Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32006R1967

Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94

OJ L 409, 30.12.2006, p. 9–80 (FR)
OJ L 409, 30.12.2006, p. 11–85 (ES, CS, DE, ET, EL, EN, LV, HU, MT, PL, PT, SK, FI, SV)
OJ L 409, 30.12.2006, p. 9–64 (IT)
OJ L 409, 30.12.2006, p. 11–86 (DA, LT)
OJ L 409, 30.12.2006, p. 9–61 (SL)
OJ L 409, 30.12.2006, p. 9–66 (NL)
Special edition in Bulgarian: Chapter 04 Volume 010 P. 163 - 186
Special edition in Romanian: Chapter 04 Volume 010 P. 163 - 186
Special edition in Croatian: Chapter 04 Volume 003 P. 68 - 91

In force: This act has been changed. Latest consolidated version: 29/01/2007

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2006/1967/oj

  The HTML format is unavailable in your User interface language.

04/Sv. 3

HR

Službeni list Europske unije

68


32006R1967


L 409/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1967/2006

od 21. prosinca 2006.

o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)

Odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarske politike (1) primjenjuju se na Sredozemno more.

(2)

Odlukom 98/392/EZ (2) Vijeće je zaključilo Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja sadržava načela i pravila za očuvanje i upravljanje živim bogatstvima na otvorenom moru. U skladu s pravilima te Konvencije, Zajednica nastoji uskladiti upravljanje i očuvanje živih bogatstava mora s drugim obalnim državama.

(3)

Sukladno Odluci 98/416/EZ (3) Zajednica je ugovorna stranka Sporazuma o osnivanju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (dalje u tekstu „GFCM”). Sporazum o GFCM-u pruža okvir za regionalnu suradnju u očuvanju i upravljanju sredozemnim morskim bogatstvima usvajanjem preporuka za područje koje je obuhvaćeno Sporazumom o GFCM-u, pri čemu preporuke postaju obvezujuće za ugovorne stranke.

(4)

Biološka, društvena i gospodarska svojstva ribarstva u Sredozemlju zahtijevaju da Zajednica utvrdi poseban okvir za upravljanje.

(5)

Zajednica se obvezala primijeniti predostrožni pristup kod poduzimanja mjera za zaštitu i očuvanje živih bogatstava mora i morskih ekosustava te osigurati njihovo održivo iskorištavanje.

(6)

Sustav upravljanja iz ove Uredbe obuhvaća aktivnosti u pogledu ribolova stokova Sredozemnog mora, koji obavljaju plovila Zajednice bilo u vodama Zajednice ili u međunarodnim vodama, plovila trećih zemalja u ribolovnim zonama država članica ili državljani Unije na otvorenom moru u Sredozemlju.

(7)

Ipak, kako se znanstvena istraživanja ne bi ometala, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na aktivnosti potrebne za obavljanje takvih istraživanja.

(8)

Potrebno je uspostaviti učinkovit okvir za upravljanje podjelom odgovarajućih odgovornosti između Zajednice i država članica.

(9)

Stroga se zaštita određenih morskih vrsta, koja je već predviđena Direktivom Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (4) i koja se primjenjuje na morske vode pod suverenitetom država članica, treba proširiti na otvoreno more Sredozemlja.

(10)

Odluka Vijeća 1998/900/EZ (5) o zaključivanju Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju, kao i o prihvaćanju priloga tom Protokolu (Barcelonska konvencija), osim odredbi za očuvanje područja od važnosti za Sredozemlje predviđa i sastavljanje popisa ugroženih vrsta, kao i vrsta čije je iskorištavanje regulirano.

(11)

U svjetlu novih znanstvenih saznanja, treba usvojiti nove tehničke mjere za ribolov koje će zamijeniti mjere iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1626/94 od 27. lipnja 1994. o utvrđivanju određenih tehničkih mjera za očuvanje ribolovnih resursa u Sredozemlju (6). Potrebno je također povesti računa o glavnim elementima Akcijskoga plana za očuvanje i trajno iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru u okviru zajedničke ribarske politike.

(12)

Uredbu (EZ) br. 1626/94 stoga treba staviti izvan snage.

(13)

Prekomjerne ulove premalenih primjeraka treba izbjegavati. U tu je svrhu potrebno zaštititi određena područja u kojima se pojavljuju nedorasli organizmi, vodeći računa o lokalnim biološkim uvjetima.

(14)

Ribolovni alat, koji je posebno štetan za morski okoliš ili dovodi do iscrpljenja određenih stokova, treba zabraniti ili strože regulirati.

(15)

Radi sprečavanja daljnjeg rasta stopa smrtnosti nedoraslih riba i značajnog smanjivanja količine odbačenog ulova mrtvih morskih organizama od strane ribarskih plovila, primjereno je povećati veličine oka i veličine udica kod povlačnih mreža koća, mreža stajaćica i parangala, koji se upotrebljavaju za ribolov određenih vrsta morskih organizama te propisati obveznu uporabu mrežnog tega kvadratnog oka.

(16)

Radi omogućavanja prijelaznog razdoblja prije povećanja veličine oka pridnenih povlačnih mreža koća, potrebno je utvrditi neke značajke opreme povlačnih mreža koća, koje će povećati selektivnost veličine oka koja se sada koristi.

(17)

Upravljanje ribolovnim naporom treba biti glavnim alatom za postizanje održivog ribolova u Sredozemnom moru. U tu je svrhu primjereno utvrditi sveukupne dimenzije glavnih vrsta pasivnih ribolovnih alata kako bi se smanjio jedan čimbenik koji utječe na primijenjeni ribolovni napor.

(18)

Dio obalne zone treba rezervirati za selektivne ribolovne alate malih gospodarskih ribara radi zaštite rastilišta i osjetljivih staništa te jačanja društvene održivosti ribarstva na Sredozemlju.

(19)

Primjereno je utvrditi najmanje iskrcajne veličine za određene morske organizme radi poboljšanja njihovog iskorištavanja i donošenja standarda na temelju kojih države članice mogu izgraditi svoj sustav upravljanja za obalni ribolov. U tu svrhu, selektivnost određenih ribolovnih alata treba što je više moguće odgovarati najmanjoj iskrcajnoj veličini koja je utvrđena za određene vrste ili skupine vrsta, koje se love tim alatom.

(20)

Kako se ne bi spriječilo umjetno poribljavanje ili preseljenje stokova riba i ostalih morskih organizama, radnje potrebne za obavljanje takvih aktivnosti treba dopustiti ako su podudarne s održivošću predmetnih vrsta.

(21)

Budući da je rekreacijsko-športski ribolov u Sredozemlju vrlo važan, potrebno je osigurati da se obavlja tako da se značajno ne preklapa s gospodarskim ribolovom, da se uklapa u održivo iskorištavanje živih bogatstava voda i poštuje obveze Zajednice u pogledu regionalnih organizacija u ribarstvu.

(22)

U pogledu posebnih svojstava mnogobrojnih vrsta ribolova u Sredozemlju, koji su ograničeni na određene zemljopisne podzone i uzimajući u obzir tradiciju primjene sustava upravljanja naporom na podregionalnoj razini, preporučuje se uvođenje planova upravljanja na razini Zajednice i na nacionalnoj razini, koji posebno objedinjuju upravljanje naporom sa specifičnim tehničkim mjerama.

(23)

Radi osiguranja učinkovitog nadzora ribolovnih djelatnosti, treba poduzeti određene posebne mjere koje dopunjavaju ili su strože od mjera iz Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (7). Poglavito postoji potreba za smanjenje trenutačnog minimalnog iznosa od 50 kg žive vage za vrste koji nisu visoko migratorne ili male pelagične vrste (sitna plava riba) ulovljene u Sredozemnom moru, koje se moraju upisati u očevidnik.

(24)

Budući da ribarstvo Zajednice sudjeluje s više od 75 % ulova igluna u Sredozemnom moru, preporučuje se donijeti mjere za upravljanje. Radi osiguranja učinkovitosti tih mjera, nadležne regionalne organizacije u ribarstvu trebaju donijeti tehničke mjere za očuvanje određenih stokova visoko migratornih vrsta. Sukladno tome, Komisija treba podnijeti odgovarajuće prijedloge GFCM-u i Međunarodnoj komisiji za zaštitu atlantske tune (ICCAT), prema potrebi. Nepostojanje dogovora u utvrđenom roku neće spriječiti Europsku uniju da, do postizanja konačnog višestranog dogovora, donese mjere u tu svrhu.

(25)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 813/2004 uvedene su posebne odredbe za ribolov u vodama oko Malte u skladu s Aktom o pristupanju, a posebno njegovim člankom 21. i Prilogom III. Takve je odredbe potrebno zadržati.

(26)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe treba donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (8).

(27)

Izmjene priloga ovoj Uredbi također treba donijeti u skladu s Odlukom 1999/468/EZ,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ova se Uredba primjenjuje na:

(a)

očuvanje, upravljanje i iskorištavanje živih vodenih bogatstava, gdje se takve aktivnosti provode

i.

u morskim vodama Sredozemnog mora istočno od crte 5°36′W (dalje u tekstu: „Sredozemno more”) pod suverenitetom ili jurisdikcijom država članica;

ii.

od strane ribarskih plovila Zajednice u Sredozemnom moru izvan voda iz točke i.;

iii.

od strane fizičkih i pravnih osoba država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave, u Sredozemnom moru, izvan voda iz točke i.; i

(b)

stavljanje na tržište proizvoda ribarstva ulovljenih u Sredozemnom moru.

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na ribolovne aktivnosti koje se poduzimaju isključivo u svrhu znanstvenog istraživanja, koje se provodi uz dozvolu i pod nadzorom predmetne države članice ili država članica.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„povlačni alati” znači svaki ribolovni alat, osim povlačnih povraza, koji se povlači porivnom snagom ribarskog plovila ili se povlači vitlom dok je ribarsko plovilo usidreno ili se polako kreće, uključujući osobito povlačne mreže i dredže;

(a)

„povlačne mreže” znači povlačne mreže koće, potegače otvorenog mora i obalne mreže potegače;

i.

„povlačne mreže koće” znači mreže koje se aktivno povlače glavnim brodskim motorom i sastoje se od tijela u obliku stošca ili piramide (kao tijelo povlačne mreže), u stražnjem su dijelu zatvorene vrećom (sakom) i na otvoru se mogu raširiti krilima ili namjestiti na tvrdom okviru. Horizontalni otvor postiže se širilicama ili gredom ili okvirom različitog oblika i veličine. Takve se mreže povlače po morskom dnu (pridnena povlačna mreža koća) ili u srednjem sloju morske vode (pelagijska povlačna mreža koća);

ii.

