This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 22021A0618(01)
Voluntary Partnership Agreement between the European Union and the Republic of Honduras on forest law enforcement, governance and trade in timber products to the European Union
Sporazum o dobrovoljnom partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju
Sporazum o dobrovoljnom partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju
ST/10365/2020/INIT
SL L 217, 18.6.2021, p. 3–136
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2021/964/oj
|
18.6.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 217/3 |
SPORAZUM O DOBROVOLJNOM PARTNERSTVU IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I REPUBLIKE HONDURASA O IZVRŠAVANJU ZAKONODAVSTVA, UPRAVLJANJU I TRGOVINI U PODRUČJU ŠUMA PRI UVOZU PROIZVODA OD DRVNE SIROVINE U EUROPSKU UNIJU
EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu: „Unija”,
i
REPUBLIKA HONDURAS, dalje u tekstu: „Honduras”,
dalje u tekstu zajednički: „stranke”,
UZIMAJUĆI U OBZIR odnos Unije i Hondurasa, posebno u kontekstu Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane, koji je potpisan 2012.;
UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, te republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane, koji je potpisan 2003., i Okvirni sporazum o suradnji između Europske ekonomske zajednice i republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, koji je potpisan 1993.;
UZIMAJUĆI U OBZIR Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu pod nazivom „Izvršavanje zakonodavstva, upravljanje i trgovina u području šuma (FLEGT) – Prijedlog za akcijski plan EU-a” kao prvi korak prema rješavanju hitnog pitanja nezakonite sječe i povezane trgovine;
SVJESNE važnosti načela održivoga gospodarenja šumama određenih u Deklaraciji iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992., a posebno načela 10. koje se odnosi na važnost osviještenosti javnosti o pitanjima okoliša i sudjelovanja javnosti u njima te načela 22. koje se odnosi na ključnu ulogu autohtonih naroda i njihovih zajednica te drugih lokalnih zajednica u upravljanju okolišem i njegovu razvoju;
UZIMAJUĆI U OBZIR Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), a posebno zahtjev da se dozvole za izvoz CITES koje stranke CITES-a izdaju za primjerke vrsta navedenih u dodacima I., II. ili III. odobravaju samo pod određenim uvjetima, osobito da navedeni primjerci nisu pribavljeni u suprotnosti s relevantnim propisima o zaštiti životinja i biljaka;
PONOVNO POTVRĐUJUĆI važnost koju stranke pridaju načelima i pravilima kojima je uređena multilateralna trgovina, a posebno pravima i obvezama utvrđenima u Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. i drugim multilateralnim sporazumima navedenima u Prilogu 1.A Sporazumu iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) iz 1994., te potrebi za njihovom transparentnom i nediskriminacijskom primjenom;
UZIMAJUĆI U OBZIR Uredbu Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu;
UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane, a posebno članak 289. u glavi VIII. o trgovini šumskim proizvodima, kojim se stranke obvezuju zajednički djelovati kako bi poboljšale izvršavanje zakonodavstva i upravljanje u području šuma i kako bi poticale trgovinu zakonitim proizvodima od drvne sirovine i održivo upravljanje šumama putem instrumenata kao što su CITES ili sporazumi o dobrovoljnom partnerstvu o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma („FLEGT”);
PONOVNO POTVRĐUJUĆI obvezu i predanost stranaka u pogledu ciljeva Programa održivog razvoja do 2030., a posebno doprinosa sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu (SDP) ostvarivanju cilja 15. koji se odnosi na promicanje održivoga gospodarenja šumama, zaustavljanje krčenja šuma i donošenje mjera za suzbijanje opskrbe nezakonitim proizvodima od divljih biljnih i životinjskih vrsta i potražnje za njima;
PREPOZNAJUĆI doprinos provedbe SDP-a o FLEGT-u borbi protiv klimatskih promjena, u skladu s naporima koji se ulažu u smanjenje emisija stakleničkih plinova od krčenja i uništavanja šuma (REDD+) promicanjem izvršavanja zakonodavstva i upravljanja u području šuma;
PREPOZNAJUĆI da je primarni cilj honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS) obuhvaćanje cjelokupne drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine istim pravnim okvirom, a slično tome i da se zahtjevi LAS-a primjenjuju bez iznimke na nacionalno tržište i na izvoz drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine iz Hondurasa;
UZIMAJUĆI U OBZIR važnost koju stranke pridaju sudjelovanju svih relevantnih dionika, uključujući civilno društvo, privatni sektor, autohtone narode i narode afričkog podrijetla u Hondurasu te lokalno stanovništvo, neovisno o njihovu spolu, dobi, lokaciji, vjeri ili uvjerenjima, etničkom podrijetlu, rasi, jeziku ili invaliditetu ili drugom stanju, u uspjehu politika upravljanja u području šuma, posebno putem savjetovanja i pružanja informacija javnosti;
UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da su šumski resursi Hondurasa strateška imovina kojom održivo upravlja Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (Instituto Nacional de Conservación y Desarrollo Forestal, Áreas Protegidas y Vida Silvestre, ICF) po modelu nacionalne šumarske politike koji je usmjeren na djelotvorno suočavanje s izazovima održivoga gospodarenja šumama i učinkovitog usmjeravanja, reguliranja, upravljanja i olakšavanja ulaganja u razvoj javnog i privatnog šumarskog sektora;
UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da se u okviru šumarske politike Hondurasa i u skladu s njegovim Zakonom o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama ulažu napori u zaštitu i gospodarski razvoj zaštićenih područja, oporavak šuma četinjača i održivo gospodarenje njima, zaštitu šuma listača i promicanje održivoga gospodarenja šumama, uključivanje organizacija lokalne zajednice u održivo gospodarenje šumama, promicanje očuvanja okoliša i pošumljavanja na nacionalnoj razini, integrirano upravljanje mikrosljevovima, sveobuhvatno praćenje nezakonite sječe i trgovine drvnom sirovinom i divljim biljnim i životinjskim vrstama, te institucionalnu modernizaciju šumarstva, zaštićenih područja i sektora divljih biljnih i životinjskih vrsta;
UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da će ovaj Sporazum biti središnji stup programa socijalnog razvoja koji se provode u Hondurasu u cilju stvaranja radnih mjesta, poboljšanja uvjeta ulaganja, oblikovanja politike za planiranje uporabe zemljišta, pružanja pomoći u revitalizaciji industrije i osiguranja održive uporabe resursa sa socijalnog i okolišnog stajališta;
UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da se honduraškim Zakonom o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama Hondurasa uspostavlja pravni okvir za upravljanje i gospodarenje šumskim resursima, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama, uključujući njihovu zaštitu, obnovu, produktivnu uporabu, očuvanje i promicanje, čime se potiče održivi razvoj usklađen sa socijalnim, gospodarskim, okolišnim i kulturalnim interesima te zemlje;
UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da su međunarodni ugovori o okolišu i šumarstvu koje je ratificirao Nacionalni kongres Republike Hondurasa sastavni dio nacionalnog zakonodavstva na temelju kojeg se oblikuje i provodi šumarska politika te zemlje;
UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da se Honduras nada da će potpisivanjem ovog Sporazuma: ojačati upravljanje, uporabu zemljišta i zemljoposjednička prava te zakonodavstvo u sektoru šumarstva; uspostaviti snažne i djelotvorne postupke za različite dionike i time stvoriti uvjete za veća i transparentnija ulaganja; uspostaviti politike za uporabu zemljišta; uspostaviti politike ulaganja koje podržavaju zakonitu proizvodnju; te podržati provedbu politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova od krčenja i uništavanja šuma (REDD+) izravnim uklanjanjem nekih uzroka krčenja i uništavanja šuma;
UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da će provedba ovog Sporazuma podržati napore koji se ulažu u borbu protiv klimatskih promjena, u skladu s naporima koji se ulažu u smanjenje emisija stakleničkih plinova od krčenja i uništavanja šuma (REDD+);
UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da je Deklaracija iz Rija o okolišu i razvoju iz 1992. referentni tekst za globalni konsenzus o upravljanju svim vrstama šuma, njihovu očuvanju i ekološki održivom iskorištavanju te uzimajući u obzir nedavni pravno neobvezujući instrument za sve vrste šuma koji je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda;
SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:
ČLANAK 1.
Cilj
Cilj je ovog Sporazuma, u skladu sa zajedničkom obvezom stranaka da održivo upravljaju svim vrstama šuma, uspostava pravnog okvira za osiguravanje da su svi proizvodi od drvne sirovine koji se uvoze u Uniju iz Hondurasa i koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom zakonito proizvedeni te da se pritom promiče trgovina tim proizvodima od drvne sirovine.
Ovim se Sporazumom također osigurava osnova za dijalog i suradnju između stranaka kako bi se olakšala i poticala njegova cjelovita provedba te ojačali izvršavanje zakonodavstva i upravljanje u području šuma.
ČLANAK 2.
Definicije
Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se sljedeće definicije:
|
(a) |
„uvoz u Uniju” znači puštanje u slobodni promet u Uniji, u smislu članka 201. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije, proizvoda od drvne sirovine koji se ne mogu klasificirati kao „roba nekomercijalne naravi” kako je definirano u članku 1. točki 21. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije; |
|
(b) |
„izvoz” znači fizičko napuštanje ili iznošenje proizvoda od drvne sirovine iz bilo kojeg dijela državnog područja Hondurasa, osim proizvoda od drvne sirovine u provozu kroz Honduras; |
|
(c) |
„proizvodi od drvne sirovine u provozu” znači svi proizvodi od drvne sirovine koji su podrijetlom iz treće zemlje i koji pod carinskom provjerom ulaze na državno područje Hondurasa i napuštaju ga u istom obliku, a da se ne mijenja njihova zemlja podrijetla niti da se stavljaju na tržište Hondurasa; |
|
(d) |
„proizvodi od drvne sirovine” znači proizvodi navedeni u Prilogu I.; |
|
(e) |
„oznaka HS” znači oznaka od najviše šest znamenaka kako je utvrđeno u nomenklaturi Harmoniziranog sustava nazivlja i brojčanog označivanja robe, koji je uspostavljen Međunarodnom konvencijom o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe Svjetske carinske organizacije; |
|
(f) |
„dozvola FLEGT” znači dokument kojim se potvrđuje da je pošiljka zakonito pribavljena i provjerena u skladu s kriterijima utvrđenima u ovom Sporazumu; |
|
(g) |
„tijelo za izdavanje dozvola” znači tijelo koje Honduras određuje za izdavanje i potvrđivanje dozvola FLEGT; |
|
(h) |
„nadležna tijela” znači tijela koja države članice Unije određuju za primanje, prihvaćanje i provjeru dozvola FLEGT; |
|
(i) |
„pošiljka” znači količina proizvoda od drvne sirovine za koje je izdana dozvola FLEGT, koju iz Hondurasa šalje pošiljatelj ili otpremnik i koja je u carinskom uredu Unije prijavljena za puštanje u slobodni promet; |
|
(j) |
„zakonito proizvedena drvna sirovina” znači proizvodi od drvne sirovine koji su pridobiveni, proizvedeni, prevezeni i stavljeni na tržište u okviru postupaka koji su u skladu sa zakonodavstvom na snazi u Hondurasu, kako je utvrđeno u Prilogu II., i/ili uvezeni i proizvedeni u skladu s njime; |
|
(k) |
„puštanje u slobodni promet” znači carinski postupak Unije kojim se carinski status robe Unije dodjeljuje robi koja nije iz Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013, a koji uključuje: naplatu svih dospjelih uvoznih carina, naplatu drugih pristojbi prema potrebi, primjenu mjera trgovinske politike, zabrana i ograničenja te provedbu drugih formalnosti utvrđenih u vezi s uvozom robe. |
ČLANAK 3.
FLEGT sustav za izdavanje dozvola
1. Sustav za izdavanje dozvola za izvršavanje zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šuma („FLEGT sustav za izdavanje dozvola”) uspostavlja se među strankama. Njime se uspostavlja skup postupaka i zahtjeva za provjeru i potvrđivanje, putem dozvola FLEGT, zakonite proizvodnje proizvoda od drvne sirovine koji se otpremaju u Uniju. U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2173/2005 i ovim Sporazumom Unija za uvoz u Uniju prihvaća samo one pošiljke iz Hondurasa za koje su izdane dozvole FLEGT.
2. FLEGT sustav za izdavanje dozvola primjenjuje se na proizvode od drvne sirovine navedene u Prilogu I.A.
3. Stranke su suglasne da će poduzeti sve potrebne mjere za provedbu FLEGT sustava za izdavanje dozvola.
ČLANAK 4.
Tijelo za izdavanje dozvola
1. Honduras određuje tijelo za izdavanje dozvola i obavješćuje Europsku komisiju o njegovim kontaktnim podacima. Obje stranke objavljuju navedene informacije.
2. Tijelo za izdavanje dozvola provjerava jesu li proizvodi od drvne sirovine zakonito proizvedeni u skladu sa zakonodavstvom navedenim u Prilogu II. Ono izdaje dozvole FLEGT za pošiljke proizvoda od drvne sirovine koji su zakonito proizvedeni u Hondurasu i namijenjeni izvozu u Uniju. Ako je to primjereno, Honduras izdaje potrebnu dokumentaciju za proizvode od drvne sirovine u provozu kroz njegovo državno područje pod nadzorom carinskih tijela Hondurasa.
3. Tijelo za izdavanje dozvola ne izdaje dozvole FLEGT za proizvode od drvne sirovine koji su sastavljeni od proizvoda od drvne sirovine ili uključuju proizvode od drvne sirovine koji su uvezeni u Honduras iz treće zemlje ako zakonodavstvo te treće zemlje zabranjuje njihov izvoz ili ako postoji dokaz da su ti proizvodi od drvne sirovine proizvedeni protivno zakonodavstvu zemlje u kojoj su stabla pridobivena.
4. U skladu s načelom transparentnosti tijelo za izdavanje dozvola evidentira i objavljuje svoje postupke za izdavanje dozvola FLEGT. Ono vodi i evidenciju o svim pošiljkama za koje je izdana dozvola FLEGT i, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti podataka, stavlja na raspolaganje navedenu evidenciju za potrebe neovisne revizije, poštujući pritom povjerljivost podataka izvoznika.
ČLANAK 5.
Nadležna tijela Unije
1. Europska komisija obavješćuje Honduras o kontaktnim podacima nadležnih tijela koja su odredile države članice Unije. Obje stranke objavljuju navedene informacije.
2. Prije puštanja pošiljke u slobodni promet u Uniji nadležna tijela za svaku pošiljku provjeravaju je li za nju izdana valjana dozvola FLEGT. Puštanje u slobodni promet može se suspendirati a pošiljka se može zadržati ako postoje bilo kakve sumnje u pogledu valjanosti dozvole FLEGT u skladu s Prilogom III.
3. Nadležna tijela vode i svake godine objavljuju evidenciju o primljenim dozvolama FLEGT.
4. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti podataka nadležna tijela odobravaju osobama ili tijelima koja je Honduras odredio kao neovisne revizore pristup relevantnim dokumentima i podacima.
5. Kada u Uniju uđu proizvodi od drvne sirovine koji su navedeni u dodacima CITES-u i za koje je izdana dozvola FLEGT, oni se podvrgavaju samo pregledu utvrđenom u Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima. Neovisno o slučaju FLEGT sustavom za izdavanje dozvola osigurava se da su navedeni proizvodi dobiveni zakonitim pridobivanjem drva.
ČLANAK 6.
Dozvole FLEGT
1. Dozvole FLEGT izdaje tijelo za izdavanje dozvola kao sredstvo kojim se potvrđuje da su proizvodi od drvne sirovine zakonito proizvedeni.
2. Dozvole FLEGT izdaju se na španjolskoj jezičnoj verziji obrasca iz Dodatka 1. Prilogu IV.
3. Stranke mogu dogovorno uspostaviti elektroničke sustave za izdavanje, dostavu i primanje dozvola FLEGT.
4. Postupak za izdavanje dozvola FLEGT i tehničke specifikacije utvrđeni su u Prilogu IV.
ČLANAK 7.
Definicija zakonito proizvedene drvne sirovine
Za potrebe ovog Sporazuma definicija „zakonito proizvedene drvne sirovine” navedena je u Prilogu II. U tom je prilogu utvrđeno nacionalno zakonodavstvo Hondurasa koje se mora poštovati da bi se za proizvode od drvne sirovine mogla izdati dozvola FLEGT. Uključuje i načela, kriterije, pokazatelje i verifikatore koji služe za dokazivanje usklađenosti s tim zakonodavstvom.
ČLANAK 8.
Provjera zakonitosti proizvedene ili nabavljene drvne sirovine
1. Honduras uspostavlja sustav kojim se provjerava jesu li proizvodi od drvne sirovine namijenjeni za pošiljke proizvedeni zakonito te osigurava da se samo tako provjerene pošiljke izvoze u Uniju. Sustav za provjeru zakonitosti uključuje provjere usklađenosti kako bi se osiguralo da su proizvodi od drvne sirovine za izvoz u Uniju zakonito proizvedeni ili nabavljeni i da dozvole FLEGT nisu izdane za pošiljke proizvoda od drvne sirovine koji nisu zakonito proizvedeni ili nabavljeni ili su nepoznatog podrijetla. Sustav uključuje i postupke kojima se osigurava da drvna sirovina nezakonitog ili nepoznatog podrijetla ne uđe u lanac opskrbe.
2. Sustav kojim se provjerava jesu li pošiljke proizvoda od drvne sirovine zakonito proizvedene opisan je u Prilogu V.
ČLANAK 9.
Puštanje u slobodni promet pošiljki za koje je izdana dozvola FLEGT
1. Postupci kojima je uređeno puštanje u slobodni promet u Uniji pošiljaka za koje je izdana dozvola FLEGT opisani su u Prilogu III.
