Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32002R2371

Uredba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru Zajedničke ribarstvene politike

OJ L 358, 31.12.2002, p. 59–80 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
Special edition in Czech: Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Estonian: Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Latvian: Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Lithuanian: Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Hungarian Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Maltese: Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Polish: Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Slovak: Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Slovene: Chapter 04 Volume 005 P. 460 - 481
Special edition in Bulgarian: Chapter 04 Volume 006 P. 237 - 258
Special edition in Romanian: Chapter 04 Volume 006 P. 237 - 258
Special edition in Croatian: Chapter 04 Volume 003 P. 38 - 59

No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2013; stavljeno izvan snage 32013R1380 . Latest consolidated version: 01/07/2013

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2002/2371/oj

04/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

38


32002R2371


L 358/59

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.12.2002.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2371/2002

od 20. prosinca 2002.

o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru Zajedničke ribarstvene politike

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3760/92 (3) uspostavljen je sustav Zajednice za ribarstvo i akvakulturu. Sukladno toj Uredbi Vijeće mora do 31. prosinca 2002. odlučiti o svim potrebnim prilagodbama.

(2)

Područje primjene zajedničke ribarstvene politike obuhvaća očuvanje, gospodarenje i iskorištavanje živih vodenih bogatstava i akvakulture, kao i preradu i promet proizvodima ribarstva i akvakulture, ako se te djelatnosti obavljaju na području država članica ili u vodama Zajednice ili ih obavljaju ribarska plovila Zajednice ili državljani država članica, vodeći računa o odredbama članka 117. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i ne dovodeći u pitanje primarnu nadležnost države zastave.

(3)

S obzirom da mnogi riblji stokovi i dalje opadaju, treba unaprijediti zajedničku ribarstvenu politiku kako bi se, kroz održivo iskorištavanje živih vodenih bogatstava na temelju vjerodostojnih znanstvenih spoznaja te na temelju predostrožnog pristupa koji počiva na istim razmatranjima kao i načelo predostrožnosti iz članka 174. Ugovora, osigurala dugoročna vitalnost ribarskog sektora.

(4)

Stoga zajednička ribarstvena politika treba imati za cilj održivo iskorištavanje živih vodenih bogatstava i akvakulture u okviru održivog razvoja, pri čemu se na uravnoteženi način uvažavaju ekološki, gospodarski i socijalni aspekti.

(5)

Važno je da upravljanje zajedničkom ribarstvenom politikom počiva na načelu dobrog gospodarenja i da poduzete mjere budu međusobno usklađene i u skladu s drugim politikama Zajednice.

(6)

Održivo iskorištavanje učinkovitije će se ostvariti kroz višegodišnji pristup upravljanju u ribarstvu, uključujući višegodišnje planove upravljanja stokovima koji se nalaze na samim sigurnim biološkim granicama ili unutar tih granica. Što se tiče stokova koji su izvan sigurnih bioloških granica, usvajanje planova oporavka apsolutni je prioritet. U skladu sa znanstvenim mišljenjem, za te se stokove može zahtijevati znatno smanjenje ribolovnog napora.

(7)

Tim se višegodišnjim planovima trebaju utvrditi ciljevi održivog iskorištavanja dotičnih stokova, oni trebaju sadržavati pravila o ribolovu kojima se utvrđuje način izračunavanja godišnjeg ulova i/ili granice ribolovnog napora i njima se trebaju predvidjeti druge posebne mjere gospodarenja uzimajući u obzir i utjecaj na druge vrste.

(8)

Sadržaj višegodišnjih planova treba biti razmjeran stanju očuvanosti stokova, hitnosti njihove obnove te značajkama tih stokova i ribolovnih područja u kojima se love.

(9)

Utvrđivanjem granica ulova i/ili napora potrebno je osigurati održivo iskorištavanje stokova za koje nisu uspostavljeni višegodišnji planovi.

(10)

Potrebno je predvidjeti mogućnost da države članice ili Komisija donose hitne mjere u slučaju ozbiljne opasnosti po očuvanje resursa ili po morski okoliš koja nastaje kao posljedica ribolovnih aktivnosti i zbog koje je potrebno odmah djelovati.

(11)

Državama članicama treba dopustiti da unutar svojih 12 nautičkih milja donose mjere očuvanja i gospodarenja primjenjive na sva ribarska plovila, uz uvjet da te mjere, ako se odnose na ribarska plovila iz drugih država članica, budu nediskriminirajuće i da se donesu nakon prethodnih savjetovanja, te uz uvjet da Zajednica nije donijela mjere koje se izričito odnose na očuvanje i gospodarenje unutar tog područja.

(12)

Flotu Zajednice bi trebalo smanjiti kako bi bila u skladu s raspoloživim resursima te bi za ostvarenje tog cilja trebalo utvrditi posebne mjere, uključujući određivanje referentnih razina ribolovnog kapaciteta koje se ne smiju prekoračiti, stvaranje posebnog instrumenta Zajednice za promicanje rezanja ribarskih plovila te uspostavljanje nacionalnih sustava ulaska/izlaska iz flote.

(13)

Svaka država članica treba voditi nacionalni registar ribarskih plovila koji treba biti dostupan Komisiji u svrhu praćenja veličine flota država članica.

(14)

Postojeća pravila koja ograničavaju pristup resursima država članica unutar zona od 12 nautičkih milja na zadovoljavajući način pridonose očuvanju, time što ograničavaju ribolovni napor u najosjetljivijem dijelu voda Zajednice i podržavaju tradicionalne ribolovne aktivnosti o kojima znatno ovisi društveni i gospodarski razvoj određenih obalnih zajednica. Njih bi, stoga, trebalo nastaviti primjenjivati do 31. prosinca 2012.

(15)

Iako druga ograničenja pristupa koja su sadržana u zakonodavstvu Zajednice za sada treba zadržati, trebalo bi ih preispitati kako bi se ocijenilo jesu li potrebna za osiguranje održivog ribarstva.

(16)

S obzirom da je gospodarsko stanje ribarske industrije neizvjesno i da određene obalne zajednice ovise o ribolovu, potrebno je osigurati relativnu stabilnost ribolovnih aktivnosti putem raspodjele ribolovnih mogućnosti između država članica na temelju predvidivog dijela stokova za svaku državu članicu.

(17)

Nadalje, s obzirom na privremeno biološko stanje stokova, navedena bi stabilnost trebala štititi posebne potrebe regija u kojima lokalno stanovništvo posebno ovisi o ribarstvu i srodnim djelatnostima, kako je odlučilo Vijeće u svojoj Rezoluciji od 3. studenoga 1976. (4) o određenim vanjskim aspektima stvaranja ribolovne zone Zajednice u pojasu od 200 milja, počevši od 1. siječnja 1977., a posebno u njezinom Prilogu VII.

(18)

Stoga, u tom smislu treba shvaćati pojam relativne stabilnosti kojoj se teži.

(19)

Kako bi se osigurala učinkovita provedba zajedničke ribarstvene politike, treba pojačati sustav nadzora i provedbe pravila Zajednice na području ribarstva te podrobnije razjasniti podjelu odgovornosti između država članica i Komisije. U tu je svrhu potrebno unijeti u ovu Uredbu glavne odredbe koje uređuju nadzor, inspekciju i provedbu pravila zajedničke ribarstvene politike, od čega je jedan dio već sadržan u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (5). Ta Uredba mora ostati na snazi dok se ne donesu svi potrebni provedbeni propisi.

(20)

Odredbe o nadzoru, inspekciji i provedbi pravila odnose se, s jedne strane, na obveze zapovjednika ribarskih plovila i subjekata u trgovinskom lancu te, s druge strane, određuju različite odgovornosti država članica i Komisije.

(21)

Zajednica bi trebala moći raditi odbitke od ribolovnih mogućnosti ako država članica prekorači ribolovne mogućnosti koje su joj dodijeljene. Ako se utvrdi da je država članica prekoračila ribolovne mogućnosti i da je zbog toga druga država članica pretrpjela štetu, dio odbitaka ili svi odbici trebali bi se dodijeliti toj drugoj državi članici.

(22)

Države članice trebale bi biti obvezne donositi neposredne mjere za sprečavanje daljnjih ozbiljnih prekršaja kako su definirani u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1447/1999 od 24. lipnja 1999. o utvrđivanju oblika ponašanja kojima se ozbiljno krše pravila zajedničke ribarstvene politike (6).

(23)

Komisija bi trebala moći poduzeti neposredne preventivne mjere ako postoje dokazi da bi ribolovne aktivnosti mogle ozbiljno ugroziti očuvanje živih vodenih bogatstava.

(24)

Komisija bi trebala imati odgovarajuće ovlasti za izvršavanje svojih obveza u pogledu nadzora i ocjenjivanja provedbe zajedničke ribarstvene politike od strane država članica.

(25)

Potrebno je pojačati suradnju i koordinaciju između relevantnih tijela radi usklađivanja s pravilima zajedničke ribarstvene politike, a posebno putem razmjene nacionalnih inspektora, zahtijevajući od država članica da se, u svrhu utvrđivanja činjenica, prema izvješćima o inspekciji koja sastave inspektori Zajednice, inspektori druge države članice ili inspektori Komisije odnose na isti način kao i prema vlastitim izvješćima o inspekciji.

(26)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebale bi se donositi u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (7).

(27)

Kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva zajedničke ribarstvene politike, trebalo bi osnovati regionalna savjetodavna vijeća koja će omogućavati da zajednička ribarstvena politika koristi znanje i iskustvo dotičnih ribara i drugih zainteresiranih strana i da se uvažavaju različiti uvjeti koji vladaju u vodama Zajednice.

