Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32002L0060

Direktiva Vijeća 2002/60/EZ od 27. lipnja 2002. o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu Tekst značajan za EGP

OJ L 192, 20.7.2002, p. 27–46 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
Special edition in Czech: Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Estonian: Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Latvian: Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Lithuanian: Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Hungarian Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Maltese: Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Polish: Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Slovak: Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Slovene: Chapter 03 Volume 036 P. 252 - 271
Special edition in Bulgarian: Chapter 03 Volume 043 P. 107 - 128
Special edition in Romanian: Chapter 03 Volume 043 P. 107 - 128
Special edition in Croatian: Chapter 03 Volume 014 P. 72 - 91

In force: This act has been changed. Latest consolidated version: 13/11/2007

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/60/oj

03/Sv. 014

HR

Službeni list Europske unije

72


32002L0060


L 192/27

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.06.2002.


DIREKTIVA VIJEĆA 2002/60/EZ

od 27. lipnja 2002.

o utvrđivanju posebnih odredaba za kontrolu afričke svinjske kuge i o izmjeni Direktive 92/119/EEZ koja se odnosi na tješinsku bolest i afričku svinjsku kugu

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/119/EEZ od 17. prosinca 1992. o uvođenju općih mjera Zajednice za kontrolu određenih bolesti životinja i posebnih mjera koje se odnose na vezikularnu bolest svinja (1), a posebno njezin članak 15. i članak 24. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)

Opće mjere propisane Direktivom 92/119/EEZ imaju za cilj sprečavanje daljnjeg širenja određenih bolesti životinja koje imaju veliku gospodarsku važnost, a posebno kontrolu kretanja životinja i proizvoda pogodnih za širenje zaraze.

(2)

Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) je stručno referentno tijelo za zdravlje životinja, koje je priznala Svjetska trgovinska organizacija. Ona je sastavila popis zaraznih bolesti životinja koje imaju veliku gospodarsku važnost (Popis A).

(3)

Nužna je i primjerena primjena Direktive 92/119/EEZ na sve zarazne bolesti iz Popisa A, osim onih za koje su već izrađene specifične odredbe na razini Zajednice.

(4)

Tješinska bolest se više ne nalazi na Popisu A. Stoga je prikladno da se ta bolest izbriše iz popisa navedenog u Prilogu I. Direktivi 92/119/EEZ.

(5)

Afrička svinjska kuga je bolest od velikoga gospodarskog značaja, uključena u Popis A, koja se pojavljuje u nekim ograničenim područjima Zajednice. Stoga je prikladno utvrditi mjere Zajednice za kontrolu te bolesti.

(6)

Afričku svinjsku kugu treba uključiti u popis naveden u Prilogu I. Direktivi 92/119/EEZ, a za njezinu kontrolu treba propisati posebne odredbe u skladu s člankom 15. te Direktive.

(7)

Treba usvojiti mjere za kontrolu kretanja svinja i njihovih proizvoda iz područja koja se nalaze pod ograničenjima radi izbijanja afričke svinjske kuge. Ove mjere moraju biti slične onima koje su na razini Zajednice utvrđene za kontrolu drugih bolesti svinja, kao što su vezikularna bolest svinja i klasična svinjska kuga.

(8)

Kao model za utvrđivanje posebnih mjera za nadzor afričke svinjske kuge treba posebno upotrijebiti Direktivu Vijeća 2001/89/EZ od 23. listopada 2001. o mjerama Zajednice za kontrolu klasične svinjske kuge (2). Međutim, potrebne su prilagodbe, posebno radi razlika između ovih dviju bolesti, radi postojećeg pomanjkanja cjepiva te naročito radi vremena inkubacije za afričku svinjsku kugu i mogućnosti prenošenja bolesti putem vektora.

(9)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom su utvrđeni postupci za izvršavanje provedbenih ovlasti koje su povjerene Komisiji (3),

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Direktivom propisuju minimalne mjere Zajednice za kontrolu afričke svinjske kuge.

Njome se uklanja tješinska bolest iz skupine bolesti na koje se primjenjuju opće mjere kontrole propisane Direktivom 92/119/EEZ.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

(a)

„svinja” znači svaka životinja iz obitelji Suidae, uključujući divlje svinje;

(b)

„divlja svinja” znači svinja koja se ne drži ili ne uzgaja na gospodarstvu;

(c)

„gospodarstvo” znači svaki poljoprivredni ili drugi prostor koji se nalazi na državnom području države članice, u kojem se stalno ili privremeno uzgajaju ili drže svinje. Ova definicija ne uključuje klaonice, prijevozna sredstva i ograđena područja u kojima se drže i mogu se loviti divlje svinje; veličina i struktura tih ograđenih područja moraju biti takve da nije moguće provesti mjere navedene u članku 5. stavku 1.;

(d)

„dijagnostički priručnik” znači dijagnostički priručnik iz članka 18. stavka 3.;

(e)

„svinja za koju se sumnja da je zaražena virusom klasične svinjske kuge” znači svaka svinja ili svinjski trup koji pokazuje kliničke znakove bolesti ili post-mortalne promjene ili reakcije na laboratorijske testove provedene u skladu s dijagnostičkim priručnikom koji ukazuju na moguću prisutnost afričke svinjske kuge;

(f)

„slučaj afričke svinjske kuge” ili „svinja zaražena afričkom svinjskom kugom” znači svaka svinja ili svinjski trup:

u kojih su službeno potvrđeni klinički znakovi bolesti ili post mortalne promjene koje ukazuju na afričku svinjsku kugu, ili

u kojih je prisustvo bolesti službeno potvrđeno na temelju rezultata laboratorijskih pretraga obavljenih u skladu s dijagnostičkim priručnikom;

(g)

„izbijanje afričke svinjske kuge” znači gospodarstvo na kojem je otkriven jedan ili više slučajeva afričke svinjske kuge;

(h)

„primarno izbijanje” znači izbijanje u smislu članka 2. stavka (d) Direktive Vijeća 82/894/EEZ od 21. prosinca 1982. o prijavljivanju bolesti životinja unutar Zajednice (4);

(i)

„zaraženo područje” znači državno područje države članice na kojem se, nakon potvrde jednog ili više slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja, provode mjere iskorjenjivanja u skladu s člankom 15. ili člankom 16;

(j)

„primarni slučaj afričke svinjske kuge kod divljih svinja” znači svaki slučaj afričke svinjske kuge otkriven kod divljih svinja na području na kojem se ne provode nikakve mjere u skladu s člancima 15. ili 16.;

(k)

„kontaktno gospodarstvo” znači gospodarstvo na koje je afrička svinjska kuga mogla biti unesena bilo zbog njegovog položaja, ili zbog kretanja osoba, svinja ili vozila, ili na bilo koji drugi način;

(l)

„vlasnik” znači svaka osoba ili osobe, fizičke ili pravne, koje su vlasnici svinja ili su zadužene za uzgoj navedenih životinja, radi financijskog dobitka ili bez njega;

(m)

„nadležno tijelo” znači nadležno tijelo u smislu članka 2. stavka 6. Direktive 90/425/EEZ (5);

(n)

„službeni veterinar” je veterinar kojeg imenuje nadležno tijelo države članice;

(o)

„prerada” znači jedan od postupaka obrade materijala visokog rizika, koji su utvrđeni člankom 3. Direktive 90/667/EEZ (6), koji se provode da se spriječi opasnost od širenja virusa afričke svinjske kuge;

(p)

„usmrćivanje” znači usmrćivanje svinja u smislu članka 2. stavka 6. Direktive 93/119/EEZ (7);

(q)

„klanje” znači klanje svinja u smislu članka 2. stavka 7. Direktive 93/119/EEZ;

(r)

„vektor” znači krpelj vrste Ornithodorus erraticus.

Članak 3.

Prijava afričke svinjske kuge

1.   Države članice osiguravaju da se prisutnost ili sumnja na prisutnost afričke svinjske kuge mora obvezno i trenutno prijaviti nadležnom tijelu.

2.   Ne dovodeći u pitanje postojeće odredbe Zajednice za prijavu izbijanja bolesti životinja, država članica na čijem se državnom području potvrdi afrička svinjska kuga mora:

(a)

dostaviti prijavu bolesti Komisiji i drugim državama članicama i, u skladu s Prilogom I., podatke o:

izbijanjima afričke svinjske kuge, koja su potvrđena na gospodarstvima,

slučajevima afričke svinjske kuge koji su potvrđeni u klaonicama ili u prijevoznim sredstvima,

primarnim slučajevima afričke svinjske kuge koji su potvrđeni u divljih svinja,

rezultatima epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8.;

(b)

u skladu s člankom 16. stavkom 3. točkom (a) i stavkom 4. dostaviti podatke Komisiji i drugim državama članicama o daljnjim potvrđenim slučajevima u divljih svinja na području zaraženom afričkom svinjskom kugom.

Članak 4.

Mjere u slučajevima sumnje na prisutnost afričke svinjske kuge na gospodarstvu

1.   Kada se na gospodarstvu nalazi jedna ili više svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom afričke svinjske kuge, države članice osiguravaju da nadležno tijelo bez odgađanja pokrene službene istražne radnje u skladu s postupcima navedenim u dijagnostičkom priručniku, kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost navedene bolesti.

Kada gospodarstvo posjeti službeni veterinar, provodi se i pregled registra i identifikacijskih oznaka svinja iz članaka 4. i 5. Direktive Vijeća 92/102/EEZ od 27. studenoga 1992. o identifikaciji i registraciji životinja (8).