2. Ako se pojave sumnje u pogledu valjanosti neke dozvole, nadležno tijelo države članice Unije koja prima pošiljku može odmah zatražiti dodatne informacije i/ili pojašnjenje od tijela za izdavanje dozvola. Ako tijelo za izdavanje dozvola ne odgovori u roku od 21 radnog dana od datuma primitka zahtjeva za dodatne informacije, nadležno tijelo postupa u skladu s nacionalnim zakonodavstvom na snazi i ne prihvaća dozvolu. Ako se nakon dostave dodatnih informacija utvrdi da informacije iz dozvole ne odgovaraju pošiljci, nadležno tijelo postupa u skladu s nacionalnim zakonodavstvom na snazi i ne prihvaća dozvolu. Tijelo za izdavanje dozvola obavješćuje se o svakom neprihvaćanju dozvole FLEGT te o razlogu neprihvaćanja.
3. U slučaju stalnih nesuglasica ili poteškoća u savjetovanjima o dozvolama FLEGT predmet se može uputiti na Zajednički odbor za provedbu (ZOP).
ČLANAK 10.
Neovisni revizor
1. Stranke se slažu s potrebom za uporabom usluga neovisnog revizora u dogovorenim vremenskim razmacima kako bi se provjerili izvedba i učinkovitost honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS) i FLEGT sustava za izdavanje dozvola kako je utvrđeno u Prilogu VI.
2. Honduras se nakon savjetovanja s Unijom koristi uslugama neovisnog revizora radi provedbe zadaća navedenih u Prilogu VI.
3. Neovisni revizor dostavlja svoje primjedbe strankama u izvješćima u skladu s postupkom opisanim u Prilogu VI. Izvješća neovisnog revizora objavljuju se u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu VI.
4. Stranke olakšavaju rad neovisnog revizora, posebno tako da mu na području svake stranke osiguraju pristup informacijama potrebnima za obavljanje njegovih funkcija. Međutim, stranka može, u skladu sa svojim zakonodavstvom o zaštiti podataka, uskratiti sve informacije čije objavljivanje nije dopušteno.
ČLANAK 11.
Nepravilnosti
Stranke se međusobno obavješćuju u skladu s člankom 21. ako sumnjaju na bilo kakvo izbjegavanje ili nepravilnosti u FLEGT sustavu za izdavanje dozvola ili ako su pronašle dokaz o tome, a posebno u pogledu:
|
(a) |
prijevare u trgovini, posebno preusmjeravanja trgovine iz Hondurasa u Uniju kroz treću zemlju ako postoje razlozi za sumnju da je navedeno učinjeno s namjerom da se izbjegne izdavanje dozvole; |
|
(b) |
dozvola FLEGT koje su izdane za proizvode od drvne sirovine koji sadržavaju drvnu sirovinu iz trećih zemalja za koju se sumnja da je nezakonito proizvedena; i |
|
(c) |
prijevare u pribavljanju ili uporabi dozvola FLEGT. |
ČLANAK 12.
Datum uvođenja FLEGT sustava za izdavanje dozvola
1. Stranke se putem ZOP-a međusobno obavješćuju kada smatraju da su obavile potrebne pripreme za punu funkcionalnost FLEGT sustava za izdavanje dozvola.
2. Stranke putem ZOP-a naručuju neovisnu ocjenu FLEGT sustava za izdavanje dozvola na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu VII. Tom ocjenom utvrđuje se ispunjava li LAS, na kojem se temelji FLEGT sustav za izdavanje dozvola opisan u Prilogu V., svoje funkcije na odgovarajući način.
3. Na temelju preporuka ZOP-a stranke se dogovaraju o datumu na koji će FLEGT sustav za izdavanje dozvola započeti s radom. One se međusobno obavješćuju o tom datumu u pisanom obliku koji ZOP smatra prikladnim.
ČLANAK 13.
Primjena FLEGT sustava za izdavanje dozvola na proizvode od drvne sirovine koji se ne izvoze u Uniju
1. Honduras nastoji provjeriti zakonitost proizvoda od drvne sirovine za domaću potrošnju i za izvoz na tržišta izvan Unije. Ulaže i odgovarajuće napore u provjeru zakonitosti uvezenih proizvoda od drvne sirovine uporabom sustava za provjeru zakonitosti koji su razvijeni za provedbu ovog Sporazuma.
2. U cilju pružanja potpore takvim nastojanjima Unija potiče, u dijalogu sa zainteresiranim stranama, uporabu sustava koji su razvijeni za provedbu ovog Sporazuma u pogledu trgovine na drugim međunarodnim tržištima i s trećim zemljama.
ČLANAK 14.
Raspored provedbe ovog Sporazuma
1. Putem ZOP-a stranke odobravaju raspored provedbe ovog Sporazuma.
2. Stranke evaluiraju napredak provedbe u odnosu na raspored koji je odobrio ZOP.
ČLANAK 15.
Dopunske mjere i mjere potpore
1. Područja u kojima postoji potreba za dodatnim tehničkim i financijskim resursima za provedbu ovog Sporazuma i uklanjanje temeljnih uzroka i pokretača nezakonite sječe navedena su u Prilogu VIII.
2. Honduras osigurava uključivanje izgradnje kapaciteta za provedbu ovog Sporazuma u nacionalne instrumente planiranja, strategije za smanjenje siromaštva i opći proračun Republike.
3. Stranke osiguravaju koordiniranost aktivnosti povezanih s provedbom ovog Sporazuma s relevantnim postojećim ili budućim razvojnim inicijativama, posebno sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova od krčenja i uništavanja šuma (REDD+).
4. Osiguravanje dodatnih resursa u skladu sa stavkom 1. podliježe uobičajenim postupcima za planiranje potpore Hondurasu i proračunskim postupcima Hondurasa.
5. Stranke razmatraju potrebu za zajedničkim dogovorom ili mehanizmom u okviru kojeg se financijski i tehnički doprinosi Europske komisije i država članica Unije koordiniraju radi pružanja potpore primjeni ovog Sporazuma.
ČLANAK 16.
Sudjelovanje dionika u provedbi ovog Sporazuma
1. Honduras uključuje relevantne dionike u provedbu ovog Sporazuma.
2. Honduras osigurava da u provedbi i praćenju ovog Sporazuma sudjeluju relevantni dionici, uključujući civilno društvo, privatni sektor, autohtone narode i narode afričkog podrijetla u Hondurasu te lokalno stanovništvo, neovisno o njihovu spolu, dobi, lokaciji, vjeri ili uvjerenjima, etničkom podrijetlu, rasi, jeziku, invaliditetu ili drugom stanju.
3. Članovi ZOP-a odražavaju raznolikost skupina aktera u honduraškom šumarskom sektoru: javnog i privatnog sektora, civilnog društva, autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu, lokalnih zajednica i ostalih, prema potrebi.
4. Unija se redovito savjetuje s dionicima o provedbi ovog Sporazuma, uzimajući u obzir svoje obveze iz Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998.
ČLANAK 17.
Socijalna zaštita
1. Kako bi što više smanjile moguće negativne učinke na dionike navedene u članku 16. stavku 2., stranke ocjenjuju učinak ovog Sporazuma na način života tih dionika.
2. Stranke prate učinke ovog Sporazuma na dionike navedene u članku 16. stavku 2. i istodobno poduzimaju razumne i odgovarajuće korake za ublažavanje svih negativnih učinaka. Stranke se mogu sporazumjeti o dodatnim mjerama za suzbijanje bilo kojih negativnih učinaka na temelju metode za evaluaciju ovog Sporazuma o kojoj će se usuglasiti.
ČLANAK 18.
Tržišni poticaji
Uzimajući u obzir svoje međunarodne obveze, Unija nastoji promicati povoljan pristup svojem tržištu za proizvode od drvne sirovine obuhvaćene ovim Sporazumom. Takva nastojanja uključuju poticanje:
|
(a) |
politika javne i privatne nabave u kojima su prepoznata nastojanja da se osigura opskrba zakonitim proizvodima od drvne sirovine; i |
|
(b) |
povoljnije percepcije proizvoda s dozvolom FLEGT na tržištu Unije. |
ČLANAK 19.
Zajednički odbor za provedbu
1. Stranke uspostavljaju Zajednički odbor za provedbu (ZOP), koji je odgovoran za provedbu i praćenje ovog Sporazuma te za upravljanje neovisnom revizijom. ZOP također olakšava dijalog i razmjenu informacija između stranaka.
2. ZOP se uspostavlja u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Sporazuma u skladu s člankom 31. Svaka stranka imenuje svoje predstavnike u ZOP-u, a ZOP odluke donosi konsenzusom.
3. ZOP razmatra sva pitanja povezana s djelotvornom provedbom ovog Sporazuma. ZOP posebno čini sljedeće:
|
(a) |
sastaje se najmanje dvaput godišnje tijekom prve dvije godine i najmanje jedanput godišnje u narednim godinama na mjestu, u vremenu i s dnevnim redom o kojima su se prethodno usuglasile stranke; |
|
(b) |
priprema svoj plan rada i opis posla za zajedničko djelovanje; |
|
(c) |
donosi svoj poslovnik; |
|
(d) |
usuglašava supredsjedanje svojim sastancima; |
|
(e) |
sastavlja, preispituje, ažurira i odobrava dokumente i postupke za provedbu ovog Sporazuma; |
|
(f) |
osigurava transparentnost svojeg rada i dostupnost informacija o svojem radu i odlukama javnosti; |
|
(g) |
prema potrebi uspostavlja radne skupine ili druga pomoćna tijela za područja u kojima je potrebna posebna stručnost; |
|
(h) |
usuglašava metodu za praćenje i evaluaciju provedbe i učinka ovog Sporazuma; i |
|
(i) |
objavljuje godišnje izvješće. Pojedinosti o sadržaju tog izvješća navedene su u Prilogu IX. |
4. Posebne funkcije ZOP-a opisane su u Prilogu X.
5. Na zahtjev jedne od stranaka mogu se sazivati dodatni sastanci ZOP-a.
ČLANAK 20.
Transparentnost i pristup javnim informacijama
1. Kako bi se ojačalo upravljanje, pružanje informacija dionicima središnji je element ovog Sporazuma. Informacije se objavljuju redovito radi olakšavanja provedbe i praćenja sustavâ, povećanja transparentnosti, a time i povećanja povjerenja dionika i potrošača te radi osiguranja odgovornosti stranaka. Pojedinosti o informacijama za objavljivanje navedene su u Prilogu IX.
2. Svaka stranka razmatra najprimjerenije mehanizme (medije, dokumente, internet, radionice ili godišnja izvješća) za upoznavanje javnosti s informacijama. Ti su mehanizmi opisani u Prilogu IX. Stranke posebno nastoje različitim dionicima uključenima u šumarski sektor pružiti pouzdane, relevantne i ažurirane informacije.
ČLANAK 21.
Komunikacija u vezi s provedbom ovog Sporazuma
1. Predstavnici stranaka odgovorni za službenu komunikaciju u vezi s provedbom ovog Sporazuma jesu:
|
— |
za Europsku uniju voditelj delegacije Europske unije u Hondurasu, |
|
— |
za Honduras ministardirektor zavoda Instituto Nacional, de Conservación y Desarrollo Forestal, Áreas Protegidas y Vida Silvestre (ICF). |
2. Stranke se uzajamno i pravodobno obavješćuju o informacijama koje su potrebne za provedbu ovog Sporazuma.
ČLANAK 22.
Povjerljive informacije
1. Svaka se stranka obvezuje, u granicama svojih propisa, da neće otkrivati povjerljive informacije razmijenjene na temelju ovog Sporazuma. Nijedna stranka niti otkriva javnosti niti svojim tijelima dopušta otkrivanje poslovnih tajni ili povjerljivih poslovnih informacija razmijenjenih na temelju ovog Sporazuma.
2. Podložno stavku 1., sljedeće se informacije ne smatraju povjerljivima:
|
(a) |
broj dozvola FLEGT koje je izdao Honduras i primila Unija i obujam proizvoda od drvne sirovine s takvom dozvolom koji su izvezeni iz Hondurasa i primljeni u Uniji; |
|
(b) |
imena i adrese nositelja dozvola FLEGT i uvoznika; |
|
(c) |
iznosi pristojbi i poreza koje plaća izvoznik; i |
|
(d) |
novčane kazne izrečene ugovarateljima ili nositeljima dozvole FLEGT ili regulatorne mjere poduzete protiv njih. |
ČLANAK 23.
Teritorijalna primjena
Ovaj se Sporazum primjenjuje na područje na kojem se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru, s jedne strane, i na državno područje Hondurasa, s druge strane.
ČLANAK 24.
Rješavanje sporova
1. Stranke nastoje bez odgode putem savjetovanja riješiti svaki spor koji se odnosi na primjenu ili tumačenje ovog Sporazuma.
2. Savjetovanje iz stavka 1. pokreće se pisanim zahtjevom u kojem se navode pitanja koja je potrebno riješiti te datum i mjesto savjetovanja.
3. Ako se u roku od tri mjeseca od datuma početnog zahtjeva za savjetovanje spor ne riješi putem savjetovanja, svaka stranka može uputiti spor ZOP-u, koji ga nastoji riješiti. ZOP-u se dostavljaju sve informacije relevantne za detaljno razmatranje situacije radi pronalaženja prihvatljivog rješenja. U tu se svrhu od ZOP-a zahtijeva da ispita sve mogućnosti održavanja djelotvorne provedbe ovog Sporazuma.
4. Ako ZOP ne može riješiti spor, stranke mogu zajednički zatražiti usluge ili posredovanje treće strane.
5. Ako se spor ne može riješiti u skladu sa stavkom 3., svaka stranka može obavijestiti drugu stranku o imenovanju arbitra; druga stranka zatim imenuje drugog arbitra u roku od 30 kalendarskih dana od datuma imenovanja prvog arbitra. Stranke zajednički imenuju trećeg arbitra u roku od dva mjeseca od datuma imenovanja drugog arbitra.
6. Odluke arbitara donose se većinom glasova u roku od šest mjeseci od datuma imenovanja trećeg arbitra.
7. Odluka arbitara obvezujuća je za stranke te protiv nje nema prava žalbe.
8. ZOP uspostavlja radne postupke za arbitražu.
ČLANAK 25.
Suspenzija
1. Stranka koja želi suspendirati ovaj Sporazum pisanim putem obavješćuje drugu stranku o svojoj namjeri. Stranke potom raspravljaju o tom pitanju i pritom uzimaju u obzir mišljenja relevantnih dionika.
2. Svaka stranka može suspendirati provedbu ovog Sporazuma u slučaju da druga stranka:
|
(a) |
ne ispunjava svoje obveze kako je utvrđeno ovim Sporazumom; |
|
(b) |
ne održava regulatorne i upravne mjere te sredstva potrebna za provedbu ovog Sporazuma; ili |
|
(c) |
postupa ili ne postupa na način koji predstavlja znatan rizik za okoliš, zdravlje, sigurnost ili zaštitu ljudi u Uniji ili Hondurasu. |
O odluci o suspenziji i razlozima takve odluke pisanim putem obavješćuje se druga stranka.
3. Uvjeti ovog Sporazuma prestaju se primjenjivati 30 radnih dana od obavijesti iz stavka 2.
4. Primjena ovog Sporazuma nastavlja se 30 radnih dana nakon što stranka koja je suspendirala njegovu primjenu obavijesti drugu stranku o tome da razlozi za suspenziju više ne vrijede.
ČLANAK 26.
Izmjene
1. Svaka stranka koja želi izmijeniti ovaj Sporazum podnosi prijedlog najmanje tri mjeseca prije sljedećeg sastanka ZOP-a. Odbor raspravlja o prijedlogu i, ako se postigne konsenzus, daje preporuku. Svaka stranka razmatra preporuku te je, ako je s njome suglasna, odobrava u skladu sa svojim postupcima.
2. Sve izmjene koje obje stranke odobre na taj način stupaju na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon datuma kada su stranke obavijestile jedna drugu o završetku postupaka potrebnih u tu svrhu.
3. ZOP može donijeti izmjene prilogâ ovom Sporazumu.
4. Obavijest o svakoj izmjeni šalje se zajedničkim depozitarima ovog Sporazuma.
ČLANAK 27.
Trajanje
S učinkom od njegova stupanja na snagu ovaj Sporazum ostaje na snazi pet godina uz automatsko produljenje za isto razdoblje, osim ako ga se otkaže postupkom utvrđenim u članku 28.
ČLANAK 28.
Prestanak ovog Sporazuma
Neovisno o članku 27., svaka stranka može otkazati ovaj Sporazum obavješćivanjem druge stranke o tome u pisanom obliku. Ovaj se Sporazum prestaje primjenjivati 12 mjeseci od datuma takve obavijesti.
ČLANAK 29.
Prilozi
Prilozi ovom Sporazumu čine sastavni dio ovog Sporazuma.
ČLANAK 30.
Vjerodostojni tekstovi
Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaka od tih verzija jednako vjerodostojna. U slučaju odstupanja prednost ima tekst na španjolskom jeziku.
ČLANAK 31.
Stupanje na snagu
1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon datuma na koji su stranke obavijestile jedna drugu u pisanom obliku o završetku odgovarajućih postupaka potrebnih u tu svrhu.
2. Obavijesti se šalju Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije i honduraškom Ministarstvu vanjskih poslova, koji su zajednički depozitari ovog Sporazuma.
U POTVRDU TOGA, niže potpisani opunomoćenici, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Sporazum.
Съставено в Брюксел на двадесет и трети февруари две хиляди двадесет и първа година.
Hecho en Bruselas, el veintitrés de febrero de dos mil veintiuno.
V Bruselu dne dvacátého třetího února dva tisíce dvacet jedna.
Udfærdiget i Bruxelles den treogtyvende februar to tusind og enogtyve.
Geschehen zu Brüssel am dreiundzwanzigsten Februar zweitausendeinundzwanzig.
Kahe tuhande kahekümne esimese aasta veebruarikuu kahekümne kolmandal päeval Brüsselis.