„potegače otvorenog mora” znači okružujuće mreže i povlačne okružujuće mreže koje se upotrebljavaju i povlače pomoću užadi i vitla s plovila koje se kreće ili je usidreno, i ne povlače se glavnim brodskim motorom; sastavljene su od dva bočna krila i središnjeg dijela u obliku žlice ili vreće u zadnjem dijelu te se mogu upotrebljavati od površine do dna, ovisno o ciljanoj vrsti;

iii.

„obalne mreže potegače” znači okružujuće mreže i povlačne okružujuće mreže koje se postavljaju s plovila i izvlače na obalu;

(b)

„dredže” znači alati koji se aktivno povlače glavnim brodskim motorom (dredža koja se povlači brodom) ili se vuku motornim vitlom s usidrenog plovila (mehanička dredža) radi ulova školjkaša, puževa ili spužvi, te su sastavljane od mrežne vreće ili metalne košare namještene na tvrdom okviru ili štapu različite veličine i oblika, čiji donji dio može imati dodatke za struganje koji mogu biti zaobljeni, oštri ili nazubljeni, te može ili ne mora biti opremljena klizačima i daskama depresorima. Neke su dredže opremljene hidrauličnom opremom (hidraulične dredže). Dredže koje se potežu ručno ili ručnim vitlom u plitkoj vodi s ili bez plovila radi ulova školjkaša, puževa ili spužvi (ručne dredže) ne smatraju se povlačnim alatima u smislu ove Uredbe;

2.

„zaštićeno ribolovno područje” znači zemljopisno definirano morsko područje u kojem se privremeno ili trajno zabranjuju ili ograničavaju sve ili određene ribolovne aktivnosti radi poboljšanja iskorištavanja i očuvanja živih vodenih bogatstava ili zaštite morskih ekosustava;

3.

„pridnena mreža stajaćica” znači trostruka mreža stajaćica, jednostruka mreža stajaćica ili kombinirana mreža stajaćica;

(a)

„trostruka mreža stajaćica” znači mreža sastavljena od dva ili više slojeva mrežnog tega koji su zajedno paralelno ovješeni na gornjoj uzici (plutnji), pri čemu se mreža učvršćuje ili se može učvrstiti na morskom dnu;

(b)

„jednostruka mreža stajaćica” znači mreža koja se sastoji od jednog sloja mrežnog tega, koju u vodi vertikalno rastegnutu drže plovci i utezi, koji se učvršćuju ili se mogu učvrstiti na morskom dnu i zadržavaju alat na mjestu blizu morskog dna ili plutajući u vodenom stupcu;

(c)

„kombinirana mreža stajaćica” znači bilo koja jednostruka mreža stajaćica kombinirana s trostrukom mrežom stajaćicom koja čini donji dio alata;

4.

„okružujuće mreže” znači mreže koje kod ribolova okružuju ribu sa svih strana i odozdo. One mogu ili ne moraju biti opremljene stezačem (imbrojem).

(a)

„okružujuće mreže plivarice” znači okružujuće mreže čije se dno zatvara stezačem (imbrojem) na dnu mreže, koji prolazi kroz niz prstena uzduž donjeg konopa (olovnje), omogućavajući skupljanje i zatvaranje mreže. Okružujuće mreže plivarice mogu se koristiti za ulov malih pelagičnih vrsta (male plave ribe), velikih pelagičnih vrsta (krupne plave ribe) ili pridnenih vrsta;

5.

„klopke” znači ribolovni alati koji se učvršćuju ili postavljaju na dnu i služe kao zamka za ulov morskih vrsta. Konstruirane su u obliku košare, vrše, cilindra ili kaveza i u većini slučajeva sastoje se od tvrdog ili polutvrdog okvira napravljenog od različitih materijala (drvo, šiblje, metalni štapovi, žičana mreža itd.), koji se može, ali ne mora prekriti mrežnim materijalnom. Imaju jedan ili više lijevaka ili otvora s nenazubljenim krajem koji vrstama omogućavaju ulazak u unutrašnji prostor. Mogu se koristiti pojedinačno ili u skupinama. Kad se koriste u skupinama, klopke se na osnovno uže povezuju bočnim uzicama (pramenima) različite dužine i razmaka, ovisno o ciljanoj vrsti;

6.

„parangali” znači ribolovni alat sastavljen od glavne uzice (osnove) na kojoj vise brojne udice na bočnim uzicama (piokama ili pramenima) različite dužine i razmaka, ovisno o ciljanoj vrsti. Može se postaviti okomito ili vodoravno prema morskoj površini; može se postaviti na dnu ili blizu dna (stajaći parangal) ili plutajući u slobodnoj morskoj vodi ili blizu površine (plutajući parangal);

7.

„udice” znači savijen oštar komad metalne žice, uobičajeno s kukom. Vrh udice može biti ravan ili zaokrenut i zakrivljen; ravni dio udice može biti različite dužine i oblika, a njezin presjek može biti okrugli (uobičajen) ili spljošten (iskovan). Ukupna dužina udice mjeri se kao najveća ukupna dužina ravnog dijela udice od vrha udice na kojem se učvršćuje uzica i koji je uobičajeno u obliku oka, do vrha zakrivljenog dijela. Širina udice mjeri se kao najveći vodoravni razmak od vanjskog dijela vrata do vanjskog dijela kuke (prednjeg luka);

8.

„rekreacijsko-športski ribolov” znači ribolovne aktivnosti kojima se iskorištavaju živa bogatstva mora zbog rekreacije ili sporta;

9.

„naprave za okupljanje ribe” znači oprema koja pluta na morskoj površini ispod koje se okupljaju nedorasli ili odrasli primjerci visoko migratornih vrsta;

10.

„križ Sv. Andrije” je strugač koji na način slično škarama prikuplja školjkaše Pinna nobilis ili crvene koralje s morskog dna;

11.

„dno pokriveno morskim cvjetnicama” znači područje morskog dna na kojem prevladavaju morske cvjetnice ili gdje je takva vegetacija postojala te je treba obnoviti. Morske cvjetnice skupni je izraz za vrste Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zoostera marina i Zoostera noltii;

12.

„koraligeno stanište” znači područje na čijem morskom dnu prevladava posebna biološka zajednica pod nazivom „koraligen” ili gdje je takva zajednica postojala te je treba obnoviti. Koraligen je skupni izraz za vrlo kompleksnu biogenu strukturu koja nastaje trajnim prekrivanjem prethodno postojeće kamene ili tvrde podloge vapnenastog sloja, korom koja se uglavnom oblikuje rastom vapnenastih crvenih koraljnih algi i životinjskih organizama, kao što su spužve, ascidije, žarnjaci (rožnati koralj, morske lepeze itd.), mahovnjaci, mnogočetinaši (Serpulidae), kolutićavci, zajedno s drugim organizmima koji učvršćuju vapnenac;

13.

„dno pokriveno mäerlom” znači područje na čijem morskom dnu prevladava posebna biološka zajednica pod nazivom „mäerl” ili gdje je takva zajednica postojala i treba je obnoviti. Mäerl je skupini izraz za biogenu strukturu koja se sastoji od više vrsta crvenih koraljnih algi (Corrallinaceae), koje imaju tvrdi skelet od kalcija i rastu kao samostalne, slobodno živuće koraljne alge u obliku grane, grančice ili čvora na morskom dnu i oblikuju nakupine u naborima na muljevitom ili pjeskovitom morskom dnu. Dna pokrivena mäerlom uobičajeno su sastavljena od jedne ili različitih kombinacija crvene alge, posebno Lithothamnion coralloides i Phymatolithon calcareum;

14.

„neposredno poribljavanje” znači aktivnosti puštanja živih divljih jedinki određenih vrsta u vode u kojima se one prirodno pojavljuju kako bi se prirodna produkcija vodenog okoliša upotrijebila za povećanje broja primjeraka raspoloživih za ribolov i/ili za povećanje prirodne regrutacije;

15.

„premještanje” znači proces u kojem čovjek namjerno premješta i pušta određenu vrstu unutar područja s utvrđenim populacijama i stalnim genetskim tokom u kojima se pojavljuje;

16.

„alohtone vrste” znači vrste čije povijesno poznato područje prirodne rasprostranjenosti leži izvan područja interesa;

17.

„uvođenje” znači proces u kojem čovjek namjerno preseljava i pušta određenu vrstu na neko područje koje je izvan njezine povijesno poznate prirodne rasprostranjenosti.

POGLAVLJE II.

ZAŠTIĆENE VRSTE I STANIŠTA

Članak 3.

Zaštićene vrste

1.   Zabranjuje se namjerni ulov, zadržavanje na plovilu, prekrcaj ili iskrcaj morskih vrsta iz Priloga IV. Direktivi 92/43/EEZ, osim ako je odstupanje bilo odobreno u skladu s člankom 16. Direktive 92/43/EEZ.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., zadržavanje na plovilu, prekrcaj ili iskrcaj primjeraka morskih vrsta iz stavka 1. koji su bili slučajno ulovljeni bit će dopušteno u mjeri u kojoj su ove radnje potrebne kako bi se osigurala pomoć oporavku i rehabilitaciji jedinke i pod uvjetom da su nadležna državna tijela o tome unaprijed bila obaviještena.

Članak 4.

Zaštićena staništa

1.   Zabranjuje se ribolov povlačnim mrežama koćama, dredžama, okružujućim mrežama plivaricama, potegačama otvorenog mora, obalnim mrežama potegačama ili sličnim mrežama iznad dna pokrivenih morskim cvjetnicama, posebno Posidonia oceania ili drugim morskih cvjetnicama.

Odstupajući od odredbi prvog podstavka, u okviru planova upravljanja iz članka 18. ili članka 19. ove Uredbe, može se dopustiti uporaba okružujućih mreža plivarica, potegača otvorenog mora ili sličnih mreža, čija ukupna visina i način rada kod ribolovnih aktivnosti znače da stezač, olovnja i povlačna užad ne dotiču dno s morskim cvjetnicama.

2.   Zabranjuje se ribolov povlačnim mrežama koćama, dredžama, obalnim mrežama potegačama ili sličnim mrežama iznad koraligenih staništa i dna pokrivena mäerlom.

3.   Zabranjuje se uporaba povlačnih dredža i ribolov povlačnim mrežama koćama na dubinama većim od 1 000 metara.

4.   Zabrana iz stavka 1. podstavka 1. i stavka 2. primjenjuje se od datuma stupanja na snagu ove Uredbe na sva područja Natura 2000, sva zaštićena područja i sva posebno zaštićena područja od značaja za Sredozemlje (SPAMI), koja su određena radi očuvanja tih staništa na temelju Direktive 92/43/EEZ ili Odluke 1999/800/EZ.

