ČLANAK 1.

Cilj

Cilj je ovog Sporazuma, u skladu sa zajedničkom obvezom stranaka da održivo upravljaju svim vrstama šuma, uspostava pravnog okvira za osiguravanje da su svi proizvodi od drvne sirovine koji se uvoze u Uniju iz Hondurasa i koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom zakonito proizvedeni te da se pritom promiče trgovina tim proizvodima od drvne sirovine.

Ovim se Sporazumom također osigurava osnova za dijalog i suradnju između stranaka kako bi se olakšala i poticala njegova cjelovita provedba te ojačali izvršavanje zakonodavstva i upravljanje u području šuma.

ČLANAK 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„uvoz u Uniju” znači puštanje u slobodni promet u Uniji, u smislu članka 201. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije, proizvoda od drvne sirovine koji se ne mogu klasificirati kao „roba nekomercijalne naravi” kako je definirano u članku 1. točki 21. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije;

(b)	„izvoz” znači fizičko napuštanje ili iznošenje proizvoda od drvne sirovine iz bilo kojeg dijela državnog područja Hondurasa, osim proizvoda od drvne sirovine u provozu kroz Honduras;

(c)	„proizvodi od drvne sirovine u provozu” znači svi proizvodi od drvne sirovine koji su podrijetlom iz treće zemlje i koji pod carinskom provjerom ulaze na državno područje Hondurasa i napuštaju ga u istom obliku, a da se ne mijenja njihova zemlja podrijetla niti da se stavljaju na tržište Hondurasa;

(d)	„proizvodi od drvne sirovine” znači proizvodi navedeni u Prilogu I.;

(e)	„oznaka HS” znači oznaka od najviše šest znamenaka kako je utvrđeno u nomenklaturi Harmoniziranog sustava nazivlja i brojčanog označivanja robe, koji je uspostavljen Međunarodnom konvencijom o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe Svjetske carinske organizacije;

(f)	„dozvola FLEGT” znači dokument kojim se potvrđuje da je pošiljka zakonito pribavljena i provjerena u skladu s kriterijima utvrđenima u ovom Sporazumu;

(g)	„tijelo za izdavanje dozvola” znači tijelo koje Honduras određuje za izdavanje i potvrđivanje dozvola FLEGT;

(h)	„nadležna tijela” znači tijela koja države članice Unije određuju za primanje, prihvaćanje i provjeru dozvola FLEGT;

(i)	„pošiljka” znači količina proizvoda od drvne sirovine za koje je izdana dozvola FLEGT, koju iz Hondurasa šalje pošiljatelj ili otpremnik i koja je u carinskom uredu Unije prijavljena za puštanje u slobodni promet;

(j)	„zakonito proizvedena drvna sirovina” znači proizvodi od drvne sirovine koji su pridobiveni, proizvedeni, prevezeni i stavljeni na tržište u okviru postupaka koji su u skladu sa zakonodavstvom na snazi u Hondurasu, kako je utvrđeno u Prilogu II., i/ili uvezeni i proizvedeni u skladu s njime;

(k)

„puštanje u slobodni promet” znači carinski postupak Unije kojim se carinski status robe Unije dodjeljuje robi koja nije iz Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013, a koji uključuje: naplatu svih dospjelih uvoznih carina, naplatu drugih pristojbi prema potrebi, primjenu mjera trgovinske politike, zabrana i ograničenja te provedbu drugih formalnosti utvrđenih u vezi s uvozom robe.

ČLANAK 3.

FLEGT sustav za izdavanje dozvola

ČLANAK 4.

Tijelo za izdavanje dozvola

ČLANAK 5.

Nadležna tijela Unije

ČLANAK 6.

Dozvole FLEGT

ČLANAK 7.

Definicija zakonito proizvedene drvne sirovine

Za potrebe ovog Sporazuma definicija „zakonito proizvedene drvne sirovine” navedena je u Prilogu II. U tom je prilogu utvrđeno nacionalno zakonodavstvo Hondurasa koje se mora poštovati da bi se za proizvode od drvne sirovine mogla izdati dozvola FLEGT. Uključuje i načela, kriterije, pokazatelje i verifikatore koji služe za dokazivanje usklađenosti s tim zakonodavstvom.

ČLANAK 8.

Provjera zakonitosti proizvedene ili nabavljene drvne sirovine

ČLANAK 9.

Puštanje u slobodni promet pošiljki za koje je izdana dozvola FLEGT

ČLANAK 10.

Neovisni revizor

ČLANAK 11.

Nepravilnosti

Stranke se međusobno obavješćuju u skladu s člankom 21. ako sumnjaju na bilo kakvo izbjegavanje ili nepravilnosti u FLEGT sustavu za izdavanje dozvola ili ako su pronašle dokaz o tome, a posebno u pogledu:

(a)	prijevare u trgovini, posebno preusmjeravanja trgovine iz Hondurasa u Uniju kroz treću zemlju ako postoje razlozi za sumnju da je navedeno učinjeno s namjerom da se izbjegne izdavanje dozvole;

(b)	dozvola FLEGT koje su izdane za proizvode od drvne sirovine koji sadržavaju drvnu sirovinu iz trećih zemalja za koju se sumnja da je nezakonito proizvedena; i

(c)	prijevare u pribavljanju ili uporabi dozvola FLEGT.

ČLANAK 12.

Datum uvođenja FLEGT sustava za izdavanje dozvola

ČLANAK 13.

Primjena FLEGT sustava za izdavanje dozvola na proizvode od drvne sirovine koji se ne izvoze u Uniju

ČLANAK 14.

Raspored provedbe ovog Sporazuma

ČLANAK 15.

Dopunske mjere i mjere potpore

ČLANAK 16.

Sudjelovanje dionika u provedbi ovog Sporazuma

ČLANAK 17.

Socijalna zaštita

ČLANAK 18.

Tržišni poticaji

Uzimajući u obzir svoje međunarodne obveze, Unija nastoji promicati povoljan pristup svojem tržištu za proizvode od drvne sirovine obuhvaćene ovim Sporazumom. Takva nastojanja uključuju poticanje:

(a)	politika javne i privatne nabave u kojima su prepoznata nastojanja da se osigura opskrba zakonitim proizvodima od drvne sirovine; i

(b)	povoljnije percepcije proizvoda s dozvolom FLEGT na tržištu Unije.

ČLANAK 19.

Zajednički odbor za provedbu

ČLANAK 20.

Transparentnost i pristup javnim informacijama

ČLANAK 21.

Komunikacija u vezi s provedbom ovog Sporazuma

ČLANAK 22.

Povjerljive informacije

ČLANAK 23.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje na područje na kojem se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru, s jedne strane, i na državno područje Hondurasa, s druge strane.

ČLANAK 24.

Rješavanje sporova

ČLANAK 25.

Suspenzija

ČLANAK 26.

Izmjene

ČLANAK 27.

Trajanje

S učinkom od njegova stupanja na snagu ovaj Sporazum ostaje na snazi pet godina uz automatsko produljenje za isto razdoblje, osim ako ga se otkaže postupkom utvrđenim u članku 28.

ČLANAK 28.

Prestanak ovog Sporazuma

Neovisno o članku 27., svaka stranka može otkazati ovaj Sporazum obavješćivanjem druge stranke o tome u pisanom obliku. Ovaj se Sporazum prestaje primjenjivati 12 mjeseci od datuma takve obavijesti.

ČLANAK 29.

Prilozi

Prilozi ovom Sporazumu čine sastavni dio ovog Sporazuma.

ČLANAK 30.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaka od tih verzija jednako vjerodostojna. U slučaju odstupanja prednost ima tekst na španjolskom jeziku.

ČLANAK 31.

Stupanje na snagu

PRILOZI

PRILOG I.

POPIS PROIZVODA OD DRVNE SIROVINE OBUHVAĆENIH FLEGT SUSTAVOM ZA IZDAVANJE DOZVOLA

U ovom Prilogu navedeno je 19 proizvoda od drvne sirovine, odnosno pet obveznih proizvoda iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (1) i 14 dodatnih proizvoda koje je Honduras odabrao na temelju pregleda podataka iz različitih izvora: Središnje banke Hondurasa za izvozno tržište i registra zavoda Instituto Nacional de Conservación y Desarrollo Forestal, Áreas Protegidas y Vida Silvestre (ICF) za domaće tržište. Savjetovanje o proizvodima od drvne sirovine koji će se uključiti u ovaj Prilog održano je 2013. s različitim subjektima iz šumarskog semestra u glavnim regijama zemlje.

Honduraškim Zakonom o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama (LFAPVS) zabranjen je izvoz određenih proizvoda od drvne sirovine. Člankom 102. tog zakona utvrđeno je da se drvo listača iz prirodnih šuma može izvoziti samo kao prerađeno drvo. Izvoz okruglog ili grubo učetvorenog drva tih vrsta stoga nije dopušten.

Iako je izvoz okruglog ili grubo učetvorenog drva tih vrsta zabranjen, obuhvaćen je honduraškim sustavom za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS) (Sistema para Asegurar la Legalidad de los productos de la madera de Honduras) u svim fazama prerade (2).

Popis u tablici u nastavku upućuje na Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označivanja robe, koji je uspostavljen Međunarodnom konvencijom o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe Svjetske carinske organizacije, i na kombiniranu nomenklaturu zajedničkog carinskog sustava EU-a.

Oznaka harmoniziranog sustava (HS) i oznaka kombinirane nomenklature (CN) za proizvode od drvne sirovine obuhvaćene FLEGT sustavom za izdavanje dozvola

Broj	Oznaka	Opis	Uobičajeni naziv u Hondurasu
1.	4401.21	Crnogorično drvo u obliku iverja ili sličnih čestica	Astillas o chips
2.	4401.22	Necrnogorično drvo u obliku iverja ili sličnih čestica	Astillas o chips
3.	4401.31	Peleti od drva	Pellets, briquetas
4.	Ex. 4403	Neobrađeno drvo, neovisno o tome ima li skinutu koru ili bjeliku ili je grubo učetvoreno ili nije, osim okruglog ili grubo učetvorenog drva listača iz prirodnih šuma, kojem odgovara oznaka 4403 4985	Madera en rollo, timber
	Ex. 4403 4985	Neobrađeno drvo, neovisno o tome ima li skinutu koru ili bjeliku ili je grubo učetvoreno ili nije. Nije zaštićeno bojom, kreozotom ili drugim sredstvima, od bjelogorice. Od tropskog drva iz prirodnih šuma. (SA 4403.49.00.00 u Hondurasu). Izvoz zabranjen na temelju honduraškog zakona. U skladu s člankom 3. ovog Sporazuma za proizvode s ovom oznakom HS ne može se izdati dozvola FLEGT i stoga se ne mogu uvesti u EU.
5.	4404	Drvo za obruče; cijepani kolci; zašiljeni drveni kolci i stupovi koji nisu uzdužno piljeni; drvene motke, grubo uobličene, ali netokarene, nesavijene ili drukčije obrađene, prikladne za proizvodnju štapova, kišobrana, drški alata ili slično; cijepane vrpce i slično.	Estacas, palos de escoba, palillos, nasas, tampas
6.	4406	Drveni željeznički ili tramvajski pragovi	Durmientes
7.	4407	Drvo obrađeno po dužini piljenjem ili glodanjem, rezano ili ljušteno, neovisno o tome je li blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima ili ne, debljine veće od 6 mm.	Madera aserrada, madera cepillada, madera en bloque, cuartones
8.	4408	Listovi za furniranje (uključujući one dobivene rezanjem laminiranog drva nožem), za šperploče i za slična laminirana drva i ostalo drvo, piljeno po dužini, rezano nožem ili ljušteno, neovisno je li blanjano, brušeno, spojeno ili spojeno na krajevima ili nije, debljine veće od 6 mm.	Chapa, enchapado, plywood
9.	4409	Drvo (uključujući lamele i daščice za parket, nesastavljene) kontinuirano oblikovano (s perom i utorom, rubno zarezano, užlijebljeno, oborenih bridova, v-spojeno, profilirano, modelirano, zaobljeno ili slično) duž bilo kojeg ruba, kraja ili lica, neovisno o tome je li blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima ili nije.	Molduras, pisos, forros, cielos, machimbres
10.	4410	Ploče iverice, ploče s usmjerenim vlaknima (OSB) i slične ploče (na primjer, wafer-ploče), od drva ili od drugih ligninskih materijala, neovisno o tome jesu li aglomerirane smolama ili drugim organskim vezivnim tvarima ili nisu.	Tableros, OSB
11.	4411	Ploče vlaknatice od drva ili drugih ligninskih materijala, neovisno o tome jesu li aglomerirane smolama ili drugim organskim vezivnim sredstvima.	Tableros, MDF
12.	4412	Šperploča, furnirane ploče i slično laminirano drvo.	Contrachapada
13.	4415	Sanduci, kutije, gajbe, bubnjevi i slična ambalaža za pakiranje, od drva; drveni bubnjevi za kabele; palete, palete-sanduci i druge podloge za utovar, od drva; drveni okviri za palete.	Pallets, tarimas, cajas
14.	4418	Građevinska stolarija i proizvodi za građevinarstvo, od drva, uključujući celularne drvene ploče, sastavljene podne ploče, piljenu i cijepanu šindru.	Puertas, ventanas, marcos, contramarcos, encofrados, postes, vigas
15.	4419	Stolni proizvodi i kuhinjski proizvodi, od drva.
16.	9403.30	Uredsko drveno pokućstvo.
17.	9403.40	Kuhinjsko drveno pokućstvo.
18.	9403.50	Drveno pokućstvo kakvo se rabi u spavaćoj sobi.
19.	9403.60	Ostalo drveno pokućstvo.

---

(1)  SL EU L 347, 30.12.2005., str. 1.

(2)  U Hondurasu je drvo listača definirano svojim izvorom, odnosno time da potječe od stabala listača.

PRILOG II.

HONDURAŠKE MATRICE ZA PROVJERU ZAKONITOSTI

Definicija zakonite drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine

Za potrebe ovog Sporazuma drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine smatraju se zakonitima kada su njihovo podrijetlo, pridobivanje, prijevoz, piljenje, prerada i trgovina njima na nacionalnim i međunarodnim tržištima u skladu s primjenjivim zakonima i drugim propisima o šumama, okolišu, gospodarstvu, socijalnim pitanjima, kulturi, porezima i prodaji, kako je utvrđeno u ovom Prilogu i u skladu s Prilogom V.

Potpuno i aktivno sudjelovanje vladinih institucija, privatnog sektora, organizacija civilnog društva, agrošumarskih skupina, zajednica, akademske zajednice te autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu omogućilo je pripremu matrica za provjeru zakonitosti tako da sadržavaju ključne informacije potrebne za poboljšanje upravljanje šumama.

Honduraške matrice za provjeru zakonitosti temelje se na šest načela, 17 kriterija, 36 pokazatelja i 56 sredstava provjere. Strukturirane su tako da u obzir uzimaju propise koji se odnose na šumarski sektor i obuhvate različite aspekte javnog upravljanja u pogledu:

—	upravnih postupaka za prepoznavanje pravâ vlasništva nad javnim i privatnim zemljištima,

—	ispravne provedbe postupaka za dodjelu javnog šumskog zemljišta osobama ili skupinama,

—	poštovanja prava predaka autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu,

—	poštovanja radničkih prava radnika u šumarskom sektoru.

U lancu proizvodnje šumskih proizvoda cilj je osigurati:

—	usklađenost s tehničkim i pravnim zahtjevima za odobrenje i uporabu dozvola za pridobivanje proizvoda od drvne sirovine,

—	usklađenost s pravnim odredbama za prijevoz proizvoda od drvne sirovine u cijelom lancu opskrbe,

—	usklađenost s tehničkim i pravnim odredbama za registriranje i rad (primarnih i sekundarnih) šumarskih trgovačkih društava i stovarišta,

—	usklađenost s pravnim odredbama za lokalnu, nacionalnu i međunarodnu trgovinu,

—	usklađenost s odredbama povezanima s carinama i porezima.

Matrice ne uključuju posebno načelo koje se odnosi na okoliš jer se to smatra međusektorskim pitanjem u svim matricama i implicitno u načelu 3. s obzirom na to da se šumarske aktivnosti i pridobivanje drva temelje na planovima upravljanja šumama čiji je cilj osigurati ispravno upravljanje tim resursom i njegovu održivost. Okoliš se posebno navodi u pokazatelju 3.4.2., koji se odnosi na procjenu učinka na okoliš u planovima upravljanja šumama te u pokazatelju 3.6.2., koji se odnosi na usklađenost šumarskih trgovačkih društava s mjerama ublažavanja učinka na okoliš.

1.   Načela

Matrice su raspoređene prema sljedećih šest načela:

1.	prava vlasništva i posjeda nad šumskim područjima;

2.	prava autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu koji žive na šumskim područjima;

3.	usklađenost sa zakonima i drugim propisima o upravljanju šumama te pridobivanju, prijevozu i industrijalizaciji proizvoda od drvne sirovine te trgovini njima koje obavljaju subjekti iz šumarskog sektora;

4.	obveze iz radnog prava i prava o zdravlju i sigurnosti na radu;

5.	pravila o međunarodnoj trgovini proizvodima od drvne sirovine;

6.	obveze povezane s carinama i porezima.

2.   O provjeri zakonitosti

Sredstva provjere pokazatelja za svako od šest načela u ovim matricama za provjeru zakonitosti sastoje se od upravnih dokumenata i evidencija koje pripremaju javne institucije u skladu s potražnjom za uslugama. U Priručniku za provjeru opisuju se metode izrade i provjere i učestalost provjere svakog pokazatelja te fizički i elektronički arhivi u kojima se pohranjuju sredstva provjere. ZOP je odgovoran za taj priručnik te ga prema potrebi preispituje, ažurira i poboljšava.

Kako bi se osigurala usklađenost s načelima, sklapaju se sporazumi o suradnji između institucija uključenih u lanac proizvodnje šumskih proizvoda i zavoda Instituto Nacional de Conservación y Desarrollo Forestal, Áreas Protegidas y Vida Silvestre (ICF).

3.   Podrijetlo drvne sirovine

U Zakonu o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama (LFAPVS) opisuju se vrste vlasništva nad područjima na kojima se drvna sirovina sječe, prerađuje i prodaje u Hondurasu. To su sljedeća područja:

A.

Područja javnih šuma: riječ je o nacionalnim šumskim područjima koja se nalaze na zemljištu u vlasništvu države, općinskim šumskim područjima (ejido) koja se nalaze na zemljištu u vlasništvu općina i šumskim područjima koja su državne institucije stekle te svim šumskim područjima u vlasništvu države ili koja ona daje u zakup (članci 45., 46. i 47. LFAPVS-a). Zakup je postupak kojim vlasnik dopušta fizičkoj ili pravnoj osobi uporabu i uživanje šumskog područja na određeno razdoblje i pod određenim uvjetima. (a) Nacionalna šumska područja sastoje se: — od šumskih zemljišta koja se nalaze u granicama državnog područja i nisu u vlasništvu nikoga drugog, — od šumskih zemljišta koje je država ili određena njezina institucija stekla izvlaštenjem, kupnjom, prodajom ili zakonitim vlasničkim listom na temelju kojih je nositelj prava vlasništva, neovisno o tome je li to upisano u zemljišne knjige ili nije. Ta su zemljišta poznata pod nazivom bienes fiscales ili bienes nacionales [državna ili nacionalna imovina] (članak 46. LFAPVS-a). (b) Općinska (ejido) šumska područja sastoje se: — od šumskih zemljišta obuhvaćenih vlasničkim listovima koje je država prethodno izdala općinama, tzv. „ejidos” (zemljište u komunalnom vlasništvu), — od ostalih šumskih zemljišta u vlasništvu općina na temelju bilo kojeg vlasničkog lista u skladu s LFAPVS-om (članak 47.). Općinska šumska područja javna su, no ICF smatra općinu privatnim vlasnikom kada je riječ o pridobivanju drvne sirovine. (c) Šumska područja koja su stekle državne institucije, odnosno terrenos fiscales (zemljište u državnom vlasništvu), državna su imovina čiji je nositelj prava vlasništva javno tijelo. Pridobivanje drvne sirovine može se obavljati u šumama u državnom vlasništvu ako je to dopušteno povezanom kategorijom upravljanja i ako je to u relevantnom planu upravljanja šumama propisno odobrilo nadležno tijelo. Ako je to slučaj sa šumom u državnom vlasništvu (koja je registrirana u Katalogu neotuđivih javnih šumskih resursa (CPPFI) i zemljišnim knjigama), tada bi se ta šuma trebala smatrati privatnom, a ne javnom šumom.

B.

Područja privatnih šuma: riječ je o šumskim područjima koja se nalaze na zemljištu koje pripada fizičkim ili pravnim osobama i uređena su privatnim pravom te nad kojim se puno pravo vlasništva priznaje na temelju zakonitog vlasničkog lista koji je izvorno izdala država i koji je registriran u zemljišnim knjigama (članak 45. LFAPVS-a). — Područja privatnih šuma u vlasništvu jedne zajednice ili više njih sastoje se od šuma koje se nalaze na zemljištu u vlasništvu ruralnih zajednica i šumskih područja u vlasništvu (ili ne) autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu. Država poštuje prava predaka na šumska područja na zemljištu koje tradicionalno pripada autohtonim narodima i narodima afričkog podrijetla u Hondurasu u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i Konvencijom br. 169 Međunarodne organizacije rada (MOR) o autohtonim i plemenskim narodima u neovisnim zemljama, neovisno o tome imaju li vlasnički list ili nemaju.

C.	Nešumska područja: trenutačno ne postoje ni pravni ni regulatorni okvir za uporabu drvne sirovine iz tih područja, s kojih se ponekad opskrbljuje drvnom sirovinom od raštrkanih stabala. Dopunske mjere iz Priloga VIII. uključuju strukturu tog regulatornog okvira.

4.   Izmjene regulatornog, organizacijskog i institucionalnog okvira Hondurasa

Budući da se svi regulatorni, upravni i institucionalni okvir mogu izmijeniti, moglo bi biti potrebno prilagoditi postupke u Hondurasu koji bi mogli dovesti do izmjena sadržaja pokazatelja opisanih u ovim matricama za provjeru zakonitosti. Te se izmjene analiziraju najmanje jedanput svake dvije godine, a Zajednički odbor za provedbu (ZOP) odobrava ih prema potrebi. Najmanje jedanput svake dvije godine ZOP analizira i sve revizije ili ažuriranja ovog Priloga koje bi moglo biti potrebno uzeti u obzir u svim relevantnim izmjenama regulatornog, upravnog i institucionalnog okvira u Hondurasu.