Έγινε στις Βρυξέλλες, στις είκοσι τρεις Φεβρουαρίου δύο χιλιάδες είκοσι ένα.
Done at Brussels on the twenty-third day of February in the year two thousand and twenty one.
Fait à Bruxelles, le vingt-trois février deux mille vingt et un.
Sastavljeno u Bruxellesu dvadeset trećeg veljače godine dvije tisuće dvadeset prve.
Fatto a Bruxelles, addì ventitré febbraio duemilaventuno.
Briselē, divi tūkstoši divdesmit pirmā gada divdesmit trešajā februārī.
Priimta du tūkstančiai dvidešimt pirmų metų vasario dvidešimt trečią dieną Briuselyje.
Kelt Brüsszelben, a kétezer-huszonegyedik év február havának huszonharmadik napján.
Magħmul fi Brussell, fit-tlieta u għoxrin jum ta’ Frar fis-sena elfejn u wieħed u għoxrin.
Gedaan te Brussel, drieëntwintig februari tweeduizend eenentwintig.
Sporządzono w Brukseli dnia dwudziestego trzeciego lutego roku dwa tysiące dwudziestego pierwszego.
Feito em Bruxelas, em vinte e três de fevereiro de dois mil e vinte e um.
Întocmit la Bruxelles la douăzeci și trei februarie două mii douăzeci și unu.
V Bruseli dvadsiateho tretieho februára dvetisícdvadsaťjeden.
V Bruslju, dne triindvajsetega februarja leta dva tisoč enaindvajset.
Tehty Brysselissä kahdentenakymmenentenäkolmantena päivänä helmikuuta vuonna kaksituhattakaksikymmentäyksi.
Som skedde i Bryssel den tjugotredje februari år tjugohundratjugoett.
PRILOZI
I.
Popis proizvoda od drvne sirovine obuhvaćenih FLEGT sustavom za izdavanje dozvola
II.
Honduraške matrice za provjeru zakonitosti
III.
Uvjeti kojima se uređuje puštanje u slobodni promet u Uniji proizvoda od drvne sirovine koji se izvoze iz Hondurasa i za koje je izdana dozvola FLEGT
IV.
Postupak za izdavanje dozvola FLEGT
V.
Honduraški sustav za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS)
VI.
Neovisna revizija
VII.
Kriteriji za evaluaciju honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS)
VIII.
Dopunske mjere i mjere potpore
IX.
Transparentnost i pristup javnim informacijama
X.
Zajednički odbor za provedbu
PRILOG I.
POPIS PROIZVODA OD DRVNE SIROVINE OBUHVAĆENIH FLEGT SUSTAVOM ZA IZDAVANJE DOZVOLA
U ovom Prilogu navedeno je 19 proizvoda od drvne sirovine, odnosno pet obveznih proizvoda iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (1) i 14 dodatnih proizvoda koje je Honduras odabrao na temelju pregleda podataka iz različitih izvora: Središnje banke Hondurasa za izvozno tržište i registra zavoda Instituto Nacional de Conservación y Desarrollo Forestal, Áreas Protegidas y Vida Silvestre (ICF) za domaće tržište. Savjetovanje o proizvodima od drvne sirovine koji će se uključiti u ovaj Prilog održano je 2013. s različitim subjektima iz šumarskog semestra u glavnim regijama zemlje.
Honduraškim Zakonom o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama (LFAPVS) zabranjen je izvoz određenih proizvoda od drvne sirovine. Člankom 102. tog zakona utvrđeno je da se drvo listača iz prirodnih šuma može izvoziti samo kao prerađeno drvo. Izvoz okruglog ili grubo učetvorenog drva tih vrsta stoga nije dopušten.
Iako je izvoz okruglog ili grubo učetvorenog drva tih vrsta zabranjen, obuhvaćen je honduraškim sustavom za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS) (Sistema para Asegurar la Legalidad de los productos de la madera de Honduras) u svim fazama prerade (2).
Popis u tablici u nastavku upućuje na Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označivanja robe, koji je uspostavljen Međunarodnom konvencijom o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe Svjetske carinske organizacije, i na kombiniranu nomenklaturu zajedničkog carinskog sustava EU-a.
Oznaka harmoniziranog sustava (HS) i oznaka kombinirane nomenklature (CN) za proizvode od drvne sirovine obuhvaćene FLEGT sustavom za izdavanje dozvola
|
Broj |
Oznaka |
Opis |
Uobičajeni naziv u Hondurasu |
|
1. |
4401.21 |
Crnogorično drvo u obliku iverja ili sličnih čestica |
Astillas o chips |
|
2. |
4401.22 |
Necrnogorično drvo u obliku iverja ili sličnih čestica |
Astillas o chips |
|
3. |
4401.31 |
Peleti od drva |
Pellets, briquetas |
|
4. |
Ex. 4403 |
Neobrađeno drvo, neovisno o tome ima li skinutu koru ili bjeliku ili je grubo učetvoreno ili nije, osim okruglog ili grubo učetvorenog drva listača iz prirodnih šuma, kojem odgovara oznaka 4403 4985 |
Madera en rollo, timber |
|
Ex. 4403 4985 |
Neobrađeno drvo, neovisno o tome ima li skinutu koru ili bjeliku ili je grubo učetvoreno ili nije. Nije zaštićeno bojom, kreozotom ili drugim sredstvima, od bjelogorice. Od tropskog drva iz prirodnih šuma. (SA 4403.49.00.00 u Hondurasu). Izvoz zabranjen na temelju honduraškog zakona. U skladu s člankom 3. ovog Sporazuma za proizvode s ovom oznakom HS ne može se izdati dozvola FLEGT i stoga se ne mogu uvesti u EU. |
||
|
5. |
4404 |
Drvo za obruče; cijepani kolci; zašiljeni drveni kolci i stupovi koji nisu uzdužno piljeni; drvene motke, grubo uobličene, ali netokarene, nesavijene ili drukčije obrađene, prikladne za proizvodnju štapova, kišobrana, drški alata ili slično; cijepane vrpce i slično. |
Estacas, palos de escoba, palillos, nasas, tampas |
|
6. |
4406 |
Drveni željeznički ili tramvajski pragovi |
Durmientes |
|
7. |
4407 |
Drvo obrađeno po dužini piljenjem ili glodanjem, rezano ili ljušteno, neovisno o tome je li blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima ili ne, debljine veće od 6 mm. |
Madera aserrada, madera cepillada, madera en bloque, cuartones |
|
8. |
4408 |
Listovi za furniranje (uključujući one dobivene rezanjem laminiranog drva nožem), za šperploče i za slična laminirana drva i ostalo drvo, piljeno po dužini, rezano nožem ili ljušteno, neovisno je li blanjano, brušeno, spojeno ili spojeno na krajevima ili nije, debljine veće od 6 mm. |
Chapa, enchapado, plywood |
|
9. |
4409 |
Drvo (uključujući lamele i daščice za parket, nesastavljene) kontinuirano oblikovano (s perom i utorom, rubno zarezano, užlijebljeno, oborenih bridova, v-spojeno, profilirano, modelirano, zaobljeno ili slično) duž bilo kojeg ruba, kraja ili lica, neovisno o tome je li blanjano, brušeno ili spojeno na krajevima ili nije. |
Molduras, pisos, forros, cielos, machimbres |
|
10. |
4410 |
Ploče iverice, ploče s usmjerenim vlaknima (OSB) i slične ploče (na primjer, wafer-ploče), od drva ili od drugih ligninskih materijala, neovisno o tome jesu li aglomerirane smolama ili drugim organskim vezivnim tvarima ili nisu. |
Tableros, OSB |
|
11. |
4411 |
Ploče vlaknatice od drva ili drugih ligninskih materijala, neovisno o tome jesu li aglomerirane smolama ili drugim organskim vezivnim sredstvima. |
Tableros, MDF |
|
12. |
4412 |
Šperploča, furnirane ploče i slično laminirano drvo. |
Contrachapada |
|
13. |
4415 |
Sanduci, kutije, gajbe, bubnjevi i slična ambalaža za pakiranje, od drva; drveni bubnjevi za kabele; palete, palete-sanduci i druge podloge za utovar, od drva; drveni okviri za palete. |
Pallets, tarimas, cajas |
|
14. |
4418 |
Građevinska stolarija i proizvodi za građevinarstvo, od drva, uključujući celularne drvene ploče, sastavljene podne ploče, piljenu i cijepanu šindru. |
Puertas, ventanas, marcos, contramarcos, encofrados, postes, vigas |
|
15. |
4419 |
Stolni proizvodi i kuhinjski proizvodi, od drva. |
|
|
16. |
9403.30 |
Uredsko drveno pokućstvo. |
|
|
17. |
9403.40 |
Kuhinjsko drveno pokućstvo. |
|
|
18. |
9403.50 |
Drveno pokućstvo kakvo se rabi u spavaćoj sobi. |
|
|
19. |
9403.60 |
Ostalo drveno pokućstvo. |
|
(1) SL EU L 347, 30.12.2005., str. 1.
(2) U Hondurasu je drvo listača definirano svojim izvorom, odnosno time da potječe od stabala listača.
PRILOG II.
HONDURAŠKE MATRICE ZA PROVJERU ZAKONITOSTI
Definicija zakonite drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine
Za potrebe ovog Sporazuma drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine smatraju se zakonitima kada su njihovo podrijetlo, pridobivanje, prijevoz, piljenje, prerada i trgovina njima na nacionalnim i međunarodnim tržištima u skladu s primjenjivim zakonima i drugim propisima o šumama, okolišu, gospodarstvu, socijalnim pitanjima, kulturi, porezima i prodaji, kako je utvrđeno u ovom Prilogu i u skladu s Prilogom V.
Potpuno i aktivno sudjelovanje vladinih institucija, privatnog sektora, organizacija civilnog društva, agrošumarskih skupina, zajednica, akademske zajednice te autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu omogućilo je pripremu matrica za provjeru zakonitosti tako da sadržavaju ključne informacije potrebne za poboljšanje upravljanje šumama.
Honduraške matrice za provjeru zakonitosti temelje se na šest načela, 17 kriterija, 36 pokazatelja i 56 sredstava provjere. Strukturirane su tako da u obzir uzimaju propise koji se odnose na šumarski sektor i obuhvate različite aspekte javnog upravljanja u pogledu:
|
— |
upravnih postupaka za prepoznavanje pravâ vlasništva nad javnim i privatnim zemljištima, |
|
— |
ispravne provedbe postupaka za dodjelu javnog šumskog zemljišta osobama ili skupinama, |
|
— |
poštovanja prava predaka autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu, |
|
— |
poštovanja radničkih prava radnika u šumarskom sektoru. |
U lancu proizvodnje šumskih proizvoda cilj je osigurati:
|
— |
usklađenost s tehničkim i pravnim zahtjevima za odobrenje i uporabu dozvola za pridobivanje proizvoda od drvne sirovine, |
|
— |
usklađenost s pravnim odredbama za prijevoz proizvoda od drvne sirovine u cijelom lancu opskrbe, |
|
— |
usklađenost s tehničkim i pravnim odredbama za registriranje i rad (primarnih i sekundarnih) šumarskih trgovačkih društava i stovarišta, |
|
— |
usklađenost s pravnim odredbama za lokalnu, nacionalnu i međunarodnu trgovinu, |
|
— |
usklađenost s odredbama povezanima s carinama i porezima. |
Matrice ne uključuju posebno načelo koje se odnosi na okoliš jer se to smatra međusektorskim pitanjem u svim matricama i implicitno u načelu 3. s obzirom na to da se šumarske aktivnosti i pridobivanje drva temelje na planovima upravljanja šumama čiji je cilj osigurati ispravno upravljanje tim resursom i njegovu održivost. Okoliš se posebno navodi u pokazatelju 3.4.2., koji se odnosi na procjenu učinka na okoliš u planovima upravljanja šumama te u pokazatelju 3.6.2., koji se odnosi na usklađenost šumarskih trgovačkih društava s mjerama ublažavanja učinka na okoliš.
1. Načela
Matrice su raspoređene prema sljedećih šest načela:
|
1. |
prava vlasništva i posjeda nad šumskim područjima; |
|
2. |
prava autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu koji žive na šumskim područjima; |
|
3. |
usklađenost sa zakonima i drugim propisima o upravljanju šumama te pridobivanju, prijevozu i industrijalizaciji proizvoda od drvne sirovine te trgovini njima koje obavljaju subjekti iz šumarskog sektora; |
|
4. |
obveze iz radnog prava i prava o zdravlju i sigurnosti na radu; |
|
5. |
pravila o međunarodnoj trgovini proizvodima od drvne sirovine; |
|
6. |
obveze povezane s carinama i porezima. |
2. O provjeri zakonitosti
Sredstva provjere pokazatelja za svako od šest načela u ovim matricama za provjeru zakonitosti sastoje se od upravnih dokumenata i evidencija koje pripremaju javne institucije u skladu s potražnjom za uslugama. U Priručniku za provjeru opisuju se metode izrade i provjere i učestalost provjere svakog pokazatelja te fizički i elektronički arhivi u kojima se pohranjuju sredstva provjere. ZOP je odgovoran za taj priručnik te ga prema potrebi preispituje, ažurira i poboljšava.
Kako bi se osigurala usklađenost s načelima, sklapaju se sporazumi o suradnji između institucija uključenih u lanac proizvodnje šumskih proizvoda i zavoda Instituto Nacional de Conservación y Desarrollo Forestal, Áreas Protegidas y Vida Silvestre (ICF).
3. Podrijetlo drvne sirovine
U Zakonu o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama (LFAPVS) opisuju se vrste vlasništva nad područjima na kojima se drvna sirovina sječe, prerađuje i prodaje u Hondurasu. To su sljedeća područja:
|
A. |
Područja javnih šuma: riječ je o nacionalnim šumskim područjima koja se nalaze na zemljištu u vlasništvu države, općinskim šumskim područjima (ejido) koja se nalaze na zemljištu u vlasništvu općina i šumskim područjima koja su državne institucije stekle te svim šumskim područjima u vlasništvu države ili koja ona daje u zakup (članci 45., 46. i 47. LFAPVS-a). Zakup je postupak kojim vlasnik dopušta fizičkoj ili pravnoj osobi uporabu i uživanje šumskog područja na određeno razdoblje i pod određenim uvjetima.
|
|
B. |
Područja privatnih šuma: riječ je o šumskim područjima koja se nalaze na zemljištu koje pripada fizičkim ili pravnim osobama i uređena su privatnim pravom te nad kojim se puno pravo vlasništva priznaje na temelju zakonitog vlasničkog lista koji je izvorno izdala država i koji je registriran u zemljišnim knjigama (članak 45. LFAPVS-a).
|
|
C. |
Nešumska područja: trenutačno ne postoje ni pravni ni regulatorni okvir za uporabu drvne sirovine iz tih područja, s kojih se ponekad opskrbljuje drvnom sirovinom od raštrkanih stabala. Dopunske mjere iz Priloga VIII. uključuju strukturu tog regulatornog okvira. |
4. Izmjene regulatornog, organizacijskog i institucionalnog okvira Hondurasa
Budući da se svi regulatorni, upravni i institucionalni okvir mogu izmijeniti, moglo bi biti potrebno prilagoditi postupke u Hondurasu koji bi mogli dovesti do izmjena sadržaja pokazatelja opisanih u ovim matricama za provjeru zakonitosti. Te se izmjene analiziraju najmanje jedanput svake dvije godine, a Zajednički odbor za provedbu (ZOP) odobrava ih prema potrebi. Najmanje jedanput svake dvije godine ZOP analizira i sve revizije ili ažuriranja ovog Priloga koje bi moglo biti potrebno uzeti u obzir u svim relevantnim izmjenama regulatornog, upravnog i institucionalnog okvira u Hondurasu.