(28)

Kako bi se osiguralo da zajednička ribarstvena politika ostvari punu korist od najboljih znanstvenih, tehničkih i gospodarskih mišljenja, Komisiji bi trebao pomagati odgovarajući odbor.

(29)

Za ostvarenje temeljnog cilja održivog iskorištavanja živih vodenih bogatstava nužno je i primjereno utvrditi pravila očuvanja i iskorištavanja tih bogatstava. U skladu s načelom razmjernosti iz članka 5. Ugovora, ova Uredba ne izlazi iz okvira onog što je potrebno za postizanje tog cilja.

(30)

Zbog broja i važnosti izmjena koje se moraju donijeti, Uredbu (EEZ) br. 3760/92 treba staviti izvan snage. Uredbu Vijeća (EEZ) br. 101/76 od 19. siječnja 1976. o utvrđivanju zajedničke strukturne politike za ribarsku industriju (8), čije su sve bitne odredbe poništene, treba također staviti izvan snage,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE I CILJEVI

Članak 1.

Područje primjene

1.   Zajednička ribarstvena politika obuhvaća očuvanje, gospodarenje i iskorištavanje živih vodenih bogatstava, akvakulture te preradu i promet proizvodima ribarstva i akvakulture, ako se te djelatnosti obavljaju na području država članica ili u vodama Zajednice ili ih obavljaju ribarska plovila Zajednice ili, ne dovodeći u pitanje primarnu nadležnost države zastave, državljani država članica.

2.   Zajednička ribarstvena politika predviđa jasne mjere u vezi s:

(a)

očuvanjem, gospodarenjem i iskorištavanjem živih vodenih bogatstava;

(b)

ograničenjem utjecaja ribarstva na okoliš;

(c)

uvjetima pristupa vodama i bogatstvima;

(d)

strukturnom politikom i upravljanjem kapacitetima flote;

(e)

nadzorom i provedbom propisa;

(f)

akvakulturom;

(g)

zajedničkom organizacijom tržišta; i

(h)

međunarodnim odnosima.

Članak 2.

Ciljevi

1.   Zajednička ribarstvena politika osigurava takvo iskorištavanje živih vodenih bogatstava koje stvara održive gospodarske, ekološke i društvene uvjete.

U tu svrhu Zajednica primjenjuje načelo predostrožnog pristupa pri poduzimanju mjera za zaštitu i očuvanje živih vodenih organizama, za osiguranje njihovog održivog iskorištavanja i za smanjenje utjecaja ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav. Ona teži postupnoj primjeni pristupa utemeljenog na ekosustavu pri upravljanju u ribarstvu. Nastoji poduprijeti učinkovite ribolovne aktivnosti unutar gospodarski zdravog i konkurentnog sektora ribarstva i akvakulture osiguravajući primjereni životni standard onima koji ovise o ribolovnim aktivnostima i vodeći računa o interesima potrošača.

2.   Zajednička ribarstvena politika rukovodi se sljedećim načelima dobrog gospodarenja:

(a)

jasna definicija odgovornosti na razini Zajednice kao i na nacionalnoj i lokalnoj razini;

(b)

postupak odlučivanja koji se temelji na vjerodostojnom znanstvenom mišljenju koje daje pravodobne rezultate;

(c)

široka uključenost zainteresiranih u svim fazama politike, od zamisli do provedbe;

(d)

usklađenost s ostalim politikama Zajednice, pogotovo s politikom zaštite okoliša, socijalnom, regionalnom, razvojnom i zdravstvenom politikom te politikom zaštite potrošača.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„vode Zajednice” znači vode pod suverenošću ili nadležnošću država članica, osim voda koje graniče s područjima iz Priloga II. Ugovora;

(b)

„živa vodena bogatstva” znači raspoložive i dostupne žive morske vrste, uključujući anadromne i katadromne vrste tijekom njihovog života u moru;

(c)

„ribarsko plovilo” znači svako plovilo koje je opremljeno za gospodarsko iskorištavanje živih vodenih bogatstava;

(d)

„ribarsko plovilo Zajednice” znači ribarsko plovilo pod zastavom države članice i koje je registrirano u Zajednici;

(e)

„održivo iskorištavanje” znači iskorištavanje stoka na način koji ne dovodi u pitanje buduće iskorištavanje tog stoka i koji nema štetni utjecaj na morski ekosustav;

(f)

„ribolovna smrtnost” znači ulovi stoka tijekom određenog razdoblja u odnosu na prosječni stok raspoloživ za ribolov u tom razdoblju;

(g)

„stok” znači živo vodeno bogatstvo koje se javlja u određenom području upravljanja;

(h)

„ribolovni napor” znači produkt kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila; za skupinu plovila, to je zbroj ribolovnog napora svih plovila u skupini;

(i)

„načelo predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom” znači da nepostojanje odgovarajućih znanstvenih podloga ne bi trebalo uzimati kao razlog za odgađanje ili nepoduzimanje mjera upravljanja u svrhu očuvanja ciljanih vrsta, pridruženih ili ovisnih vrsta i ne-ciljanih vrsta kao i njihovog okoliša;

(j)

„granične referentne točke” znači vrijednosti parametara populacije ribljeg stoka (kao što je biomasa ili ribolovna smrtnost) koje treba izbjegavati jer su povezane s nepoznatom dinamikom populacije, kolapsom stoka ili nemogućnošću obnove stoka;

(k)

„referentne točke očuvanja” znači vrijednosti parametara populacije ribljeg stoka (kao što je biomasa ili ribolovna smrtnost) koje se upotrebljavaju pri upravljanju ribarstvom, na primjer u odnosu na prihvatljive razine biološkog rizika ili željene razine prinosa;

(l)

„sigurne biološke granice” znači pokazatelji stanja stoka ili njegovog iskorištenja unutar kojih postoji mala opasnost od prekoračenja određenih graničnih referentnih točaka;

(m)

„ograničenje ulova” znači količinsko ograničenje iskrcaja stoka ili skupine stokova tijekom određenog razdoblja, osim ako nije drukčije predviđeno pravom Zajednice;

(n)

„ribolovni kapacitet” znači tonaža plovila izražena u GT i njegova snaga izraženu u kW, prema definiciji iz članaka 4. i 5. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2930/86 (9). Za određene vrste ribolovnih aktivnosti, Vijeće može definirati kapacitet na temelju, primjerice, količine i/ili veličine ribolovnog alata plovila;

(o)

„izlazak iz flote” znači brisanje ribarskog plovila iz registra ribarske flote države članice, uz uvjet da se poštuju odredbe članka 15. stavka 1.;

(p)

„ulazak u flotu” znači upis ribarskog plovila u registar ribarske flote države članice;

(q)

„ribolovna mogućnost” znači količinski izraženo zakonsko pravo na ribolov, u smislu ulova i/ili ribolovnog napora;

(r)

„ribolovna mogućnost Zajednice” znači ribolovne mogućnosti koje su na raspolaganju Zajednici u vodama Zajednice zajedno s ukupnim ribolovnim mogućnostima Zajednice izvan voda Zajednice, umanjeno za ribolovne mogućnosti Zajednice koje su dodijeljene trećim zemljama;

POGLAVLJE II.

OČUVANJE I ODRŽIVOST

Članak 4.

Vrste mjera

1.   Da bi se ostvarili ciljevi navedeni u članku 2. stavku 1., Vijeće utvrđuje mjere Zajednice kojima se uređuje pristup vodama i bogatstvima te održivo obavljanje ribolovnih aktivnosti.

2.   Mjere iz stavka 1. utvrđuju se uz uvažavanje raspoloživih znanstvenih, tehničkih i gospodarskih preporuka, a posebno izvješća koja je sastavio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) osnovan u skladu s člankom 33. stavkom 1., kao i u svjetlu svih mišljenja primljenih od regionalnih savjetodavnih vijeća osnovanih u skladu s člankom 31. One, posebno, mogu uključivati mjere za svaki stok ili skupinu stokova, čija je svrha ograničiti ribolovnu smrtnost i utjecaj ribolovnih aktivnosti na okoliš, i to:

(a)

donošenjem planova oporavka u skladu s člankom 5.,

(b)

donošenjem planova upravljanja u skladu s člankom 6.,

(c)

utvrđivanjem ciljeva za održivo iskorištavanje stokova,

(d)

ograničenjem ulova,

(e)

utvrđivanjem broja i vrste ribarskih plovila kojima je dopušteno obavljati ribolov,

(f)

ograničenjem ribolovnog napora,

(g)

donošenjem tehničkim mjera, uključujući,

i.

mjere vezane uz karakteristike ribolovnog alata, broj i veličinu ribolovnog alata na plovilu, načine njihove uporabe te sastav ulova koji se može zadržati na plovilu pri obavljanju ribolova takvim alatima;

ii.

zone i/ili razdoblja u kojima su ribolovne aktivnosti zabranjene ili ograničene, između ostalog i zbog zaštite mrijestilišta i rastilišta;

iii.

najmanju veličinu organizama koji se smiju zadržati na plovilu i/ili iskrcati;

iv.

posebne mjere u svrhu smanjenja utjecaja ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav i na ne-ciljane vrste;

(h)

uspostavljanjem potpora, uključujući i potpore gospodarske prirode, u svrhu promicanja selektivnijeg ribolova i ribolova s manjim utjecajem;

(l)

provođenjem pilot projekata o alternativnim tehnikama upravljanja ribolovom.

Članak 5.

Planovi oporavka

1.   Vijeće će usvojiti, smatrajući to prioritetom, planove oporavka za ribolovne aktivnosti u kojima se iskorištavaju stokovi koji su izvan sigurnih bioloških granica.