MATRICE ZA PROVJERU ZAKONITOSTI

NAČELO 1. SUBJEKTI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA POŠTUJU PRAVA VLASNIŠTVA NAD ŠUMSKIM PODRUČJIMA I POSJEDNIŠTVO ŠUMSKIH PODRUČJA U SKLADU S POSTOJEĆIM ZAKONODAVSTVOM.
Kriterij 1.1. Javni i privatni subjekti iz šumarskog sektora uključeni u djelatnosti proizvodnje šumskih proizvoda poštuju postojeće zakonodavstvo u dokazivanju vlasništva nad šumskim područjima.
Pokazatelj 1.1.1. Vlasnici područja privatnih šuma, uključujući šumska područja u vlasništvu jedne zajednice ili više njih i općinska (ejido) šumska područja, imaju u posjedu isprave kojima se dokazuje vlasništvo.
Sredstva provjere: 1. ažurirana cjelovita potvrda o registriranom vlasništvu.	Pravna osnova:   članci 37., 94., 95., Uredba br. 82-2004, Zakon o vlasništvu.	Nadležna institucija:   Imovinski zavod (IP), Glavna uprava za registraciju zemljišta i geografiju (DGRCG).
Pokazatelj 1.1.2. Nacionalna šumska područja u državnom vlasništvu registrirana su u zemljišnim knjigama IP-a i Katalogu neotuđivih javnih šumskih resursa ICF-a.
Sredstva provjere: 1. zapis o vlasničkom listu u zemljišnim knjigama IP-a. 2. zapis o registraciji vlasničkog lista u Katalogu neotuđivih javnih šumskih resursa (CPPFI) ICF-a.	Pravna osnova:   za sredstvo 1.:   članak 37., Uredba br. 82-2004, Zakon o vlasništvu.   Za sredstvo 2.:   članci 56. i 61., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.	Nadležna institucija:   za sredstvo 1.:   IP, Glavna uprava za registraciju zemljišta i geografiju.   za sredstvo 2.:   ICF, Centar za šumske resurse i informiranje (CIPF).
Kriterij 1.2. Dodjela nacionalnih i općinskih (ejido) šumskih područja zajednicama, agrošumarskim skupinama i fizičkim ili pravnim osobama
Pokazatelj 1.2.1. ICF sklapa ugovore o upravljanju šumama na nacionalnom području radi kratkoročne, srednjoročne i dugoročne provedbe djelatnosti upravljanja šumama.
Sredstva provjere (jedno od navedenih): 1. potpisan i valjan ugovor o upravljanju šumama ili šumarskim aktivnostima (primjenjuje se na fizičke i pravne osobe). 2. potpisan i valjan ugovor o upravljanju šumama lokalne zajednice (primjenjuje se na agrošumarske skupine i zajednice).	Pravna osnova:   za oba sredstva:   članak 77., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.	Nadležna institucija:   za sredstvo 1.:   ICF, Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.   za sredstvo 2.:   ICF, Odjel za razvoj šuma lokalne zajednice.
Pokazatelj 1.2.2. Općina sklapa ugovore o upravljanju šumama lokalne zajednice na području općine (ejido) radi kratkoročne, srednjoročne i dugoročne provedbe djelatnosti upravljanja šumama.
Sredstva provjere: 1. potpisan i valjan ugovor o upravljanju šumama lokalne zajednice na općinskom (ejido) zemljištu.	Pravna osnova:   članak 128., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   članak 451., Provedbeni sporazum br. 031-2010, Opća uredba o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   Sporazum ICF-a br. 027-2015 o upravljanju šumama na području općina (ejido) u kontekstu šuma lokalne zajednice.	Nadležna institucija:   općina, općinsko vijeće.   ICF, Odjel za razvoj šuma lokalne zajednice.
NAČELO 2. DRŽAVA HONDURAS POŠTUJE PRAVA AUTOHTONIH NARODA I NARODA AFRIČKOG PODRIJETLA U HONDURASU KOJI ŽIVE NA ŠUMSKIM PODRUČJIMA.
Kriterij 2.1. Država Honduras poštuje Konvenciju br. 169 MOR-a u pogledu priznavanja prava vlasništva i savjetovanja („dobrovoljan, prethodan i informiran pristanak” – DPIP) povezanima s područjima koja su bila u posjedu predaka autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu.
Pokazatelj 2.1.1. Država putem nadležnih institucija, IP-a, Nacionalnog agrarnog zavoda (INA) i ICF-a, izdaje cjelovite vlasničke listove, a IP vodi evidenciju šumskih zemljišta koja su bila u posjedu predaka autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu (PIAH) kako bi se omogućilo pridobivanje drvne sirovine u komercijalne svrhe.
Sredstva provjere:   za nacionalna i općinska (ejido) zemljišta (za sredstva 1. i 2.): 1. vlasnički list registriran u zemljišnim knjigama IP-a. 2. vlasnički list registriran u Nacionalnom agrarnom registru INA-e.   za zemljišta autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla Hondurasa u stopostotnom vlasništvu ICF-a (sredstvo 3.): 3. vlasnički list, kao posljedica odvajanja, registriran u zemljišnim knjigama IP-a.	Pravna osnova:   za sredstva 1., 2. i 3.: — članci 13., 14., 15., 18. i 19., Uredba br. 26-94 (ratifikacija Konvencije br. 169 MOR-a).   za sredstva 1. i 2.: — članci 93., 94., 95., 100., 101. i 125., Uredba br. 82-2004, Zakon o vlasništvu i pripadajuća provedbena uredba, — članak 92., Zakon o agrarnoj reformi izmijenjen Zakonom o modernizaciji i razvoju poljoprivrednog sektora, Uredba br. 31-92.	Nadležna institucija:   za sredstvo 1.:   IP, Glavna uprava za registraciju zemljišta i geografiju.   za sredstvo 2.:   INA, Nacionalni agrarni registar.   za sredstvo 3.:   ICF, Centar za šumske resurse i informiranje (CIPF).
	za sredstvo 2.: — članak 69. izmijenjenog Zakona o općinama, Uredba br. 127-2000. Za sredstvo 3.: — članak 45., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama. — Uredba br. 61-2013 od 17. travnja 2013., kojom se ICF ovlašćuje da odgovara na zahtjeve za vlasničke listove za područja u vlasništvu jedne zajednice ili više njih koje podnesu organizacije autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu. — Sporazum br. 031-2012 od 3. kolovoza 2012., u kojem ICF utvrđuje postupak za izdavanje vlasničkih listova za zemljišta predaka autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu koji žive u biosferi Río Plátano. — u skladu s odredbama Sporazuma br. 031-2012 od 3. kolovoza 2012. donosi se zakonodavna uredba radi odobrenja odvajanja utvrđenih šumskih područja u vlasništvu ICF-a kako bi se vlasnički listovi mogli prenijeti na autohtone narode i narode afričkog podrijetla u Hondurasu.
Pokazatelj 2.1.2. ICF poštuje pravo na dobrovoljan, prethodan i informiran pristanak u pogledu područja autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu na kojima je planirano pridobivanje drvne sirovine u komercijalne svrhe koja će izravno utjecati na te narode.
Sredstva provjere: 1. izvješće o savjetovanju koje je održao ICF. Napomena: u izvješću o savjetovanju koje je održao ICF navode se rezultati savjetovanja (tj. obvezni sporazum ili odobrenje mjera predloženih za pridobivanje drvne sirovine u komercijalne svrhe) koje je provedeno na temelju Konvencije br. 169 MOR-a o autohtonim i plemenskim narodima i nacionalnog zakonodavstva na snazi.	Pravna osnova:   članci 6. i 15. Uredbe br. 26-94 (ratifikacija Konvencije br. 169 MOR-a).   Upućivanje na nacionalno zakonodavstvo o DPIP-u trebalo bi se uključiti nakon potvrđivanja zakona.	Nadležna institucija:   ICF, Odjel za razvoj šuma lokalne zajednice.
NAČELO 3. SUBJEKTI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA POŠTUJU PROPISE I PRAVILA O UPRAVLJANJU ŠUMAMA, PRIDOBIVANJU, PRIJEVOZU I PRERADI DRVNE SIROVINE I TRGOVINI NJOME.
Kriterij 3.1. Vlasnici i plodouživatelji zemljišta s ugovorima o upravljanju šumama imaju planove upravljanja šumama ili posebne planove za agrošumarske sustave kojima se ispunjavaju relevantni pravni zahtjevi.
Pokazatelj 3.1.1. Vlasnici privatnih i općinskih (ejido) šumskih područja koji se bave pridobivanjem imaju odobren i valjan plan upravljanja šumama.
Sredstva provjere: 1. odobren i valjan plan upravljanja šumama.	Pravna osnova:   članci 70. i 74., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.	Nadležna institucija:   ICF, Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.
Pokazatelj 3.1.2. Plodouživatelji (zajednice, agrošumarske organizacije i fizičke ili pravne osobe) područja nacionalnih javnih šuma registriranih pri ICF-u koji se bave pridobivanjem imaju odobren i valjan plan upravljanja šumama.
Sredstva provjere: 1. odobren i valjan plan upravljanja šumama za područja nacionalnih javnih šuma.	Pravna osnova:   članci 70. i 74., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.	Nadležna institucija:   ICF, Odjel za razvoj šuma lokalne zajednice i Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.
Pokazatelj 3.1.3. Vlasnici područja s agrošumarskim sustavima u privatnom ili općinskom (ejido) vlasništvu koji se bave pridobivanjem imaju poseban plan za agrošumarske sustave koji je odobren i valjan.
Sredstva provjere: 1. odobren i valjan poseban plan za agrošumarske sustave (PPAS).	Pravna osnova:   Sporazum ICF-a br. 010-2015, kojim se za posjede manje od 100 hektara odobravaju Upute za primjenu tehničkih standarda za posebne planove za agrošumarske sustave.	Nadležna institucija: nadležni regionalni ured ICF-a za šume.
Pokazatelj 3.1.4. Vlasnici i plodouživatelji šumskih područja s odobrenim i valjanim planom upravljanja šumama imaju godišnji plan rada, a vlasnici s posebnim planom za agrošumarske sustave imaju godišnji plan sječe.
Sredstva provjere: 1. odobreni godišnji plan rada (GPR) (za vlasnike šumskih područja i plodouživatelje šuma koji imaju odobren i valjan plan upravljanja šumama). 2. godišnji plan sječe (GPS) (za osobe koje imaju posebne planove za agrošumarske sustave (PPAS-ovi)).	Pravna osnova:   za sredstvo 1.:   za planove upravljanja članak 70. stavak 2., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   Za sredstvo 2.:   u slučaju posebnih planova za agrošumarske sustave (PPAS-ovi) za područja manja od 100 hektara članak IV. i članak V. stavak 3. Sporazuma ICF-a br. 010-2015, upute za primjenu tehničkih standarda.   Zakonodavstvo na snazi za PPAS-ove za područja od 100 hektara ili veća mora se preispitati i izmijeniti (vidjeti odgovarajuće dopunske mjere u Prilogu VIII.).	Nadležna institucija:   ICF, Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.
Kriterij 3.2. Subjekti odgovorni za provedbu šumarskih aktivnosti i imenovani za obavljanje tih aktivnosti na temelju dozvole za pridobivanje za godišnje planove rada, godišnje planove sječe, šumske plantaže, planove spašavanja i planove oporavka fizičke su ili pravne osobe koje ispunjavaju zahtjeve za obavljanje djelatnosti u šumarskom sektoru.
Pokazatelj 3.2.1. Kvalificirani šumarski tehničari odgovorni za provedbu šumarskih aktivnosti na temelju dozvole za pridobivanje za godišnje planove rada, godišnje planove sječe, šumske plantaže, planove spašavanja i planove oporavka registrirani su pri ICF-u i u evidenciji odgovarajućih dozvola za pridobivanje.
Sredstva provjere: 1. identifikacijska kartica kvalificiranog šumarskog tehničara. 2. memorandum kvalificiranog šumarskog tehničara kojim on pristaje na izvršavanje dozvole za pridobivanje.	Pravna osnova:   članak 477., Provedbeni sporazum br. 031-2010, Opća uredba o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   članak 159., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.	Nadležna institucija:   ICF, Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.
Pokazatelj 3.2.2. Pravne ili fizičke osobe koje su angažirane za pridobivanje za godišnje planove rada, godišnje planove sječe, šumske plantaže, planove spašavanja i planove oporavka registrirane su pri ICF-u i uključene u evidenciju odgovarajućih dozvola za pridobivanje.
Sredstva provjere: 1. ažurirana identifikacijska kartica angažirane osobe. 2. izvješće prije početka rada kao dio GPR-ova.	Pravna osnova:   za sredstvo 1.:   članci 216. i 217., Provedbeni sporazum br. 031-2010, Opća uredba o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   upute za primjenu Sporazuma br. 045 A-2013 o naknadama za usluge primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava i stovarišta.   Za sredstvo 2.:   za GPR-ove za borove šume poglavlje 4. točka (c), Upravni vodič za planove pridobivanja drva iz borovih šuma, Okružnica ICF-a br. DE-ICF-001-2013.   Trenutačno ne postoje pravne osnove za sredstvo 2. ni za jednu drugu dozvolu za pridobivanje, stoga je ovdje riječ o dopunskoj mjeri kako je utvrđeno u Prilogu VIII.	Nadležna institucija:   za sredstvo 1.:   ICF, Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.   za sredstvo 2.:   nadležni regionalni ured ICF-a za šume.
Pokazatelj 3.2.3. Neovisni šumarski tehničari odgovorni su za ispravnu provedbu šumarskih aktivnosti na temelju dozvola za pridobivanje za godišnje planove sječe, šumske plantaže, planove spašavanja i planove oporavka. Neovisni šumarski tehničari članovi su strukovnih tijela, kreditno sposobni i registrirani u evidenciji odgovarajućih dozvola za pridobivanje.
Sredstva provjere: 1. dokaz o kreditnoj sposobnosti neovisnog šumarskog tehničara (kartica ili potvrda). 2. memorandum neovisnog šumarskog tehničara kojim on pristaje na izvršavanje dozvole za pridobivanje.	Pravna osnova:   za sredstvo 1.:   članak 1., Uredba br. 73 (objavljena 17. svibnja 1962.), Zakon o obveznom članstvu u strukovnom tijelu.   za sredstvo 2.:   Sporazum ICF-a o strukturiranom rasporedu za predaju planova upravljanja šumama, koji će se pripremiti kao dopunska mjera iz Priloga VIII.	Nadležna institucija:   ICF, Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.
Kriterij 3.3. Nositelji i plodouživatelji planova upravljanja i dozvola za pridobivanje drvne sirovine pridobivaju drvnu sirovinu i druge šumske proizvode koji nisu drvna sirovina u skladu s pravnim zahtjevima.
Pokazatelj 3.3.1. Nositelji planova upravljanja i drugih dozvola za pridobivanje drvne sirovine ispunjavaju tehničke standarde za pridobivanje drvne sirovine kada obavljaju aktivnosti navedene u godišnjim planovima rada i drugim dozvolama za pridobivanje drvne sirovine.
Sredstva provjere: 1. izvješća o terenskoj inspekciji (za borove šume i šume listača). 2. evidencija (ne)usklađenosti s tehničkim standardima na kraju GPR-a (samo za borove šume).	Pravna osnova:   za sredstva 1. i 2.:   glave IX. i XI. Upravnog vodiča za planove pridobivanja drva iz borovih šuma.   za sredstvo 1.:   odjeljak 6.17., Sporazum ICF-a br. 050-2012 o tehničkim standardima i smjernicama za sastavljanje planova upravljanja šumama i planova rada za šume listača.	Nadležna institucija:   nadležni regionalni ured ICF-a za šume.
Pokazatelj 3.3.2. Vlasnici ili plodouživatelji šumskih područja koji se bave pridobivanjem imaju odobrene i valjane planove spašavanja šuma koje su pogođene prirodnim katastrofama, bolestima ili zarazama, zahvaćene javnim i/ili privatnim građevinskim projektima i promjenama vegetacije na zemljištu koje se koristi za poljoprivredu.
Sredstva provjere: 1. odluka o odobrenju plana spašavanja.	pravna osnova:   članak 147., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   Sporazum ICF-a br. 030/2013, Odobrenje planova spašavanja.	Nadležna institucija:   nadležni regionalni ured ICF-a za šume i Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.
Pokazatelj 3.3.3. Vlasnici šumskih plantaža koji se bave pridobivanjem i prodajom proizvoda dobivenih upravljanjem nad šumskim i pošumljenim privatnim, općinskim (ejido) i naseljenim nacionalnim područjima imaju odobren i valjan certifikat za plantažu i dozvolu za pridobivanje.
Sredstva provjere: 1. certifikat za šumsku plantažu. 2. dozvola za pridobivanje na certificiranim plantažama.	pravna osnova:   članak 149. stavci 10. i 11., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   Rezolucija ICF-a br. DE-MP-071-2010, Pravilnik za izdavanje certifikata za šumske plantaže.	Nadležna institucija:   za sredstvo 1.:   ICF, Nacionalni program pošumljavanja.   za sredstvo 2.:   nadležni regionalni ured ICF-a za šume.
Kriterij 3.4. Nositelji i plodouživatelji dozvola za pridobivanje drvne sirovine provode mjere za zaštitu okoliša koje ispunjavaju pravne zahtjeve.
Pokazatelj 3.4.1. Vlasnici imenovani u planovima upravljanja šumama za nacionalna, općinska (ejido) i privatna šumska područja poštuju odredbe programa zaštite u pogledu požara, zaraza, bolesti u šumama, izvora vode, biljaka i životinja.
Sredstva provjere: 1. godišnji program zaštite. 2. tehničko izvješće o usklađenosti odobrenih godišnjih planova rada s programom zaštite.	Pravna osnova:   članci 172. i 3., Provedbeni sporazum br. 031-2010, Opća uredba o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   odjeljak 6.2., pododjeljci 6.2.1. i 6.2.2., Sporazum br. 050-2012 o tehničkim standardima i smjernicama za sastavljanje planova upravljanja šumama i planova rada za šume listača.   poglavlje 1., stavak 5., Rezolucija ICF-a br. DE-MP-285-2010, Smjernice i standardi za bolje upravljanje šumama.	Nadležna institucija:   nadležni regionalni ured ICF-a za šume.
Pokazatelj 3.4.2. Vlasnici imenovani u planovima upravljanja šumama poštuju odredbe programa procjene učinka šumarskih aktivnosti na okoliš.
Sredstva provjere: 1. odobreni i valjani program procjene učinka šumarskih aktivnosti na okoliš. 2. izvješća o tehničkoj usklađenosti programa procjene učinka na okoliš koji je sadržan u godišnjim planovima rada.	Pravna osnova:   za sredstvo 1.:   članak 70., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   članak 170., Provedbeni sporazum br. 031-2010, Opća uredba o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   Za sredstvo 2.:   Rezolucija ICF-a br. DE-MP-285-2010, Smjernice i standardi za bolje upravljanje šumama, poglavlje III., stavak 3.1.	Nadležna institucija:   ICF, Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj (DMDF).
Kriterij 3.5. Drvna sirovina prevozi se u skladu sa zakonodavstvom na snazi.
Pokazatelj 3.5.1. Za drvnu sirovinu koja se prevozi iz šume u centar za prikupljanje drvne sirovine, u primarna i sekundarna šumarska trgovačka društva i u stovarišta postoji dozvola za prijevoz.
Sredstva provjere: 1. dozvola za prijevoz. Važna napomena: ICF odobrava tri vrste dozvola za prijevoz: za okruglo drvo (1), za proizvode i nusproizvode (2) i za ispiljenu drvnu sirovinu (3).	Pravna osnova:   članak 103., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   članak 239., Provedbeni sporazum br. 031-2010, Opća uredba o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama. Za šume listača:   tek će se pripremiti pravna osnova koja će se primjenjivati samo na šume listača (vidjeti odgovarajuću dopunsku mjeru u Prilogu VIII.).	Nadležna institucija:   nadležni regionalni ured ICF-a za šume.
Pokazatelj 3.5.2. Odobreni računi izdaju se za sav prijevoz prerađene drvne sirovine koju prodaju primarna ili sekundarna šumarska trgovačka društva ili stovarišta, neovisno o odredištu.
Sredstva provjere: 1. odobreni računi.	Pravna osnova:   članak 12., Sporazum br. 189-2014, Uredba o provedbi sustava izdavanja računa i njezine izmjene.   članak 236., Provedbeni sporazum br. 031-2010, Opća uredba o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.	Nadležna institucija:   SAR, Odjel za izdavanje računa.   Nadležni regionalni ured ICF-a za šume.
Pokazatelj 3.5.3. Pri svakom se prijevozu drvne sirovine, neovisno o odredištu, upotrebljavaju valjani tovarni listovi.
Sredstva provjere: 1. tovarni list.	Pravna osnova:   članci 11., 19. i 44., Sporazum br. 189-2014, Uredba o provedbi sustava izdavanja računa i njezine izmjene.	Nadležna institucija:   SAR, Odjel za izdavanje računa.
Kriterij 3.6. Fizičke ili pravne osobe u čijem su vlasništvu društva i stovarišta poštuju zakonodavstvo na snazi pri osnivanju i obavljanju djelatnosti primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava i stovarišta.
Pokazatelj 3.6.1. Fizičke ili pravne osobe u čijem je vlasništvu primarno ili sekundarno šumarsko trgovačko društvo ili stovarište registrirane su pri općini i ICF-u.
Sredstva provjere: 1. dozvola za obavljanje poslovne djelatnosti. 2. dozvola za rad.	Pravna osnova:   za sredstvo 1.:   članak 119., Sporazum br. 018-93, Uredba o provedbi Zakona o općinama.   Za sredstvo 2.:   članak 98., Uredba br. 98-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.	Nadležna institucija:   za sredstvo 1.:   općina, upravni ured ili porezna inspekcija.   za sredstvo 2.:   ICF, Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj.
Pokazatelj 3.6.2. Fizičke ili pravne osobe u čijem su vlasništvu primarna i sekundarna šumarska trgovačka društva i stovarišta pridržavaju se mjera praćenja stanja okoliša u skladu s kategorizacijom učinka na okoliš.
Sredstva provjere: 1. okolišna dozvola. 2. mišljenje o tehničkom praćenju i provjeri u pogledu ugovora o mjerama praćenja stanja okoliša.	Pravna osnova: MiAmbiente: — članak 11. točka (c), članak 83., Uredba br. 104-93, Opći zakon o okolišu; — članak 10. stavak 3., članak 24. stavak 6., Provedbeni sporazum br. 008-2015, Uredba o provedbi nacionalnog sustava za procjenu učinka na okoliš. Općine koje imaju ovlasti za izdavanje okolišnih dozvola: — članak 1. (28-A), Uredba br. 181-2007, Izmjena Općeg zakona o okolišu; — članak 19., Provedbeni sporazum br. 008-2015, Uredba o provedbi nacionalnog sustava za procjenu učinka na okoliš. Pravno neovisne općine: članci 12. i 12.A Zakona o općinama, Uredba br. 134-90.	Nadležna institucija:   Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente), Glavna uprava za procjenu i praćenje stanja okoliša (DECA).   Općine sa sporazumom o ovlastima izdavanja okolišnih dozvola ili pravno neovisne općine.
Kriterij 3.7. Subjekti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda pridržavaju se pravila na snazi za domaću trgovinu proizvodima od drvne sirovine.
Pokazatelj 3.7.1. Subjekti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda pridržavaju se pravila iz ovih matrica za provjeru zakonitosti koja se primjenjuju na domaće tržište proizvoda od drvne sirovine.
Sredstva provjere: 1. mjesečno izvješće o primarnim i sekundarnim šumarskim trgovačkim društvima i stovarištima. 2. evidencija ulaznih i izlaznih količina. 3. evidencija o dubinskoj analizi.	Pravna osnova:   za sredstvo 1.:   članci 225. i 229. Opće uredbe o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   za sredstvo 2.:   članak 219. Opće uredbe o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama.   za sredstvo 3.:   posebni članci pripremit će se nakon što se odobri odgovarajuće zakonodavstvo (vidjeti odgovarajuću dopunsku mjeru u Prilogu VIII.).	Nadležna institucija:   za sredstva 1., 2. i 3.:   ICF, Odjel trgovine i industrije (do njegova osnivanja njegove će odgovornosti izvršavati Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj).
NAČELO 4. POSLODAVCI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA ISPUNJAVAJU OBVEZE IZ RADNOG PRAVA I ZAHTJEVE POVEZANE SA ZDRAVLJEM I SIGURNOŠĆU NA RADU.
Kriterij 4.1. Poslodavci iz šumarskog sektora poštuju zakonodavstvo povezano sa zapošljavanjem i plaćama zaposlenika u šumarskom sektoru.
Pokazatelj 4.1.1. Poslodavci iz šumarskog sektora službeno zapošljavaju zaposlenike (na određeno ili neodređeno vrijeme).
Sredstva provjere: 1. dokument ili inspekcijsko izvješće kojim se potvrđuje da poslodavci iz šumarskog sektora ispunjavaju pokazatelj.	Pravna osnova:   članak 11. točka (e) i članak 13. stavak 1., Uredba br. 178-2016, Zakona o inspektoratu rada.	Nadležna institucija:   Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS), Opći inspektorat rada (DGIT).
Pokazatelj 4.1.2. Poslodavci u lancu proizvodnje šumskih proizvoda isplaćuju svojim zaposlenicima (na određeno ili neodređeno vrijeme) najmanje minimalnu plaću.
Sredstva provjere: 1. dokument ili inspekcijsko izvješće kojim se potvrđuje da poslodavci u lancu opskrbe u šumarstvu ispunjavaju pokazatelj.	Pravna osnova:   članak 11. točka (e) i članak 13. stavak 1., Uredba br. 178-2016, Zakona o inspektoratu rada.   članak 2., Uredba br. 103, Zakona o minimalnoj plaći od 3. lipnja 1971. i njegove izmjene.   članci 381. i 387., Uredba br. 189-1959, Zakon o radu.	Nadležna institucija:   Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS), Opći inspektorat rada (DGIT).
Kriterij 4.2. Poslodavci u lancu proizvodnje šumskih proizvoda pridržavaju se pravila o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika na radu.
Pokazatelj 4.2.1. Poslodavci u lancu opskrbe u šumarstvu osiguravaju zdravlje i sigurnost svojih zaposlenika na njihovu radnom mjestu.
Sredstva provjere: 1. inspekcijsko izvješće o zdravlju i sigurnosti kojim se potvrđuje da poslodavci u lancu proizvodnje šumskih proizvoda ispunjavaju pokazatelj.	Pravna osnova:   članci 391. i 392., glava V., poglavlje I., Uredba br. 189-1959, Zakon o radu.   članak 36., poglavlje VII., Opća uredba o provedbi mjera za sprečavanje nesreća na radu i profesionalnih bolesti.	Nadležna institucija:   Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS), Glavna uprava za socijalnu skrb, Odjel za inspekciju i zdravlje i sigurnost na radu.
Kriterij 4.3. Poslodavci iz šumarskog sektora pridržavaju se pravila o socijalnoj skrbi za zaposlenike.
Pokazatelj 4.3.1. Poslodavci u lancu proizvodnje šumskih proizvoda registriraju svoje zaposlenike pri Honduraškom zavodu za socijalnu sigurnost (IHSS).
Sredstva provjere: 1. evidencija o registraciji i kreditnoj sposobnosti. 2. podaci dobiveni iz baze podataka koji sažeto prikazuju evidenciju platnih lista. 3. inspekcijsko izvješće (kada je dostupno).	Pravna osnova:   za sredstva 1. i 2.:   članak 7., Uredba br. 140-1959, Zakon o socijalnoj sigurnosti, i Uredba br 080-2001 od 1. lipnja 2001. s njezinim izmjenama.   Za sredstvo 3.:   članak 96., Uredba br. 140-1959, Zakon o socijalnoj sigurnosti.	Nadležna institucija:   Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS), Odjel za poslovnu inspekciju.
NAČELO 5. SUBJEKTI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA PRIDRŽAVAJU SE PRAVILA O MEĐUNARODNOJ TRGOVINI PROIZVODIMA OD DRVNE SIROVINE.
Kriterij 5.1. Izvoznici i uvoznici proizvoda od drvne sirovine zakonito posluju na temelju potrebnog odobrenja i ispunjavaju svoje porezne i carinske obveze.
Pokazatelj 5.1.1. Uvoznici i izvoznici ispunjavaju carinske obveze u skladu s carinskim postupkom.
Sredstva provjere: 1. podaci dobiveni iz automatiziranog sustava carinskih prihoda (SARAH) koji sažeto prikazuju carinsku evidenciju uvoznika/izvoznika.	Pravna osnova:   članak 23., Rezolucija br. 224-2008 (COMIECO-XLIX), Uredba o provedbi srednjoameričkog jedinstvenog carinskog zakonika (RECAUCA).	Nadležna institucija:   Glavno koordinacijsko tajništvo Vlade, Poduprava za carinske prihode (DARA).
Pokazatelj 5.1.2. Uvoznici ispunjavaju obveze dubinske analize koje se primjenjuju na uvoz proizvoda od drvne sirovine.
Sredstva provjere: 1. evidencija o dubinskoj analizi uvoznika.	Pravna osnova:   posebni članci pripremit će se nakon što se odobri odgovarajuće zakonodavstvo (vidjeti odgovarajuću dopunsku mjeru u Prilogu VIII.).	Nadležna institucija:   ICF, Odjel trgovine i industrije (do njegova osnivanja njegove će odgovornosti izvršavati Odjel za upravljanje šumama i njihov razvoj).
Pokazatelj 5.1.3. Izvoznici proizvoda od drvne sirovine dobivenih iz vrsta obuhvaćenih Konvencijom CITES poštuju odredbe te konvencije.
Sredstva provjere: 1. potvrda Konvencije CITES.	Pravna osnova:   članak 116., Uredba br. 098-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama. Sporazum SAG-a br. 936-13, Pravila provedbe Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES).	Nadležna institucija:   SAG, nacionalni ured za CITES.
NAČELO 6. SUBJEKTI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA ISPUNJAVAJU OBVEZE POVEZANE S CARINAMA I POREZIMA.
Kriterij 6.1. Subjekti iz šumarskog sektora osnovani su na zakonit način.
Pokazatelj 6.1.1. Subjekti iz šumarskog sektora registrirani su pri Poreznoj upravi.
Sredstva provjere: 1. dokument iz nacionalnog registra poreznih obveznika (RTN).	Pravna osnova:   članci 1. i 2., Uredba sa zakonskom snagom br. 102-1974, Zakon o nacionalnom registru poreznih obveznika.   članak 27., Uredba br. 51-2003, Zakon o poštenom oporezivanju.	Nadležna institucija:   Porezna uprava (SAR), Odjel za podršku poreznim obveznicima.
Kriterij 6.2. Subjekti iz šumarskog sektora ispunjavaju porezne obveze prema središnjoj vladi i općinskim vlastima.
Pokazatelj 6.2.1. Nositelji dozvola za pridobivanje plaćaju porez na dozvolu za pridobivanje ili iskorištavanje prirodnih resursa u skladu s Uredbom o provedbi Zakona o općinama, kao i naknade utvrđene u općinskom planu oporezivanja na snazi.
Sredstva provjere: 1. potvrda o uplati poreza na izdavanje dozvole za pridobivanje ili iskorištavanje prirodnih resursa. 2. potvrda o uplati naknade za izdavanje dozvole za pridobivanje ili iskorištavanje prirodnih resursa.	Pravna osnova:   za sredstvo 1.:   članak 128. i 130., Sporazum br. 018-93, Opća uredba o provedbi Zakona o općinama.   Za sredstvo 2.:   članak 152. točka (c) podtočka 15., Sporazum br. 018-93, Opća uredba o provedbi Zakona o općinama.	Nadležna institucija:   općina, upravni ured ili porezna inspekcija.
Pokazatelj 6.2.2. Subjekti iz šumarskog sektora plaćaju porez na dohodak/dobit, solidarni doprinos i porez na neto imovinu.
Sredstva provjere: 1. porezne prijave (a) Prijava CPAT-272 (dohodak fizičkih osoba) ili (b) Prijava CPAT-352 (prihod pravnih osoba) ili	Pravna osnova:   članak 30., Uredba br. 25-1963, Zakon o porezu na dohodak i dobit.	Nadležna institucija:   Porezna uprava (SAR), Odjel za prikupljanje fiskalnih informacija.
Pokazatelj 6.2.3. Subjekti iz šumarskog sektora koriste se sustavom izdavanja računa pri prodaji drvne sirovine i prodaji usluga pilana.
Sredstva provjere: 1. podaci dobiveni iz modula za izdavanje računa koji prikazuju evidenciju računa koje je odobrio SAR.	Pravna osnova:   članak 10., Sporazum br. 189-2014, Uredba o provedbi sustava izdavanja računa, ostali porezni dokumenti i registracija pisača u porezne svrhe.	Nadležna institucija:   Porezna uprava (SAR), Odjel za izdavanje računa.
Kriterij 6.3. Subjekti iz šumarskog sektora ispunjavaju obveze povezane s carinama prema središnjoj vladi.
Pokazatelj 6.3.1. Subjekti iz šumarskog sektora ispunjavaju obveze povezane s carinama.
Sredstva provjere: 1. potvrda o fiskalnoj solventnosti.	Pravna osnova:   članak 49., Uredba br. 17-2010, Zakon o jačanju prihoda, socijalnoj jednakosti i racionalizaciji javnih rashoda.	Nadležna institucija:   Porezna uprava (SAR), Odjel za prikupljanje i povrat.