2.   Ako nadležno tijelo smatra da se prisutnost afričke svinjske kuge na gospodarstvu ne može isključiti, to gospodarstvo mora odmah staviti pod službeni nadzor i posebno narediti:

(a)

prebrojavanje svih svinja različitih kategorija na gospodarstvu, sastavljanje popisa s brojem svinja po svakoj kategoriji, koje su već oboljele, koje su uginule ili koje su vjerojatno zaražene; ovaj se popis mora ažurirati kako bi se uračunale oprašene i uginule svinje tijekom razdoblja sumnje; ove se informacije na zahtjev moraju predočiti i mogu se provjeriti prilikom svakog posjeta;

(b)

da svinje na gospodarstvu moraju biti zatvorene u prostorije u kojima su nastanjene ili na nekom drugom mjestu gdje ih je moguće izolirati;

(c)

da niti jedna svinja ne smije ući na gospodarstvo niti ga napustiti. Ako je potrebno, nadležno tijelo može proširiti zabranu napuštanja gospodarstva i na druge životinjske vrste, te zahtijevati primjenu odgovarajućih mjera za uništavanje glodavaca ili insekata;

(d)

da niti jedna svinjski trup ne smije biti iznesena s gospodarstva bez odobrenja nadležnog tijela;

(e)

da meso, proizvodi od mesa svinja, sjeme, jajne stanice ili embriji svinja, hrana za životinje, oruđe, materijali ili otpad kojima bi se mogla prenijeti afrička svinjska kuga, ne smiju napustiti gospodarstvo bez odobrenja nadležnog tijela; meso, proizvodi od mesa svinja, sjeme, jajne stanice ili embriji svinja ne smiju se premještati s gospodarstva u svrhu trgovine unutar Zajednice;

(f)

da kretanje osoba na i sa gospodarstva podliježe pisanom odobrenju nadležnog tijela;

(g)

da kretanje vozila na i sa gospodarstva podliježe pisanom odobrenju nadležnog tijela;

(h)

da se na ulazima i izlazima objekata u kojima su smještene svinje, te na ulazima i izlazima samoga gospodarstva koristi odgovarajuće dezinfekcijsko sredstvo; svaka osoba koja ulazi ili izlazi iz gospodarstava na kojima se drže svinje mora se pridržavati odgovarajućih higijenskih mjera potrebnih za smanjenje rizika od širenja virusa afričke svinjske kuge. Osim toga, sva prijevozna sredstva prije napuštanja gospodarstva moraju biti temeljito dezinficirana;

(i)

da se provede epidemiološko istraživanje u skladu s člankom 8.

3.   Kada to zahtijeva epidemiološka situacija, nadležno tijelo može:

(a)

na gospodarstvu iz stavka 2. ovog članka primijeniti mjere predviđene člankom 5. stavkom 1.; međutim, nadležno tijelo može, ako smatra da to okolnosti dopuštaju, ograničiti primjenu ovih mjera samo na svinje za koje se sumnja da su zaražene ili kontaminirane virusom afričke svinjske kuge, te na dio gospodarstva na kojem se one drže, uz uvjet da su one bile smještene, držane i hranjene potpuno odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu. U svakom slučaju, od tih usmrćenih svinja treba uzeti dovoljan broj uzoraka kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost virusa afričke svinjske kuge, u skladu s dijagnostičkim priručnikom;

(b)

uspostaviti privremenu područje kontrole oko gospodarstva iz stavka 2.; na svinjogojska gospodarstva unutar te zone, primjenjuju se neke ili sve mjere iz stavaka 1. i 2.

4.   Mjere iz stavka 2. se ne ukidaju sve dok se prisutnost afričke svinjske kuge službeno ne isključi.

Članak 5.

Mjere u slučajevima kada je potvrđena prisutnost afričke svinjske kuge na gospodarstvu

1.   U slučajevima kada je prisutnost afričke svinjske kuge na gospodarstvu službeno potvrđena, države članice osiguravaju da, uz mjere iz članka 4. stavka 2., nadležno tijelo propiše:

(a)

usmrćivanje svih svinja na gospodarstvu bez odlaganja pod službenim nadzorom i tako da se izbjegne rizik od širenja virusa afričke svinjske kuge tijekom prijevoza ili usmrćivanja;

(b)

uzimanje dovoljnog broja uzoraka od usmrćenih svinja u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se mogao utvrditi način unosa virusa afričke svinjske kuge na gospodarstvo te odrediti koliko je dugo virus mogao biti prisutan na gospodarstvu prije nego što je bolest prijavljena;

(c)

da se trupovi uginulih ili usmrćenih svinja prerade pod službenim nadzorom;

(d)

da se meso svinja koje su zaklane tijekom razdoblja između vjerojatnog unošenja bolesti na gospodarstvo i poduzimanja službenih mjera, kad god je to moguće pronađe, i preradi pod službenim nadzorom;

(e)

da se sjeme, jajne stanice i embriji svinja uzeti na gospodarstvu tijekom razdoblja između vjerojatnog unošenja bolesti na gospodarstvo i poduzimanja službenih mjera, pronađe, i uništi pod službenim nadzorom tako da se izbjegne rizik širenja virusa afričke svinjske kuge;

(f)

da se moraju preraditi sve tvari i otpad za koje postoji vjerojatnost da su kontaminirani, kao npr. krmiva; da se moraju uništiti svi materijali za jednokratnu uporabu koji mogu biti kontaminirani, a posebno oni koji se upotrebljavaju za usmrćivanje; ovi se postupci moraju izvoditi u skladu s uputama službenog veterinara;

(g)

da se nakon uklanjanja svinja objekti u kojima su one boravile, vozila upotrijebljena za prijevoz svinja ili njihovih trupova, te oprema, stelja, gnoj i gnojnica koji su vjerojatno kontaminirani, očiste, i prema potrebi dezinficiraju, te provede dezinsekcija i postupci u skladu s člankom 12.;

(h)

da u slučaju primarnog izbijanja bolesti izolat virusa afričke svinjske kuge treba podvrgnuti laboratorijskom postupku propisanom u dijagnostičkom priručniku, kako bi se identificirao genotip;

(i)

da se provede epidemiološko istraživanje u skladu s člankom 8.

2.   U slučajevima kada se izbijanje bolesti potvrdi u laboratoriju, zoološkom vrtu, parku prirode ili na ograđenom prostoru na kojem se svinje drže u znanstvene svrhe ili u svrhe očuvanja vrsta ili očuvanja rijetkih pasmina, dotična država članica može odlučiti o odstupanju od stavka 1. točke (a) i stavka 1. točke (e), uz uvjet da to ne utječe negativno na osnovne interese Zajednice.

O ovoj se odluci mora bez odlaganja obavijestiti Zajednica.

U svim slučajevima Komisija bez odlaganja razmatra situaciju s dotičnom državom članicom i što je brže moguće u Stalnom veterinarskom odboru. Ako je potrebno, donose se mjere za sprečavanje širenja bolesti u skladu s postupkom iz članka 24. stavka 2.

Članak 6.

Mjere u slučajevima kada je prisutnost afričke svinjske kuge potvrđena na gospodarstvima koja se sastoje od različitih proizvodnih jedinica

1.   Kada se prisutnost afričke svinjske kuge potvrdi na gospodarstvima koja se sastoje od dviju ili više odvojenih proizvodnih jedinica, nadležno tijelo može, kako bi se mogao dovršiti tov svinja, odlučiti o odstupanju od članka 5. stavka 1. točke (a) u odnosu na proizvodne jedinice sa zdravim svinjama unutar gospodarstva koje je zaraženo, uz uvjet da službeni veterinar potvrdi da su struktura, veličina i udaljenost tih proizvodnih jedinica te postupci koji se u njima izvode takvi da te proizvodne jedinice imaju potpuno odvojene objekte i opremu za smještaj, držanje i hranidbu, tako da se virus ne može širiti iz jedne proizvodne jedinice na drugu.

2.   Ako koriste odstupanje iz stavka 1., države članice donose detaljna pravila za njegovu primjenu u svjetlu jamstava koja se mogu osigurati glede zdravlja životinja.

3.   Države članice koje primjenjuju ovo odstupanje o tome bez odlaganja obavješćuju Komisiju. U svim slučajevima Komisija bez odlaganja razmatra situaciju s dotičnom državom članicom i, što je brže moguće, u Stalnom veterinarskom odboru. Ako je potrebno donose se mjere za sprečavanje širenja bolesti u skladu s postupkom iz članka 24. stavka 2.

Članak 7.

Mjere na kontaktnim gospodarstvima

1.   Kontaktnim gospodarstvima se smatraju ona gospodarstva za koja službeni veterinar, na temelju epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8., utvrdi ili smatra da je moguće da je afrička svinjska kuga unesena ili s drugih gospodarstava na gospodarstvo iz članka 4. ili članka 5., ili s toga gospodarstva na druga gospodarstva.

Na takva gospodarstva se primjenjuje članak 4. sve dok se prisutnost afričke svinjske kuge službeno ne isključi.

2.   Ako epidemiološka situacija to zahtijeva, nadležno tijelo na kontaktna gospodarstva iz stavka 1. primjenjuje mjere predviđene člankom 5. stavkom 1.

Pri usmrćivanju od svinja treba uzeti dovoljan broj uzoraka u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se na tim gospodarstvima potvrdila ili isključila prisutnost virusa afričke svinjske kuge.

Članak 8.

Epidemiološko istraživanje

Države članice osiguravaju provedbu epidemiološkog istraživanja u sumnjivim slučajevima ili kod izbijanja afričke svinjske kuge, koje se temelji na upitnicima sastavljenim u okviru kriznih planova iz članka 21.

Ovakvo istraživanje utvrđuje barem sljedeće:

(a)

vrijeme tijekom kojeg je virus afričke svinjske kuge mogao biti prisutan na gospodarstvu prije nego što je bolest prijavljena ili prije nego što se na nju posumnjalo;

(b)

mogući izvor afričke svinjske kuge na gospodarstvu i identifikacija drugih gospodarstava na kojima su svinje mogle biti zaražene ili kontaminirane iz istog izvora;

(c)

kretanje osoba, vozila, svinja, trupova, sjemena, mesa ili bilo kakvog drugog materijala koji su mogli prenijeti virus na predmetna gospodarstva ili sa njih;

(d)

mogućnost da širenje bolesti uzrokuju vektori ili divlje svinje.

Ako rezultati ovog istraživanja ukazuju da se afrička svinjska kuga mogla proširiti sa gospodarstava ili na gospodarstva koja se nalaze u drugim državama članicama, o tome treba odmah obavijestiti Komisiju i dotične države članice.

Članak 9.

Uspostava zaraženih i ugroženih područja

1.   Odmah nakon što se kod svinja na gospodarstvu službeno potvrdi dijagnoza afričke svinjske kuge, nadležno tijelo uspostavlja zaraženo područje u krugu s minimalnim radijusom od 3 kilometra oko mjesta izbijanja zaraze, a koje je samo dio ugroženog područja u krugu s minimalnim radijusom od 10 kilometara.

U predmetnim područjima primjenjuju se mjere iz članka 10. i članka 11.

2.   Kod uspostavljanja ovih područja, nadležno tijelo mora uzeti u obzir:

(a)

rezultate epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8.;

(b)

zemljopisnu situaciju, posebno prirodne ili umjetne granice;

(c)

položaj i blizinu gospodarstava;

(d)

o načinima premještanja i trgovanja svinjama i o raspoloživosti klaonica i postrojenja za obradu trupova;

(e)

o objektima i postrojenjima, te o osoblju koji su na raspolaganju za kontrolu svakog premještanja svinja unutar ovih područja, posebno ako se svinje koje će se usmrtiti moraju premjestiti s gospodarstva podrijetla.