2.   Planovi oporavka imaju za cilj osigurati oporavak stokova do unutar sigurnih bioloških granica.

Oni uključuju referentne točke očuvanja, kao što su ciljevi prema kojima se ocjenjuje oporavak stokova do povratka unutar sigurnih bioloških granica.

Ciljevi se izražavaju u smislu:

(a)

veličine populacije; i/ili

(b)

dugoročnih prinosa; i/ili

(c)

ribolovne smrtnosti; i/ili

(d)

stabilnosti ulova.

Planovi oporavka mogu uključivati ciljeve koji se odnose na druga živa vodena bogatstva i na održanje ili poboljšanje stanja očuvanosti morskih ekosustava.

Ako se uspostavi više od jednog cilja, planovi oporavka odredit će redoslijed prioriteta.

3.   Planovi oporavka se sastavljaju na temelju načela predostrožnog pristupa upravljanju u ribarstvu te vode računa o graničnim referentnim točkama koje preporuče relevantna znanstvena tijela. Oni osiguravaju održivo iskorištavanje stokova te osiguravaju da utjecaj ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave bude zadržan na održivim razinama.

Mogu se odnositi na ribolov jednog stoka ili na ribolov kojim se iskorištava više različitih stokova te moraju uzeti u obzir međusobno djelovanje stokova i ribolova.

Planovi oporavka su višegodišnji, a u njima je naznačen očekivani vremenski okvir za postizanje postavljenih ciljeva.

4.   Planovi oporavka mogu uključivati bilo koju mjeru iz točke (c) do (h) članka 4. stavka 2. kao i pravila iskorištavanja koja se sastoje od unaprijed određenog niza bioloških parametara potrebnih za određivanje ograničenja ulova.

Planovi oporavka sadržavaju ograničenja ribolovnog napora, osim ako to nije potrebno za ostvarivanje cilja plana. Mjere uključene u plan oporavka razmjerne su ciljevima i očekivanom vremenskom okviru, a Vijeće o njima odlučuje uzimajući u obzir:

(a)

stanje očuvanosti stoka ili stokova;

(b)

biološke značajke stoka ili stokova;

(c)

značajke oblika ribolova u kojem se iskorištavaju stokovi;

(d)

ekonomski utjecaj mjera na dotični oblik ribolova.

5.   Komisija izvješćuje o učinkovitosti planova oporavka u postizanju ciljeva.

Članak 6.

Planovi upravljanja

1.   U mjeri u kojoj je potrebno, Vijeće donosi planove upravljanja za ribolovne aktivnosti kojima se iskorištavaju stokovi koji se nalaze na samim sigurnim biološkim granicama ili unutar njih, kako bi se ti stokovi zadržali unutar tih granica.

2.   Planovi upravljanja uključuju referentne točke očuvanja, kao što su ciljevi prema kojima se ocjenjuje zadržavanje stokova unutar tih granica. Primjenjuju se točke (a) do (d) članka 5. stavka 2.

Planovi upravljanja mogu uključivati ciljeve koji se odnose na druga živa vodena bogatstva te na održavanje i poboljšavanje stanja očuvanosti morskih ekosustava.

Ako se postavi više ciljeva, u planovima upravljanja utvrđuje se redoslijed prioriteta.

3.   Planovi upravljanja sastavljaju se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju u ribarstvu te vode računa o graničnim referentnim točkama koje preporuče relevantna znanstvena tijela. Oni osiguravaju održivo iskorištavanje stokova te osiguravaju da utjecaj ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave bude zadržan na održivim razinama.

Mogu se odnositi na ribolov jednog stoka ili na ribolov kojim se iskorištava više različitih stokova te moraju uzeti u obzir međusobno djelovanje stokova i ribolova.

Planovi upravljanja su višegodišnji, a u njima je naznačen očekivani vremenski okvir za postizanje postavljenih ciljeva.

4.   Planovi upravljanja mogu uključivati bilo koju mjeru iz točke (d) do (i) članka 4. stavka 2. kao i pravila iskorištavanja koja se sastoje od unaprijed određenog niza bioloških parametara potrebnih za određivanje ograničenja ulova.

Mjere uključene u planove upravljanja razmjerne su ciljevima i očekivanom vremenskom okviru, a Vijeće o njima odlučuje uzimajući u obzir:

(a)

stanje očuvanosti stoka ili stokova;

(b)

biološke značajke stoka ili stokova;

(c)

značajke ribolova kojim se iskorištavaju ti stokovi; stokova;

(d)

ekonomski utjecaj mjera na dotični oblik ribolova.

5.   Komisija izvješćuje o učinkovitosti planova upravljanja u postizanju ciljeva.

Članak 7.

Hitne mjere Komisije

1.   Ako postoje dokazi da ribolovne aktivnosti dovode u ozbiljnu opasnost očuvanje živih vodenih bogatstava ili morski ekosustav i da je potrebno odmah postupati, Komisija može, na temelju opravdanog zahtjeva države članice ili na vlastitu inicijativu, odlučiti o uvođenju hitnih mjera koje ne smiju trajati dulje od šest mjeseci. Komisija može donijeti novu odluku o produženju hitnih mjera za razdoblje od najviše šest mjeseci.

2.   Država članica dostavlja zahtjev istodobno Komisiji, drugim državama članicama i regionalnim savjetodavnim vijećima. Oni mogu, u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva, dostaviti Komisiji pismene primjedbe.

Komisija donosi odluku u roku od 15 radnih dana od primitka zahtjeva iz stavka 1.

3.   Hitne mjere odmah stupaju na snagu. O njima se obavješćuju dotične države članice i objavljuju se u Službenom listu.

4.   Odluku Komisije dotične države članice mogu uputiti Vijeću u roku od 10 radnih dana od primitka obavijesti.

5.   U roku od mjesec dana od primitka te odluke, Vijeće može kvalificiranom većinom donijeti drukčiju odluku.

Članak 8.

Hitne mjere država članica

1.   Ako postoje dokazi da ribolovne aktivnosti dovode u ozbiljnu i nepredviđenu opasnosti očuvanje živih vodenih organizama ili morski ekosustav u vodama koje su pod suverenošću ili jurisdikcijom države članice, i pri čemu bi svako odgađanje prouzročilo štetu koju bi bilo teško popraviti, države članice mogu poduzeti hitne mjere koje ne smiju trajati duže od tri mjeseca.

2.   Države članice koje namjeravaju poduzeti hitne mjere, moraju prije donošenja tih mjera o svojoj namjeri obavijestiti Komisiju, ostale države članice i dotična regionalna savjetodavna vijeća, šaljući im nacrt mjera zajedno s memorandum s objašnjenjima.

3.   Države članice i dotična regionalna savjetodavna vijeća mogu dostaviti Komisiji pismene primjedbe u roku od pet radnih dana od dana obavijesti.

4.   O odluci Komisije obavješćuju se dotične države članice. Odluka se objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

5.   Odluku Komisije dotične države članice mogu uputiti Vijeću u roku od 10 radnih dana od obavijesti o odluci.

6.   U roku od mjesec dana od primitka te odluke, Vijeće može kvalificiranom većinom donijeti drukčiju odluku.

Članak 9.

Mjere država članica unutar zone od 12 morskih milja

1.   Država članica može poduzeti nediskriminirajuće mjere za očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima i za smanjenje utjecaja ribolova na očuvanje morskih ekosustava unutar pojasa od 12 morskih milja od svoje polazne crte, uz uvjet da Zajednica nije donijela mjere koje se odnose na očuvanje i upravljanje izričito u tom području. Mjere koje donose države članice moraju biti u skladu s ciljevima utvrđenim u članku 2. i ne smiju biti manje stroge od postojećeg zakonodavstva Zajednice.

Ako postoji vjerojatnost da bi mjere koje namjerava donijeti država članica mogle utjecati na aktivnost plovila druge države članice, te će se mjere donijeti tek nakon savjetovanja s Komisijom, dotičnom državom članicom i dotičnim regionalnim savjetodavnim vijećem kojima je poslan nacrt mjera zajedno s memorandumom s objašnjenjima.

2.   Mjere koje se odnose na ribarska plovila iz drugih država članica podliježu postupku utvrđenom u članku 8. stavcima 3. do 6.

Članak 10.

Mjere države članice koje se primjenjuju jedino na ribarska plovila pod njezinom zastavom

Države članice mogu poduzeti mjere radi očuvanja i gospodarenja stokovima u vodama pod njihovom suverenošću ili nadležnošću uz uvjet:

(a)

da se one primjenjuju jedino na ribarska plovila pod zastavom dotične države članice i da su registrirana u Zajednici ili, u slučaju ribolovnih aktivnosti koje ne obavljaju ribarska plovila, na osobe nastanjene u dotičnoj državi članici; i

(b)

da su u skladu s ciljevima utvrđenim u članku 2. stavku 1. i da nisu manje stroge od postojećeg zakonodavstva Zajednice.

POGLAVLJE III.

PRILAGODBA RIBOLOVNOG KAPACITETA

Članak 11.

Prilagodba ribolovnog kapaciteta

1.   Države članice donose mjere u svrhu prilagodbe ribolovnog kapaciteta svojih flota kako bi se postigla stabilna i trajna ravnoteža između takvog ribolovnog kapaciteta i njihovih ribolovnih mogućnosti.

2.   Države članice osiguravaju da referentne razine izražene u GT i kW za ribolovni kapacitet iz članka 12. stavka 4. ovog članka ne budu prekoračene.