Dodaci

PRILOG III.

UVJETI KOJIMA SE UREĐUJE PUŠTANJE U SLOBODNI PROMET U UNIJI PROIZVODA OD DRVNE SIROVINE KOJI SE IZVOZE IZ HONDURASA I ZA KOJE JE IZDANA DOZVOLA FLEGT

OKVIR

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (1) i pripadajućom provedbenom uredbom (2) uređeni su uvjeti za ulazak na tržište Unije drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine iz Hondurasa za koje je izdana dozvola FLEGT.

Navedenim je uredbama predviđena prilagodba u njima utvrđenih postupaka nacionalnim uvjetima i posebno mogućnosti da nadležna tijela odgovorna za prihvaćanje dozvola FLEGT pri ulasku u Uniju mogu biti carinska tijela ili drugo upravno tijelo. Stoga je u opisu procesa provjera podijeljena u dva koraka: 1. pregledi dokumentacije u pogledu dozvola i 2. fizičke provjere radi osiguravanja usklađenosti stvarne pošiljke s dozvolom FLEGT.

Cilj je tog postupka dopuniti provjere koje provodi Honduras i provjeriti jesu li dozvole FLEGT predočene pri ulasku u Uniju zaista dozvole koje je uredno izdalo i registriralo honduraško tijelo za izdavanje dozvola FLEGT i odnose li se na pošiljke kojima su ih namijenila honduraška tijela. Ako nadležna tijela žele Zajedničkom odboru za provedbu (ZOP) uputiti pitanja o sustavu za osiguranje zakonitosti i valjanosti honduraških dozvola FLEGT u skladu s člancima 9., 11., 19. i 24. ovog Sporazuma, mogu to učiniti slijeđenjem postupaka za podnošenje zahtjeva za informacije utvrđenih u članku 3. ovog Priloga.

---

(1)  SL EU L 347, 30.12.2005., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1024/2008 od 17. listopada 2008. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2173/2005 o uspostavi sustava FLEGT za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (SL EU L 277, 18.10.2008., str. 23).

(3)  Puštanje u slobodni promet carinski je postupak Unije. Prema članku 201. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije puštanje u slobodni promet obuhvaća: (a) naplatu svih dospjelih uvoznih carina, (b) naplatu, po potrebi, ostalih davanja, kako je predviđeno u skladu s odgovarajućim važećim odredbama koje se odnose na naplatu tih davanja, (c) primjenu mjera trgovinske politike, zabrana i ograničenja ako ih nije trebalo primijeniti u ranijoj fazi (u ovom se slučaju provjerava postojanje dozvole FLEGT) i (d) ispunjavanje drugih formalnosti koje se navode u vezi s uvozom robe. Puštanjem u slobodni promet roba koja nije roba Europske unije stječe carinski status robe Europske unije.

PRILOG IV.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE DOZVOLA FLEGT

Dodatak 1.

Dodatak 2.

UPUTE ZA POPUNJAVANJE OBRASCA

Općenito

—	Ispuniti velikim tiskanim slovima

—

Oznake ISO zemalja međunarodne su standardne dvoslovne oznake zemalja. Polje 1. Tijelo za izdavanje dozvola FLEGT Navedite ime i adresu tijela za izdavanje dozvola FLEGT. Polje 2. Uvoznik Ime i adresa uvoznika. Polje 3. Broj dozvole FLEGT Navedite broj izdanja. Polje 4. Datum isteka Razdoblje valjanosti dozvole FLEGT Polje 5. Zemlja izvoznica Partnerska zemlja iz koje su u Uniju izvezeni proizvodi od drvne sirovine. Polje 6. Oznaka ISO Navedite dvoslovnu oznaku partnerske zemlje koja je navedena u polju 5. Polje 7. Prijevozno sredstvo Navedite prijevozno sredstvo do točke izvoza. Polje 8. Nositelj dozvole FLEGT Navedite ime i adresu izvoznika. Polje 9. Komercijalni opis drvne sirovine ili proizvoda od drvne sirovine Navedite komercijalni opis proizvoda od drvne sirovine. Polje 10. Oznake HS Navedite četveroznamenkastu ili šesteroznamenkastu oznaku proizvoda utvrđenu u Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe. Polje 11. Uobičajeni i znanstveni naziv Navedite uobičajene i znanstvene nazive kategorije drvne sirovine upotrijebljene u proizvodu. Ako je u proizvodu upotrijebljeno više od jedne kategorije, svaku navedite u zasebnom retku. Te se informacije mogu izostaviti u slučaju složenih proizvoda ili sastavnica koje sadržavaju više od jedne kategorije koje se ne mogu utvrditi (npr. ploče iverice). Polje 12. Zemlja pridobivanja Navedite zemlje u kojima su pridobivene kategorije drvne sirovine iz polja 10. Ako je u proizvodu upotrijebljeno više od jedne kategorije, navedite sve izvore upotrijebljene drvne sirovine. Te se informacije mogu izostaviti u slučaju složenih proizvoda ili sastavnica koje sadržavaju više od jedne kategorije koje se ne mogu utvrditi (npr. ploče iverice). Polje 13. Oznake ISO Navedite oznake ISO zemalja iz polja 12. Te se informacije mogu izostaviti u slučaju složenih proizvoda ili sastavnica koje sadržavaju više od jedne kategorije koje se ne mogu utvrditi (npr. ploče iverice). Polje 14. Obujam (m3) Navedite cjelokupni obujam u m3. Te se informacije mogu izostaviti ako nisu izostavljene informacije iz polja 15. Polje 15. Neto masa (kg) Navedite ukupnu masu u kg, i to neto masu proizvoda od drvne sirovine bez spremnika ili bilo koje ambalaže osim nosača, odstojnika, naljepnica itd. Te se informacije mogu izostaviti ako nisu izostavljene informacije iz polja 14. Polje 16. Broj jedinica Navedite broj jedinica ako je izrađeni proizvod najbolje tako brojčano odrediti. Te se informacije mogu izostaviti. Polje 17. Razlikovne oznake Navedite razlikovne oznake ako je to primjereno, npr. broj serije, broj teretnice. Te se informacije mogu izostaviti. Polje 18. Potpis i pečat tijela za izdavanje dozvola FLEGT U polju se moraju nalaziti potpis ovlaštenog službenika i službeni pečat tijela za izdavanje dozvola FLEGT. Moraju se navesti i mjesto i datum.

PRILOG V.

Honduraški sustav za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS)

Sadržaj

1.

UVOD

1.1.

Opći kontekst

1.2.

Cilj honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS)

1.3.

Novi alati i elementi za poboljšanje upravljanja šumama

2.

HONDURAŠKI PRAVNI OKVIR PRIMJENJIV NA LAS

2.1.

Međunarodne konvencije i ugovori

2.2.

Regionalne konvencije i ugovori

2.3.

Nacionalno zakonodavstvo o održivom upravljanju prirodnim resursima

2.4.

Nacionalno zakonodavstvo o tržištu rada

2.5.

Nacionalno zakonodavstvo o državnom i općinskom oporezivanju izvoza proizvoda od drvne sirovine

2.6.

Nacionalno zakonodavstvo o upravnim postupcima, mehanizmima za transparentnost i sudjelovanju javnosti

2.7.

Nacionalno zakonodavstvo koje primjenjuju sudski službenici

3.

ELEMENTI LAS-a

3.1.

Definicija zakonitosti

3.2.

Provjera usklađenosti s definicijom zakonitosti

3.3.

Kontrole lanca opskrbe

3.4.

Proces izdavanja dozvola FLEGT i H-Legal

3.5.

Neovisna revizija

4.

INSTITUCIONALNI OKVIR I ULOGA AKTERA UKLJUČENIH U PROVEDBU LAS-a

4.1.

Akteri uključeni u provedbu LAS-a

4.2.

Državne institucije

4.2.1.

Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (ICF)

4.2.2.

Porezna uprava (SAR)

4.2.3.

Općine

4.2.4.

Imovinski zavod (IP)

4.2.5.

Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS)

4.2.6.

Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS)

4.2.7.

Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente)

4.2.8.

Nacionalni agrarni zavod (INA)

4.2.9.

Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva (SAG)

4.2.10.

Poduprava za carinske prihode (DARA)

4.2.11.

Neizravno uključene državne institucije

4.3.

Privatni šumarski sektor

4.4.

Organizacije civilnog društva

4.4.1.

Lokalne organizacije

4.4.2.

Nevladine razvojne organizacije

4.5.

Autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu (PIAH)

4.6.

Izgradnja kapaciteta

5.

OPSEG/PODRUČJE PRIMJENE LAS-a

5.1.

Proizvodi od drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om

5.2.

Tržišta obuhvaćena LAS-om

5.3.

Izvori drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om

5.3.1.

Drvna sirovina pridobivena u Hondurasu

5.3.2.

Uvezeno drvo

5.3.3.

Drvna sirovina koja nije obuhvaćena ovim Sporazumom

5.4.

Opseg subjekata obuhvaćenih LAS-om

6.

PROVJERA USKLAĐENOSTI S DEFINICIJOM ZAKONITOSTI

6.1.

Načela provjere zakonitosti

6.1.1.

Institucije uključene u provjeru zakonitosti

6.1.2.

Postupci provjere koji se temelje na matricama zakonitosti

6.1.3.

Pohrana sredstava provjere zakonitosti

6.1.4.

Informacijski sustavi i funkcije provjere

6.1.5.

Načelo upravljanja rizicima

6.1.6.

Revizija zakonitosti čiji je rezultat potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom

6.2.

Obveza subjekata u pogledu provjere zakonitosti

7.

PROVJERA LANCA OPSKRBE DRVNOM SIROVINOM I PROIZVODIMA OD DRVNE SIROVINE

7.1.

Načela provjere lanca opskrbe

7.2.

Identifikacija proizvoda od drvne sirovine

7.3.

Informacije o lancu opskrbe koje subjekti moraju dostaviti

7.4.

Provjera uvezenih proizvoda od drvne sirovine

7.5.

Provjera proizvoda od drvne sirovine u provozu

7.6.

Provjera zaplijenjenih proizvoda od drvne sirovine

7.7.

Provjera proizvoda od drvne sirovine pribavljenih sa zemljišta podložnog prenamjeni

8.

PRIZNAVANJE PRIVATNOG IZDAVANJA POTVRDA

9.

RJEŠAVANJE SLUČAJEVA NEUSKLAĐENOSTI S LAS-om

10.

MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE PRITUŽBI

10.1.

Uvod

10.2.

Ciljevi

10.3.

Vrste mehanizama za rješavanje pritužbi

10.4.

Uspostavljanje mehanizama za rješavanje pritužbi i njihovih temeljnih načela

11.

MEHANIZMI ZA SAVJETOVANJE, SUDJELOVANJE I KOORDINACIJU ZA PROVEDBU LAS-a

11.1.

Zajednički odbor za provedbu

11.2.

Tehnički odbor

11.3.

Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA)

11.4.

Nacionalna strategija za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI) te njezine poveznice s ovim Sporazumom

12.

POTICAJNE, PROMOTIVNE I ZAŠTITNE MJERE TE MJERE UBLAŽAVANJA OSMIŠLJENE ZA UKLJUČIVANJE RAZLIČITIH AKTERA IZ SEKTORA U PROVEDBU LAS-a

Dodatak 1.

Karike u lancu opskrbe (borova šuma)

Dodatak 2.

Karike u lancu opskrbe (šuma listača)

1.   UVOD

1.1.   Opći kontekst

Latinska Amerika ima najvišu stopu krčenja šuma u svijetu, a Honduras je jedna od regija s najvišim godišnjim stopama krčenja šuma. Uzroci krčenja i uništavanja šuma raznoliki su, a glavni su opsežno širenje stočarskih gospodarstava i monokultura (na primjer palma uljarica), nezakonita sječa u obliku krčenja, šumski požari i neodrživo pridobivanje drva.

Posljedice i negativni učinci koji se očituju u uništavanju i oštećivanju šuma prouzročenih nezakonitom sječom te u pretvaranju prašuma u poljoprivredna zemljišta dovode do smanjenja bioraznolikosti i ograničavanja ili gubitka prirodne otpornosti šumskih ekosustava. Nastaju i financijski gubici zbog neplaćanja naknada i utaje poreza.

1.2.   Cilj honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS)

Cilj je LAS-a poboljšati upravljanje u šumarskom sektoru zemlje i time osigurati strogu usklađenost svih subjekata u lancu opskrbe u šumarstvu sa zakonodavstvom.

Taj cilj obuhvaća dodjelu prava na uporabu šuma, pridobivanje sirovine, prijevoz drvne sirovine, primarnu preradu, sekundarnu preradu i trgovinu proizvodima od drvne sirovine na domaćem i međunarodnom tržištu na temelju primjene i izvršavanja važećeg zakonodavstva te poboljšanje postojećih državnih sustava kontrole.

1.3.   Novi alati i elementi za poboljšanje upravljanja šumama

Iako je izdavanje dozvola za zakonitu drvnu sirovinu u okviru FLEGT sustava ključan cilj pregovaranja o SDP-u i njegove provedbe, to nije jedini očekivani ishod. Kako bi se te dozvole izdale i kako bi se ispunila očekivanja Hondurasa i EU-a u pogledu poboljšanja upravljanja u području šuma i promicanja trgovine zakonitom drvnom sirovinom, potrebno je razviti nove alate za jačanje provjere zakonitosti. Stoga se u ovom Sporazumu predlaže niz novih i inovativnih elemenata za koje se očekuje da će pozitivno utjecati na upravljanje šumarskim sektorom. Taj skup elemenata, neovisno o tome je li već uspostavljen ili će se tek razviti, čini honduraški sustav za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS). Ti elementi na organizacijskoj i institucionalnoj razini uključuju posebno:

Definicija zakonite drvne sirovine

(a)	Utvrđivanje pravnih zahtjeva, koji se uključuju u matrice za provjeru zakonitosti, za sve izvore drvne sirovine kojom se opskrbljuje domaće tržište i za izvoz na bilo koje odredište, uključujući uvezeno drvo.

Kontrole lanca opskrbe

b)

Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: razvoj i provedba IT sustava sljedivosti drvne sirovine (SIRMA): poboljšana provjera i kontrole obujma drva duž lanca opskrbe zahvaljujući vezi s drugim informacijskim sustavima (interni sustav ICF-a i sustavi uspostavljeni u drugim institucijama) i razmjeni informacija s drugim zemljama (srednjoročno).

(c)	Razmjena informacija i međusobno upućivanje na SIRMA-u i honduraški automatizirani sustav carinskih prihoda (SARAH) (srednjoročno).

(d)	Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: uvođenje dubinske analize za sve subjekte. Dodavanje u pravni okvir obveze kojom se na najmanju moguću mjeru svodi rizik od neusklađenosti subjekta, neovisno o tome je li proizvod pribavljen lokalno ili prekomorski (srednjoročno).

Postupci provjere

(e)	Stroža primjena cjelokupnog zakonodavstva navedenog u matricama za provjeru zakonitosti (dugoročno).

(f)	Jačanje nadzora pridobivanja na šumskim područjima obuhvaćenima planovima spašavanja i oporavka, posebno kada je potrebno uložiti velike napore u nadzor duž lanca opskrbe (dugoročno).

(g)	Konsolidacija nacionalnog šumarskog informacijskog sustava (SNIF) kako bi se stvorila djelotvorna i odgovarajuća veza s drugim povezanim institucijama i kako bi se korisnicima omogućio pristup informacijama koje ih zanimaju (srednjoročno).

(h)	Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: izrada baze podataka za praćenje stupnja neusklađenosti subjekata sa zahtjevima LAS-a i upravljanje njome (srednjoročno).

(i)	Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: provedba revizije zakonitosti koja se temelji na procjeni rizika radi provjere usklađenosti svih subjekata s pokazateljima i zahtjevima LAS-a (srednjoročno).

(j)	Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: izrada potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, koja je rezultat revizije zakonitosti, kao dokaz usklađenosti sa zahtjevima LAS-a (srednjoročno).

(k)

Priznavanje dobrovoljnih privatnih potvrda pod uvjetom istovjetnosti s matricama za provjeru zakonitosti. Vodeći računa o postupcima utvrđenima u odjeljku 8., potvrde o zakonitosti, upravljanju šumama i/ili evidenciji sljedivosti koje su izdala akreditirana tijela za izdavanje potvrda mogu se prihvatiti kao dokaz djelomične ili potpune usklađenosti s pokazateljima zakonitosti kako bi se izbjeglo udvostručavanje rada i pojednostavnila provjera (srednjoročno).

Postupci za izdavanje dozvola FLEGT

(l)	Izdavanje dozvola FLEGT osiguravajući usklađenost svih pošiljki drva u EU sa zahtjevima LAS-a. U slučaju drva koje se izvozi u druge zemlje moraju biti ispunjeni i zahtjevi za izdavanje dozvola H-Legal (srednjoročno).

Neovisna revizija

(m)	Neovisna revizija sustava kako bi se osigurala vjerodostojnost svih elemenata LAS-a i predložile izmjene za ispravljanje svih otkrivenih slabosti (srednjoročno).

(n)

Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: uspostavljanje Međuinstitucionalnog tajništva za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA) koje će koordinirati aktivnosti i ulazne informacije različitih državnih institucija uključenih u razvoj i provedbu LAS-a. To će tijelo biti mjesto za dijalog i koordinaciju i osigurat će, zajedno s drugim tijelima kao što je Tehnički odbor, uspješnu interaktivnu i promišljenu provedbu ovog Sporazuma kako bi se osigurala uključenost svih dionika te njihova svjesnost o poboljšanju upravljanja u području šuma i njihova predanost tome (kratkoročno).

(o)	Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: provedba dobrovoljnog, prethodnog i informiranog savjetovanja (DPIS) u šumarskom sektoru u skladu s odredbama odgovarajućeg zakona nakon njegova stupanja na snagu (srednjoročno).

(p)	Veći rad na nacionalizaciji šumskih zemljišta bez vlasničkih listova, pri čemu je naglasak na legalizaciji („regularización” i „saneamiento jurídico”) zemljišta koja nisu u vlasništvu države, a obuhvaćena su ugovorima o upravljanju šumama lokalne zajednice koje je izdao ICF (dugoročno).

(q)	Veći rad na legalizaciji vlasništva PIAH-a nad zemljištima koja su bila u posjedu njihovih predaka (dugoročno).

(r)	Jačanje institucionalnog kapaciteta Ministarstva rada i socijalne sigurnosti (STSS) i Honduraškog zavoda za socijalnu sigurnost (IHSS) pružanjem potrebnih resursa za djelotvorno olakšavanje i nadzor pokazatelja i sredstava provjere matrica za provjeru zakonitosti (dugoročno).

(s)	Izgradnja kapaciteta malih subjekata u pogledu usklađenosti sa zakonodavstvom (dugoročno).

2.   HONDURAŠKI PRAVNI OKVIR PRIMJENJIV NA LAS

Honduraški pravni okvir za drvne sirovine sastoji se od raznolikih elemenata, odnosno međunarodnih konvencija i ugovora (regionalni i izvanregionalni), Ustava Republike, sekundarnog zakonodavstva, propisa i drugih normi koje posebno primjenjuju različite državne institucije u skladu sa svojom nadležnošću. Institucije uključene u LAS međusobno surađuju kako bi provjerile zakonitost honduraških proizvoda od drvne sirovine.

U matricama za provjeru zakonitosti utvrđenima u Prilogu II. i u nastavku opisuju se ključni pravni instrumenti koji se odnose na različite elemente zakonitosti i LAS-a, koji će se provjeravati prije izdavanja dozvole FLEGT.

2.1.   Međunarodne konvencije i ugovori

—	Konvencija br. 169 Međunarodne organizacije rada o autohtonim i plemenskim narodima u neovisnim zemljama,

—	Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka,

—	Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju,

—	Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a posebno Pariški sporazum iz 2015., koji je postao glavni međunarodni instrument za borbu protiv klimatskih promjena.

2.2.   Regionalne konvencije i ugovori

—

Konvencija za očuvanje bioraznolikosti i zaštitu područja netaknute prirode u Srednjoj Americi. Svrha je te konvencije očuvanje što veće kopnene i morske biološke raznolikosti u srednjoameričkoj regiji. Potpisali su je 1992. u Managui u Nikaragvi predsjednici republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname.

—

Srednjoamerički savez za održivi razvoj (ALIDES). Riječ je o regionalnoj strategiji za koordinaciju interesa, razvojnih inicijativa, odgovornosti i usklađivanja prava te savjetovanje o njima koju su 1994. potpisali predsjednici i predstavnici republika Belizea, Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname.

—

Regionalna konvencija za upravljanje ekosustavima prirodnih šuma i njihovo očuvanje te za razvoj šumskih plantaža. Svrha je te konvencije promicanje nacionalnih i regionalnih mehanizama za izbjegavanje prenamjene područja prekrivenih šumama koja se nalaze na zemljištima koja imaju potencijal za rast šuma te za oporavak pokrčenih područja. Potpisali su je 1993. u gradu Guatemali u državi Gvatemali ministri vanjskih poslova republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname.

2.3.   Nacionalno zakonodavstvo o održivom upravljanju prirodnim resursima

—	Uredba br. 131-1982, Ustav Republike Hondurasa.

—	Uredba br. 181-2009, Opći zakon o vodama.

2.4.   Nacionalno zakonodavstvo o radnim pitanjima

—	Sporazum br. 101-JD-71, Uredba o provedbi Zakona o socijalnoj sigurnosti.

2.5.   Nacionalno zakonodavstvo o državnom i općinskom oporezivanju izvoza proizvoda od drvne sirovine

—	Uredba br. 170-2016, Porezni zakonik.

—	Uredba br. 194-2002, Zakon o financijskoj stabilnosti i socijalnoj zaštiti.

—	Rezolucija br. 223-2008 o srednjoameričkom jedinstvenom carinskom zakoniku (CAUCA).

—	Sporazum br. 0630 Ministarstva financija, Uredba o provedbi Zakona o deviznim prihodima od izvoza.

2.6.   Nacionalno zakonodavstvo o upravnim postupcima, mehanizmima za transparentnost i sudjelovanju javnosti

—	Uredba br. 170-2006, Zakon o transparentnost i pristupu javnim informacijama.

—	Uredba br. 152-1987, Zakon o upravnim postupcima i pripadajuća provedbena uredba.

2.7.   Nacionalno zakonodavstvo koje primjenjuju sudski službenici

—	Uredba br. 144-1983, Kazneni zakonik Hondurasa.

3.   ELEMENTI LAS-a

LAS se sastoji od sljedećeg:

1.	definicije zakonite drvne sirovine kojom se jasno utvrđuju aspekti zakona u pogledu kojih će se u okviru LAS-a sustavno zahtijevati dokaz o usklađenosti neovisno o ciljnom tržištu proizvoda;

2.	kontrola lanca opskrbe radi praćenja drvne sirovine od obavljanja šumarske aktivnosti ili točke uvoza do posljednje karike u lancu opskrbe;

3.	postupaka provjere radi osiguranja i dokumentiranja usklađenosti sa svim elementima definicije zakonitosti i kontrolama lanca opskrbe;

4.	postupaka za izdavanje dozvola FLEGT za proizvode od drvne sirovine namijenjene Uniji;

5.	neovisnih revizija radi osiguranja predviđene djelotvornosti i učinkovitosti sustava, u skladu s dogovorom stranaka.

3.1.   Definicija zakonitosti

Zakonitost drvne sirovine iz ovog Sporazuma definirana je u Prilogu II. Taj je prilog blisko povezan s drugim prilozima s obzirom na to da čini sastavni dio LAS-a. U njemu se utvrđuju pravni zahtjevi koji se primjenjuju na temelju sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu, a povezani su s izazovima u upravljanju u području šuma koje su akteri u predmetnom sektoru utvrdili u okviru nacionalnog dijaloga.

Detaljna definicija zakonitosti u matricama za provjeru zakonitosti temelj je za provjeru usklađenosti različitih subjekata u lancu opskrbe s pokazateljima, sredstvima provjere i zahtjevima sljedivosti te za praćenje i nadzor tih elemenata koje provode nadležne institucije. Neovisne revizije osiguravaju predviđenu djelotvornost i učinkovitost sustava.

3.2.   Provjera usklađenosti s definicijom zakonitosti

Provjerom zakonitosti:

—	osigurava se zakonitost proizvoda od drvne sirovine. To podrazumijeva provjeru je li subjekt ispunio sve pokazatelje iz matrica za provjeru zakonitosti u svojoj nadležnosti u šumarskom sektoru,

—	osiguravaju se rješavanje slučajeva neusklađenosti i primjena korektivnih ili preventivnih mjera,

—	mora se dobiti nedvosmisleni dokaz da proizvodi od drvne sirovine i povezane aktivnosti ispunjavaju uvjete utvrđene u definiciji zakonitosti,

—	potvrđuje se usklađenost fizičkim pregledima i pregledima dokumentacije te pregledima sustavno prikupljenih informacija i podataka provjerenih na različitim točkama duž lanca opskrbe,

—	evidentiraju se postupci i pohranjuju dokazi kako bi se tijelu za izdavanje dozvola omogućila procjena zakonitosti pošiljke prije izdavanja dozvole FLEGT ili H-Legal, i

—	jasno se utvrđuju i evidentiraju funkcije i odgovornosti svih institucija uključenih u postupak provjere.

U okviru svojih specijaliziranih institucija i priručnika za provjeru koji je odobrio Zajednički odbor za provedbu (ZOP), država Honduras uspostavlja metodologije i sredstva za provjeru usklađenosti različitih aktera i subjekata iz sektora s pravnim zahtjevima. Te metodologije i sredstva provjere predstavljeni su u odjeljku 6.1.4.

Sustav omogućuje otkrivanje svih nedostataka i slučajeva neusklađenosti, određivanje sankcija gdje je primjenjivo, predlaganje korektivnih mjera gdje je prikladno te davanje jamstva da će se poduzeti mjere za ispravljanje tih nedostataka.

Institucije uključene u LAS imaju IT alate i protokole za provjeru usklađenosti s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti, koji su detaljnije opisani u odjeljku 4.

Provjera zakonitosti obuhvaća terenske zadatke, kao što su nadzorne inspekcije i tehničke revizije te rutinske inspekcije radi provjere usklađenosti s tehničkim i upravnim normama, koje provode nadležna tijela ovisno o vrsti predmetnog pokazatelja.

Inspekcije na cesti i kontrolnim točkama provode se i uz potporu sudskih službenika (1) i suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva – honduraških oružanih snaga (FFAA), nacionalnog policijskog tijela, MP-a, PGR-a – radi provjere usklađenosti sa zakonodavstvom u prijevozu proizvoda od drvne sirovine, pri čemu se o njima uvijek obavješćuju nadležna tijela kako bi se poduzele potrebne mjere.

