EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32004D0478

2004/478/EZ: Odluka Komisije od 29. travnja 2004. o donošenju općega plana za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje

OJ L 160, 30.4.2004, p. 100–113 (EL)
OJ L 160, 30.4.2004, p. 98–111 (ES, FR)
OJ L 160, 30.4.2004, p. 105–118 (PT)
OJ L 160, 30.4.2004, p. 98–110 (DA, EN)
OJ L 160, 30.4.2004, p. 99–111 (SV)
OJ L 160, 30.4.2004, p. 106–118 (IT)
OJ L 160, 30.4.2004, p. 123–135 (FI)
OJ L 160, 30.4.2004, p. 106–119 (NL)
OJ L 160, 30.4.2004, p. 100–112 (DE)
Special edition in Czech: Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Estonian: Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Latvian: Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Lithuanian: Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Hungarian Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Maltese: Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Polish: Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Slovak: Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Slovene: Chapter 15 Volume 008 P. 489 - 500
Special edition in Bulgarian: Chapter 15 Volume 012 P. 21 - 32
Special edition in Romanian: Chapter 15 Volume 012 P. 21 - 32
Special edition in Croatian: Chapter 15 Volume 012 P. 98 - 109

No longer in force, Date of end of validity: 12/03/2019; stavljeno izvan snage 32019D0300

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2004/478/oj

15/Sv. 012

HR

Službeni list Europske unije

98


32004D0478


L 160/98

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.04.2004.


ODLUKA KOMISIJE

od 29. travnja 2004.

o donošenju općega plana za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje

(2004/478/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (1), a posebno njezin članak 55.,

budući da:

(1)

Članak 55. Uredbe (EZ) br. 178/2002 predviđa da Komisija izrađuje, u bliskoj suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane, dalje u tekstu „Agencija”, i državama članicama, opći plan za upravljanje krizom u području sigurnosti hrane i hrane za životinje.

(2)

Nacrt općeg plana predmetom je savjetovanja s Agencijom te se o njemu detaljno raspravljalo s državama članica putem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

USVOJILA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovime se donosi opći plan za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje, predviđen člankom 55. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i naveden u Prilogu.

Članak 2.

Odluka stupa na snagu prvog dana sljedećeg mjeseca nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. travnja 2004.

Za Komisiju

David BYRNE

Član Komisije


(1)  SL L 31, 1.2.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1642/2003 (SL L 245, 29.9.2003., str. 4.).


PRILOG

OPĆI PLAN ZA UPRAVLJANJE KRIZOM U PODRUČJU HRANE/HRANE ZA ŽIVOTINJE

1.   PODRUČJE OPĆEG PLANA ZA UPRAVLJANJE KRIZOM U PODRUČJU HRANE/HRANE ZA ŽIVOTINJE

Odjeljak 3. Poglavlja IV. Uredbe (EZ) br. 178/2002 predviđa nove metode upravljanja rizikom u području hrane i hrane za životinje Komisija osniva jedinicu za krizne situacije u kojoj sudjeluje Agencija i donosi se opći plan za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje koji specificira posebno praktične procedure koje su potrebne za upravljanje krizom. Opći plan za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje, u daljnjem se tekstu navodi kao „opći plan”.

Tri članka odjeljka 3. međusobno su povezani:

Članak 55. predviđa da Komisija, u bliskoj suradnji s Agencijom i državama članicama, izradi nacrt općeg plana za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje, koji specificira krizne situacije i praktične procedure potrebne za upravljanje krizom, uključujući načela transparentnosti koja treba primijeniti te komunikacijsku strategiju.

Članak 56. predviđa da Komisija osnuje jedinicu za krizne situacije.

Članak 57. specificira zadaće jedinice za krizne situacije.

Posebno, u skladu s člankom 55., opći plan specificira sve vrste situacija koje uključuju izravne ili neizravne rizike za zdravlje ljudi koji proizlaze iz hrane i hrane za životinje, a koje je teško spriječiti, otkloniti ili smanjiti na prihvatljivu razinu pomoću ovih odredbi ili primjenom članaka 53. i 54.

Osim toga, članak 56. predviđa da će Komisija osnovati jedinicu za krizne situacije „ako prepozna situaciju koja uključuje ozbiljan izravan ili neizravan rizik za zdravlje ljudi koji potječe od hrane i hrane za životinje, a koji se ne može spriječiti, ukloniti niti smanjiti primjenom postojećih odredaba ili se njime ne može na prikladan način upravljati samo primjenom članaka 53. i 54.”