5.   Odstupajući od odredbi stavka 1. podstavka 1., Komisija može plovilima dužine do najviše 12 metara preko svega i porivne snage stroja do 85 kW dopustiti ribolov povlačnim mrežama koje rade pri dnu koje se tradicionalno upotrebljavaju na morskom dnu na kojem raste Posidonia, u skladu s postupkom iz članka 32. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002, pod uvjetom da:

i.

su predmetne ribolovne aktivnosti uređene planom upravljanja iz članka 19. ove Uredbe;

ii.

se predmetne ribolovne aktivnosti odvijaju nad najviše 33 % površine morskog dna pokrivenog livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica, u okviru područja na koje se odnosi plan upravljanja;

iii.

se predmetne ribolovne aktivnosti odvijaju nad najviše 10 % dna pokrivenog morskim cvjetnicama u teritorijalnim vodama predmetne države članice.

Ribolovne aktivnosti koje su dopuštene u skladu s ovim stavkom moraju:

(a)

ispuniti zahtjeve članka 8. stavka 1. točke (h), članka 9. stavka 3. podstavka 2. i članka 23.;

(b)

biti regulirane tako da se osigura da je ulov vrsta iz Priloga III. minimalan.

Ipak, članak 9. stavak 3. podstavak 1. neće se primjenjivati.

Ako se ribarsko plovilo koje djeluje u okviru odredbi ovog stavka povuče iz flote korištenjem javnih sredstava, odgovarajuća posebna dozvola za ribolov za obavljanje ovih ribolovnih aktivnosti bit će povučena i neće se ponovno izdati.

Predmetne države članice uspostavljaju plan praćenja i izvješćuju Komisiju svake tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe o statusu morskog dna pokrivenog cvjetnicom Posidonia oceanica, koje je zahvaćeno aktivnostima ribolova povlačnim mrežama koje rade pri dnu, i dostavljaju popis ovlaštenih ribarskih plovila. Prvo izvješće dostavlja se Komisiji do 31. lipnja 2009.

6.   Države članice poduzimaju odgovarajuće korake radi osiguravanja prikupljanja znanstvenih informacija s ciljem utvrđivanja i kartiranja staništa koja će se zaštititi u okviru ovog članka.

POGLAVLJE III.

ZAŠTIĆENA RIBOLOVNA PODRUČJA

Članak 5.

Postupak obavješćivanja o uspostavi zaštićenih ribolovnih područja

Države članice prvi put do 31. prosinca 2007. dostavljaju Komisiji informacije relevantne za uspostavu zaštićenih ribolovnih područja i moguće mjere upravljanja koje bi se primjenjivale u tim područjima, u vodama pod njihovom jurisdikcijom i izvan njih, u kojima zaštita rastilišta, mrijestilišta ili morskih ekosustava od štetnih učinaka ribolova zahtijeva posebne mjere.

Članak 6.

Zaštićena ribolovna područja Zajednice

1.   Na temelju informacija dobivenih u skladu s člankom 5. ove Uredbe kao i drugih relevantnih informacija u istu svrhu, Vijeće će u razdoblju od dvije godine od donošenja ove Uredbe odrediti zaštićena ribolovna područja koja se pretežno nalaze izvan teritorijalnih voda država članica, kao i vrste ribolovnih aktivnosti koje su u takvim područjima zabranjene ili dopuštene.

2.   Na temelju novih relevantnih znanstvenih informacija, Vijeće može naknadno utvrditi daljnja zaštićena ribolovna područja ili promijeniti granice i pravila upravljanja za ranije utvrđena područja.

3.   Države članice i Komisija poduzimaju odgovarajuće korake radi osiguravanja prikupljanja znanstvenih informacija s ciljem znanstvene identifikacije i kartiranja područja koja će se zaštiti u skladu s ovim člankom.

Članak 7.

Nacionalna zaštićena ribolovna područja

1.   U razdoblju od dvije godine od usvajanja ove Uredbe i na temelju informacija dobivenih u skladu s člankom 5. ove Uredbe, države članice određuju daljnja zaštićena ribolovna područja, u odnosu na ribolovna područja koja su već određena do trenutka stupanja na snagu ove Uredbe, u svojim teritorijalnim vodama u kojima se ribolovne djelatnosti mogu zabraniti ili ograničiti radi očuvanja i upravljanja živim vodenim bogatstvima ili održavanja ili poboljšanja statusa očuvanja morskih ekosustava. Nadležna tijela predmetnih država članica odlučuju o ribolovnim alatima koji se u tim zaštićenim područjima mogu koristiti i utvrđuju odgovarajuća tehnička pravila koja ne mogu biti manje stroga od zakonodavstva Zajednice.

2.   Na temelju novih relevantnih znanstvenih informacija, države članice mogu naknadno odrediti druga zaštićena ribolovna područja ili promijeniti granice i pravila upravljanja u već određenim područjima u skladu sa stavkom 1. Države članice i Komisija poduzimaju odgovarajuće korake radi osiguravanja prikupljanja znanstvenih informacija s ciljem znanstvene identifikacije i kartiranja područja koja će se zaštiti u skladu s ovim člankom.

3.   Mjere iz stavaka 1. i 2. dostavljaju se Komisiji. Kod primjene odredbi stavaka 1. i 2., države članice obavješćuju Komisiju o znanstvenim, tehničkim i pravnim razlozima na kojima temelje zahtjev za posebnim mjerama.

4.   Ako bi predloženo zaštićeno ribolovno područje u teritorijalnim vodama države članice moglo imati utjecaja na plovila druge države članice, to se područje određuje tek nakon savjetovanja s Komisijom, zainteresiranom državom članicom i zainteresiranim regionalnim savjetodavnim vijećem u skladu s postupkom iz članka 8. stavaka 3. do 6. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

5.   Ako Komisija smatra da mjere za upravljanje ribolovom o kojima je obaviještena u skladu sa stavkom 3. ne osiguravaju dostatnu razinu zaštite resursa i okoliša, ona može nakon savjetovanja s državom članicom zatražiti da predmetna država članica izmijeni mjeru ili predložiti Vijeću da odredi zaštićeno ribolovno područje ili usvoji mjere za upravljanje ribolovom za predmetne vode.

POGLAVLJE IV.

OGRANIČENJA VEZANA UZ RIBOLOVNE ALATE

Članak 8.

Zabranjeni ribolovni alati i prakse

1.   Sljedeći alati neće se upotrebljavaju u ribolovu niti će se držati na plovilu:

(a)

toksične, omamljujuće ili nagrizajuće tvari;

(b)

generatori za elektrošokove;

(c)

eksplozivi;

(d)

tvari koje mogu eksplodirati ako se pomiješaju;

(e)

povlačne naprave za skupljanje crvenog koralja ili ostalih vrsta koralja i organizama koji sliče koraljima;

(f)

pneumatski čekići ili ostale udarne naprave za prikupljanje prvenstveno dvoljušturnih mekušaca koji rastu u stijenama;

(g)

križ Sv. Andrije i slični trgajući alati za sakupljanje prvenstveno crvenog koralja ili drugih vrsta koralja i organizama koji sliče koraljima;

(h)

mrežni teg čija je veličina oka manja od 40 mm na plovilima s pridnenom povlačnom mrežom koćom.

2.   Mreže stajaćice ne upotrebljavaju se za ulov sljedećih vrsta: tunja dugokrilca (Thunnus alalunga), atlantske tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius), grboglavke (Brama brama), morskih pasa (Hexanchus griseus; Cetorhinus maximus; Alopiidae; Carcharhinidae; Sphymidae; Isuridae i Lamnidae).

Iznimno, slučajni usputni ulovi najviše tri primjerka vrste morskih pasa iz gornjeg prvog podstavka mogu se zadržati na plovilu ili iskrcati ako se ne radi o zaštićenim vrstama u skladu s pravom Zajednice.

3.   Zabranjuje se ulov, držanje na plovilu, prekrcaj, iskrcaj, skladištenje, prodaja i izlaganje ili nuđenje na prodaju prstaca (Lithophaga litophaga) i kamotočca (Pholas dactylus).

4.   Zabranjuju se podvodne puške ako se upotrebljavaju s uređajima za autonomno ronjenje (akvalung) ili noću u razdoblju od zalaska do izlaska sunca.

5.   Zabranjuje se ulov, držanje na plovilu, prekrcaj, iskrcaj, skladištenje, prodaja i izlaganje ili nuđenje na prodaju ženki jastoga (Palinuridae spp.) i hlapa (Homarus gammarus), koje imaju vanjska jaja. Ženke hlapa i jastoga s vanjskim jajima moraju se odmah nakon slučajnog ulova vratiti u more ili se mogu upotrijebiti za neposredno poribljavanje i premještanje u okviru planova upravljanja iz članka 18. ili članka 19. ove Uredbe.

Članak 9.

Najmanje veličine oka mreže

1.   Zabranjuje se korištenje u ribolovu ili držanje na plovilu povlačne mreže, okružujuće mreže ili jednostruke mreže stajaćice čija veličina oka mreže u onom njezinom dijelu koji ima najmanje oko nije u skladu sa stavcima 3. do 6. ovog članka.

2.   Veličina oka mreže utvrđuje se postupcima navedenim u Uredbi Komisije (EZ) br. 129/2003 (9).

3.   Za povlačne mreže, osim onih iz stavka 4., najmanja veličina oka mreže iznosi:

(1)

do 30. lipnja 2008.: 40 mm;

(2)

od 1. srpnja 2008. mreža iz točke 1. zamjenjuje se mrežom kvadratnog oka veličine 40 mm na vreći (saki) ili, na temelju opravdanog zahtjeva vlasnika plovila, mrežom s romboidnim okom veličine 50 mm.

Po pitanju prethodnih podstavaka, ribarskim plovilima dopušta se korištenje i držanje na plovilu samo jedne od te dvije vrste mrežnog tega;

(3)

Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću do 30. lipnja 2012. izvješće o provedbi ovog stavka i predlaže na temelju njega, kao i odgovarajućih informacija koje države članice dostavljaju do 31. prosinca 2011., odgovarajuće prilagodbe prema potrebi.

4.   Za povlačne mreže koće čije su ciljane vrste srdela i inćun, ako te vrste čine najmanje 80 % ulova žive vage nakon sortiranja, najmanja veličina oka mreže iznosi 20 mm.

5.   Za okružujuće mreže najmanja veličina oka mreže iznosi 14 mm.

6.

(a)

Jednostruke mreže stajaćice ne smiju imati veličinu otvora oka mreže manju od 16 mm.

(b)

Za jednostruke mreže stajaćice čija je ciljana vrsta rumenac okan, ako ta vrsta iznosi najmanje 20 % ulova žive vage, najmanja veličina oka mreže iznosi 100 mm.

7.   Država članica može dopustiti odstupanje od odredbi stavaka 3., 4. i 5. za potegače otvorenog mora i obalne mreže potegače koje su obuhvaćene planom upravljanja iz članka 19., te pod uvjetom da je predmetna ribolovna aktivnost visoko selektivna, ima zanemariv učinak na morski okoliš i ne podliježe odredbama iz članka 4. stavka 5.