Organizacije civilnog društva, tj. Savjetodavna vijeća za šume, zaštićena područja i divlje biljne i životinjske vrste (CCF-ovi) (2) zajedno obavljaju društveni nadzor kako bi se osigurala usklađenost s tehničkim i upravnim pravilima kojima se uređuje provedba planova upravljanja, planova rada i drugih dozvola za pridobivanje. CCF-ovi mogu izvješće o svojim nalazima i preporukama podijeliti sa SIIAVA-om, Zajedničkim odborom za provedbu SDP-a o FLEGT-u ili njegovom tehničkom podružnicom, odjelom za neovisnu reviziju ovog Sporazuma i širom javnošću.

Učestalost provjere utvrđuje se u okviru pristupa koji se temelji na procjeni rizika i pritom se uzimaju u obzir ovlasti i odgovornosti javnih institucija uključenih u lanac opskrbe te upravna evidencija (novčane kazne, pritužbe i ostalo) koja ukazuje na rizik za zakonitost. Ti se rizici uzimaju u obzir i u slučaju subjekata iz šumarskog sektora i u slučaju samih pružatelja usluga. Učestalost provjere koju provode različite javne institucije opisana je u priručniku za provjeru zakonitosti koji je predstavljen u odjeljku 6.1.

Institucije odgovorne za provjeru zakonitosti čuvaju spise sa sredstvima provjere koji sadržavaju i digitalne dokumente i fizičke primjerke (slike dokumenata, geografske informacije itd.). Ti spisi sadržavaju kronološki slijed evidentiranih činjenica. Radi sigurnosti državne institucije čuvaju sigurnosnu kopiju tih spisa u digitalnom obliku. U skladu s Prilogom IX. svi su ti spisi javni spisi u mjeri u kojoj se smatraju javnim informacijama u skladu sa Zakonom o transparentnosti i pristupu javnim informacijama.

Provjera usklađenosti sa zakonodavstvom ključna je faza u izvozu proizvoda od drvne sirovine, uključujući izdavanje dozvola FLEGT i H-Legal, jer se njome dobiva dokaz o usklađenosti.

3.3.   Kontrole lanca opskrbe

Sljedivost drvne sirovine jedan je od zahtjeva LAS-a u skladu s honduraškim pravnim okvirom. ICF ima alate za praćenje lanca opskrbe kao što su, među ostalim, SNIF i SIRMA. Oba se sustava već primjenjuju u praksi, no predviđeni su novi moduli u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom Sporazumu. Stoga se smatra da su oni u fazi izrade, a razvoj određenih funkcija uključen je među dopunske mjere u Prilogu VIII.

Početna je točka za praćenje lanca opskrbe dozvola za pridobivanje za drvnu sirovinu posječenu u Hondurasu, odnosno jedinstvena carinska deklaracija (JCD) za drvnu sirovinu uvezenu u Honduras.

Dozvole za pridobivanje, dozvole za prijevoz i tovarni listovi, izvješća o proizvodnji, ulazne i izlazne količine i izvješća o isporuci za račune koje je odobrio SAR te JCD-ovi ključni su dokumenti za praćenje protoka proizvoda od drvne sirovine u okviru LAS-a. Ti se dokumenti moraju evidentirati u SNIF-u i SIRMA-i nakon završetka njihova razvoja, čime će se omogućiti izračun obujma drvne sirovine koja je u prometu u svakoj fazi lanca opskrbe, kako je opisano u odjeljku 7.1.

Tijela podatke provjeravaju na dva načina: provjerom i usklađivanjem. Provjera se sastoji od uspoređivanja podataka koje je izradio subjekt i podataka koje su prikupili vladini predstavnici, kako je vidljivo u stupcu 3.1. dodataka 1. i 2.

Usklađivanje podataka sastoji se od uspoređivanja i analize podataka dostavljenih u jednoj fazi lanca opskrbe i onih dostavljenih u sljedećoj fazi kako bi se otkrile razlike koje ukazuju na prisutnost neprovjerene ili nezakonite drvne sirovine. Usklađivanje podataka prikazano je u stupcu 3.2. dodataka 1. i 2.

Odgovarajući nadzor i primjena jasno utvrđenih postupaka za provjeru i usklađivanje u svakoj fazi lanca opskrbe imaju odlučujuću ulogu u osiguranju zakonitosti drvne sirovine koja prelazi iz jedne faze u drugu, a time i u izbjegavanju miješanja drvne sirovine u zakonitom prometu s drvnom sirovinom iz neprovjerenih ili nezakonitih izvora.

3.4.   Proces izdavanja dozvola FLEGT i H-Legal

Dozvole FLEGT i H-Legal izdaju se nakon pozitivne i konačne provjere usklađenosti sa svim zahtjevima koji se odnose na definiciju zakonitosti i praćenje lanca opskrbe proizvodima od drvne sirovine.

Dozvola FLEGT konačan je obvezan zahtjev za proizvode od drvne sirovine koji su navedeni na popisu proizvoda koji su stranke usuglasile, kako je utvrđeno u Prilogu I. ovom Sporazumu, a koji se izvoze iz Hondurasa u neku od zemalja Unije. Ista provjera zakonitosti provodi se i za izvoz u zemlje izvan Unije. Razlika je samo u tome što je za njega potrebna dozvola H-Legal, a ne dozvola FLEGT.

U Prilogu IV. opisan je postupak za izdavanje dozvola FLEGT. Izvoznik predaje dozvolu FLEGT radi carinjenja pri izvozu u Uniju, odnosno dozvolu H-Legal pri izvozu na tržišta izvan Unije, zajedno sa svim drugim dokumentima koje zahtijeva carinska uprava.

3.5.   Neovisna revizija

Neovisna revizija neophodan je element LAS-a jer se njome održava vjerodostojnost sustava. Neovisnom se revizijom provjerava funkcioniraju li mehanizmi provedeni u okviru LAS-a radi ukazivanja na zakonitost svih faza lanca opskrbe proizvodima od drvne sirovine (uključujući sječu, prijevoz, primarnu preradu, sekundarnu preradu i trgovinu) te ispunjavaju li u potpunosti sve zahtjeve u pogledu lanca opskrbe i odredbe koje je utvrdilo tijelo za izdavanje dozvola FLEGT i H-Legal.

Neovisna revizija dio je LAS-a i mora se obaviti prije pokretanja postupka za izdavanje dozvola FLEGT. Revizijski postupci i njihova provedba detaljnije se utvrđuju tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.

Opseg i načela revizije utvrđuju se u opisu posla za neovisnu reviziju u Prilogu VI.

4.   INSTITUCIONALNI OKVIR I ULOGA AKTERA UKLJUČENIH U PROVEDBU LAS-a

U ovom se odjeljku opisuje uloga različitih aktera uključenih u provedbu LAS-a. Opisuje se kako oni, u skladu sa svojim odgovornostima, pružaju potporu za zahtjeve ovog Sporazuma ili ih u praksi provode ili kako obavljaju potrebnu provjeru radi osiguranja usklađenosti s tim zahtjevima te kako međusobno surađuju i dopunjuju se radi osiguranja zakonitosti proizvoda od drvne sirovine.

Za fazu pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma institucije, subjekti iz privatnog sektora i civilno društvo, uključujući agrošumarske organizacije i predstavnike PIAH-a, moraju kritički sagledati vlastite kapacitete s obzirom na svoje odgovornosti za provjeru zakonitosti i usklađenost. U Prilogu VIII. navode se svi aspekti jačanja tehničkih i institucionalnih kapaciteta navedenih u ovom odjeljku.

Poznavanje cjelovitog postupka potrebnog za provedbu LAS-a i odgovarajuće upravljanje njime, institucionalni ciljevi za sudjelovanje i dobru praksu, odgovornost svakog uključenog aktera i prikladna međuinstitucionalna koordinacija nisu mogući bez visoke razine osposobljavanja i izgradnje kapaciteta. Stoga su u Prilog VIII. uključene dopunske mjere za izgradnju kapaciteta aktera uključenih u ovaj Sporazum.

U odjeljku 11. utvrđuju se koordinacijska tijela, na primjer Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u, a koja će se uspostaviti ili zadržati radi provedbe LAS-a. Kako bi se potvrdili institucionalni sporazumi o provedbi ovog Sporazuma, jedan memorandum o razumijevanju ili više njih sklapa se između institucija iz javnog sektora, a to uključuje najmanje: Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (ICF), Poreznu upravu (SAR), Udruženje honduraških općina (AMHON), Imovinski zavod (IP), Nacionalni agrarni zavod (INA), Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS), Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS), Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente), Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva (SAG), Podupravu za carinske prihode (DARA), nacionalno policijsko tijelo, koje odgovara Ministarstvu sigurnosti (SSN), Ured javnog tužitelja (MP), Ured državnog odvjetnika (PGR); Vrhovni sud (CSJ), honduraške oružane snage (FFAA), koje odgovaraju Ministarstvu obrane (SEDENA), Nacionalnu upravu za autohtone narode i honduraške narode afričkog podrijetla (DINAFROH), Zavod za pristup javnim informacijama (IAIP) i Nacionalno povjerenstvo za ljudska prava (CONADEH).

Kako bi te institucije bile koordinirane, sklapaju se i sporazumi o suradnji na temelju i po modelu postojećih sporazuma kao što je Međuinstitucijski sporazum za legalizaciju i vlasništvo zemljišta koji su potpisali INA, IP i ICF u listopadu 2015.

Budući da je nepostojanje definiranog vlasništva jedan od temeljnih uzroka raširenog slabog upravljanja u šumarskom sektoru, pitanja povezana s vlasništvom i legalizacijom zemljišta u ovom su Sporazumu obuhvaćena Prilogom II. o matricama za provjeru zakonitosti, u kojem se navode posebni pokazatelji za taj predmet, i Prilogom VIII. o dopunskim mjerama i mjerama potpore, u kojem se uspostavlja poseban plan legalizacije posjeda zemljišta o kojem su se usuglasile stranke kako bi ubrzale legalizaciju u skladu s prioritetima utvrđenima u ovom Sporazumu.

Poseban plan legalizacije posjeda zemljišta usmjeren je na vlasništvo nad nacionalnim šumskim područjima i zaštićenim područjima. U slučaju posljednje navedenog dotiče se samo prijelaznih područja na kojim je pridobivanje državi dopušteno kako bi se osigurala potrebna pravna sigurnost i kako bi se pružio temelj za ugovore o upravljanju šumama lokalne zajednica koji su potpisani ili će se potpisati sa zajednicama naseljenima na tim područjima. Predviđa i sklapanje ugovora o plodouživanju za korisnike ili posjednike tog zemljišta. Ugovor o plodouživanju pravni je instrument kojim se istodobno osigurava da država ostane vlasnik zemljišta i pruža posjednicima pravnu sigurnost u pogledu ostvarivanja financijskih, ekoloških i društvenih koristi koje poboljšavaju kvalitetu života i racionalnu uporabu prirodnih resursa u skladu s važećim zakonodavstvom. Svrha je tih aktivnosti jačanje upravljanja u području šuma i planiranja uporabe zemljišta.

Kad je riječ o posjedu zemljišta i postupku legalizacije te vodećoj ulozi triju navedenih institucija, tj. INA-e, IP-a i ICF-a, naglasak treba biti na koordinaciji između njih i Honduraškog zavoda za kavu (IHCAFE), čiji je cilj povećanje socioekonomskog povrata koji ostvaruju honduraški uzgajivači kave poboljšanjem konkurentnosti lanca proizvodnje kave.

Koordinacija između navedenih četiriju institucija mora biti usmjerena na razumijevanje postupka izdavanja vlasničkih listova proizvođačima kave na nacionalnim šumskim područjima na način kojim se štite šumsko zemljište, zaštićena područja i slivovi, a kako bi se spriječilo izdavanje novih vlasničkih listova koje bi dovelo do daljnjeg uništavanja i oštećivanja šume i okoliša.

4.1.   Akteri uključeni u provedbu LAS-a

Među državnim institucijama izravno uključenima u provedbu LAS-a, a prema redoslijedu važnosti, ICF je kao voditelj procesa nadzorna institucija za šumarstvo koja djeluje kao izvršitelj nacionalne politike za očuvanje i razvoj šuma, zaštićenih područja i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Usmjerava svoje aktivnosti na administraciju i upravljanje šumskim resursima, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama, uključujući njihovu zaštitu, obnovu, pridobivanje, očuvanje i promicanje, a kako bi se potaknuo održivi razvoj i tako pružila potpora socijalnim, gospodarskim, okolišnim i kulturalnim interesima zemlje.

Ostale institucije izravno uključene u provedbu LAS-a navedene su u odjeljku 4.2. prema broju pokazatelja i sredstava provjere za koje su odgovorne u okviru matrica za provjeru zakonitosti u pogledu, među ostalim aspektima, poreznih prijava i poreznog nadzora, imovinskih prava, socijalne sigurnosti i okoliša. Opis i pokazatelji iz matrica za provjeru zakonitosti za koje je svaka institucija odgovorna te resursi potrebni za svaki od njih opisat će se u priručniku za provjeru koji odobri ZOP, kako je utvrđeno u Prilogu II.

U LAS su uključeni i sljedeće institucije i akteri:

Sudski službenici i tijela za izvršavanje zakonodavstva (nacionalno policijsko tijelo, FFAA, PGR i MP) odgovorni su za sprečavanje kršenja zakonodavstva te njegov nadzor i izvršavanje. IAIP se bavi pitanjima povezanima s javnim informacijama i transparentnošću.

Nacionalna uprava za autohtone narode i honduraške narode afričkog podrijetla (DINAFROH) odgovara Ministarstvu socijalne uključenosti (SEDIS) i nastoji poboljšati kvalitetu života autohtonog stanovništva i honduraškog stanovništva afričkog podrijetla produktivnim gospodarskim, kulturalnim, političkim i društvenim razvojem.

Privatni subjekti iz šumarskog sektora subjekti su koji obavljaju aktivnosti duž lanca opskrbe drvnom sirovinom, ispunjavaju pokazatelje iz matrica za provjeru zakonitosti i podnose potrebne popratne dokumente. Provode potrebne i odgovarajuće preglede radi osiguranja zakonitosti drvne sirovine koju prerađuju te su obuhvaćeni mehanizmima za provjeru zakonitosti koje provode različite državne institucije ovisno o svojim nadležnostima. Ta skupina subjekata uključuje fizičke i pravne osobe u čijem je vlasništvu šuma, mikropoduzeća te mala, srednja i velika šumarska poduzeća, industrijske drvne subjekte, privatna tijela za izdavanje dozvola, skupine lokalne zajednice itd. Ti subjekti moraju se podvrgnuti i društvenom nadzoru koji zajedno s državnim institucijama provode organizacije civilnog društva u okviru CCF-ova.

Za potrebe ovog Sporazuma organizacije civilnog društva obuhvaćaju CCF-ove koji djeluju na razini zajednice, općinskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, nevladine razvojne organizacije i ostale subjekte koji su aktivni sudionici u nadzoru šumskih resursa i njihova učinka na stanovništvo te koji obavljaju društveni nadzor aktivnosti tijela i subjekata. Kako bi to uspjele, primjenjuju postupke i protokole za rješavanje pritužbi koji su opisani u odjeljku 10.3.

Putem svojih upravljačkih tijela i organizacija narodi PIAH uključeni su u društveni nadzor i provedbu mehanizama i postupaka za dobrovoljno prethodno i informirano savjetovanje. Oni su korisnici postupaka legalizacije šumskih zemljišta koje provode državne institucije radi priznavanja prava njihovih predaka na ta zemljišta. Kada su narodi PIAH uključeni u komercijalne šumarske aktivnosti kao subjekti, tada su obuhvaćeni postupcima LAS-a.

4.2.   Državne institucije

Deset državnih institucija izravno je uključeno u matrice za provjeru zakonitosti ovog Sporazuma. Kako bi se olakšalo izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom svim subjektima koji ispunjavaju pokazatelje iz matrica za provjeru zakonitosti i zahtjeve LAS-a, sve institucije obuhvaćene ovim Sporazumom pružaju ICF-ovoj Jedinici za provjeru zakonitosti informacije o usklađenosti s pokazateljima za koje su one odgovorne. Tu obvezu imaju i različita tijela ICF-a.

U nastavku je prikaz svih institucija uključenih u matrice za provjeru zakonitosti, a raspoređene su prema broju pokazatelja i sredstava provjere za koje su odgovorne.

4.2.1.   Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (ICF)

ICF je nadzorna institucija u šumarskom sektoru; izvršitelj je nacionalne politike za očuvanje i razvoj šuma, zaštićenih područja i divljih biljnih i životinjskih vrste te ima ovlast oblikovati programe, projekte i planove te uspostavljati tehničke i operativne upravne jedinice potrebne za ispunjavanje svrhe i ciljeva Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama (LFAPVS). Osim toga, ima i funkcije povezane s izvršavanjem drugih propisa, kao što su Zakon o imovini, Opći zakon o vodama i Opći zakon o okolišu.

Djelatnost ICF-a usmjerena je na administraciju i upravljanje šumskim resursima, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama, uključujući njihovu zaštitu, obnovu, produktivnu uporabu, očuvanje i promicanje, čime se potiče održivi razvoj usklađen sa socijalnim, gospodarskim, okolišnim i kulturalnim interesima te zemlje.

4.2.2.   Porezna uprava (SAR)

Porezna uprava (SAR) surađuje s ICF-om u okviru centralizirane koordinacije za potrebe poreznih prijava i poreznog nadzora kako bi osigurala da subjekti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda ispunjavaju svoje porezne obveze.

Prema matricama za provjeru zakonitosti glavne su odgovornosti SAR-a, koji je zamijenio Upravni odbor za prihode (DEI), usklađenost s nacionalnim i međunarodnim poreznim propisima i njihovo izvršavanje te upravljanje naplatom carina i pristojbi utvrđenih u različitim propisima.

4.2.3.   Općine

Općinska su tijela upravljačka i upravna tijela pojedinačnih općina, a njihov je cilj osigurati dobrobit lokalnog stanovništva, promicati integralni razvoj i zaštititi okoliš.

Općine imaju dvostruku ulogu u LAS-u: prvo moraju ispuniti svoje obveze iz matrica za provjeru zakonitosti kao vlasnici općinskih šumarskih zemljišta, a zatim moraju razvijati i izvršavati općinsko oporezivanje kao tijela lokalne samouprave. Općine imaju sustav za upravljanje porezima i financijama (SAFT), alat koji, osim što im olakšava postupak unutarnje kontrole, pruža i cjelovite informacije o općinskim financijama.

4.2.4.   Imovinski zavod (IP)

IP je decentralizirana državna institucija s ovlastima za prijavu i utvrđivanje imovine i vlasnika imovine u cijeloj zemlji; kao takva vodi nacionalni registar svih akata i isprava povezanih s prijavom imovine i vlasništva, uključujući upis, priznavanje, ustupanje, prijenos, izmjene, oporezivanje i poništavanje prava vlasništva.

4.2.5.   Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS)

STSS snosi opću odgovornost za politiku zapošljavanja i sustave socijalne sigurnosti u pogledu socijalne skrbi i socijalne zaštite radnika i poslodavaca.

4.2.6.   Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS)

Honduraški zavod za socijalnu sigurnost autonomno je tijelo s pravnom osobnošću i vlastitom imovinom koje je neovisno o nacionalnom poreznom tijelu. Od svojeg je osnivanja odgovoran za vođenje, usmjeravanje, pružanje i provedbu usluga socijalne zaštite za radno aktivno stanovništvo Hondurasa. Prema Ustavu Republike vlada, poslodavci i radnici obvezni su doprinositi financiranju, poboljšanju i širenju sustava socijalne sigurnosti.

Socijalna zaštita honduraške radničke klase temelji se ponajprije na osiguranju koje nudi IHSS zbog čega on ima veliki utjecaj na upravljanje u pitanjima povezanima sa zdravljem i socijalnom sigurnosti. Osim u većim gradovima (Tegucigalpa, San Pedro Sula, Ceiba i Puerto Cortés) u kojima se nalaze najveći šumarski subjekti, IHSS nema podružnice na drugim područjima s većom koncentracijom stanovništva, a čak još manje na ruralnim područjima, gdje većina šumarskih subjekata obavlja svoje djelatnosti.

4.2.7.   Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente)

MiAmbiente je odgovoran za oblikovanje, koordinaciju, izvršavanje i procjenu politika koje se odnose na okoliš, ekosustave, zaštitu i uporabu vodnih resursa, koordinaciju, zaštitu biljaka i životinja te usklađenost primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava s procjenom učinka na okoliš.

4.2.8.   Nacionalni agrarni zavod (INA)

Budući da je u tijeku institucionalni preustroj INA-e, nije još jasno gdje će biti njezino sjedište, a njezine trenutačne funkcije mogle bi se u budućnosti izmijeniti. Budu li se određene funkcije važne za LAS koje trenutačno provodi INA u budućnosti dodijelile drugim institucijama, te nove institucije službeno se evidentiraju za potrebe ovog Sporazuma kao zamjene INA-e.

INA je gotovo autonomno tijelo odgovorno za provedbu poljoprivredne politike, izdavanje vlasničkih listova za agrošumarska zemljišta i pružanje tehničke pomoći ruralnim dionicima i autohtonim narodima i narodima afričkog podrijetla u Hondurasu, ali i uključivanje ruralnog stanovništva u integralni razvoj zemlje. U koordinaciji s ICF-om i IP-om INA je odgovorna za prijavu vlasništva poljoprivrednog zemljišta u postupcima legalizacije vlasništva zemljišta. Kad je riječ o zahtjevima za upisom vlasništva nad zemljištem s nacionalnim šumama, INA i ICF surađuju kako bi osigurali da namjena tog zemljišta ostane šumarstvo; njezina uloga nije prijava vlasništva šumskog zemljišta. Pozitivno tehničko mišljenje ICF-a neizostavno je za dodjelu vlasništva nad šumskim područjima.

4.2.9.   Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva (SAG)

Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva koordinira aspekte povezane sa sektorskim politikama koje provode institucije koje sačinjavaju javni poljoprivredni sektor, posebice u područjima zemljoposjedništva, ruralnog financiranja, trgovine, šumarstva, ratarskih i stočarskih gospodarstava te ruralnog razvoja i razvoja šuma.

SAG je odgovoran za regulaciju međunarodne trgovine ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka primjenom Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. U kontekstu ovog Sporazuma ona se odnosi na proizvode od drvne sirovine dobivene iz vrsta obuhvaćenih CITES-om.

4.2.10.   Poduprava za carinske prihode (DARA)

Izvršnom uredbom br. PCM-083-2016 uspostavljeno je Predsjedničko povjerenstvo za sveobuhvatnu reformu carinskog sustava i trgovačkih tijela (COPRISAO). Tijekom sveobuhvatne reforme carinskog sustava i trgovačkih tijela to povjerenstvo ima izravnu ovlast nad Podupravom za carinske prihode (DARA).

U LAS-u je Poduprava za carinske prihode uključena u kontrolu i provjeru izvezenih i uvezenih proizvoda od drvne sirovine i onih u provozu. Carinske postupke povezane s izvozom, koji bi mogli utjecati na metodologiju provjere, trebalo bi temeljito preispitati tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma kako bi se utvrdili mogući nedostaci i druge slabosti.

4.2.11.   Neizravno uključene državne institucije

U nastavku je opis državnih institucija koje su neizravno povezane s LAS-om, tj. nisu u potpunosti ili izravno odgovorne i ne dijele odgovornost za provjeru pokazatelja iz matrica za provjeru zakonitosti, no imaju ulogu kao državna nadzorna tijela čije su funkcije važne za osiguranje djelotvornog rada središnjih državnih institucija i općinskih tijela u pogledu LAS-a.

Posebne jedinice, kao što su Nacionalna međuinstitucionalna sigurnosna služba (FUSINA) FFAA-e i Međuinstitucionalna radna skupina za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša (FTIA), operativna su tijela za progon kaznenih djela protiv okoliša u okviru Nacionalne strategije za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI). Vlada je privremeno uspostavila ta tijela, a ona olakšavaju međuinstitucionalnu koordinaciju radi sprečavanja nezakonitih djela i izvršavanja zakonodavstva o okolišu. Konkretno se FTIA sastoji od ICF-a, ministarstva MiAmbiente, sudskih službenika i tijela za izvršavanje zakonodavstva (MP, PGR, nacionalno policijsko tijelo i FFAA). Vodi je ICF, a ona služi kao međuinstitucionalni koordinacijski mehanizam za istrage, sankcioniranje i nadzor, posebno kaznenih djela sa znatnim utjecajem na okoliš. Iskustvo stečeno u radu tih tijela poslužit će kao model bude li se stvarao stalan, dugoročan mehanizam. FFAA je na čelu FUSINA-e, a potonja se aktivira na temelju sudskih naloga.

4.2.11.1.   Nacionalno policijsko tijelo (PNP)

Uloga je nacionalnog policijskog tijela da izvršavanjem zakona i drugih propisa o zaštiti života, očuvanju prirodne ljepote i zaštiti okoliša na urbanim i ruralnim područjima osigura stanovnicima na honduraškom državnom području da mogu neometano ostvarivati svoja prava i slobode.

U LAS-u PNP u suradnji s ICF-om, sudskim službenicima i svim drugim tijelima za izvršavanje zakonodavstva pomaže u pregledima u slučaju prijevoza proizvoda od drvne sirovine. Na primjer, PNP uz ICF i SAR obavlja aktivnosti na kontrolnim točkama provoza (zelene kontrolne točke).

4.2.11.2.   Ured javnog tužitelja (MP)

Ured javnog tužitelja predstavlja društvo i pokreće postupke pred sudovima u ime javnosti. Jedna je od njegovih funkcija istraživanje kaznenih djela protiv okoliša u skladu s važećim pravnim instrumentima kojima se kažnjavaju djela koja se u Hondurasu smatraju kaznenim djelima protiv okoliša, kao i međunarodnim ugovorima.

Ured javnog tužitelja u šumarskom sektoru djeluje putem Posebne službe za progon kaznenih djela protiv okoliša (FEMA). U svojstvu predstavnika honduraškog društva njegova je glavna uloga istraživanje optužbi, njihovo evidentiranje i iznošenje pred honduraškim sudovima u kaznenim postupcima koji su pokrenuti zbog djela kojima je načinjena šteta okolišu, ekosustavima, prirodnim resursima i javnom zdravlju.

4.2.11.3.   Ured državnog odvjetnika (PGR)

Ured državnog odvjetnika odgovoran je za promicanje, zastupanje i zaštitu prava države u svim sudskim postupcima u kojima je država stranka; djeluje kao opći zastupnik države.

4.2.11.4.   Vrhovni sud (CSJ)

Državni sudovi imaju isključivo pravo donošenja i izvršavanja presuda. Ovlast za provedbu pravde u rukama je neovisnih sudaca.

4.2.11.5.   Honduraške oružane snage (FFAA)

FFAA je nacionalna institucija čija je primarna funkcija obrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta Hondurasa, očuvanje mira i javnog poretka te poštovanje Ustava.

Od 2006. FFAA je odgovorna za pružanje potpore u aktivnostima zaštite šuma i ekosustava države; to obavljaju u okviru jedinice Dirección de Apoyo al Manejo de Ecosistemas y Ambiente (Uprava za pružanje potpore upravljanju ekosustavima i okolišem) (C-9), putem koje pomažu nadležnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva.

4.2.11.6.   Nacionalna uprava za autohtone narode i honduraške narode afričkog podrijetla (DINAFROH)

Riječ je o odjelu Ministarstva socijalne uključenosti (SEDIS) koji nastoji poboljšati kvalitetu života autohtonog stanovništva i honduraškog stanovništva afričkog podrijetla produktivnim gospodarskim, kulturalnim, političkim i društvenim razvojem. Uz koordinaciju Ministarstva rada i socijalne sigurnosti (STSS) i potporu DINAFROH-a honduraška je vlada usred savjetovanja koje će poslužiti kao temelj za sastavljanje i donošenje zakona o dobrovoljnom, prethodnom i informiranom pristanku sa svim organizacijama devet autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu, uz potporu UNDP-a i posebnog izvjestitelja UN-a.