3.   Nije dopušten izlazak iz flote, uz državnu potporu, ako prethodno nije povučena povlastica za ribolov kako je ona definirana Uredbom Vijeća (EZ) br. 3690/93 (10) i, ako je predviđeno, posebna autorizacija za ribolov kako je određeno odgovarajućim propisima. Kapacitet koji odgovara povlastici i, prema potrebi, posebnoj autorizaciji za ribolov za dotične ribolovne aktivnosti ne može se nadomjestiti.

4.   Vrijednost ribolovnog kapaciteta koji je povučen uz državnu potporu i koji je veći od smanjenja kapaciteta potrebnog za usklađenje s referentnim razinama iz članka 12. stavka 1., automatski se odbija od referentnih razina. Tako dobiveni rezultati postaju nove referentne razine.

5.   Kod ribarskih plovila starih 5 ili više godina dopušteno je povećati tonažu zbog osuvremenjivanja glavne palube radi poboljšanja sigurnosti na plovilu, radnih uvjeta, higijene i kakvoće proizvoda, uz uvjet da takvo osuvremenjivanje ne poveća sposobnost plovila za ribolov. Referentne razine iz ovog članka i članka 12. prilagođavaju se u skladu s time. Odgovarajući kapacitet ne treba uzimati u obzir pri utvrđivanju ravnoteže između izlazaka i ulazaka u flotu u skladu s člankom 13.

Detaljna pravila i uvjeti za takve mjere mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 12.

Referentne razine za ribarske flote

1.   U skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2., Komisija utvrđuje za svaku državu članicu referentne razine izražene u GT i kW za ukupni ribolovni kapacitet ribarskih plovila Zajednice koja vijore zastavu dotične države članice.

Referentne razine su zbroj ciljeva višegodišnjega usmjeravajućega programa za razdoblje 1997.-2002., koji su u skladu s Odlukom Vijeća br. 97/413/EZ (11) utvrđeni po segmentima za 31. prosinca 2002.

2.   Provedbena pravila za primjenu ovog članka mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 13.

Sustav ulaska/izlaska iz flote i ukupno smanjenje kapaciteta

1.   Države članice upravljaju ulascima u flotu i izlascima iz flote tako da se od 1. siječnja 2003.:

(a)

ulazak novog kapaciteta u flotu, bez državne potpore, nadoknađuje prethodnim povlačenjem, bez državne potpore, najmanje iste vrijednosti kapaciteta;

(b)

ulazak novog kapaciteta u flotu, uz državnu potporu dodijeljenu nakon 1. siječnja 2003., nadoknađuje prethodnim povlačenjem bez državne potpore:

i.

najmanje istog kapaciteta, ako se radi o ulasku novih plovila koji imaju 100 GT ili manje; ili

ii.

kapaciteta koji je najmanje 1,35 puta veći od navedenog kapaciteta, ako se radi o ulasku plovila koji imaju više od 100 GT.

2.   Od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2004., svaka država članica koja odluči preuzeti nove obveze pružanja državne pomoći za obnovu flote nakon 31. prosinca 2002., mora smanjiti kapacitet svoje flote za 3 % za cijelo razdoblje u usporedbi s referentnim razinama iz članka 12.

3.   Provedbena pravila za primjenu ovog članka mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 14.

Razmjena informacija

1.   Svake godine Komisija donosi sažetak rezultata koje su države članice postigle u svojim nastojanjima da ostvare održivu ravnotežu između ribolovnog kapaciteta i ribolovnih mogućnosti. Sažetak se temelji na godišnjim izvješćima koja države članice šalju Komisiji najkasnije do 30. travnja sljedeće godine.

Sažetak Komisije s priloženim izvješćima država članica šalje se prije kraja godine Europskome parlamentu i Vijeću, zajedno s mišljenjem Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) i Odbora za ribarstvo i poljoprivredu osnovanog u skladu s člankom 30. stavkom 1.

2.   Provedbena pravila za ove razmjene mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 15.

Registri ribarske flote

1.   Svaka država članica vodi registar ribarskih plovila Zajednice koja vijore njezinu zastavu, koji sadrži minimalne podatke o značajkama i aktivnosti plovila koji su potrebni za upravljanje mjerama utvrđenim na razini Zajednice.

2.   Svaka država članica stavlja na raspolaganje Komisiji podatke iz stavka 1.

3.   Komisija uspostavlja registar ribarske flote Zajednice koji sadrži podatke što ih ona primi u skladu sa stavkom 2. te ga stavlja na raspolaganje državama članicama. Ona pri tome poštuje odredbe Zajednice o zaštiti osobnih podataka.

4.   Podaci iz stavka 1. i postupci njihovog slanja iz stavaka 2. i 3. mogu se određivati u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 16.

Uvjetovanost financijske pomoći Zajednice smanjenjem ribolovnog napora

1.   Financijska pomoć u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2792/1999 od 17. prosinca 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila i postupaka u vezi sa strukturnom pomoći Zajednice u sektoru ribarstva (12), osim sredstava za rezanje ribarskih plovila, može se dodijeliti jedino ako država članica ispunjava zahtjeve članaka 11., 13. i 15. ove Uredbe i ako je dostavila podatke koje zahtijeva Uredba Vijeća (EZ) br. 2792/99 i Uredba Komisije (EZ) br. 366/2001 (13).

S tim u vezi Komisija, nakon što dotičnoj državi članici pruži mogućnost da iznese svoja stajališta, i u mjeri koja je razmjerna stupnju neispunjavanja zahtjeva, obustavlja dotičnoj državi članici financijsku pomoć predviđenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 2792/1999.

2.   Ako na temelju raspoloživih podataka Komisija smatra da kapacitet flote države članice prekoračuje kapacitet koji je ta država članica dužna poštovati u skladu s člancima 11., 13. i 15, ona o tome obavješćuje dotičnu državu članicu. Država članica odmah smanjuje svoj ribolovni napor na razinu koja bi postojala da su se poštovale odredbe članaka 11., 13. i 15, ne dovodeći u pitanje obveze koje proizlaze iz tih članaka. U skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2., država članica dostavlja Komisiji na potvrdu svoj plan smanjenja, bez obzira je li smanjenje jednako prekoračenom kapacitetu.

POGLAVLJE IV.

PRAVILA O PRISTUPU VODAMA I BOGATSTVIMA

Članak 17.

Opća pravila

1.   Ribarska plovila Zajednice imaju ravnopravan pristup vodama i bogatstvima u svim vodama Zajednice, osim onima iz stavka 2., uz poštovanje mjera donesenih u skladu s poglavljem II.

2.   Države članice ovlaštene su da od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012., u vodama do 12 morskih milja od polazne crte koje su pod njihovim suverenitetom i jurisdikcijom, ograniče ribolov na ribarska plovila koja tradicionalno obavljaju ribolov u tim vodama iz luka na pripadajućoj obali, ne dovodeći u pitanje dogovore koji se, u okviru postojećih susjedskih odnosa među državama članicama, primjenjuju na ribarska plovila Zajednice koja vijore zastavu drugih država članica, kao ni odredbe iz Priloga I. kojima se za svaku državu članicu utvrđuju zemljopisne zone unutar obalnih pojasa drugih država članica u kojima se obavlja ribolov kao i vrste na koje se to odnosi.

Do 31. prosinca 2011. Komisija će dostaviti Europskome parlamentu i Vijeću izvješće o dogovorima iz ovog stavka. Vijeće će prije 31. prosinca 2012. odlučiti o odredbama koje će slijediti navedene dogovore.

Članak 18.

Shetland Box

1.   Za vrste koje imaju posebnu važnost u regiji utvrđenoj u Prilogu II., a koje su biološki ugrožene zbog načina iskorištavanja, ribolovna aktivnost ribarskih plovila Zajednice čija duljina između okomica nije manja od 26 metara, uređuje se, što se tiče pridnenih vrsta osim norveške ugotice i ugotice pučinke, sustavom prethodnih odobrenja u skladu s uvjetima utvrđenim u ovoj Uredbi, a posebno u njezinom Prilogu II.

2.   Provedbene odredbe i postupci u pogledu stavka 1. mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 19.

Preispitivanje pravila o pristupu

1.   Do 31. prosinca 2003. Komisija će podnijeti Europskome parlamentu i Vijeću izvješće o pravilima koja zakonodavstvo Zajednice predviđa za pristup vodama i bogatstvima, isključujući pravila iz članka 17. stavka 2., u kojemu će ocijeniti opravdanost tih pravila s obzirom na ciljeve očuvanja i održivog iskorištavanja.

2.   Na temelju izvješća iz stavka 1. te uzimajući u obzir načela utvrđena u članku 17. stavku 1., Vijeće će, do 31. prosinca 2004., odlučiti o svim potrebnim prilagodbama tih pravila.

Članak 20.

Dodjela ribolovnih mogućnosti

1.   Na prijedlog Komisije, Vijeće kvalificiranom većinom odlučuje o ograničenjima ulova i/ili ribolovnog napora te o dodjeli ribolovnih mogućnosti državama članicama kao i o uvjetima vezanima uz ta ograničenja. Ribolovne mogućnosti se raspodjeljuju među državama članicama tako da se svakoj državi članici osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti za svaki stok ili tip ribolova.

2.   Kada Zajednica utvrdi nove ribolovne mogućnosti, Vijeće odlučuje o dodjeli tih mogućnosti uzimajući u obzir interese svake države članice.

3.   Svaka država članica odlučuje o načinu na koji će među plovilima koja vijore njezinu zastavu raspodijeliti ribolovne mogućnosti koje su joj dodijeljene u skladu s pravom Zajednice. O načinu raspodjele obavješćuje Komisiju.

4.   Vijeće utvrđuje ribolovne mogućnosti koje su na raspolaganju trećim zemljama u vodama Zajednice te ih dodjeljuje svakoj od tih zemalja.