MATRICE ZA PROVJERU ZAKONITOSTI
|
NAČELO 1. SUBJEKTI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA POŠTUJU PRAVA VLASNIŠTVA NAD ŠUMSKIM PODRUČJIMA I POSJEDNIŠTVO ŠUMSKIH PODRUČJA U SKLADU S POSTOJEĆIM ZAKONODAVSTVOM. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 1.1. Javni i privatni subjekti iz šumarskog sektora uključeni u djelatnosti proizvodnje šumskih proizvoda poštuju postojeće zakonodavstvo u dokazivanju vlasništva nad šumskim područjima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 1.1.1. Vlasnici područja privatnih šuma, uključujući šumska područja u vlasništvu jedne zajednice ili više njih i općinska (ejido) šumska područja, imaju u posjedu isprave kojima se dokazuje vlasništvo. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 1.1.2. Nacionalna šumska područja u državnom vlasništvu registrirana su u zemljišnim knjigama IP-a i Katalogu neotuđivih javnih šumskih resursa ICF-a. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 1.2. Dodjela nacionalnih i općinskih (ejido) šumskih područja zajednicama, agrošumarskim skupinama i fizičkim ili pravnim osobama |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 1.2.1. ICF sklapa ugovore o upravljanju šumama na nacionalnom području radi kratkoročne, srednjoročne i dugoročne provedbe djelatnosti upravljanja šumama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere (jedno od navedenih):
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 1.2.2. Općina sklapa ugovore o upravljanju šumama lokalne zajednice na području općine (ejido) radi kratkoročne, srednjoročne i dugoročne provedbe djelatnosti upravljanja šumama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NAČELO 2. DRŽAVA HONDURAS POŠTUJE PRAVA AUTOHTONIH NARODA I NARODA AFRIČKOG PODRIJETLA U HONDURASU KOJI ŽIVE NA ŠUMSKIM PODRUČJIMA. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 2.1. Država Honduras poštuje Konvenciju br. 169 MOR-a u pogledu priznavanja prava vlasništva i savjetovanja („dobrovoljan, prethodan i informiran pristanak” – DPIP) povezanima s područjima koja su bila u posjedu predaka autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 2.1.1. Država putem nadležnih institucija, IP-a, Nacionalnog agrarnog zavoda (INA) i ICF-a, izdaje cjelovite vlasničke listove, a IP vodi evidenciju šumskih zemljišta koja su bila u posjedu predaka autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu (PIAH) kako bi se omogućilo pridobivanje drvne sirovine u komercijalne svrhe. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
za sredstvo 2.:
Za sredstvo 3.:
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 2.1.2. ICF poštuje pravo na dobrovoljan, prethodan i informiran pristanak u pogledu područja autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu na kojima je planirano pridobivanje drvne sirovine u komercijalne svrhe koja će izravno utjecati na te narode. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
Napomena: u izvješću o savjetovanju koje je održao ICF navode se rezultati savjetovanja (tj. obvezni sporazum ili odobrenje mjera predloženih za pridobivanje drvne sirovine u komercijalne svrhe) koje je provedeno na temelju Konvencije br. 169 MOR-a o autohtonim i plemenskim narodima i nacionalnog zakonodavstva na snazi. |
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NAČELO 3. SUBJEKTI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA POŠTUJU PROPISE I PRAVILA O UPRAVLJANJU ŠUMAMA, PRIDOBIVANJU, PRIJEVOZU I PRERADI DRVNE SIROVINE I TRGOVINI NJOME. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 3.1. Vlasnici i plodouživatelji zemljišta s ugovorima o upravljanju šumama imaju planove upravljanja šumama ili posebne planove za agrošumarske sustave kojima se ispunjavaju relevantni pravni zahtjevi. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.1.1. Vlasnici privatnih i općinskih (ejido) šumskih područja koji se bave pridobivanjem imaju odobren i valjan plan upravljanja šumama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.1.2. Plodouživatelji (zajednice, agrošumarske organizacije i fizičke ili pravne osobe) područja nacionalnih javnih šuma registriranih pri ICF-u koji se bave pridobivanjem imaju odobren i valjan plan upravljanja šumama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.1.3. Vlasnici područja s agrošumarskim sustavima u privatnom ili općinskom (ejido) vlasništvu koji se bave pridobivanjem imaju poseban plan za agrošumarske sustave koji je odobren i valjan. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija: nadležni regionalni ured ICF-a za šume. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.1.4. Vlasnici i plodouživatelji šumskih područja s odobrenim i valjanim planom upravljanja šumama imaju godišnji plan rada, a vlasnici s posebnim planom za agrošumarske sustave imaju godišnji plan sječe. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 3.2. Subjekti odgovorni za provedbu šumarskih aktivnosti i imenovani za obavljanje tih aktivnosti na temelju dozvole za pridobivanje za godišnje planove rada, godišnje planove sječe, šumske plantaže, planove spašavanja i planove oporavka fizičke su ili pravne osobe koje ispunjavaju zahtjeve za obavljanje djelatnosti u šumarskom sektoru. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.2.1. Kvalificirani šumarski tehničari odgovorni za provedbu šumarskih aktivnosti na temelju dozvole za pridobivanje za godišnje planove rada, godišnje planove sječe, šumske plantaže, planove spašavanja i planove oporavka registrirani su pri ICF-u i u evidenciji odgovarajućih dozvola za pridobivanje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.2.2. Pravne ili fizičke osobe koje su angažirane za pridobivanje za godišnje planove rada, godišnje planove sječe, šumske plantaže, planove spašavanja i planove oporavka registrirane su pri ICF-u i uključene u evidenciju odgovarajućih dozvola za pridobivanje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.2.3. Neovisni šumarski tehničari odgovorni su za ispravnu provedbu šumarskih aktivnosti na temelju dozvola za pridobivanje za godišnje planove sječe, šumske plantaže, planove spašavanja i planove oporavka. Neovisni šumarski tehničari članovi su strukovnih tijela, kreditno sposobni i registrirani u evidenciji odgovarajućih dozvola za pridobivanje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 3.3. Nositelji i plodouživatelji planova upravljanja i dozvola za pridobivanje drvne sirovine pridobivaju drvnu sirovinu i druge šumske proizvode koji nisu drvna sirovina u skladu s pravnim zahtjevima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.3.1. Nositelji planova upravljanja i drugih dozvola za pridobivanje drvne sirovine ispunjavaju tehničke standarde za pridobivanje drvne sirovine kada obavljaju aktivnosti navedene u godišnjim planovima rada i drugim dozvolama za pridobivanje drvne sirovine. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.3.2. Vlasnici ili plodouživatelji šumskih područja koji se bave pridobivanjem imaju odobrene i valjane planove spašavanja šuma koje su pogođene prirodnim katastrofama, bolestima ili zarazama, zahvaćene javnim i/ili privatnim građevinskim projektima i promjenama vegetacije na zemljištu koje se koristi za poljoprivredu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.3.3. Vlasnici šumskih plantaža koji se bave pridobivanjem i prodajom proizvoda dobivenih upravljanjem nad šumskim i pošumljenim privatnim, općinskim (ejido) i naseljenim nacionalnim područjima imaju odobren i valjan certifikat za plantažu i dozvolu za pridobivanje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 3.4. Nositelji i plodouživatelji dozvola za pridobivanje drvne sirovine provode mjere za zaštitu okoliša koje ispunjavaju pravne zahtjeve. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.4.1. Vlasnici imenovani u planovima upravljanja šumama za nacionalna, općinska (ejido) i privatna šumska područja poštuju odredbe programa zaštite u pogledu požara, zaraza, bolesti u šumama, izvora vode, biljaka i životinja. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.4.2. Vlasnici imenovani u planovima upravljanja šumama poštuju odredbe programa procjene učinka šumarskih aktivnosti na okoliš. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 3.5. Drvna sirovina prevozi se u skladu sa zakonodavstvom na snazi. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.5.1. Za drvnu sirovinu koja se prevozi iz šume u centar za prikupljanje drvne sirovine, u primarna i sekundarna šumarska trgovačka društva i u stovarišta postoji dozvola za prijevoz. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
Važna napomena: ICF odobrava tri vrste dozvola za prijevoz: za okruglo drvo (1), za proizvode i nusproizvode (2) i za ispiljenu drvnu sirovinu (3). |
Pravna osnova:
Za šume listača:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.5.2. Odobreni računi izdaju se za sav prijevoz prerađene drvne sirovine koju prodaju primarna ili sekundarna šumarska trgovačka društva ili stovarišta, neovisno o odredištu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.5.3. Pri svakom se prijevozu drvne sirovine, neovisno o odredištu, upotrebljavaju valjani tovarni listovi. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 3.6. Fizičke ili pravne osobe u čijem su vlasništvu društva i stovarišta poštuju zakonodavstvo na snazi pri osnivanju i obavljanju djelatnosti primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava i stovarišta. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.6.1. Fizičke ili pravne osobe u čijem je vlasništvu primarno ili sekundarno šumarsko trgovačko društvo ili stovarište registrirane su pri općini i ICF-u. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.6.2. Fizičke ili pravne osobe u čijem su vlasništvu primarna i sekundarna šumarska trgovačka društva i stovarišta pridržavaju se mjera praćenja stanja okoliša u skladu s kategorizacijom učinka na okoliš. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova: MiAmbiente:
Općine koje imaju ovlasti za izdavanje okolišnih dozvola:
Pravno neovisne općine: članci 12. i 12.A Zakona o općinama, Uredba br. 134-90. |
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 3.7. Subjekti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda pridržavaju se pravila na snazi za domaću trgovinu proizvodima od drvne sirovine. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 3.7.1. Subjekti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda pridržavaju se pravila iz ovih matrica za provjeru zakonitosti koja se primjenjuju na domaće tržište proizvoda od drvne sirovine. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NAČELO 4. POSLODAVCI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA ISPUNJAVAJU OBVEZE IZ RADNOG PRAVA I ZAHTJEVE POVEZANE SA ZDRAVLJEM I SIGURNOŠĆU NA RADU. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 4.1. Poslodavci iz šumarskog sektora poštuju zakonodavstvo povezano sa zapošljavanjem i plaćama zaposlenika u šumarskom sektoru. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 4.1.1. Poslodavci iz šumarskog sektora službeno zapošljavaju zaposlenike (na određeno ili neodređeno vrijeme). |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 4.1.2. Poslodavci u lancu proizvodnje šumskih proizvoda isplaćuju svojim zaposlenicima (na određeno ili neodređeno vrijeme) najmanje minimalnu plaću. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 4.2. Poslodavci u lancu proizvodnje šumskih proizvoda pridržavaju se pravila o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika na radu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 4.2.1. Poslodavci u lancu opskrbe u šumarstvu osiguravaju zdravlje i sigurnost svojih zaposlenika na njihovu radnom mjestu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 4.3. Poslodavci iz šumarskog sektora pridržavaju se pravila o socijalnoj skrbi za zaposlenike. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 4.3.1. Poslodavci u lancu proizvodnje šumskih proizvoda registriraju svoje zaposlenike pri Honduraškom zavodu za socijalnu sigurnost (IHSS). |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NAČELO 5. SUBJEKTI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA PRIDRŽAVAJU SE PRAVILA O MEĐUNARODNOJ TRGOVINI PROIZVODIMA OD DRVNE SIROVINE. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 5.1. Izvoznici i uvoznici proizvoda od drvne sirovine zakonito posluju na temelju potrebnog odobrenja i ispunjavaju svoje porezne i carinske obveze. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 5.1.1. Uvoznici i izvoznici ispunjavaju carinske obveze u skladu s carinskim postupkom. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 5.1.2. Uvoznici ispunjavaju obveze dubinske analize koje se primjenjuju na uvoz proizvoda od drvne sirovine. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 5.1.3. Izvoznici proizvoda od drvne sirovine dobivenih iz vrsta obuhvaćenih Konvencijom CITES poštuju odredbe te konvencije. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
NAČELO 6. SUBJEKTI IZ ŠUMARSKOG SEKTORA ISPUNJAVAJU OBVEZE POVEZANE S CARINAMA I POREZIMA. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 6.1. Subjekti iz šumarskog sektora osnovani su na zakonit način. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 6.1.1. Subjekti iz šumarskog sektora registrirani su pri Poreznoj upravi. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 6.2. Subjekti iz šumarskog sektora ispunjavaju porezne obveze prema središnjoj vladi i općinskim vlastima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 6.2.1. Nositelji dozvola za pridobivanje plaćaju porez na dozvolu za pridobivanje ili iskorištavanje prirodnih resursa u skladu s Uredbom o provedbi Zakona o općinama, kao i naknade utvrđene u općinskom planu oporezivanja na snazi. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 6.2.2. Subjekti iz šumarskog sektora plaćaju porez na dohodak/dobit, solidarni doprinos i porez na neto imovinu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 6.2.3. Subjekti iz šumarskog sektora koriste se sustavom izdavanja računa pri prodaji drvne sirovine i prodaji usluga pilana. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kriterij 6.3. Subjekti iz šumarskog sektora ispunjavaju obveze povezane s carinama prema središnjoj vladi. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pokazatelj 6.3.1. Subjekti iz šumarskog sektora ispunjavaju obveze povezane s carinama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Sredstva provjere:
|
Pravna osnova:
|
Nadležna institucija:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Dodaci
1.
Definicija subjekata iz šumarskog sektora uključena u dokumente ovog SporazumaU kontekstu ovog Sporazuma „subjekt iz šumarskog sektora” svaka je fizička ili pravna osoba koja obavlja aktivnosti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda. Subjekti iz šumarskog sektora dužni su ispuniti različite pokazatelje i sredstva provjere koji su opisani u ovom Prilogu, a odnose se na njihovu uključenost u različitim fazama lanca proizvodnje šumskih proizvoda.
|
Subjekt |
Definicija/koncept |
Pokazatelj/sredstvo provjere |
||
|
Fizičke ili pravne osobe koje obavljaju aktivnosti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda. Te aktivnosti među ostalim uključuju upravljanje šumama, izvlačenje, preradu, prijevoz, prodaju, uvoz i izvoz drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine te prenamjenu šumskog područja. Subjekti čije su usluge podugovorene u svrhu obavljanja tih aktivnosti obuhvaćeni su tom definicijom. To su, na primjer, subjekti s dozvolom za uporabu lančane pile, provjeravatelji ili otpremnici, prodajni predstavnici, prijevoznici i primatelji proizvoda od drvne sirovine. |
Pod različitim naslovima u tablici. |
||
|
Skupina fizičkih osoba i njihove organizacije sa sjedištem na ruralnoj lokaciji (selo ili zaselak), šumskom području ili rubnim dijelovima tih područja i s pristupom upravljanju šumama i drugim agrošumarskim resursima. |
1.1.1./1 - 1.2.1./2 - 1.2.2./1 - 2.1.2./1 - 3.1.2./1 - 3.3.2./1 |
||
|
Organizacija lokalne zajednice s pravnom osobnošću, uključujući agrošumarske organizacije, etničke skupine, ruralna društva za šume i organizirane zajednice koje se nalaze na području nacionalne šume, a čija je svrha upravljanje robom i uslugama povezanima sa šumama, njihova prodaja te pridobivanje i prerada. |
1.1.1/1 - 1.2.1/2 - 1.2.2/1 - 2.1.1/1 - 2.1.1/2 - 2.1.1/3 - 2.1.2/1 - 3.1.2/1 - 3.3.2/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba u čijem je vlasništvu posjed koji je prekriven šumom koja može biti, na primjer, privatna, općinska (ejido), nacionalna, u vlasništvu zajednice ili u zajedničkom vlasništvu autohtonih zajednica, među ostalim. |
1.1.1/1 - 1.1.2/1 - 1.1.2/2 - 1.2.1/1 - 1.2.1/2 - 1.2.2/1 - 2.1.1/1 - 2.1.1/2 - 2.1.1/3 - 2.1.2/1 - 3.1.1/1 - 3.1.2/1 - 3.1.3/1 - 3.3.2/1 - 3.3.3/1 - 3.3.3/2 |
||
|
Fizička ili pravna osoba u čijem je stopostotnom vlasništvu posjed koji je prekriven šumom. |
1.1.1/1 - 2.1.1/1 - 2.1.1/2 - 2.1.2/1 - 3.1.1/1 - 3.1.3/1 - 3.3.2/1 - 3.3.3/1 - 3.3.3/2 |
||
|
Općina u čijem je vlasništvu posjed koji je prekriven šumom. |
1.1.1/1 - 1.2.2/1 - 2.1.1/1 - 2.1.1/2 - 2.1.2/1 - 3.1.1/1 - 3.1.3/1 - 3.3.2/1 - 3.3.3/1 - 3.3.3/2 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja je korisnik odobrenog plana upravljanja šumama za nacionalnu šumu. |
2.1.2/1 - 3.1.2/1 - 3.1.4/1 - 3.2.1/1 - 3.2.1/2 - 3.2.2/1 - 3.2.2/2 - 3.2.3/1 - 3.2.3/2 - 3.3.1/1 - 3.3.1/2 - 3.3.2/1 - 3.4.1/1 - 3.4.1/2 - 3.4.2/1 - 3.4.2/2 - 3.5.1/1 - 3.5.2/1 - 3.5.3/1 - 6.2.1/1 - 6.2.1/2 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja je korisnik odobrenog plana upravljanja šumama za općinsku (ejido) šumu. |
2.1.2/1 - 3.1.1/1 - 3.1.4/1 - 3.2.1/1 - 3.2.1/2 - 3.2.2/1 - 3.2.2/2 - 3.2.3/1 - 3.2.3/2 - 3.3.1/1 - 3.3.1/2 - 3.3.2/1 - 3.4.1/1 - 3.4.1/2 - 3.4.2/1 - 3.4.2/2 - 3.5.1/1 - 3.5.2/1 - 3.5.3/1 - 6.2.1/1 - 6.2.1/2 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja je korisnik odobrenog plana upravljanja šumama za privatnu šumu. |
2.1.2/1 - 3.1.1/1 - 3.1.4/1 - 3.2.1/1 - 3.2.1/2 - 3.2.2/1 - 3.2.2/2 - 3.2.3/1 - 3.2.3/2 - 3.3.1/1 - 3.3.1/2 - 3.3.2/1 - 3.4.1/1 - 3.4.1/2 - 3.4.2/1 - 3.4.2/2 - 3.5.1/1 - 3.5.2/1 - 3.5.3/1 - 6.2.1/1 - 6.2.1/2 |
||
|
Fizička ili pravna osoba u čijem je vlasništvu posjed sa sustavom proizvodnje kojim se kombiniraju poljoprivredni i šumski proizvodi. |
1.1.1/1 - 2.1.1/1 - 2.1.1/2 - 2.1.2/1 - 3.1.3/1 - 3.1.4/2 - 3.2.1/1 - 3.2.1/2 - 3.2.2/1 - 3.2.3/1 - 3.2.3/2 - 3.3.1/1 - 3.3.2/1 - 3.5.1/1 - 3.5.2/1 - 3.5.3/1 - 6.2.1/1 - 6.2.1/2 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja je jedini ili stvarni vlasnik posjeda na kojem se nalazi šumska plantaža. |
1.1.1/1 - 2.1.1/1 - 2.1.1/2 - 2.1.2/1 - 3.2.1/1 - 3.2.1/2 - 3.2.2/1 - 3.2.3/1 - 3.2.3/2 - 3.3.1/1 - 3.3.2/1 - 3.3.3/1 - 3.3.3/2 - 3.5.1/1 - 3.5.2/1 - 3.5.3/1 - 6.2.1/1 - 6.2.1/2 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja uživa ili posjeduje nacionalno ili općinsko (ejido) područje bez vlasničkog lista za zemljište kojim se dokazuje pravno vlasništvo. Taj subjekt ostvaruje koristi od legalizacijskih postupaka za dobivanje ugovora o plodouživanju koji mu, među ostalim, omogućuje obavljanje djelatnosti upravljanja šumama. |
1.2.1/1 - 2.1.2/1 - 3.1.2/1 - 3.3.2/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koju su državna uprava šumarstva ili općinske vlasti imenovale za održivo upravljanje javnom šumom (nacionalnom ili općinskom/ejido) u njezinu korist. |
1.2.1/1 - 2.1.2/1 - 3.1.2/1 - 3.3.2/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja se bavi pridobivanjem u prirodnim i/ili uzgojenim borovim šumama i šumama listača i koju je vlasnik imenovao u odobrenom i valjanom planu upravljanja šumama. |
3.2.2/1 - 3.2.2/2 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba u šumarskom sektoru čija je djelatnost prijevoz proizvoda od drvne sirovine. |
3.5.1/1 - 3.5.2/1 - 3.5.3/1 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Šumarski ili sličan stručnjak koji osigurava upravljanje šumama i njihov održivi razvoj putem planova upravljanja ili odobrenih planova rada u javnim ili privatnim šumama i koji je, u skladu sa svojim profesionalnim dužnostima, službenik za ovjeravanje. |
3.2.1/1 - 3.2.1/2 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Privatni šumarski stručnjak koji obavlja aktivnosti u šumarskom sektoru, osim provedbe planova rada. |
3.2.3/1 - 3.2.3/2 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja se bavi trgovinom proizvoda od drvne sirovine izvan državnog područja. |
5.1.1/1 - 5.1.3/1 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja kupuje proizvode od drvne sirovine iz inozemstva radi njihove distribucije, prodaje i/ili prerade unutar ili izvan zemlje. |
5.1.1/1 - 5.1.2/1 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili zakonski zastupnik šumarskog trgovačkog društva koje obavlja početnu preradu okruglog drva (u njegovu prirodnom stanju) ili druge drvne ili nedrvne sirovine koja potječe iz šume. |
3.6.1/1 - 3.6.1/2 - 3.6.2/1 - 3.6.2/2 - 3.7.1/1 - 3.7.1/2 - 3.7.1/3 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili zakonski zastupnik šumarskog trgovačkog društva koje prerađuje proizvode primarnog šumarskog trgovačkog društva ili drugu drvnu ili nedrvnu sirovinu koja potječe iz šume. |
3.6.1/1 - 3.6.1/2 - 3.6.2/1 - 3.6.2/2 - 3.7.1/1 - 3.7.1/2 - 3.7.1/3 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili zakonski zastupnik dijela zemljišta, lokacije ili prostora za skladištenje gdje se drvna sirovina kupuje i prodaje na nacionalnoj razini/na domaćem tržištu. |
3.6.1/1 - 3.6.1/2 - 3.6.2/1 - 3.6.2/2 - 3.7.1/1 - 3.7.1/2 - 3.7.1/3 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
||
|
Fizička ili pravna osoba, uređena privatnim ili javnim pravom, za koju na temelju ugovora o radu ili radnog odnosa usluge obavlja jedan zaposlenik ili više njih. Ta se definicija primjenjuje na svim razinama. |
4.1.1/1 - 4.1.2/1 - 4.2.1/1 - 4.3.1/1 - 4.3.1/2 - 4.3.1/3 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
2.