4.2.11.7.   Zavod za pristup javnim informacijama (IAIP)

IAIP je decentralizirano državno tijelo odgovorno za promicanje i olakšavanje građanima pristupa javnim informacijama te za uređenje i nadzor institucionalnih postupaka za zaštitu, klasificiranje i čuvanje javnih informacija.

U LAS-u odgovornosti IAIP-a uključuju osiguranje građanima da mogu ostvariti svoje pravo na sudjelovanje u upravljanju javnim poslovima i osiguranje transparentnosti u izvršavanju javnih funkcija i u odnosima između države i fizičkih osoba. Informacije o šumarskom sektoru objavljuju se na jedinstvenom portalu IAIP-a za transparentnost i na portalu ICF-a te su detaljno opisane na portalu svake institucije. Osim toga, Prilog VIII. sadržava dopunsku mjeru uspostavljanja sustava za upravljanje informacijama namijenjenima javnosti.

4.2.11.8.   Nacionalno povjerenstvo za ljudska prava (CONADEH)

CONADEH nadzire usklađenost s pravima i jamstvima utvrđenima u državnom Ustavu, Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim ugovorima i konvencijama koje je Honduras ratificirao.

4.2.11.9.   Nacionalni istraživački sustav za šume, zaštićena područja i divlje biljne i životinjske vrste (SINFOR)

SINFOR je javno-privatna međuinstitucionalna platforma uspostavljena LFAPVS-om na kojoj se organiziraju, potiču i promiču znanstvena istraživanja šumarskog sektora, zaštićenih područja, divljih biljnih i životinjskih vrsta i drugih sličnih tema te se potiče razmjena znanja i tehnologije u Hondurasu.

Njegova je uloga pružanje ažuriranih informacija potrebnih za oblikovanje politika, pravila i propisa kojima se osiguravaju održivost tog sektora i upravljanje njime. Pri planiranju i poticanju istraživanja šuma, zaštićenih područja i divljih biljnih i životinjskih vrsta SINFOR daje prioritet traženju prilika za istraživanje koje se mogu uvrstiti u nacionalne planove i strategije, na primjer u ENCTI, i strateške planove svih institucija članica i ostalih inicijativa povezanih sa sektorom.

4.3.   Privatni šumarski sektor

U LAS-u akteri privatnog šumarskog sektora obuhvaćaju subjekte koji za dobit upravljaju sirovinama ili ih proizvode, izvlače ih iz šuma, prevoze, prerađuju i stavljaju na tržište te se bave njihovim izvozom i uvozom.

S obzirom na raznolikost obuhvaćenih organizacija i raspon njihovih komercijalnih aktivnosti izrađeno je nekoliko klasifikacija. Prema Poreznom zakoniku dijele se: i. na fizičke osobe, ii. na pravne osobe, koje uključuju profesionalna partnerstva i trgovačka društva, zadruge i udruženja te općenito udruge ili subjekte koji u skladu s javnim ili privatnim pravom imaju status pravne osobe i iii. subjekte, zajednice, organizacije (autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu, skupine lokalne zajednice) ili pravne poslove koji su funkcionalna ili imovinska jedinica, čak i ako nemaju pravnu osobnost.

Druga se kategorija dijeli prema broju osoba koje rade u svakom poduzeću: na šumska mikropoduzeća (najviše četvero zaposlenih): riječ je uglavnom o obiteljskim gospodarstvima, na mala šumska poduzeća koja zapošljavaju od 5 do 10 osoba, na srednja šumska poduzeća koja zapošljavaju od 11 do 100 osoba i na velika šumska poduzeća koja imaju više od 100 zaposlenika.

LFAPVS-om su utvrđene tri kategorije društava: primarno šumarsko trgovačko društvo, koje obavlja početnu preradu okruglog drva ili druge drvne ili nedrvne sirovine koja je pridobivena iz šume; sekundarno šumarsko trgovačko društvo ili prerađivačko društvo, koje prerađuje proizvode primarnog šumarskog trgovačkog društva; naposljetku, stovarišta za drvne sirovine ili proizvode od drvne sirovine, koja stavljaju različite proizvode od drvne sirovine na tržište.

Treba napomenuti da se prethodni opis odnosi isključivo na industriju koja upotrebljava borovu drvnu sirovinu; kad je riječ o drvnoj sirovini listača, na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma u Hondurasu nije registrirano i ne posluje nijedno primarno šumarsko trgovačko društvo. Nadalje, drvna sirovina izvučena iz šuma općenito je grubo učetvoreno drvo, a ne okruglo drvo jer se tako oblikuje u šumi i potom dovlači do točke prikupljanja radi daljnjeg prijevoza motoriziranim vozilima do sekundarnih šumarskih trgovačkih društava ili stovarišta na prodaju. Složaji drva ili centri za prikupljanje definiraju se kao mjesta na kojima se proizvodi od drvne sirovine spremaju radi kasnijeg prijevoza, a da se pritom ne mijenja njihovo vlasništvo. Za razliku od njih stovarišta su mjesta na kojima vlasnici stovarišta kupuju proizvode od drvne sirovine od dobavljača i prodaju ih svojim kupcima.

Svojim rutinskim inspekcijama i putem izvješća CCF-ova o društvenom nadzoru ICF će redovito pratiti sve promjene u lancu proizvodnje šumskih proizvoda, uključujući borove šume i šume listača, šumske plantaže i raštrkana stabla izvan šuma, kako bi spriječio pojavu šumarskih aktivnosti koje nisu obuhvaćene LAS-om. Ako u budućnosti zbog preispitivanja primjenjivog pravnog okvira dođe do promjena u organizaciji šumarskog sektora, LAS će se prilagoditi kako bi se osiguralo da obuhvaća sve izvore drvne sirovine.

Naslovni subjekti provode proizvodne procese i stoga moraju ispuniti pokazatelje i sredstva provjere u svom području nadležnosti. Kako bi to učinili, primjenjuju odgovarajuće i relevantne unutarnje kontrole dozvola za pridobivanje i proizvodnju te ispunjavaju obveze u pogledu zapošljavanja, okoliša, poreza (nacionalnih i općinskih), prijevoza, trgovine i drugih stvari navedenih u različitim pokazateljima. Osim toga, moraju voditi i odgovarajuću evidenciju potrebnih popratnih dokumenata i propisanih sredstava provjere.

Slično tome, organizacije iz privatnog šumarskog sektora obuhvaćene su i mehanizmima za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom koje provode državne institucije u skladu sa svojim nadležnostima.

4.4.   Organizacije civilnog društva

Honduraškim pravnim okvirom honduraškim je građanima dodijeljeno pravo i dužnost sudjelovanja u društvenom nadzoru postupanja tijela te izvršavanja tog nadzora. U šumarskom sektoru djeluju raznolike organizacije civilnog društva s interesom za izvršavanje zakonodavstva; njihova je uloga u sredstvima provjere vrlo aktivna i djelotvorna. Te su organizacije:

4.4.1.   Lokalne organizacije

LFAPVS-om su uspostavljena tijela za javno sudjelovanje, savjetovanje i potporu ICF-u, kao što su CCF-ovi, koja su organizirana i djeluju na lokalnoj razini ili razini zajednice, općinskoj, regionalnoj i središnjoj razini. U ENCTI-ju se ukazuje na važnost tih tijela u izvršavanju društvenog nadzora, posebno na općinskoj razini ili razini zajednice, u pružanju potpore u provjeri planova upravljanja šumama, godišnjih planova rada i drugih vrsta odobrenja te u promicanju potrošnje zakonite drvne sirovine. To se postiže u koordinaciji s državnim institucijama, a posebno ICF-om.

4.4.2.   Nevladine razvojne organizacije

Raznolike domaće i međunarodne nevladine razvojne organizacije (NVRO-ovi) (3) pružaju potporu u djelovanju šumarskog sektora na institucionalnoj i teritorijalnoj razini. Njihove aktivnosti odnose se, među ostalim, na organizaciju, izgradnju kapaciteta tijela u kojima sudjeluje javnost na općinskoj razini i razini zajednice, politički utjecaj, društveni nadzor, tehničku potporu i zaštitu ljudskih prava.

Tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma NVRO-ovi razvijaju vlastitu metodologiju za obavljanje društvenog nadzora postupanja. Izvješća o tom društvenom nadzoru podnose se, među ostalim tijelima, ZOP-u radi daljnjeg odgovarajućeg postupanja. Tako će se uspostaviti sustav sudjelovanja koji će doprinijeti poboljšanju upravljačkih postupaka utvrđenih ovim Sporazumom koje je u tijeku.

Uspostavit će se i sustav za rješavanje pritužbi opisan u odjeljcima 10. i 11., koji će pružiti potporu u izvršavanju funkcije društvenog nadzora.

4.5.   Autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu

U Hondurasu postoji devet autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla. Većina tih naroda živi na velikom šumskom području na kojem se mogu pronaći i zaštićena područja i gospodarske šume. Ti su narodi: Paya, Tawahka, Lenca, Maje Chorti, Jicaque, Misquito, Nahua, Garífuna i anglofoni narodi afričkog podrijetla, a imaju organizacije koje ih zastupaju, uključujući Konfederaciju autohtonih naroda Hondurasa (CONPAH) koja pokriva cijelu državu.

Ti su narodi akteri u provedbi LAS-a, uključujući u odnosu na načelo 2. matrica za provjeru zakonitosti: „Honduras poštuje prava autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu koji žive na šumskim područjima.”

U šumarskom sektoru autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu:

—	korisnici su postupaka legalizacije i poštovanja teritorija koji su bili u posjedu njihovih predaka,

—	uključeni su u provedbu mehanizama i postupaka za dobrovoljan, prethodan i informiran pristanak (DPIP) uspostavljen radi poštovanja samoodređenja i autonomije u skladu s Konvencijom br. 169 MOR-a i Deklaracijom UN-a o pravima autohtonih naroda, i

—	obavljaju komercijalne djelatnosti na područjima gospodarskih šuma u skladu s matricama za provjeru zakonitosti i primjenjivim zahtjevima LAS-a.

4.6.   Izgradnja kapaciteta

Izgradnja kapaciteta za osiguranje djelotvornog rada sustava i osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine opisana je u Prilogu VIII. Pri osmišljavanju svake mjere preispituje se potreban kapacitet svih aktera uključenih u provedbu LAS-a.

5.   OPSEG/PODRUČJE PRIMJENE LAS-a

Sva drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine honduraškog podrijetla koji su obuhvaćeni LAS-om moraju se pribaviti iz privatnih, općinskih ili nacionalnih šuma (neovisno o tome jesu li prirodne ili uzgojene) kojima se upravlja u skladu s upravnim i tehničkim kriterijima maksimalnog učinka, višestruke uporabe i socijalne jednakosti kako bi se osigurala održivost ekosustava te njihov proizvodni, zaštitni i okolišni kapacitet.

LAS će obuhvaćati i drvnu sirovinu iz drugih zemalja kada uvoznici mogu dokazati da ona potječe iz zakonitih izvora i da je uvezena u skladu s propisima zemlje podrijetla drvne sirovine i Hondurasa. Svi će subjekti biti obuhvaćeni LAS-om, uključujući one koji imaju vlastite privatne potvrde o upravljanju šumama i sljedivosti te one koji su vlasnici šumskih plantaža za komercijalne svrhe.

5.1.   Proizvodi od drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om

LAS obuhvaća sve proizvode utvrđene u Prilogu I. ovog Sporazuma. Člankom 102. LFAPVS-a zabranjen je izvoz određenih proizvoda od drvne sirovine, odnosno utvrđeno je da se drvna sirovina od listača iz prirodnih šuma može izvoziti samo kao prerađeno drvo. Izvoz okruglog ili grubo učetvorenog drva tih vrsta stoga nije dopušten.

Iako se okruglo i grubo učetvoreno drvo tih vrsta ne može izvoziti, ipak je obuhvaćeno LAS-om neovisno o mjeri u kojoj je prerađeno.

Za proizvode od drvne sirovine koji nisu navedeni u Prilogu I. ovog Sporazuma nije potrebno pokretati postupak za izdavanje dozvole FLEGT kada se izvoze u Uniju. U tom slučaju uvoznici iz Unije koji te proizvode uvoze iz Hondurasa moraju postupati s dužnom pažnjom u skladu s Uredbom (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (4), kako bi dokazali da su oni zakoniti.

5.2.   Tržišta obuhvaćena LAS-om

LAS će se primjenjivati na proizvode od drvne sirovine koja se stavljaju na bilo koje tržište, neovisno o tome je li izvozno ili nacionalno. Međutim, prioritet u pogledu napora koji se ulažu u izvršavanje LAS-a dodjeljivat će se prema sljedećoj kategorizaciji tržišta:

—	tržište Unije: provjera zakonitosti proizvoda izvezenih na tržište Unije primjenjivat će se kako je utvrđeno ovim Sporazumom na temelju kojeg dozvola FLEGT postaje preduvjet za prethodno čim se potvrdi da je sustav spreman za izdavanje dozvola FLEGT u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu VII.,

—	ostala međunarodna tržišta: provjera zakonitosti izvezenih proizvoda primjenjivat će se kako je utvrđeno ovim Sporazumom neovisno o zemlji odredišta izvoza, a njihova zakonitost dokazivat će se dozvolom H-Legal,

—	domaće tržište: provjera zakonitosti proizvoda stavljenih na domaće tržište primjenjivat će se kako je utvrđeno ovim Sporazumom, a zakonitost subjekata u čijem su vlasništvu ti proizvodi dokazivat će se potvrdama o usklađenosti sa zakonodavstvom.

U svim tim fazama provedbe LAS-a bit će donesene mjere za sprečavanje ulaska drvne sirovine nepoznatog ili nezakonitog podrijetla u lanac opskrbe u šumarstvu. Sposobnost provedbe LAS-a poboljšat će se primjenom mjera navedenih u Prilogu VIII.

5.3.   Izvori drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om

Izvori drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om kategoriziraju se na sljedeći način:

5.3.1.   Drvna sirovina pridobivena na državnom području

Drvna sirovina pridobivena na državnom području potječe iz sljedećih izvora:

1.	šuma, neovisno o tome je li riječ o prirodnim šumama ili plantažama,

2.	područja na kojima su uspostavljeni agrošumarski sustavi, tj. prirodna ili uzgojena stabla u kombinaciji s drugim vrstama kao što su kava, kakao ili drugi poljoprivredni usjevi,

3.	raštrkanih stabala četinjača ili listača izvan šuma.

Pridobivanje se može obavljati u šumama listača ili borovim šumama neovisno o posjedu zemljišta. Pridobivanje se odobrava na jedan od sljedećih načina:

—

u planu upravljanja šumama i pripadajućim godišnjim planovima rada kakve ih je odobrio ICF: — korisnicima iz lokalne zajednice s kojima su potpisani skupni ugovori o upravljanju šumama (ugovori o upravljanju šumama lokalne zajednice, CFMC), — pojedinačnim korisnicima iz ugovorâ o upravljanju šumama, i — vlasnicima privatnih, općinskih (ejido), nacionalnih i fiskalnih šuma.

—	u posebnom planu za agrošumarske sustave i pripadajućim godišnjim planovima sječe za vlasnike agrošumarskih sustava na privatnim i općinskim (ejido) zemljištima,

—

u planu spašavanja za pridobivanje drva iz šuma koje su pogođene prirodnim katastrofama, štetnicima ili zarazama, javnim i/ili privatnim građevinskim projektima i promjenama vegetacije na poljoprivrednom zemljištu. U slučaju planova spašavanja za lokacije na kojima će se obavljati javni ili privatni građevinski radovi ili mijenjati vegetacija na poljoprivrednom zemljištu, potrebna je procjena učinka na okoliš prije nego što MiAmbiente izda okolišnu dozvolu. Planovi spašavanja koji se odnose na promjenu vegetacije za privremene ili stalne poljoprivredne usjeve primjenjuju se isključivo na poljoprivredno zemljište. Člankom 93. LFAPVS-a utvrđeno je da se prirodna uporaba šumskog zemljišta mora očuvati i poštovati u skladu s politikama i pravnim propisima o planiranju uporabe zemljišta. Slično tome, člankom 294. Uredbe o provedbi LFAPVS-a zabranjene su promjene vegetacije u gospodarskim šumama za koje postoje planovi upravljanja i na zemljištima s velikim potencijalom za rast šuma. U odjeljku 7.7. ovog Priloga detaljnije se opisuje provjera proizvoda od drvne sirovine koja se pribavlja uslijed prenamjene zemljišta,

—	u planu oporavka za izvlačenje šumskih nusproizvoda obuhvaćenih ranijom dozvolom (GPR, GPS, dozvole za pridobivanje drva na certificiranim plantažama i planovi spašavanja),

—	dozvolama za pridobivanje drva na certificiranim plantažama (APC) za izvlačenje drvne sirovine iz šumskih plantaža koje je odobrio ICF.

Tradicionalno su raštrkana stabla izvan šuma, koja se uglavnom nalaze u naseljima i na područjima s gustom populacijom stoke, glavni izvori drvne sirovine za stolarske radionice. No Honduras još nije donio zakonodavstvo kojim se uređuje komercijalno pridobivanje tih stabala zbog čega je u Prilog VIII. uključena dopunska mjera povezana s tim pitanjem. Kada to zakonodavstvo stupi na snagu, dodat će se u relevantan pokazatelj iz matrica za provjeru zakonitosti u skladu s postupkom predviđenim u odjeljku 4. Priloga II.

Prije ažuriranja matrica za provjeru zakonitosti taj izvor drvne sirovine već će se uključiti u LAS pa subjekti iz šumarskog sektora koji se bave pridobivanjem tog izvora drvne sirovine moraju primjenjivati sve druge zahtjeve LAS-a.

5.3.2.   Uvezeno drvo

Fizičke i pravne osobe koje uvoze drvnu sirovinu moraju provesti postupke dubinske analize kako bi dokazali da je rizik od nezakonitog postupanja s uvezenom drvnom sirovinom zanemariv i da izvoznici iz zemlje pridobivanja poštuju zakon. Opseg te dubinske analize utvrđuje se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma; dopunska mjera povezana s provedbom postupaka dubinske analize u Hondurasu uključena je u Prilog VIII.

5.3.3.   Drvna sirovina koja nije obuhvaćena LAS-om

Sljedeće dvije vrste drvne sirovine nisu uključene u LAS i nisu obuhvaćene FLEGT sustavom za izdavanje dozvola:

—

Drvna sirovina u provozu Drvna sirovina u provozu drvna je sirovina iz trećih zemalja ili drvna sirovina koja privremeno ulazi u Honduras na temelju jedinstvene provozne deklaracije, a čije je konačno odredište neka druga zemlja. Ona se mora utvrditi i odvojiti od lanca opskrbe drvnom sirovinom proizvedenom u Hondurasu ili uvezenom drvnom sirovinom. Drvna sirovina u provozu neće se uključiti u LAS pa se stoga za njezin izvoz ne može izdati dozvola FLEGT ili H-Legal. U odjeljku 7.5. objašnjen je način na koji će funkcioniranje mehanizama za kontrolu provoza tih proizvoda osigurati da oni ne uđu u lanac opskrbe na nacionalnom tržištu.

—

Zaplijenjena drvna građa Proizvodi od drvne sirovine zaplijenjeni zbog kršenja honduraškog zakonodavstva ili neispunjenja obveza dubinske analize u slučaju uvezene drvne sirovine ne uključuju se u LAS. ICF i sigurnosne službe imaju pravo provoditi potrebne istrage kako bi Ured javnog tužitelja mogao obavljati progon tih slučajeva. U odjeljku 7.6. objašnjeno je kako se postupa s drvnom sirovinom koja se zaplijeni ili oduzme.

5.4.   Opseg subjekata obuhvaćenih LAS-om

U okviru ovog Sporazuma subjekt iz šumarskog sektora svaka je fizička ili pravna osoba koja obavlja aktivnosti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda. Opseg postupanja subjekata obuhvaćenih LAS-om opisan je u tablici 1.

Tablica 1.

Opseg aktivnosti subjekata iz šumarskog sektora.

Subjekt	Opseg postupanja obuhvaćenih LAS-om
1. Vlasnik privatnog šumskog područja (uključuje autohtone zajednice s vlasničkim listom) i zajedničkog zemljišta (općine)	Podnosi zahtjev za posjed zemljišta ili dostavlja dokaz o posjedu. Prije pridobivanja podnosi ICF-u zahtjev za odobrenje plana upravljanja šumama i povezanih godišnjih planova rada, plana spašavanja ili plana oporavka. Podnosi ICF-u zahtjev za dozvole za prijevoz radi prijevoza pridobivene drvne sirovine te obavješćuje o upotrijebljenim dozvolama za prijevoz koje se unose u bazu podataka SIRMA. Prema potrebi dostavlja dokaz o poštovanju načela DPIP-a.
2. Vlasnik područja s agrošumarskim sustavom	Podnosi zahtjev za odobrenje PPAS-a i svake godine za odobrenje GPS-a za pridobivanje u okviru agrošumarskog sustava. Podnosi ICF-u zahtjev za dozvole za prijevoz radi prijevoza pridobivene drvne sirovine te obavješćuje o upotrijebljenim dozvolama za prijevoz koje se unose u bazu podataka SIRMA.
3. Vlasnik šumske plantaže	Podnosi ICF-u zahtjev za certificiranje šumske plantaže i za pridobivanje na certificiranim plantažama. Podnosi ICF-u zahtjev za dozvole za prijevoz radi prijevoza pridobivene drvne sirovine te obavješćuje o upotrijebljenim dozvolama za prijevoz koje se unose u bazu podataka SIRMA.
4. Korisnik/posjednik	Sklapa ugovor o plodouživanju nakon postupaka legalizacije zemljišta koji omogućuju korisniku/posjedniku obavljanje aktivnosti upravljanja šumama. Zahtjevi koje privatni korisnici legalizacije nacionalnih šumskih područja moraju ispuniti utvrđeni su u LFAPVS-u. Podnosi ICF-u zahtjev za odobrenje pošumljavanja posjeda ili provedbe drugih šumskih/okolišnih aktivnosti. Podnosi zahtjev za certificiranje plantaže, a zatim zahtjev za odobrenje pridobivanja na njoj.
5. Plodouživatelj šumskih područja (uključujući skupine lokalne zajednice)	Kako bi mogao obavljati aktivnosti upravljanja šumama, podnosi zahtjev za potpisivanje ugovora o upravljanju šumama, a kako bi mogao obaviti pridobivanje na šumskom području, podnosi ICF-u zahtjev za odobrenje plana upravljanja šumama, plana spašavanja ili plana oporavka.
6. Ugovaratelj	Angažira ga vlasnik šume kada vlasnik šume ne pridobiva drvnu sirovinu vlastitim resursima. Ugovaratelj pridobiva drvnu sirovinu te je dovlači i prevozi iz šume do primarnog šumarskog trgovačkog društva ili stovarišta, a u konačnici je može i prodati. Podnosi regionalnom uredu za šume evidenciju o svojoj registraciji te informacije o opremi i ključnom osoblju koje ima na raspolaganju za potrebe pridobivanja i prijevoza. Odgovoran je za uporabu dozvole za prijevoz (koju odobri ICF) i tovarnog lista (koji odobri SAR). Korisnik ili nositelj dozvole za pridobivanje koji podugovori ugovaratelja dužan je osigurati usklađenost s primjenjivim propisima.
7. Prijevoznik	Pruža uslugu prijevoza robe, što je u ovom slučaju drvna sirovina, neovisno o tome je li riječ o prijevozu okruglog drva od lokacije pridobivanja do šumarskog trgovačkog društva ili stovarišta ili prijevozu prerađenih proizvoda od drvne sirovine od šumarskog trgovačkog društva do konačnog odredišta. Tu uslugu u pravilu ugovara vlasnik šume, ugovaratelj ili šumarsko trgovačko društvo. Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma u slučaju šuma listača prijevoznik je uključen od trenutka slaganja grubo učetvorenog drva pridobivenog iz šume u složaje na točki prikupljanja, a vozila se upotrebljavaju za prijevoz tog drva od te točke do šumarskih trgovačkih društava ili stovarišta. Tijelima dostavlja dokumente kojima se dokazuje zakonitost proizvoda koji se prevoze (prema potrebi dozvola za prijevoz, račun koji je odobrio SAR i tovarni list ili račun).
8. Kvalificirani šumarski tehničar (TFC)	Sastavlja u ime vlasnika šume planove upravljanja šumama, posebne planove za agrošumarske sustave i povezane godišnje planove, planove spašavanja i planove oporavka (Isključivo je on odgovoran za upravljanje provedbom godišnjih planova rada iz planova upravljanja šumama. U tu svrhu u ime vlasnika šume podnosi ICF-u memorandum o imenovanju i prihvaćanju te postaje upravitelj godišnjeg plana rada.). Odgovoran je za usklađenost s tehničkim standardima kojima se uređuju svi načini pridobivanja kojima upravlja. Odgovoran je i za podnošenje mjesečnih izvješća o napretku u pogledu dozvola za prijevoz upotrijebljenih u šumi i u njemu navodi detaljne informacije o izvučenoj drvnoj sirovini te ih potkrepljuje primjercima upotrijebljenih dozvola.
9. Neovisni šumarski tehničar (TFI)	Sastavlja planove upravljanja šumama, posebne planove za agrošumarske sustave i povezane godišnje planove, planove spašavanja i planove oporavka. Odgovoran je za usklađenost s tehničkim standardima kojima se uređuju svi načini pridobivanja kojima upravlja. Odgovoran je i za podnošenje mjesečnih izvješća o napretku u pogledu dozvola za prijevoz upotrijebljenih u šumi i u njemu navodi detaljne informacije o izvučenoj drvnoj sirovini te ih potkrepljuje primjercima upotrijebljenih dozvola.
10. Izvoznik	Podnosi ICF-u zahtjev za izdavanje dozvole FLEGT (za Uniju) ili H-Legal (za ostala odredišta) ovisno o tome gdje se pošiljke šalju. Podnosi carinskoj upravi zahtjev za dozvole za izvoz, uključujući račun za komercijalni uvoz, jedinstvenu carinsku deklaraciju (JCD) i druge dokumente kojima se dokazuje zakonitost proizvoda koji se izvoze, u pogledu ograničenja u interesu javnog zdravlja te carinskih i necarinskih propisa, uključujući potvrde Konvencije CITES kada je primjenjivo.
11. Uvoznik	Podnosi carinskoj upravi zahtjev za dozvole za uvoz, uključujući račun za komercijalni uvoz, JCD i druge dokumente kojima se dokazuje zakonitost proizvoda koji se uvoze, u pogledu ograničenja u interesu javnog zdravlja te carinskih i necarinskih propisa, uključujući potvrde Konvencije CITES kada je primjenjivo. Provodi mehanizme dubinske analize radi provjere zakonitosti proizvoda od drvne sirovine koji se kupuju.
12. Vlasnik primarnog šumarskog trgovačkog društva	Vodi ažuriranu evidenciju ulaznih i izlaznih količina te podnosi ICF-u mjesečna izvješća o proizvodnji te im prilaže odobrene prodajne račune. Traži izdavanje računa i podnosi SAR-u mjesečne i godišnje prijave poreza na promet te im prilaže relevantne odobrene prodajne račune i tovarne listove. Provodi mehanizme dubinske analize radi provjere zakonitosti proizvoda koji se kupuju. Primarna šumarska trgovačka društva ne postoje u slučaju šuma listača jer se drvna sirovina oblikuje u grubo učetvoreno drvo prije nego što se izveze iz šume i prije nego što je sekundarna šumarska trgovačka društva ili stovarišta stave na tržište.
13. Vlasnik sekundarnog šumarskog trgovačkog društva (uključujući stolarske radionice te ostala mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća (MiPyME))	Vodi ažuriranu evidenciju ulaznih i izlaznih količina te podnosi ICF-u mjesečna izvješća o proizvodnji te im prilaže odobrene prodajne račune. Traži izdavanje računa i podnosi SAR-u mjesečne i godišnje prijave poreza na promet te im prilaže relevantne odobrene prodajne račune i tovarne listove. Provodi mehanizme dubinske analize radi provjere zakonitosti proizvoda koji se kupuju.
14. Vlasnik stovarišta	Vodi ažuriranu evidenciju ulaznih i izlaznih količina te podnosi ICF-u mjesečna izvješća o proizvodnji te im prilaže odobrene prodajne račune. Traži izdavanje računa i podnosi SAR-u mjesečne i godišnje prijave poreza na promet te im prilaže relevantne odobrene prodajne račune i tovarne listove. Provodi mehanizme dubinske analize radi provjere zakonitosti proizvoda koji se kupuju.
15. Poslodavac (bilo kojeg poduzeća koje pripada u jednu od prethodno navedenih kategorija subjekata)	Prijavljuje zaposlenike Honduraškom zavodu za socijalnu sigurnost te poštuje radno zakonodavstvo.

