti više od onih koje se primjenjuju na iste proizvode koji se izvoze bez daljnje prerade.

3.   U mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se uvažile specifičnosti proizvodnje određenih jakih alkoholnih pića koja se dobivaju od žitarica, Komisija može toj specifičnoj situaciji prilagoditi kriterije za dodjeljivanje izvoznih subvencija iz stavaka 1. i 2. kao i postupak provjeravanja.

Članak 163.

Raspodjela izvoznih subvencija

1. Količine koje se mogu izvoziti uz izvoznu subvenciju raspodjeljuju se prema metodi koja:

(a)

najbolje odgovara vrsti proizvoda i stanju na dotičnom tržištu i koja omogućuje najučinkovitiju uporabu raspoloživih sredstava, uzimajući u obzir učinkovitost i strukturu izvoza Zajednice, ne stvarajući diskriminaciju između uključenih gospodarskih subjekata, naročito između velikih i malih gospodarskih subjekata;

(b)

s obzirom na zahtjeve upravnih postupaka najmanje administrativno opterećuje gospodarske subjekte;

(c)

sprečava svaku diskriminaciju dotičnih gospodarskih subjekata.

Članak 164.

Određivanje izvoznih subvencija

1.   Izvozne subvencije jednake su u cijeloj Zajednici. Mogu varirati ovisno o odredištu proizvoda, posebno ako je to nužno zbog stanja na svjetskom tržištu, posebnih zahtjeva određenih tržišta ili obveza koje proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. Ugovora.

2.   Subvencije određuje Komisija.

Subvencije se određuju:

(a)

u pravilnim vremenskim razmacima;

(b)

raspisivanjem natječaja ako se radi o proizvodima za koje je taj postupak bio predviđen prije datuma početka primjene ove Uredbe u skladu s člankom 204. stavkom 2.

Osim u slučaju kad se određuje raspisivanjem natječaja, popis proizvoda za koje se dodjeljuje izvozna subvencija i iznos te subvencije utvrđuju se najmanje jednom u svaka tri mjeseca. Iznos subvencije može međutim ostati nepromijenjen dulje od tri mjeseca, ali ga isto tako, prema potrebi, Komisija može u međurazdoblju prilagoditi na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1.

3.   Pri određivanju subvencija za određeni proizvod, u obzir se uzima jedan ili više sljedećih elemenata:

(a)

postojeće stanje i vjerojatna kretanja s obzirom na:

cijene i dostupnost tog proizvoda na tržištu Zajednice,

cijene tog proizvoda na svjetskom tržištu.

(b)

ciljevi zajedničke organizacije tržišta koji moraju osigurati uravnoteženost i prirodan razvoj cijena i trgovine na tim tržištima;

(c)

potreba da se spriječe poremećaji koji bi mogli uzrokovati dugotrajnu neravnotežu između ponude i potražnje na tržištu Zajednice;

(d)

gospodarski aspekt predloženog izvoza;

(e)

ograničenja koja proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. Ugovora;

(f)

potreba da se uspostavi ravnoteža između korištenja osnovnih proizvoda iz Zajednice u proizvodnji prerađenih proizvoda namijenjenih izvozu u treće zemlje i korištenja proizvoda iz trećih zemalja uvezenih u okviru postupaka dorade;

(g)

najpovoljniji troškovi stavljanja na tržištei troškovi prijevoza s tržišta Zajednice do luka Zajednice ili drugih točaka izvoza kao i troškovi otpreme u države odredišta;

(h)

potražnja na tržištu Zajednice;

(i)

u slučaju sektora svinjskog mesa, jaja i mesa peradi, razlika između cijena u Zajednici i cijena na svjetskom tržištu za količinu zrnastog krmiva koja je u Zajednici potrebna za proizvodnju proizvoda iz tih sektora.

4.   Komisija može odrediti korekcijski iznos koji se primjenjuje na izvozne subvencije za sektor žitarica i sektor riže. Prema potrebi, Komisija može, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., mijenjati korekcijske iznose.

Prvi se podstavak može primjenjivati i na proizvode koji se izvoze u obliku proizvoda iz Priloga XX.

Članak 165.

Izvozna subvencija za uskladišteni slad

U prva tri mjeseca tržišne godine, subvencija koja se primjenjuje na izvoz slada uskladištenog na kraju prethodne tržišne godine ili proizvedenog od ječma uskladištenog u to vrijeme odgovara subvenciji koja bi se primjenjivala na izvoz u okviru dotične izvozne dozvole tijekom zadnjeg mjeseca prethodne tržišne godine.

Članak 166.

Usklađivanje izvoznih subvencija za žitarice

Osim ako Komisija ne predvidi drugačije, subvenciju za proizvode navedene u točkama (a) i (b) dijela I. Priloga I., koja je utvrđena u skladu s člankom 167. stavkom 2., Komisija usklađuje ovisno o razini mjesečnih povećanja koja se primjenjuju na interventnu cijenu i o eventualnim promjenama te cijene.

Prvi se stavak može u cijelosti ili djelomično primjenjivati na prozvode navedene u točkama (c) i (d) dijela I. Priloga I. kao i na proizvode iz dijela I. Priloga I. koji se izvoze u obliku proizvoda iz dijela I. Priloga XX. U tom se slučaju usklađenje iz prvog podstavka korigira tako da se na mjesečno povećanje primijeni koeficijent koji izražava omjer između količine osnovnog proizvoda i količine tog proizvoda koju sadrži prerađeni proizvod koji se izvozi ili koja je bila upotrebljena za proizvodnju proizvoda koji se izvozi.

Članak 167.

Dodjeljivanje izvozne subvencije

1.   Za proizvode navedene u članku 162. stavku 1. točki (a) koji se izvoze kao takvi, bez daljnje prerade, subvencije se dodjeljuju isključivo na temelju zahtjeva i po predočenju izvozne dozvole.

2.   Subvencija koja se primjenjuje na proizvode iz stavka 1. jest ona koja se primjenjuje na dan podnošenja zahtjeva za izdavenje dozvole ili, ovisno o slučaju, ona koja je utvrđena u dotičnom natječajnom postupku, a ako se radi o diferenciranoj subvenciji, ona koja se isti dan primjenjuje:

(a)

za odredište navedeno u dozvoli; ili

(b)

prema potrebi, za stvarno odredište ako se ono razlikuje od odredišta navedenog u dozvoli, pri čemu, u tom slučaju, primijenjeni iznos ne smije premašiti iznos koji se primjenjuje za odredište navedeno u dozvoli.

Komisija može poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječila zlouporabu fleksibilnosti koja je predviđena ovim stavkom.

3.   Odstupajući od stavka 1., Komisija može donijeti odluku da se u slučaju rasplodnih jaja i jednodnevnih pilića izvozne dozvole mogu odobriti naknadno.

4.   Može se odlučiti, u skladu s postupkom iz članka 16. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3448/93 (68), da se stavci 1. i 2. primjenjuju na proizvode iz članka 162. stavka 1. točke (b) ove Uredbe.

5.   Komisija može odobriti odstupanja od stavaka 1. i 2. u slučaju proizvoda za koje se subvencije plaćaju u okviru mjera pomoći u hrani.

6.   Subvencija se plaća nakon podnošenja dokaza:

(a)

da su proizvodi izvezeni iz Zajednice;

(b)

u slučaju diferencirane subvencije, da su proizvodi stigli do odredišta navedenog u dozvoli ili drugog odredišta za koje je utvrđena subvencija, ne dovodeći u pitanje točku (b) stavka 2.

Komisija može odobriti izuzeća ako su utvrđeni uvjeti koji nude jednaka jamstva.

7.   Komisija može utvrditi dodatne uvjete za dodjeljivanje izvoznih subvencija za jedan ili više proizvoda. Njima se može predvidjeti:

(a)

da se subvencije plaćaju samo za proizvode podrijetlom iz Zajednice;

(b)

da se iznos subvencija za uvezene proizvode ograničava na carine prikupljene pri uvozu, ako su te carine manje od subvencije koja se primjenjuje.

Članak 168.

Izvozne subvencije za žive životinje u sektoru govedine i teletine

Što se tiče proizvoda iz sektora govedine i teletine, odobravanje i isplata subvencije za izvoz živih životinja uvjetuje se poštivanjem odredaba utvrđenih u zakonodavstvu Zajednice koje se odnose na dobrobit životinja, a posebno zaštitu životinja tijekom prijevoza.

Članak 169.

Izvozna ograničenja

Sukladnost količinskim ograničenjima koja proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. Ugovora osigurava se na temelju izvoznih dozvola izdanih za referentna razdoblja koja se primjenjuju na dotične proizvode. Što se tiče ispunjavanja obveza koje proizlaze iz Sporazuma o poljoprivredi WTO-a, završetak referentnog razdoblja ne utječe na valjanost izvoznih dozvola.

Članak 170.

Provedbena pravila

Komisija donosi podrobna pravila za primjenu ovog odjeljka, a posebno:

(a)

pravila o preraspodjeli nedodjeljenih ili neiskorištenih izvoznih količina;

(b)

standarde kakvoće i druge posebne zahtjeve i uvjete koji se primjenjuju na proizvode za koje se može dati izvozna subvencija;

(c)

pravila o kontrolama koje su potrebne kako bi se provjerilo jesu li svi postupci koji daju pravo na isplatu subvencija i svih ostalih iznosa vezanih uz izvozne transakcije uistinu obavljeni i jesu li obavljeni ispravno, uključujući fizičke preglede i preglede dokumentacije.