3.   Kada područje uključuje dijelove državnih područja više država članica, nadležna tijela tih država članica surađuju pri uspostavljanju tog područja.

4.   Nadležno tijelo poduzima sve potrebne mjere, uključujući uporabu istaknutih znakova i znakova upozorenja, te sredstava javnog priopćavanja, kao što su tisak i televizija, kako bi se osiguralo da sve osobe u zaraženim i ugroženim područjima budu u potpunosti upoznate s ograničenjima koja su na snazi u skladu s člancima 10. i 11., kao i one mjere koje smatra prikladnim da osigura odgovarajuću primjenu tih mjera.

Članak 10.

Mjere u uspostavljenom zaraženom području

1.   Države članice osiguravaju da se u ugroženom području primjenjuju sljedeće mjere:

(a)

popisivanje svih gospodarstava što je prije moguće; u roku od sedam dana od uspostavljanja zaraženog područja, ta gospodarstva mora posjetiti službeni veterinar kako bi obavio klinički pregled svinja, te provjerio registar i identifikacijske oznake svinja iz članaka 4. i 5. Direktive 92/102/EEZ;

(b)

zabranjuje se premještanje i prijevoz svinja po javnim ili privatnim putovima, isključujući ako je nužno, dostavne putove gospodarstva, ako takvo kretanje ne odobri nadležno tijelo dozvoljavajući premještanje predviđeno u točki (f). Ova se zabrana ne mora primjenjivati na prijevoz svinja cestovnim ili željezničkim putovima bez iskrcavanja ili zaustavljanja. Nadalje, u skladu s postupkom iz članka 24. stavka 2., može se dopustiti odstupanje za svinje za klanje koje dolaze izvan zaraženog područja i koje su na putu u klaonicu smještenu u navedenom području zbog neodgodivog klanja;

(c)

kamioni i druga vozila i oprema koji se koriste za prijevoz svinja ili druge stoke ili materijala koji mogu biti kontaminirani (kao što su trupovi, krmivo, gnoj, gnojnica itd.) moraju se što je prije moguće nakon kontaminacije očistiti, dezinficirati, te se prema potrebi mora provesti dezinsekcija i tretiranje u skladu s člankom 12. Niti jedan kamion niti vozilo koji su upotrijebljeni za prijevoz svinja ne smije napustiti ovo područje dok se ne očiste i dezinficiraju, te dok ih nadležno tijelo ne pregleda i ponovno odobri za prijevoz;

(d)

niti jedna druga domaća životinja ne smije ući na gospodarstvo niti ga napustiti bez odobrenja nadležnog tijela;

(e)

sve bolesne ili uginule svinje na gospodarstvu moraju se odmah prijaviti nadležnom tijelu koje zatim provodi odgovarajuća pretraživanja u skladu s postupkom navedenim u dijagnostičkom priručniku;

(f)

svinje se ne smiju premještati s gospodarstva na kojem se drže najmanje 40 dana po završetku preliminarnog čišćenja i dezinfekcije, te prema potrebi dezinsekcije zaraženih gospodarstava. Nakon 40 dana nadležno tijelo može odobriti, ovisno o uvjetima iz stavka 3., premještanje svinja s navedenoga gospodarstva, kako bi se prevezle izravno u:

klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo, po mogućnosti u zaraženom ili ugroženom području, u svrhu neodgodivog klanja,

objekte za preradu ili prikladno mjesto gdje se svinje mogu odmah usmrtiti i njihove trupovi preraditi pod službenim nadzorom,

u izuzetnim okolnostima, u druge objekte smještene unutar zaraženog područja. Države članice koje primjenjuju ovu odredbu moraju o tome odmah obavijestiti Komisiju u Stalnom veterinarskom odboru;

(g)

sjeme, jajne stanice ili embriji svinja ne smiju napustiti gospodarstva koja se nalaze u zaraženom području;

(h)

svaka osoba koja ulazi na ova gospodarstva ili iz njih izlazi mora se pridržavati odgovarajućih higijenskih mjera potrebnih za smanjenje rizika od širenja virusa afričke svinjske kuge.

2.   Kada zabrane iz stavka 1. zbog daljnjih izbijanja bolesti traju duže od 40 dana te zbog toga dođe do problema povezanih s dobrobiti životinja ili nekih drugih problema u držanju svinja, nadležno tijelo može u skladu s uvjetima iz stavka 3., na utemeljeni zahtjev vlasnika odobriti premještanje svinja iz gospodarstva u zaraženom području kako bi se prevezle izravno u:

(a)

klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo, po mogućnosti u zaraženom ili ugroženom području, u svrhu neodgodivog klanja;

(b)

objekt za preradu ili prikladno mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju i njihove trupovi prerađuju pod službenim nadzorom,

(c)

u izuzetnim okolnostima, u druge objekte smještene unutar zaraženog područja. Države članice koje primjenjuju ovu odredbu moraju o tome odmah obavijestiti Komisiju u Stalnom veterinarskom odboru.

3.   Prilikom pozivanja na ovaj stavak, nadležno tijelo može odobriti premještanje svinja s predmetnoga gospodarstva, pod uvjetom:

(a)

da je službeni veterinar obavio klinički pregled svinja na gospodarstvu, a naročito onih koje će se premještati, uključujući mjerenje tjelesne temperature, u skladu s postupcima navedenim u dijagnostičkom priručniku te da je provjerio registar i identifikacijske oznake svinja iz članaka 4. i 5. Direktive 92/102/EEZ;

(b)

da provjere i pregledi iz točke (a) pokazuju da nema dokaza afričke svinjske kuge i da su u skladu s Direktivom 92/102/EEZ;

(c)

da se svinje prevoze u vozilima koja je nadležno tijelo zapečatilo;

(d)

da se vozila i oprema koji su bili uključeni u prijevoz svinja odmah nakon prijevoza očiste i dezinficiraju u skladu s odredbama iz članka 12.;

(e)

ako se svinje usmrćuju ili kolju, da se pritom od tih svinja uzme dovoljan broj uzoraka u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se mogla potvrditi ili isključiti prisutnost virusa afričke svinjske kuge na tim gospodarstvima;

(f)

ako se svinje prevoze u klaonicu:

da se nadležno tijelo odgovorno za tu klaonicu obavijesti o namjeri slanja svinja te da se nadležno tijelo za otpremu obavijesti o njihovom dolasku,

da se po dolasku u klaonicu te svinje drže i kolju odvojeno od drugih svinja,

da tijekom ante i post mortem pregleda koji se obavljaju u određenoj klaonici, nadležno tijelo uzme u obzir sve znakove prisutnosti afričke svinjske kuge,

da se svježe meso tih svinja ili preradi ili označi posebnom oznakom iz članka 5.a Direktive Vijeća 72/461/EEZ od 12. prosinca 1972. o zdravstvenim problemima koji utječu na trgovinu svježim mesom unutar Zajednice (9) te da se ono prerađuje odvojeno u skladu s pravilima utvrđenim člankom 4. stavkom 1. točkom (a) (i.) Direktive Vijeća 80/215/EEZ od 22. siječnja 1980. o problemima vezanim uz zdravlje životinja koji utječu na promet proizvodima od mesa unutar Zajednice (10). Ovo se mora obaviti u objektu kojeg odredi nadležno tijelo. Meso se mora poslati u navedeni objekt, uz uvjet da se pošiljka zapečati prije otpreme i da ostane zapečaćena tijekom transporta.

4.   Mjere u zaraženom području se primjenjuju najmanje:

(a)

dok se ne provede čišćenje, dezinfekcija i, prema potrebi, dezinsekcija zaraženoga gospodarstva;

(b)

dok se svinje na svim gospodarstvima klinički i laboratorijski ne pretraže u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se otkrila moguća prisutnost virusa afričke svinjske kuge.

Pretraživanja iz točke (b) se ne obavljaju dok ne protekne 45 dana od završetka mjera preliminarnog čišćenja, dezinfekcije i, prema potrebi, dezinsekcije zaraženih gospodarstava.

5.   Međutim, odstupajući od stavka 1. točke (f) i od stavaka 2. i 4., razdoblja od 40 i 45 dana koja su u njima propisana mogu se smanjiti na 30 dana, ako su države članice, u skladu s dijagnostičkim priručnikom, primijenile intenzivan program uzimanja uzoraka i testiranja koji omogućava isključivanje prisutnosti afričke svinjske kuge na dotičnom gospodarstvu.

Članak 11.

Mjere u uspostavljenom ugroženom području

1.   Države članice osiguravaju da se u ugroženom području primjenjuju sljedeće mjere:

(a)

popisivanje svih gospodarstava na kojima se drže svinje;

(b)

zabranjuje se premještanje i prijevoz svinja po javnim ili privatnim putovima, isključujući kada je to nužno, dostavne putove gospodarstva, ako takvo kretanje ne odobri nadležno tijelo. Ova se zabrana ne mora primjenjivati na prijevoz svinja cestovnim ili željezničkim putovima bez iskrcavanja ili zaustavljanja, ili na klanje svinja koje dolaze izvan ugroženog područja, a koje su na putu u klaonicu smještenu u navedenom području za neodgodivo klanje;

(c)

kamioni i druga vozila i oprema koji se koriste za prijevoz svinja ili druge stoke ili materijala koji mogu biti kontaminirani (kao što su trupovi, krmivo, gnoj, gnojnica itd.) moraju se što je prije moguće nakon kontaminacije, očistiti, dezinficirati, te se prema potrebi provodi dezinsekcija i tretiranje, u skladu s člankom 12. Niti jedan kamion niti vozilo koji su upotrijebljeni za prijevoz svinja ne smije napustiti ovu zonu dok se ne očisti i dezinficira;

(d)

niti jedna druga domaća životinja ne smije ući na gospodarstvo niti ga napustiti tijekom prvih sedam dana nakon uspostavljanja ugroženog područja, bez odobrenja nadležnog tijela;

(e)

sve bolesne ili uginule svinje na gospodarstvu moraju se odmah prijaviti nadležnom tijelu koje zatim provodi odgovarajuća pretraživanja u skladu s postupcima navedenim u dijagnostičkom priručniku;

(f)

svinje se ne smiju premještati s gospodarstva na kojem se drže, najmanje 30 dana po završetku preliminarnog čišćenja, dezinfekcije i, prema potrebi, dezinsekcije zaraženih gospodarstava. Nakon 30 dana, u skladu s uvjetima iz članka 10. stavka 3., nadležno tijelo može odobriti premještanje svinja s navedenoga gospodarstva, kako bi se prevezle izravno u:

klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo, po mogućnosti u zaraženom ili ugroženom području, u svrhu neodgodivog klanja,

objekt za preradu ili prikladno mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju i njihove trupovi prerađuju pod službenim nadzorom, ili

u izuzetnim okolnostima, u druge objekte smještene unutar zaraženog ili ugroženog područja. Države članice koje primjenjuju ovu odredbu moraju o tome odmah obavijestiti Komisiju u Stalnom veterinarskom odboru.