6.   PROVJERA USKLAĐENOSTI S DEFINICIJOM ZAKONITOSTI

Honduraški proizvodi od drvne sirovine smatraju se zakonitima na temelju njihove definicije iz Priloga II.

Provjeru provode državne agencije (ako je prikladno, uporabom ulaznih informacija iz priznatih privatnih mehanizama za izdavanje potvrda kako je utvrđeno u odjeljku 8. ovog Priloga), a ona se sastoji od provedbe odgovarajućih pregleda radi osiguranja zakonitosti proizvoda od drvne sirovine.

Provjera mora biti dovoljno stroga i djelotvorna da se njome u različitim fazama lanca opskrbe na nacionalnom tržištu osigura prepoznavanje svake neusklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u matricama za provjeru zakonitosti iz Priloga II. Mora se obaviti i provjera zakonitosti drvne sirovine koja se uvozi i koja će ući u nacionalni lanac opskrbe.

6.1.   Načela provjere zakonitosti

Tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma stranke će putem ZOP-a ažurirati i odobriti priručnik za provjeru u kojem se opisuje metodologija provjere koja se za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom mora primjenjivati za svaki pokazatelj i sredstvo provjere koji su utvrđeni kao ključni elementi za utvrđivanje matrica za provjeru zakonitosti. U svakom se pokazatelju navode tijelo ili jedinica u svakoj instituciji koja je odgovorna za provjeru te dokumenti koji se moraju provjeriti. Osim toga, navest će se i učestalost provjere svakog pokazatelja te lokacija na kojoj se nalazi evidencija s informacijama i dokumentima (papirnatim i digitalnim) koji se pohranjuju u različitim institucijama u skladu s njihovim područjima nadležnosti.

6.1.1.   Institucije uključene u provjeru zakonitosti

Provjeru provode jasno utvrđene institucije koje imaju odgovarajuće resurse, sustave upravljanja i osposobljeno osoblje te snažne i djelotvorne mehanizme za kontrolu sukoba interesa. Svi članovi osoblja za provjeru pri svakoj instituciji imaju vještine i iskustvo koje im je potrebno za rad i prikladno ih se nadzire.

ICF i ostale institucije uključene u LAS imaju organizacijsku i funkcionalnu strukturu za provjeru ispunjavaju li svi subjekti pokazatelje zakonitosti. S obzirom na količinu informacija koje će stvoriti tijekom provjera subjekata koje provodi svaka institucija i na potrebu za evidentiranjem informacija i osiguranjem njihove ažuriranosti, rezultati provjere unosit će se u bazu podataka koja je dostupna ICF-ovoj Jedinici za provjeru zakonitosti. Tako će se Jedinici za provjeru neprekidno dostavljati sve informacije koje su joj potrebne za izdavanje i preispitivanje valjanosti potvrda o usklađenosti subjekata sa zakonodavstvom. Kako bi to prikupljanje i ažuriranje podataka bilo izvedivo, rad institucija mora se koordinirati kako je opisano u odjeljku 11.

Na sljedećoj slici prikazan je protok podataka među različitim akterima LAS-a za potrebe provjere usklađenosti sa zakonodavstvom:

U tablici 2. opisani su mehanizmi za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom koji su prikazani na prethodnoj slici.

Tablica 2.

Opis mehanizama za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom

Br.	Opis
1.	Subjekt iz šumarskog sektora: fizička ili pravna osoba koja obavlja aktivnosti u lancu opskrbe šumskim proizvodima.
2.	Zahtjev za sredstva provjere (Prilog II.).
3.	Metodologija za izradu sredstava provjere koju provodi svaka institucija. Određena sredstva provjere izrađuju se samo jedanput, a druga se izrađuju povremeno.
4.	Izrada fizičkih i/ili elektroničkih sredstava provjere (Prilog II.).
5.	Metodologija provjere. Po utvrđivanju slučaja neusklađenosti svaka institucija provodi postupke za njegovo evidentiranje, preradu, praćenje i unos u bazu podataka Jedinice za provjeru zakonitosti.
6.	Korektivne ili kaznene mjere povezane s neusklađenošću sa zakonodavstvom koja je proizašla iz upravnog postupanja ili postupanja po službenoj dužnosti (Prilog V., odjeljak 9.).
7.	Sve uključene institucije prikupljaju zajedničke podatke o provjeri usklađenosti sa zakonodavstvom s pomoću SIRMA-e, SNIF-a i ICF-ova Geoportala i drugih alata tih institucija (Prilog V., odjeljci 6. i 7.).
8.	Podnošenje Jedinici za provjeru zakonitosti zahtjeva za potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom kojom se potvrđuje zakonitost subjekta (Prilog V., odjeljci 6. i 7.).
9.	Prikupljanje podataka u posjedu Jedinice za provjeru zakonitosti radi procjene usklađenosti subjekta s matricama za provjeru zakonitosti i kontrole lanca opskrbe. U slučaju pozitivnog zaključka Jedinica za provjeru zakonitosti izdaje potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom kojom se kupcima na domaćem tržištu dokazuje da je subjekt ispunio zahtjeve LAS-a (Prilog V., odjeljci 6. i 7.).
10.	Podnošenje Jedinici za izdavanje dozvola FLEGT zahtjeva za dozvolu FLEGT ili H-Legal kojom se potvrđuje zakonitost aktivnosti subjekta kako bi subjekt mogao izvoziti svoje proizvode na bilo koje tržište (Prilog IV.).
11.	Odluka Jedinice za izdavanje dozvola FLEGT o tome je li subjekt usklađen sa zakonodavstvom ili nije. U slučaju pozitivnog zaključka Jedinice za provjeru (tj. subjekt ispunjava sve zahtjeve LAS-a) izdaje se ili dozvola FLEGT (tržište Unije) ili dozvola H-Legal (ostala tržišta) koje kupcima na međunarodnom tržištu dokazuju da je subjekt ispunio zahtjeve LAS-a. U slučaju negativnog zaključka Jedinica za izdavanje dozvola FLEGT obavješćuje o tome podnositelja zahtjeva (tj. subjekta) (Prilog IV.).
12.	Neovisni revizori LAS-a sastavljaju izvješća o svojim nalazima koja uključuju zaključke i preporuke ZOP-u, koji je odgovoran za redovitu objavu tih izvješća o reviziji (Prilog VI.).
13.	Organizacije civilnog društva sastavljaju izvješća o provjeri u pogledu dozvola za pridobivanje i općenito u pogledu šumarskog sektora, koji se stavljaju na raspolaganje ZOP-u (Prilog V., odjeljak 4.4.2.).

6.1.2.   Postupci provjere koji se temelje na matricama zakonitosti

U priručniku koji stranke usuglase putem ZOP-a opisat će se metodologija koju će primjenjivati uključene institucije čija je odgovornost provjeriti dio pokazatelja ili cijeli pokazatelj. U priručniku će se utvrditi tijelo ili ured koji je odgovoran za provjeru i mjere koje je potrebno poduzeti za obavljanje te zadaće. U priručniku će se navesti i „Učestalost provjere”, odnosno kada se moraju provjeriti sredstva provjere. U njemu će se navesti i tijelo i ured u kojima će se pohranjivati papirnati i digitalni primjerci tih informacija.

6.1.3.   Pohrana sredstava provjere zakonitosti

Papirnati i digitalni primjerci dokumenata za svako sredstvo provjere čuvaju se u svakoj instituciji koja je odgovorna za izradu povezanog sredstva. Ta „institucionalna” evidencija čuva se najmanje 10 godina u skladu sa zahtjevima iz Zakona o transparentnosti i pristupu javnim informacijama (LTAIP). Tim je zakonom utvrđen i postupak za obradu podataka (članci 30., 31. i 32.), utvrđena je definicija „javnih informacija” (članak 3.) te informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim osobnim podacima (članak 7.) odnosno klasificiranim podacima (članak 8.).

S obzirom na važnost zakonitosti i vjerodostojnosti sredstava provjere odgovorne institucije moraju osigurati čuvanje fizičkih i digitalnih evidencija za sva sredstva provjere. Za potrebe transparentnosti i djelotvornosti upravljanja informacijama institucije uključene u sredstva provjere moraju osigurati da se informacije iz njihovih evidencija pravodobno i djelotvorno stave na raspolaganje drugim organizacijama, uključujući ICF-ovu Jedinicu za provjeru zakonitosti, ako i kada je to potrebno. Slično tome, svaka institucija povezana s provjerom zakonitosti trebala bi, na temelju zakona, drugih propisa i postupaka koji se primjenjuju u njezinom području nadležnosti, od subjekata tražiti potrebne informacije i čuvati ih u svojoj evidenciji.

6.1.4.   Informacijski sustavi i funkcije provjere

Računalni sustavi, alati i protokoli koji već postoje, odnosno koji će se tek razviti za provjeru usklađenosti s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti omogućuju prikupljanje skupa dokumentarnih i terenskih provjera te usklađivanje podataka u cijelom lancu opskrbe drvnom sirovinom. U odjeljku 3.2. utvrđuju se glavni računalni alati i protokoli koje upotrebljavaju institucije uključene u LAS. U sljedećim odlomcima navodi se kratak opis IT sustava koji se trenutačno upotrebljavaju za pružanje podrške institucijama u izvršavanju njihovih dužnosti.

U ICF-u:

—

Nacionalni šumarski informacijski sustav (SNIF) Taj se računalni alat može upotrebljavati za održavanje dinamičkih baza podataka s ispravama kojima se dokazuje vlasništvo nad privatnim, nacionalnim i općinskim šumama te nad šumarskim trgovačkim društvima i stovarištima. Sustav sadržava informacije o svim dozvolama za pridobivanje, uključujući planove upravljanja, planove rada, planove spašavanja, planove oporavka, posebne planove za agrošumarske sustave, te o pridobivanju na plantažama koje je certificirao ICF. SNIF omogućuje praćenje protoka drvne sirovine među subjektima koji se bave pridobivanjem u lancu opskrbe.

—

IT sustav sljedivosti drvne sirovine (SIRMA) Taj računalni alat omogućuje praćenje izvlačenja drvne sirovine i tokove njezina prijevoza na temelju evidencije dozvola za prijevoz koje se upotrebljavaju za svaku dozvolu za pridobivanje. Sustav upotrebljava informacije iz SNIF-a radi vođenja evidencije dozvola za prijevoz. Usklađuje informacije o dozvolama registriranima za prijevoz od šume do šumarskog trgovačkog društva te informacije o ulaznim i izlaznim količinama na svakoj karici u lancu putem mjesečnih izvješća koje mora podnijeti svaki subjekt. Informacije iz evidencije omogućuju praćenje proizvodnje, distribucije i prodaje te zaliha/inventara.

—

Geoportal Na toj virtualnoj platformi s kartom honduraških šuma mogu se prikazati geografski položaj i površina zaštićenih područja, područja dodijeljena na temelju ugovora o upravljanju, utvrđeni mikrosljevovi, cestovna infrastruktura, planovi upravljanja šumama i referentne karte. Geoportal je povezan sa SNIF-om. Te se informacije upotrebljavaju za ucrtavanje tokova drvne sirovine i olakšavaju planiranje kontrolnih točaka radi provjere na autocestama i na osjetljivim točkama cestovne mreže. Ako i kada se izrade novi moduli SNIF-a, oni će se povezati s Geoportalom: evidencija, među ostalim, planova spašavanja, posebnih planova za agrošumarske sustave, certificiranih šumskih plantaža i šumarskih trgovačkih društava.

U SAR-u:

—

Elektronički sustav Porezne uprave (E-porezna) Na tom portalu porezni obveznici mogu pronaći tiskane obrasce za podnošenje porezne prijave. Taj sustav omogućuje, na primjer, uspoređivanje informacija iz mjesečnih prijava poreznih obveznika, tj. prijava poreza na dohodak/dobit, i mjesečnih izvješća koja subjekti podnose ICF-u.

—

Sustav za upravljanje porezima i financijama (SAFT) Taj sustav poboljšava učinkovitost, djelotvornost, pravodobnost i transparentnost općinskih financijskih uprava zahvaljujući automatiziranom i integriranom upravljanju upravnim i financijskim postupcima na temelju državnog zakonodavstva. Sustav olakšava provedbu unutarnjih kontrola, integrirano obrađuje općinske financijske podatke te se može povezati s drugim programima za stvaranje statističkih podataka i digitalnih karata.

—

Nacionalni registar poreznih obveznika (RTN) Fizičke i pravne osobe i organizacije ili subjekti koji nemaju pravnu osobnost, no obavljaju aktivnosti zbog kojih su dužni platiti porez, moraju se registrirati u Nacionalnom registru poreznih obveznika (RTN) koji vodi porezno tijelo kako je utvrđeno u primjenjivom zakonodavstvu. U slučaju fizičkih osoba RTN broj istovjetan je njihovu nacionalnom matičnom broju (RNP) kojem se dodaje još jedna znamenka i zadržava se tijekom cijelog njihova života. Pravne osobe moraju se prijaviti u RTN nakon što se registriraju odnosno osnuju.

U IP-u:

—

Honduraški nacionalni sustav za upravljanje imovinom (SINAP) Riječ je o IT sustavu koji služi kao honduraška službena vladina platforma za upravljanje informacijama o pravima vlasništva. SINAP sadržava podsustave koji uključuju Honduraški jedinstveni sustav registracije (SURE): — Honduraški jedinstveni sustav registracije (SURE) Riječ je o informacijskom sustavu osmišljenom za postupnu modernizaciju postupka registracije prava vlasništva i registracije zemljišta u cijeloj zemlji.

U IHSS-u:

—	Honduraški sustav za socijalnu sigurnost IHSS upravlja Informacijskim sustavom za članove (SICA) u kojem vodi evidenciju poslodavaca i zaposlenika uključenih poduzeća. IHSS djeluje na cijelom državnom području, sa zastupništvima i uredima u svim većim gradovima u zemlji.

U ministarstvu MiAmbiente:

—

Sustav za pojednostavnjeno izdavanje okolišnih dozvola (SLAS) Taj je alat osmišljen kako bi se poduzećima pružio fleksibilan mehanizam koji im omogućuje trenutačno pokretanje projekta tako što im pruža brzu analizu pravnih aspekata zbog kojih je provedba projekta zabranjena ili izuzeta bilo gdje u zemlji, temeljitu analizu karakterizacije kvocijenta utjecaja na okoliš za bilo koju vrstu projekta te automatsko utvrđivanje mjera ublažavanja koje su potrebne za predmetni projekt na unesenim geografskim koordinatama lokacije na kojoj će se projekt provoditi.

U INA-i:

—

Nacionalni agrarni registar (RTN) Za potrebe Nacionalnog agrarnog registra INA vodi registar dokumenata i geografske baze podataka koje joj omogućuju praćenje područja s vlasničkim listovima. Trenutačno ne postoje ni IT sustav ni arhitektura relacijske baze podataka koji bi omogućili interakciju s drugim sustavima.

U DARA-i:

—

Honduraški automatizirani sustav carinskih prihoda (SARAH) Taj sustav upotrebljava najsuvremenije tehnologije koje se temelje na otvorenim standardima kojima se pruža vrlo pristupačna internetska carinska usluga putem standardnog preglednika i internetskih usluga. Sadržava i dodatne aplikacije koje pružaju potporu u upravljanju carinama te omogućuju uspostavljanje kontrola dok istodobno olakšavaju međunarodnu trgovinu.

—	Honduraški elektronički sustav za vanjsku trgovinu (SECEH) i njegov modul za internetsko odobravanje izvoznih deklaracija SECEH pruža potporu izvoznom sektoru tako što omogućuje da se putem interneta pribave izvozni dokumenti potrebni za carinjenje robe.

—	Sustav za međunarodni provoz robe (TIM) Taj IT sustav olakšava standardizirane carinske postupke na srednjoameričkim granicama radi optimizacije migracijskih, carinskih i karantenskih formalnosti s pomoću jedinstvenog dokumenta: jedinstvenog dokumenta za međunarodni provoz robe (DUT).

—

Integrirani sustav za vanjsku trgovinu (SICE) Taj sustav pruža statističke podatke o vanjskoj trgovini za korisnike Središnje banke Hondurasa (BCH) te prikazuje informacije u skladu sa Srednjoameričkim carinskim sustavom (SAC), pri čemu su te informacije pouzdane jer ih se prvo provjerava u nekoliko izvora informacija. U fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma razvit će se sljedeći IT alati:

—

Izrada sustava za upravljanje informacijama evidentiranima u ICF-u Ta virtualna knjižnica omogućit će ICF-u organizaciju, praćenje i održavanje dokumentiranih informacija povezanih sa šumarskim sektorom kao što su, među ostalim, propisi, državni strateški i politički dokumenti, studije, sporazumi, upiti, izvješća, konvencije i sigurnosne kopije tehničkih dokumenata. Taj sustav mora se izraditi tako da ispunjava ciljeve održavanja internetskog prostora na kojem se mogu postaviti upiti i subjektima osigurati pristup dokumentarnim informacijama kako bi im se olakšalo donošenje odluka. Izrada tog sustava olakšat će postupke provjere koje provodi ICF, a to je jedan od ključnih elemenata LAS-a. Stoga je cilj razviti ga u kratkom roku, u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.

—

Izrada baze podataka Jedinice za provjeru zakonitosti Kako bi mogla provjeriti usklađenost subjekata s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti i sa zahtjevima LAS-a, Jedinica za provjeru zakonitosti trebat će alat za primanje i ažuriranje informacija, koji će akterima uključenima u LAS osigurati pristup, putem veza s bazama podataka informacijskih sustava institucija uključenih u izvršavanje LAS-a. Izrada te baze podataka olakšat će postupke za provjeru i kontrolu lanca opskrbe, što je jedan od ključnih elemenata LAS-a. Stoga je cilj razviti ga u srednjem roku, u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.

—

Izrada IT sustava za registraciju i kontrolu šuma te upravljanje njima (SIRACOF) Taj je sustav u rezultatima ENCTI-ja opisan kao računalni sustav za povećanje učinkovitosti obrade formalnosti, transparentnosti upravnih postupaka i kvalitete informacija u evidencijama te pružanje potpore kontrolnim mehanizmima u vrijednosnom lancu šumarskog sektora, i to od šume do prerađivačkih centara i konačno do stavljanja proizvoda na tržište. Ostvaren je znatan napredak u razvoju SIRACOF-a izradom i neprekidnom nadogradnjom sustava na kojima se on temelji s obzirom na to da se u njima obrađuju i vode osnovne informacije te se upravlja njima, baš kao u SNIF-u, SIRMA-i i Geoportalu.

—

Izrada sustava za vođenje evidencije u STSS-u STSS-u će biti potreban sustav koji će mu omogućiti provjeru ispunjavaju li subjekti pokazatelje povezane s njegovim područjima nadležnosti. U fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma moći će se utvrditi drugi moduli ili informacijski sustavi kako bi se nastavilo s olakšavanjem stvaranja, prijenosa, međusobne povezanosti informacija povezanih s provjerom usklađenosti sa zakonodavstvom i upravljanja njima na način koji je u skladu s dostupnim financijskim, tehničkim i ljudskim kapacitetima. Zahtjevi i kapacitet detaljnije će se analizirati kako bi se za svaki slučaj utvrdio najprikladniji stupanj informatizacije sustava. To znači da će se popis informacijskih sustava za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom neprestano razvijati.

6.1.5.   Načelo upravljanja rizicima u slučaju neusklađenosti s LAS-om

Smanjenje nezakonitih praksi glavni je izazov u provedbi LAS-a. Za njegovo postizanje potreban je sveobuhvatan mehanizam za upravljanje rizicima koji će se provesti u cijelom lancu opskrbe. Kada tijela nemaju potrebne resurse za osiguranje djelotvorne provjere istog intenziteta i učestalosti na svim područjima, provjera zakonitosti koja se temelji na procjeni rizika prilika je za nadilaženje tog ograničenja.

Upravljanje rizicima u provedbi LAS-a sastoji se od evaluacije vjerojatnosti pojave svakog rizika i njihova učinka na zakonitost drvne sirovine. U toj evaluaciji bit će uzeti u obzir rezultati osnovne studije razine usklađenosti subjekata, koji su navedeni u Prilogu VIII. Vrsta rizika mijenja se ovisno o tome gdje se i kada pojavljuje. Stoga se donošenje odluke temelji na objektivnoj i integriranoj metodologiji koju primjenjuju ICF i druge državne agencije, a početna je točka u tom postupku kategorizacija rizika i uspostavljanje kriterija za donošenje odluke u skladu s okolnostima.

U Priručniku za provjeru, koji je u nadležnosti ZOP-a, navest će se temeljna načela za kategorizaciju rizika koja će poslužiti kao temelj za donošenje odluke o tome kako pristupiti provjeri zakonitosti, a zatim će uslijediti analiza rizika od nezakonitih praksi koji bi mogli nastati tijekom provedbe LAS-a.

U postupcima za upravljanje rizicima u cijelom lancu opskrbe vodit će se računa o sljedećim nezakonitim praksama:

—	ulasku u bilo koji dio lanca materijala iz nepoznatih izvora i materijala pridobivenih bez zakonitih prava,

—	slučajevima kada je količina proizvoda određenih značajki veća od udjela izvornog proizvoda odnosno od količine sirovine koja ima značajke istovjetne zakonitim izvorima upotrijebljenima u proizvodnji ili prodaji te vrste proizvoda.

U postupcima za upravljanje rizicima vodit će se računa i o potpornim dokumentima kojima se potkrepljuje zakonitost subjekata i njihove drvne sirovine, na primjer o priznatim potvrdama iz odobrenih privatnih sustava za izdavanje potvrda, kako je utvrđeno u odjeljku 8.

Mjere koje se poduzimaju za kontrolu i provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom temeljit će se na tim kategorijama rizika. Utvrdit će se zajedničke međuinstitucionalne mjere kako bi se učinkovitost terenskog upravljanja povećala interakcijom među postojećim IT sustavima zemlje.

Stoga upravljanje rizicima olakšava formuliranje nacionalnih strateških ciljeva za prevladavanje izazova u upravljanju u području šuma kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost. Pomaže i u evaluaciji imaju li institucije odgovorne za provjeru u lancu opskrbe drvnom sirovinom prikladne resurse, kao i u osmišljavanju mjera za prevladavanje nedostataka.

Kad je riječ o upravljanju rizicima povezanima s uvozom, carinske inspekcije mogu se, u skladu s razinom rizika, provoditi na graničnim prijelazima ili u okviru inspekcijskih postupaka koji se provode nakon carinjenja. Inspekcija nakon carinjenja može se obaviti i u slučaju uvoznih pošiljki koje sadržavaju drvnu sirovinu. U skladu s carinskim zakonodavstvom carinska uprava primjenjivat će metode upravljanja rizicima kako bi donijela odluku o opsegu, sadržaju i vrsti inspekcija uvezenih pošiljki nakon carinjenja.

Inspekcije carinske dokumentacije i robe puštene u promet koje se provode nakon carinjenja moraju se provesti najkasnije pet godina od datuma registracije carinske deklaracije. Carinska uprava i ICF ostvaruju blisku koordinaciju u praćenju i provjeri uvoza drvne sirovine, uključujući redovite i sustavne granične i carinske preglede, te u slučajevima u kojima se sumnja na rizik.

Upravljanje rizicima u provedbi LAS-a primjenjivat će se i u sustavima za dubinsku analizu privatnih subjekata, posebno uvoznika, a kako bi se što više smanjio rizik od stavljanja nezakonite drvne sirovine ili nezakonitih proizvoda od drvne sirovine na nacionalno tržište.

Kako je utvrđeno u odjeljku 6.2., drugi ključni element sustava za dubinsku analizu bit će evaluacija rizika od prisutnosti nezakonite drvne sirovine u lancu opskrbe svakog subjekta koju provodi svaki subjekt za sebe na temelju informacija prikupljenih o dobavljačima drvne sirovine i uzimajući u obzir kriterije utvrđene u postupcima koji će se osmisliti u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.

Dubinska analiza za privatne subjekte i kontrolni postupci javnih institucija koji se temelje na procjeni rizika dio su dopunskih mjera iz Priloga VIII. Postupke potrebne za njihovu provedbu osmislit će, primijeniti i potvrditi ZOP prije izdavanja prve dozvole FLEGT.

6.1.6.   Revizija zakonitosti čiji je rezultat potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom

ICF će putem Jedinice za provjeru zakonitosti provjeriti usklađenost sa zakonodavstvom svakog subjekta u pogledu pokazatelja zakonitosti utvrđenih u Prilogu II. i zahtjeva povezanih s lancem opskrbe utvrđenih u ovom Prilogu, koji se primjenjuju na svakog subjekta, a pritom će se pridržavati postupaka koji mu omogućuju izdavanje potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom svakom subjektu iz šumarskog sektora.

Postupci za revizije zakonitosti i izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom moraju pokazati sljedeće:

—	proizvodi od drvne sirovine proizvedeni su na način kojim se ispunjavaju svi zahtjevi uključeni u definiciju zakonitosti. Pokazatelji i sredstva provjere iz te definicije moraju se ispuniti u skladu sa zakonodavstvom i moraju potvrditi zakonitost subjekta; nema dokaza o trenutačnoj povredi;

—	kontrole koje provode uključene institucije pružaju jamstvo da proizvodi uključuju samo drvnu sirovinu dobivenu zakonitim aktivnostima;

—	reviziju zakonitosti provode uključene institucije u okviru terenskih inspekcija subjekata te ona obuhvaća kontrolu dokumentacije i provjeru dostupnih baza podataka;

—	pisano izvješće o tom postupku provjere i potvrđivanja čuva se u evidenciji u skladu s postupcima utvrđenima u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.

Taj postupak provjere završit će izdavanjem potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom radi dostave podnositelju zahtjeva i sastojat će se od sljedećih koraka:

Metodologija izrade:

1.	Subjekt podnosi ICF-ovoj Jedinici za provjeru zakonitosti zahtjev za potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom.

2.	U skladu s godišnjim rasporedom revizija zakonitosti SIIAVA-e svaka institucija provjerava usklađenost subjekta sa zakonodavstvom u skladu s primjenjivim propisima u njezinoj nadležnosti te o rezultatu obavješćuje ICF-ovu Jedinicu za provjeru zakonitosti.

3.	ICF-ova Jedinica za provjeru zakonitosti analizira sredstva provjere koja su joj dostupna te izvješća o provjeri koje je dobila od uključenih institucija.