Državne institucije povezane s matricama za provjeru zakonitosti|
Predmetna institucija |
Sredstva provjere |
|
Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (ICF) |
1.1.2/2 - 1.2.1/1 - 1.2.1/2 - 1.2.2/1 - 2.1.1/3 - 2.1.2/1 - 3.1.1/1 - 3.1.2/1 - 3.1.3/1 - 3.1.4/1 - 3.1.4/2 - 3.2.1/1 - 3.2.1/2 - 3.2.2/1 - 3.2.2/2 - 3.2.3/1 - 3.2.3/2 - 3.3.1/1 - 3.3.1/2 - 3.3.2/1 - 3.3.3/1 - 3.3.3/2 - 3.4.1/1 - 3.4.1/2 - 3.4.2/1 - 3.4.2/2 - 3.5.1/1 - 3.5.2/1 - 3.6.1/2 - 3.7.1/1 - 3.7.1/2 - 3.7.1/3 - 5.1.2/1 |
|
Općine |
1.2.2/1 - 3.6.1/1 - 3.6.2/1 - 3.6.2/2 - 6.2.1/1 - 6.2.1/2 |
|
Porezna uprava (SAR) |
3.5.2/1 - 3.5.3/1 - 6.1.1/1 - 6.2.2/1 - 6.2.3/1 - 6.3.1/1 |
|
Imovinski zavod (IP) |
1.1.1/1 - 1.1.2/1 - 2.1.1/1 |
|
Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS) |
4.1.1/1 - 4.1.2/1 - 4.2.1/1 |
|
Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente) |
3.6.2/1 - 3.6.2/2 |
|
Nacionalni agrarni zavod (INA) |
2.1.1/2 |
|
Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva (SAG) |
5.1.3/1 |
|
Poduprava za carinske prihode (DARA) |
5.1.1/1 |
|
Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS) |
4.3.1/1 |
3.
Popis pravnih instrumenata uključenih u matrice za provjeru zakonitostiPopis je sastavljen uzimajući u obzir raspored po kojem su pravne osnove navedene u matricama za provjeru zakonitosti, počevši s načelom 1.
|
1. |
Uredba br. 082-2004, Zakon o imovini. |
|
2. |
Uredba br. 098-2007, Zakon o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama. |
|
3. |
Sporazum ICF-a br. 027-2015 o upravljanju šumama na području općina (ejido) u kontekstu šuma lokalne zajednice. |
|
4. |
Uredba br. 026-94, Ratifikacija Konvencije br. 169 MOR-a. |
|
5. |
Sporazum br. 003-2010, Uredba o provedbi Zakona o imovini. |
|
6. |
Uredba sa zakonskom snagom br. 170 o agrarnoj reformi izmijenjena Uredbom br. 031-92 o modernizaciji i razvoju poljoprivrednog sektora. |
|
7. |
Uredba br. 61-2013 od 17. travnja 2013., kojom se ICF ovlašćuje da odgovara na zahtjeve za vlasničke listove za područja u vlasništvu jedne zajednice ili više njih koje podnesu organizacije autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu. |
|
8. |
Sporazum ICF-a br. 031-2012 o postupku za izdavanje vlasničkih listova za zemljišta predaka autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu koji žive u biosferi Río Plátano. |
|
9. |
Sporazum ICF-a br. 010-2015, upute za primjenu tehničkih standarda u slučaju posebnih planova za agrošumarske sustave (PPAS-ovi) za područja manja od 100 hektara. |
|
10. |
Sporazum br. 031-2010, Opća uredba o provedbi Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama. |
|
11. |
upute za primjenu Sporazuma br. 045 A-2013 o naknadama za usluge primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava i stovarišta. |
|
12. |
Okružnica ICF-a br. DE-ICF-001-2013, Upravne smjernice za planove pridobivanja drva iz borovih šuma. |
|
13. |
Uredba br. 073, Zakon o obveznom članstvu u strukovnom tijelu. |
|
14. |
Sporazum ICF-a br. 050-2012 o tehničkim standardima i smjernicama za sastavljanje planova upravljanja šumama i planova rada za šume listača. |
|
15. |
Sporazum ICF-a br. 030-2013, Odobrenje planova spašavanja. |
|
16. |
Rezolucija ICF-a br. DE-MP-071-2010, Pravilnik za izdavanje certifikata za šumske plantaže. |
|
17. |
Rezolucija ICF-a br. DE-MP-285-2010, Smjernice i standardi za bolje upravljanje šumama. |
|
18. |
Sporazum br. 189-2014, Uredba o provedbi sustava izdavanja računa i njezine izmjene. |
|
19. |
Sporazum br. 018-93, Opća uredba o provedbi Zakona o općinama. |
|
20. |
Uredba br. 104-93, Opći zakon o okolišu. |
|
21. |
Provedbeni sporazum br. 008-2015, Uredba o provedbi nacionalnog sustava za procjenu učinka na okoliš. |
|
22. |
Uredba br. 181-2007, Izmjena Općeg zakona o okolišu. |
|
23. |
Uredba br. 134-90, Zakon o općinama. |
|
24. |
Uredba br. 189-1959, Zakon o radu. |
|
25. |
Uredba br. 178-2016, Zakon o inspektoratu rada. |
|
26. |
Uredba br. 103, Zakon o minimalnoj plaći potvrđen 3. lipnja 1971. i njegove izmjene. |
|
27. |
Sporazum br. 053-04, Opća uredba o provedbi mjera za sprečavanje nesreća na radu i profesionalnih bolesti. |
|
28. |
Uredba br. 140-1959, Zakon o socijalnoj sigurnosti i Uredba br. 080-2001 od 1. lipnja 2001. s njezinim izmjenama. |
|
29. |
Rezolucija br. 224-2008 (COMIECO-XLIX), Uredba o provedbi srednjoameričkog jedinstvenog carinskog zakonika (RECAUCA). |
|
30. |
Sporazum SAG-a br. 936-13, Pravila provedbe Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). |
|
31. |
Uredba sa zakonskom snagom br. 102-1974, Zakon o nacionalnom registru poreznih obveznika. |
|
32. |
Uredba br. 051-2003, Zakon o poštenom oporezivanju. |
|
33. |
Uredba br. 25-1963, Zakon o porezu na dohodak i dobit. |
|
34. |
Uredba br. 017-2010, Zakon o jačanju prihoda, socijalnoj jednakosti i racionalizaciji javnih rashoda. |
PRILOG III.
UVJETI KOJIMA SE UREĐUJE PUŠTANJE U SLOBODNI PROMET U UNIJI PROIZVODA OD DRVNE SIROVINE KOJI SE IZVOZE IZ HONDURASA I ZA KOJE JE IZDANA DOZVOLA FLEGT
OKVIR
Uredbom Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (1) i pripadajućom provedbenom uredbom (2) uređeni su uvjeti za ulazak na tržište Unije drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine iz Hondurasa za koje je izdana dozvola FLEGT.
Navedenim je uredbama predviđena prilagodba u njima utvrđenih postupaka nacionalnim uvjetima i posebno mogućnosti da nadležna tijela odgovorna za prihvaćanje dozvola FLEGT pri ulasku u Uniju mogu biti carinska tijela ili drugo upravno tijelo. Stoga je u opisu procesa provjera podijeljena u dva koraka: 1. pregledi dokumentacije u pogledu dozvola i 2. fizičke provjere radi osiguravanja usklađenosti stvarne pošiljke s dozvolom FLEGT.
Cilj je tog postupka dopuniti provjere koje provodi Honduras i provjeriti jesu li dozvole FLEGT predočene pri ulasku u Uniju zaista dozvole koje je uredno izdalo i registriralo honduraško tijelo za izdavanje dozvola FLEGT i odnose li se na pošiljke kojima su ih namijenila honduraška tijela. Ako nadležna tijela žele Zajedničkom odboru za provedbu (ZOP) uputiti pitanja o sustavu za osiguranje zakonitosti i valjanosti honduraških dozvola FLEGT u skladu s člancima 9., 11., 19. i 24. ovog Sporazuma, mogu to učiniti slijeđenjem postupaka za podnošenje zahtjeva za informacije utvrđenih u članku 3. ovog Priloga.
ČLANAK 1.
Obrada dozvola FLEGT
1. Dozvola FLEGT podnosi se nadležnim tijelima države članice u koju se pošiljka za koju je izdana ta dozvola FLEGT dostavlja radi puštanja u slobodni promet (3). To se može učiniti elektroničkim putem ili drugim žurnim načinom.
2. Odmah nakon prihvaćanja dozvole FLEGT nadležna tijela iz stavka 1. o tome obavješćuju carinska tijela u skladu s primjenjivim nacionalnim postupcima.
ČLANAK 2.
Provjera valjanosti dokumenata povezanih s dozvolom FLEGT
1. Dozvole FLEGT u papirnatom obliku u skladu su s modelom opisanim u Prilogu IV. Dozvola FLEGT koja nije u skladu sa zahtjevima i specifikacijama utvrđenima u Prilogu IV. smatra se nevaljanom.
2. Dozvola FLEGT smatra se ništavom ako je podnesena nakon datuma isteka navedenog na dozvoli.
3. Ne prihvaćaju se nikakva izbrisana mjesta ni izmjene u dozvoli FLEGT, osim ako je izbrisana mjesta ili izmjene potvrdilo tijelo za izdavanje dozvola.
4. Ne prihvaća se produljenje valjanosti dozvole FLEGT, osim ako ga je potvrdilo tijelo za izdavanje dozvola.
5. Ne prihvaćaju se duplikat dozvole FLEGT ni zamjenska dozvola, osim ako ih je izdalo i potvrdilo tijelo za izdavanje dozvola.
ČLANAK 3.
Zahtjev za dodatne informacije
1. U slučaju sumnje u valjanost ili vjerodostojnost dozvole FLEGT, duplikata dozvole ili zamjenske dozvole FLEGT nadležna tijela mogu zatražiti dodatne informacije od tijela za izdavanje dozvola.
2. Primjerak dozvole FLEGT, duplikat dozvole ili zamjenska dozvola FLEGT može se proslijediti zajedno sa zahtjevom.
3. Ako je potrebno, tijelo za izdavanje dozvola FLEGT povlači dozvolu FLEGT i izdaje ispravljeni primjerak koji se ovjerovljuje pečatnim odobrenjem „Duplicado” (Duplikat) i prosljeđuje nadležnom tijelu.
ČLANAK 4.
Provjera usklađenosti dozvole FLEGT s pošiljkom
1. Ako nadležna tijela smatraju da im je za donošenje odluke o prihvaćanju dozvole FLEGT potrebna dodatna provjera pošiljke, mogu se provesti provjere da bi se utvrdilo je li predmetna pošiljka u skladu s informacijama iz dozvole FLEGT i evidencijom povezanom s relevantnom dozvolom koju vodi tijelo za izdavanje dozvola.
2. Ako obujam ili masa proizvoda od drvne sirovine sadržanih u pošiljci koja se prijavljuje za puštanje u slobodni promet ne odstupa za više od 10 % od obujma ili mase navedene u odgovarajućoj dozvoli FLEGT, smatra se da je pošiljka u pogledu obujma ili mase u skladu s informacijama iz dozvole FLEGT.
3. U slučaju sumnje u usklađenost pošiljke s dozvolom FLEGT nadležno tijelo može zatražiti dodatno pojašnjenje od tijela za izdavanje dozvola.
4. Tijelo za izdavanje dozvola može od nadležnog tijela zatražiti da mu pošalje primjerak predmetne dozvole FLEGT ili zamjensku dozvolu FLEGT.
5. Ako je potrebno, tijelo za izdavanje dozvola povlači dozvolu FLEGT i izdaje ispravljeni primjerak koji sadržava pečatom ovjerenu napomenu „Duplicado” (Duplikat) i prosljeđuje ga nadležnom tijelu.
6. Ako nadležno tijelo ne primi odgovor u roku od 21 radnog dana od zahtjeva za dodatno pojašnjenje, kako je predviđeno člankom 9. ovog Sporazuma, nadležno tijelo odbija dozvolu FLEGT i postupa u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i postupcima.
7. Dozvola FLEGT ne prihvaća se ako je nakon pružanja dodatnih informacija u skladu s člankom 3. ovog Priloga ili daljnje provjere u skladu s ovim člankom utvrđeno da dozvola FLEGT nije u skladu s pošiljkom.
ČLANAK 5.
Provjera prije dolaska pošiljke
1. Dozvola FLEGT može se podnijeti prije dolaska pošiljke za koju je izdana.
2. Dozvola FLEGT prihvaća se ako ispunjava sve zahtjeve utvrđene u Prilogu IV. i ako se daljnja provjera u skladu s člancima 2., 3. i 4. ovog Priloga ne smatra potrebnom.
ČLANAK 6.
Ostala pitanja
1. Troškove nastale tijekom provođenja provjere snosi uvoznik, osim ako je drukčije utvrđeno primjenjivim zakonodavstvom i postupcima predmetne države članice Unije.
2. U slučaju stalnih nesuglasica ili poteškoća nastalih provjerom dozvola FLEGT, predmet se upućuje ZOP-u.
ČLANAK 7.
Puštanje u slobodni promet
1. U polju 44. jedinstvene carinske deklaracije koja se upotrebljava za carinsku deklaraciju za puštanje u slobodni promet navodi se broj dozvole izdane za proizvode od drvne sirovine koji su predmetom te deklaracije.
2. Ako je carinska deklaracija izrađena elektroničkim postupkom, upućivanje se navodi u odgovarajućem polju.
3. Drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine mogu se pustiti u slobodan promet tek nakon završetka postupaka opisanih u ovom Prilogu.
(1) SL EU L 347, 30.12.2005., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1024/2008 od 17. listopada 2008. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2173/2005 o uspostavi sustava FLEGT za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (SL EU L 277, 18.10.2008., str. 23).
(3) Puštanje u slobodni promet carinski je postupak Unije. Prema članku 201. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije puštanje u slobodni promet obuhvaća: (a) naplatu svih dospjelih uvoznih carina, (b) naplatu, po potrebi, ostalih davanja, kako je predviđeno u skladu s odgovarajućim važećim odredbama koje se odnose na naplatu tih davanja, (c) primjenu mjera trgovinske politike, zabrana i ograničenja ako ih nije trebalo primijeniti u ranijoj fazi (u ovom se slučaju provjerava postojanje dozvole FLEGT) i (d) ispunjavanje drugih formalnosti koje se navode u vezi s uvozom robe. Puštanjem u slobodni promet roba koja nije roba Europske unije stječe carinski status robe Europske unije.
PRILOG IV.
POSTUPAK ZA IZDAVANJE DOZVOLA FLEGT
ČLANAK 1.
Opći zahtjevi za dozvole FLEGT
1. Za ulazak u Uniju proizvoda od drvne sirovine iz Hondurasa koji su navedeni u Prilogu I. potrebna je dozvola FLEGT.
2. Dozvolu FLEGT izdaje zavod Instituto de Conservación y Desarrollo Forestal, Áreas Protegidas y Vida Silvestre (ICF) i ona potvrđuje da je pošiljka proizvoda od drvne sirovine za izvoz u Uniju zakonito proizvedena i provjerena u skladu s kriterijima i postupcima utvrđenima u ovom Sporazumu.