Međutim, ako se svinje prevoze u klaonicu na zahtjev države članice koji je odgovarajuće utemeljen, i u skladu s postupkom iz članka 24. stavka 2., mogu se odobriti odstupanja od članka 10. stavka 3. točke (e) i točke (f) četvrte alineje, posebno u odnosu na označivanje mesa tih svinja i njegovu daljnju uporabu, te u odnosu na odredište prerađenih proizvoda;

(g)

sjeme, jajne stanice ili embriji svinja ne smiju napustiti gospodarstava koja se nalaze unutar ugroženog područja;

(h)

svaka osoba koja ulazi na svinjogojska gospodarstva ili iz njih izlazi mora se pridržavati odgovarajućih higijenskih mjera potrebnih za smanjenje rizika od širenja virusa afričke svinjske kuge.

2.   Kada zabrane iz stavka 1. zbog daljnjih izbijanja bolesti traju duže od 40 dana, te zbog toga dođe do problema povezanih s dobrobiti životinja ili nekih drugih problema u držanju svinja, nadležno tijelo može u skladu s uvjetima iz članka 10. stavka 3., na utemeljeni zahtjev vlasnika, odobriti premještanje svinja iz gospodarstva unutar ugroženog područja, da bi se prevezle izravno u:

(a)

klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo, po mogućnosti unutar zaraženog ili ugroženog područja, u svrhu neodgodivog klanja;

(b)

objekt za preradu ili prikladno mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju i njihove trupovi prerađuju pod službenim nadzorom;

(c)

u izuzetnim okolnostima, u druge objekte smještene unutar zaraženog ili ugroženog područja. Države članice koje primjenjuju ovu odredbu moraju o tome odmah obavijestiti Komisiju u Stalnom veterinarskom odboru.

3.   Mjere u ugroženom području primjenjuju se najmanje:

(a)

dok se ne provede čišćenje, dezinfekcija, i prema potrebi dezinsekcija zaraženoga gospodarstva;

(b)

dok se svinje na svim gospodarstvima klinički ne pregledaju i kada je potrebno, laboratorijski ne pretraže u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se otkrila moguća prisutnost virusa afričke svinjske kuge.

Pretraživanje iz točke (b) se ne obavljaju dok ne protekne 40 dana od završetka mjera preliminarnog čišćenja, dezinfekcije i prema potrebi dezinsekcije zaraženih gospodarstava.

4.   Međutim, odstupajući od stavka 1. točke (f) i od stavaka 2. i 3., razdoblje od 30 dana koje je definirano u stavku 1. točki (f) i razdoblja od 40 dana koja su definirana u stavcima 2. i 3. mogu se smanjiti na 21, 30 i 20 dana, ako su države članice u skladu s dijagnostičkim priručnikom primijenile intenzivni program uzimanja uzoraka i testiranja koji omogućava isključivanje prisutnosti afričke svinjske kuge na dotičnom gospodarstvu.

Članak 12.

Čišćenje, dezinfekcija i dezinsekcija

1.   Države članice osiguravaju:

(a)

da dezinficijensi i insekticidi koji se upotrebljavaju, te njihove koncentracije budu službeno odobreni od nadležnog tijela;

(b)

da se čišćenje, dezinfekcija i prema potrebi dezinsekcija obavljaju pod službenim nadzorom u skladu s:

uputama koje daje službeni veterinar; i

načelima i postupcima navedenim u Prilogu II.

Članak 13.

Ponovno uvođenje svinja na gospodarstva nakon izbijanja bolesti

1.   Ponovno uvođenje svinja na gospodarstva iz članka 5. ne smije započeti dok ne protekne najmanje 40 dana od završetka poslova čišćenja, dezinfekcije i prema potrebi dezinsekcije na predmetnom gospodarstvu u skladu sa stavcima 2. i 5. ovog članka.

2.   Kod ponovnog uvođenja svinja mora se uzeti u obzir način držanja svinja na predmetnom gospodarstvu i ono mora biti u skladu s jednim od postupaka navedenih u stavcima 3. i 4.

3.   U slučaju gospodarstava na kojima pojava bolesti nije povezana s vektorima, primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

ako se radi o gospodarstvima na kojima se svinje drže na otvorenom, ponovno uvođenje svinja započinje uvođenjem sentinel svinja koje su pregledane i za koje je utvrđeno da su negativne na prisutnost protutijela za virus afričke svinjske kuge, ili koje dolaze sa gospodarstava koja nisu bila predmet nikakvih ograničenja zbog afričke svinjske kuge. Sentinel svinje se smještaju, u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela, po cijelom zaraženom gospodarstvu, te se uzorkuju nakon 45 dana, i testiraju na prisutnost protutijela, u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Niti jedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo dok se ne dobiju negativni rezultati seroloških testova; ako se kod niti jedne svinje ne razviju protutijela protiv virusa afričke svinjske kuge, može se pristupiti potpunom obnavljanju svinja;

(b)

kod svih drugih oblika uzgoja, ponovno uvođenje svinja odvija se ili u skladu s mjerama iz stavka (a) ili se temelji na potpunom obnavljanju, uz uvjet:

da se sve svinje uvedu unutar razdoblja od 20 dana i da dolaze s gospodarstava koja nisu bila podvrgnuta nikakvim ograničenjima zbog afričke svinjske kuge,

da se svinje u obnovljenom stadu podvrgnu serološkom pretraživanju u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Uzimanje uzoraka za ovo pretraživanje obavlja se najranije 45 dana nakon dolaska posljednjih svinja,

da niti jedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo dok se ne dobiju negativni rezultati serološkog pretraživanja.

4.   U slučaju gospodarstava kod kojih je pojava bolesti bila povezana s vektorima, ponovno uvođenje životinja se ne smije provesti najmanje šest godina, osim:

(a)

ako su pod službenim nadzorom, uspješno provedeni posebni postupci za uništavanje vektora iz prostorija ili s mjesta na kojima će se svinje držati ili na kojima svinje mogu doći u kontakt s vektorom; ili

(b)

ako se može dokazati da prisutnost vektora više ne predstavlja značajan rizik od prenošenja afričke svinjske kuge.

Nakon toga, primjenjuju se mjere utvrđene stavkom 3. točkom (a).

Međutim, osim ovih mjera, nakon potpunog obnavljanja niti jedna svinja ne smije napustiti predmetno gospodarstvo dok se na uzorcima uzetim od svinja na gospodarstvu najranije 60 dana nakon potpunog obnavljanja ne provedu daljnja serološka pretraživanja na afričku svinjsku kugu s negativnim rezultatima, u skladu s dijagnostičkim priručnikom.

5.   Kada pojava bolesti nije bila povezana s vektorima i ako je prošlo više od šest mjeseci od završetka postupaka čišćenja i dezinfekcije na gospodarstvu, nadležno tijelo može odobriti odstupanje od stavka 3., uzimajući u obzir epidemiološku situaciju.

6.   Ponovno uvođenje domaćih životinja drugih vrsta osim svinja, na gospodarstva opisana u članku 5. mora biti odobreno od nadležnog tijela, uzimajući u obzir rizik od širenja zaraze ili od prisutnosti vektora pri tom ponovnom uvođenju.

Članak 14.

Mjere u slučajevima sumnje ili potvrde afričke svinjske kuge u klaonici ili u prijevoznom sredstvu

1.   Kada se pojavi sumnja na afričku svinjsku kugu u klaonici ili u prijevoznom sredstvu, države članice osiguravaju da nadležno tijelo bez odgađanja pokrene službene istražne radnje kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost bolesti, u skladu s postupcima navedenim u dijagnostičkom priručniku.

2.   Ako se u klaonici ili prijevoznom sredstvu otkrije slučaj afričke svinjske kuge, nadležno tijelo osigurava:

(a)

da se sve prijemljive životinje u klaonici ili prijevoznom sredstvu usmrte bez odgađanja;

(b)

da se trupovi, iznutrice i životinjski otpad moguće zaraženih i kontaminiranih životinja prerade pod službenim nadzorom;

(c)

da se čišćenje, dezinfekcija i prema potrebi dezinsekcija zgrada i opreme, uključujući vozila, obave pod nadzorom službenog veterinara u skladu s člankom 12.;

(d)

provedba epidemiološkog istraživanja, kako je predviđeno člankom 8. mutatis mutandis;

(e)

da se izolat virusa afričke svinjske kuge podvrgne laboratorijskom postupku navedenom u dijagnostičkom priručniku, kako bi se identificirao genotip virusa;

(f)

da se mjere iz članka 7. primijene na gospodarstvo s kojeg su došle zaražene svinje ili trupovi, te na druga kontaktna gospodarstva. Ako epidemiološko istraživanje ne pokaže drukčije, na gospodarstvo podrijetla zaraženih svinja ili trupova primjenjuju se mjere utvrđene člankom 5. stavkom 1.;

(g)

da se nikakve životinje ne dovode na klanje niti prevoze dok ne protekne najmanje 24 sata od čišćenja, dezinfekcije i prema potrebi dezinsekcije provedene u skladu s člankom 12.

Članak 15.

Mjere u slučajevima sumnje ili potvrde afričke svinjske kuge u divljih svinja

1.   Odmah nakon što nadležno tijelo države članice dobije obavijest o sumnji na zarazu kod divljih svinja, poduzima odgovarajuće mjere za potvrdu ili isključivanje prisutnosti bolesti, tako da o tome obavijesti vlasnike svinja i lovce te provede istraživanje, uključujući laboratorijsko testiranje, svih divljih svinja koje su odstrijeljene ili nađene mrtve,.