Stoga opći plan navodi:

krizne situacije,

postupke koji dovode do primjene općeg plana,

osnivanje mreže koordinatora krize,

praktične procedure za upravljanje krizom,

ulogu jedinice za krizne situacije,

praktično djelovanje jedinice za krizne situacije (sastav, sredstva djelovanja, postupci),

vezu između jedinice za krizne situacije i postupka donošenja odluka,

rješavanje krize,

postupke upravljanja u slučaju potencijalno ozbiljnog rizika,

komunikacijsku strategiju,

načela transparentnosti.

Postupci upravljanja koje određuje opći plan, činit će smjernice primjenjive za države članice, Agenciju i Komisiju.

2.   KRIZNE SITUACIJE

2.1.   Krizne situacije koje uključuju ozbiljan izravan ili neizravan rizik za zdravlje ljudi

Krizne situacije su one situacije u kojima su kritični faktori uključeni u toj mjeri da Komisija smatra da će upravljanje navedenim rizikom koji proizlazi iz hrane ili hrane za životinje biti toliko složen da se njime neće moći upravljati na odgovarajući način putem postojećih odredbi ili isključivo primjenom članaka 53. i 54.

Iskustvo pokazuje da se situacijama koje uključuju rizik obično upravlja na primjeren način pomoću postojećih postupaka. To znači da će situacija koje treba smatrati kriznim situacijama biti vrlo malo, odnosno bit će iznimne.

Kritični faktori su posebno sljedeći:

situacija uključuje ozbiljan izravan ili neizravan rizik za zdravlje ljudi i/ili se smatra ili je objavljena kao takva ili se može smatrati i/ili objaviti takvom

i

rizik se proširio ili bi se mogao proširiti na veliki dio prehrambenog lanca

i

vrlo je vjerojatno da će se rizik proširiti na nekoliko država članica i/ili države koje nisu članice Zajednice.

Opći plan predviđa osnivanje jedinice za krizne situacije kada se izravan ili neizravan rizik koji je uključen, smatra ozbiljnim. Opći će plan stoga uključivati osnivanje jedinice za krizne situacije u gotovo svim slučajevima.

2.2.   Krizne situacije potencijalno ozbiljnog rizika

Važno je planom predvidjeti slučajeve u kojima je rizik moguć, ali može se razviti do ozbiljnog rizika koji je teško spriječiti, otkloniti ili smanjiti postojećim odredbama ili isključivo primjenom članaka 53. i 54. U tom se slučaju neće osnovati jedinica za krizne situacije, ali potrebno je donijeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo djelotvorno upravljanje ovom vrstom situacija.

3.   POSTUPCI KOJI DOVODE DO PRIMJENE OPĆEG PLANA

Moguće informacije koje dovode do primjene općeg plana za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje i, ako je potrebno, do osnivanja jedinice za krizne situacije mogu proizlaziti iz:

obavijesti o brzom uzbunjivanju (sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje),

informacije od država članica (ostale vrste obavijesti, informacije u Stalnom odboru za prehrambeni lanac i zdravlje životinja itd.),

informacije dobijene od vlasti,

izvještaji Ureda za hranu i veterinarstvo (FVO),

informacije iz epidemiološke mreže EU-a,

informacije iz država koje nisu članice Zajednice ili međunarodnih tijela,

bilo koji drugi izvor (grupe potrošača, industrija, druge zainteresirane strane, mediji itd.).

Kada, nakon analize informacija koje se tiču rizika, Komisija zauzme stav da bi se mogli zadovoljiti uvjeti navedeni u odjeljcima 2.1. ili 2.2., preliminarno će stupiti u kontakt s navedenom državom članicom ili državama članicama, radi ispitivanja situacije i s Agencijom kako bi zatražila informacije o sadržanom riziku.

Na osnovi procjene svih dostupnih relevantnih informacija, Komisija odlučuje jesu li uvjeti navedeni u odjeljku 2.1. ili odjeljku 2.2. zadovoljeni.

4.   OSNIVANJE MREŽE KOORDINATORA KRIZE

Svaka država članica, Agencija i Komisija imenuju jednog koordinatora krize i njegovog/njezinog zamjenika na odgovarajućoj razini. Imena i kontaktni podaci imenovanih koordinatora i zamjenika dostavljaju se Komisiji.