3. Dozvole FLEGT izdaju se u papirnatom ili elektroničkom obliku.
4. Dozvola FLEGT izdaje se za svaku pošiljku svakog izvoznika do prve točke ulaska u Uniju.
5. Papirnate i elektroničke dozvole FLEGT uključuju informacije navedene u Dodatku 1., koje se moraju navesti u skladu s uputama iz Dodatka 2.
6. Podnositelj zahtjeva prije carinjenja podnosi carinskoj upravi dozvolu FLEGT za izvoz u Uniju ili dozvolu H-Legal za izvoz na druga odredišta i prilaže druge potrebne dokumente. Postupci za izdavanje dozvole FLEGT ili dozvole H-Legal i njihov odnos s jedinstvenom carinskom deklaracijom (JCD) razvijaju se tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.
7. Dozvola FLEGT smatra se ništavom nakon isteka.
8. Kada se za pošiljke različitih vrsta proizvoda od drvne sirovine ne mogu uključiti sve informacije iz obrasca u odjeljku 1. Dodatka 1., dozvoli FLEGT može se dodati odobreni prilog u kojem se navode kvantitativne i kvalitativne informacije iz obrasca u odjeljku 2. Dodatka 1.
9. U skladu sa stavkom 8. odobreni prilog sadržava informacije za opis pošiljke koje nije bilo moguće navesti u odgovarajuća polja u obrascu u odjeljku 1. Dodatka 1.
10. Ako se kvalitativne informacije navode u prilogu (dodatne stranice), u odgovarajućim poljima na dozvoli FLEGT ne navode se informacije o pošiljci, već samo upućivanje na prilog (dodatne stranice).
11. Zahtjevi i postupci za produljenje valjanosti i definiranje povlačenja, zamjene i upravljanja dozvolama FLEGT razvijaju se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. Postupci za izdavanje dozvola FLEGT se objavljuju.
12. Vlada Hondurasa dostavlja Uniji ovjereni primjerak dozvole FLEGT, primjerke pečata tijela za izdavanje dozvola i potpise ovlaštenog osoblja.
13. Izvornik, duplikat i zamjenska dozvola FLEGT ne smatraju se valjanima i ne prihvaćaju se ako se promijene ili preinače sredstva za njihovo izdavanje utvrđena u ovom Prilogu.
14. Izvornici i sve vrste preslika svih odobrenih dozvola FLEGT izdaju se izvozniku u skladu s relevantnim odredbama ovog Sporazuma.
ČLANAK 2.
Odgovornost tijela za izdavanje dozvola FLEGT
1. Tijelo za izdavanje dozvola u Hondurasu jest ICF, odnosno njegova Jedinica za izdavanje dozvola FLEGT. ICF-ova Jedinica za provjeru zakonitosti odgovorna je za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom.
2. Tijelo za izdavanje dozvola odgovorno je za razmjenu informacija između Hondurasa i nadležnih tijela država članica Unije te ostalih honduraških tijela koja su odgovorna za izdavanje povezano s dozvolama FLEGT.
3. Tijelo za izdavanje dozvola može (samo jedanput) produljiti razdoblje valjanosti za tri (3) mjeseca, na zahtjev izvoznika. Po produljenju dozvole FLEGT tijelo za izdavanje dozvola unosi i potvrđuje novi datum isteka.
4. Tijelo za izdavanje dozvola upotrebljava metodu kojom se onemogućuju neovlašteni zahvati kako bi osiguralo vjerodostojnost dozvola FLEGT i izbjeglo izbrisana mjesta ili izmjene.
5. Tijelo za izdavanje dozvola uspostavlja sustave za vođenje papirnate i elektroničke evidencije dozvola kako bi moglo odgovoriti na zahtjev izvoznika uzimajući u obzir njegov geografski položaj. FLEGT sustav za izdavanje dozvola postupno se povezuje s honduraškim sustavom jedinstvenog kontaktnog mjesta za vanjsku trgovinu (Sistema de Ventanilla Única de Comercio Exterior de Honduras, VUCEH) kada to omogućuju uvjeti.
6. Tijelo za izdavanje dozvola u svakom slučaju, neovisno o tome je li se dozvolu FLEGT produljilo, povuklo ili zamijenilo, obavješćuje nadležno tijelo odgovarajuće države članice Unije.
7. Tijelo za izdavanje dozvola upravlja bazom podataka primljenih zahtjeva, izdanih dozvola FLEGT i odbijenih zahtjeva.
ČLANAK 3.
Postupak za izdavanje dozvola FLEGT
1. Postupak za osiguranje zakonitosti proizvoda provodi se u skladu s Prilogom V. prije izdavanja dozvole FLEGT. Koraci za upravljanje dozvolama FLEGT opisani su u nastavku (vidjeti sliku 1.).
|
(a) |
Kako bi dobio dozvolu FLEGT, izvoznik podnosi:
|
|
(b) |
Po primitku zahtjeva Jedinica za izdavanje dozvola FLEGT:
|
|
(c) |
Na temelju informacija prikupljenih o usklađenosti sa svim primjenjivim pokazateljima iz matrica zakonitosti i zahtjevima za lanac opskrbe Jedinica za provjeru zakonitosti utvrđuje jesu li ispunjeni zahtjevi zakonitosti te Jedinici za izdavanje dozvola FLEGT dostavlja:
|
|
(d) |
Na temelju zahtjeva, popratnih dokumenata i odluke Jedinice za provjeru zakonitosti o usklađenosti sa zakonodavstvom Jedinica za izdavanje dozvola FLEGT izdaje dozvolu FLEGT ili odbija njezino izdavanje. |
|
(e) |
Sve informacije o dodjeli dozvole FLEGT unose se u posebnu bazu podataka. |
2. Svi proizvodi od drvne sirovine iz Priloga I., uključujući uzorke i ogledne proizvode, obuhvaćeni su FLEGT sustavom za izdavanje dozvola kada se izvoze na tržište Unije.
ČLANAK 4.
Tehničke specifikacije za dozvole FLEGT u papirnatom obliku
1. Papirnate dozvole FLEGT moraju biti u skladu s formatom iz Dodatka 1.
2. Papir je formata A4. Uz pečat se na papiru nalaze vodeni žigovi s različitim logotipima, uključujući honduraški grb ili amblem.
3. Dozvole FLEGT ispunjavaju se pisaćim strojem ili računalom. Prema potrebi može ih se ispunjavati rukom.
4. Tijelo za izdavanje dozvola upotrebljava metalni pečat, po mogućnosti od čelika. Međutim, tijelo za izdavanje dozvola može upotrebljavati reljefni pečat u kombinaciji sa slovima ili brojkama dobivenima perforacijom.
5. Pri unosu količine slovima i brojkama tijelo za izdavanje dozvola upotrebljava metodu kojom se onemogućuju neovlašteni zahvati kako bi se spriječilo umetanje brojki ili upućivanja.
6. Obrazac dozvole FLEGT ne smije sadržavati izbrisana mjesta ni izmjene, osim ako su ta izbrisana mjesta i izmjene ovjereni pečatom i potpisom tijela za izdavanje dozvola.
7. Dozvola FLEGT ispunjava se i ispisuje na španjolskom jeziku.
ČLANAK 5.
Obrazac za izdavanje dozvola FLEGT
1. Dozvole FLEGT mogu se izdati iz računalnog sustava koji je dio honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS).
2. Državama članicama Unije koje nisu povezane s računalnim sustavom na raspolaganje se stavlja papirnata dozvola FLEGT.
ČLANAK 6.
Primjerci dozvole FLEGT
1. Dozvola FLEGT sastoji se od jednog izvornika i pet primjeraka.
2. Izvornik se predaje nositelju dozvole FLEGT.
3. Pet numeriranih primjeraka upotrebljava se na sljedeći način:
|
(a) |
Primjerak 1.: zadržava ga tijelo za izdavanje dozvola FLEGT za potrebe provjere u budućnosti; |
|
(b) |
Primjerak 2.: prilaže se pošiljci. Predaje se nositelju dozvole FLEGT kako bi ga on poslao zajedno s pošiljkom kupcu proizvoda radi podnošenja carinskoj upravi države članice u koju se pošiljka za koju je izdana dozvola dostavlja radi puštanja u slobodni promet. |
|
(c) |
Primjerak 3.: predaje se nositelju dozvole FLEGT kako bi ga on poslao kupcu radi podnošenja relevantnim tijelima odgovornima za dozvole FLEGT države članice u koju se pošiljka za koju je izdana dozvola dostavlja radi puštanja u slobodni promet. |
|
(d) |
Primjerak 4.: namijenjen je honduraškim carinskim tijelima za potrebe kontrole izvoza. |
|
(e) |
Primjerak 5.: namijenjen je za evidenciju nositelja dozvole FLEGT. |
ČLANAK 7.
Valjanost, povlačenje i zamjena dozvole FLEGT
1. Valjanost i produljenje dozvole FLEGT
Dozvole FLEGT valjane su na dan izdavanja i sljedećih šest (6) mjeseci od dana izdavanja. Datum isteka navodi se na dozvoli FLEGT.
2. Povlačenje dozvole FLEGT
|
2.1. |
Dozvola FLEGT više nije valjana i trebala bi se vratiti tijelu za izdavanje dozvola ako su njome obuhvaćeni proizvodi od drvne sirovine tijekom pošiljke izgubljeni ili uništeni prije nego što su došli u Uniju. |
|
2.2. |
Dozvola FLEGT povlači se u sljedećim okolnostima:
|
|
2.3. |
Izvoznik može i dobrovoljno vratiti dozvolu ako odluči da je neće iskoristiti. |
3. Zamjena dozvole FLEGT
|
3.1. |
U slučaju gubitka, krađe ili uništenja izvornika i/ili primjeraka dozvole namijenjenih nadležnim tijelima Unije nositelj dozvole FLEGT ili njegov ovlašteni zastupnik može tijelu za izdavanje dozvola podnijeti zahtjev za zamjenu po dostavi dokaza gubitka, krađe ili uništenja izvornika i/ili primjeraka. |
|
3.2. |
Tijelo za izdavanje dozvola izdaje zamjensku dozvolu FLEGT po primitku i razmatranju zahtjeva nositelja dozvole. |
|
3.3. |
Vlada Hondurasa dostavlja Uniji ovjereni primjerak dozvole FLEGT, primjerke pečata tijela za izdavanje dozvola i potpise ovlaštenog osoblja. |
|
3.4. |
Zamjenska dozvola FLEGT sadržava informacije i unose iz izvorne dozvole FLEGT, uključujući broj dozvole. Zamjenska dozvola FLEGT ima na sebi napomenu „licencia de sustitución” (zamjenska dozvola). |
|
3.5. |
U slučaju pronalaska izgubljene ili ukradene dozvole FLEGT njome se ne smije koristiti i mora je se vratiti tijelu za izdavanje dozvola. |
ČLANAK 8.
Upravljanje povredama povezanima s izdavanjem dozvola FLEGT
U slučaju povrede ili lažnih informacija povezanih s proizvodima od drvne sirovine, krivotvorenja, preinake ili izmjene informacija u dozvoli FLEGT ili kršenja propisa povezanih s FLEGT sustavom za izdavanje dozvola, poduzimaju se upravne ili pravne mjere u skladu s opsegom povrede i honduraškim zakonodavstvom.
ČLANAK 9.
Sumnje u valjanost i vjerodostojnost dozvole FLEGT
1. U slučaju sumnje u valjanost ili vjerodostojnost dozvole FLEGT, primjerka dozvole ili zamjenske dozvole nadležno tijelo može u sustavu provjeriti dodatne informacije ili ih zatražiti od tijela za izdavanje dozvola FLEGT. Jedino tijelo za izdavanje dozvola FLEGT ima odgovornost i ovlast pružati informacije o valjanosti ili vjerodostojnosti dozvole.
2. Ako smatra da je potrebno, tijelo za izdavanje dozvola može zatražiti od nadležnih tijela da mu pošalju primjerak dozvole FLEGT ili predmetni zamjenski dokument.
3. Ako smatra da je potrebno, tijelo za izdavanje dozvola FLEGT povlači dozvolu i izdaje ispravljeni primjerak koji sadržava pečatom ovjerenu napomenu „Duplicado” (Duplikat) te ga prosljeđuje nadležnom tijelu.
4. Ako se potvrdi valjanost dozvole FLEGT, tijelo za izdavanje dozvola elektroničkim putem odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo. Tijelo za izdavanje dozvola FLEGT ovjerava vraćene primjerke na odgovarajući način.
5. Ako predmetna dozvola FLEGT nije valjana, tijelo za izdavanje dozvola o tome obavješćuje nadležno tijelo, po mogućnosti elektroničkim putem.
6. U slučaju sumnje u vjerodostojnost i valjanost dozvole FLEGT tijelo za izdavanje dozvola dužno je odgovoriti na pitanja nadležnih tijela i drugih honduraških tijela te na zahtjev pružiti dodatne informacije i pojašnjenja.
Dodatak 1.
1.
Obrazac dozvole FLEGT
2.
Dodatne informacije o pošiljkamaSljedeće informacije odnose se na dozvolu FLEGT.
|
Broj stavke |
Komercijalni opis drvne sirovine ili proizvoda od drvne sirovine |
Oznaka HS |
Uobičajeni i znanstveni naziv |
Zemlja pridobivanja |
Oznaka ISO zemlje pridobivanja |
Obujam (m3) |
Masa (kg) |
Broj jedinica |
|
1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
10 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||
|
Mjesto izdavanja |
Datum (dan/mjesec/godina) |
Potpis i pečat tijela za izdavanje dozvola FLEGT |
|
|
|
|||
Dodatak 2.
UPUTE ZA POPUNJAVANJE OBRASCA
Općenito
|
— |
Ispuniti velikim tiskanim slovima |
|
— |
Oznake ISO zemalja međunarodne su standardne dvoslovne oznake zemalja.
|
PRILOG V.
Honduraški sustav za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS)
Sadržaj
|
1. |
UVOD |
|
1.1. |
Opći kontekst |
|
1.2. |
Cilj honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS) |
|
1.3. |
Novi alati i elementi za poboljšanje upravljanja šumama |
|
2. |
HONDURAŠKI PRAVNI OKVIR PRIMJENJIV NA LAS |
|
2.1. |
Međunarodne konvencije i ugovori |
|
2.2. |
Regionalne konvencije i ugovori |
|
2.3. |
Nacionalno zakonodavstvo o održivom upravljanju prirodnim resursima |
|
2.4. |
Nacionalno zakonodavstvo o tržištu rada |
|
2.5. |
Nacionalno zakonodavstvo o državnom i općinskom oporezivanju izvoza proizvoda od drvne sirovine |
|
2.6. |
Nacionalno zakonodavstvo o upravnim postupcima, mehanizmima za transparentnost i sudjelovanju javnosti |
|
2.7. |
Nacionalno zakonodavstvo koje primjenjuju sudski službenici |
|
3. |
ELEMENTI LAS-a |
|
3.1. |
Definicija zakonitosti |
|
3.2. |
Provjera usklađenosti s definicijom zakonitosti |
|
3.3. |
Kontrole lanca opskrbe |
|
3.4. |
Proces izdavanja dozvola FLEGT i H-Legal |
|
3.5. |
Neovisna revizija |
|
4. |
INSTITUCIONALNI OKVIR I ULOGA AKTERA UKLJUČENIH U PROVEDBU LAS-a |
|
4.1. |
Akteri uključeni u provedbu LAS-a |
|
4.2. |
Državne institucije |
|
4.2.1. |
Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (ICF) |
|
4.2.2. |
Porezna uprava (SAR) |
|
4.2.3. |
Općine |
|
4.2.4. |
Imovinski zavod (IP) |
|
4.2.5. |
Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS) |
|
4.2.6. |
Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS) |
|
4.2.7. |
Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente) |
|
4.2.8. |
Nacionalni agrarni zavod (INA) |
|
4.2.9. |
Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva (SAG) |
|
4.2.10. |
Poduprava za carinske prihode (DARA) |
|
4.2.11. |
Neizravno uključene državne institucije |
|
4.3. |
Privatni šumarski sektor |
|
4.4. |
Organizacije civilnog društva |
|
4.4.1. |
Lokalne organizacije |
|
4.4.2. |
Nevladine razvojne organizacije |
|
4.5. |
Autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu (PIAH) |
|
4.6. |
Izgradnja kapaciteta |
|
5. |
OPSEG/PODRUČJE PRIMJENE LAS-a |
|
5.1. |
Proizvodi od drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om |
|
5.2. |
Tržišta obuhvaćena LAS-om |
|
5.3. |
Izvori drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om |
|
5.3.1. |
Drvna sirovina pridobivena u Hondurasu |
|
5.3.2. |
Uvezeno drvo |
|
5.3.3. |
Drvna sirovina koja nije obuhvaćena ovim Sporazumom |
|
5.4. |
Opseg subjekata obuhvaćenih LAS-om |
|
6. |
PROVJERA USKLAĐENOSTI S DEFINICIJOM ZAKONITOSTI |
|
6.1. |
Načela provjere zakonitosti |
|
6.1.1. |
Institucije uključene u provjeru zakonitosti |
|
6.1.2. |
Postupci provjere koji se temelje na matricama zakonitosti |
|
6.1.3. |
Pohrana sredstava provjere zakonitosti |
|
6.1.4. |
Informacijski sustavi i funkcije provjere |
|
6.1.5. |
Načelo upravljanja rizicima |
|
6.1.6. |
Revizija zakonitosti čiji je rezultat potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom |
|
6.2. |
Obveza subjekata u pogledu provjere zakonitosti |
|
7. |
PROVJERA LANCA OPSKRBE DRVNOM SIROVINOM I PROIZVODIMA OD DRVNE SIROVINE |
|
7.1. |
Načela provjere lanca opskrbe |
|
7.2. |
Identifikacija proizvoda od drvne sirovine |
|
7.3. |
Informacije o lancu opskrbe koje subjekti moraju dostaviti |
|
7.4. |
Provjera uvezenih proizvoda od drvne sirovine |
|
7.5. |
Provjera proizvoda od drvne sirovine u provozu |
|
7.6. |
Provjera zaplijenjenih proizvoda od drvne sirovine |
|
7.7. |
Provjera proizvoda od drvne sirovine pribavljenih sa zemljišta podložnog prenamjeni |
|
8. |
PRIZNAVANJE PRIVATNOG IZDAVANJA POTVRDA |
|
9. |
RJEŠAVANJE SLUČAJEVA NEUSKLAĐENOSTI S LAS-om |
|
10. |
MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE PRITUŽBI |
|
10.1. |
Uvod |
|
10.2. |
Ciljevi |
|
10.3. |
Vrste mehanizama za rješavanje pritužbi |
|
10.4. |
Uspostavljanje mehanizama za rješavanje pritužbi i njihovih temeljnih načela |
|
11. |
MEHANIZMI ZA SAVJETOVANJE, SUDJELOVANJE I KOORDINACIJU ZA PROVEDBU LAS-a |
|
11.1. |
Zajednički odbor za provedbu |
|
11.2. |
Tehnički odbor |
|
11.3. |
Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA) |
|
11.4. |
Nacionalna strategija za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI) te njezine poveznice s ovim Sporazumom |
|
12. |
POTICAJNE, PROMOTIVNE I ZAŠTITNE MJERE TE MJERE UBLAŽAVANJA OSMIŠLJENE ZA UKLJUČIVANJE RAZLIČITIH AKTERA IZ SEKTORA U PROVEDBU LAS-a |
|
Dodatak 1. |
Karike u lancu opskrbe (borova šuma) |
|
Dodatak 2. |
Karike u lancu opskrbe (šuma listača) |
1. UVOD
1.1. Opći kontekst
Latinska Amerika ima najvišu stopu krčenja šuma u svijetu, a Honduras je jedna od regija s najvišim godišnjim stopama krčenja šuma. Uzroci krčenja i uništavanja šuma raznoliki su, a glavni su opsežno širenje stočarskih gospodarstava i monokultura (na primjer palma uljarica), nezakonita sječa u obliku krčenja, šumski požari i neodrživo pridobivanje drva.