2.   Čim se potvrdi primarni slučaj afričke svinjske kuge, nadležno tijelo države članice odmah poduzima sljedeće mjere, kako bi se smanjilo širenje zaraze:

(a)

osniva stručnu skupinu koja uključuje veterinare, lovce, biologe za divlje životinje i epidemiologe. Ova stručna skupina pomaže nadležnom tijelu u:

proučavanju epidemiološke situacije i utvrđivanju zaraženog područja u skladu s člankom 16. stavkom 3. točkom (b),

uvođenju odgovarajućih mjera koje se primjenjuju na zaraženom području uz mjere iz točaka (b) i (c); te mjere mogu uključivati privremenu zabranu lova i zabranu hranidbe divljih svinja,

izradi plana iskorjenjivanja bolesti koji se dostavlja Komisiji u skladu s člankom 16.,

obavljanju kontrola u svrhu provjere učinkovitosti mjera koje su donesene za iskorjenjivanje afričke svinjske kuge na zaraženom području;

(b)

stavlja pod službeni nadzor gospodarstva sa svinjama unutar utvrđenog zaraženog područja i posebno nalaže:

službeno popisivanje svih kategorija svinja na svim gospodarstvima; vlasnik mora ovaj popis održavati ažurnim. Informacije o popisu se na zahtjev moraju predočiti i mogu se provjeriti prilikom svake inspekcije. Međutim, što se tiče gospodarstava na kojima se svinje drže na otvorenom, prvi popis može se izraditi na temelju procjene,

da se sve svinje na gospodarstvu drže unutar prostorija u kojima su smještene ili na nekom drugom mjestu na kojem mogu biti izolirane od divljih svinja. Divlje svinje ne smiju imati pristup bilo kakvom materijalu koji bi kasnije mogao doći u doticaj sa svinjama na gospodarstvu,

da niti jedna svinja ne uđe niti ne napusti gospodarstvo osim uz odobrenje nadležnog tijela, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju,

da se na ulazima i na izlazima zgrada u kojima se drže svinje te na ulazima i izlazima gospodarstva, upotrijebe odgovarajuća sredstva za dezinfekciju i prema potrebi dezinsekciju,

da sve osobe koje dolaze u doticaj s divljim svinjama primjenjuju odgovarajuće higijenske mjere kako bi se smanjio rizik od širenja virusa afričke svinjske kuge,

da se sve uginule ili bolesne svinje sa znakovima bolesti afričke svinjske kuge na gospodarstvu testiraju na prisutnost afričke svinjske kuge,

da se niti jedan dio divlje svinje, bilo da je odstrijeljena ili pronađena mrtva, kao niti bilo kakav materijal ili oprema koji bi mogli biti kontaminirani virusom afričke svinjske kuge ne unesu na gospodarstvo na kojem se drže svinje,

da se svinje, njihovo sjeme, embriji ili jajne stanice ne premještaju iz zaraženog područja u svrhu trgovine unutar Zajednice;

(c)

organizira da sve divlje svinje koje su odstrijeljene ili pronađene mrtve na utvrđenom zaraženom području pregleda službeni veterinar te pretraži na afričku svinjsku kugu u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Lešine/trupovi svih životinja za koja se utvrdi da su pozitivni prerađuju se pod službenim nadzorom. Kada je testiranjem dokazan negativan rezultat na afričku svinjsku kugu, države članice primjenjuju mjere utvrđene člankom 11. stavkom 2. Direktive Vijeća 92/45/EEZ od 16. lipnja 1992. o problemima javnog zdravlja i zdravlja životinja u vezi s usmrćivanjem divljih životinja te o stavljanju na tržište mesa divljih životinja (11). Dijelovi koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, prerađuju se pod službenim nadzorom;

(d)

osigurava da se izolat virusa afričke svinjske kuge podvrgne laboratorijskom postupku navedenom u dijagnostičkom priručniku, kako bi se identificirao genotip virusa.

3.   Kada se afrička svinjska kuga pojavi u divljih svinja na državnom području države članice koje je u blizini druge države članice, te države članice moraju surađivati na utvrđivanju mjera kontrole bolesti.

Članak 16.

Planovi iskorjenjivanja afričke svinjske kuge iz populacije divljih svinja

1.   Ne dovodeći u pitanje mjere utvrđene člankom 15., u roku od 90 dana od potvrđivanja primarnog slučaja afričke svinjske kuge u divljih svinja, države članice dostavljaju Komisiji pismeni plan mjera koje se poduzimaju kako bi se ova bolest iskorijenila na području koje je utvrđeno kao zaraženo te plan mjera koje se primjenjuju na gospodarstvima u tom području.

Komisija razmatra plan kako bi utvrdila omogućava li se njime postizanje željenog cilja. Plan se odobrava, ako je potrebno s izmjenama, u skladu s postupkom utvrđenim člankom 24. stavkom 2.

Ovaj se plan može naknadno mijenjati ili dopunjavati kako bi se uskladio s razvojem situacije.

Ako se ove izmjene odnose na ponovno utvrđivanje zaraženog područja, države članice o tim izmjenama bez odlaganja obavješćuju Komisiju i druge države članice.

Ako se ove izmjene odnose na druge odredbe plana, države članice izmijenjeni plan dostavljaju Komisiji na razmatranje i moguće usvajanje u skladu s postupkom iz članka 24. stavka 2.

2.   Nakon što se mjere predviđene planom iz stavka 1. odobre, one na dan određen pri odobravanju zamjenjuju prvobitne mjere utvrđene člankom 15.

3.   Plan naveden u stavku 1. sadržava podatke o:

(a)

rezultatima epidemioloških istraživanja i kontrola provedenih u skladu s člankom 15. te o prostornoj proširenosti bolesti;

(b)

utvrđenom zaraženom području unutar državnog područja dotične države članice. Kod utvrđivanja zaraženog područja, nadležno tijelo uzima u obzir:

rezultate provedenih epidemioloških istraživanja i prostornu proširenost bolesti,

populaciju divljih svinja na tom području,

postojanje velikih prirodnih ili umjetnih zapreka kretanju divljih svinja;

(c)

organiziranju bliske suradnje između biologa, lovaca, lovačkih organizacija, službi za zaštitu divljih životinja i veterinarskih tijela (zdravlje životinja i javno zdravlje);

(d)

kampanji obavješćivanja kojom se podiže svijest lovaca o mjerama kojih se moraju pridržavati u okviru plana iskorjenjivanja;

(e)

posebnim nastojanjima za određivanje proširenosti zaraze u populaciji divljih svinja, istraživanjem i laboratorijskim testiranjem, divljih svinja koje su odstrijeljene ili koje su pronađene mrtve, uključujući dobno podijeljena epidemiološka istraživanja;

(f)

zahtjevima kojih se moraju pridržavati lovci kako bi se izbjeglo širenje zaraze;

(g)

načinu uklanjanja divljih svinja koje se pronađu mrtve ili su odstrijeljene, a koje se temelje na:

preradi pod službenim nadzorom, ili

pregledu koji obavlja službeni veterinar i laboratorijskim testovima kako je previđeno dijagnostičkim priručnikom. Lešine/trupovi svih životinja kod kojih je nalaz pozitivan prerađuju se pod službenim nadzorom. Kada je nalaz na afričku svinjsku kugu negativan, države članice primjenjuju mjere utvrđene člankom 11. stavkom 2. Direktive 92/45/EEZ. Dijelovi koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi prerađuju se pod službenim nadzorom;

(h)

epidemiološkom istraživanju koje se obavlja za svaku divlju svinju, bilo da je odstrijeljena ili pronađena mrtva. To istraživanje mora uključivati popunjavanje upitnika koji daje sljedeće podatke:

zemljopisno područje na kojem je životinja odstrijeljena ili pronađena mrtva,

datum kada je životinja odstrijeljena ili pronađena mrtva,

osoba koja je životinju odstrijelila ili pronašla mrtvu,

dob i spol svinje,

ako je odstrijeljena: znakovi bolesti prije odstrela,

ako je pronađena mrtva: stanje lešine,

laboratorijski nalazi;

(i)

programima nadziranja i mjerama sprečavanja koji se primjenjuju na gospodarstva unutar utvrđenog zaraženog područja i, ako je potrebno, u njegovoj okolici, uključujući prijevoz i kretanje životinja unutar tog područja te iz i u to područje; ove mjere moraju najmanje uključivati zabranu kretanja svinja, njihovog sjemena, embrija i jajnih stanica iz zaraženog područja u svrhu trgovine unutar Zajednice te mogu uključivati privremenu zabranu proizvodnje svinja i osnivanja novih gospodarstava;

(j)

drugim kriterijima koji moraju biti zadovoljeni da bi se mjere ukinule;

(k)

tijelu koje je odgovorno za nadzor i koordinaciju službi odgovornih za provedbu plana;

(l)

informacijskom sustavu uspostavljenom kako bi stručna skupina imenovana u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) mogla redovito procjenjivati rezultate plana iskorjenjivanja bolesti;

(m)

mjerama praćenja bolesti, koje se uvode najranije 12 mjeseci nakon dijagnosticiranja posljednjeg slučaja afričke svinjske kuge kod divljih svinja na utvrđenom zaraženom području; ove mjere praćenja ostaju na snazi najmanje 12 dodatnih mjeseci i uključuju barem one odredbe koje su već na snazi u skladu s točkama (e), (g) i (h).

4.   Izvješće o epidemiološkoj situaciji u utvrđenom području i rezultati plana iskorjenjivanja bolesti dostavljaju se svakih šest mjeseci Komisiji i drugim državama članicama u Odboru iz članka 23.

Detaljnija pravila o informacijama koje države članice moraju predočiti u vezi ovog predmeta, mogu se usvojiti u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2.

Članak 17.

Mjere sprečavanja širenja virusa afričke svinjske kuge putem vektora

1.   Ako je na gospodarstvu na kojem je potvrđena afrička svinjska kuga moguća prisutnost vektora ili se sumnja na prisutnost vektora, nadležno tijelo osigurava:

(a)

da je zaraženi objekt i njegova okolica provjerena na prisutnost vektora fizičkim pregledom, i ako je potrebno, hvatanjem primjeraka vektora u skladu s Prilogom III.;

(b)

kada je prisutnost vektora potvrđena:

provedba odgovarajućih laboratorijskih testova, kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost virusa afričke svinjske kuge u vektora,

uspostavljanje daljnjih odgovarajućih mjera praćenja, nadzora i kontrole na tom gospodarstvu i na područjima oko njega;

(c)

kada je prisutnost vektora potvrđena, ali je njihova kontrola neizvediva, na gospodarstvu se najmanje šest godina ne drže svinje, i ako je potrebno, niti druge domaće životinje.

2.   Informacije o provedbi stavka 1. dotična država članica dostavlja Komisiji i drugim državama članicama u okviru Stalnog veterinarskog odbora.