Prilog XX. izmjenjuje Komisija uzimajući u obzir kriterije iz prvog podstavka članka 8. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 3448/93.

Međutim, podrobna pravila za primjenu članka 167. za proizvode iz članka 162. stavka 1. točke (b) donose se u skladu s postupkom iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 3448/93.

Odjeljak III.

Upravljanje izvoznim kvotama u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

Članak 171.

Upravljanje carinskim kvotama koje su otvorile treće zemlje

1.   Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda, ako sporazum zaključen u skladu s člankom 300. Ugovora predviđa cjelokupno ili djelomično upravljanje carinskom kvotom koju je otvorila treća zemlja, metodu upravljanja koja se primjenjuje i podrobna pravila u vezi s tom metodom donosi Komisija.

2.   Carinskim kvotama iz stavka 1. upravlja se na način kojim se sprečava svaka diskriminacija među dotičnim gospodarskim subjektima i jamči puno korištenje mogućnosti koje su na raspolaganju u okviru dotične kvote, i to primjenom jedne od sljedećih metoda ili kombinacije ovih metoda ili neke druge odgovarajuće metode:

(a)

metoda koja se temelji na kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi podneseni (načelo „tko prvi na granici, prvi uslužen”);

(b)

metoda raspodjele razmjerno količinama koje su zatražene pri podnošenju zahtjeva (koristeći metodu „istodobne provjere”);

(c)

metoda koja se temelji na uvažavanju tradicionalnih trgovačkih tokova (koristeći metodu „tradicionalni uvoznici/novi uvoznici”).

Odjeljak IV.

Posebne pogodnosti pri uvozu u treće zemlje

Članak 172.

Certifikati za proizvode za koje vrijede posebne pogodnosti pri uvozu u treću zemlju

1.   Pri izvozu proizvoda koji, sukladno sporazumima koje je Zajednica zaključila u skladu s člankom 300. Ugovora, mogu imati pravo na posebne pogodnosti pri uvozu u treću zemlju ako su ispunjeni određeni uvjeti, nadležna tijela država članica izdaju, na zahtjev i nakon odgovarajućih pregleda, ispravu kojom se potvrđuje da su ti uvjeti ispunjeni.

2.   Podrobna pravila za primjenu ovog članka donosi Komisija.

Odjeljak V.

Posebne odredbe za živo bilje

Članak 173.

Najniže izvozne cijene

1.   Za svaki proizvod iz sektora živog bilja koji je obuhvaćen oznakom KN 0601 10, Komisija može svake godine, dovoljno rano prije početka prodajne sezone, utvrditi jednu ili više najnižih cijena za izvoz u treće zemlje.

Izvoz tih proizvoda dopušta se samo po cijeni koja je jednaka najnižoj cijeni utvrđenoj za dotični proizvod ili je veća od nje.

2.   Podrobna pravila za primjenu stavka 1. donosi Komisija uvažavajući obveze koje proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. stavkom 2. Ugovora.

Odjeljak VI.

Vanjska proizvodnja

Članak 174.

Obustava primjene postupaka vanjske proizvodnje

1.   Ako zbog postupaka vanjske proizvodnje dođe ili postoji opasnost da će doći do poremećaja na tržištu Zajednice, Komisija može na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu u cijelosti ili djelomično obustaviti primjenu postupaka vanjske proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, govedine i teletine, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa i mesa peradi. Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje u roku od pet radnih dana od primitka.

O tim se mjerama obavještavaju države članice i one se odmah počinju primjenjivati.

Svaka država članica može uputiti Vijeću na razmatranje mjere koje Komisija donese u skladu s prvim podstavkom, i to u roku od pet radnih dana od dana na koji je o njima obaviještena. Vijeće se sastaje bez odlaganja. Ono može kvalificiranom većinom izmijeniti ili ukinuti dotične mjere u roku od jednog mjeseca od dana na koji su mu one upućene na razmatranje.

2.   U mjeri potrebnoj za pravilno djelovanje ZOT-a, Vijeće može u skladu s postupkom iz članka 37. stavka 2. Ugovora u cijelosti ili djelomično zabraniti primjenu postupaka vanjske proizvodnje za proizvode iz stavka 1.

DIO IV.

PRAVILA TRŽIŠNOG NATJECANJA

POGLAVLJE I.

Pravila koja se primjenjuju na poduzeća

Članak 175.

Primjena članaka 81. do 86. Ugovora

Osim ako je drugačije predviđeno ovom Uredbom, članci 81. do 86. Ugovora i odredbe o njihovoj provedbi primjenjuju se, uz uvjete iz članka 176. ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i djelovanja iz članka 81. stavka 1. i članka 82. Ugovora koji se odnose na proizvodnju i trgovinu proizvodima iz točaka (a) do (h), točke (k) i točaka (m) do (u) članka 1. stavka 1., te iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe.

Članak 176.

Izuzeća

1.   Članak 81. stavak 1. Ugovora ne primjenjuje se na sporazume, odluke i djelovanja iz članka 175. ove Uredbe koji su sastavni dio nacionalne organizacije tržišta ili su potrebni za ostvarenje ciljeva iz članka 33. Ugovora.

Članak 81. stavak 1. Ugovora posebno se ne primjenjuje na sporazume, odluke i djelovanja poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveze tih udruženja koji pripadaju jednoj državi članici i tiču se proizvodnje ili prodaje poljoprivrednih proizvoda ili korištenja zajedničkih objekata za skladištenje, obradu ili preradu poljoprivrednih proizvoda i koji ne predviđaju obvezu naplaćivanja jednakih cijena, osim ako Komisija ne utvrdi da je time isključeno tržišno natjecanje ili da su ugroženi ciljevi iz članka 33. Ugovora.

2.   Nakon što obavi konzultacije s državama članicama te sasluša dotična poduzeća ili udruženja poduzeća i sve ostale fizičke ili pravne osobe koje smatra potrebnim, Komisija ima isključivu ovlast, koja je pod nadzorom Suda, da putem odluke, koju mora objaviti, utvrdi koji sporazumi, odluke i djelovanja ispunjavaju uvjete propisane stavkom 1.

Komisija to utvrđuje bilo na vlastiti poticaj bilo na zahtjev nadležnog tijela države članice ili zainteresiranog poduzeća ili udruženja poduzeća.

3.   Pri objavljivanju odluke iz prvog podstavka stavka 2., moraju se navesti imena dotičnih strana i glavni sadržaj odluke. Pri tome se mora uvažavati legitimni interes poduzeća u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni.

Članak 177.

Sporazumi i usklađena djelovanja u sektoru duhana

1.   Članak 81. stavak 1. Ugovora ne primjenjuje se na sporazume i usklađena djelovanja priznatih sektorskih organizacija u sektoru duhana, koji se provode u svrhu ostvarenja ciljeva iz članka 123. točke (c) ove Uredbe, pod uvjetom:

(a)

da je o tim sporazumima i usklađenim djelovanjima obaviještena Komisija;

(b)

da Komisija, u roku od tri mjeseca od primitka svih traženih podataka, nije utvrdila da su ti sporazumi ili usklađena djelovanja nespojivi s pravilima Zajednice o tržišnom natjecanju.

U tom se tromjesečnom razdoblju ne smiju provoditi dotični sporazumi i usklađena djelovanja.

2.   Sporazumi i usklađena djelovanja proglašavaju se suprotnim pravilima Zajednice o tržišnom natjecanju ako:

(a)

mogu dovesti do bilo kakve podjele tržišta unutar Zajednice;

(b)

mogu ugroziti pravilno djelovanje organizacije tržišta;

(c)

mogu dovesti do narušavanja konkurencije koje nije neophodno za postizanje ciljeva zajedničke poljoprivredne politike koje sektorska organizacija ostvaruju kroz svoje djelovanje;

(d)

povlače za sobom utvrđivanje cijena i kvota, ne dovodeći u pitanje mjere koje poduzimaju sektorske organizacije u primjeni posebnih odredaba pravila Zajednice;

(e)

mogu uzrokovati diskriminaciju ili isključiti konkurenciju za značajan dio dotičnih proizvoda.

3.   Ako nakon isteka tromjesečnog razdoblja iz točke (b) stavka 1. Komisija utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu ovog poglavlja, Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., donosi odluku kojom proglašava da se članak 81. stavak 1. Ugovora primjenjuje na dotični sporazum ili usklađeno djelovanje.

Ta odluka se ne primjenjuje prije datuma obavijesti upućene dotičnoj sektorskoj organizaciji, osim ako sektorska organizacija nije dala netočne podatke ili zlouporabila izuzeće predviđeno stavkom 1.

Članak 178.

Obvezujući učinak sporazuma i usklađenih djelovanja za nečlanove u sektoru duhana

1.   Sektorske organizacije u sektoru duhana mogu zatražiti da neki od njihovih sporazuma ili usklađenih djelovanja, tijekom ograničenog razdoblja i na područjima na kojima one djeluju, budu obvezujući za pojedince ili skupine u dotičnom gospodarskom sektoru koji nisu članovi gospodarskih grana koje te organizacije predstavljaju.