8.   Države članice dostavljaju ažurirana znanstvena i tehnička obrazloženja za takvo odstupanje.

Članak 10.

Najmanja veličina udica

Zabranjuje se korištenje u ribolovu i držanje na plovilu parangala s udicama čija je dužina manja od 3,95 cm i širina manja od 1,65 cm za sva ribarska plovila koja koriste parangale i iskrcavaju ili drže na plovilu količinu rumenca okana (Pagelus bogaraveo) čija težina čini više od 20 % ulova žive vage nakon sortiranja.

Članak 11.

Dodaci i oprema za povlačne mreže koće

1.   Niti u jednom dijelu mreže oko mreže ne smije se zatvoriti ili na drugi način smanjivati, osim s napravama dopuštenima u skladu s Uredbom Komisije (EEZ) br. 3440/84 (10) ili navedenima u točki (a) Prilogu I. ovoj Uredbi.

2.   Oprema povlačnih mreža koća odgovara tehničkim specifikacijama iz točke (b) Priloga I. ovoj Uredbi.

Članak 12.

Dimenzije ribolovnih alata

Zabranjeno je držati na plovilu ili koristiti u ribolovu ribolovni alat koji nije u skladu s dimenzijama određenim u Prilogu II.

Članak 13.

Najmanje udaljenosti od obale i dubine korištenja ribolovnih alata

1.   Korištenje povlačnih alata zabranjuje se unutar tri morske milje od obale ili unutar izobate od 50 metara, ako se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale.

Odstupajući od prvog podstavka, uporaba dredža dozvoljena je unutar tri morske milje bez obzira na dubinu, pod uvjetom da ulov vrsta koje nisu školjkaši ne prelazi 10 % ukupne žive vage ulova.

2.   Korištenje povlačnih mreža koća zabranjuje se unutar 1,5 morske milje od obale. Korištenje dredža koje se povlače brodom i hidrauličnih dredža zabranjuje se unutar 0,3 morske milje od obale.

3.   Korištenje okružujućih mreža plivarica zabranjuje se unutar 300 metara od obale ili unutar izobate od 50 metara, ako se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale.

Okružujuća mreža plivarica ne smije se upotrebljavati na dubinama manjima od 70 % ukupne visine okružujuće mreže plivarice izmjerene u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

4.   Korištenje dredža za ulov spužvi zabranjuje se unutar izobate od 50 metara i ne smije se koristiti unutar 0,5 morske milje od obale.

5.   Na zahtjev države članice, Komisija u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002 dopušta odstupanje od stavaka 1., 2. i 3., pod uvjetom da je takvo odstupanje opravdano posebnim zemljopisnim ograničenjima, kao što je ograničena veličina obalne platforme duž cjelokupne obale države članice ili ograničeni opseg područja za koćarenje, pri čemu taj ribolov ne smije imati značajan utjecaj na morski okoliš i obuhvaća ograničeni broj plovila, i pod uvjetom da se te vrste ribolova ne mogu obavljati drugim alatima i predmet su plana upravljanja iz članka 18. ili članka 19. Države članice dostavljaju ažurirana znanstvena i tehnička obrazloženja za takvo odstupanje.

6.   Odstupajući od stavka 2., povlačne mreže koće mogu se privremeno do 31. prosinca 2007. koristiti na udaljenosti od 1,5 morske milje od obale, pod uvjetom da je dubina veća od izobate od 50 metara.

7.   Odstupajući od stavka 3., okružujuće mreže plivarice mogu se privremeno do 31. prosinca 2007. koristiti na udaljenosti od 300 metara od obale ili na dubini manjoj od izobate od 50 metara, ali ne manjoj od izobate od 30 metara. Okružujuća mreža plivarica može se privremeno do 31. prosinca 2007. koristiti na dubinama manjima od 70 % ukupne visine okružujuće mreže plivarice izmjerene u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

8.   Odstupajući od stavka 2., dredže koje se povlače brodom i hidraulične dredže mogu se privremeno do 31. prosinca 2007. koristiti na udaljenosti manjoj od 0,3 morske milje od obale.

9.   Odstupanje iz stavka 5. primjenjuje se samo na ribolovne aktivnosti koje su države članice već odobrile i na plovila koja sudjeluju u predmetnom ribolovu više od pet godina i ne smije omogućiti bilo kakvo buduće povećanje ribolovnog napora. Popis odobrenih ribarskih plovila i njihovih karakteristika dostavlja se Komisiji do 30. travnja 2007. pri čemu mora biti razvidna usporedba s karakteristikama ove flote na dan 1. siječnja 2000.

Povrh toga, te ribolovne aktivnosti:

(a)

ispunjavaju uvjete iz članka 4., članka 8. stavka 1. točke (h), članka 9. stavka 3. podstavka 2. i članka 23.;

(b)

ne remete aktivnost plovila koja koriste alate koji nisu koće, potegače ili slične povlačne mreže;

(c)

su regulirane tako da se osigura da je ulov vrsta iz Priloga III., uz izuzeće dvoljušturnih mekušaca, minimalan;

(d)

ne ciljaju glavonošce.

Države članice na koje se to odnosi uspostavit će plan praćenja te izvješćuju Komisiju svake tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe. Prvo se izvješće dostavlja Komisiji do 31. lipnja 2009. U svjetlu tih izvješća, Komisija može poduzeti mjere u skladu s člankom 18. ili člankom 19. stavkom 9. ove Uredbe.

10.   Odstupanja od stavaka 1. i 2. dopuštena su za oblike ribolova koji su obuhvaćeni odstupanjem na temelju članka 4. stavka 5. ove Uredbe i u skladu s postupkom predviđenim člankom 30. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

11.   Odstupajući od stavka 2., korištenje povlačnih mreža koća između 0,7 i 1,5 morskih milja od obale odobreno je pod sljedećim uvjetima:

dubina mora ne smije biti manja od 50 metara,

postojanje posebna zemljopisna ograničenja kao što je ograničena veličina obalne platforme duž cjelokupne obale države članice ili je ograničeno područje koćarenja,

ribolov nema značajnog utjecaja na morski okoliš,

ribolov se obavlja u skladu sa stavkom 9. podstavkom 3. točkama (a) i (b),

neće se omogućiti bilo kakvo povećanje ribolovnog napora u odnosu na onaj koji je već odobren od strane države članice.

Države članice dostavljaju Komisiji do 30. rujna 2007. načine primjene ovog odstupanja. Ova obavijest uključuje popis autoriziranih ribarskih plovila i zona koje su utvrđene zemljopisnim koordinatama na kopnu i na moru.

Predmetne države članice prate ribolovne aktivnosti u dotičnim zonama i osiguravaju znanstvenu procjenu. Rezultati znanstvene procjene dostavljaju se Komisiji svake tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe. Prvo se izvješće dostavlja Komisiji do 31. srpnja 2009.

Ako Komisija na temelju obavijesti država članica u skladu s podstavcima 2. i 3. ili novih znanstvenih savjeta smatra da uvjeti za odstupanje nisu ispunjeni, ona može nakon savjetovanja s predmetnom državom članicom zatražiti da država članica izmijeni odstupanje ili može predložiti Vijeću odgovarajuće mjere za zaštitu resursa i okoliša.

Članak 14.

Prijelazna odstupanja u vezi primjene odredbi o najmanjim veličinama oka mreže i najmanjim udaljenostima od obale za korištenje ribolovnih alata

1.   Svi ribolovni alati iz članka 9. stavaka 3., 4. i 5., čija je najmanja veličina oka mreže manja od veličine utvrđene u tom članku i čije je korištenje u skladu s nacionalnim propisima na snazi 1. siječnja 1994., mogu se koristiti do 31. svibnja 2010., čak i ako ne ispunjavaju uvjete iz članka 13. stavka 9.

2.   Svi ribolovni alati iz članka 13. stavaka 1., 2. i 3., koji se koriste na udaljenosti od obale manjoj od udaljenosti utvrđene u tom članku i koji se koriste u skladu s nacionalnim propisima na snazi 1. siječnja 1994. mogu se koristiti do 31. svibnja 2010., čak i ako ne ispunjavaju uvjete iz članka 13. stavka 9.

3.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se, osim ako Vijeće ne odluči drukčije, kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije i u svjetlu znanstvenih dokaza.

POGLAVLJE V.

NAJMANJE VELIČINE MORSKIH ORGANIZAMA

Članak 15.

Najmanje veličine morskih organizama

1.   Morski organizam manji od najmanje veličine utvrđene u Prilogu III. (dalje u tekstu: „nedorasli morski organizmi”) ne smije se loviti, držati na plovilu, prekrcavati, iskrcavati, prenositi, skladištiti, prodavati, izlagati ili nuditi na prodaju.

2.   Veličina morskih organizama mjeri se u skladu s Prilogom IV. Ako postoji više od jedne metode mjerenja, smatra se da su morski organizmi potrebne veličine ako najmanje jedna od propisanih mjera daje veličinu koja je ista ili veća od najmanje veličine.

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se na mlađ srdele koja je iskrcana za izravnu ljudsku potrošnju, ako je ulov ostvaren potegačama otvorenog mora ili obalnim mrežama potegačama u skladu s nacionalnim odredbama u okviru plana upravljanja iz članka 19., pod uvjetom da se predmetni stok srdele nalazi unutar sigurnih bioloških granica.

Članak 16.

Neposredno poribljavanje i premještanje

1.   Odstupajući od članka 15., nedorasli morski organizmi smiju se loviti, zadržavati na brodu, prekrcavati, iskrcavati, prenositi, skladištiti, prodavati, izlagati ili nuditi na prodaju živi u svrhu neposrednog poribljavanja i premještanja uz dozvolu i pod nadzorom države članice u kojoj se takve djelatnosti odvijaju.

2.   Države članice osiguravaju da se ulov nedoraslih morskih organizama čija je namjena navedena u stavku 1. obavlja u skladu s mjerama upravljanja Zajednice koje se primjenjuju na vrste na koje se to odnosi.

3.   Morski organizmi ulovljeni u smislu stavka 1. vraćaju se u more ili koriste za ekstenzivan uzgoj. Ako se naknadno ponovno uhvate, mogu se prodati, skladištiti, izlagati ili ponuditi na prodaju, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz članka 15.

4.   Unos, premještanje i neposredno poribljavanje alohtonim vrstama zabranjuje se, osim ako se obavlja u skladu sa stavkom (b) članka 22. Direktive Vijeća 92/43/EEZ.

POGLAVLJE VI.

REKREACIJSKO-SPORTSKI RIBOLOV

Članak 17.

Rekreacijsko-sportski ribolov

1.   Zabranjuje se korištenje povlačnih mreža, okružujućih mreža, okružujućih mreža plivarica, dredža koje se povlače brodom, mehaničkih dredža, jednostrukih mreža stajaćica, trostukih mreža stajaćica i kombiniranih mreža stajaćica u negospodarskom ribolovu. Također se zabranjuje korištenje parangala za lov visoko migratornih vrsta u rekreacijsko-sportskom ribolovu.