3.   Dodatne mjere za praćenje i kontrolu vektora i za sprečavanje afričke svinjske kuge mogu se usvojiti u skladu s postupkom iz članka 24. stavka 2.

Članak 18.

Dijagnostički postupci i zahtjevi bio-sigurnosti

1.   Države članice osiguravaju:

(a)

da se dijagnostički postupci, uzimanje uzoraka i laboratorijski testovi u svrhu otkrivanja prisutnosti afričke svinjske kuge provode u skladu s dijagnostičkim priručnikom;

(b)

da je nacionalni laboratorij odgovoran za koordinaciju standarda i metoda dijagnostike u svakoj državi članici u skladu s Prilogom IV.

2.   Nacionalni laboratoriji iz Priloga IV. surađuju s referentnim laboratorijem Zajednice, kako je navedeno u Prilogu V, ne dovodeći u pitanje odredbe Odluke Vijeća 90/424/EEZ od 26. lipnja 1990. o troškovima u području veterinarstva (12), a posebno njezin članak 28., ovlasti i dužnosti laboratorija su one koje su opisane u tom Prilogu.

3.   Kako bi se osigurali jednoobrazni postupci dijagnostike afričke svinjske kuge i odgovarajuće diferencijalne dijagnostike klasične svinjske kuge, u roku od šest mjeseci od datuma stupanja ove Direktive na snagu i u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2., usvojit će se dijagnostički priručnik za afričku svinjsku kugu, kojim se utvrđuje najmanje sljedeće:

(a)

minimalni standardi kvalitete koji se moraju primjenjivati u dijagnostičkim laboratorijima za afričku svinjsku kugu i pri prijevozu uzoraka;

(b)

kriteriji i postupci koji se moraju primjenjivati kod kliničkih ili post mortem pregleda koji se provode u svrhu potvrđivanja ili isključivanja prisutnosti afričke svinjske kuge;

(c)

kriteriji i postupci koji se primjenjuju pri prikupljanju uzoraka od živih svinja ili njihovih trupova, kako bi se laboratorijskim pretraživanjem potvrdila ili isključila prisutnost afričke svinjske kuge, uključujući metode uzimanja uzoraka za serološko ili virološko pretraživanje koji se izvodi u okviru primjene mjera predviđenih ovom Direktivom;

(d)

laboratorijski testovi koji se koriste za dijagnostiku afričke svinjske kuge, uključujući kriterije za procjenu rezultata laboratorijskih testova;

(e)

laboratorijske tehnike za genotipizaciju izolata virusa afričke svinjske kuge.

4.   Kako bi se zajamčili odgovarajući uvjeti bio-sigurnosti u svrhu zaštite zdravlja životinja, rukovanje i upotreba virusa afričke svinjske kuge, njegovoga genoma i antigena te cjepiva, u svrhu istraživanja, postavljanja dijagnoze ili proizvodnje, odobrena je samo na mjestima, te u objektima i laboratorijima koje odobri nadležno tijelo.

Popis odobrenih mjesta, objekata i laboratorija dostavlja se Komisiji najkasnije do 1. siječnja 2004. te se nakon toga mora održavati ažurnim.

5.   Prilozi IV. i V. dijagnostičkog priručnika mijenjaju se u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2.

Članak 19.

Korištenje, proizvodnja i prodaja cjepiva za afričku svinjsku kugu

Države članice osiguravaju da:

(a)

je korištenje cjepiva za afričku svinjsku kugu zabranjeno;

(b)

se rukovanje, proizvodnja, skladištenje, opskrba, distribucija ili prodaja cjepiva afričke svinjske kuge na području Zajednice obavlja pod službenim nadzorom.

Međutim, kako bi se uzela u obzir dostignuća znanstvenog i tehničkog istraživanja u području proizvodnje takvog cjepiva, Komisija dostavlja Vijeću izvješće koje je, ako je to potrebno, praćeno odgovarajućim prijedlozima za ažuriranje ove Direktive.

Članak 20.

Kontrole Zajednice

Stručnjaci Komisije mogu s nadležnim tijelima država članica provoditi provjere na licu mjesta, ako je to potrebno da bi se osigurala jednoobrazna primjena ove Direktive. Države članice na čijem se državnom području obavljaju te provjere, osiguravaju stručnjacima svu potrebnu pomoć za provedbu njihovih dužnosti. Komisija obavješćuje nadležno tijelo o rezultatima obavljenih provjera.

Pravila primjene ovog članka, a posebno ona koja uređuju postupak suradnje s nacionalnim tijelima, usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2.

Članak 21.

Krizni planovi

1.   Svaka država članica izrađuje krizni plan kojim se uspostavljaju nacionalne mjere koje se provode u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge, uzimajući u obzir lokalne čimbenike, a naročito gustoću populacije svinja koja može utjecati na širenje afričke svinjske kuge.

Ovaj plan mora omogućiti pristup objektima, opremi, osoblju i svim drugim odgovarajućim materijalima potrebnim za brzo i učinkovito iskorjenjivanje bolesti.

2.   Kriteriji i zahtjevi koji se primjenjuju pri izradi kriznog plana navedeni su u Prilogu IV.

U skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2. ti se kriteriji i zahtjevi mogu mijenjati ili dopunjavati, uzimajući u obzir specifičnu prirodu afričke svinjske kuge i napredak u razvoju mjera kontrole bolesti.

3.   Komisija pregledava krizne planove kako bi utvrdila omogućavaju li oni postizanje željenog cilja, te predlaže predmetnoj državi članici sve potrebne izmjene, posebno kako bi se osigurala njihova usklađenost s planovima drugih država članica.

Ovi se planovi, prema potrebi izmijenjeni, odobravaju u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2.

Ovi se planovi mogu naknadno mijenjati ili dopunjavati, u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2., uzimajući u obzir razvoj situacije. U svakom slučaju, svaka država članica svakih pet godina ažurira svoj plan i dostavlja ga Komisiji na odobrenje, u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2.

Članak 22.

Krizni stožeri i stručne skupine

1.   Države članice osiguravaju da u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge mogu odmah uspostaviti potpuno funkcionalan nacionalni krizni stožer.

2.   Nacionalni krizni stožer usmjerava i prati rad lokalnih kriznih stožera iz stavka 3. On je, inter alia, odgovoran za:

(a)

utvrđivanje potrebnih mjera kontrole;

(b)

osiguravanje brze i učinkovite provedbe gore navedenih mjera putem lokalnih kriznih stožera;

(c)

raspoređivanje osoblja i drugih sredstava lokalnim kriznim stožerima;

(d)

dostavljanje podataka Komisiji, drugim državama članicama, nacionalnim veterinarskim organizacijama, nacionalnim tijelima te poljoprivrednim i trgovinskim tijelima;

(e)

suradnju s dijagnostičkim laboratorijima;

(f)

suradnju s tiskom i drugim sredstvima javnog priopćavanja;

(g)

suradnju s policijskim vlastima kako bi se osiguralo provođenje određenih pravnih mjera.

3.   Države članice osiguravaju da u slučaju bilo kakvog izbijanja afričke svinjske kuge mogu odmah uspostaviti potpuno funkcionalne lokalne krizne stožere.

4.   Međutim, neke se funkcije nacionalnog kriznog stožera mogu prenijeti na lokalni krizni stožer koji djeluje na upravnoj razini, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 2. točkom (p) Direktive 64/432/EEZ (13) ili na nekoj drugoj razini, uz uvjet da time nisu ugroženi ciljevi nacionalnog kriznog stožera.

5.   Države članice formiraju trajno operativnu stručnu skupinu u kojoj se održava stručnost potrebna za pružanje pomoći nadležnom tijelu u svrhu osiguravanja pripravnosti za bolest.

U slučaju izbijanja bolesti stručna skupina pomaže nadležnom tijelu najmanje u:

(a)

epidemiološkom istraživanju;

(b)

uzimanju uzoraka, testiranju i tumačenju rezultata laboratorijskih testova;

(c)

utvrđivanju mjera kontrole bolesti.

6.   Države članice osiguravaju da nacionalni i lokalni krizni stožeri i stručna skupina imaju osoblje, uređaje i opremu, uključujući potrebne komunikacijske sustave te jasan i učinkovit zapovjedni i organizacijski lanac, kako bi se osigurala brza provedba mjera kontrole bolesti utvrđenih ovom Direktivom.

Pojedinosti u odnosu na osoblje, objekte, opremu te zapovjedni i organizacijski lanac nacionalnih i lokalnih kriznih stožera i stručne skupine utvrđuju se u okviru kriznih planova iz članka 21.

7.   Daljnji kriteriji i zahtjevi u odnosu na funkciju i dužnosti nacionalnih kriznih stožera, lokalnih kriznih stožera i stručnih skupina mogu se utvrditi u skladu s postupkom predviđenim člankom 23. stavkom 2.

Članak 23.

Redovan regulatorni postupak

1.   Komisiji pomaže Odbor.

2.   Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 24.

Ubrzani regulatorni postupak

1.   Komisiji pomaže Odbor.

2.   Prilikom pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje predviđeno člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ je 15 dana.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 25.

Izmjene Priloga I. Direktivi 92/119/EEZ

U Prilogu I. Direktivi 92/119/EEZ riječi „Tješinska bolest” zamjenjuju se riječima „afrička svinjska kuga”.

Članak 26.

Provedbene mjere

1.   Prilozi I. do VI. ovoj Direktivi izmjenjuju se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 23. stavkom 2.

2.   Bilo kakva detaljna pravila potrebna za provedbu ove Direktive donose se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 23. stavkom 2. ili, kada to epidemiološka situacija zahtijeva, u skladu s postupkom utvrđenim člankom 24. stavkom 2.

Članak 27.

Prijelazne odredbe

Do primjene ove Direktive mogu se usvojiti prijelazne odredbe za kontrolu afričke svinjske kuge u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2.

Članak 28.

Prenošenje u nacionalno zakonodavstvo

Države članice pripremaju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. lipnja 2003. O tome odmah obavješćuju Komisiju.

Države članice te odredbe primjenjuju od 1. srpnja 2003.

Kad države članice donose ove mjere, one sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja uspostavljaju države članice.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 30.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 27. lipnja 2002.

Za Vijeće

Predsjednik

M. ARIAS CAÑETE


(1)  SL L 62, 15.3.1993., str. 69. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(2)  SL L 316, 1.12.2001., str. 5.

(3)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(4)  SL L 378, 31.12.1982., str. 58. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 2000/556/EZ (SL L 235, 19.9.2000., str. 27.).