Da bi se njihova pravila mogla proširiti, sektorske organizacije moraju predstavljati najmanje dvije trećine dotične proizvodnje i/ili trgovine. Ako se zahtjev za proširenjem njezinih pravila odnosi na više od jedne regije, sektorska organizacija mora dokazati minimalnu razinu reprezentativnosti u svakoj od dotičnih regija za svaku gospodarsku granu koju predstavlja.

2.   Pravila za koja se traži proširenje područja primjene moraju biti na snazi najmanje godinu dana i moraju se odnositi na jedan od sljedećih ciljeva:

(a)

poznavanje proizvodnje i tržišta;

(b)

utvrđivanje minimalnih zahtjeva kakvoće;

(c)

korištenje uzgojnih metoda koje su spojive sa zaštitom okoliša;

(d)

utvrđivanje minimalnih standarda za pakiranje i prezentiranja;

(e)

korištenje certificiranog sjemena i nadzor kakvoće proizvoda.

3.   Proširenje pravila podliježe odobrenju od strane Komisije.

Članak 179.

Provedbena pravila u vezi sa sporazumima i usklađenim djelovanjima u sektoru duhana

Komisija utvrđuje podrobna pravila za primjenu članaka 177. i 178., uključujući pravila koja se odnose na obavješćivanje i objavljivanje.

POGLAVLJE II.

Pravila o državnoj potpori

Članak 180.

Primjena članaka 87., 88. i 89. Ugovora

Osim ako nije drugačije predviđeno ovom Uredbom, članci 87., 88. i 89. Ugovora primjenjuju se na proizvodnju i trgovinu proizvodima iz točaka (a) do (h), točke (k) i točaka (m) do (u) članka 1. stavka 1., te iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, osim ako je riječ o državnim potporama iz članka 182. ove Uredbe.

Članak 181.

Posebne odredbe za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda

Uz uvjete iz članka 87. stavka 2. Ugovora, zabranjene su potpore čiji se iznos određuje na temelju cijene ili količine proizvoda navedenih u dijelu XVI. Priloga I. ove Uredbe.

Zabranjene su i nacionalne mjere koje dopuštaju izjednačavanje cijena proizvoda navedenih u dijelu XVI. Priloga I. ovoj Uredbi.

Članak 182.

Posebne nacionalne odredbe

1.   Uz odobrenje Komisije, Finska i Švedska mogu dodjeljivati potpore za proizvodnju i stavljanje na tržište sobova i proizvoda od sobova (KN ex 0208 i ex 0210) ako to nema za posljedicu povećanje uobičajenih razina proizvodnje.

2.   Uz odobrenje Komisije, Finska može, zbog specifičnih klimatskih uvjeta koji u njoj vladaju, dodjeljivati potporu za određene količine sjemena i za određene količine sjemena žitarica proizvedenog isključivo u Finskoj.

3.   Države članice koje smanje svoju kvotu za šećer za više od 50 % kvote za šećer utvrđene 20. veljače 2006. u Prilogu III. Uredbe (EZ) br. 318/2006 mogu dodjeljivati privremenu državnu potporu u razdoblju u kojemu se plaća prijelazna potpora uzgajivačima šećerne repe u skladu s poglavljem 10.f glave IV. Uredbe (EZ) br. 1782/2003. Na temelju zahtjeva dotične države članice, Komisija donosi odluku o ukupnom iznosu državne potpore koji je na raspolaganju za ovu mjeru.

Što se tiče Italije, privremena potpora iz prvog podstavku, a koja se dodjeljuje uzgajivačima šećerne repe i za prijevoz šećerne repe, ne smije premašiti ukupan iznos od 11 EUR po toni šećerne repe po tržišnoj godini.

Finska može dodjeljivati uzgajivačima šećerne repe potporu u iznosu do 350 EUR po hektaru po tržišnoj godini.

Dotične države članice moraju u roku od 30 dana po isteku svake tržišne godine obavijestiti Komisiju o iznosu državne potpore koju su dodijelile u toj tržišnoj godini.

4.   Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 88. stavka 1. i prve rečenice članka 88. stavka 3. Ugovora, Njemačka može do 31. prosinca 2010. dodjeljivati potporu u okviru njemačkog alkoholnog monopola za proizvode koje nakon dodatne prerade Uprava za monopol stavlja na tržište kao etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla koji je naveden u Prilogu I. Ugovora. Ukupni iznos ove potpore ne smije premašiti 110 EUR milijuna godišnje.

Njemačka mora do 30. lipnja svake godine dostaviti Komisiji izvješće o djelovanju ovog sustava.

DIO V.

POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE SEKTORE

Članak 183.

Promocijska pristojba u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

Ne dovodeći u pitanje primjenu članaka 87., 88. i 89. Ugovora kako je predviđeno člankom 180. ove Uredbe, država članica može za svoje proizvođače mlijeka uvesti promocijsku pristojbu za količine mlijeka ili ekvivalenta mlijeka koje su stavljene na tržište, kako bi financirala mjere za promicanje potrošnje u Zajednici, proširenje tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda i poboljšanje kvalitete.

Članak 184.

Izvješćivanje o određenim sektorima

Komisija podnosi izvješće:

(1)

Vijeću o sektoru osušene krme, i to prije 30. rujna 2008., a na temelju ocjene odredaba predviđenih ovom Uredbom, u kojemu se naročito osvrće na razvoj na području leguminozne i druge zelene krme, proizvodnju osušene krme i ostvarene uštede fosilnih goriva. Izvješću se, po potrebi, prilažu odgovarajući prijedlozi;

(2)

Europskom parlamentu i Vijeću, i to svake tri godine, a prvi put 31. prosinca 2010., o provedbi mjera vezanih uz sektor pčelarstva o kojima se govori u odjeljku VI. poglavlja IV. glave I. dijela II.;

(3)

Europskom parlamentu i Vijeću, i to prije 31. prosinca 2009., o primjeni odstupanja predviđenog člankom 182. stavkom 4. koje se odnosi na njemački alkoholni monopol, uključujući ocjenu potpora dodijeljenih u okviru monopola, zajedno s odgovarajućim prijedlozima.

Članak 185.

Registracija ugovora u sektoru hmelja

1.   Svaki ugovor o isporuci hmelja proizvedenog u Zajednici koji se zaključi između proizvođača ili proizvođačkih organizacija s jedne strane i otkupljivača s druge strane moraju registrirati tijela koja svaka država članica odredi u tu svrhu.

2.   Ugovori koji se odnose na isporuku posebnih količina po dogovorenim cijenama u razdoblju koje obuhvaća jednu ili više berbi i koji se zaključe prije 1. kolovoza u godini prve od tih berbi nazivaju se „unaprijed zaključeni ugovori”. Oni se registriraju posebno.

3.   Podaci na kojima se temelji registracija mogu se koristiti samo za potrebe ove Uredbe.

4.   Komisija utvrđuje podrobna pravila o registraciji ugovora o isporuci hmelja.

Članak 186.

Poremećaji vezani uz cijene na unutarnjem tržištu

Komisija može poduzeti potrebne mjere u sljedećim okolnostima ako postoji vjerojatnost da će se te okolnosti nastaviti i time izazvati ili prijetiti izazivanjem poremećaja na tržištu:

(a)

ako na tržištu Zajednice dođe do značajnog rasta ili pada cijena za bilo koji proizvod iz sektora šećera, hmelja, govedine i teletine te ovčjeg i kozjeg mesa;

(b)

ako na tržištu Zajednice dođe do značajnog rasta cijena za bilo koji proizvod iz sektora svinjskog mesa, jaja i mesa peradi, te maslinovog ulja.

Članak 187.

Poremećaji izazvani kotacijama ili cijenama na svjetskom tržištu

Ako kotacije ili cijene na svjetskom tržištu za jedan ili više proizvoda iz sektora žitarica, riže, šećera te mlijeka i mliječnih proizvoda dosegnu razinu koja izaziva ili prijeti izazivanjem poremećaja u opskrbi tržišta Zajednice i ako postoji vjerojatnost da će se takvo stanje nastaviti ili pogoršati, Komisija može poduzeti potrebne mjere za dotične sektore. Ona naročito može u cijelosti ili djelomično obustaviti primjenu uvoznih carina za određene količine.

Članak 188.

Uvjeti za mjere koje se primjenjuju u slučaju poremećaja i provedbena pravila

1.   Mjere predviđene člancima 186. i 187. mogu se donijeti:

(a)

pod uvjetom da se sve ostale mjere koje se mogu poduzeti na temelju ove Uredbe pokažu nedostatne;

(b)

uvažavajući obveze koje proizlaze iz sporazuma zaključenih u skladu s člankom 300. stavkom 2. Ugovora.

2.   Komisija može donijeti podrobna pravila za primjenu članaka 186. i 187.

Članak 189.

Dostavljanje informacija u sektoru etilnog alkohola

1.   Što se tiče proizvoda iz sektora etilnog alkohola, države članice dostavljaju Komisiji podatke o:

(a)

proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla izraženoj u hektolitrima čistog alkohola, raščlanjeno po upotrijebljenim proizvodima od kojih se dobiva alkohol;

(b)

količini prodanog etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla izraženoj u hektolitrima čistog alkohola, raščlanjeno po odredišnim sektorima;

(c)

zalihama etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla koje su bile na raspolaganju u državi članici na kraju prethodne godine;

(d)

procjeni proizvodnje za tekuću godinu.

