EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32005R1055

Uredba Vijeća (EZ) br. 1055/2005 od 27. lipnja 2005. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika

OJ L 352M, 31.12.2008, p. 183–186 (MT)
OJ L 174, 7.7.2005, p. 1–4 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Bulgarian: Chapter 10 Volume 003 P. 152 - 155
Special edition in Romanian: Chapter 10 Volume 003 P. 152 - 155
Special edition in Croatian: Chapter 10 Volume 003 P. 79 - 82

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2005/1055/oj

10/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

79


32005R1055


L 174/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.06.2005.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1055/2005

od 27. lipnja 2005.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 99. stavak 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 252. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Pakt o stabilnosti i rastu u početku se sastojao od Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (3), Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (4) i Rezolucije Europskog vijeća od 17. lipnja 1997. o Paktu o stabilnosti i rastu (5); budući da je Pakt o stabilnosti i rastu dokazao svoju korisnost u učvršćivanju fiskalne discipline te time pridonio visokom stupnju makroekonomske stabilnosti s niskom inflacijom i niskim kamatnim stopama, što je nužno za poticanje održivog rasta i otvaranja novih radnih mjesta;

(2)

Vijeće je 20. ožujka 2005. usvojilo izvješće pod nazivom „Poboljšanje provedbe Pakta o stabilnosti i rastu”, čiji je cilj povećanje upravljanja i nacionalnog vlasništva nad fiskalnim okvirom putem jačanja gospodarskih osnova i učinkovitosti Pakta, u njegovim preventivnim, kao i u korektivnim dijelovima, kako bi se osigurala dugoročna zaštita održivosti javnih financija, poticanje rasta i izbjegavanje nametanja prevelikih opterećenja budućim naraštajima. Izvješće je potvrdilo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 23. ožujka 2005. (6) u kojima je navedeno da se izvješćem ažurira i dopunjuje Pakt o stabilnosti i rastu te ono sada čini njegov sastavni dio;

(3)

Prema izvješću Ecofin-a od 20. ožujka 2005., koje je potvrdilo Europsko vijeće na sastanku u Bruxellesu u proljeće 2005., države članice, Vijeće i Komisija ponovno potvrđuju svoju odlučnost da provode Ugovor i Pakt o stabilnosti i rastu na učinkovit i pravodoban način, kroz potporu i pritisak drugih sudionika u Paktu, te da djeluju u uskoj i konstruktivnoj suradnji u procesu gospodarskog i fiskalnog nadzora kako bi se pravilima Pakta zajamčila sigurnost i djelotvornost;

(4)

Potrebno je izmijeniti Uredbu (EZ) br. 1466/97 kako bi se omogućila potpuna primjena dogovorenog poboljšanja provedbe Pakta o stabilnosti i rastu;

(5)

Paktom o stabilnosti i rastu utvrđuje se obveza država članica da se pridržavaju srednjoročnog proračunskog cilja „blizu uravnoteženosti ili u višku”; budući da bi u svjetlu gospodarske i proračunske heterogenosti u Uniji, srednjoročni proračunski cilj trebao biti različit za pojedine države članice kako bi se uzela u obzir raznolikost stanja i kretanje gospodarstva i proračuna, kao i fiskalnog rizika u pogledu održivosti javnih financija, također uzevši u obzir očekivane demografske promjene. Srednjoročni proračunski cilj za pojedine države članice može se razlikovati od stanja „blizu uravnoteženosti ili u višku”. Za europodručje i države članice Europskog tečajnog mehanizma II (ERM II) postojao bi utvrđeni raspon za srednjoročne proračunske ciljeve koji su specifični za pojedinu državu, u ciklički prilagođenim terminima, iskazane neto nakon jednokratnih i privremenih mjera;

(6)

Potrebno je postići simetričniji pristup fiskalnoj politici tijekom ciklusa putem povećane proračunske discipline u gospodarski dobrim vremenima, s ciljem izbjegavanja procikličkih politika i postupnog ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja. Pridržavanje srednjoročnog proračunskog cilja treba omogućiti državama članicama suočavanje s uobičajenim cikličnim fluktuacijama uz istodobno održavanje državnog deficita ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a, i osiguranje brzog napretka prema fiskalnoj održivosti. Uzimajući to u obzir, ono treba omogućiti prostor za proračunsko manevriranje, posebno za javna ulaganja;

(7)

Države članice koje još nisu ostvarile svoj srednjoročni proračunski cilj trebaju poduzeti korake za njegovo ostvarenje tijekom ciklusa. Kako bi se ostvario njihov srednjoročni proračunski cilj, države članice iz europodručja ili iz ERM II trebale bi vršiti minimalno godišnje usklađenje u ciklički prilagođenim terminima, iskazano neto nakon jednokratnih i ostalih privremenih mjera;

(8)