(5)  Direktiva Vijeća od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima u prometu određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice radi uspostave unutarnjeg tržišta (SL L 224, 18.8.1990., str. 29.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 92/118/EEZ (SL L 62, 15.3.1993., str. 49.).

(6)  Direktiva Vijeća od 27. studenoga 1990. o utvrđivanju veterinarskih pravila za odlaganje i obradu otpada životinjskog podrijetla, za njegovo stavljanje na tržište te za sprječavanje patogena u hrani životinjskog ili ribljeg podrijetla i o izmjeni Direktive 90/425/EEZ (SL L 363, 27.12.1990., str. 51.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(7)  Direktiva Vijeća od 22. prosinca 1993. o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (SL L 340, 31.12.1993., str. 21.).

(8)  SL L 355, 5.12.1992., str. 32. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(9)  SL L 302, 31.12.1972., str. 24. (S.E. SER. I (1972.) str. 3.). Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(10)  SL L 47, 21.2.1980., str. 4. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(11)  SL L 268, 14.9.1992., str. 35. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/79/EZ (SL L 24, 30.1.1998., str. 31.).

(12)  SL L 224, 18.8.1990., str. 19. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2001/572/EZ (SL L 203, 28.7.2001., str. 16.).

(13)  Direktiva Vijeća od 26. lipnja 1964. o problemima zdravlja životinja koji utječu na promet govedima i svinjama unutar Zajednice (SL 121, 29.7.1964., str. 1977.) (S.E. SER.I (1963.-1964.) str. 164.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 535/2002 (SL L 80, 23.3.2002., str. 22.).


PRILOG I.

Prijava bolesti i daljnje epidemiološke informacije koje dostavlja država članica u kojoj je potvrđena afrička svinjska kuga

1.

U roku od 24 sata od potvrde primarnog izbijanja bolesti, primarnog slučaja kod divljih svinja ili slučaja bolesti u klaonici ili prijevoznom sredstvu, dotična država članica, mora putem Sustava za prijavu bolesti životinja (Animal Disease Notification System - ADNS) utvrđenog u skladu s člankom 5. Direktive 82/894/EEZ, prijaviti i dostaviti:

(a)

datum slanja;

(b)

vrijeme slanja;

(c)

naziv države članice;

(d)

naziv bolesti;

(e)

broj izbijanja ili slučajeva;

(f)

datum pojave sumnje na afričku svinjsku kugu;

(g)

datum potvrde bolesti;

(h)

metode korištene za potvrdu bolesti;

(i)

je li bolest potvrđena u divljih svinja ili svinja na gospodarstvu, u klaonici ili u prijevoznim sredstvima;

(j)

zemljopisni položaj mjesta na kojoj je potvrđeno izbijanje ili slučaj afričke svinjske kuge;

(k)

primijenjene mjere kontrole bolesti.

2.

U slučaju primarnih izbijanja ili slučajeva u klaonicama ili prijevoznim sredstvima, dotična država članica mora uz podatke iz točke 1. dostaviti sljedeće podatke:

(a)

broj prijemljivih svinja u mjestu izbijanja, u klaonici ili u prijevoznom sredstvu;

(b)

broj uginulih svinja svake kategorije na gospodarstvu, u klaonici ili u prijevoznim sredstvima;

(c)

za svaku kategoriju, stopu pobola i broj svinja kod kojih je afrička svinjska kuga potvrđena;

(d)

broj usmrćenih svinja u mjestu izbijanja bolesti, ili u klaonici ili prijevoznim sredstvima;

(e)

broj prerađenih trupova;

(f)

u slučaju izbijanja bolesti, udaljenost od najbližeg gospodarstva na kojem se drže svinje;

(g)

ako je afrička svinjska kuga potvrđena u klaonici ili u prijevoznim sredstvima, lokacija gospodarstva ili gospodarstava podrijetla zaraženih svinja ili trupova.

3.

U slučaju sekundarnih izbijanja, informacije iz 1. i 2. točke moraju se dostaviti u vremenskom roku utvrđenom člankom 4. Direktive 82/894/EEZ.

4.

Predmetna država članica osigurava da će nakon dostave podataka o izbijanju ili slučaju afričke svinjske kuge na gospodarstvu, u klaonici ili u prijevoznim sredstvima u skladu s točkama 1., 2. ili 3., u najkraćem mogućem roku dostaviti pismeno izvješće Komisiji i drugim državama članicama koje uključuje najmanje sljedeće:

(a)

datum kada su svinje na gospodarstvu, u klaonici ili u prijevoznim sredstvima usmrćene i njihove trupovi prerađeni;

(b)

rezultate testova provedenih na uzorcima uzetim pri usmrćivanju svinja;

(c)

kada se primjenjuje odstupanje predviđeno člankom 6. stavkom 1., broj usmrćenih i neškodljivo uklonjenih svinja te broj svinja koje će se zaklati kasnije, zajedno s vremenskim rokom koji je utvrđen za njihovo klanje;

(d)

svaki podatak o mogućem izvoru bolesti, ili o stvarnom izvoru ako je on utvrđen;

(e)

informacije o sustavu nadzora koji je uveden kako bi se osigurala učinkovita provedba mjera utvrđenih člancima 10. i 11. za kontrolu kretanja životinja;

(f)

ako se radi o primarnom izbijanju ili slučaju afričke svinjske kuge u klaonici ili u prijevoznim sredstvima, genotip virusa odgovornog za izbijanje ili za slučaj bolesti;

(g)

kada su svinje usmrćene na kontaktnim gospodarstvima ili na gospodarstvima sa svinjama za koje se sumnja da su zaražene virusom klasične svinjske kuge, podatke o:

datumu usmrćivanja i broju usmrćenih svinja po svakoj kategoriji na svakom gospodarstvu,

epidemiološkoj povezanosti između izbijanja ili slučaja afričke svinjske kuge i svakog kontaktnoga gospodarstva, ili o drugim razlozima koji izazivaju sumnju o prisutnosti afričke svinjske kuge na svakom sumnjivom gospodarstvu,

rezultatima laboratorijskih testova provedenih na uzorcima uzetim od tih svinja na gospodarstvima pri usmrćivanju,

kada svinje na kontaktnim gospodarstvima nisu usmrćene, moraju se dostaviti informacije o razlozima za ovakvu odluku.


PRILOG II.

Načela i postupci čišćenja, dezinfekcije i dezinsekcije

1.

Opća načela i postupci:

(a)

postupci čišćenja i dezinfekcije te prema potrebi uništavanja glodavaca i insekata uporabom službeno odobrenih proizvoda, moraju se provoditi pod službenim nadzorom i u skladu s uputama koje daje službeni veterinar;

(b)

dezinficijense koji se upotrebljavaju i njihove koncentracije mora odobriti nadležno tijelo, kako bi se osiguralo uništenje virusa afričke svinjske kuge;

(c)

djelotvornost dezinficijensa se mora redovito provjeravati prije njihove uporabe, budući da se djelotvornost nekih dezinficijensa dužim skladištenjem skraćuje;

(d)

pri izboru dezinficijensa, insekticida i postupaka dezinfekcije i dezinsekcije mora se voditi računa o prirodi prostorija, vozila i objekata u kojima se primjenjuju;

(e)

uvjeti pod kojima se primjenjuju sredstva za odmašćivanje, dezinficijensi i insekticidi moraju biti takvi da ne narušavaju njihovu djelotvornost. Posebno se moraju primjenjivati tehnički parametri koje daje proizvođač, kao što su tlak, minimalna temperatura i potrebno vrijeme djelovanja;

(f)

neovisno od toga koji se dezinficijens koristi, moraju se primjenjivati sljedeća opća pravila:

temeljito natapanje podloge i stelje te fekalija dezinficijensom,

pranje i čišćenje pažljivim četkanjem i ribanjem tla, podova, pregrada, ograda i zidova, ako je moguće nakon otklanjanja ili demontiranja opreme ili instalacija, kako se ne bi narušili postupci djelotvornog čišćenja i dezinfekcije,

daljnja primjena dezinficijensa tijekom minimalnog vremena djelovanja koje je određeno preporukama proizvođača,

voda koja je upotrijebljena za čišćenje mora se ukloniti tako da se izbjegne bilo kakav rizik od širenja virusa, u skladu s uputama službenog veterinara;

(g)

kada se čišćenje provodi tekućinama koje se primjenjuju pod pritiskom, mora se paziti da ne dođe do kontaminiranja prethodno očišćenih dijelova;

(h)

mora se uključiti pranje, dezinfekcija ili uništavanje opreme, instalacija, predmeta ili pregrada za koje postoji vjerojatnost kontaminiranja;

(i)

mora se paziti da nakon postupaka dezinfekcije ne dođe do ponovnog kontaminiranja;

(j)

čišćenje, dezinfekcija i dezinsekcija koja se provodi u okviru ove Direktive moraju biti dokumentirani u registru gospodarstva ili vozila, a ako je potrebno službeno odobrenje, mora ih potvrditi službeni veterinar pod čijim nadzorom se ti postupci obavljaju.

2.

Posebne odredbe za čišćenje i dezinfekciju zaraženih gospodarstava:

(a)

preliminarno čišćenje i dezinfekcija:

tijekom usmrćivanja životinja moraju se poduzeti sve potrebne mjere kako bi se širenje virusa afričke svinjske kuge izbjeglo ili svelo na minimum. Te mjere uključuju, inter alia, instaliranje privremene opreme za dezinfekciju, opskrbu zaštitnom odjećom, tuševe, dekontaminaciju upotrijebljene opreme, instrumenata i objekata te prekid napajanja ventilacije strujom,

trupovi usmrćenih životinja moraju se poprskati dezinficijensom,

ako se trupovi zbog prerade moraju premjestiti s gospodarstva, za to se moraju upotrijebiti zatvoreni, nepropusni kontejneri,

čim se trupovi svinja uklone zbog prerade, dijelovi gospodarstva na kojima su te životinje bile smještene kao i bilo koji drugi dijelovi drugih objekata, dvorišta itd. koji su kontaminirani tijekom usmrćivanja ili tijekom post-mortem pregleda, moraju se poprskati dezinficijensom odobrenim u skladu s člankom 12.,

krv i tkiva proliveni tijekom ili nakon klanja, ili većeg zagađenje objekata, dvorišta, uređaja itd., moraju se pažljivo sakupiti i obraditi zajedno s trupovima,

dezinficijens mora ostati na površini najmanje 24 sata;

(b)

završno čišćenje i dezinfekcija:

stajski gnoj i iskorištena stelja moraju se ukloniti i obraditi kako je određeno točkom 3.a,

masnoća i nečistoća mora se ukloniti sa svih površina primjenom sredstva za odmašćivanje i pranjem površina vodom,

nakon pranja hladnom vodom, mora se ponoviti prskanje dezinficijensom,

nakon sedam dana u prostorijama se ponovno primjenjuje sredstvo za odmašćivanje, nakon čega se obavlja ispiranje vodom, prskanje dezinficijensom i ponovno ispiranje vodom.