2.   Države članice osiguravaju da se rekreacijsko-sportski ribolov obavlja u skladu s ciljevima i pravilima ove Uredbe.

3.   Države članice osiguravaju da se ulovi morskih organizama koji potječu iz rekreacijsko-sportskog ribolova ne stavljaju na tržište. Ipak, stavljanje na tržište vrsta ulovljenih na sportskim natjecanjima iznimno se može dopustiti, pod uvjetom da se dobit od njihove prodaje upotrijebi u humanitarne svrhe.

4.   Države članice poduzimaju mjere evidentiranja ulova iz sportsko-rekreacijskog ribolova i osiguravaju zasebno prikupljanje podataka o ulovima visoko migratornih vrsta iz Priloga I. Uredbi (EZ) 973/2001 (11), koje se pojavljuju u Sredozemlju, u ovom obliku ribolova.

5.   Države članice će regulirati podvodni ribolov puškom, prvenstveno s ciljem ispunjavanja obveza iz članka 8. stavka 4.

6.   Države članice obavješćuju Komisiju o svim mjerama usvojenim u skladu s ovim člankom.

POGLAVLJE VII.

PLANOVI UPRAVLJANJA

Članak 18.

Planovi upravljanja na razini Zajednice

1.   Vijeće može donijeti planove upravljanja za određene vrste ribolova u Sredozemlju, prvenstveno u područjima koja su u cijelosti ili djelomično izvan teritorijalnih voda država članica. Ti planovi posebno mogu uključivati:

(a)

mjere upravljanja ribolovnim naporom;

(b)

posebne tehničke mjere, uključujući prema potrebi privremena odstupanja od pravila ove Uredbe, ako su takva odstupanja neophodna za obavljanje ribolovne djelatnosti i pod uvjetom da plan upravljanja osigurava održivo iskorištavanje predmetnih resursa;

(c)

proširenje obvzene uporabe sustava nadzora plovila ili sličnih sustava za plovila dužine preko svega između 10 i 15 metara;

(d)

privremena ili trajna ograničenja u zonama rezerviranima za određene alate ili za plovila koja preuzimaju obveze u okviru plana upravljanja.

Planovi upravljanja predviđaju izdavanje posebnih dozvola (odobrenja) za ribolov u skladu s Uredbom (EZ) br. 1627/94 (12).

Neovisno o odredbama članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1627/94, posebna dozvola za ribolov može se zahtijevati za plovila manja od 10 metara dužine preko svega.

2.   Države članice i/ili Regionalno savjetodavno vijeće za Sredozemno more mogu podnijeti prijedloge Komisiji o pitanjima u vezi s uspostavom planova upravljanja. Komisija na takve zahtjeve odgovara u razdoblju od tri mjeseca od njihovog primitka.

3.   Države članice i Komisija osiguravaju odgovarajuće znanstveno praćenje planova upravljanja. Posebno se određene mjere upravljanja za ribolov kratko živućih vrsta revidiraju svake godine, kako bi se uzele u obzir promjene koje bi se mogle pojaviti u intenzitetu novačenja.

Članak 19.

Planovi upravljanja za određene oblike ribolova u teritorijalnim vodama

1.   Države članice donose do 31. prosinca 2007. planove upravljanja za ribolov koji se u njihovim teritorijalnim vodama obavlja povlačnim mrežama koćama, potegačama otvorenog mora, obalnim mrežama potegačama, okružujućim mrežama i dredžama. Na planove upravljanja primjenjuju se članak 6. stavci 2., 3. i stavak 4. prvi podstavak Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

2.   Države članice mogu naknadno na temelju novih relevantnih znanstvenih informacija odrediti druge planove upravljanja.

3.   Države članice i Komisija osiguravaju odgovarajuće znanstveno praćenje planova upravljanja. Posebno se određene mjere upravljanja za ribolov kratko živućih vrsta revidiraju svake godine, kako bi se uzele u obzir promjene koje bi se mogle pojaviti u intenzitetu novačenja.

4.   Planovi upravljanja mogu uključiti mjere koje prelaze odredbe ove Uredbe radi:

(a)

povećanja selektivnosti ribolovnog alata;

(b)

smanjenja odbačenog ulova;

(c)

ograničavanja ribolovnog napora.

5.   Mjere koje se uključuju u planove upravljanja moraju biti razmjerne ciljevima, svrsi i očekivanom vremenskom okviru te moraju uzeti u obzir:

(a)

status očuvanja stoka ili stokova;

(b)

biološka svojstva stoka ili stokova;

(c)

svojstva oblika ribolova u kojem se iskorištavaju određeni stokovi;

(d)

ekonomski utjecaj mjera na predmetni oblik ribolova.

6.   Planovi upravljanja predviđaju izdavanje posebnih dozvola (odobrenja) za ribolov u skladu s Uredbom (EZ) br. 1627/94.

Neovisno o odredbama članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1627/94, posebna dozvola za ribolov može se zahtijevati za plovila dužine preko svega manje od 10 metara.

7.   Planovi upravljanja iz stavka 1. dostavljaju se Komisiji do 30. rujna 2007. kako bi Komisija mogla dostaviti svoje primjedbe prije usvajanja plana. Planovi upravljanja iz stavka 2. dostavljaju se Komisiji šest mjeseci prije predviđenog datuma stupanja na snagu. Komisija dostavlja na uvid planove drugim državama članicama.

8.   Ako bi plan upravljanja mogao utjecati na plovila druge države članice, on se usvaja tek nakon savjetovanja s Komisijom, državom članicom i Regionalnim savjetodavnim vijećem na koje se odnosi u skladu s postupkom iz članka 8. stavaka 3. do 6. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

9.   Ako Komisija na temelju obavijesti iz stavka 7. ili novih znanstvenih saznanja utvrdi da plan upravljanja usvojen u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ne osigurava dostatnu razinu zaštite resursa i okoliša, ona može nakon savjetovanja s državom članicom zatražiti da država članica izmijeni plan, ili može predložiti Vijeću odgovarajuće mjere za za zaštitu resursa i okoliša.

POGLAVLJE VIII.

MJERE KONTROLE

Članak 20.

Ulov ciljanih vrsta

1.   Postoci iz članka 9. stavaka 4. i 6., članka 10. i članka 13. stavka 1. izračunavaju se kao udjel žive vage svih morskih organizama na plovilu nakon sortiranja ili prilikom iskrcaja. Oni se mogu izračunati na temelju jednog ili više reprezentativnih uzoraka.

2.   U slučaju ribarskih plovila s kojih je prekrcana određena količina morskih organizama, prekrcane količine uzimaju se u obzir kod izračunavanja postotaka iz stavka 1.

Članak 21.

Prekrcaj

Samo zapovjednici ribarskih plovila koji ispunjavaju očevidnik u skladu s člankom 6. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 mogu prekrcavati vodene organizme na druga plovila ili preuzimati pretovare takvih organizama s drugih plovila.

Članak 22.

Određene luke

1.   Ulovi ostvareni pridnenim koćaricama, pelagijskim koćaricama, okružujućim mrežama plivaricama, plutajućim parangalima, dredžama i hidrauličnim dredžama iskrcavaju se i prvi put stavljaju na tržište samo u lukama koje su države članice odredile.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju do 30. travnja 2007. o popisu određenih luka. Komisija šalje popis drugim državama članicama.

Članak 23.

Praćenje ulova

U članku 6. stavku 2. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za ribolovne operacije u Sredozemnom moru, u očevidniku se moraju evidentirati sve vrste zadržane na plovilu, čija količina prelazi 15 kg ekvivalenta žive vage i koje su navedene na popisu u skladu sa stavkom 8.

Ipak, za visoko migratorne vrste i sitnu plavu ribu (male pelagičkne vrste) količine veće od 50 kg žive vage moraju se evidentirati u očevidniku.”

Članak 24.

Registar plovila ovlaštenih za ribolov na području primjene Sporazuma o GFCM-u

1.   Svaka država članica šalje Komisiji do 1. lipnja 2007., na uobičajenom nosaču podataka, popis plovila dužine preko svega veće od 15 metara, koja plove pod njezinim zastavom, registrirana su na njezinom teritoriju i na temelju odgovarajuće izdane dozvole za ribolov ovlaštena su loviti na području GFCM-a.

2.   Popis iz stavka 1. obuhvaća sljedeće informacije:

(a)

broj plovila pod kojim je upisano u registar ribolovne flote Zajednice (CFR) i vanjsku oznaku iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 26/2004 (13);

(b)

razdoblje u kojem smije obavljati ribolov i/ili prekrcaj;

(c)

korištene ribolovne alate.

3.   Komisija šalje popis Izvršnom tajništvu GFCM-a do 1. srpnja 2007. radi upisa predmetnih plovila u registar plovila GFCM-a dužine preko svega veće od 15 metara, koja su ovlaštena loviti na području Sporazuma o GFCM-u (dalje u tekstu: registar GFCM-a).

4.   Komisiju treba izvijestiti o svakoj promjeni popisa iz stavka 1., koja ga primjenom istog postupka šalje Izvršnom tajništvu GFCM-a najkasnije 10 radnih dana prije nego plovilo započne obavljati ribolovne aktivnosti na području GFCM-a.

5.   Ribarska plovila Zajednice dužine preko svega veće od 15 metara, koja nisu navedena na popisu iz stavka 1. ne smiju loviti, držati na brodu, prekrcavati ili iskrcavati bilo koju vrste ribe ili školjkaša na području GFCM-a.

6.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:

(a)

samo plovila pod njihovom zastavom, koja su navedena na popisu iz stavka 1. i imaju na plovilu odgovarajuću dozvolu za ribolov izdanu od države članice, smiju obavljati ribolovne aktivnosti na području GFCM-a;

(b)

plovila koja su na području GFCM-a ili drugdje obavljala nezakoniti, neregulirani ili neprijavljeni ribolov (IUU) neće dobiti dozvolu za ribolov, osim ako novi vlasnici ne dostave odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuju da prijašnji vlasnici i korisnici više nemaju pravni, vlasnički ili financijski interes ili nemaju nikakav utjecaj na rad njihovih plovila te da njihova plovila ne sudjeluju i nisu povezana s nezakonitim, nereguliranim ili neprijavljenim ribolovom;

(c)

njihovo nacionalno pravo, u mjeri u kojoj je to moguće zabranjuje vlasnicima i korisnicima plovila pod njihovom zastavom i navedenima na popisu iz stavka 1. sudjelovanje ili povezanost s ribolovnim aktivnostima na području Sporazuma o GFCM-a, ako takve aktivnosti obavljaju plovila koja nisu u registru GFCM-a;

(d)

njihovo nacionalno pravo, u mjeri u kojoj je to moguće, zahtijeva da vlasnici plovila pod njihovom zastavom i navedenima na popisu iz stavka 1. budu državljani ili pravni subjekti države članice pod čijom zastavom plove;

(e)

se njihova plovila pridržavaju svih mjera GFCM-a za očuvanja i upravljanje.