Posljedice i negativni učinci koji se očituju u uništavanju i oštećivanju šuma prouzročenih nezakonitom sječom te u pretvaranju prašuma u poljoprivredna zemljišta dovode do smanjenja bioraznolikosti i ograničavanja ili gubitka prirodne otpornosti šumskih ekosustava. Nastaju i financijski gubici zbog neplaćanja naknada i utaje poreza.
1.2. Cilj honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS)
Cilj je LAS-a poboljšati upravljanje u šumarskom sektoru zemlje i time osigurati strogu usklađenost svih subjekata u lancu opskrbe u šumarstvu sa zakonodavstvom.
Taj cilj obuhvaća dodjelu prava na uporabu šuma, pridobivanje sirovine, prijevoz drvne sirovine, primarnu preradu, sekundarnu preradu i trgovinu proizvodima od drvne sirovine na domaćem i međunarodnom tržištu na temelju primjene i izvršavanja važećeg zakonodavstva te poboljšanje postojećih državnih sustava kontrole.
1.3. Novi alati i elementi za poboljšanje upravljanja šumama
Iako je izdavanje dozvola za zakonitu drvnu sirovinu u okviru FLEGT sustava ključan cilj pregovaranja o SDP-u i njegove provedbe, to nije jedini očekivani ishod. Kako bi se te dozvole izdale i kako bi se ispunila očekivanja Hondurasa i EU-a u pogledu poboljšanja upravljanja u području šuma i promicanja trgovine zakonitom drvnom sirovinom, potrebno je razviti nove alate za jačanje provjere zakonitosti. Stoga se u ovom Sporazumu predlaže niz novih i inovativnih elemenata za koje se očekuje da će pozitivno utjecati na upravljanje šumarskim sektorom. Taj skup elemenata, neovisno o tome je li već uspostavljen ili će se tek razviti, čini honduraški sustav za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS). Ti elementi na organizacijskoj i institucionalnoj razini uključuju posebno:
Definicija zakonite drvne sirovine
|
(a) |
Utvrđivanje pravnih zahtjeva, koji se uključuju u matrice za provjeru zakonitosti, za sve izvore drvne sirovine kojom se opskrbljuje domaće tržište i za izvoz na bilo koje odredište, uključujući uvezeno drvo. |
Kontrole lanca opskrbe
|
b) |
Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: razvoj i provedba IT sustava sljedivosti drvne sirovine (SIRMA): poboljšana provjera i kontrole obujma drva duž lanca opskrbe zahvaljujući vezi s drugim informacijskim sustavima (interni sustav ICF-a i sustavi uspostavljeni u drugim institucijama) i razmjeni informacija s drugim zemljama (srednjoročno). |
|
(c) |
Razmjena informacija i međusobno upućivanje na SIRMA-u i honduraški automatizirani sustav carinskih prihoda (SARAH) (srednjoročno). |
|
(d) |
Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: uvođenje dubinske analize za sve subjekte. Dodavanje u pravni okvir obveze kojom se na najmanju moguću mjeru svodi rizik od neusklađenosti subjekta, neovisno o tome je li proizvod pribavljen lokalno ili prekomorski (srednjoročno). |
Postupci provjere
|
(e) |
Stroža primjena cjelokupnog zakonodavstva navedenog u matricama za provjeru zakonitosti (dugoročno). |
|
(f) |
Jačanje nadzora pridobivanja na šumskim područjima obuhvaćenima planovima spašavanja i oporavka, posebno kada je potrebno uložiti velike napore u nadzor duž lanca opskrbe (dugoročno). |
|
(g) |
Konsolidacija nacionalnog šumarskog informacijskog sustava (SNIF) kako bi se stvorila djelotvorna i odgovarajuća veza s drugim povezanim institucijama i kako bi se korisnicima omogućio pristup informacijama koje ih zanimaju (srednjoročno). |
|
(h) |
Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: izrada baze podataka za praćenje stupnja neusklađenosti subjekata sa zahtjevima LAS-a i upravljanje njome (srednjoročno). |
|
(i) |
Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: provedba revizije zakonitosti koja se temelji na procjeni rizika radi provjere usklađenosti svih subjekata s pokazateljima i zahtjevima LAS-a (srednjoročno). |
|
(j) |
Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: izrada potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, koja je rezultat revizije zakonitosti, kao dokaz usklađenosti sa zahtjevima LAS-a (srednjoročno). |
|
(k) |
Priznavanje dobrovoljnih privatnih potvrda pod uvjetom istovjetnosti s matricama za provjeru zakonitosti. Vodeći računa o postupcima utvrđenima u odjeljku 8., potvrde o zakonitosti, upravljanju šumama i/ili evidenciji sljedivosti koje su izdala akreditirana tijela za izdavanje potvrda mogu se prihvatiti kao dokaz djelomične ili potpune usklađenosti s pokazateljima zakonitosti kako bi se izbjeglo udvostručavanje rada i pojednostavnila provjera (srednjoročno). |
Postupci za izdavanje dozvola FLEGT
|
(l) |
Izdavanje dozvola FLEGT osiguravajući usklađenost svih pošiljki drva u EU sa zahtjevima LAS-a. U slučaju drva koje se izvozi u druge zemlje moraju biti ispunjeni i zahtjevi za izdavanje dozvola H-Legal (srednjoročno). |
Neovisna revizija
|
(m) |
Neovisna revizija sustava kako bi se osigurala vjerodostojnost svih elemenata LAS-a i predložile izmjene za ispravljanje svih otkrivenih slabosti (srednjoročno). |
|
(n) |
Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: uspostavljanje Međuinstitucionalnog tajništva za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA) koje će koordinirati aktivnosti i ulazne informacije različitih državnih institucija uključenih u razvoj i provedbu LAS-a. To će tijelo biti mjesto za dijalog i koordinaciju i osigurat će, zajedno s drugim tijelima kao što je Tehnički odbor, uspješnu interaktivnu i promišljenu provedbu ovog Sporazuma kako bi se osigurala uključenost svih dionika te njihova svjesnost o poboljšanju upravljanja u području šuma i njihova predanost tome (kratkoročno). |
|
(o) |
Ključna točka u provedbi ovog Sporazuma: provedba dobrovoljnog, prethodnog i informiranog savjetovanja (DPIS) u šumarskom sektoru u skladu s odredbama odgovarajućeg zakona nakon njegova stupanja na snagu (srednjoročno). |
|
(p) |
Veći rad na nacionalizaciji šumskih zemljišta bez vlasničkih listova, pri čemu je naglasak na legalizaciji („regularización” i „saneamiento jurídico”) zemljišta koja nisu u vlasništvu države, a obuhvaćena su ugovorima o upravljanju šumama lokalne zajednice koje je izdao ICF (dugoročno). |
|
(q) |
Veći rad na legalizaciji vlasništva PIAH-a nad zemljištima koja su bila u posjedu njihovih predaka (dugoročno). |
|
(r) |
Jačanje institucionalnog kapaciteta Ministarstva rada i socijalne sigurnosti (STSS) i Honduraškog zavoda za socijalnu sigurnost (IHSS) pružanjem potrebnih resursa za djelotvorno olakšavanje i nadzor pokazatelja i sredstava provjere matrica za provjeru zakonitosti (dugoročno). |
|
(s) |
Izgradnja kapaciteta malih subjekata u pogledu usklađenosti sa zakonodavstvom (dugoročno). |
2. HONDURAŠKI PRAVNI OKVIR PRIMJENJIV NA LAS
Honduraški pravni okvir za drvne sirovine sastoji se od raznolikih elemenata, odnosno međunarodnih konvencija i ugovora (regionalni i izvanregionalni), Ustava Republike, sekundarnog zakonodavstva, propisa i drugih normi koje posebno primjenjuju različite državne institucije u skladu sa svojom nadležnošću. Institucije uključene u LAS međusobno surađuju kako bi provjerile zakonitost honduraških proizvoda od drvne sirovine.
U matricama za provjeru zakonitosti utvrđenima u Prilogu II. i u nastavku opisuju se ključni pravni instrumenti koji se odnose na različite elemente zakonitosti i LAS-a, koji će se provjeravati prije izdavanja dozvole FLEGT.
2.1. Međunarodne konvencije i ugovori
|
— |
Konvencija br. 169 Međunarodne organizacije rada o autohtonim i plemenskim narodima u neovisnim zemljama, |
|
— |
Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, |
|
— |
Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, |
|
— |
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime, a posebno Pariški sporazum iz 2015., koji je postao glavni međunarodni instrument za borbu protiv klimatskih promjena. |
2.2. Regionalne konvencije i ugovori
|
— |
Konvencija za očuvanje bioraznolikosti i zaštitu područja netaknute prirode u Srednjoj Americi. Svrha je te konvencije očuvanje što veće kopnene i morske biološke raznolikosti u srednjoameričkoj regiji. Potpisali su je 1992. u Managui u Nikaragvi predsjednici republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname. |
|
— |
Srednjoamerički savez za održivi razvoj (ALIDES). Riječ je o regionalnoj strategiji za koordinaciju interesa, razvojnih inicijativa, odgovornosti i usklađivanja prava te savjetovanje o njima koju su 1994. potpisali predsjednici i predstavnici republika Belizea, Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname. |
|
— |
Regionalna konvencija za upravljanje ekosustavima prirodnih šuma i njihovo očuvanje te za razvoj šumskih plantaža. Svrha je te konvencije promicanje nacionalnih i regionalnih mehanizama za izbjegavanje prenamjene područja prekrivenih šumama koja se nalaze na zemljištima koja imaju potencijal za rast šuma te za oporavak pokrčenih područja. Potpisali su je 1993. u gradu Guatemali u državi Gvatemali ministri vanjskih poslova republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname. |
2.3. Nacionalno zakonodavstvo o održivom upravljanju prirodnim resursima
|
— |
Uredba br. 131-1982, Ustav Republike Hondurasa. |
|
— |
Uredba br. 181-2009, Opći zakon o vodama. |
2.4. Nacionalno zakonodavstvo o radnim pitanjima
|
— |
Sporazum br. 101-JD-71, Uredba o provedbi Zakona o socijalnoj sigurnosti. |
2.5. Nacionalno zakonodavstvo o državnom i općinskom oporezivanju izvoza proizvoda od drvne sirovine
|
— |
Uredba br. 170-2016, Porezni zakonik. |
|
— |
Uredba br. 194-2002, Zakon o financijskoj stabilnosti i socijalnoj zaštiti. |
|
— |
Rezolucija br. 223-2008 o srednjoameričkom jedinstvenom carinskom zakoniku (CAUCA). |
|
— |
Sporazum br. 0630 Ministarstva financija, Uredba o provedbi Zakona o deviznim prihodima od izvoza. |
2.6. Nacionalno zakonodavstvo o upravnim postupcima, mehanizmima za transparentnost i sudjelovanju javnosti
|
— |
Uredba br. 170-2006, Zakon o transparentnost i pristupu javnim informacijama. |
|
— |
Uredba br. 152-1987, Zakon o upravnim postupcima i pripadajuća provedbena uredba. |
2.7. Nacionalno zakonodavstvo koje primjenjuju sudski službenici
|
— |
Uredba br. 144-1983, Kazneni zakonik Hondurasa. |
3. ELEMENTI LAS-a
LAS se sastoji od sljedećeg:
|
1. |
definicije zakonite drvne sirovine kojom se jasno utvrđuju aspekti zakona u pogledu kojih će se u okviru LAS-a sustavno zahtijevati dokaz o usklađenosti neovisno o ciljnom tržištu proizvoda; |
|
2. |
kontrola lanca opskrbe radi praćenja drvne sirovine od obavljanja šumarske aktivnosti ili točke uvoza do posljednje karike u lancu opskrbe; |
|
3. |
postupaka provjere radi osiguranja i dokumentiranja usklađenosti sa svim elementima definicije zakonitosti i kontrolama lanca opskrbe; |
|
4. |
postupaka za izdavanje dozvola FLEGT za proizvode od drvne sirovine namijenjene Uniji; |
|
5. |
neovisnih revizija radi osiguranja predviđene djelotvornosti i učinkovitosti sustava, u skladu s dogovorom stranaka. |
3.1. Definicija zakonitosti
Zakonitost drvne sirovine iz ovog Sporazuma definirana je u Prilogu II. Taj je prilog blisko povezan s drugim prilozima s obzirom na to da čini sastavni dio LAS-a. U njemu se utvrđuju pravni zahtjevi koji se primjenjuju na temelju sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu, a povezani su s izazovima u upravljanju u području šuma koje su akteri u predmetnom sektoru utvrdili u okviru nacionalnog dijaloga.
Detaljna definicija zakonitosti u matricama za provjeru zakonitosti temelj je za provjeru usklađenosti različitih subjekata u lancu opskrbe s pokazateljima, sredstvima provjere i zahtjevima sljedivosti te za praćenje i nadzor tih elemenata koje provode nadležne institucije. Neovisne revizije osiguravaju predviđenu djelotvornost i učinkovitost sustava.
3.2. Provjera usklađenosti s definicijom zakonitosti
Provjerom zakonitosti:
|
— |
osigurava se zakonitost proizvoda od drvne sirovine. To podrazumijeva provjeru je li subjekt ispunio sve pokazatelje iz matrica za provjeru zakonitosti u svojoj nadležnosti u šumarskom sektoru, |
|
— |
osiguravaju se rješavanje slučajeva neusklađenosti i primjena korektivnih ili preventivnih mjera, |
|
— |
mora se dobiti nedvosmisleni dokaz da proizvodi od drvne sirovine i povezane aktivnosti ispunjavaju uvjete utvrđene u definiciji zakonitosti, |
|
— |
potvrđuje se usklađenost fizičkim pregledima i pregledima dokumentacije te pregledima sustavno prikupljenih informacija i podataka provjerenih na različitim točkama duž lanca opskrbe, |
|
— |
evidentiraju se postupci i pohranjuju dokazi kako bi se tijelu za izdavanje dozvola omogućila procjena zakonitosti pošiljke prije izdavanja dozvole FLEGT ili H-Legal, i |
|
— |
jasno se utvrđuju i evidentiraju funkcije i odgovornosti svih institucija uključenih u postupak provjere. |
U okviru svojih specijaliziranih institucija i priručnika za provjeru koji je odobrio Zajednički odbor za provedbu (ZOP), država Honduras uspostavlja metodologije i sredstva za provjeru usklađenosti različitih aktera i subjekata iz sektora s pravnim zahtjevima. Te metodologije i sredstva provjere predstavljeni su u odjeljku 6.1.4.
Sustav omogućuje otkrivanje svih nedostataka i slučajeva neusklađenosti, određivanje sankcija gdje je primjenjivo, predlaganje korektivnih mjera gdje je prikladno te davanje jamstva da će se poduzeti mjere za ispravljanje tih nedostataka.
Institucije uključene u LAS imaju IT alate i protokole za provjeru usklađenosti s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti, koji su detaljnije opisani u odjeljku 4.
Provjera zakonitosti obuhvaća terenske zadatke, kao što su nadzorne inspekcije i tehničke revizije te rutinske inspekcije radi provjere usklađenosti s tehničkim i upravnim normama, koje provode nadležna tijela ovisno o vrsti predmetnog pokazatelja.
Inspekcije na cesti i kontrolnim točkama provode se i uz potporu sudskih službenika (1) i suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva – honduraških oružanih snaga (FFAA), nacionalnog policijskog tijela, MP-a, PGR-a – radi provjere usklađenosti sa zakonodavstvom u prijevozu proizvoda od drvne sirovine, pri čemu se o njima uvijek obavješćuju nadležna tijela kako bi se poduzele potrebne mjere.