3.

Dezinfekcija kontaminirane stelje, gnoja i gnojnice:

(a)

gnoj i iskorištena stelja moraju se sakupiti na jedno mjesto, poprskati dezinficijensom i ostaviti tako najmanje 42 dana, ili se moraju uništiti spaljivanjem ili zakapanjem;

(b)

gnojnica se mora pohraniti najmanje 60 dana od posljednjeg dodavanja zaraznog materijala, osim ako nadležna tijela ne dopuste smanjenje razdoblja pohrane za gnojnicu koja je učinkovito tretirana u skladu s uputama službenog veterinara, kako bi se uništio virus.

4.

Međutim, odstupajući od točaka 1. i 2., u slučaju gospodarstva s uzgojem otvorenog tipa, nadležno tijelo može utvrditi posebne postupke čišćenja i dezinfekcije, uzevši u obzir vrstu gospodarstva i klimatske uvjete.


PRILOG III.

Smjernice za pronalaženje vektora

1.   Potraga za vektorima mora se provoditi u nastambama u kojima se svinje drže i odmaraju, kao i u okolnom području.

Vektori se obično pronalaze u starim zgradama, na sjenovitim mjestima na kojima su za njih pogodni uvjeti temperature i vlage.

Najbolji se rezultati postižu kada se pronalaženje obavlja u kasno proljeće, tijekom ljeta i u ranu jesen, jer su to razdoblja u kojima su vektori najaktivniji.

2.   Koriste se dva načina:

(a)

pronalaženje vektora u tlu, pijesku ili prašini uzetim s mjesta između stijena (u slučaju kamene gradnje), ili iz pukotina ili spojnica u zidovima, ispod pločica ili iz poda prostorija pomoću četke ili bilo kakvog drugog prikladnog alata. Zemlju i pijesak treba prosijati prema potrebi. Za traženje mladih ličinki može biti korisno povećalo;

(b)

traženje vektora pomoću CO2 hvataljki. Hvataljke se moraju ostaviti nekoliko sati u svinjcima, bolje tijekom noći, i u svakom slučaju na sjenovitom mjestu na koje ne dopire dnevna svjetlost. Hvataljke moraju biti konstruirane tako da se vektori privuku dovoljno blizu izvora CO2 tako da se više ne mogu vratiti u svoje obitavalište.


PRILOG IV.

Nacionalni laboratoriji za afričku svinjsku kugu i njihove odgovornosti

1.   Nacionalni laboratoriji za afričku svinjsku kugu su sljedeći:

 

Belgija

Centre d’étude et de recherche vétérinaires et agrochimiques, 1180 Bruxelles

 

Danska

Danmarks Vetrinære Institut – Afdeling for Virologi, Lindholm, 4771 Kalvehave

 

Njemačka

Budesforschungsanstalt für Viruskrankheiten der Tiere, Tübingen, 17498 Riems

 

Grčka

Veterinary Institute of Infectious and Parasitic Diseases, 15310 Ag. Paraskevi

 

Španjolska

Centro de Investigación en Sanidad Animal, 28130 Valdeolmos (Madrid)

 

Francuska

AFSSA-Ploufragan, Zoopole des Côtes d’Armor, 22440 Ploufragan

 

Irska

Veterinary Research Laboratory, Abbotstown, Castleknock, Dublin 15

 

Italija

Instituto Zooprofilattico Sperimentale dell’Umbria e delle Marche, 06100 Perugia

 

Luksemburg

Laboratoire de médecine vétérinaire de l’État, 1020 Luxembourg

 

Nizozemska

Central Institute for animal disease control (CIDC-Lelystad), P.O.Box 2004, 8203 AA Lelystad

 

Austrija

Bundesanstalt für veterinärmedizinische Untersuchungen in Mödling, Robert Koch-Gasse 17, 2340 Mödling

 

Portugal

Laboratório Nacional de Investigação Veterinária, 1500 Lisboa

 

Finska

Eläinlääkintä- ja elintarviketutkimuslatios, 00231 Helsinki

Forskningsanstalten för veterinärmedicin och livsmedel, 00231 Helsingfors

 

Švedska

Statens Veterinärmedicinska Anstalt, 75189 Uppsala

 

Ujedinjena Kraljevina

Institute for Animal Health, Pirbright, Woking, Surrey GU24 ONF

2.   Nacionalni laboratoriji za afričku svinjsku kugu odgovorni su za osiguravanje da se u svakoj državi članici laboratorijsko testiranje za otkrivanje prisutnosti afričke svinjske kuge i identifikacija genotipa izolata virusa provode u skladu s dijagnostičkim priručnikom. U tu svrhu oni mogu sklapati posebne sporazume s Referentnim laboratorijem Zajednice ili s drugim nacionalnim laboratorijima.

3.   Nacionalni laboratorij za afričku svinjsku kugu u svakoj državi članici odgovoran je za koordiniranje standarda i dijagnostičkih metoda svih dijagnostičkih laboratorija za afričku svinjsku kugu u toj državi. U tu svrhu:

(a)

oni mogu opskrbljivati pojedinačne laboratorije dijagnostičkim reagensima;

(b)

kontroliraju kvalitetu svih dijagnostičkih reagensa korištenih u toj državi članici;

(c)

povremeno organiziraju usporedne testove;

(d)

čuvaju izolate virusa afričke svinjske kuge iz potvrđenih slučajeva i izbijanja bolesti u toj državi članici.


PRILOG V.

Referentni laboratorij Zajednice za afričku svinjsku kugu

1.

Referentni laboratorij Zajednice za afričku svinjsku kugu je: Centro de Investigación en Sanidad Animal, 28130 Valdeolmos, Madrid, Spain.

2.

Funkcije i dužnosti Referentnog laboratorija Zajednice za afričku svinjsku kugu su:

(a)

u dogovoru s Komisijom, koordinira metode koje se koriste u državama članicama za dijagnostiku afričke svinjske kuge, posebno putem:

skladištenja i snabdijevanja staničnih kultura za uporabu u dijagnostici,

tipizacije, skladištenja i snabdijevanja sojevima virusa afričke svinjske kuge za serološke testove i pripremu antiseruma,

snabdijevanja nacionalnih laboratorija standardnim serumima, konjugatima i drugim referentnim reagensima, kako bi se standardizirali testovi i reagensi koji se koriste u državama članicama,

stvaranja i održavanja kolekcije virusa afričke svinjske kuge,

periodičnog organiziranja usporednih testova dijagnostičkih postupaka na razini Zajednice,

prikupljanja i uspoređivanja podataka i informacija o korištenim metodama dijagnosticiranja i o rezultatima provedenih testova,

karakteriziranja izolata virusa najsuvremenijim raspoloživim metodama kako bi se omogućilo bolje razumijevanje epidemiologije afričke svinjske kuge,

praćenja razvoja nadziranja, epidemiologije i sprečavanja afričke svinjske kuge u cijelom svijetu,

održavanja stručnog znanja o virusu koji uzrokuje afričku svinjsku kugu i o drugim relevantnim virusima, kako bi se omogućilo brzo postavljanje diferencijalne dijagnoze;

(b)

organizira sve što je potrebno za osposobljavanje ili ponovno osposobljavanje stručnjaka za laboratorijsku dijagnostiku radi usklađivanja dijagnostičkih tehnika;

(c)

raspolaže osposobljenim osobljem za hitne situacije koje se mogu pojaviti unutar Zajednice;

(d)

izvodi i, kad god je to moguće, koordinira istraživačke djelatnosti usmjerene na poboljšanje kontrole afričke svinjske kuge;

(e)

izrađuje tehničke protokole za postupke provjere učinkovitosti dezinficijensa u odnosu na virus afričke svinjske kuge.

3.

Referentni laboratoriji Zajednice za klasičnu svinjsku kugu i za afričku svinjsku kugu organiziraju svoje djelatnosti na način koji osigurava ispravnu koordinaciju usporednih testova za dijagnostiku ovih dviju bolesti koji se izvode na razini Zajednice.


PRILOG VI.

Kriteriji i zahtjevi u odnosu krizne planove

Države članice moraju osigurati da krizni planovi zadovoljavaju najmanje sljedeće kriterije i zahtjeve:

(a)

donošenje mjera koje osiguravaju postojanje pravne osnove za provedbu kriznih planova i koja omogućava brzo i učinkovito provođenje kampanje iskorjenjivanja bolesti;

(b)

donošenje mjera koje osiguravaju pristup fondovima za krizne situacije, proračunskim sredstvima i financijskim resursima, kako bi se obuhvatili svi aspekti borbe protiv izbijanja epidemije afričke svinjske kuge;

(c)

mora se uspostaviti zapovjedni lanac, koji osigurava da je postupak donošenja odluka u slučaju izbijanja epidemije brz i učinkovit. Ako je potrebno, zapovjedni lanac može biti pod ovlašću središnje jedinice za donošenje odluka koja je odgovorna za usmjeravanje svih strategija za borbu protiv bolesti. Direktor veterinarske službe mora biti član te jedinice i djelovati kao poveznica između središnje jedinice za donošenje odluka i nacionalnog kriznog stožera predviđenog člankom 22.;

(d)

donošenje mjera koje osiguravaju raspoloživost odgovarajućih resursa za brzu i djelotvornu kampanju, uključujući laboratorijsko osoblje, opremu i infrastrukturu;

(e)

mora postojati priručnik s uputama. On mora sadržavati potpun i detaljan praktičan opis svih postupaka, uputa i mjera koje se primjenjuju u slučaju izbijanja afričke svinjske kuge;

(f)

osoblje mora redovito sudjelovati u:

i.

programima obuke koji obuhvaćaju kliničke znakove afričke svinjske kuge, epidemiološka istraživanja i kontrolu bolesti;

ii.

simulacijskim vježbama, koje se organiziraju najmanje dva puta godišnje;

iii.

programima obuke iz područja komunikacijskih tehnika, kako bi u slučaju izbijanja epidemije bolesti organizirali kampanju informiranja koja je usmjerena na vlasti, poljoprivrednike i veterinare.


Top