Radi povećanja usmjerenosti Pakta na rast, potrebno je uzeti u obzir veće strukturne reforme koje imaju izravne dugoročne učinke na uštedu troškova, uključujući povećanje potencijalnog rasta, i, stoga, provjereni utjecaj na dugoročnu održivost javnih financija i to prilikom određivanja putanje prilagodbe srednjoročnom proračunskom cilju za države koje još nisu ostvarile taj cilj te prilikom dopuštanja privremenog odstupanja od tog cilja za države koje su ga već ostvarile. Kako se ne bi kočile strukturne reforme koje nedvojbeno poboljšavaju dugoročnu održivost javnih financija, posebnu pažnju treba pokloniti mirovinskim reformama kojima se uvodi sustav više stupova, koji uključuje obvezni, potpuno financirani stup, zbog tog što te reforme povlače za sobom kratkoročno pogoršanje javnih financija tijekom razdoblja provedbe;

(9)

Rokove koje je Vijeće postavilo za pregled programa stabilnosti i konvergencije treba produžiti kako bi se omogućila temeljita ocjena programa stabilnosti i konvergencije,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1466/97 mijenja se kako slijedi:

1.

umeće se sljedeći naslov i članak:

„ODJELJAK 1.A

SREDNJOROČNI PRORAČUNSKI CILJEVI

Članak 2.a

Svaka država članica ima različiti srednjoročni cilj za svoje stanje proračuna. Ti se srednjoročni proračunski ciljevi koji su specifični za pojedinu državu mogu razlikovati od zahtjeva u pogledu stanja blizu uravnoteženosti ili u višku. Oni pružaju granicu sigurnosti koja se tiče omjera državnog deficita od 3 % BDP-a; oni osiguravaju brzi napredak u smjeru održivosti i, uzevši to u obzir, omogućuju prostor za proračunski manevar, posebno uzimajući u obzir potrebe za javnim ulaganjima.

Uzimajući u obzir navedene čimbenike, za države članice koje su usvojile euro i za države članice ERM II, srednjoročni proračunski ciljevi koji su specificirani za svaku pojedinu državu određuju se unutar utvrđenog raspona između – 1 % BDP-a i uravnoteženosti ili viška, u ciklički prilagođenim terminima, u neto iznosu nakon jednokratnih i privremenih mjera.

Srednjoročni proračunski cilj države članice može se revidirati kada se provede veća strukturna reforma, a u svakom slučaju svake četiri godine.”;

2.

Članak 3. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

a)

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„a)

srednjoročni proračunski cilj i kretanje prilagodbe prema tom cilju za suficit/deficit opće države i očekivano kretanje omjera duga opće države i BDP-a;”

b)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„c)

detaljna i kvantitativna ocjena proračunskih i drugih mjera ekonomske politike koje se poduzimaju i/ili predlažu za ostvarivanje ciljeva programa, a koja se sastoji od detaljne analize troškova i koristi glavnih strukturnih reformi koje imaju izravne dugoročne učinke na uštede troškova, uključujući povećanje potencijalnog rasta;”

c)

dodaje se sljedeća točka:

„e)

prema potrebi, razlozi za odstupanje od potrebnog kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju.”;

3.

Članak 5. mijenja se kako slijedi:

a)

prvi podstavak stavka 1. zamjenjuje se sljedećim podstavcima:

„1.   Na temelju ocjena Komisije i Odbora osnovanog na temelju članka 114. Ugovora, Vijeće u okviru multilateralnog nadzora sukladno članku 99. Ugovora, razmatra srednjoročni proračunski cilj koji je predočila dotična država članica, procjenjuje jesu li ekonomske pretpostavke na kojima se temelji program prihvatljive, je li kretanje prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju primjereno i jesu li mjere koje se poduzimaju i/ili predlažu u skladu s kretanjem prilagodbe dovoljne za ostvarenje tog srednjoročnog cilja tijekom ciklusa.

Vijeće prilikom ocjene kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, razmatra provodi li dotična država članica godišnje poboljšanje svojeg ciklički prilagođenog salda, iskazanog neto nakon jednokratnih i drugih privremenih mjera, a koje je potrebno radi ispunjenja njezina srednjoročnog proračunskog cilja, s 0,5 % BDP-a kao referentnom vrijednosti. Vijeće uzima u obzir ulažu li se veći napori u pogledu prilagodbe u gospodarski dobrim vremenima, dok napor može biti više ograničen u gospodarski lošim vremenima.

Prilikom određivanja kretanja prilagodbe srednjoročnom proračunskom cilju za države članice koje još nisu ostvarile taj cilj i prilikom dopuštanja privremenog odstupanja od tog cilja za države članice koje su ga već ostvarile, pod uvjetom da se zadrži odgovarajuća granica sigurnosti s obzirom na referentnu vrijednost deficita i da se očekuje da će se stanje proračuna vratiti na srednjoročni proračunski cilj u razdoblju programa, Vijeće uzima u obzir provedbu glavnih strukturnih reformi koje imaju izravne dugoročne učinke na uštedu troškova, uključujući povećanje potencijalnog rasta i, stoga, provjerljiv utjecaj na dugoročnu održivost javnih financija.