4.	Jedinica za provjeru zakonitosti evaluira ispunjava li subjekt svaki od pokazatelja iz matrica za provjeru zakonitosti te zahtjeve LAS-a.

5.	Ako subjekt ispunjava sve te zahtjeve, Jedinica za provjeru zakonitosti završava reviziju zakonitosti subjekta izdavanjem potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom.

Metodologija provjere:

Na zahtjev ICF-a ili neke druge zainteresirane institucije Jedinica za provjeru zakonitosti pregledava SIRMA-u, SNIF ili drugi informacijski sustav koji će se utvrditi u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma kako bi provjerila ima li subjekt valjanu potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom. Slično tome, svaki put kada subjekt podnese Jedinici za provjeru zakonitosti zahtjev za obnovu njegove potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, provjeravat će se postoji li valjana potvrda.

Prije isteka potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom subjekt mora podnijeti zahtjev za njezinu obnovu ili produljenje, ovisno o tome što je prikladno. Pri podnošenju zahtjeva za produljenje razdoblja valjanosti podnositelj zahtjeva mora priložiti popratne dokumente kojima potkrepljuje potrebu za produljenjem (npr. ako čeka da mu institucija dostavi sredstvo provjere), pri čemu se zahtjev mora podnijeti pravodobno i u skladu s metodologijama izrade utvrđenima u priručniku koji će stranke odobriti putem ZOP-a. Jedinica za provjeru zakonitosti analizirat će popratne dokumente i utvrditi je li prikladno izdati novu potvrdu o usklađenosti ili obnoviti ili produljiti postojeću potvrdu.

Kako je utvrđeno u odjeljku 8., u postupku za izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom uzet će se u obzir sve priznate potvrde izdane iz privatnih sustava za izdavanje potvrda koje je odobrila država u kontekstu ovog Sporazuma. Time bi se zapravo moglo skratiti trajanje revizije koja je potrebna za utvrđivanje prava na potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom.

Postupci za izdavanje, obnovu i produljenje razdoblja valjanosti potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom, uključujući utvrđivanje sastavnica upravnog spisa, rad sustava za usklađivanje podataka različitih uključenih institucija i postupak za obnovu potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom, utvrdit će se u posebnoj regulatornoj odredbi ICF-a tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma te će se podnijeti ZOP-u na odobrenje.

6.2.   Obveza subjekata u pogledu provjere zakonitosti

Subjekti iz šumarskog sektora u cijelom lancu opskrbe bit će odgovorni za provjeru zakonitosti proizvoda koje kupuju, što čine provedbom dubinske analize, kako je utvrđeno u odjeljku 7.4.

Dubinska analiza mora se provesti za kupljenu drvnu sirovinu u slučaju proizvoda kupljenih na nacionalnom tržištu i u slučaju uvezenih proizvoda. Iako će se provjera zakonitosti provoditi za svakog subjekta, ta provjera mora pokazati i da svaki dobavljač drvne sirovine provjerava i evidentira usklađenost kupljene drvne sirovine sa zakonodavstvom. Informacije klasificirane kao povjerljive, na primjer računovodstveni i drugi podaci, mogu se isključiti iz dubinske analize prema tome kako se to za postupke dubinske analize utvrdi tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.

Pregledi koje subjekti provode za svaku kupnju drvne sirovine na svakoj točki duž lanca opskrbe obuhvaćaju provjeru njezine valjanosti, vjerodostojnosti i usklađenosti s pokazateljima koji se primjenjuju na predmetnog dobavljača, uključujući usporedbu s fizičkim značajkama drvne sirovine (uključujući vrste i dimenzije), kako bi se moglo jamčiti da je drvna sirovina zakonitog podrijetla. U slučaju bilo kakve sumnje na to da je riječ o nezakonitoj drvnoj sirovini, subjekti moraju prije kupnje proizvoda od drvne sirovine uspostaviti mjere ublažavanja rizika kako je utvrđeno u odjeljku 7.1.

Ako dobavljač ima valjanu potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom koju je propisno izdala ICF-ova Jedinica za provjeru zakonitosti, dubinska analiza može se ograničiti na zahtjev za primjerkom te potvrde. No subjekt mora alatom Jedinice za provjeru zakonitosti koji će se razviti tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma provjeriti valjanost i vjerodostojnost potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom.

Nakon što prikupe informacije o usklađenosti svojih dobavljača sa zakonodavstvom, subjekti su odgovorni za redovito ažuriranje tih informacija.

Provjera usklađenosti koju subjekti iz šumarskog sektora provode u okviru postupka dubinske analize mora pokazati:

—	da su proizvodi proizvedeni na način kojim se ispunjavaju svi zahtjevi uključeni u definiciju zakonitosti, i

—	da su uspostavljeni dostatni pregledi kako bi se osiguralo da proizvodi uključuju samo drvnu sirovinu pribavljenu zakonitim aktivnostima.

7.   PROVJERA LANCA OPSKRBE DRVNOM SIROVINOM I PROIZVODIMA OD DRVNE SIROVINE

Provjera lanca opskrbe drvnom sirovinom i proizvodima od drvne sirovine koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom jedna je od odgovornosti ICF-a koji se putem SIIAVA-e koordinira s ostalim institucijama uključenima u LAS.

Lanac opskrbe koji obuhvaća upravljanje drvnom sirovinom i proizvodima od drvne sirovine od borova i listača, njihovu proizvodnju i promet uključuje sljedeće ključne točke koje su navedene u dodacima 1. i 2. ovom Prilogu:

—	uvoz proizvoda od drvne sirovine,

—	provoz proizvoda od drvne sirovine,

—	inventar šuma,

—	pridobivanje stabala, proizvodnju okruglog ili piljenog drva te slaganje u složaje u šumi ili centrima za prikupljanje,

—	za borove šume: — prijevoz okruglog drva od šume do primarnog šumarskog trgovačkog društva,

—	za šume listača: — prijevoz piljenog drva od šume do centara za privremeno prikupljanje, — skladištenje drvne sirovine u centrima za privremeno prikupljanje, — prijevoz piljenog drva od centara za privremeno prikupljanje do primarnog šumarskog trgovačkog društva,

—	primarna šumarska trgovačka društva,

—	prijevoz prerađenih proizvoda od drvne sirovine,

—	sekundarna šumarska trgovačka društva,

—	stovarišta,

—	izdavanje dozvola FLEGT i H-Legal,

—	izvoz proizvoda od drvne sirovine,

—	zapljenu proizvoda od drvne sirovine.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma karike u lancu šume listača uvelike su istovjetne onima u lancu borove šume. Razlike su opisane u dodacima 1. i 2. ovom Prilogu.

7.1.   Načela provjere lanca opskrbe

Kontrola lanca opskrbe uključuje sve proizvode obuhvaćene ovim Sporazumom neovisno o tome jesu li namijenjeni za domaću ili međunarodnu potrošnju te obuhvaća sve karike u lancu opskrbe, od inventara šume i plana upravljanja, preko pridobivanja, prijevoza, prerade, uvoza do distribucije drvne sirovine na domaćem i vanjskom tržištu, uključujući tržište Unije.

Kako bi proveli kontrolu lanca opskrbe, ICF i druge uključene institucije imat će na raspolaganju niz automatiziranih informacijskih sustava, od kojih su neki već uspostavljeni, a neki će se razviti, a koji će im omogućiti prikupljanje, organizaciju, čuvanje i prijenos informacija unutar uprave za šumarstvo i sa svim drugim uključenim institucijama i akterima.

Ti informacijski sustavi sastojat će se od alata za provjeru i usklađivanje informacija kojima će pristup imati sve uključene institucije i koje će one upotrebljavati za provjeru zakonitosti drvne sirovine u svakoj fazi lanca opskrbe.

Provjera lanca opskrbe u okviru LAS-a temelji se na sljedećim dvjema aktivnostima:

(a)

Provjera usklađenosti sa zakonodavstvom drvne sirovine koju kupuju privatni subjekti Privatni sektor ima ključnu ulogu u ublažavanju rizika od nezakonitih praksi u provedbi LAS-a. Obveza privatnog sektora usmjerena je na uspostavljanje mehanizma dubinske analize za dokazivanje zakonitosti proizvoda koje kupuje. U okviru LAS-a dubinska analiza bit će regulirana obveza provjere za privatne subjekte kako bi se dobile informacije o usklađenosti sa zakonodavstvom izvora drvne sirovine koju kupuju, neovisno o domaćem ili međunarodnom podrijetlu proizvoda, te kako bi se analizirali mogući rizici i provele mjere ublažavanja prikladne za utvrđene rizike. Informacije koje će se dobiti o usklađenosti drvne sirovine sa zakonodavstvom mogu uključivati dokumente koji potkrepljuju zakonitost uvezene drvne sirovine i drvne sirovine kupljene u Hondurasu, na primjer potvrde izdane iz privatnih sustava za izdavanje potvrda koje je Honduras priznao (nakon postupka opisanog u odjeljku 8.) u slučaju domaće drvne sirovine, odnosno dozvole FLEGT iz zemlje podrijetla u slučaju uvezene drvne sirovine. Automatski će se smatrati da drvna sirovina obuhvaćena tim potvrdama i dozvolama ne predstavlja nikakav rizik od nezakonitog postupanja. ICF će provjeriti usklađenost subjekata sa zahtjevima povezanima s dubinskom analizom tako što će provesti revizije zakonitosti koje će završiti izdavanjem potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom ako je predmetni subjekt usklađen sa zakonodavstvom. U tom pogledu dopunske mjere utvrđene u Prilogu VIII. uključuju izradu postupaka i pravnih instrumenata za provedbu mehanizama dubinske analize i u slučaju nacionalnog tržišta i u slučaju uvoznog tržišta.

(b)

Potvrđivanje i usklađivanje podataka za ICF-ovu kontrolu lanca opskrbe Kako bi se omogućila djelotvorna kontrola lanca opskrbe, informacije iz postojećih računalnih sustava ICF-a (SNIF, SIRMA i Geoportal) i SAR-a (RTN i SARAH) koji se upotrebljavaju i međusobno dopunjuju, kako je opisano u odjeljku 6.1.4., upotrebljavat će se na integriran način. Objedinjene funkcije tih sustava moraju omogućiti analizu usklađivanjem i potvrđivanjem sljedećih kvalitativnih i kvantitativnih podataka: — podataka koje su podnijeli subjekti iz šumarskog sektora i podataka iz terenskih inspekcija koje su unijeli ICF i druge institucije (potvrđivanje podataka), i — kvantitativnih podataka iz različitih faza lanca opskrbe kako je utvrđeno u dodacima 1. i 2. (usklađivanje podataka). To usklađivanje i potvrđivanje provodit će se u svakoj fazi lanca opskrbe u skladu s već uspostavljenim postupcima ili će ih se preispitati i osmisliti prije izdavanja prve dozvole FLEGT. U svakom od tih informacijskih sustava usklađivanje informacija omogućuje utvrđivanje mogućih nepravilnosti i provedbu revizija šuma, šumarskih trgovačkih društava i stovarišta na koja te nepravilnosti utječu. U tim slučajevima ICF otvara istražni spis i, prema potrebi, određuje upravnu sankciju, s tim da predmet može proslijediti Uredu javnog tužitelja ako postoje dokazi o kaznenoj odgovornosti.

7.2.   Identifikacija proizvoda od drvne sirovine

Identifikacija proizvoda od drvne sirovine olakšava praćenje njihova toka duž lanca opskrbe. Različiti se pristupi identifikaciji upotrebljavaju za proizvode iz borovih šuma i proizvode iz šuma listača. Zbog njihovih fizičkih značajki furnirski trupci bora ponajprije se identificiraju pregledom dokumentacije, odnosno dozvola za pridobivanje i dozvola za prijevoz. Za razliku od toga furnirski trupci listača obuhvaćenih godišnjim planovima rada identificiraju se nabrajanjem i opisivanjem svakog izvornog stabla i pojedinačno pribavljenih furnirskih trupaca. U dodacima 1. i 2. ovom Prilogu detaljno se opisuju vrste identifikacije u cijelom lancu opskrbe.

7.3.   Informacije o lancu opskrbe koje subjekti moraju dostaviti

Lanac opskrbe drvnom sirovinom obuhvaća nekoliko vrsta subjekata koji su odgovorni za dostavu potrebnih informacija nadležnom tijelu kao dokaz usklađenosti sa zakonodavstvom na svakoj karici u lancu. Sažeti opis informacija koje svaka vrsta subjekta treba dostaviti nalazi se u tablici 1., odjeljku 5.4., a pojedinosti o njima navedene su u dodacima 1. i 2.

7.4.   Provjera uvezenih proizvoda od drvne sirovine

Provjera zakonitosti podrijetla uvezenih proizvoda od drvne sirovine iz zemlje pridobivanja ključna je za osiguranje integriteta lanca opskrbe u okviru LAS-a. Provjera zakonitosti proizvoda od drvne sirovine uvezene u Honduras temelji se na dubinskoj analizi koja obuhvaća:

(a)	zabranu uvoza nezakonite drvne sirovine u Honduras na temelju nacionalnog pravnog okvira zemlje ili zemalja podrijetla,

(b)

odgovornost uvoznika da osigura zakonitost uvezenih proizvoda od drvne sirovine poduzimanjem sljedećih koraka: i. prikupljanje informacija o zakonitosti izvora drvne sirovine u zemlji ili zemljama pridobivanja i prerade; ii. analiza rizika od nezakonitog postupanja na temelju informacija prikupljenih u okviru postupka iz točke i.; i iii. ublažavanje rizika utvrđenih u okviru postupka iz točke ii.;

(c)	ovlast carinske uprave da provodi preglede zakonitosti uvezene drvne sirovine na graničnim prijelazima ulaska proizvoda ili prema potrebi, kao a posteriori provjeru, nakon što uvezeni proizvodi uđu u Honduras.

Prije izdavanja prve dozvole FLEGT sastavit će se posebno zakonodavstvo o provjeri uvezenih proizvoda od drvne sirovine te detaljni postupci dubinske analize koju privatni subjekti provode u slučaju uvoza proizvoda od drvne sirovine.

7.5.   Provjera proizvoda od drvne sirovine u provozu

Proizvodi od drvne sirovine u provozu kroz Honduras moraju se identificirati, njihova količina zabilježiti i oni odvojiti od lanca opskrbe drvnom sirovinom proizvedenom u Hondurasu ili uvezenom drvnom sirovinom te se moraju podvrgnuti uspostavljenim postupcima carinske provjere. Proizvodi od drvne sirovine u provozu neće biti dio LAS-a pa se stoga za njih neće moći dobiti dozvola FLEGT za izvoz iz Hondurasa.

Honduraška carinska uprava mora obaviti inspekciju proizvoda od drvne sirovine dok je u provozu pod klasifikacijom „međunarodni provoz robe” koja je povezana sa sustavom SARAH. Zemlju podrijetla, tj. zemlju u kojoj je drvna sirovina posječena i pridobivena, mora se jasno navesti na tovarnom listu i drugim prijevoznim ispravama.

Uz proizvode od drvne sirovine u međunarodnom provozu mora se priložiti povezana jedinstvena deklaracija i mora postojati evidencija sljedivosti u carinskom tijelu svake zemlje kroz koje su prošli tijekom provoza, pri čemu na oba dokumenta mora biti evidentiran njihov ulazak u Honduras i njihov izlazak prema zemlji odredišta.

U fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma Honduras će utvrditi pravne isprave i druge posebne carinske provjere koje će se primjenjivati na proizvode od drvne sirovine u provozu. Prije izdavanja prve dozvole FLEGT stavit će se na raspolaganje detaljni postupci o postupanju s tom vrstom drvne sirovine.

7.6.   Provjera zaplijenjenih proizvoda od drvne sirovine

U skladu s LFAPVS-om zaplijenjeni proizvodi od drvne sirovine moraju se registrirati u LAS, no ne mogu ponovno ući u lanac opskrbe, osim ako se upotrebljavaju isključivo u društvene svrhe, posebno za izradu školskog namještaja.

Prema izmijenjenom članku 106. LFAPVS-a ICF i druga nadležna tijela (Ured javnog tužitelja, nacionalno policijsko tijelo i honduraške oružane snage) imaju pravo zaplijeniti proizvode ili nusproizvode od drvne sirovine čije je pridobivanje ili prijevoz u suprotnosti s primjenjivim zakonskim odredbama.

Na temelju stručnog mišljenja i isprave o puštanju proizvoda u promet koju je izdao Ured javnog tužitelja, ICF dodjeljuje zaplijenjene proizvode ili nusproizvode od drvne sirovine državnim zatvorima ili tehničkim zavodima pojedinačnih ministarstava, koji drvnu sirovinu moraju upotrijebiti isključivo za izradu školskog namještaja koji se po završetku mora dostaviti Ministarstvu obrazovanja.

ICF će u LAS-u evidentirati svaku zapljenu i pritom unijeti pojedinosti o mjestu zapljene, mjestu podrijetla drvne sirovine, ime prekršitelja, obujam zaplijenjene drvne sirovine po vrsti i primatelja pošiljke. U tom je pogledu u Prilog VIII. uključena dopunska mjera razvoja novih posebnih modula SIRMA-e.

7.7.   Provjera proizvoda od drvne sirovine pribavljenih sa zemljišta podložnog prenamjeni

Proizvodi od drvne sirovine pribavljeni sa zemljišta podložnog propisno odobrenoj prenamjeni mogu ući u lanac opskrbe. Odobrenje za rezanje ili sječu svih stabala na određenoj lokaciji može se dati u sljedećim slučajevima:

(a)	šume pogođene prirodnim katastrofama, štetnicima ili zarazama. Plan spašavanja može se odobriti samo kada su ta stabla srušena zbog prirodne katastrofe ili su ih štetnici napali ili uništili;

(b)

izgradnja javne ili privatne infrastrukture. U slučaju rezanja ili sječe stabala koja se moraju ukloniti kako bi se mogao izgraditi dalekovod, vodovod ili obaviti drugi javni ili privatni radovi od javnog interesa ministarstvo MiAmbiente mora provesti procjenu učinka na okoliš prije nego što ICF može izdati odobrenje za sječu stabala;

(c)

stabla na poljoprivrednom zemljištu u pogledu kojeg je vlasnik podnio zahtjev za promjenu vegetacije, sječu i pridobivanje kako bi lokaciju upotrijebio za stočarsko gospodarstvo ili uzgoj privremenih ili stalnih usjeva. Da bi to bilo moguće, ministarstvo MiAmbiente mora provesti procjenu učinka na okoliš prije nego što ICF može izdati odobrenje za sječu stabala. To odobrenje za sječu stabala koja je povezana s promjenom vegetacije za privremene ili stalne poljoprivredne usjeve primjenjuje se isključivo na poljoprivredno zemljište. Člankom 93. LFAPVS-a utvrđeno je da se prirodna uporaba šumskog zemljišta mora očuvati i poštovati u skladu s politikama i pravnim propisima o planiranju uporabe zemljišta. Nadalje, člankom 294. Opće uredbe o provedbi LFAPVS-a zabranjene su promjene vegetacije na zemljištima s velikim potencijalom za rast šuma.

Regionalni uredi za šume provjeravaju nalazi li se zemljište iz zahtjeva za prenamjenu na područjima na kojima je pridobivanje drva zabranjeno u skladu s člankom 157. Opće uredbe o provedbi LFAPVS-a. Ako se zahtjev za prenamjenu ne odnosi na takvo područje, ICF odobrava sječu i pridobivanje stabala izdavanjem dozvole za pridobivanje s nazivom „plan spašavanja”, koja je u matrice za provjeru zakonitosti uključena kao pokazatelj 3.3.2. ICF mora taj plan spašavanja izdati subjektima iz šumarskog sektora prije pridobivanja stabala neovisno o tome namjerava li vlasnik posjeći drvnu sirovinu u komercijalne svrhe ili ne.

Nakon pridobivanja stabala na temelju plana spašavanja, može se odobriti plan oporavka za uklanjanje preostalih stabala s predmetne lokacije. Nusproizvodi kao što su drvo za ogrjev i ugljen općenito se pribavljaju na temelju tih planova oporavka. U rijetkim se slučajevima pribavljaju mali komadi piljenog drva. U lanac opskrbe mogu ući i ti proizvodi od drvne sirovine.

U skladu sa zakonom ICF ne izdaje dozvole za pridobivanje drvne sirovine na područjima koja su već očišćena, pri čemu su jedina iznimka planovi spašavanja drvne sirovine koju su napali štetnici. Ako se otkrije očišćeno područje za koje ne postoji odobreni plan spašavanja, osim u slučaju štetnika, taj se slučaj prijavljuje Uredu javnog tužitelja kao kažnjivo djelo u području šumarstva. U tom slučaju drvna sirovina ne može ući u lanac opskrbe.

8.   PRIZNAVANJE PRIVATNOG IZDAVANJA POTVRDA

U Hondurasu postoje privatni mehanizmi za izdavanje potvrda za upravljanje šumama listača i borovim šumama te sustavi za kontrolu sljedivosti. Ako ih vlada na temelju ovog Sporazuma prizna i odobri, ti sustavi za izdavanje potvrda o upravljanju šumama, sustavi sljedivosti i svi drugi takvi sustavi, neovisno o tome jesu li međunarodni ili nacionalni, u okviru kojih potvrde izdaju neovisne akreditirane organizacije, prihvaćaju se kao dokaz usklađenosti sa zakonodavstvom subjekata s potvrdom kako bi se izbjeglo udvostručavanje postupaka provjere i ubrzalo izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom tim subjektima.

Kako bi ih vlada mogla priznati, mora postojati jamstvo da mehanizmi koji se upotrebljavaju u privatnim sustavima za izdavanje potvrda uključuju sve zahtjeve utvrđene u matricama za provjeru zakonitosti iz ovog Sporazuma te zahtjeve povezane sa sljedivosti utvrđene u LAS-u. Ako mehanizmi koji se upotrebljavaju u privatnim sustavima za izdavanje potvrda obuhvaćaju samo podskup pokazatelja i sredstava provjere koji su utvrđeni u matricama za provjeru zakonitosti u ovom Sporazumu, vlada će priznati i odobriti samo taj podskup pokazatelja i sredstava provjere. Provjere sljedivosti koje se provode u okviru privatnog sustava za izdavanje potvrda moraju biti dovoljno usklađene s odredbama LAS-a kako bi se osigurala njihova usklađenost sa zakonodavstvom.

Postupak i vrsta priznavanja utvrdit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma i potvrdit će ih ZOP prije provedbe, neovisno o tome odnose li se na sve matrice za provjeru zakonitosti ili samo jedan dio njih i/ili na sustav za kontrolu sljedivosti predviđen LAS-om ili bilo koju drugu moguću kombinaciju.

U nastavku je sažeti prikaz osnovnih smjernica koje će se primjenjivati:

1.

Evaluacija standarda za privatno izdavanje potvrda Honduraška će vlada putem ICF-a priznavati privatne potvrde o zakonitosti, održivom gospodarenju šumama i sljedivosti nakon analize smjernica i kriterija koje su upotrijebile te postupaka provjere koje su provele neovisne privatne organizacije za izdavanje potvrda koje su same akreditirane u okviru sustava za privatno izdavanje potvrda kako bi osigurala da su njima doista obuhvaćeni svi zahtjevi utvrđeni u matricama za provjeru zakonitosti i u LAS-u. Na zahtjev privatnog sustava za izdavanje potvrda ICF će evaluirati smjernice, kriterije i postupke koji se primjenjuju u tom sustavu kako bi utvrdio jesu li usklađeni s matricama za provjeru zakonitosti i LAS-om. Tom evaluacijom, među ostalim, ocijenit će se i sposobnost svakog sustava za izdavanje potvrda da osigura sustavnu kontrolu subjekata putem svojih neovisnih akreditiranih organizacija te će se obuhvatiti općeniti aspekti kvalitete sustava kao što su njegova transparentnost u pružanju informacija i podataka, javna dostupnost zaključaka revizije i dostupnost i ažuriranost baze podataka nositelja privatnih potvrda. Nakon navedene procjene bit će sastavljeno izvješće koje će biti objavljeno i javno dostupno.

2.

Državno odobrenje privatnih sustava za izdavanje potvrda U slučaju pozitivnog rezultata evaluacije opisane u odlomku 1. ovog odjeljka ravnatelj ICF-a javno će objaviti u ime države Hondurasa da je sustav za privatno izdavanje potvrda odobren i pritom prema potrebi istaknuti podskup pokazatelja i sredstava provjere koji su obuhvaćeni tim odobrenjem.

3.

Državno priznavanje subjekata s potvrdom U slučaju subjekata koji posjeduju potvrdu dobivenu iz odobrenog privatnog sustava za izdavanje potvrda država će priznati one aktivnosti koje su obuhvaćene potvrdom. Svaki subjekt mora ispunjavati ostale obveze iz matrica za provjeru zakonitosti i LAS-a u pogledu ostalih aktivnosti koje nisu obuhvaćene potvrdom. Priznat će se oni elementi privatnog sustava za izdavanje potvrda, neovisno o tome odnosi li se to na zakonitost, upravljanje šumama ili sljedivost, za koje je utvrđeno da su u skladu s odredbama Priloga II. i ovog Priloga, kako je opisano u odlomcima 1. i 2. ovog odjeljka. Priznavanje je podložno i analizi rezultata redovitih izvješća o reviziji subjekta podnositelja zahtjeva koju je proveo privatni sustav za izdavanje potvrda.

4.

Izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom za subjekte s priznatom privatnom potvrdom Subjekti čija priznata privatna potvrda obuhvaća sve njihove aktivnosti, ali i sve pokazatelje iz matrica za provjeru zakonitosti, automatski će dobiti potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom koju izdaje ICF-ova Jedinica za provjeru zakonitosti. Potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom bit će izdana nakon provjere valjanosti valjane potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom koja je pred istekom razdoblja valjanosti (u slučaju subjekata koji već imaju takvu potvrdu), odnosno nakon provjere valjanosti i vjerodostojnosti priznate privatne potvrde i provjere redovitih izvješća o reviziji priznatog privatnog sustava za izdavanje potvrda koja potvrđuju usklađenost subjekta sa zakonodavstvom. Ako je privatna potvrda subjekta izdana u okviru privatnog mehanizma za izdavanje potvrda kojim nisu obuhvaćeni svi zahtjevi iz matrica za provjeru zakonitosti, potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom bit će izdana samo ako su istodobno ispunjena oba uvjeta u nastavku: (a) redovita izvješća o reviziji privatnog sustava za izdavanje potvrda dokazuju usklađenost subjekta sa zahtjevima zakonitosti koji su zajednički privatnom sustavu za izdavanje potvrda i matricama za provjeru zakonitosti; (b) institucije uključene u LAS potvrdile su usklađenost subjekta s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti i zahtjevima LAS-a koji nisu obuhvaćeni privatnim sustavom za izdavanje potvrda. Ako subjekt koji posjeduje priznatu privatnu potvrdu počne obavljati aktivnosti izvan opsega potvrde, no unutar područja primjene ovog Sporazuma, potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom bit će izdana samo ako institucije uključene u LAS potvrde usklađenost sa zakonodavstvom onih aktivnosti subjekta za koje nije izdana potvrda. Na taj se način potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom mogu izdati subjektima kojima je izdana potvrda u okviru odobrenih privatnih sustava za izdavanje potvrda, a da pritom nema potrebe za posebnom provjerom, kako bi se izbjeglo ili, u slučaju djelomičnog priznavanja, na najmanju moguću mjeru svelo udvostručavanje postupaka provjere zakonitosti subjekta.

5.