Sastanke koordinatora organizira Komisija ubrzo nakon njihovog imenovanja. Na prvom sastanku, Komisija dijeli priručnik koji sadrži cjeloviti popis koordinatora i zamjenika te njihove kontaktne podatke. Priručnik također sadrži popis referentnih laboratorija Zajednice. O praktičnim će se operativnim procedurama, na primjer, raspravljati kako bi se osigurala mogućnost uspostavljanja kontakta sa svakim koordinatorom u kratko vrijeme u slučaju krize ili radi osiguravanja djelotvorne suradnje u komunikacijskoj strategiji u vezi s rizikom (vidjeti odjeljak 7.). Zainteresirane strane se savjetuju o rezultatima tih sastanaka, koji su u njihovom interesu.

Praktičnim je procedurama potrebno osigurati brzo poduzimanje mjera. One će se prema potrebi priložiti općem planu.

5.   PRAKTIČNE PROCEDURE ZA UPRAVLJANJE KRIZOM KOJA UKLJUČUJE OZBILJAN IZRAVAN ILI NEIZRAVAN RIZIK ZA ZDRAVLJE LJUDI

5.1.   Osnivanje jedinice za krizne situacije

Kada, nakon analize informacija koje se tiču rizika, Komisija zauzme stav da uvjeti navedeni u odjeljku 2.1 mogu biti zadovoljeni, a posebno, da je moguće da je rizik ozbiljan, ona stupa u preliminarni kontakt s navedenom državom članicom ili državama članicama kako bi se ispitala situacija i s Agencijom kako bi zatražila informacije o sadržanom riziku.

Na osnovi procjene svih dostupnih relevantnih informacija, Komisija osniva jedinicu za krizne situacije, ako se smatra da su uvjeti navedeni u odjeljku 2.1. zadovoljeni.

Komisija odmah obavješćuje države članice i Agenciju da je jedinica za krizne situacije osnovana.

Odluka o osnivanju jedinice za krizne situacije znači da se odjeljci 5., 7. i 8. općeg plana primjenjuju na sve stranke u pitanju (Komisiju, Agenciju i države članice).

5.2.   Uloga jedinice za krizne situacije

Jedinica za krizne situacije odgovorna je za prikupljanje i procjenu svih relevantnih podataka i prepoznavanje raspoloživih opcija za upravljanje krizom.

Ona također ima ulogu obavješćivanja javnosti o navedenim rizicima i mjerama koje se s tim u vezi poduzimaju.

Jedinica za krizne situacije je pomoćni alat za osiguravanje djelotvornog upravljanja krizama, tako da se osigura bolja koordinacija i da se mjere poduzimaju brzo. Shodno tome, svi članovi jedinice za krizne situacije surađuju kako bi prikupili i podijelili sve relevantne informacije; također rade zajedno na procjeni prikupljenih podataka i određuju prikladne opcije za upravljanje rizikom. Članovi jedinice za krizne situacije surađuju i na komunikaciji i određuju najbolje načine za obavješćivanje javnosti na transparentan način.

Međutim, jedinica za krizne situacije nije odgovoran za donošenje odluka o upravljanju rizikom ili za primjenu zakonodavstva (u smislu kontrola).

Njene operativne metode neće zamijeniti postupke koji se koriste u okviru nadležnosti Komisije ili država članica ili Agencija.

Shodno tome, odluke o upravljanju krizom donose se u skladu s određenim, već postojećim, procedurama (a posebno postupcima odlučivanja Odbora).

Svaka država članica i dalje je odgovorna za upravljanje službenim kontrolama na svojem državnom području. Zadržavaju se posebne procedure koje su one uspostavile radi koordiniranja nužnih hitnih kontrola u kriznim situacijama. Opća uprava za zaštitu zdravlja i potrošača odgovorna je za slanje hitnih misija iz FVO-a, prema potrebi.

Podjednako tome, Agencija je i dalje odgovorna za upravljanje procedurama za pribavljanje znanstvenog mišljenja, u slučaju zahtjeva za hitnim znanstvenim mišljenjem Znanstvenog odbora ili nekog od njegovih znanstvenih vijeća.

5.3.   Praktično djelovanje jedinice za krizne situacije

Sastav

Jedinica za krizne situacije sastavljena je od kriznih koordinatora (ili njihovih zamjenika) iz Komisije i Agencije, kriznog ili kriznih koordinatora država članica na koje se rizik izravno odnosi i ostalih predstavnika Komisije, Agencije i države ili država članica na koje se rizik izravno odnosi. Agencija pruža potrebnu znanstvenu i tehničku pomoć.