5.   Države članice mogu, nakon što o tome obavijeste Komisiju, međusobno razmijeniti sve ili dio ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene.

POGLAVLJE V.

SUSTAV NADZORA I PROVEDBE PROPISA ZAJEDNICE

Članak 21.

Ciljevi

U okviru sustava Zajednice za nadzor i provedbu propisa, obavljat će se nadzor nad pristupom vodama i bogatstvima i nad obavljanjem djelatnosti u skladu s člankom 1. te će se osigurati poštovanje pravila zajedničke ribarstvene politike.

Članak 22.

Uvjeti za pristup vodama i bogatstvima te za promet proizvodima ribarstva

1.   Zabranjuju se djelatnosti u okviru zajedničke ribarstvene politike ako nisu zadovoljeni sljedeći zahtjevi:

(a)

na ribarskom se plovilu mora nalaziti povlastica i, prema potrebi, posebna autorizacija za ribolov;

(b)

na ribarskom plovilu mora biti postavljen uređaj koji omogućuje detekciju i identifikaciju tog plovila pomoću sustava daljinskog praćenja. Ovaj se zahtjev primjenjuje od 1. siječnja 2004. na plovila čija je ukupna duljina veća od 18 metara, a od 1. siječnja 2005. na plovila čija je ukupna duljina veća od 15 metara;

(c)

zapovjednik, bez odgode, zapisuje i podnosi izvješće s podacima o ribolovnim aktivnostima, uključujući iskrcaje i prekrcaje. Kopije svih zapisa stavljaju se na raspolaganje nadležnim tijelima. Vijeće će 2004. odlučiti o obvezi prenošenja tih zapisa elektroničkim putem. Države članice će u suradnji s Komisijom prije 1. lipnja 2004. provesti pilot projekt kako bi ocijenile tehnologiju koja će se upotrebljavati;

(d)

zapovjednik omogućuje inspektorima pristup na plovilo i surađuje s njima; ako se primjenjuje program promatrača, zapovjednik omogućuje i promatračima pristup na plovilo i surađuje s njima;

(e)

zapovjednik poštuje uvjete i ograničenja vezano za iskrcaj, prekrcaj, zajedničke ribolovne radnje, ribolovni alat, mreže te obilježavanje i identifikaciju plovila.

2.   Promet proizvodima ribarstva podliježe sljedećim zahtjevima:

(a)

proizvodi ribarstva prodaju se s ribarskog plovila jedino registriranim kupcima ili na registriranim aukcijama;

(b)

kupac koji proizvode ribarstva s ribarskog plovila kupuje pri njihovoj prvoj prodaji, mora biti registriran kod nadležnih tijela;

(c)

kupac koji kupuje proizvode ribarstva pri njihovoj prvoj prodaji, dostavlja nadležnim tijelima račune ili prodajne listove, osim ako se prodaja odvija na registriranoj aukciji koja je sama obvezna dostavljati nadležnim tijelima račune ili prodajne listove;

(d)

sve proizvode ribarstva koji se iskrcaju u Zajednici ili se u nju uvoze, za koje nadležnim tijelima nisu dostavljeni računi ili prodajni listovi, a koji se prevoze na mjesto koje nije mjesto iskrcaja ili uvoza, mora, dok se ne održi prva prodaja, pratiti isprava koju sastavlja prijevoznik;

(e)

osobe odgovorne za objekte ili prijevozna sredstva primaju inspektore i surađuju s njima;

(f)

ako je za određenu vrstu utvrđena najmanja veličina, osobe odgovorne za prodaju, skladištenje ili prijevoz moraju biti u stanju dokazati zemljopisno podrijetlo proizvoda.

Kupac koji kupuje proizvode koji se nakon toga ne stavljaju na tržište, već se upotrebljavaju za osobnu potrošnju, izuzima se od zahtjeva ovog stavka.

3.   Detaljna pravila za provedbu stavaka 1. i 2. mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

Ta se pravila mogu posebno odnositi na obveze koje se tiču dokumentiranja, zapisivanja, izvješćivanja i obavješćivanja, a koje imaju države članice, zapovjednici plovila i sve druge pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnostima obuhvaćenim člankom 1.

Tim se pravilima mogu predvidjeti i izuzeća od obveza iz stavaka 1. i 2., ako se ta izuzeća mogu opravdati zanemarivim utjecajem na živa bogatstva mora ili nerazmjernim teretom koji bi te obveze mogle stvoriti u usporedbi s gospodarskom važnošću dotične djelatnosti.

Članak 23.

Obveze država članica

1.   Ako nije drukčije predviđeno pravom Zajednice, države članice osiguravaju učinkoviti nadzor, inspekciju i provedbu pravila zajedničke ribarstvene politike.

2.   Države članice nadziru djelatnosti koje se, u okviru zajedničke ribarstvene politike, obavljaju na njihovom području ili u vodama koje su pod njihovim suverenitetom ili jurisdikcijom. One, također, nadziru pristup vodama i bogatstvima izvan voda Zajednice kao i ribolovne aktivnosti koje u tim vodama obavljaju ribarska plovila Zajednice koja vijore njihovu zastavu i njihovi državljani, ne dovodeći u pitanje primarnu nadležnost države zastave. One su odgovorne za postavljanje promatrača na ribarska plovila i za donošenje odgovarajućih odluka, uključujući zabranu ribolovnih aktivnosti.

3.   Države članice donose mjere, osiguravaju financijska sredstva i ljudske resurse te uspostavljaju upravnu i tehničku strukturu potrebnu za osiguranje učinkovitog nadzora, inspekcije i provedbe propisa, uključujući i satelitski sustav nadzora. Vijeće će 2004. godine odlučiti o obvezi uspostavljanja sustava za daljinsko praćenje. U svrhu ispitivanja tehnologije koja će se rabiti, države članice će, u suradnji s Komisijom, provesti pilot projekte prije 1. lipnja 2004. Za koordinaciju prikupljanja i provjeravanja podataka o ribolovnim aktivnostima te za izvještavanje Komisije i suradnju s njom u svakoj je državi članici nadležno jedno tijelo.

4.   Kada Komisija utvrdi da je država članica prekoračila ribolovne mogućnosti koje su joj dodijeljene, Komisija vrši odbitke od budućih ribolovnih mogućnosti te države članice.

Ako, kao izravna posljedica toga što je jedna država članica prekoračila ribolovne mogućnosti koje su joj bile dodijeljene, druga država članica nije mogla iskoristiti svoje vlastite ribolovne mogućnosti, ribolovne mogućnosti jednake onima koje su odbijene u skladu sa stavkom 1. mogu se, u cijelosti ili djelomično, preraspodijeliti toj državi članici. Takva se preraspodjela određuje uzimajući u obzir interes očuvanja bogatstava kao i interes obiju dotičnih država članica s obzirom na odštetu.

Odluke donosi Komisija u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

5.   Provedbena pravila za primjenu ovog članka mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2., uključujući i pravila prema kojima države članice određuju tijelo iz stavka 3. ovog članka te pravila vezano za angažiranje promatrača, njihove obveze, zadatke i troškove.

Članak 24.

Inspekcija i provedba

Države članice poduzimaju potrebne mjere nadzora i provedbe kako bi na svom području ili u vodama koje su pod njihovim suverenitetom ili jurisdikcijom osigurale poštovanje pravila zajedničke ribarstvene politike. One, također, poduzimaju mjere koje osiguravaju primjenu propisa vezano za ribolovne aktivnosti koje izvan voda Zajednice obavljaju ribarska plovila Zajednice pod njihovom zastavom te njihovi državljani.

Te mjere uključuju:

(a)

provjere na licu mjesta i inspekcije na ribarskim plovilima, u poslovnim prostorijama i kod drugih tijela koja se bave djelatnostima vezanim uz zajedničku ribarstvenu politiku;

(b)

promatranje ribarskih plovila;

(c)

istrage, sudsko gonjenje zbog prekršaja i kažnjavanje u skladu s člankom 25.;

(d)

preventivne mjere u skladu s člankom 25. stavkom 5.;

(e)

mjere za sprečavanja sudjelovanja svojih državljana u ribolovnim aktivnostima u kojima se ne poštuju primjenjive mjere očuvanja i gospodarenja, ne dovodeći u pitanje primarnu nadležnost države zastave.

Poduzete mjere se na odgovarajući način dokumentiraju. One moraju biti učinkovite, odvraćajuće i razmjerne.

Provedbena pravila za primjenu ovog članka, uključujući mjerila za ocjenjivanje, mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 3.

Članak 25.

Postupanje u slučaju prijestupa

1.   Države članice osiguravaju da se, u slučaju nepoštovanja pravila zajedničke ribarstvene politike, protiv odgovornih fizičkih i pravnih osoba poduzimaju odgovarajuće mjere, uključujući upravne ili kaznene postupke.

2.   Postupci koji se pokreću u skladu sa stavkom 1. moraju omogućavati da se, u skladu s odgovarajućim odredbama nacionalnog prava, odgovornim osobama učinkovito uskrati ekonomska korist nastala zbog prijestupa i da se postignu rezultati, razmjerni težini prijestupa, koji djelotvorno odvraćaju od prijestupa iste vrste.

3.   Ovisno o težini prijestupa, kazne koje proizlaze iz postupaka iz stavka 2. mogu posebno uključivati:

(a)

novčane kazne;

(b)

oduzimanje zabranjenog ribolovnog alata i ulova;

(c)

zapljenu plovila;

(d)

privremeno onemogućavanje kretanja plovila;

(e)

privremeno oduzimanje povlastice;

(f)

trajno oduzimanje povlastice.