7.   Države članice poduzimaju potrebne mjere za zabranu ribolova, držanja na plovilu, prekrcaja i iskrcaja ribe i školjkaša koje su na području GFCM-a ulovila plovila dužine preko svega veće od 15 metara, a koja nisu u registru GFCM-a.

8.   Države članice bez odlaganja prosljeđuju Komisiji sve informacije ako postoje jaki razlozi za sumnju da plovila dužine preko svega veće od 15 metara, koja nisu u registru GFCM-a, love ili prekrcavaju ribu i školjkaše na području primjene Sporazuma o GFCM-u.

POGLAVLJE IX.

MJERE ZA VISOKO MIGRATORNE VRSTE

Članak 25.

Ribolov igluna

Vijeće do 31. prosinca 2007. odlučuje o tehničkim mjerama za zaštitu nedoraslih igluna u Sredozemnom moru.

POGLAVLJE X.

MJERE ZA VODE OKO MALTE

Članak 26.

Zona upravljanja od 25 milja oko Malte

1.   Pristup plovilima Zajednice vodama i resursima u zoni koja se proteže do 25 morskih milja od osnovnih crta oko malteških otoka (dalje u tekstu: „zona upravljanja”) uređuje se kako slijedi:

(a)

ribolov unutar zone upravljanja ograničava se na ribarska plovila dužine preko svega manje od 12 metara, koja ne koriste povlačne alate;

(b)

ukupni ribolovni napor tih plovila, izražen kao sveukupni ribolovni kapacitet, ne smije prijeći prosječnu vrijednost za razdoblje 2000. – 2001., koja odgovara brojci od 1 950 plovila sveukupne porivne snage od 83 000 kW i tonaže od 4 035 BT.

2.   Odstupajući od točke (a) stavka 1., koćarice čija dužina preko svega ne prelazi 24 metra smiju loviti u određenim područjima unutar zone upravljanja prema Prilogu V. dijelu (a) ove Uredbe pod sljedećim uvjetima:

(a)

sveukupni ribolovni kapacitet koćarica kojima se dopušta ribolov u zoni upravljanja ne smije prijeći gornju granicu od 4 800 kW;

(b)

ribolovni kapacitet pojedine koćarice kojoj je dopušten ribolov na dubini do 200 metara ne smije prijeći 185 kW; izobata od 200 metara dubine označava se isprekidanom crtom koja povezuje točke iz Priloga V. dijela (b) ove Uredbe;

(c)

koćarice koje ribare u zoni upravljanja imaju posebnu dozvolu za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1627/94 o utvrđivanju općih odredaba o posebnim dozvolama za ribolov, i uključene su na popis koji sadrži njihovu vanjsku oznaku i broj plovila broj plovila pod kojim je upisano u registar ribolovne flote Zajednice (CFR) prema Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 26/2004 i koji predmetna država članica dostavlja Komisiji jednom godišnje;

(d)

ograničenja kapaciteta iz točaka (a) i (b) revidiraju se periodično, slijedeći savjete relevantnih znanstvenih tijela o njihovim učincima na očuvanje stokova.

3.   Ako sveukupni ribolovni kapacitet iz točke (a) stavka 2. prelazi sveukupni ribolovni kapacitet koćarica dužine preko svega jednake ili manje od 24 metra koje su u referentnom razdoblju od 2000. – 2001. (dalje u tekstu: „referentni ribolovni kapacitet”) u zoni upravljanja obavljale ribolov, Komisija u skladu s postupkom iz članka 29. raspoređuje višak raspoloživog ribolovnog kapaciteta između država članica, pri čemu uzima u obzir interes država članica koje zahtijevaju odobrenje.

Referentni ribolovni kapacitet iznosi 3 600 kW.

4.   Posebne dozvole za ribolov za višak raspoloživog ribolovnog kapaciteta iz stavka 3. izdaju se samo plovilima koja su na dan primjene ovog članka upisana u registar flote Zajednice.

5.   Ako sveukupni ribolovni kapacitet koćarica kojima je dopušten ribolov u zoni upravljanja u skladu sa stavkom 2. točkom (c) prijeđe gornju granicu iz stavka 2. točke (a), jer je nakon revizije iz stavka 2. točke (d) ta granica smanjena, Komisija dodjeljuje ribolovni kapacitet državama članicama na temelju sljedećeg:

(a)

na prvom mjestu uzima se u obzir ribolovni kapacitet u kW za plovila koja su obavljala ribolov u toj zoni u razdoblju 2000. – 2001.;

(b)

na drugom mjestu uzima se u obzir ribolovni kapacitet u kW za plovila koja su obavljala ribolov u toj zoni u nekom drugom razdoblju;

(c)

preostali ribolovni kapacitet za ostala plovila dijeli se između država članica, uzimajući u obzir interese država članica koje zahtijevaju odobrenje.

6.   Odstupajući od točke (a) stavka 1., plovila koja love okružujućim mrežama plivaricama ili parangalima i plovila koja love zlatoskuše u skladu s člankom 27. smiju ribariti u zoni upravljanja. Njima se izdaje posebna dozvola za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1627/94 i uključuju se na popis koji sadrži vanjsku oznaku i broj plovila pod kojim je upisano u registar ribolovne flote Zajednice (CFR) prema Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 26/2004 i koji svaka država članica dostavlja Komisiji. Ribolovni napor prati se radi osiguranja održivosti ovih oblika ribolova u zoni.

7.   Zapovjednik koćarice koja smije ribariti u zoni upravljanja u skladu sa stavkom 2. i nije opremljena sustavom nadzora plovila javlja svojim vlastima ili vlastima obalne države o svakom ulasku i izlasku iz zone upravljanja.

Članak 27.

Ribolov zlatoskuša (lampuga)

1.   Zabranjuje se ulov zlatoskuša (Coryphanea spp.) u zoni upravljanja napravama za okupljanje riba (FAD) od 1. siječnja do 5. kolovoza svake godine.

2.   Broj plovila koja sudjeluju u ribolovu zlatoskuša u zoni ne smije prijeći 130.

3.   Malteške vlasti utvrđuju smjerove korištenja FAD-ova i dodjeljuju ih ribarskim plovilima Zajednice najkasnije do 30. lipnja svake godine. Ribarska plovila Zajednice koja ne plove pod zastavom Malte ne smiju koristiti smjerove korištenja FAD-ova unutar područja od 12 milja.

Komisija u skladu s postupkom iz članka 29. utvrđuje kriterije koji će se primjenjivati za utvrđivanje i dodjeljivanje smjerova korištenja FAD-ova.

4.   Ribarskim plovilima koja smiju sudjelovati u ribolovu zlatoskuša izdaje se posebna dozvola za ribolov u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1627/94 i uključuju se na popis koji sadrži vanjsku oznaku i broj plovila pod kojim je upisano u registar ribolovne flote Zajednice (CFR) prema Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 26/2004 i koji predmetna država članica dostavlja Komisiji. Neovisno o odredbama članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1627/94, plovila dužine preko svega do 10 metara moraju imati posebnu dozvolu za ribolov.

POGLAVLJE XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Postupak odlučivanja

Osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom, Vijeće postupa u skladu s postupkom iz članka 37. Ugovora.

Članak 29.

Provedbena pravila

Detaljna pravila za provedbu članaka 26. i 27. ove Uredbe donose se u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Članak 30.

Izmjene

Izmjene priloga donose se u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Članak 31.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 1626/94 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VI.

Članak 32.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu tridesetoga dana od dana objave u Službenom listu Europske Unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2006.

Za Komisiju

Predsjednik

J. KORKEAOJA


(1)  SL L 385, 31.12.2002., str. 59.

(2)  SL L 179, 23.6.1998., str. 1.

(3)  SL L 190, 4.7.1998., str. 34.

(4)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskoga vijeća i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(5)  SL L 322, 14.12.1999., str. 1.

(6)  SL L 171, 6.7.1994., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 813/2004 (SL L 185, 24.5.2004., str. 1.).

(7)  SL L 261, 20.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 768/2005 (SL L 128, 21.5.2995., str. 1.).

(8)  SL L 184, 17.7.1999., str, 23, Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(9)  SL L 22, 25.1.2003., str. 5.

(10)  SL L 318, 7.12.1984., str. 23. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2122/89 (SL L 201, 15.7.1989., str. 21.).

(11)  SL L 137, 19.5.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 831/2004 (SL L 127, 29.4.2004., str. 33.).

(12)  SL L 171, 6.7.1994., str. 7.

(13)  SL L 5, 9.1.2004., str. 25.


PRILOG I.

Tehnički uvjeti za dodatke i opremu povlačnih mreža koća

Definicije

Za potrebe ovog Priloga:

(a)

„višenitni mrežni teg” znači mrežni materijal napravljen od dvije ili više niti, pri čemu se niti mogu razdvojiti između čvorova bez oštećivanja strukture niti;

(b)

„bezuzlovni mrežni teg” znači mrežni materijal s okom približno jednakih dužina sve četiri strane, pri čemu kutove oka tvore prepletene niti dvije susjedne strane oka;

(c)

„mrežni teg kvadratnog oka” znači mrežna struktura postavljena tako da je od dva sklopa paralelnih linija koje čine stranice oka jedan sklop usporedan s uzdužnom osi mreže, a drugi pod pravim kutom u odnosu na nju;

(d)

„tijelo povlačne mreže koće” znači konusni prednji dio povlačne mreže koće;

(e)

„umetak” znači valjkasti dio napravljen od jedne ili više ploha mrežnog tega između tijela koće i vreće (sake) mreže;

(f)

„vreća (saka) mreže” znači stražnji dio povlačne mreže koće građen od mrežnog tega iste veličine oka koji je valjkastog ili stožastog oblika, čiji su poprečni presjeci približno krugovi s istim ili smanjujućim polumjerom;

(g)

„balonasta vreća (saka) mreže” znači vreća (saka) mreže sastavljenu od jedne ili više spojenih ploha mrežnog tega iste veličine oka, kod koje broj oka mreže raste prema zadnjem dijelu alata radi čega se poveća poprečna dužina, u odnosu na uzdužnu os mreže, i opseg vreće (sake) mreže;

(h)

„vreća (saka) mreže u obliku džepa” znači vreća (saka) mreže čija se vertikalna visina smanjuje prema zadnjem dijelu i čiji su poprečni presjeci elipse s istom ili smanjujućom glavnom osi. Zadnji dio vreće (sake) mreže sastoji se od jednostrano preklopljene plohe mrežnog tega ili od poprečno povezanih, u odnosu na uzdužnu os mreže, stražnjih gornjih i donjih ploha mrežnog tega;

(i)

„poprečni vezni konop (uže za vezivanje vreće)” znači vanjski ili unutarnji konop koji ide poprečno, u odnosu na uzdužnu os mreže, u stražnjem dijelu vreće uzduž šava između dvije gornje i donje plohe mrežnog tega ili uzduž pregiba jedine stražnje plohe mrežnog tega. On može biti produžetak bočnog veznog konopa ili zasebni konop;

(j)

„opseg-perimetar” bilo kojeg presjeka mrežnog tega romboidnog oka povlačne mreže koće izračunava se kao umnožak broja oka mreže u predmetnom presjeku i veličine rastegnutog oka;

(k)

„opseg-perimetar” bilo kojeg presjeka mrežnog tega kvadratnog oka povlačne mreže koće izračunava se kao umnožak broja oka mreže u predmetnom presjeku i dužine strane oka.