Svrha jedinice za krizne situacije sastoji se u tome da olakša brzo i djelotvorno djelovanje. Njeni će članovi biti uključeni u redovne i hitne sastanke jedinice za krizne situacije i morat će pokazati visoku razinu stručnosti i posvećenosti. Moraju biti sposobni preuzeti mnoge odgovornosti, što znači da je potrebno imenovati ljude s visokom razinom odgovornosti u sektoru hrane/hrane za životinje.

Jedinica za krizne situacije treba uzeti u obzir da je stručnost drugih javnih ili privatnih osoba potrebna za upravljanje krizom i da se treba zatražiti stalna ili ad hoc pomoć tih osoba. Na primjer, moguće je stručnjake iz referentnih laboratorija Zajednice ili pak nacionalnih referentnih laboratorija zatražiti da sudjeluju u jedinici za krizne situacije kada je potrebna njihova stručnost koja se odnosi na laboratorijske analize.

Osobe odgovorne za komunikaciju o sigurnosti hrane i hrane za životinje u Komisiji i Agenciji, povezane su s poslom jedinice za krizne situacije.

Praktične procedure za rad jedinice za krizne situacije

Krizni koordinator Komisije (ili njegov/njezin zamjenik) predsjeda jedinicom za krizne situacije. Predsjedavajući posebno osigurava vezu između rada jedinice za krizne situacije i postupka donošenja odluka. Njemu pomažu odgovarajući tehnički stručnjak(-ci) nadležne jedinice/jedinica u Komisiji.

Predsjedavajući osigurava neometan rad jedinice za krizne situacije i raspodjelu zadataka među članovima, vodeći računa o njihovoj stručnosti.

Čim je prije moguće, a nakon odluke o osnivanju jedinice za krizne situacije, Predsjedavajući poziva koordinatora Agencije i koordinatore države ili država članica koje su izravno pogođene krizom na prvi sastanak jedinice za krizne situacije. Koordinatore može pratiti ograničen broj osoba. Predsjedavajući može odrediti granicu za najveći broj osoba u pratnji.

Koordinator Agencije i koordinatori država članica koje su uključene u jedinicu za krizne situacije moraju osigurati odgovarajuće sudjelovanje na sastancima jedinice za krizne situacije u smislu dostupnosti, stručnosti i razine odgovornosti. Konkretno, to znači da će krizni koordinator ili njegov/njezin zamjenik sudjelovati na svim sastancima i biti u pratnji relevantnih osoba.

Agencija je odgovorna za pružanje znanstvene i tehničke pomoći, prema potrebi, a posebno u vezi sa stanjem znanstvene spoznaje (prikupljanje i procjena svih relevantnih znanstvenih informacija u vezi s navedenim rizikom).

Jedinica za krizne situacije je odgovorna za održavanje bliskoga kontakta sa zainteresiranim stranama u pitanju, posebno kada je riječ o raspodjeli informacija.

Sredstva rada

Komisija će postaviti osoblje tajništva za sastanke jedinice za krizne situacije (zapisnici itd.) i staviti na raspolaganje jedinici za krizne situacije sve ljudske i materijalne potencijale potrebne za njegovo neometano djelovanje (posebno sobe za sastanke, sredstva komunikacije itd.).

Jedinica za krizne situacije će koristiti sve postojeće tehničke mehanizme za mrežu Sustava brzog uzbunjivanja za hranu/hranu za životinje kako bi priopćila ili proširila informacije, posebno zahtjeve za informacijama državi ili državama članicama i informacije koje one podastiru.

Mjere koje poduzima jedinica za krizne situacije

U skladu s gore navedenim člankom 57., jedinica za krizne situacije poduzima sljedeće mjere:

Mjere u vezi s prikupljanjem relevantnih znanstvenih podataka i svih znanstvenih informacija kojima se omogućava upravljanje navedenim rizikom što je djelotvornije moguće. Posebno:

podjela raspoloživih znanstvenih informacija različitim članovima jedinice za krizne situacije,

prema potrebi, od članova će se tražiti da prikupe više znanstvenih informacija,

prema potrebi, koordinacija poduzetih mjera da bi se nadoknadili znanstveni propusti,

prema potrebi, od članova će se očekivati da kontaktiraju međunarodne organizacije, zainteresirane strane i države koje nisu članice Zajednice kako bi se osiguralo da su sve relevantne informacije na raspolaganju i podijeljene,

prema potrebi, jedinica za krizne situacije može zatražiti pomoć referentnih laboratorija Zajednice.