Dostava izvješća o reviziji privatnog izdavanja potvrda Subjekti s priznatim privatnim potvrdama moraju ICF-ovoj Jedinici za provjeru zakonitosti podnijeti sva izvješća o reviziji sastavljena u privatnom sustavu za izdavanje potvrda, uključujući informacije o svim promjenama u valjanosti ili opsegu njihovih potvrda, a posebno o svim slučajevima suspenzije ili prestanka valjanosti potvrda. To bi trebalo omogućiti osiguranje praćenja usklađenosti tih subjekata sa zakonodavstvom, a time i u budućnosti obnovu potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom predmetnih subjekata. Priznate privatne organizacije za izdavanje potvrda prenijet će u SNIF sva izvješća o reviziji subjekata kojima izdaju potvrde. Jedinica za provjeru zakonitosti iskoristit će ta izvješća za usklađivanje informacija. Postupci i smjernice za evaluaciju, odobrenje i priznavanje privatnih sustava za izdavanje potvrda te subjekata kojima oni izdaju potvrde sastavit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. Postupci kojih će se Jedinica za provjeru zakonitosti pridržavati u praćenju tog priznanja, među ostalim u praćenju valjanosti potvrda i upravljanju korektivnim mjerama koje se zahtijevaju u okviru sustava za izdavanje potvrda, osmislit će se u ovoj fazi ovog Sporazuma. Svi će se ti dokumenti javno objaviti.

9.   RJEŠAVANJE SLUČAJEVA NEUSKLAĐENOSTI S LAS-om

U LAS-u su utvrđene posebne mjere za utvrđivanje, registraciju i rješavanje slučajeva neusklađenosti aktera šumarskog sektora s njegovim odredbama. Neusklađenost se odnosi na slučajeve kada subjekti u lancu opskrbe ne postupaju u skladu s matricama za provjeru zakonitosti i zahtjevima LAS-a te na slučajeve kada se tijela uključena u LAS ne pridržavaju postupaka izrada i provjere.

Kada tijekom provjere dokumentacije ili terenske provjere utvrdi neusklađenost subjekta s LAS-om, institucija će obaviti procjenu kako bi utvrdila je li neusklađenost povreda ili kazneno djelo. S počinjenim nezakonitim djelom postupit će, kako je prikladno, prosljeđivanjem informacije odgovarajućoj nadležnoj instituciji radi određivanja odgovarajućih sankcija. Nadležna će institucija istodobno obavijestiti o tome ICF-ovu Jedinicu za provjeru zakonitosti kako bi ona mogla suspendirati ili ponovno utvrditi valjanost potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, ovisno što je prikladno.

Svi slučajevi neusklađenosti sa zakonodavstvom bit će uneseni u bazu podataka Jedinice za provjeru zakonitosti koja će služiti kao središnji arhiv za čuvanje informacija i evidencija o neusklađenosti subjekta sa zahtjevima LAS-a i o korektivnim mjerama ili sankcijama povezanima s rješavanjem tih slučajeva neusklađenosti. Sve institucije povezane sa zahtjevima LAS-a unosit će informacije u tu bazu podataka i redovito je ažurirati u skladu sa svojim odgovornostima i područjima nadležnosti.

Kada se utvrdi da je neusklađenost kazneno djelo, ni subjektu ni povezanoj pošiljci proizvoda od drvne sirovine neće se izdati potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom, dozvola FLEGT ni dozvola H-Legal, a kazneni progon povezan s tim predmetom vodit će Ured javnog tužitelja. U slučaju povreda odgovorne institucije odredit će upravne sankcije (privremena suspenzija dozvola, novčane kazne ili naknada štete), a na temelju njih moglo bi se i onemogućiti izdavanje potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, dozvole FLEGT ili dozvole H-Legal barem dok se povrede ne uklone. Svi slučajevi neusklađenosti koji se odnose na posebni teret moraju se riješiti ispravljanjem neusklađenosti i plaćanjem povezane novčane kazne prije nego što se izvoz tog tereta odobri, neovisno o odredištu izvoza.

U fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma, a prije izdavanja prve dozvole FLEGT, sve institucije uključene u LAS utvrdit će različite kategorije neusklađenosti s LAS-om i način na koji one utječu na izdavanje i valjanost potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom ili dozvole FLEGT ili dozvole H-Legal. ZOP će potvrditi kategorizaciju prije njezine primjene. Usto će svaka institucija koja još nema mehanizme za rješavanje slučajeva neusklađenosti s LAS-om uspostaviti potrebne detaljne smjernice za njihovo rješavanje, uključujući moguće određivanje sankcija.

Kako bi se osigurala koordinacija informacija o slučajevima neusklađenosti koje su dostupne u različitim institucijama, bit će razvijena baza podataka Jedinice za provjeru zakonitosti radi čuvanja informacija o tim slučajevima. Utvrdit će se koje će informacije sadržane u bazi podataka biti javno dostupne i na koji će se način to postići.

10.   MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE PRITUŽBI

10.1.   Uvod

Mehanizmi za rješavanje pritužbi bit će transparentni, djelotvorni i dostupni, a provodit će ih tijela koja su neovisna od tijela koja provode postupke izrade i provjere koji su utvrđeni u matricama za provjeru zakonitosti i LAS-u. Mehanizmi koji već postoje ili će se tek uspostaviti u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma omogućit će da se pritužbe na provedbu i funkcioniranje LAS-a i organizacija uključenih u njega riješe i da se s njima postupa u skladu s načelima utvrđenima u odjeljku 10.4.

U okviru tih mehanizama pojam „pritužbe” obuhvaća: pritužbe, sporove, neslaganje, sukobe mišljenja i druge sinonimne pojave koje iznesu akteri izravno uključeni u provedbu LAS-a, ali i akteri na koje bi moglo utjecati djelovanje poduzeto ili odluke donesene na temelju ovog Sporazuma.

10.2.   Ciljevi

Ciljevi su mehanizama za rješavanje pritužbi sljedeći:

—	evidentirati, analizirati i riješiti djelotvorno i u skladu s prethodno utvrđenim objavljenim metodologijama sve pritužbe koje podnesu dionici,

—	osigurati oštećenim strankama sredstva za podnošenje zahtjeva predmetnim institucijama za ispravljanjem pogrešaka ili propusta,

—	pridonijeti učinkovitosti upravnih postupaka i ojačati ih,

—	ojačati vjerodostojnost i povjerenje u funkcioniranje LAS-a među akterima i u javnosti.

Opseg svakog od tih mehanizama utvrdit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. Postupci za primanje, evidentiranje i rješavanje pritužbi temeljit će se na načelima navedenima u odjeljku 10.4., a osmislit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.

10.3.   Vrste mehanizma za rješavanje pritužbi

Ovim se Sporazumom utvrđuju najmanje četiri vrste mehanizama za rješavanje pritužbi, a razlikuju se po uključenim akterima i područjima nadležnosti.

1.

Mehanizmi za rješavanje pritužbi svake institucije uključene u LAS Svaka institucija uključena u LAS primat će, u okviru mehanizama za rješavanje pritužbi koji već postoje ili koji se namjeravaju razviti, pritužbe u pogledu postupanja subjekata ili postupanja odjela, službi ili jedinica svake institucije u vezi s aspektima provedbe LAS-a. Mehanizam svake institucije mora osobito biti prikladan za rješavanje pritužbi povezanih s funkcijama koje izvršavaju i odlukama koje donose te institucije. Ako se pritužba koja se primi u okviru tog mehanizma ne riješi u prethodno utvrđenom roku ili ako njezino rješenje ne ispunjava očekivanja podnositelja pritužbe, podnositelj pritužbe može podnijeti žalbu SIIAVA-i.

2.

Mehanizam za rješavanje pritužbi Jedinice za izdavanje dozvola FLEGT Osim mehanizma za rješavanje pritužbi iz odlomka 1., ICF će u Jedinici za izdavanje dozvola FLEGT uspostaviti još jedan mehanizam za rješavanje pritužbi. Taj će mehanizam služiti za rješavanje pritužbi povezanih s dozvolama FLEGT i H-Legal koje je potrebno brzo riješiti, na primjer osporavane odluke, nepotrebne odgode i ostalo. Ako se pritužba koja se primi u okviru tog mehanizma ne riješi u prethodno utvrđenom roku ili ako njezino rješenje ne ispunjava očekivanja podnositelja pritužbe, podnositelj pritužbe može podnijeti žalbu SIIAVA-i.

3.

Mehanizam za rješavanje pritužbi službe za neovisnu reviziju Neovisna revizija imat će mehanizam za primanje i rješavanje pritužbi povezanih s njezinim aktivnostima i nalazima te funkcioniranju LAS-a (metodologija provjere, sustav za izdavanje dozvola itd.). Ako se pritužba koja se primi u okviru tog mehanizma ne riješi u prethodno utvrđenom roku ili ako njezino rješenje ne ispunjava očekivanja podnositelja pritužbe, podnositelj pritužbe može podnijeti žalbu ZOP-u. Sve pritužbe povezane s revizijom ili funkcioniranjem LAS-a podnosit će se ZOP-u radi potvrde, analize i registracije te radi utvrđivanja odgovarajućih mjera njihova rješavanja.

4.

Mehanizam za rješavanje pritužbi ZOP-a ZOP će imati mehanizam za rješavanje pritužbi koji će služiti za rješavanje problema na koje ukažu dionici, posebno kad je riječ o općim obvezama iz ovog Sporazuma kao što su transparentnost, pristup javnim informacijama, poboljšanje upravljanja i utjecaj ovog Sporazuma na šumarski sektor. Mehanizam za rješavanje pritužbi ZOP-a služit će i za rješavanje podnesenih žalbi povezanih s pritužbama o postupanju institucija uključenih u okvir LAS-a, Jedinice za izdavanje dozvola FLEGT i neovisne revizije ako one nisu riješene na odgovarajućoj razini.

5.

Sudjelovanje civilnog društva u mehanizmima za rješavanje pritužbi CCF-ovi i organizacije civilnog društva obavljat će društveni nadzor LAS-a i, općenito, funkcioniranja ovog Sporazuma. Istodobno će prosljeđivati i podnositi formalne i druge pritužbe različitih aktera povezane s funkcioniranjem LAS-a. U tu svrhu imat će pristup informacijama potrebnima za provedbu odgovarajućih istraga i istodobno u vezi s tim informacijama poštovati povjerljivost i čuvanje poslovne tajne. Kako bi se osigurala ispravna koordinacija, sklopit će sporazume o suradnji s ICF-om. Nalazi društvenog nadzora i preporuke nastale na temelju njega te formalne i druge pritužbe potvrdit će se i riješiti na odgovarajućoj razini te će se u konačnici podnijeti ZOP-u radi potvrde i rješavanja.

6.

Sudjelovanje CONADEH-a u LAS-u Na temelju Organskog zakona o Nacionalnom povjerenstvu za ljudska prava (CONADEH) sva tijela javne vlasti i ostale državne institucije imaju obvezu prioritetno i žurno pružati potporu njegovim istragama ili inspekcijama. U skladu s time CONADEH može primiti pritužbe povezane s funkcioniranjem ovog Sporazuma i imat će pristup mehanizmima za rješavanje pritužbi koje provode institucije uključene u LAS i općenito u ovaj Sporazum.

10.4.   Uspostavljanje mehanizama za rješavanje pritužbi i njihovih temeljnih načela

Sljedeća se načela moraju poštovati i odražavati u opisu posla kako bi se u organizacijama koje primaju pritužbe i ZOP-u uspostavili postupci mehanizama za rješavanje pritužbi i utvrdila njihova provedba:

1.	Svi pojedinci i organizacije, neovisno o tome je li riječ o subjektima ili dionicima iz šumarskog sektora ili njihovim zastupnicima, imaju pravo podnijeti pritužbe.

2.	Postupci za podnošenje pritužbi moraju biti jasni, lako razumljivi i javni.

3.	Mehanizmi koje su institucije uspostavile moraju biti lako dostupni i moraju prikladno obuhvatiti teritorij uredima, internetskim stranicama ili drugim prikladnim sredstvima.

4.	Obrasci za podnošenje pritužbe moraju biti jednostavni za ispunjavanje i u njima se vodi računa o sredstvima i vještinama podnositelja pritužbe (pismenosti, pristup internetu itd.).

5.	U pritužbama se moraju navesti najmanje razlozi pritužbi te lokacija, datum, institucija i subjekt na koje se pritužba odnosi, prema potrebi.

6.	Kada to situacija zahtijeva, pritužbe se mogu podnijeti anonimno, čime se jamči čuvanje povjerljivosti identiteta podnositelja pritužbe.

7.	U mehanizmima se mora što više izbjegavati određivanje vremenskih ograničenja na rok unutar kojeg se pritužba mora podnijeti.

8.	Mehanizmima se mora osigurati da će se pritužbe obraditi čim ih se podnese.

9.	Mehanizmi moraju biti transparentni u potvrđivanju pritužbi i daljnjem postupanju s njima te u osiguranju da se pritužbe riješi na pravodoban i prikladan način.

10.	Unutarnja revizija svake uključene institucije mora osigurati da se s pritužbama postupa na odgovarajući način i da ih se ne zanemaruje.

11.	O spisima pritužbe ne smije se javno komentirati sve dok se ne donese odluka i dok se sve uključene stranke, uključujući organizacije civilnog društva koje im pružaju potporu, ne obavijeste o odluci.

12.	Sigurnost podnositelja pritužbe, uključujući prema potrebi mogućnost očuvanja anonimnosti podnositelja pritužbe, mora se uzeti u obzir prije objave spisa pritužbe.

13.

Mehanizmi koje su institucije uspostavile moraju evidentirati pritužbe i osigurati da ih rješavaju službenici koji nisu povezani sa subjektima izravno uključenima u izvornu odluku, koji su neovisni od njih i nisu pod njihovom nadležnosti. Institucije moraju i zaštititi službenike od mogućih odmazda.

14.	Na zahtjeve podnositelja pritužbe mora se odgovoriti ili ih se mora propisno obraditi. U slučaju odbijanja razlozi za to moraju biti propisno obrazloženi.

15.	Ako se pritužbu odbije ili ako je se ne može riješiti na prvom stupnju, predmetna stranka može podnijeti žalbu višem stupnju, kako je utvrđeno u odjeljku 10.3. ovog Priloga, a u konačnici i nadležnom pravosudnom tijelu.

Ako je pritužba podnesena nakon utvrđivanja neusklađenosti s LAS-om, primjenjivat će se uvjeti opisani u odjeljku 9. Kako je objašnjeno u odjeljku 10.2., postupci za primanje, evidentiranje i rješavanje pritužbi temeljit će se na načelima navedenima u ovom odjeljku, a osmislit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. Tim postupcima, među ostalim aspektima, utvrdit će se rokovi za odgovaranje na pritužbe i kriteriji transparentnosti primjenjivi na te mehanizme. Ti protokoli i smjernice za mehanizme za rješavanje pritužbi i poduzete mjere podnijet će se ZOP-u.

Prethodno uspostavljeni mehanizmi za rješavanje pritužbi sustavno će evidentirati i analizirati svaku primljenu pritužbu. ICF i druge uključene institucije razvit se posebnu bazu podataka za evidentiranje i praćenje pritužbi u njihovim područjima nadležnosti. Ta baza podataka bit će povezana sa središnjom bazom podataka pritužbi pri ICF-u kako je utvrđeno u odjeljku 9.

Mehanizmi za rješavanje pritužbi temeljit će se na bliskoj suradnji među svim uključenim strankama, posebno institucije koja je predmet pritužbe. ICF će u tu svrhu sklopiti sporazume o suradnji s javnim institucijama uključenima u ovaj Sporazum kako bi olakšao razmjenu informacija i suradnju, rješavanje pritužbi i daljnje postupanje s njima te posebno osiguranje prijenosa informacija kada pritužba izvorno nije podnesena nadležnoj instituciji.

ICF će sklopiti i sporazume o suradnji s organizacijama civilnog društva zainteresiranima za funkcioniranje mehanizma koji ICF provodi za rješavanje pritužbi, daljnje postupanje s njima i objavljivanje konačnih izvješća o istragama pritužbi na koordiniran način kojim se dopunjuje rad ICF-a i drugih javnih institucija uključenih u LAS.

Postupci, smjernice, zahtjevi i ocjene za mehanizme za rješavanje pritužbi te prethodno spomenuti mehanizmi za rješavanje pritužbi bit će osmišljeni i u funkciji prije izdavanja prve dozvole FLEGT.

11.   MEHANIZMI ZA SAVJETOVANJE, SUDJELOVANJE I KOORDINACIJU ZA PROVEDBU LAS-a

U provedbi LAS-a za proizvode od drvne sirovine moraju sudjelovati svi uključeni akteri s jasno utvrđenim ulogama i odgovornostima u skladu s nadležnostima koje su im dodijeljene na temelju zakona kako bi se u potpunosti iskoristile njihova specijaliziranost i komplementarnost.

Kako bi se osigurali djelotvorna koordinacija, savjetovanje i sudjelovanje aktera, dionika, države, privatnog sektora, civilnog društva i PIAH-a, te se skupine slažu da će nastojati postići konsenzus o temeljnim pitanjima koje nadilaze njihove različite pojedinačne odgovornosti i nadležnosti.

Ta koordinacija može se postići na dvije komplementarne razine: strateškoj i operativnoj. Na strateškoj razini mogu se utvrditi zajednički postupci provjere, dok se na operativnoj razini ti postupci mogu provoditi u praksi u kojoj ni na koji način nije ograničeno sudjelovanje različitih aktera.

11.1.   Zajednički odbor za provedbu (ZOP)

Riječ je o najvišem koordinacijskom tijelu Hondurasa i Unije koje će u skladu s člankom 19. ovog Sporazuma i njegovim Prilogom X. biti odgovorno za nadzor i praćenje primjene ovog Sporazuma, uključujući upravljanje neovisnom revizijom. ZOP olakšava i dijalog i razmjenu informacija između stranaka.

Honduraški dionici koji sudjeluju u ZOP-u odražavat će raznolikost skupina dionika u honduraškom šumarskom sektoru: javnog i privatnog sektora, civilnog društva, autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu, lokalnih zajednica i, prema potrebi, ostalih.

Kad je riječ o provedbi LAS-a, ZOP će biti odgovoran za razvoj, odobrenje i nadzor svih dokumenata i postupaka povezanih s provjerom koji su navedeni u ovom Prilogu, a koje su stranke utvrdile u fazi pripreme i sastavljanja te fazi provedbe ovog Sporazuma.

Kako je predviđeno člankom 14. ovog Sporazuma, stranke će usto putem ZOP-a odobriti raspored provedbe ovog Sporazuma. Osim rasporeda provedbe dopunskih mjera i mjera potpore opisanih u ovom Prilogu, u tom će se rasporedu sve do trenutka izdavanja prve dozvole FLEGT navesti i koraci za provedbu ovog Sporazuma koje su usuglasile stranke.

11.2.   Tehnički odbor

Riječ je o honduraškom najvišem koordinacijskom tijelu koje čine svi dionici: javne institucije, privatni sektor, civilno društvo i PIAH. Tehnički odbor odgovoran je za sljedeće:

—	pružanje strateških ulaznih informacija ZOP-u radi olakšavanja donošenja odluka kako bi se pružila potpora djelotvornoj provedbi ovog Sporazuma,

—	praćenje postupaka provedbe ovog Sporazuma na temelju rasporeda koji su stranke usuglasile,

—	praćenje usklađenosti s dopunskim mjerama utvrđenima u Prilogu VIII.,

—	olakšavanje dijaloga i postizanje dogovora, osiguranje sudjelovanja svih aktera povezanih s ovim Sporazumom,

—	utjecanje na javne institucije i druge aktere radi ubrzanja donošenja odluka povezanih s usklađenosti s ovim Sporazumom.

11.3.   Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA)

Država Honduras će na strateškoj razini u okviru odgovarajućeg pravnog instrumenta uspostaviti Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA), koje će se sastojati od zastupnika aktera iz javnog sektora povezanih s LAS-om. U tom će se tijelu voditi dijalog i koordinati aktivnosti, što će omogućiti provedbu LAS-a.

Javne institucije u SIIAVA-i koordinirat će svoje djelovanje radi provedbe mehanizama provjere iz Priloga II. i Priloga V. ovom Sporazumu i radi osiguranja primjene zakonodavstva u područjima posebno navedenima u definiciji zakonitosti i LAS-u.

Te institucije moraju imati kapacitete, resurse i sredstva koji su potrebni za praćenje i provedbu LAS-a i stoga moraju izgraditi kapacitet osoblja u institucijama i državnim tijelima odgovornima za njegovu primjenu. Stoga se u Prilogu VIII. navode posebne dopunske mjere za SIIAVA-u.

Kako bi potvrdile usklađenost s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti i zahtjevima LAS-a te pratile njihovu primjenu, institucije koje su sastavni dio SIIAVA-e redovito SIIAVA-u i, prema potrebi, Tehnički odbor izvješćuju o napretku razvoja i provedbe LAS-a te o izazovima s kojima su se suočile. SIIAVA će uzeti u obzir ta redovita izvješća institucija uključenih u LAS te podatke i informacije o LAS-u iz različitih jedinica i informacijskih sustava tih institucija.

Kako bi sprječavala i uklanjala sustavnu neusklađenost sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu II. i Prilogu V. ovom Sporazumu koja dovodi do kaznenih djela protiv okoliša, SIIAVA će analizirati rezultate drugih mehanizama uspostavljenih u ICF-u i drugim institucijama uključenima u LAS. Ti mehanizmi uključuju mobilne jedinice i stalne kontrolne točke, Nacionalnu međuinstitucionalnu sigurnosnu službu (FUSINA) i Međuinstitucionalnu radnu skupinu za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša (FTIA), kojima će potporu pružiti, među ostalim, nacionalno policijsko tijelo, Posebna služba za progon kaznenih djela protiv okoliša, Ured državnog odvjetnika i honduraške oružane snage.

SIIAVA će osim toga primati i uzimati u obzir izvješća o društvenom nadzoru koje sastavljaju CONADEH, CCF i civilno društvo te pritužbe koje su različiti akteri podnijeli u vezi s funkcioniranjem LAS-a, a koje javne institucije uključene u LAS nisu uspjele riješiti, kako je utvrđeno u odjeljku 10. Te pritužbe riješit će se bez odgode i s dužnom pažnjom te će se na njih odgovoriti bez odgode.

SIIAVA će ulazne informacije koje joj dostave njezini predstavnici iz javnog sektora podnijeti ZOP-u i Tehničkom odboru radi pripreme, sastavljanja i provedbe ovog Sporazuma. Postupci za rad SIIAVA-e detaljno će se utvrditi u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.

11.4.   Nacionalna strategija za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI) te njezine poveznice s ovim Sporazumom

Člankom 18. stavkom 22. LFAPVS-a utvrđeno je da ICF mora osmisliti i provesti Nacionalnu strategiju za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI). ICF mora i koordinirati i strukturirati aktivnosti zastupničkih tijela šumarskog sektora, zaštićenih područja i divljih biljnih i životinjskih vrsta i time promicati participativno i decentralizirano upravljanje (članak 18. stavak 5.).

ICF će sve ostale institucionalne aktere te organizacije civilnog društva, vlasnike šuma, šumarski sektor u njegovim različitim kapacitetima i stupnjevima dodane vrijednosti te lokalne zajednice, područna vijeća, savjetodavna vijeća na regionalnoj, općinskoj i lokalnoj razini te druge gospodarske sektore uključene u šumarski sektor pozvati na aktivno sudjelovanje u provedbi ENCTI-ja.

U kontekstu ovog Sporazuma provedba ENCTI-ja pomoći će u kontroli nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda te će ICF-u poslužiti kao izvršni instrument. Rezultate postignute u okviru ENCTI-ja i preporuke nastale na temelju njega ICF će podnijeti SIIAVA-i, tijelu u kojem akteri obaju postupaka sudjeluju i surađuju, međusobno se dopunjuju te stvaraju sinergije za borbu protiv nezakonitosti u šumarskom sektoru. Posebno će važan biti doprinos Posebne službe za progon kaznenih djela protiv okoliša (FEMA), Ureda državnog odvjetnika, nacionalne policije, honduraških oružanih snaga, sudstva, općina i Nacionalnog povjerenstva za ljudska prava u Hondurasu.

U okviru svoje uloge u osiguranju koordinacije institucija uključenih u ovaj Sporazum SIIAVA će analizirati rezultate ENCTI-ja koje joj podnese ICF radi uklanjanja sustavnih kaznenih djela protiv okoliša i dodjele zaduženja uključenim institucijama i utvrđivanja mjera koje se od njih očekuju. Dijelit će i informacije o funkcioniranju mobilnih jedinica i stalnih kontrolnih točaka te rezultate do kojih su došle Nacionalna međuinstitucionalna sigurnosna služba (FUSINA) i Međuinstitucionalna radna skupina za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša (FTIA).

12.   POTICAJNE, PROMOTIVNE I ZAŠTITNE MJERE TE MJERE UBLAŽAVANJA OSMIŠLJENE ZA UKLJUČIVANJE RAZLIČITIH AKTERA IZ SEKTORA U PROVEDBU LAS-a

U upravljanju nacionalnim šumarskim sektorom javlja se nekoliko izazova, koji proizlaze, među drugim čimbenicima, iz poteškoća u osiguranju zakonitosti aktivnosti brojnih subjekata iz šumarskog sektora, uključujući mala poduzeća. U tom pogledu provedba LAS-a omogućit će suočavanje s tim izazovima putem sudjelovanja aktera u lancu opskrbe na nacionalnoj razini i putem utvrđivanja posebnih mjera za jačanje i poboljšanje usklađenosti svih aktera sa zakonodavstvom, a time i olakšati provedbu ovog Sporazuma.

LAS će se u fazi pripreme i sastavljanja SDP-a provoditi postupno, pri čemu će se prednost dati mjerama potrebnima za osiguranje zakonitosti proizvoda namijenjenih za izvoz. Razlog je tome to što mnogi subjekti, posebno manji, koji proizvode robu za nacionalno tržište rade neformalno i trebat će im više vremena da se u potpunosti usklade s nacionalnim zahtjevima povezanima sa zakonitošću i zahtjevima LAS-a.

Iako će se LAS postupno provoditi, provedba mjera planiranih u Prilogu VIII., koje su usmjerene na nacionalno tržište, počet će istodobno kada i faza pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma kako bi se olakšala progresivna usklađenost sa zakonodavstvom svih subjekata koji proizvode proizvode od drvne sirovine u Hondurasu. Te mjere uključuju dopunske mjere utvrđene u Prilogu VIII. koje služe za utvrđivanje uskih grla u području usklađenosti i jačanje kapaciteta subjekata iz šumarskog sektora.

U dokumentu u nadležnosti ZOP-a opisat će se dopunske mjere koje će SIIAVA i ZOP razmotriti za jačanje sudjelovanja različitih aktera u provedbi LAS-a.

---

(1)  Sudski su službenici javni službenici koji su posrednici u pravosudnom sustavu i obavljaju funkcije ključne za poštovanje i jamčenje građanskih prava. U skladu s člankom 314. Ustava pravosudna tijela odgovorna su za primjenu prava u pojedinačnim predmetima te donošenje i izvršenje presuda; potporu im prema potrebi mogu pružiti tijela za izvršavanje zakonodavstva.

(2)  Savjetodavna vijeća za šumarstvo, zaštićena područja i divlje biljne i životinjske vrste tijela su u kojima sudjeluje javnost i koja pružaju savjete i potporu ICF-u te djeluju na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini i na razini zajednice (članci od 21. od 28. LFAPVS-a).

(3)  Ley Especial de Fomento para las Organizaciones No Gubernamentales de Desarrollo (Poseban zakon za promicanje nevladinih razvojnih organizacija (NVRO-ovi)), Uredba br. 32-2011.

(4)  SL EU L 295, 12.11.2010., str. 23.