(A)   Dopušteni dodaci za povlačne mreže koće

1.

Neovisno o članku 8. Uredbe (EEZ) br. 3440/84, za zatvaranje otvora radi pražnjenja vreće (sake) mreže u obliku džepa smije se koristiti poprečna, u odnosu na uzdužnu os mreže, ili uzdužna mehanička naprava u obliku patentnog zatvarača.

2.

Poprečna naprava u obliku patentnog zatvarača postavlja se na udaljenosti od najviše jednog metra od zadnjih oka vreće (sake) mreže.

(B)   Uvjeti vezani za opremu

1.

Balonasta vreća (saka) mreže zabranjuje se kod povlačnih mreža koća. U svakoj se vreći (saki) broj oka iste veličine na opsegu vreće (sake) ne smije povećavati od prednjeg do zadnjeg dijela.

2.

Opseg stražnjeg dijela tijela povlačne mreže koće (stožasti dio) ili umetka (valjkasti nestožasti dio) ne smije biti manji od opsega prednjeg dijela vreće (sake) mreže u užem smislu. U slučaju vreće (sake) s kvadratnim okom, opseg stražnjeg dijela tijela povlačne mreže koće ili opseg priključka mora biti dva do četiri puta veći od opsega prednjeg dijela vreće (sake) mreže u užem smislu.

3.

Plohe mrežnog tega s kvadratnim okom mogu se umetnuti u svaku povlačnu mrežu i postaviti ispred svakog priključka ili na svakoj točki između prednjeg dijela priključka i stražnjeg dijela vreće (sake). Na plohama mrežnog tega s kvadratnim okom ne smije biti nikakvih unutarnjih ili vanjskih dodataka. Ploha mrežnog tega smije biti izrađena od bezuzlovnog tega ili tega s nepomičnim uzlovima i umeće se tako da oka mreže u svakom trenutku tijekom ribolova ostaju u cijelosti otvorena. Podrobna pravila s daljnjim tehničkim specifikacijama za plohe mrežnog tega s kvadratnim okom donose se u skladu s postupkom iz članka 29. ove Uredbe.

4.

Slično tome, tehničke naprave za poboljšanje selektivnosti povlačnih mreža koća, osim onih iz točke (b)3., dopuštaju se u skladu s postupkom iz članka 29. ove Uredbe.

5.

Zabranjuje se držanje na plovilu ili korištenje povlačnih mreža čija je vreća (saka) u cijelosti ili djelomično izrađena od vrste mrežnog tega koji nema kvadratno ili romboidno oko, osim ako to nije dopušteno u skladu s postupkom iz članka 29. ove Uredbe.

6.

Stavci 4. i 5. ne primjenjuju se na potegače otvorenog mora čija vreća (saka) mreže ima veličinu oka manju od 10 mm.

7.

Odstupajući od članka 6. stavka 4. Uredbe (EEZ) br. 3440/84, veličina oka zaštitnog pokrova – košulje mreže ne smije biti manja od 120 mm kod pridnene povlačne mreže koće ako je veličina oka vreće (sake) mreže manja od 60 mm. Ova se odredba primjenjuje samo na Sredozemno more i ne dovodi u pitanje ostale vode Zajednice. Ako je veličina oka vreće (sake) mreže jednaka ili veća od 60 mm, tada se primjenjuje članak 6. stavak 4. Uredbe (EEZ) br. 3440/84.

8.

Vreća (saka) mreže u obliku džepa smije imati samo jedan otvor za pražnjenje.

9.

Dužina poprečnog veznog konopa ne smije biti manja od 20 % opsega vreće (sake) mreže.

10.

Opseg zaštitnog pokrova – košulje mreže kako je on definiran člankom 6. Uredbe br. 3440/84 mora biti najmanje 1,3 puta veći od opsega vreće (sake) mreže za pridnene povlačne mreže koće.

11.

Zabranjuje se držanje na plovilu ili uporaba povlačnih mreža čija se vreća (saka) mreže u cijelosti ili djelomično sastoji od jednonitnog mrežnog tega debljine niti veće od 3,0 milimetara.

12.

Zabranjuje se držanje na plovilu ili korištenje povlačnih mreža čija se vreća (saka) mreže u cijelosti ili djelomično sastoji od višenitnog mrežnog tega.

13.

Mrežni teg debljine niti veće od 6 mm zabranjen je u bilo kojem dijelu pridnene povlačne mreže koće.


PRILOG II.

Zahtjevi u pogledu karakteristika ribolovnih alata

Definicije

Za potrebe ovog Priloga:

1.

Dužina mreža definira se kao dužina plutnje. Dužina mreža stajaćica i plutajućih mreža može se također definirati na temelju težine ili volumena njezine mase.

2.

Visina mreža definira se kao zbroj visine oka mreže (uključujući čvorove) kad su mokri i rastegnuti okomito u odnosu na plutnju.

1.

Dredže

Najveća širina dredže iznosi tri metra, osim za dredže za ulov spužvi.

2.

Okružujuće mreže (okružujuće mreže plivarice i mreže bez stezača)

Dužina mrežnog materijala (tega) ograničava se na 800 m i visine na 120 m, osim za mreže plivarice tunolovke.

3.

Mreže stajaćice

3.1.

Trostruke mreže stajaćice i jednostruke mreže stajaćice

1.

Najveća visina trostruke mreže stajaćice ne smije prijeći četiri metra.

2.

Najveća visina jednostruke mreže stajaćice ne smije prijeći 10 metara.

3.

Zabranjuje se držanje na plovilu ili postavljanje više od 6 000 metara trostrukih mreža stajaćica i jednostrukih mreža stajaćica po pojedinom plovilu, pri čemu se vodi računa da se od siječnja 2008. u slučaju jednog ribara na plovilu dopušta držanje ili postavljanje najviše 4 000 metara takvih mreža; u slučaju dva ribara dopušta se dodatnih 1 000 metara, a u slučaju tri ribara daljnjih 1 000 metara. Do 31. prosinca 2007. dužina mreža ne smije prelaziti 5 000 metara u slučaju jednog ili dva ribara i 6 000 metara u slučaju tri ribara na plovilu.

4.

Promjer monofilamenta ili konca mrežnog tega kod jednostrukih mreža stajaćica ne smije prijeći 0,5 mm.

5.

Iznimno od stavka 2., jednostruka mreža stajaćica najveće dužine do 500 metara smije imati najveću visinu do 30 metara. Zabranjuje se držanje na plovilu ili postavljanje više od 500 metara jednostrukih mreža stajaćica ako im je visina veća od 10 metara kako je određeno stavkom 2.

3.2.

Kombinirane mreže stajaćice (trostruke mreže stajaćice i jednostruke mreže stajaćice)

1.

Najveća visina kombinirane mreže stajaćice ne smije prijeći 10 metara.

2.

Zabranjuje se držanje na plovilu ili postavljanje više od 2 500 metara kombiniranih mreža po pojedinom plovilu.

3.

Promjer monofilamenta ili konca mrežnog tega kod jednostrukih mreža stajaćica ne smije prijeći 0,5 mm.

4.

Odstupajući od stavka 1., kombinirana mreža stajaćica najveće dužine do 500 metara smije imati najveću visinu do 30 metara. Zabranjuje se držanje na plovilu ili postavljanje više od 500 metara kombinirane mreže stajaćice ako im je visina veća od 10 metara kako je određeno stavkom 1.

4.

Stajaći (pridneni) parangali

1

Zabranjuje se držanje na brodu ili postavljanje više od 1 000 udica po osobi na plovilu do najviše 5 000 udica po plovilu.

2

Odstupajuči od stavka 1., svako plovilo čije ribolovno putovanje traje dulje od 3 dana smije imati najviše 7 000 udica na plovilu.

5.

Vrše (klopke) za dubokomorski ribolov rakova

Zabranjuje se držanje na brodu ili postavljanje više od 250 vrša (klopki) po plovilu.

6.

Površinski parangali (plutajući)

Zabranjuje se držanje na brodu ili postavljanje više od:

1.

2 000 udica po plovilu za plovila koja ciljaju atlantsku tunu (Thunnus thynnus), ako ta vrsta iznosi najmanje 70 % ulova žive vage nakon sortiranja;

2.

3 500 udica za plovila koja ciljaju igluna (Xyphias gladius), ako ta vrsta iznosi najmanje 70 % ulova žive vage nakon sortiranja;

3.

5 000 udica za plovila koja ciljaju tunja dugokrilca (Thunnus alalunga), ako ta vrsta iznosi najmanje 70 % ulova žive vage nakon sortiranja;

4.

Odstupajući od podstavaka 1., 2. i 3., svako plovilo čije ribolovno putovanje traje dulje od 3 dana smije imati jednak broj rezervnih udica na brodu.

7.

Povlačne mreže koće

Tehničke specifikacije koje ograničavaju najveću dimenziju plutnje, donjeg konopa (olovnje), opsega ili perimetra povlačnih mreža koća i najvećeg broja mreža kod koća s višestrukim sustavima donose se do listopada 2007. u skladu s postupkom iz članka 30. ove Uredbe.


PRILOG III.

Najmanje veličine morskih organizama

Znanstveni naziv

Hrvatski naziv

Najmanja veličina

1.   

Ribe

Dicentrarchus labrax

lubin

25 cm

Diplodus annularis

špar

12 cm

Diplodus puntazzo

pic

18 cm

Diplodus sargus

šarag

23 cm

Diplodus vulgaris

fratar

18 cm

Engraulis encrasicolus  (1)

inćun

9 cm

Epinephelus spp.

kirnje

45 cm

Lithognathus mormyrus

ovčica

20 cm

Merluccius merluccius  (2)

oslić

20 cm

Mullus spp.

trlja

11 cm

Pagellus acarne

batoglavac

17 cm

Pagellus bogaraveo

rumenac okan

33 cm

Pagellus erythrinus

arbun

15 cm

Pagrus pagrus

pagar

18 cm

Polyprion americanus

kirnja glavulja

45 cm

Sardina pilchardus  (3)

srdela

11 cm

Scomber spp.

skuša

18 cm

Solea vulgaris

list

20 cm

Sparus aurata

podlanica, komarča

20 cm

Trachurus spp.