4.   Unatoč obvezama iz stavaka 1., 2. i 3, Vijeće utvrđuje, na temelju popisa iz stavka 3., popis mjera koje države članice poduzimaju u slučajevima težih prijestupa koji su definirani Uredbom (EZ) br. 1447/1999. Popis ne dovodi u pitanje slobodnu odluku države članice da, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, te mjere provodi putem upravnog ili kaznenog postupka iz stavka 1.

5.   Države članice odmah poduzimaju mjere kako bi spriječile da plovila, fizičke ili pravne osoba koje su zatečene prilikom počinjenja težeg prijestupa, kako je definiran u Uredbi (EZ) br. 1447/1999, nastave s tom radnjom.

Članak 26.

Obveze Komisije

1.   Ne dovodeći u pitanje nadležnosti Komisije na temelju Ugovora, Komisija ocjenjuje i nadzire primjenu pravila zajedničke ribarstvene politike od strane država članica te olakšava koordinaciju i suradnju među njima.

2.   Ako postoje dokazi da se ne poštuju pravila o očuvanju, nadzoru, inspekciji ili provedbi u okviru zajedničke ribarstvene politike, što bi moglo dovesti u ozbiljnu opasnost očuvanje živih vodenih bogatstava ili učinkovito djelovanje sustava Zajednice za nadzor i provedbu i zbog čega je potrebno žurno djelovati, Komisija pismenim putem obavješćuje dotičnu državu članicu o svojim nalazima i određuje joj rok, ne kraći od 15 radnih dana, da dokaže poštovanje pravila i iznese svoje primjedbe. Pri svakoj mjeri koju bi mogla poduzeti na temelju stavka 3., Komisija uzima u obzir primjedbe države članice.

3.   Ako postoje dokazi koji ukazuju na opasnost da bi ribolovne aktivnosti koje se obavljaju u određenom zemljopisnom području mogle ozbiljno ugroziti očuvanje živih vodenih bogatstava, Komisija može poduzeti preventivne mjere.

Te mjere su razmjerne opasnosti od ozbiljnog ugrožavanja očuvanja živih vodenih bogatstava.

Ne traju dulje od tri tjedna. Odlukom donesenom u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. stavku 2., mogu se produljiti do najviše šest mjeseci, onoliko koliko je potrebno za očuvanje živih vodenih bogatstava.

Kada Komisija utvrdi da opasnost više ne postoji, mjere se odmah ukidaju.

4.   Ako se smatra da je država članica iscrpla svoju kvotu, dodijeljeni dio ili dio koji joj je na raspolaganju, Komisija može, na temelju raspoloživih podataka, odmah zaustaviti ribolovne aktivnosti.

5.   Suprotno članku 23. stavku 2., Komisija nadzire, ako je to predviđeno pravom Zajednice, ribolovne aktivnosti koje u vodama Zajednice obavljaju ribarska plovila koja vijore zastavu treće zemlje. U tu svrhu Komisija i dotične države članice surađuju i usklađuju svoje postupke.

6.   Podrobna pravila za primjenu ovog članka mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

Članak 27.

Ocjenjivanje i nadzor koji obavlja Komisija

1.   U svrhu ocjenjivanja i nadziranja država članica u primjeni pravila zajedničke ribarstvene politike, Komisija može na vlastitu inicijativu i s vlastitim sredstvima započeti i provoditi revizije, istraživanja, provjere i inspekciju vezano za primjenu pravila zajedničke ribarstvene politike od strane država članica. Posebno može provjeravati:

(a)

provedbu i primjenu tih pravila od strane država članica i njihovih nadležnih tijela;

(b)

usklađenost nacionalne upravne prakse i inspekcijskih i nadzornih djelatnosti s pravilima;

(c)

postojanje propisanih dokumenata i njihovu usklađenost s važećim pravilima;

(d)

okolnosti u kojima države članice obavljaju aktivnosti vezane za nadzor i mjere koje osiguravaju primjenu propisa.

U te svrhe Komisija može obavljati preglede na ribarskim plovilima, u poslovnim prostorijama te kod drugih tijela koja se bave djelatnostima vezanim uz zajedničku ribarstvenu politiku te ima pristup svim podacima i dokumentima koji su joj potrebni za izvršavanje njenih dužnosti. Pregledi koje poduzima Komisija na vlastitu inicijativu i bez pomoći inspektora dotične države članice obavljaju se jedino na ribarskim plovilima i mjestima prvog iskrcaja ili prve prodaje te su ograničeni na područja ili stokove koji su predmet posebnog programa praćenja utvrđenog na temelju članka 34.c Uredbe (EEZ) br. 2847/93.

Inspektori Komisije predočavaju pismeno ovlaštenje na kojemu je navedeno njihovo ime i položaj. Inspektori Komisije nemaju veće ovlasti od nacionalnih inspektora te nemaju ni policijske ni izvršne ovlasti. Pregled koji vrši Komisija bez pomoći inspektora dotične države članice pogotovo se ne smije obavljati ako se tome protivi pregledavana stranka.

Države članice pružaju Komisiji takvu pomoć kakva joj je potrebna za izvršavanje njezinih zadataka.

2.   Izvješće o pregledu stavlja se na raspolaganje dotičnoj državi članici.

Komisija pruža dotičnoj državi članici mogućnost da iznese svoje primjedbe na nalaze sadržane u izvješću. Pri tome se pridržava odredaba Zajednice o zaštiti osobnih podataka.

Kada Komisija obavlja pregled na vlastitu inicijativu i bez pratnje nacionalnih inspektora dotične države članice, o tome obavješćuje državu članicu u roku od jednog dana od završetka pregleda i u roku od mjesec dana stavlja joj na raspolaganje izvješće o nalazima.

Države članice nisu obvezne poduzeti mjere protiv pojedinaca na temelju nalaza iz navedenog izvješća.

3.   Provedbene odredbe za ovaj članak mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2.

4.   Svake treće godine Komisija sastavlja izvješće o ocjeni svog djelovanja predviđenog stavkom 1. i primjene pravila zajedničke ribarstvene politike od strane država članica koje se dostavlja Europskome parlamentu i Vijeću. Države članice se svake godine obavješćuju o broju pregleda, raščlanjenih po vrsti, koji su predviđeni stavkom 1. i koje Komisija obavlja u svakoj državi članici.

Članak 28.

Suradnja i koordinacija

1.   Države članice surađuju međusobno, kao i sa trećim zemljama, kako bi osigurale poštovanje pravila zajedničke ribarstvene politike. U tu svrhu države članice pružaju drugim državama članicama, kao i trećim zemljama, pomoć koja je potrebna da bi se osiguralo poštovanje tih pravila.

2.   U slučaju nadzora i inspekcije prekograničnih ribolovnih aktivnosti, države članice osiguravaju da njihova djelovanja koja su predviđena ovim poglavljem budu usklađena. U tu svrhu države članice razmjenjuju inspektore.

3.   Ne dovodeći u pitanje primarnu nadležnost obalne države, države članice su ovlaštene obavljati preglede ribarskih plovila Zajednice pod njihovom zastavom u svim vodama Zajednice izvan voda koje su pod suverenitetom druge države članice.

Države članice su, također, ovlaštene da u skladu s pravilima zajedničke ribarstvene politike koja se odnose na ribolovne aktivnosti, obavljaju inspekciju na ribarskim plovilima u svim vodama Zajednice izvan voda koje su pod njihovim suverenitetom jedino:

(a)

uz prethodno dopuštenje dotične obalne države članice; ili

(b)

ako je donesen posebni program praćenja u skladu s člankom 34.c Uredbe (EZ) br. 2847/93.

Države članice su ovlaštene da u međunarodnim vodama obavljaju inspekciju ribarskih plovila Zajednice koja vijore zastavu druge države članice.

U slučajevima drukčijim od onih koji su predviđeni ovim stavkom, države članice mogu jedna drugu ovlastiti za obavljanje inspekcije u skladu s pravilima zajedničke ribarstvene politike.

4.   Na temelju imenovanja država članica, koje one dostavljaju Komisiji, Komisija utvrđuje, u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2., popis inspektora Zajednice, inspekcijskih plovila i inspekcijskih letjelica i drugih sredstava inspekcije koji su ovlašteni odnosno dopušteni za obavljanje inspekcija na temelju ovog poglavlja u vodama Zajednice i na ribarskim plovilima Zajednice.

5.   Izvješća o inspekciji i nadzoru koja sastavljaju inspektori Zajednice ili inspektori druge države članice ili inspektori Komisije predstavljaju prihvatljivi dokaz u upravnim i kaznenim postupcima svake države članice. Pri utvrđivanju činjenica, ova se izvješća uzimaju kao jednakovrijedna izvješćima o inspekciji i nadzoru države članice.

6.   Provedbene odredbe za ovaj članak mogu se donositi u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2

Stavci 3. i 4. ovog članka primjenjuju se tek nakon što se donesu provedbene odredbe.

POGLAVLJE VI.

ODLUČIVANJE I SAVJETOVANJE

Članak 29.

Postupak odlučivanja

Ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom, Vijeće djeluje u skladu s postupkom iz članka 37. Ugovora.

Članak 30.

Odbor za ribarstvo i akvakulturu

1.   Komisiji pomaže Odbor za ribarstvo i akvakulturu.

2.   Ako se upućuje na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke br. 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno člankom 4. stavkom 3. Odluke br. 1999/468/EZ utvrđuje se na 20 radnih dana.

3.   Ako se upućuje na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke br. 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno člankom 5. stavkom 6. Odluke br. 1999/468/EZ utvrđuje se na 60 radnih dana.

4.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 31.