Komisija donosi pravila o dostavljanju ovih podataka, a naročito određuje učestalost dostavljanja podataka te definiciju odredišnih sektora.

2.   Na temelju podataka iz stavka 1. i svih drugih dostupnih podataka, Komisija, bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1., izrađuje bilancu Zajednice za tržište etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla za prethodnu godinu i predviđenu bilancu za tekuću godinu.

Bilanca Zajednice sadrži i podatke o etilnom alkoholu nepoljoprivrednog podrijetla. Komisija utvrđuje točan sadržaj i način prikupljanja tih podataka.

Za potrebe ovog stavka, „etilni alkohol nepoljoprivrednog podrijetla” znači proizvodi obuhvaćeni oznakama KN 2207, 2208 90 91 i 2208 90 99 koji nisu dobiveni od posebnih poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovora.

3.   Komisija obavještava države članice o bilancama iz stavka 2.

DIO VI.

OPĆE ODREDBE

Članak 190.

Financijske odredbe

Uredba (EZ) br. 1290/2005 i odredbe donesene u svrhu njezine provedbe primjenjuju se na izdatke država članica nastale pri izvršavanju obveza koje proizlaze iz ove Uredbe.

Članak 191.

Izvanredne mjere

Komisija donosi mjere koje su i potrebne i opravdane kako bi se u izvanrednim okolnostima riješili konkretni praktični problemi.

Te mjere mogu odstupati od odredaba ove Uredbe, ali samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je nužno.

Članak 192.

Razmjena informacija između država članica i Komisije

1.   Države članice i Komisija međusobno razmjenjuju sve podatke potrebne za primjenu ove Uredbe ili za praćenje i analizu tržišta te za poštivanje međunarodnih obveza koje se tiču proizvoda iz članka 1.

2.   Komisija donosi podrobna pravila kojima se određuje koji su podaci potrebni za primjenu stavka 1. kao i pravila o njihovom obliku, sadržaju, vremenu i rokovima te načinima slanja ili stavljanja na raspolaganje podataka i dokumenata.

Članak 193.

Klauzula o zaobilaženju

Ne dovodeći u pitanje eventualne posebne odredbe, niti jedna pogodnost koju predviđa ova Uredba neće se odobriti fizičkoj ili pravnoj osobi za koju se utvrdi da su uvjeti za stjecanje tih pogodnosti stvoreni umjetno i suprotno ciljevima ove Uredbe.

Članak 194.

Nadzor i upravne mjere te upravne sankcije i izvješćivanje o njima

Komisija određuje:

(a)

pravila o upravnom nadzoru i fizičkim kontrolama koje moraju obavljati države članice u vezi s ispunjavanjem obveza koje proizlaze iz primjene ove Uredbe;

(b)

sustav za primjenu upravnih mjera i upravnih sankcija u slučaju neispunjavanja obveza koje proizlaze iz primjene ove Uredbe;

(c)

pravila o osiguranju povrata neopravdanih plaćanja koji proizlaze iz primjene ove Uredbe;

(d)

pravila o izvješćivanju o obavljenom nadzoru i njegovim rezultatima.

Upravne sankcije iz točke (b) ovise o težini, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđenog neispunjavanja obveza.

DIO VII.

PROVEDBENE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Provedbene odredbe

Članak 195.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Upravni odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (u daljnjem tekstu Odbor).

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno člankom 4. stavkom 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi jedan mjesec.

Članak 196.

Organizacija Odbora

Pri organiziranju sjednica Odbora iz članka 195., u obzir se posebno uzima opseg njegovih nadležnosti, posebnost teme o kojoj se radi te potreba za odgovarajućom ekspertizom.

POGLAVLJE II.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 197.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1493/1999

Članci 74. do 76. Uredbe (EZ) br. 1493/1999 brišu se.

Članak 198.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 2200/96

Članci 46. i 47. Uredbe (EZ) br. 2200/96 brišu se.

Članak 199.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 2201/96

Članci 29. i 30. Uredbe (EZ) br. 2201/96 brišu se.

Članak 200.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1184/2006

Uredba (EZ) br. 1184/2006 mijenja se kako slijedi:

1.

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Uredba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 od 24. srpnja 2006. o primjeni određenih pravila tržišnog natjecanja na proizvodnju i trgovinu određenim poljoprivrednim proizvodima”;

2.

Članak 1. zamjenjuje sljedećim:

„Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o primjeni članaka 81. do 86. i određenih odredbi članka 88. Ugovora u vezi s proizvodnjom ili trgovinom proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovora, osim proizvoda iz točaka (a) do (h), točke (k) i točaka (m) do (u) članka 1. stavka 1., te iz članka 1. stavka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007. (69);

Članak 1.a

Članci 81. do 86. Ugovora i odredbe o njihovoj provedbi primjenjuju se, uz uvjete iz članka 2. ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i djelovanja iz članka 81. stavka 1. i članka 82. Ugovora koja se odnose na proizvodnju i trgovinu proizvodima iz članka 1.

3.

Prvi podstavak članka 2. stavka 1. zamjenjuje sljedećim:

„1.   Članak 81. stavak 1. Ugovora ne primjenjuje se na sporazume, odluke i djelovanja iz članka 1.a ove Uredbe koji su sastavni dio nacionalne organizacije tržišta ili su potrebni za ostvarenje ciljeva postavljenih u članku 33. Ugovora.”

4.

Članak 3. zamjenjuje sljedećim:

„Članak 3.

Članak 88. stavak 1. i prva rečenica članka 88. stavka 3. Ugovora primjenjuju se na potporu koja se dodjeljuje za proizvodnju i trgovinu proizvoda iz članka 1.”

Članak 201.

Stavljanja izvan snage

1.   Podložno uvjetima iz stavka 3., stavljaju se izvan snage sljedeće uredbe:

(a)

Uredbe (EEZ) br. 234/68, (EEZ) br. 827/68, (EEZ) br. 2517/69, (EEZ) br. 2728/75, (EEZ) br. 1055/77, (EEZ) br. 2931/79, (EEZ) br. 1358/80, (EEZ) br. 3730/87, (EEZ) br. 4088/87, (EEZ) br. 404/93, (EZ) br. 670/2003 i (EZ) br. 797/2004, od 1. siječnja 2008.;

(b)

Uredbe (EEZ) br. 707/76, (EZ) br. 1786/2003, (EZ) br. 1788/2003 i (EZ) br. 1544/2006 od 1. travnja 2008.;

(c)

Uredbe (EEZ) br. 315/68, (EEZ) br. 316/68, (EEZ) br. 2729/75, (EEZ) br. 2759/75, (EEZ) br. 2763/75, (EEZ) br. 2771/75, (EEZ) br. 2777/75, (EEZ) br. 2782/75, (EEZ) br. 1898/87, (EEZ) br. 1906/90, (EEZ) br. 2204/90, (EEZ) br. 2075/92, (EEZ) br. 2077/92, (EEZ) br. 2991/94, (EZ) br. 2597/97, (EZ) br. 1254/1999, (EZ) br. 1255/1999, (EZ) br. 2250/1999, (EZ) br. 1673/2000, (EZ) br. 2529/2001, (EZ) br. 1784/2003, (EZ) br. 865/2004 i (EZ) br. 1947/2005, (EZ) br. 1952/2005 i (EZ) br. 1028/2006, od 1. srpnja 2008.;

(d)

Uredba (EZ) br. 1785/2003 od 1. rujna 2008.;

(e)

Uredba (EZ) br. 318/2006 od 1. listopada 2008.;

(f)

Uredbe (EEZ) br. 3220/84, (EEZ) br. 386/90, (EEZ) br. 1186/90, (EEZ) br. 2137/92 i (EZ) br. 1183/2006 od 1. siječnja 2009.

2.   Odluka 74/583/EEZ stavlja se izvan snage od 1. siječnja 2008.

3.   Uredbe iz stavka 1. stavljajuj se izvan snage ne dovodeći u pitanje:

(a)

ostanak na snazi akata Zajednice donesenih na temelju tih uredbi; i

(b)

daljnje važenje izmjena koje su tim uredbama unesene u druge akte prava Zajednice, koji se tim uredbama ne stavljaju izvan snage.

Članak 202.

Tumačenje upućivanja

Upućivanja na odredbe i uredbe koje su izmijenjene ili stavljene izvan snage člancima 197. do 201. smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskim tablicama iz Priloga XXII.

Članak 203.

Prijelazna pravila

Komisija može donijeti mjere potrebne za lakši prijelaz sa sustava predviđenih uredbama koje su izmijenjene ili stavljene izvan snage člancima 197. do 201. na sustave koji su utvrđeni ovom Uredbom.

Članak 204.

Stupanje na snagu

1.   Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2008.

Ona se međutim primjenjuje:

(a)

što se tiče sektora žitarica, sjemena, hmelja, maslinovog ulja i stolnih maslina, lana i konoplje, sirovog duhana, govedine i teletine, svinjskog mesa, ovčjeg i kozjeg mesa, jaja i mesa peradi, od 1. srpnja 2008.;

(b)

što se tiče sektora riže, od 1. rujna 2008.;

(c)

što se tiče sektora šećera, od 1. listopada 2008., osim članka 59. koji se primjenjuje od 1. siječnja 2008.;

(d)

što se tiče sektora osušene krme i dudovog svilca, od 1. travnja 2008.;

(e)

što se tiče sektora vina i članka 197., od 1. kolovoza 2008.;

(f)

što se tiče sektora mlijeka i mliječnih proizvoda, osim odredaba iz poglavlja III. glave I. dijela II., od 1. srpnja 2008.;

(g)

što se tiče sustava ograničenja proizvodnje mlijeka koji je utvrđen u poglavlju III. glave I. dijela II., od 1. travnja 2008.;

(h)

što se tiče ljestvice Zajednice za klasiranje trupova iz članka 42. stavka 1., od 1. siječnja 2009.