šarun, šnjur

15 cm

2.   

Rakovi

Homarus gammarus

hlap

300 mm UD

105 mm DK

Nephrops norvegicus

škamp

20 mm CL

70 mm DK

Palinuridae

jastog

90 mm DK

Parapenaeus longirostris

kozica

20 mm DK

3.   

Školjke

Pecten jacobeus

Jakovljeva kapica

10 cm

Venerupis spp.

kućice

25 mm

Venus spp.

kokoš, prnjavica

25 mm

UD ukupna dužina, DK dužina karapaksa;


(1)  Inćun: države članice mogu preračunati najmanju veličinu u 110 primjerka u kilogramu;

(2)  Srdela: države članice mogu preračunati najmanju veličinu u 55 primjeraka u kilogramu;

(3)  Oslić: Do 31. prosinca 2008. dozvoljeno je odstupanje od 15 % u odnosu na masu ulova za osliće veličine između 15 i 20 cm. To odstupanje poštovat će se podjednako na plovilima bilo na moru ili na iskrcajnom mjestu, kao i na tržnicama prve prodaje nakon iskrcaja. Odstupanje se također poštuje kod svih daljnjih trgovinskih transakcija na nacionalnoj i međunarodnoj razini.


PRILOG IV.

Mjerenje veličine morskog organizma

1.

Veličina bilo koje ribe mjeri se kako je prikazano na slici 1. od vrška glave do kraja ispružene repne peraje.

2.

Veličina škampa (Nephrops norvegicus) mjeri se kako je prikazano na slici 2.:

kao duljina karpaksa, usporedno sa središnjom linijom, od zadnjeg dijela oka do središnje točke vanjskog leđnog ruba, ili

kao ukupna duljina, od vrha rostruma do zadnjeg dijela repne peraje, bez ticala.

3.

Veličina hlapa (Homarus gammarus) mjeri se kako je prikazano na slici 3.:

kao duljina karpaksa, usporedno sa središnjom linijom, od zadnjeg dijela oka do središnje točke vanjskog leđnog ruba, ili

kao ukupna duljina, od vrha rostruma do zadnjeg dijela telzona, bez ticala.

4.

Veličina jastoga (Palinuridae) mjeri se kako je prikazano na slici 4., kao duljina karpaksa, usporedno sa središnjom linijom, od vrha rostruma do središnje točke vanjskog leđnog ruba karpaksa.

5.

Veličina dvoljušturnog mekušca mjeri se kako je prikazano na slici 5., preko najduljeg dijela školjke.

Slika 1.

Image

Slika 2.

Slika 3.

Image

Image

(Nephrops)

Hlap

(Homarus)

Škamp

(a)

duljina karapaksa

(b)

ukupna duljina

Slika 4.

Image

Slika 5.

Image


PRILOG V.

Zona upravljanja od 25 milja oko malteških otoka

(a)

Područja oko malteških otoka u kojima je dopušten koćarski ribolov: zemljopisne koordinate

Zona A

Zona H

A1 – 36,0172°N, 4,1442°E

H1 – 35,6739°N, 14,6742°E

A2 – 36,0289°N, 14,1792°E

H2 – 35,4656°N, 14,8459°E

A3 – 35,9822°N, 14,2742°E

H3 – 35,4272°N, 14,7609°E

A4 – 35,8489°N, 14,3242°E

H4 – 35,5106°N, 14,6325°E

A5 – 35,8106°N, 14,2542°E

H5 – 35,6406°N, 14,6025°E

A6 – 35,9706°N, 14,2459°E

 

Zona B

Zona I

B1 – 35,7906°N, 14,4409°E

I1 – 36,1489°N, 14,3909°E

B2 – 35,8039°N, 14,4909°E

I2 – 36,2523°N, 14,5092°E

B3 – 35,7939°N, 14,4959°E

I3 – 36,2373°N, 14,5259°E

B4 – 35,7522°N, 14,4242°E

I4 – 36,1372°N, 14,4225°E

B5 – 35,7606°N, 14,4159°E

 

B6 – 35,7706°N, 14,4325°E

 

Zona C

Zona J

C1 – 35,8406°N, 14,6192°E

J1 – 36,2189°N, 13,9108°E

C2 – 35,8556°N, 14,6692°E

J2 – 36,2689°N, 14,0708°E

C3 – 35,8322°N, 14,6542°E

J3 – 36,2472°N, 14,0708°E

C4 – 35,8022°N, 14,5775°E

J4 – 36,1972°N, 13,9225°E

Zona D

Zona K

D1 – 36,0422°N, 14,3459°E

K1 – 35,9739°N, 14,0242°E

D2 – 36,0289°N, 14,4625°E

K2 – 36,0022°N, 14,0408°E

D3 – 35,9989°N, 14,4559°E

K3 – 36,0656°N, 13,9692°E

D4 – 36,0289°N, 14,3409°E

K4 – 36,1356°N, 13,8575°E

 

K5 – 36,0456°N, 13,9242°E

Zona E

Zona L

E1 – 35,9789°N, 14,7159°E

L1 – 35,9856°N, 14,1075°E

E2 – 36,0072°N, 14,8159°E

L2 – 35,9956°N, 14,1158°E

E3 – 35,9389°N, 14,7575°E

L3 – 35,9572°N, 14,0325°E

E4 – 35,8939°N, 14,6075°E

L4 – 35,9622°N, 13,9408°E

E5 – 35,9056°N, 14,5992°E

 

Zona F

Zona M

F1 – 36,1423°N, 14,6725°E

M1 – 36,4856°N, 14,3292°E

F2 – 36,1439°N, 14,7892°E

M2 – 36,4639°N, 14,4342°E

F3 – 36,0139°N, 14,7892°E

M3 – 36,3606°N, 14,4875°E

F4 – 36,0039°N, 14,6142°E

M4 – 36,3423°N, 14,4242°E

 

M5 – 36,4156°N, 14,4208°E

Zona G

Zona N

G1 – 36,0706°N, 14,9375°E

N1 – 36,1155°N, 14,1217°E

G2 – 35,9372°N, 15,0000°E

N2 – 36,1079°N, 14,0779°E

G3 – 35,7956°N, 14,9825°E

N3 – 36,0717°N, 14,0264°E

G4 – 35,7156°N, 14,8792°E

N4 – 36,0458°N, 14,0376°E

G5 – 35,8489°N, 14,6825°E

N5 – 36,0516°N, 14,0896°E

 

N6 – 36,0989°N, 14,1355°E

(b)

Zemljopisne koordinate nekih točaka uzduž izobate od 200 m unutar zone upravljanja od 25 milja

ID

Širina

Duljina

1

36,3673°N

14,5540°E

2

36,3159°N

14,5567°E

3

36,2735°N

14,5379°E

4

36,2357°N

14,4785°E

5

36,1699°N

14,4316°E

6

36,1307°N

14,3534°E

7

36,1117°N

14,2127°E

8

36,1003°N

14,1658°E

9

36,0859°N

14,152°E

10

36,0547°N

14,143°E

11

35,9921°N

14,1584°E

12

35,9744°N

14,1815°E

13

35,9608°N

14,2235°E

14

35,9296°N

14,2164°E

15

35,8983°N

14,2328°E

16

35,867°N

14,4929°E

17

35,8358°N

14,2845°E

18

35,8191°N

14,2753°E

19

35,7863°N

14,3534°E

20

35,7542°N

14,4316°E

21

35,7355°N

14,4473°E

22

35,7225°N

14,5098°E

23

35,6951°N

14,5365°E

24

35,6325°N

14,536°E

25

35,57°N

14,5221°E

26

35,5348°N

14,588°E

27

35,5037°N

14,6192°E

28

35,5128°N

14,6349°E

29

35,57°N

14,6717°E

30

35,5975°N

14,647°E

31

35,5903°N

14,6036°E

32

35,6034°N

14,574°E

33

35,6532°N

14,5535°E

34

35,6726°N

14,5723°E

35

35,6668°N

14,5937°E

36

35,6618°N

14,6424°E

37

35,653°N

14,6661°E

38

35,57°N

14,6853°E

39

35,5294°N

14,713°E

40

35,5071°N

14,7443°E

41

35,4878°N

14,7834°E

42

35,4929°N

14,8247°E

43

35,4762°N

14,8246°E

44

36,2077°N

13,947°E

45

36,1954°N

13,96°E

46

36,1773°N

13,947°E

47

36,1848°N

13,9313°E

48

36,1954°N

13,925°E

49

35,4592°N

14,1815°E

50

35,4762°N

14,1895°E

51

35,4755°N

14,2127°E

52

35,4605°N

14,2199°E

53

35,4453°N

14,1971°E


PRILOG VI.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 1626/94

Sadašnja Uredba

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 2. prvi podstavak

Članak 7., članak 17. i članak 19.

Članak 1. stavak 2. drugi podstavak

Članak 3.

Članak 2. stavci 1. i 2.

Članak 8.

Članak 2. stavak 3.

Članak 13. stavak 5., članak 17. i članak 19.

Članak 3. stavak 1. prvi podstavak

Članak 13. stavak 1. prvi podstavak i stavak 5.

Članak 3. stavak 1. drugi podstavak

Članak 13. stavak 5., članak 14. stavci 2. i 3., članak 19.

Članak 3. stavak 1. treći podstavak (1a)

Članak 4., članak 13. stavak 9., članak 13. stavak 10., članak 19.

Članak 3. stavak 2.

Članak 13. stavak 1. drugi podstavak i stavak 8. i članak 19.

Članak 3. stavak 3.

Članak 4., članak 13. stavak 10. i članak 19.

Članak 3. stavak 4.

Članak 13. stavci 3. i 7. i članak 19.

Članak 4.

Članak 7.

Članak 5.

Članak 12 i Prilog II.

Članak 6. stavak 1. prvi podstavak i članak 6. stavak 2.

Članak 9. stavci 1. i 2.

Članak 6. stavak 1. drugi podstavak

Članak 9. stavak 7., članak 14. stavci 1. i 3.

Članak 6. stavak 3.

Prilog II. Definicije

Članak 7.

Članak 22.

Članak 8. stavci 1. i 3.

Članak 15., Prilog III. i Prilog IV.

Članak 8.a

Članak 26.

Članak 8.b

Članak 27.

Članak 9.

Članak 1. stavak 2.

Članak 10.a

Članak 29.

Članak 11.

Članak 32.

Prilog I.

Članak 3. i članak 4.

Prilog II.

Članak 11., Prilog I. i Prilog II.

Prilog III.

Članak 9. stavci 3., 4. i 5.

Prilog IV.

Prilog III.

Prilog V. točka (b)

Prilog V.


Top