Posebnu se pažnju posvećuje mirovinskim reformama kojima se uvodi sustav više stupova, a koji uključuje obvezni, potpuno financirani stup. Državama članicama koje provodu takve reforme dozvoljava se odstupanje od kretanja prilagodbe njihovom srednjoročnom proračunskom cilju ili od samog cilja, s tim da to odstupanje treba odražavati neto trošak reforme za stup kojim upravlja država, pod uvjetom da odstupanje bude privremeno i da se zadrži odgovarajuća granica sigurnosti s obzirom na referentnu vrijednost deficita”;

b)

U stavku 2., riječi „dva mjeseca” zamjenjuju se s „tri mjeseca”;

4.

Članak 7. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

a)

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„a)

srednjoročni proračunski cilj i kretanje prilagodbe prema tom cilju za suficit/deficit opće države i očekivano kretanje omjera duga opće države i BDP-a; srednjoročne ciljeve monetarne politike; odnos tih ciljeva prema stabilnosti cijena i tečaja;”

b)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„c)

detaljna i kvantitativna ocjena proračunskih i drugih mjera ekonomske politike koje se poduzimaju i/ili predlažu za ostvarivanje ciljeva programa, a koja se sastoji od detaljne analize troškova i koristi glavnih strukturnih reformi koje imaju izravne dugoročne učinke na uštede troškova, uključujući povećanje potencijalnog rasta;”

c)

dodaje se sljedeća točka:

„e)

ako je primjenjivo, razlozi za odstupanje od potrebnog kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju.”;

5.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

a)

Prvi podstavak stavka 1. zamjenjuje se sljedećim podstavcima:

„1.   Na temelju procjena Komisije i Odbora osnovanog na temelju članka 114. Ugovora, Vijeće u okviru multilateralnog nadzora sukladno članku 99. Ugovora, razmatra srednjoročni proračunski cilj koji je predočila dotična država članica, ocjenjuje jesu li ekonomske pretpostavke na kojima se temelji program prihvatljive, je li kretanje prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju primjereno i jesu li mjere koje se poduzimaju i/ili predlažu u skladu s kretanjem prilagodbe dovoljne za ostvarenje tog srednjoročnog cilja tijekom ciklusa.

Vijeće prilikom ocjene kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, uzima u obzir je li učinjen veći napor u pogledu prilagodbe u gospodarski dobrim vremenima, dok taj napor može biti ograničen u gospodarski lošim vremenima. Za države članice ERM II, Vijeće razmatra ostvaruje li dotična država članica godišnje poboljšanje svog ciklički prilagođenog salda, iskazanog neto nakon jednokratnih i drugih privremenih mjera, a koje je potrebno radi ispunjenja njezina srednjoročnog proračunskog cilja, s 0,5 % BDP-a kao referentnom vrijednosti.

Prilikom određivanja putanje prilagodbe srednjoročnom proračunskom cilju za države članice koje još nisu ostvarile taj cilj i prilikom dopuštanja privremenog odstupanja od tog cilja za države članice koje su ga već ostvarile, pod uvjetom da se zadrži odgovarajuća granica sigurnosti s obzirom na referentnu vrijednost deficita i da se očekuje da će se stanje proračuna vratiti na srednjoročni proračunski cilj u razdoblju programa, Vijeće uzima u obzir provedbu glavnih strukturnih reformi koje imaju izravne dugoročne učinke na uštede troškova, uključujući povećanje potencijalnog rasta i, stoga, provjerljivi utjecaj na dugoročnu održivost javnih financija.

Posebnu pažnju treba obratiti na mirovinske reforme kojima se uvodi sustav više stupova, a koji uključuje obvezni, potpuno financirani stup. Državama članicama koje provode takve reforme dozvoljava se odstupanje od kretanja prilagodbe njihovom srednjoročnom proračunskom cilju ili od samog cilja, s tim da to odstupanje treba odražavati neto trošak reforme za stup kojim upravlja država, pod uvjetom da odstupanje bude privremeno i da se zadrži odgovarajuća granica sigurnosti s obzirom na referentnu vrijednost deficita”;

b)

u stavku 2., riječi „dva mjeseca” zamjenjuju se s „tri mjeseca”;

6.

Upućivanja na članak 103. i 109.c Ugovora zamjenjuju se u cijeloj Uredbi upućivanjima na članak 99., odnosno 114.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 27. lipnja 2005.

Za Vijeće

Predsjednik

J.-C. JUNCKER


(1)  SL C 144, 14.6.2005., str. 17.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 9. lipnja 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 21. lipnja 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Europskog parlamenta od 23. lipnja 2005. (još nije objavljena u Službenom listu).

(3)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(4)  SL L 209, 2.8.1997., str. 6.

(5)  SL C 236, 2.8.1997., str. 1.

(6)  Prilog 2. zaključaka Europskog vijeća od 22. i 23. ožujka 2005.


Top