Podjela zadataka u vezi s prikupljanjem znanstvenih podataka vodi računa o stručnosti Agencije i mehanizmima za podjelu znanstvenih podataka, koja je Agencija već organizirala za ova pitanja (mreže Agencije).

Podjela zadataka u vezi s prikupljanjem znanstvenih podataka može također, prema potrebi, uključivati pomoć ostalih mreža kojima upravlja Komisija, kao što je Sustav za brzo uzbunjivanje i odgovor (EWRS) u području ljudskih bolesti ili Sustav za obavješćivanje o životinjskim bolestima u području zdravlja životinja ili mreže koje djeluju u području istraživanja i kojima upravlja Opća uprava istraživanja.

Mjere koje se odnose na prikupljanje ostalih relevantnih podataka (ostali podaci osim gore navedenih znanstvenih podataka). Posebno:

podjela svih ostalih raspoloživih relevantnih podataka (rezultati službenih kontrola, rezultati analiza koje su proveli službeni laboratoriji za kontrolu, podaci dobiveni iz država koje nisu članice Zajednice itd.),

prema potrebi, zadaci se raspodjeljuju članicama s ciljem prikupljanja više podataka,

prema potrebi, zadaci se raspodjeljuju članicama s ciljem kontaktiranja međunarodnih organizacija, zainteresiranih strana u pitanju i država koje nisu članice Zajednice, kako bi se osiguralo da su sve relevantne informacije stavljene na raspolaganje i podijeljene.

Mjere koje se odnose na procjenu raspoloživih informacija. Posebno:

podjela procjena koje su članovi, a posebno Agencija, već obavili ili na drugi način dostupnih procjena,

organizacija procjene rizika, uzimajući u obzir posebnu ulogu Agencije u pružanju znanstvene i tehničke podrške jedinici za krizne situacije, ne dovodeći u pitanje mogućnost za traženje službenog znanstvenog mišljenja od Agencije,

prema potrebi, uporaba tehničke podrške referentnih laboratorija Zajednice u vezi s analitičkim aspektima.

Mjere koje se odnose na prepoznavanje raspoloživih opcija za sprečavanje, otklanjanje ili smanjivanje na prihvatljivu razinu rizika za zdravlje ljudi i dopunjavanje tih opcija na osnovi novih raspoloživih informacija i razvoju situacije. Posebno:

članovi jedinice za krizne situacije rade zajedno da prepoznaju raspoložive opcije,

oni izrađuju zajednički dokument o raspoloživim opcijama; taj dokument treba uključivati, za svaku opciju, opravdanje za prepoznavanje opcije, posebno glavne rezultate procjene raspoloživih podataka.

Mjere koje se odnose na organizaciju obavješćivanja javnosti o sadržanim rizicima i poduzetim mjerama.

Ovo je pitanje detaljnije razrađeno u odjeljku 7.

Za sve vrste poduzetih mjera, jedinica za krizne situacije može tražiti trajnu ili ad hoc pomoć posebnih osoba kada se njihova stručnost smatra potrebnom.

5.4.   Veza između jedinice za krizne situacije i postupka donošenja odluka

Mjere koje se odnose na upravljanje krizom

Mjere koje se odnose na upravljanje krizom uključuju sve potrebne radnje za sprečavanje, smanjivanje i otklanjanje postojećeg rizika: jedinica za krizne situacije bit će odgovorna za određene vrste radnji, a Komisija i/ili države članice za druge. Mjere će se poduzeti ne dovodeći u pitanje mogućnost navedenu u članku 53. stavku 2., da Komisija donese privremene mjere u hitnom slučaju, nakon savjetovanja država članica u pitanju i obavješćivanja ostalih država članica.

Korak 1.

Komisija saziva jedinicu za krizne situacije što je ranije moguće nakon njenog osnivanja.

Jedinica za krizne situacije poduzima mjere predviđene u odjeljcima 5., 7. i 8.

Korak 2.

Opcije koje jedinica za krizne situacije prepozna dostavljaju se Komisiji koja će ih odmah proslijediti državama članicama.