Članci 27., 39. i 172. primjenjuju se od 1. siječnja 2008., a članci 149. do 152. od 1. srpnja 2008. za sve dotične proizvode.

3.   Što se tiče sektora šećera, glava I. dijela II. primjenjuje se do kraja tržišne godine 2014./2015. za šećer.

4.   Odredbe koje se odnose na sustav proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka koji je utvrđen u poglavlju III. glave I. dijela II primjenjuju se, u skladu s člankom 66., do 31. ožujka 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 22. listopada 2007.

Za Vijeće

Predsjednik

J. SILVA


(1)  Mišljenje od 24. svibnja 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL L 55, 2.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 806/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 1.).

(3)  SL L 151, 30.6.1968., str. 16. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 865/2004 (SL L 161, 30.4.2004., str. 97.).

(4)  SL L 282, 1.11.1975., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1913/2005 (SL L 307, 25.11.2005., str. 2.).

(5)  SL L 282, 1.11.1975., str. 49. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 679/2006 (SL L 119, 4.5.2006., str. 1.).

(6)  SL L 282, 1.11.1975., str. 77. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 679/2006.

(7)  SL L 215, 30.7.1992., str. 70. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1679/2005 (SL L 271, 15.10.2005., str. 1.).

(8)  SL L 47, 25.2.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2013/2006 (SL L 384, 29.12.2006., str. 13.).

(9)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1182/2007 (SL L 273, 17.10.2007., str. 1.).

(10)  SL L 297, 21.11.1996., str. 29. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1182/2007.

(11)  SL L 160, 26.6.1999., str. 21. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1913/2005.

(12)  SL L 160, 26.6.1999., str. 48. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1152/2007 (SL L 258, 4.10.2007., str. 3.).

(13)  SL L 179, 14.7.1999., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006 (SL L 363, 20.12.2006., str. 1.).

(14)  SL L 193, 29.7.2000., str. 16. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 953/2006 (SL L 175, 29.6.2006., str. 1.).

(15)  SL L 341, 22.12.2001., str. 3. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1913/2005.

(16)  SL L 270, 21.10.2003., str. 78. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 735/2007 (SL L 169, 29.6.2007., str. 6.).

(17)  SL L 270, 21.10.2003., str. 96. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 797/2006 (SL L 144, 31.5.2006., str. 1.).

(18)  SL L 270, 21.10.2003., str. 114. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 456/2006 (SL L 82, 21.3.2006., str. 1.).

(19)  SL L 161, 30.4.2004., str. 97. Ispravak u SL L 206, 9.6.2004., str. 37.

(20)  SL L 312, 29.11.2005., str. 3. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1247/2007 (SL L 282, 26.10.2007., str. 1.).

(21)  SL L 314, 30.11.2005., str. 1.

(22)  SL L 58, 28.2.2006., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1260/2007 (SL L 283, 27.10.2007., str. 1.).

(23)  SL L 97, 15.4.2003., str. 6.

(24)  SL L 125, 28.4.2004., str. 1.

(25)  SL L 286, 17.10.2006., str. 1.

(26)  SL L 270, 21.10.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 552/2007 (SL L 131, 23.5.2007., str. 10.).

(27)  SL L 352, 15.12.1987., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2535/95 (SL L 260, 31.10.1995., str. 3.).

(28)  SL L 214, 4.8.2006., str. 1.

(29)  SL L 119, 11.5.1990., str. 32. Uredba kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(30)  SL L 301, 20.11.1984., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3513/93 (SL L 320, 22.12.1993., str. 5.).

(31)  SL L 214, 30.7.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006.

(32)  SL L 270, 21.10.2003., str. 123. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1186/2007 (SL L 265, 11.10.2007., str. 22.).

(33)  SL L 58, 28.2.2006., str. 42. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1261/2007 (SL L 283, 27.10.2007., str. 8.).

(34)  SL L 209, 11.8.2005., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 378/2007 (SL L 95, 5.4.2007., str. 1.).

(35)  SL L 182, 3.7.1987., str. 36. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(36)  SL L 351, 23.12.1997., str. 13. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1153/2007 (SL L 258, 4.10.2007., str. 6.).

(37)  SL L 316, 9.12.1994., str. 2.

(38)  SL L 186, 7.7.2006., str. 1.

(39)  SL L 173, 6.7.1990., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1029/2006 (SL L 186, 7.7.2006., str. 6.).

(40)  SL L 282, 1.11.1975., str. 100. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006.

(41)  SL L 201, 31.7.1990., str. 7. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2583/2001 (SL L 345, 29.12.2001., str. 6.).

(42)  SL L 281, 1.11.1975., str. 18. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3290/94 (SL L 349, 31.12.1994., str. 105.).

(43)  SL L 214, 4.8.2006., str. 7.

(44)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(45)  SL L 282, 1.11.1975., str. 19.

(46)  SL L 84, 31.3.1976., str. 1.

(47)  SL L 128, 24.5.1977., str. 1.

(48)  SL L 334, 28.12.1979., str. 8.

(49)  SL L 42, 16.2.1990., str. 6. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 163/94 (SL L 24, 29.1.1994., str. 2.).

(50)  SL L 215, 30.7.1992., str. 80.

(51)  SL L 275, 26.10.1999., str. 4.

(52)  SL L 71, 21.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 4112/88 (SL L 361, 29.12.1988., str. 7.).

(53)  SL L 71, 21.3.1968., str. 8. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 309/79 (SL L 42, 17.2.1979., str. 21.).

(54)  SL L 318, 18.12.1969., str. 15. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1153/78 (SL L 144, 31.5.1978., str. 4.).

(55)  SL L 281, 1.11.1975., str. 17.

(56)  SL L 140, 5.6.1980., str. 4.

(57)  SL L 382, 31.12.1987., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1300/97 (SL L 177, 5.7.1997., str. 1.).

(58)  SL L 317, 27.11.1974., str. 21.

(59)  SL L 197, 30.7.1994., str. 4. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 671/2007 (SL L 156, 16.6.2007., str. 1.).

(60)  SL L 42, 14.2.2006., str. 1.

(61)  SL L 244, 29.9.2000., str. 27.

(62)  SL L 277, 21.10.2005., str. 1.

(63)  SL L 256, 7.9.1987., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 733/2007 (SL L 169, 29.6.2007., str. 1.).

(64)  SL L 316, 2.12.2005., str. 1.

(65)  SL L 169, 30.6.2005., str. 1.

(66)  SL L 67, 10.3.1994., str. 89.

(67)  SL L 349, 31.12.1994., str. 53.

(68)  SL L 318, 20.12.1993., str. 18.

(69)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.”


PRILOG I.

POPIS PROIZVODA IZ ČLANKA 1. STAVKA 1.

Dio I.: Žitarice

Što se tiče žitarica, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

0709 90 60

Kukuruz šećerac, svježi ili rashlađeni

0712 90 19

Kukuruz šećerac, cijeli, rezan na kocke ili rezance, ili u prahu, ali dalje nepripremljen, osim sjemenskog hibrida

1001 90 91

Obična pšenica i suražica, za sjetvu

1001 90 99

Pir, obična pšenica i suražica, osim za sjetvu

1002 00 00

Raž

1003 00

Ječam

1004 00

Zob

1005 10 90

Kukuruz za sjetvu, osim hibrida

1005 90 00

Kukuruz, osim za sjetvu

1007 00 90

Sirak u zrnu, osim hibrida za sjetvu

1008

Heljda, proso i sjeme za ptice; ostale žitarice

(b)

1001 10

Tvrda pšenica

(c)

1101 00 00

Brašno od pšenice ili suražice

1102 10 00

Raženo brašno

1103 11

Prekrupa i krupica od pšenice

1107

Slad, pržen ili nepržen

(d)

0714

Manioka, indijska maranta, kaćun, topinambur (čičoka), slatki krumpir i slično korijenje i gomolji s visokim sadržajem škroba ili inulina, svježi, rashlađeni, smrznuti ili osušeni, cijeli ili rezani ili u obliku peleta; srž od sago-drveta

 

ex 1102

Brašno od žitarica, osim od pšenice ili suražice

 

1102 20

kukuruzno brašno

 

1102 90

ostalo:

 

1102 90 10

– –

ječmeno brašno

 

1102 90 30

– –

zobeno brašno

 

1102 90 90

– –

ostalo

 

ex 1103

Prekrupa, krupica i pelete od žitarica, osim prekrupe i krupice od pšenice (podbroj 1103 11), prekrupe i krupice od riže (podbroj 1103 19 50) i peleta od riže (podbroj 1103 20 50)

 

ex 1104

Žitarice u zrnu na drugi način obrađene (npr. oljuštene, valjane, u pahuljicama, perlirane, rezane ili gnječene), osim riže iz tarifnog broja 1006 i rižinih pahuljica iz podbroja 1104 19 91; klice od žitarica, cijele, valjane, u ljuskicama ili mljevene