Regionalna savjetodavna vijeća

1.   Regionalna savjetodavna vijeća se osnivaju da bi pridonijela postizanju ciljeva iz članka 2. stavka 1., a posebno da bi savjetovala Komisiju u pitanjima vezanim uz upravljanje ribolovnim aktivnostima u određenim područjima ili ribolovnim zonama

2.   Regionalna savjetodavna vijeća sastoje se uglavnom od ribara i drugih predstavnika interesnih skupina na koje utječe zajednička ribarstvena politika, kao što su predstavnici sektora ribolova i akvakulture, interesa zaštite okoliša i potrošača te znanstveni stručnjaci iz svih država članica koji imaju interese na području ribolova u dotičnom morskom prostoru ili ribolovnoj zoni.

3.   Predstavnici nacionalnih i regionalnih uprava koje imaju interese u dotičnom morskom prostoru ili ribolovnoj zoni imaju pravo sudjelovati u regionalnim savjetodavnim vijećima kao članovi ili promatrači. Komisija može prisustvovati njihovim sastancima.

4.   Komisija se može savjetovati s regionalnim savjetodavnim vijećima u vezi s prijedlozima mjera, kao što su višegodišnji planovi oporavka ili planovi upravljanja koji se usvajaju na temelju članka 37. Ugovora, koje namjerava podnijeti i koji se izričito odnose na ribolov u dotičnom području. Komisija i države članice mogu se s njima savjetovati i u vezi s drugim mjerama. Ta savjetovanja ne dovode u pitanje savjetovanje s STECF-om i Odborom za ribarstvo i akvakulturu.

5.   Regionalna savjetodavna vijeća mogu:

(a)

na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije ili države članice dostavljati Komisiji ili dotičnoj državi članici preporuke i prijedloge o pitanjima vezanim uz upravljanje ribarstvom;

(b)

obavještavati Komisiju ili dotičnu državu članicu o problemima vezanim uz provedbu pravila Zajednice te Komisiji ili dotičnoj državi članici dostavljati preporuke i prijedloge za rješavanje tih problema;

(c)

obavljati sve druge aktivnosti koje su nužne radi izvršavanja njihovih zadaća.

Regionalno savjetodavno vijeće obavješćuje o svojim aktivnostima Odbor za ribarstvo i akvakulturu.

Članak 32.

Postupak osnivanja regionalnih savjetodavnih vijeća

Vijeće odlučuje o osnivanju regionalnog savjetodavnog vijeća. Regionalno savjetodavno vijeće obuhvaća morski prostor koji je pod jurisdikcijom najmanje dvije države članice. Regionalno savjetodavno vijeće donosi svoj poslovnik.

Članak 33.

Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo

1.   Osniva se Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF). Savjetovanja s STECF-om održavaju se u redovitim vremenskim razmacima o pitanjima vezanim uz očuvanje i gospodarenje živim vodenim bogatstvima, uključujući biološke, gospodarske, ekološke, socijalne i tehničke aspekte.

2.   Pri podnošenju prijedloga u vezi s upravljanjem u ribarstvu na temelju ove Uredbe, Komisija uzima u obzir savjete STECF-a.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Opoziv

1.   Uredbe (EEZ) br. 3760/92 i (EEZ) br. 101/76 stavljaju se izvan snage.

2.   Upućivanja na odredbe Uredbi koje su stavljene izvan snage na temelju stavka 1. smatraju se upućivanjima na odgovarajuće odredbe ove Uredbe.

Članak 35.

Preispitivanje

Komisija će prije isteka 2012. godine izvijestiti Europski parlament i Vijeće o djelovanju zajedničke ribarstvene politike u odnosu na poglavlje II. i III.

Članak 36.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2003.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2002.

Za Vijeće

Predsjednica

M. FISCHER BOEL


(1)  SL C 203 E, 27.8.2002., str. 284.

(2)  Mišljenje usvojeno 5.12.2002. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL L 389, 31.12.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1181/98 (SL L 164, 9.6.1998., str. 1.).

(4)  SL C 105, 7.5.1981., str. 1.

(5)  SL L 261, 20.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1965/2001 (SL L 268, 9.10.2001., str. 23.).

(6)  SL L 167, 2.7.1999., str. 5.

(7)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(8)  SL L 20, 28.1.1976., str. 19.

(9)  SL L 274, 25.9.1986., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3259/94 (SL L 339, 29.12.1994., str. 11.).

(10)  SL L 341, 31.12.1993., str. 93.

(11)  SL L 175, 3.7.1997., str. 27. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2002/70/EZ (SL L 31, 1.2.2002., str. 77.).

(12)  SL L 337, 30.12.1999., str. 10. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 179/2002 (SL L 31, 1.2.2002., str. 25.).

(13)  SL L 55, 24.2.2001., str. 3.


PRILOG I.

PRISTUP OBALNIM VODAMA U SMISLU ČLANKA 17. STAVKA 2.

1.   OBALNE VODE UJEDINJENE KRALJEVINE

A.   PRISTUP ZA FRANCUSKU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Obala Ujedinjene Kraljevine (6 do 12 morskih milja)

1.   Berwick-upon-Tweed istočno

Coquest Island istočno

Haringa

Neograničeno

2.   Flamborough Head istočno

Spurn Head istočno

Haringa

Neograničeno

3.   Lowestoft istočno

Lyme Regis južno

Sve vrste

Neograničeno

4.   Lyme Regis južno

Eddystone južno

Pridnene vrste

Neograničeno

5.   Eddystone južno

Longships jugozapadno

Pridnene vrste

Neograničeno

Jakovljeva kapica

Neograničeno

Hlap

Neograničeno

Jastog

Neograničeno

6.   Longships jugozapadno

Hartland Point sjeverozapadno

Pridnene vrste

Neograničeno

Jastog

Neograničeno

Hlap

Neograničeno

7.   Hartland Point do crte povučene od sjevera Lundy Islanda

Pridnene vrste

Neograničeno

8.   Od crte povučene zapadno od Lundy Islanda do Cardigan Harboura

Sve vrste

Neograničeno

9.   Point Lynas North

Morecambe Light istočno

Sve vrste

Neograničeno

10.   County Down

Pridnene vrste

Neograničeno

11.   New Island sjeveroistočno

Sanda Island jugozapadno

Sve vrste

Neograničeno

12.   Port Stewart sjeverno

Barra Head zapadno

Sve vrste

Neograničeno

13.   57°40′ N

Butt of Lewis zapadno

Sve vrste

osim školjki i rakova

Neograničeno

14.   St. Kilda, Flannan Islands

Sve vrste

Neograničeno

15.   Zapadno od crte koja spaja svjetionik Butt of Lewis i točku 59°30′ N-5°45′ W

Sve vrste

Neograničeno

B.   PRISTUP ZA IRSKU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Obala Ujedinjene Kraljevine (6 do 12 morskih milja)

1.   Point Lynas sjeverno

Mull of Galloway južno

Pridnene vrste

Škampi

Neograničeno

Neograničeno

2.   Mull of Oa zapadno

Barra Head zapadno

Pridnene vrste

Škampi

Neograničeno

Neograničeno

C.   PRISTUP ZA NJEMAČKU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Obala Ujedinjene Kraljevine (6 do 12 morskih milja)

1.   Istočno od Shetlandskih otoka i otoka Fair Isle, između crta povučenih ravno jugoistočno od svjetionika Sumburgh Head, ravno sjeveroistočno od svjetionika Skroo i ravno jugozapadno od svjetionika Skadan

Haringa

Neograničeno

2.   Berwick-upon-Tweed istočno, svjetionik Whitby High istočno

Haringa

Neograničeno

3.   Svjetionik North Foreland istočno, novi svjetionik Dungeness južno

Haringa

Neograničeno

4.   Zona oko St. Kilda

Haringa

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

5.   Svjetionik Butt of Lewis zapadno do crte koja spaja svjetionik Butt of Lewis i točku 59°30′ N-5°45′ W

Haringa

Neograničeno

6.   Zona oko North Rona i Sulisker (Sulasgeir)

Haringa

Neograničeno

D.   PRISTUP ZA NIZOZEMSKU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Obala Ujedinjene Kraljevine (6 do 12 morskih milja)

1.   Istočno od Shetlandskih otoka i otoka Fair Isle, između crta povučenih ravno jugoistočno od svjetionika Sumburgh Head, ravno sjeveroistočno od svjetionika Skroo i ravno jugozapadno od svjetionika Skadan

Haringa

Neograničeno

2.   Berwick upon Tweed istočno, Flamborough Head istočno

Haringa

Neograničeno

3.   North Foreland istočno, novi svjetionik Dungeness južno

Haringa

Neograničeno

E.   PRISTUP ZA BELGIJU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Obala Ujedinjene Kraljevine (6 do 12 morskih milja)

1.   Berwick upon Tweed istočno

Coquer Island istočno

Haringa

Neograničeno

2.   Cromer sjeverno

North Foreland istočno

Pridnene vrste

Neograničeno

3.   North Foreland istočno

Novi svjetionik Dungeness južno

Pridnene vrste

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

4.   Novi svjetionik Dungeness južno, Selsey Bill južno

Pridnene vrste

Neograničeno

5.   Straight Point jugoistočno, South Bishop sjeverozapadno

Pridnene vrste

Neograničeno

2.   OBALNE VODE IRSKE

A.   PRISTUP ZA FRANCUSKU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Irska obala (6 do 12 morskih milja)

1.   Erris Head sjeverozapadno

Sybil Point zapadno

Pridnene vrste

Neograničeno

Škampi

Neograničeno

2.   Mizen Head južno

Stags južno

Pridnene vrste

Neograničeno

Škampi

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

3.   Stags južno

Cork južno

Pridnene vrste

Neograničeno

Škampi

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

4.   Cork južno, Carnsore Point južno

Sve vrste

Neograničeno

5.   Carnsore Point južno, Haulbowline jugoistočno

Sve vrste, osim školjki i rakova

Neograničeno

B.   PRISTUP ZA UJEDINJENU KRALJEVINU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Irska obala (6 do 12 morskih milja)