Komisija priprema mjere koje prema potrebi treba poduzeti. Ona također može tražiti od Agencije da pribavi hitno znanstveno mišljenje, ako se smatra da je potrebno službeno znanstveno mišljenje Agencije.

Korak 3.

Sastanak Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja radi provjeravanja predloženih mjera i davanja mišljenja o njima, prema potrebi.

Prema potrebi, donošenje hitnih mjera, posebno na osnovi postupaka predviđenih u člancima 53. i 54. Uredbe (EZ) br. 178/2002.

U slučaju zahtjeva za hitnim znanstvenim mišljenjem, Agencija poduzima potrebne mjere da se osigura dostavljanje mišljenja, što je prije moguće.

Trajne mjere koja se poduzimaju za trajanja krize

Za trajanja krize, jedinica za krizne situacije neprekidno prikuplja i procjenjuje relevantne podatke i ponovno procjenjuje raspoložive opcije. Dopune mišljenja šalju se Komisiji i državama članicama. Komisija može pripremiti dopunjene mjere i predati ih Stalnom odboru za prehrambeni lanac i zdravlje životinja na razmatranje.

Za trajanja krize, Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja održava redovne i hitne sastanke kako bi se osiguralo da su sve relevantne informacije podijeljene, posebno o donošenju svih potrebnih mjera i o nastavku primjene mjera za upravljanje krizom (izvještaji država članica u pitanju, koji su predani i o kojima je raspravljao Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja).

Na osnovi komunikacijske strategije naznačene u odjeljku 7. i u skladu s načelima transparentnosti u odjeljku 8., jedinica za krizne situacije za vrijeme trajanja krize obavješćuje javnost i zainteresirane strane o tijeku događaja.

Veza između jedinice za krizne situacije i postupka donošenja odluka

Praktični će mehanizmi osigurati da su rad jedinice za krizne situacije i postupak donošenja odluka povezani na odgovarajući način. Posebno, Stalni se odbor redovno obavješćuje o radu jedinice za krizne situacije i Agencija se poziva na sastanke Stalnog odbora. Jedinica za krizne situacije neprekidno se obavješćuje o poduzetim mjerama koje su dio postupka donošenja odluka radi koordinacije informacija o tom pitanju.

5.5.   Rješavanje krize

Gore navedeni postupci provode se sve dok se jedinica za krizne situacije ne ukine. Kada Komisija ustanovi, nakon savjetovanja s jedinicom za krizne situacije i u bliskoj suradnji s državama članicama putem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, da je rad jedinice za krizne situacije završen jer je rizik sveden pod kontrolu, ona može ukinuti jedinicu za krizne situacije.

5.6.   Procjena stanja nakon krize

Pristupa se općoj procjeni stanja nakon krize, koja uključuje zainteresirane strane. Sastanak kriznih koordinatora održava se nakon završetka krize, kako bi se poboljšali radni postupci za različite alate koji se koriste u upravljanju krizom, u svjetlu procjene stanja nakon krize i na osnovi stečenog iskustva.

6.   POSTUPCI UPRAVLJANJA U SLUČAJU POTENCIJALNO OZBILJNOG RIZIKA

Kada, nakon analize informacija koje se odnose na rizik, Komisija zauzme stav da uvjeti navedeni u odjeljku 2.2. mogu biti ispunjeni, tada ona preliminarno kontaktira državu ili države članice u pitanju radi ispitivanja situacije te Agenciju, da zatraži informacije o postojećem riziku.

Na osnovi procjene svih relevantnih raspoloživih informacija i ako Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u odjeljku 2.2., Komisija odmah obavješćuje države članice i Agenciju da se primjenjuju odjeljci 6., 7. i 8. općeg plana.

Što je ranije moguće, a nakon što je odlučeno da se ovaj odjeljak općeg plana primjenjuje, Komisija poduzima sljedeće mjere:

uspostavlja odgovarajući kontakt s državom ili državama članicama koje su izravno pogođene i s Agencijom kako bi zatražila pokretanje njihovih internih sustava za upravljanje krizom. Prema potrebi, treba pokrenuti mehanizme za podjelu znanstvenih podataka koje je razvila Agencija za hitne slučajeve (mreža Agencije),

prema potrebi, zatražiti pokretanje stručnih laboratorija i podjelu njihovih analitičkih rezultata,

uspostavljanje odgovarajućeg kontakta ili održavanje sastanaka s državom ili državama članicama koje su izravno pogođene i s Agencijom kako bi se osiguralo da su sve relevantne informacije podijeljene (znanstveni podaci, podaci o nadzoru itd.),

poduzima mjere koje se odnose na komunikaciju (vidjeti odjeljak 7.). Primjenjuju se načela transparentnosti navedena u odjeljku 8.