 

1106 20

Brašno, krupica i prah od sagoa, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0714

 

ex 1108

Škrob, inulin:

škrob:

 

1108 11 00

– –

pšenični škrob

 

1108 12 00

– –

kukuruzni škrob

 

1108 13 00

– –

krumpirov škrob

 

1108 14 00

– –

škrob od manioke

 

ex 1108 19

– –

ostali škrob:

 

1108 19 90

– – –

ostali

 

1109 00 00

Pšenični gluten, osušen ili neosušen

 

1702

Ostali šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu, u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodanih aroma ili tvari za bojenje; umjetni med, miješan ili ne s prirodnim medom; karamel:

 

ex 1702 30

glukoza i glukozni sirup, bez masenog udjela fruktoze ili s masenim udjelom fruktoze manjim od 20 % u suhom stanju:

– –

ostalo:

– – –

ostalo:

 

1702 30 91

– – – –

u obliku bijelog kristalnog praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog

 

1702 30 99

– – – –

ostalo

 

ex 1702 40

glukoza i glukozni sirup, s masenim udjelom fruktoze 20 % ili većim ali manjim od 50 % u suhom stanju, isključujući invertni šećer:

 

1702 40 90

– –

ostalo

 

ex 1702 90

ostalo, uključujući invertni šećer i ostale šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze 50 % u suhom stanju:

 

1702 90 50

– –

maltodekstrin i maltodekstrinski sirup

– –

karamel:

– – –

ostalo

 

1702 90 75

– – – –

u obliku praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog

 

1702 90 79

– – – –

ostalo

 

2106

Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

 

ex 2106 90

ostali:

– –

aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi:

– – –

ostali

 

2106 90 55

– – – –

glukozni sirup i maltodekstrinski sirup

 

ex 2302

Posije i ostali ostaci, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica, nepeletirani ili peletirani:

 

ex 2303

Ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci, rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i ostali otpaci industrije šećera, ostaci i otpaci iz pivovara i destilerija, nepeletirani ili peletirani

 

2303 10

ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci

 

2303 30 00

ostaci i otpaci iz pivovara ili destilerija

 

ex 2306

Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji biljnih masti ili ulja, osim onih iz tarifnog broja 2304 ili 2305, nemljeveni, mljeveni ili peletirani:

ostalo

 

2306 90 05

– –

od klica kukuruza

 

ex 2308

Biljni materijali i biljni otpaci, biljni ostaci i sporedni proizvodi, peletirani ili nepeletirani, koji se rabe za prehranu životinja, a koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

 

2308 00 40

žir i divlji kesten; komina od voća, osim od grožđa

 

2309

Pripravci koji se rabe za prehranu životinja:

 

ex 2309 10

hrana za pse ili mačke, pripremljena u pakiranja za maloprodaju

 

2309 10 11

2309 10 13

2309 10 31

2309 10 33

2309 10 51

2309 10 53

– –

koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 51 do 1702 30 99, 1702 40 90, 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode (1), osim pripravaka i hrane za životinje s masenim udjelom mliječnih proizvoda 50 % ili većim

 

ex 2309 90

ostali:

 

2309 90 20

proizvodi na koje se odnosi dodatna napomena 5. poglavlju 23. kombinirane nomenklature

ostalo, uključujući premikse:

 

2309 90 31

2309 90 33

2309 90 41

2309 90 43

2309 90 51

2309 90 53

– –

ostali koji sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup, iz podbrojeva 1702 30 51 do 1702 30 99, 1702 40 90, 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode (1), osim pripravaka i hrane za životinje s masenim udjelom mliječnih proizvoda 50 % ili većim

Dio II.: Riža

Što se tiče riže, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

1006 10 21 do

1006 10 98

Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova), osim za sjetvu

1006 20

Oljuštena (smeđa riža)

1006 30

Polubijela ili bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu

(b)

1006 40 00

Lomljena riža

(c)

1102 90 50

Rižino brašno

1103 19 50

Prekrupa i krupica od riže

1103 20 50

Pelete od riže

1104 19 91

Rižine pahuljice

ex 1104 19 99

Valjana rižina zrna

1108 19 10

Rižin škrob

Dio III.: Šećer

Što se tiče šećera, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

1212 91

Šećerna repa

1212 99 20

Šećerna trska

(b)

1701

Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i kemijski čista saharoza u krutom stanju

(c)

1702 20

Šećer i sirup od javora

1702 60 95 i

1702 90 99

Ostali šećeri u krutom stanju i šećerni sirupi, bez dodanih aroma ili tvari za bojenje, ali koji ne obuhvaćaju laktozu, glukozu, maltodekstrin i izoglukozu

1702 90 60

Umjetni med, miješan ili ne s prirodnim medom

1702 90 71

Karamel s masenim udjelom saharoze 50 % ili većim u suhoj tvari

2106 90 59

Aromatiziran ili obojen šećerni sirupi, osim izoglukoznih, laktoznih, glukoznih i maltodekstrinskih sirupa

(d)

1702 30 10

1702 40 10

1702 60 10

1702 90 30

Izoglukoza

(e)

1702 60 80

1702 90 80

Inulin sirup

(f)

1703

Melase dobivene pri ekstrakciji ili rafiniranju šećera

(g)

2106 90 30

Aromatiziran ili obojen izoglukozni sirup

(h)

2303 20

Rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i ostali otpaci od proizvodnje šećera

Dio IV.: Osušena krma

Što se tiče osušene krme, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

ex 1214 10 00

krupica i pelete od lucerne umjetno osušene toplinom

krupica i pelete od lucerne drugačije osušene i samljevene

ex 1214 90 90

lucerna, esparzeta, djetelina, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, umjetno osušeni toplinom, osim sijena i krmnog kelja i proizvoda koji sadrže sijeno

lucerna, esparzeta, djetelina, lupine, grahorice, kokotac, sjetvena graholika i smiljkita, drugačije osušeni i samljeveni

(b)

ex 2309 90 99

koncentrati bjelančevina dobiveni od soka lucerne i soka trave

dehidrirani proizvodi dobiveni isključivo od krutih ostataka i soka koji nastaju pri pripremi gore navedenih koncentrata

Dio V.: Sjeme

Što se tiče sjemena, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

0712 90 11

Hibridi kukuruza šećerca:

za sjetvu

0713 10 10

Grašak (Pisum sativum):

za sjetvu

ex 0713 20 00

Slani grašak (Garbanzos):

za sjetvu

ex 0713 31 00

Grah vrste Vigna mungo (L.) Hepper ili Vigna radiata (L.) Wilczek:

za sjetvu

ex 0713 32 00

Grah sitni crveni (Adzuki) (Phaseolus ili Vigna angularis):

za sjetvu

0713 33 10

Grah obični uključujući bijeli (Phaseolus vulgaris):

za sjetvu

ex 0713 39 00

Ostali grah:

za sjetvu

ex 0713 40 00

Leća:

za sjetvu

ex 0713 50 00

Bob (Vicia faba var. major) i konjski bob (Vicia faba var. equina, Vicia faba var. minor):

za sjetvu

ex 0713 90 00

Ostalo osušeno mahunasto povrće:

za sjetvu

1001 90 10

Pir:

za sjetvu

ex 1005 10

Kukuruz za sjetvu, hibridni

1006 10 10

Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova):

za sjetvu

1007 00 10

Sirak u zrnu, hibridni:

za sjetvu

1201 00 10

Soja u zrnu, uključujući i lomljenu:

za sjetvu

1202 10 10

Kikiriki, nepržen niti drukčije pripremljen, u ljusci:

za sjetvu

1204 00 10

Laneno sjeme, cijelo ili lomljeno:

za sjetvu

1205 10 10 i

ex 1205 90 00

Sjeme uljane repice, uključujući i lomljeno, za sjetvu

ostalo

1206 00 10

Suncokretovo sjeme, uključujući i lomljeno:

za sjetvu

ex 1207

Ostalo uljano sjeme i plodovi, uključujući i lomljeno:

za sjetvu

1209

Sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se rabe:

za sjetvu

Dio VI.: Hmelj

1.

Što se tiče hmelja, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

1210

Hmelj, svjež ili osušen, uključujući i mljeven, u obliku praha ili peleta; lupulin

2.