1.   Mine Head južno

Hook Point

Pridnene vrste

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

2.   Hook Point

Carlingford Lough

Pridnene vrste

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Škampi

Neograničeno

Jakovljeva kapica

Neograničeno

C.   PRISTUP ZA NIZOZEMSKU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Irska obala (6 do 12 morskih milja)

1.   Stags južno

Carnsore Point južno

Haringa

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

D.   PRISTUP ZA NJEMAČKU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Irska obala (6 do 12 morskih milja)

1.   Old Head of Kinsale južno

Carnsore Point južno

Haringa

Neograničeno

2.   Cork južno

Carnsore Point južno

Skuša

Neograničeno

E.   PRISTUP ZA BELGIJU

Zemljopisno područje

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Irska obala (6 do 12 morskih milja)

1.   Cork južno

Carnsore Point južno

Pridnene vrste

Neograničeno

2.   Wicklow Head istočno

Carlingford Lough jugoistočno

Pridnene vrste

Neograničeno

3.   OBALNE VODE BELGIJE

Zemljopisno područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebne značajke

3 do 12 morskih milja

Nizozemska

Sve vrste

Neograničeno

Francuska

Haringa

Neograničeno

4.   OBALNE VODE DANSKE

Zemljopisno područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Obala sjevernog mora (dansko-njemačka granica do Hanstholma)

(6 do 12 morskih milja)

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Kozice

Neograničeno

Dansko-njemačka granica do Blavands Huka

Nizozemska

Plosnatice

Neograničeno

Ribe okruglog tijela

Neograničeno

Blavands Huk do Bovbjerga

Belgija

Bakalar

Neograničeno jedino tijekom lipnja i srpnja

Bakalarka

Neograničeno jedino tijekom lipnja i srpnja

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Nizozemska

Iverak

Neograničeno

List

Neograničeno

Thyboron do Hanstholma

Belgija

Pišmolj

Neograničeno jedino tijekom lipnja i srpnja

Iverak

Neograničeno jedino tijekom lipnja i srpnja

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Bakalar

Neograničeno

Crni bakalar

Neograničeno

Bakalarka

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Pišmolj

Neograničeno

Nizozemska

Bakalar

Neograničeno

Iverak

Neograničeno

List

Neograničeno

Skagerak

(Hanstholm do Skagena)

(4 do 12 morskih milja)

Belgija

Iverak

Neograničeno jedino tijekom lipnja i srpnja

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Bakalar

Neograničeno

Crni bakalar

Neograničeno

Bakalarka

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Pišmolj

Neograničeno

Nizozemska

Bakalar

Neograničeno

Iverak

Neograničeno

List

Neograničeno

Kattegat

(3 do 12 morskih milja)

Njemačka

Bakalar

Neograničeno

Plosnatice

Neograničeno

Škampi

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Sjeverno od Zeelanda do usporednice koja prolazi kroz svjetionik Forsnaes

Njemačka

Papalina

Neograničeno

Baltičko more

(uključujući Belts, Sound, Bornholm) 3 do 12 morskih milja

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Bakalar

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Jegulja

Neograničeno

Losos

Neograničeno

Pišmolj

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Skagerrak

(4 do 12 milja)

Švedska

Sve vrste

Neograničeno

Kattegat

(3 (1) do 12 milja)

Švedska

Sve vrste

Neograničeno

Baltičko more

(3 do 12 milja)

Švedska

Sve vrste

Neograničeno

5.   OBALNE VODE NJEMAČKE

Zemljopisno područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Obala Sjevernog mora

(3 do 12 morskih milja)

sve obale

Danska

Pridnene vrste

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Hujica brazdarica

Neograničeno

Nizozemska

Pridnene vrste

Neograničeno

Kozice

Neograničeno

Dansko-njemačka granica do sjevernog vrha Amruma na 54°43′N

Danska

Kozice

Neograničeno

Zona oko Helgolanda

Ujedinjena Kraljevina

Bakalar

Neograničeno

Iverak

Neograničeno

Baltička obala

(3 do 12 morskih milja)

Danska

Bakalar

Neograničeno

Iverak

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Jegulja

Neograničeno

Pišmolj

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

6.   OBALNE VODE FRANCUSKE I PREKOMORSKIH DEPARTMANA

Zemljopisno područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Sjeveroistočna atlantska obala (6 do 12 morskih milja)

Belgijsko-francuska granica do istočno od departmana Manche (ušće Vire-Grandcamp les Bains 49°23′30″ sjeverno-1°2′ istočno smjer sjever-sjeveroistok)

Belgija

Pridnene vrste

Neograničeno

Jakovljeva kapica

Neograničeno

Nizozemska

Sve vrste

Neograničeno

Dunkerque (2°20′ E) do Cap d’Antifer (0°10′ E)

Njemačka

Haringa

Neograničeno jedino tijekom listopada do prosinca

Belgijsko-francuska granica do Cap d’Alprech zapadno (50°42′30″N – 1°33′30″E)

Ujedinjena Kraljevina

Haringa

Neograničeno

Atlantska obala (6 do 12 morskih milja)

Španjolsko-francuska granica do 46°08′ N

Španjolska

Inćuni

Ciljani ribolov, neograničen jedino od 1. ožujka do 30. lipnja

Ribolov za živi mamac jedino od 1. srpnja do 31. listopada

Srdele

Neograničeno jedino od 1. siječnja do 28. veljače i od 1. srpnja do 31. prosinca

Osim toga, djelatnosti vezane uz gore navedene vrste moraju se obavljati u skladu s djelatnostima obavljenim tijekom 1984. i u granicama tih djelatnosti

Sredozemna obala (6 do 12 morskih milja)

Španjolska granica Cap Leucate

Španjolska

Sve vrste

Neograničeno

7.   OBALNE VODE ŠPANJOLSKE

Zemljopisno područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Atlantska obala (6 do 12 morskih milja)

Francusko-španjolska granica do svjetionika Cap Mayor (3°47′ W)

Francuska

Pelagične vrste

Neograničeno u skladu s djelatnostima obavljenim tijekom 1984. i u granicama tih djelatnosti

Sredozemna obala (6 do 12 morskih milja)

Francuska granica/Cap Creus

Francuska

Sve vrste

Neograničeno

8.   OBALNE VODE NIZOZEMSKE

Zemljopisno područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebne značajke

(3 do 12 morskih milja) cijela obala

Belgija

Sve vrste

Neograničeno

Danska

Pridnene vrste

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Hujica brazdarica

Neograničeno

Šnjur

Neograničeno

Njemačka

Bakalar

Neograničeno

Kozice

Neograničeno

(6 do 12 morskih milja) cijela obala

Francuska

Sve vrste

Neograničeno

Južna točka Texel, zapadno do nizozemsko-njemačke granice

Ujedinjena Kraljevina

Pridnene vrste

Neograničeno

9.   OBALNE VODE FINSKE

Zemljopisno područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Baltičko more (4 do 12 milja) (2)

Švedska

Sve vrste

Neograničeno

10.   OBALNE VODE ŠVEDSKE

Zemljopisno područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebne značajke

Skagerrak (4 do 12 morskih milja)

Danska

Sve vrste

Neograničeno

Kattegat (3 (3) do 12 milja)

Danska

Sve vrste

Neograničeno

Baltičko more (4 do 12 milja)

Danska

Sve vrste

Neograničeno

Finska

Sve vrste

Neograničeno


(1)  Mjereno od obalne crte.

(2)  3 do 12 milja oko otoka Bogskar.

(3)  Mjereno od obalne crte.


PRILOG II.

SHETLAND BOX

A.   Zemljopisne granice

Od točke na zapadnoj obali Škotske na zemljopisnoj širini 58°30′ N do 59°30′ N – 6°15′ W

Od 58°30′ N – 6°15′ W do 59°30′ N – 5°45′ W

Od 59°30′ N – 5°45′ W do 59°30′ N – 3°45′ W

duž crte 12. morske milje sjeverno od Orkneyjskih otoka

od 59°30′ N – 3°00′ W do 61°00′ N – 3°00′ W

od 61°00′ N – 3°00′ W do 61°00′ N – 0°00′ W

duž crte 12. morske milje sjeverno od Shetlandskih otoka

od 61°00′ N – 0°00′ W do 59°30′ N – 0°00′ W

od 59°30′ N – 0°00′ W do 59°30′ N – 1°00′ W

od 59°30′ N – 1°00′ W do 59°00′ N – 1°00′ W

od 59°00′ N – 1°00′ W do 59°00′ N – 2°00′ W

od 59°00′ N – 2°00′ W do 58°30′ N – 2°00′ W

od 58°30′ N – 2°00′ N do 58°30′ N – 3°00′ W

od 58°30′ N – 3°00′ W do istočne obale Škotske na zemljopisnoj širini 58°30′ N.

B.   Dopušteni ribolovni napor

Najveći broj plovila, čija duljina između okomica nije manja od 26 metara, kojima je dopušteno obavljati ribolov pridnenih vrsta, osim norveške ugotičice i ugotice pučinke:

Država članica

Broj dopuštenih ribarskih plovila

Francuska

52

Ujedinjena Kraljevina

62

Njemačka

12

Belgija

2


Top