Ove će se mjere nastaviti poduzimati dok se rizik ne procijeni potpunije. Ako se smatra da je rizik ozbiljan i ako Komisija smatra da su uvjeti navedeni u odjeljku 2.1. ispunjeni, osniva se jedinica za krizne situacije i primjenjuju se postupci u odjeljcima 5., 7. i 8.

Ako se rizik ne smatra ozbiljnim, primjenjuju se postojeće redovne odredbe za upravljanje rizikom.

7.   KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

Jedinica za krizne situacije razvija svoju komunikacijsku strategiju u skladu s konkretnim slučajem kako bi javnost bila obaviještena o riziku i poduzetim mjerama.

Ova komunikacijska strategija obuhvaća sadržaj poruka i pravovremenost obavješćivanja o navedenim problemima, uključujući prikladne načine za njihovo objavljivanje.

Strategija vodi računa o specifičnoj stručnosti i odgovornosti svakog člana jedinice prilikom obavješćivanja javnosti na koordiniran, dosljedan i transparentan način. U tom su cilju donijete odredbe za sljedeće postupke:

osoba odgovorna za obavješćivanje o sigurnosti hrane i hrane za životinje u Komisiji i osoba odgovorna za obavješćivanje u Agenciji povezane su s radom jedinice za krizne situacije,

države članice na koje se kriza izravno odnosi, stoga i članice jedinice za krizne situacije, čine sve što je u njihovoj moći da osiguraju dosljednost njihove politike komunikacije i komunikacijske strategije koju koordinira jedinica za krizne situacije,

na isti način, države članice koje nisu članice jedinice za krizne situacije pridružene su strategiji koju koordinira jedinica za krizne situacije putem svojih koordinatora za upravljanje krizom, da bi se osigurala dosljednost koja se odnosi na komunikaciju rizika.

Strategija koju donosi jedinica za krizne situacije uključuje uporabu svih primjenjivih kanala komunikacije s Europskim parlamentom i državama koje nisu članice Zajednice i stranaka u pitanju, za slučajeve koji se pojavljuju.

Komunikacijska strategija koju razvija jedinica za krizne situacije prema potrebi uključuje ostvarivanje odgovarajućih preliminarnih kontakata sa zainteresiranim stranama, a posebno kada se objavljuje informacija u vezi s određenim žigom ili imenom.

Komunikacijska strategija vodi računa o posebnoj ulozi koju igraju organizacije koje predstavljaju zainteresirane strane na europskoj razini, u prenošenju informacija.

Komunikacijska će strategija uključivati ostvarivanje prikladnih koordiniranih kontakata s državama koje nisu navedene članice Zajednice, kako bi dobile jasne, precizne i suvisle informacije. Komunikacijska strategija također uključuje slanje odgovarajućih informacija državama koje nisu članice Zajednice kako bi ih se upozorilo da je kriza riješena.

Komunikacijska strategija osigurava transparentnost postupka komunikacije, u skladu s odredbama navedenim u odjeljku 8.

Kada se informacije priopćavaju kako je određeno u odjeljku 6. općeg plana, mora se osigurati i smislenost komunikacije. Kontakti i sastanci predviđeni u ovom odjeljku obuhvaćaju prema potrebi komunikacijsku strategiju koja će se razviti u skladu s odjeljkom 7.

8.   NAČELA TRANSPARENTNOSTI

Kada jedinica za krizne situacije izdaje priopćenje, pridaje veliku pažnju tome da osigura transparentnost u skladu s načelima za javna priopćenja predviđenim u članku 10. Uredbe (EZ) br. 178/2002.

Opća se pravila o neodavanju tajni i dalje primjenjuju. Nadalje, posebna pravila o neodavanju tajni, predviđena člankom 52. Uredbe (EZ) br. 178/2002, primjenjivat će se do izmjene informacija koja se obavlja prema Sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje.

Kada jedinica za krizne situacije priopćuje rezultate rada koji je Agencija obavila u njegovo ime, primjenjivat će se načela transparentnosti i neodavanja tajni predviđena člancima 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002 s obzirom na rezultate rada Agencije.


Top