Pravila iz ove Uredbe koja se odnose na stavljanje na tržište i trgovinu s trećim zemljama primjenjuju se i na sljedeće proizvode:

Oznaka KN

Opis

1302 13 00

Biljni sokovi i ekstrakti od hmelja

Dio VII.: Maslinovo ulje i stolne masline

Što se tiče maslinovog ulja i stolnih maslina, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

1509

Maslinovo ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani

1510 00

Ostala ulja i njihove frakcije, dobivena isključivo od maslina, rafinirana ili nerafinirana, ali kemijski nemodificirana, uključujući mješavine tih ulja ili frakcija s uljima ili frakcijama iz tarifnog broja 1509

(b)

0709 90 31

Masline, svježe ili rashlađene, za raznu uporabu osim za proizvodnju ulja

0709 90 39

Ostale masline, svježe ili rashlađene

0710 80 10

Masline (nekuhane ili kuhane u pari ili vodi), smrznute

0711 20

Masline privremeno konzervirane (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje su u tom stanju neprikladne za neposrednu prehranu

ex 0712 90 90

Osušene masline, cijele, narezane na kocke ili rezance, zdrobljene ili samljevene, ali dalje nepripremljene

2001 90 65

Masline, pripremljene ili konzervirane u octu ili octenoj kiselini

ex 2004 90 30

Masline, pripremljene ili konzervirane na drugi način, osim u octu ili octenoj kiselini, smrznute

2005 70

Masline, pripremljene ili konzervirane na drugi način, osim u octu ili octenoj kiselini, nesmrznute

(c)

1522 00 31

1522 00 39

Ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla, koji sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja

2306 90 11

2306 90 19

Uljane pogače i ostali ostaci dobiveni pri ekstrakciji maslinovog ulja

Dio VIII.: Lan i konoplja uzgajani za proizvodnju vlakana

Što se tiče lana i konoplje uzgajanih za proizvodnju vlakana, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

5301

Lan, sirov ili prerađivan, ali nepreden; kučina i laneni otpaci (uključujući i otpatke pređe i rastrgane tekstilne materijale)

5302

Prava konoplja (Cannabis sativa L.), sirova ili prerađena ali nepredena; kučina i otpaci od konoplje (uključujući otpatke od pređe i rastrgane tekstilne materijale)

Dio IX.: Voće i povrće

Što se tiče voća i povrća, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

0702 00 00

Rajčica, svježa ili rashlađena

0703

Crveni luk, ljutika, češnjak, poriluk i ostalo povrće vrste luka, svježi ili rashlađeni

0704

Kupus, cvjetača, koraba, kelj i slično kupusno jestivo povrće, svježe ili rashlađeno

0705

Salata (Lactuca sativa) i cikorija (Cichorium spp.), svježe ili rashlađene:

0706

Mrkva, bijela repa, cikla, turovac, celer korjenaš, rotkvica i slično jestivo korjenasto povrće, svježe ili rashlađeno

0707 00

Krastavci i kornišoni, svježi ili rashlađeni

0708

Mahunasto povrće, u mahunama ili zrnu, svježe ili rashlađeno

ex 0709

Ostalo povrće, svježe ili rashlađeno, osim povrća iz podbrojeva 0709 60 91, 0709 60 95, 0709 60 99, 0709 90 31, 0709 90 39 i 0709 90 60

ex 0802

Ostali orašasti plodovi, svježi ili suhi, oljušteni ili neoljušteni, osim areke (ili betela) i kola oraha iz podbroja 0802 90 20

0803 00 11

Svježe banane za kuhanje

ex 0803 00 90

Suhe banane za kuhanje

0804 20 10

Smokve, svježe

0804 30 00

Ananas

0804 40 00

Avokado

0804 50 00

Guava, mango, mangostin

0805

Agrumi, svježi ili sušeni

0806 10 10

Svježe stolno grožđe

0807

Dinje (uključujući lubenice) i papaje, svježe

0808

Jabuke, kruške i dunje, svježe

0809

Marelice, trešnje, breskve (uključujući nektarine), šljive i divlje šljive, svježe

0810

Ostalo voće, svježe

0813 50 31

0813 50 39

Mješavine isključivo od sušenih orašastih plodova iz podbroja 0801 i 0802

0910 20

Šafran

ex 0910 99

Majčina dušica, svježa ili rashlađena

ex 1211 90 85

Bosiljak, matičnjak, metvica, Origanum vulgare (origano/divlja mažurana), ružmarin, kadulja, svježi ili rashlađeni

1211 99 30

Rogači

Dio X.: Prerađevine voća i povrća

Što se tiče prerađevina voća i povrća, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

ex 0710

Povrće (nekuhano ili kuhano u pari ili vodi), smrznuto, osim kukuruza šećerca iz podbroja 0710 40 00, masline iz podbroja 0710 80 10 i plodovi iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta iz podbroja 0710 80 59

 

ex 0711

Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje je u tom stanju neprikladno za neposrednu prehranu, osim maslina iz podbroja 0711 20, plodova iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta iz podbroja 0711 90 10 i kukuruza šećerca iz podbroja 0711 90 30

 

ex 0712

Osušeno povrće, cijelo, rezano, u kriškama, lomljeno ili u prahu, ali dalje nepripremljeno, osim umjetno osušenog krumpira neprikladnog za prehranu ljudi iz podbroja ex 0712 90 05, slatkog kukuruza iz podbrojeva ex 0712 90 11 i 0712 90 19 i maslina iz podbroja ex 0712 90 90

 

0804 20 90

Suhe smokve

 

0806 20

Suho grožđe

 

ex 0811

Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u vodi ili pari, smrznuti, bez dodanog šećera ili drugih sladila, osim smrznutih banana iz podbroja ex 0811 90 95

 

ex 0812

Voće i orašasti plodovi, privremeno konzervirani (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koji su u tom stanju neprikladni za neposrednu prehranu, osim privremeno konzerviranih banana iz podbroja ex 0812 90 98

 

ex 0813

Voće, suho, osim onog iz tarifnih brojeva 0801 do 0806; mješavine orašastih plodova ili suhog voća iz ovog poglavlja, osim mješavina sastavljenih isključivo od orašastih plodova iz tarifnih brojeva 0801 i 0802 iz podbrojeva 0813 50 31 i 0813 50 39

 

0814 00 00

Kore agruma ili dinja (uključujući lubenice), svježe, smrznute, suhe ili privremeno konzervirane u slanoj vodi, sumpornoj vodi ili u drugim otopinama za konzerviranje

 

0904 20 10

Suha slatka paprika, nedrobljena i nemljevena

(b)

ex 0811

Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u vodi ili pari, smrznuti, s dodanim šećerom ili drugim sladilima

 

ex 1302 20

Pektinske tvari i pektinati

 

ex 2001

Povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, osim:

plodova iz roda Capsicum osim slatkih paprika ili pimenta, iz podbroja 2001 90 20

kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata) iz podbroja 2001 90 30

jama, slatkog krumpira i sličnih jestivih dijelova biljaka s masenim udjelom 5 % ili više škroba, iz podbroja 2001 90 40

palminih jezgri iz podbroja 2001 90 60

maslina iz podbroja 2001 90 65

listova vinove loze, izdanaka hmelja i sličnih jestivih dijelova biljaka iz podbroja ex 2001 90 99

 

2002

Rajčice, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini

 

2003

Gljive i tartufi, pripremljeni ili konzervirani na drugi način, osim u octu ili octenoj kiselini

 

ex 2004

Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, smrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006, isključujući kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) iz podbroja 2004 90 10, masline iz podbroja ex 2004 90 30 i krumpir pripremljen ili konzerviran u obliku brašna, krupice ili pahuljica iz podbroja 2004 10 91

 

ex 2005

Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nesmrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006, isključujući masline iz podbroja 2005 70, kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) iz podbroja 2005 80 00 i plodove iz roda Capsicum, osim slatkih paprika ili pimenta, iz podbroja 2005 99 10 i krumpir pripremljen ili konzerviran u obliku brašna, krupice ili pahuljica iz podbroja 2005 20 10

 

ex 2006 00

Voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, preliveni ili kandirani), isključujući banane konzervirane šećerom iz podbroja ex 2006 00 38 i ex 2006 00 99

 

ex 2007

Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od voća ili od orašastih plodova, dobiveni kuhanjem, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila, isključujući:

homogenizirane proizvode od banana iz podbroja ex 2007 10

džemove, voćne želee, marmelade, piree i paste od banana iz podbrojeva ex 2007 99 39, ex 2007 99 57 i ex 2007 99 98

 

ex 2008

Voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, uključujući i s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili alkoholom, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, isključujući:

maslac od kikirikija iz podbroja 2008 11 10

palmine jezgre iz podbroja 2008 91 00

kukuruz iz podbroja 2008 99 85

jam, slatki krumpir i slične jestive dijelove biljaka, s masenim udjelom škroba 5 % ili većim iz podbroja 2008 99 91

listove vinove loze, izdanke hmelja i slične jestive dijelove biljaka iz podbroja ex 2008 99 99

mješavine od banana drugačije pripremljenih ili konzerviranih, iz podbrojeva ex 2008 92 59, ex 2008 92 78, ex 2008 92 93 i ex 2008 92 98

banane drugačije pripremljene ili konzervirane iz podbrojeva ex 2008 99 49, ex 2008 99 67 i ex 2008 99 99

 

ex 2009

Voćni sokovi (isključujući sok od grožđa i mošt od grožđa iz podbrojeva 2009 61 i 2009 69 i sok od banane iz podbroja ex 2009 80) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila

Dio XI.: Banane

Što se tiče banana, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

0803 00 19

Svježe banane, isključujući banane za kuhanje

ex 0803 00 90

Sušene banane, isključujući banane za kuhanje

ex 0812 90 98

Banane, privremeno konzervirane

ex 0813 50 99

Mješavine koje sadrže sušene banane

1106 30 10

Brašno, krupica i prah od banana

ex 2006 00 99

Banane konzervirane u šećeru

ex 2007 10 99

Homogenizirani proizvodi od banana

ex 2007 99 39

ex 2007 99 57

ex 2007 99 98

Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od banana

ex 2008 92 59

ex 2008 92 78

ex 2008 92 93

ex 2008 92 98

Mješavine koje sadrže drugačije pripremljene ili konzervirane banane, bez dodanog alkohola

ex 2008 99 49

ex 2008 99 67

ex 2008 99 99

Banane, drugačije pripremljene ili konzervirane

ex 2009 80 35

ex 2009 80 38

ex 2009 80 79

ex 2009 80 86

ex 2009 80 89

ex 2009 80 99

Sok od banane

Dio XII.: Vino

Što se tiče vina, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

2009 61

2009 69

Sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa)

2204 30 92

2204 30 94

2204 30 96

2204 30 98

Ostali mošt od grožđa, osim onog u fermentaciji ili sa zaustavljenim vrenjem bez dodavanja alkohola

(b)

ex 2204

Vino od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina; mošt od grožđa, osim mošta iz tarifnog broja 2009, isključujući ostali mošt od grožđa iz podbrojeva 2204 30 92, 2204 30 94, 2204 30 96 i 2204 30 98

(c)

0806 10 90

Svježe grožđe, osim stolnoga grožđa

2209 00 11

2209 00 19

Vinski ocat

(d)

2206 00 10

Piquette

2307 00 11

2307 00 19

Vinski talog

2308 00 11

2308 00 19

Komina od grožđa

Dio XIII.: Živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično; rezano cvijeće i ukrasno lišće

Što se tiče živog drveća i drugih biljaka, lukovica, korijenja i slično, rezanog cvijeća i ukrasnog lišća, ova Uredba obuhvaća sve proizvode iz poglavlja 6. kombinirane nomenklature.

Dio XIV.: Sirovi duhan

Što se tiče sirovog duhana, ova Uredba obuhvaća sirovi ili neprerađeni duhan i duhanske otpatke iz tarifnog broja 2401 kombinirane nomenklature.

Dio XV.: Govedina i teletina

Što se tiče govedine i teletine, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

0102 90 05 do

0102 90 79

Žive životinje domaćih vrsta goveda, osim čistokrvnih rasplodnih životinja

0201

Goveđe meso, svježe ili rashlađeno

0202

Goveđe meso, smrznuto

0206 10 95

Unutarnja prepona, mišićna i tetivna, svježa ili rashlađena

0206 29 91

Unutarnja prepona, mišićna i tetivna, smrznuta

0210 20

Goveđe meso, soljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno

0210 99 51

Unutarnja prepona, mišićna i tetivna, soljena, u salamuri, sušena ili dimljena

0210 99 90

Jestivo brašno i krupica od mesa ili mesnih nusproizvoda klanja

1602 50 10

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od goveđeg mesa ili goveđih mesnih nusproizvoda klanja, nekuhani; mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili drugih nusproizvoda klanja

1602 90 61

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa koji sadrže meso ili druge klaoničke proizvode od goveda, nekuhano; mješavina kuhanog i nekuhanog mesa ili drugih klaoničkih proizvoda

(b)

0102 10

Žive čistokrvne rasplodne životinje vrste goveda

0206 10 91

0206 10 99

Jestivi nusproizvodi klanja od životinja vrste goveda, bez mišićne i tetivne prepone, svježi ili rashlađeni, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

0206 21 00

0206 22 00

0206 29 99

Jestivi nusproizvodi klanja od životinja vrste goveda, bez mišićne i tetivne prepone, zamrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

0210 99 59

Jestivi nusproizvodi klanja od životinja vrste goveda, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni, bez mišićne i tetivne prepone

ex 1502 00 90

Masti od goveda, osim onih iz tarifnog broja 1503

1602 50 31 do

1602 50 80

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od goveđeg mesa ili goveđih klaoničkih proizvoda, osim nekuhanog mesa ili klaoničkih proizvoda, i mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili drugih klaoničkih proizvoda

1602 90 69

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa koji sadrže meso ili druge nusproizvode klanja od goveda, osim nekuhanog, i mješavina kuhanog i nekuhanog mesa ili drugih nusproizvoda klanja

Dio XVI.: Mlijeko i mliječni proizvodi

Što se tiče mlijeka i mliječnih proizvoda, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

0401

Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani, bez dodanog šećera ili drugih sladila

(b)

0402

Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim sladilima

(c)

0403 10 11

do 0403 10 39

0403 90 11

do 0403 90 69

Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, neovisno jesu li koncentrirani ili sadrže dodani šećer ili druga sladila, nearomatizirani niti s dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom

(d)

0404

Sirutka, neovisno je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne; proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

(e)

ex 0405

Maslac i ostale masti i ulja, dobiveni od mlijeka; mliječni namazi s udjelom masti većim od 75 %, ali manjim od 80 %

(f)

0406

Sir i skuta

(g)

1702 19 00

Laktoza i laktozni sirup bez dodanih aroma ili tvari za bojenje, s masenim udjelom laktoze, izražene kao bezvodna laktoza, manjim od 99 %, računano na suhu tvar

(h)

2106 90 51

Aromatiziran ili obojen laktozni sirup

(i)

ex 2309

Pripravci koji se rabe za prehranu životinja:

pripravci i hrana za životinje koji sadrže proizvode na koje se primjenjuje ova Uredba, izravno ili na temelju Uredbe (EZ) br. 1667/2006, osim pripravaka i hrane za životinje koji su obuhvaćeni dijelom I. ovog Priloga.

Dio XVII.: Svinjsko meso

Što se tiče svinjskog mesa, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

ex 0103

Žive svinje domaćih vrsta, osim čistokrvnih rasplodnih životinja

(b)

ex 0203

Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto

ex 0206

Jestivi nusproizvodi klanja od domaćih svinja, svježi, rashlađeni ili smrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

ex 0209 00

Svinjska masnoća, očišćena od mesa, netopljena niti drukčije ekstrahirana, svježa, rashlađena, smrznuta, soljena, u salamuri, sušena ili dimljena

ex 0210

Meso i jestivi mesni nusproizvodi klanja od domaćih svinja, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni

1501 00 11

1501 00 19

Svinjska mast (uključujući salo)

(c)

1601 00

Kobasice i slični proizvodi, od mesa, drugih mesnih nusproizvoda klanja ili krvi; prehrambeni proizvodi na osnovi tih proizvoda

1602 10 00

Homogenizirani proizvodi od mesa, drugih mesnih nusproizvoda klanja ili krvi

1602 20 90

Pripremljeni ili konzervirani proizvodi od jetre bilo koje životinje, osim od jetre guske ili patke

1602 41 10

1602 42 10

1602 49 11 do

1602 49 50

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi koji sadrže meso ili druge nusproizvode klanja od domaće svinje

1602 90 10

Prerađevine od krvi bilo koje životinje

1602 90 51

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi koji sadrže meso ili druge nusproizvode klanja od domaće svinje

1602 20 30

Punjena tjestenina, neovisno je li kuhana ili ne ili drukčije pripremljena, s masenim udjelom kobasica i sličnih proizvoda od mesa i drugih nusproizvoda klanja bilo koje vrste, uključujući masnoće bilo koje vrste ili podrijetla, većim od 20 %

Dio XVIII.: Ovčje i kozje meso

Što se tiče ovčjeg i kozjeg mesa, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

0104 10 30

Janjad (do jedne godine)

 

0104 10 80

Žive ovce, osim čistokrvnih rasplodnih životinja i janjadi

 

0104 20 90

Žive koze, osim čistokrvnih rasplodnih životinja

 

0204

smrznutaOvčje ili kozje meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto

 

0210 99 21

Ovčje ili kozje meso, s kostima, soljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno

 

0210 99 29

Ovčje ili kozje meso, bez kostiju, soljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno

(b)

0104 10 10

Žive ovce – čistokrvne rasplodne životinje

 

0104 20 10

Žive koze – čistokrvne rasplodne životinje

 

0206 80 99

Jestivi nusproizvodi klanja od ovaca i koza, svježi ili rashlađeni, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

 

0206 90 99

Jestivi nusproizvodi klanja od ovaca i koza, smrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

 

0210 99 60

Jestivi nusproizvodi klanja od ovaca i koza, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni

 

ex 1502 00 90

Masti od ovaca ili koza, osim onih iz tarifnog broja 1503

(c)

1602 90 72

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa ili drugih mesnih nusproizvoda klanja od ovaca ili koza, nekuhani

 

1602 90 74

Mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili drugih nusproizvoda klanja

(d)

1602 90 76

1602 90 78

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa ili drugih mesnih nusproizvoda klanja od ovaca ili koza, osim nekuhanih ili mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili drugih nusproizvoda klanja

Dio XIX.: Jaja

Što se tiče jaja, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

0407 00 11

0407 00 19

0407 00 30

Jaja peradi, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana

(b)

0408 11 80

0408 19 81

0408 19 89

0408 91 80

0408 99 80

Jaja peradi i ptičja jaja, bez ljuske, i žumanjci jaja, svježi, sušeni, kuhani u vodi ili na pari, oblikovani, smrznuti ili na drugi način konzervirani, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, osim onih koja su neuporabljiva za prehranu ljudi

Dio XX.: Meso peradi

Što se tiče mesa peradi, ova Uredba obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:

Oznaka KN

Opis

(a)

0105

Živa perad, to jest kokoši vrste Gallus domesticus, patke, guske, pure i biserke

(b)

ex 0207

Meso peradi i jestivi nusproizvodi klanja peradi iz tarifnog broja 0105, svježi, rashlađeni ili smrznuti, isključujući jetra koja su obuhvaćena točkom (c)

(c)

0207 13 91

Jetra peradi, svježa, rashlađena ili smrznut