Organizacije civilnog društva, tj. Savjetodavna vijeća za šume, zaštićena područja i divlje biljne i životinjske vrste (CCF-ovi) (2) zajedno obavljaju društveni nadzor kako bi se osigurala usklađenost s tehničkim i upravnim pravilima kojima se uređuje provedba planova upravljanja, planova rada i drugih dozvola za pridobivanje. CCF-ovi mogu izvješće o svojim nalazima i preporukama podijeliti sa SIIAVA-om, Zajedničkim odborom za provedbu SDP-a o FLEGT-u ili njegovom tehničkom podružnicom, odjelom za neovisnu reviziju ovog Sporazuma i širom javnošću.
Učestalost provjere utvrđuje se u okviru pristupa koji se temelji na procjeni rizika i pritom se uzimaju u obzir ovlasti i odgovornosti javnih institucija uključenih u lanac opskrbe te upravna evidencija (novčane kazne, pritužbe i ostalo) koja ukazuje na rizik za zakonitost. Ti se rizici uzimaju u obzir i u slučaju subjekata iz šumarskog sektora i u slučaju samih pružatelja usluga. Učestalost provjere koju provode različite javne institucije opisana je u priručniku za provjeru zakonitosti koji je predstavljen u odjeljku 6.1.
Institucije odgovorne za provjeru zakonitosti čuvaju spise sa sredstvima provjere koji sadržavaju i digitalne dokumente i fizičke primjerke (slike dokumenata, geografske informacije itd.). Ti spisi sadržavaju kronološki slijed evidentiranih činjenica. Radi sigurnosti državne institucije čuvaju sigurnosnu kopiju tih spisa u digitalnom obliku. U skladu s Prilogom IX. svi su ti spisi javni spisi u mjeri u kojoj se smatraju javnim informacijama u skladu sa Zakonom o transparentnosti i pristupu javnim informacijama.
Provjera usklađenosti sa zakonodavstvom ključna je faza u izvozu proizvoda od drvne sirovine, uključujući izdavanje dozvola FLEGT i H-Legal, jer se njome dobiva dokaz o usklađenosti.
3.3. Kontrole lanca opskrbe
Sljedivost drvne sirovine jedan je od zahtjeva LAS-a u skladu s honduraškim pravnim okvirom. ICF ima alate za praćenje lanca opskrbe kao što su, među ostalim, SNIF i SIRMA. Oba se sustava već primjenjuju u praksi, no predviđeni su novi moduli u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom Sporazumu. Stoga se smatra da su oni u fazi izrade, a razvoj određenih funkcija uključen je među dopunske mjere u Prilogu VIII.
Početna je točka za praćenje lanca opskrbe dozvola za pridobivanje za drvnu sirovinu posječenu u Hondurasu, odnosno jedinstvena carinska deklaracija (JCD) za drvnu sirovinu uvezenu u Honduras.
Dozvole za pridobivanje, dozvole za prijevoz i tovarni listovi, izvješća o proizvodnji, ulazne i izlazne količine i izvješća o isporuci za račune koje je odobrio SAR te JCD-ovi ključni su dokumenti za praćenje protoka proizvoda od drvne sirovine u okviru LAS-a. Ti se dokumenti moraju evidentirati u SNIF-u i SIRMA-i nakon završetka njihova razvoja, čime će se omogućiti izračun obujma drvne sirovine koja je u prometu u svakoj fazi lanca opskrbe, kako je opisano u odjeljku 7.1.
Tijela podatke provjeravaju na dva načina: provjerom i usklađivanjem. Provjera se sastoji od uspoređivanja podataka koje je izradio subjekt i podataka koje su prikupili vladini predstavnici, kako je vidljivo u stupcu 3.1. dodataka 1. i 2.
Usklađivanje podataka sastoji se od uspoređivanja i analize podataka dostavljenih u jednoj fazi lanca opskrbe i onih dostavljenih u sljedećoj fazi kako bi se otkrile razlike koje ukazuju na prisutnost neprovjerene ili nezakonite drvne sirovine. Usklađivanje podataka prikazano je u stupcu 3.2. dodataka 1. i 2.
Odgovarajući nadzor i primjena jasno utvrđenih postupaka za provjeru i usklađivanje u svakoj fazi lanca opskrbe imaju odlučujuću ulogu u osiguranju zakonitosti drvne sirovine koja prelazi iz jedne faze u drugu, a time i u izbjegavanju miješanja drvne sirovine u zakonitom prometu s drvnom sirovinom iz neprovjerenih ili nezakonitih izvora.
3.4. Proces izdavanja dozvola FLEGT i H-Legal
Dozvole FLEGT i H-Legal izdaju se nakon pozitivne i konačne provjere usklađenosti sa svim zahtjevima koji se odnose na definiciju zakonitosti i praćenje lanca opskrbe proizvodima od drvne sirovine.
Dozvola FLEGT konačan je obvezan zahtjev za proizvode od drvne sirovine koji su navedeni na popisu proizvoda koji su stranke usuglasile, kako je utvrđeno u Prilogu I. ovom Sporazumu, a koji se izvoze iz Hondurasa u neku od zemalja Unije. Ista provjera zakonitosti provodi se i za izvoz u zemlje izvan Unije. Razlika je samo u tome što je za njega potrebna dozvola H-Legal, a ne dozvola FLEGT.
U Prilogu IV. opisan je postupak za izdavanje dozvola FLEGT. Izvoznik predaje dozvolu FLEGT radi carinjenja pri izvozu u Uniju, odnosno dozvolu H-Legal pri izvozu na tržišta izvan Unije, zajedno sa svim drugim dokumentima koje zahtijeva carinska uprava.
3.5. Neovisna revizija
Neovisna revizija neophodan je element LAS-a jer se njome održava vjerodostojnost sustava. Neovisnom se revizijom provjerava funkcioniraju li mehanizmi provedeni u okviru LAS-a radi ukazivanja na zakonitost svih faza lanca opskrbe proizvodima od drvne sirovine (uključujući sječu, prijevoz, primarnu preradu, sekundarnu preradu i trgovinu) te ispunjavaju li u potpunosti sve zahtjeve u pogledu lanca opskrbe i odredbe koje je utvrdilo tijelo za izdavanje dozvola FLEGT i H-Legal.
Neovisna revizija dio je LAS-a i mora se obaviti prije pokretanja postupka za izdavanje dozvola FLEGT. Revizijski postupci i njihova provedba detaljnije se utvrđuju tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.
Opseg i načela revizije utvrđuju se u opisu posla za neovisnu reviziju u Prilogu VI.
4. INSTITUCIONALNI OKVIR I ULOGA AKTERA UKLJUČENIH U PROVEDBU LAS-a
U ovom se odjeljku opisuje uloga različitih aktera uključenih u provedbu LAS-a. Opisuje se kako oni, u skladu sa svojim odgovornostima, pružaju potporu za zahtjeve ovog Sporazuma ili ih u praksi provode ili kako obavljaju potrebnu provjeru radi osiguranja usklađenosti s tim zahtjevima te kako međusobno surađuju i dopunjuju se radi osiguranja zakonitosti proizvoda od drvne sirovine.
Za fazu pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma institucije, subjekti iz privatnog sektora i civilno društvo, uključujući agrošumarske organizacije i predstavnike PIAH-a, moraju kritički sagledati vlastite kapacitete s obzirom na svoje odgovornosti za provjeru zakonitosti i usklađenost. U Prilogu VIII. navode se svi aspekti jačanja tehničkih i institucionalnih kapaciteta navedenih u ovom odjeljku.
Poznavanje cjelovitog postupka potrebnog za provedbu LAS-a i odgovarajuće upravljanje njime, institucionalni ciljevi za sudjelovanje i dobru praksu, odgovornost svakog uključenog aktera i prikladna međuinstitucionalna koordinacija nisu mogući bez visoke razine osposobljavanja i izgradnje kapaciteta. Stoga su u Prilog VIII. uključene dopunske mjere za izgradnju kapaciteta aktera uključenih u ovaj Sporazum.
U odjeljku 11. utvrđuju se koordinacijska tijela, na primjer Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u, a koja će se uspostaviti ili zadržati radi provedbe LAS-a. Kako bi se potvrdili institucionalni sporazumi o provedbi ovog Sporazuma, jedan memorandum o razumijevanju ili više njih sklapa se između institucija iz javnog sektora, a to uključuje najmanje: Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (ICF), Poreznu upravu (SAR), Udruženje honduraških općina (AMHON), Imovinski zavod (IP), Nacionalni agrarni zavod (INA), Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS), Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS), Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente), Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva (SAG), Podupravu za carinske prihode (DARA), nacionalno policijsko tijelo, koje odgovara Ministarstvu sigurnosti (SSN), Ured javnog tužitelja (MP), Ured državnog odvjetnika (PGR); Vrhovni sud (CSJ), honduraške oružane snage (FFAA), koje odgovaraju Ministarstvu obrane (SEDENA), Nacionalnu upravu za autohtone narode i honduraške narode afričkog podrijetla (DINAFROH), Zavod za pristup javnim informacijama (IAIP) i Nacionalno povjerenstvo za ljudska prava (CONADEH).
Kako bi te institucije bile koordinirane, sklapaju se i sporazumi o suradnji na temelju i po modelu postojećih sporazuma kao što je Međuinstitucijski sporazum za legalizaciju i vlasništvo zemljišta koji su potpisali INA, IP i ICF u listopadu 2015.
Budući da je nepostojanje definiranog vlasništva jedan od temeljnih uzroka raširenog slabog upravljanja u šumarskom sektoru, pitanja povezana s vlasništvom i legalizacijom zemljišta u ovom su Sporazumu obuhvaćena Prilogom II. o matricama za provjeru zakonitosti, u kojem se navode posebni pokazatelji za taj predmet, i Prilogom VIII. o dopunskim mjerama i mjerama potpore, u kojem se uspostavlja poseban plan legalizacije posjeda zemljišta o kojem su se usuglasile stranke kako bi ubrzale legalizaciju u skladu s prioritetima utvrđenima u ovom Sporazumu.
Poseban plan legalizacije posjeda zemljišta usmjeren je na vlasništvo nad nacionalnim šumskim područjima i zaštićenim područjima. U slučaju posljednje navedenog dotiče se samo prijelaznih područja na kojim je pridobivanje državi dopušteno kako bi se osigurala potrebna pravna sigurnost i kako bi se pružio temelj za ugovore o upravljanju šumama lokalne zajednica koji su potpisani ili će se potpisati sa zajednicama naseljenima na tim područjima. Predviđa i sklapanje ugovora o plodouživanju za korisnike ili posjednike tog zemljišta. Ugovor o plodouživanju pravni je instrument kojim se istodobno osigurava da država ostane vlasnik zemljišta i pruža posjednicima pravnu sigurnost u pogledu ostvarivanja financijskih, ekoloških i društvenih koristi koje poboljšavaju kvalitetu života i racionalnu uporabu prirodnih resursa u skladu s važećim zakonodavstvom. Svrha je tih aktivnosti jačanje upravljanja u području šuma i planiranja uporabe zemljišta.
Kad je riječ o posjedu zemljišta i postupku legalizacije te vodećoj ulozi triju navedenih institucija, tj. INA-e, IP-a i ICF-a, naglasak treba biti na koordinaciji između njih i Honduraškog zavoda za kavu (IHCAFE), čiji je cilj povećanje socioekonomskog povrata koji ostvaruju honduraški uzgajivači kave poboljšanjem konkurentnosti lanca proizvodnje kave.
Koordinacija između navedenih četiriju institucija mora biti usmjerena na razumijevanje postupka izdavanja vlasničkih listova proizvođačima kave na nacionalnim šumskim područjima na način kojim se štite šumsko zemljište, zaštićena područja i slivovi, a kako bi se spriječilo izdavanje novih vlasničkih listova koje bi dovelo do daljnjeg uništavanja i oštećivanja šume i okoliša.
4.1. Akteri uključeni u provedbu LAS-a
Među državnim institucijama izravno uključenima u provedbu LAS-a, a prema redoslijedu važnosti, ICF je kao voditelj procesa nadzorna institucija za šumarstvo koja djeluje kao izvršitelj nacionalne politike za očuvanje i razvoj šuma, zaštićenih područja i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Usmjerava svoje aktivnosti na administraciju i upravljanje šumskim resursima, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama, uključujući njihovu zaštitu, obnovu, pridobivanje, očuvanje i promicanje, a kako bi se potaknuo održivi razvoj i tako pružila potpora socijalnim, gospodarskim, okolišnim i kulturalnim interesima zemlje.
Ostale institucije izravno uključene u provedbu LAS-a navedene su u odjeljku 4.2. prema broju pokazatelja i sredstava provjere za koje su odgovorne u okviru matrica za provjeru zakonitosti u pogledu, među ostalim aspektima, poreznih prijava i poreznog nadzora, imovinskih prava, socijalne sigurnosti i okoliša. Opis i pokazatelji iz matrica za provjeru zakonitosti za koje je svaka institucija odgovorna te resursi potrebni za svaki od njih opisat će se u priručniku za provjeru koji odobri ZOP, kako je utvrđeno u Prilogu II.
U LAS su uključeni i sljedeće institucije i akteri:
Sudski službenici i tijela za izvršavanje zakonodavstva (nacionalno policijsko tijelo, FFAA, PGR i MP) odgovorni su za sprečavanje kršenja zakonodavstva te njegov nadzor i izvršavanje. IAIP se bavi pitanjima povezanima s javnim informacijama i transparentnošću.
Nacionalna uprava za autohtone narode i honduraške narode afričkog podrijetla (DINAFROH) odgovara Ministarstvu socijalne uključenosti (SEDIS) i nastoji poboljšati kvalitetu života autohtonog stanovništva i honduraškog stanovništva afričkog podrijetla produktivnim gospodarskim, kulturalnim, političkim i društvenim razvojem.
Privatni subjekti iz šumarskog sektora subjekti su koji obavljaju aktivnosti duž lanca opskrbe drvnom sirovinom, ispunjavaju pokazatelje iz matrica za provjeru zakonitosti i podnose potrebne popratne dokumente. Provode potrebne i odgovarajuće preglede radi osiguranja zakonitosti drvne sirovine koju prerađuju te su obuhvaćeni mehanizmima za provjeru zakonitosti koje provode različite državne institucije ovisno o svojim nadležnostima. Ta skupina subjekata uključuje fizičke i pravne osobe u čijem je vlasništvu šuma, mikropoduzeća te mala, srednja i velika šumarska poduzeća, industrijske drvne subjekte, privatna tijela za izdavanje dozvola, skupine lokalne zajednice itd. Ti subjekti moraju se podvrgnuti i društvenom nadzoru koji zajedno s državnim institucijama provode organizacije civilnog društva u okviru CCF-ova.
Za potrebe ovog Sporazuma organizacije civilnog društva obuhvaćaju CCF-ove koji djeluju na razini zajednice, općinskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, nevladine razvojne organizacije i ostale subjekte koji su aktivni sudionici u nadzoru šumskih resursa i njihova učinka na stanovništvo te koji obavljaju društveni nadzor aktivnosti tijela i subjekata. Kako bi to uspjele, primjenjuju postupke i protokole za rješavanje pritužbi koji su opisani u odjeljku 10.3.
Putem svojih upravljačkih tijela i organizacija narodi PIAH uključeni su u društveni nadzor i provedbu mehanizama i postupaka za dobrovoljno prethodno i informirano savjetovanje. Oni su korisnici postupaka legalizacije šumskih zemljišta koje provode državne institucije radi priznavanja prava njihovih predaka na ta zemljišta. Kada su narodi PIAH uključeni u komercijalne šumarske aktivnosti kao subjekti, tada su obuhvaćeni postupcima LAS-a.
4.2. Državne institucije
Deset državnih institucija izravno je uključeno u matrice za provjeru zakonitosti ovog Sporazuma. Kako bi se olakšalo izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom svim subjektima koji ispunjavaju pokazatelje iz matrica za provjeru zakonitosti i zahtjeve LAS-a, sve institucije obuhvaćene ovim Sporazumom pružaju ICF-ovoj Jedinici za provjeru zakonitosti informacije o usklađenosti s pokazateljima za koje su one odgovorne. Tu obvezu imaju i različita tijela ICF-a.
U nastavku je prikaz svih institucija uključenih u matrice za provjeru zakonitosti, a raspoređene su prema broju pokazatelja i sredstava provjere za koje su odgovorne.
4.2.1. Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (ICF)
ICF je nadzorna institucija u šumarskom sektoru; izvršitelj je nacionalne politike za očuvanje i razvoj šuma, zaštićenih područja i divljih biljnih i životinjskih vrste te ima ovlast oblikovati programe, projekte i planove te uspostavljati tehničke i operativne upravne jedinice potrebne za ispunjavanje svrhe i ciljeva Zakona o šumama, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama (LFAPVS). Osim toga, ima i funkcije povezane s izvršavanjem drugih propisa, kao što su Zakon o imovini, Opći zakon o vodama i Opći zakon o okolišu.
Djelatnost ICF-a usmjerena je na administraciju i upravljanje šumskim resursima, zaštićenim područjima i divljim biljnim i životinjskim vrstama, uključujući njihovu zaštitu, obnovu, produktivnu uporabu, očuvanje i promicanje, čime se potiče održivi razvoj usklađen sa socijalnim, gospodarskim, okolišnim i kulturalnim interesima te zemlje.
4.2.2. Porezna uprava (SAR)
Porezna uprava (SAR) surađuje s ICF-om u okviru centralizirane koordinacije za potrebe poreznih prijava i poreznog nadzora kako bi osigurala da subjekti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda ispunjavaju svoje porezne obveze.
Prema matricama za provjeru zakonitosti glavne su odgovornosti SAR-a, koji je zamijenio Upravni odbor za prihode (DEI), usklađenost s nacionalnim i međunarodnim poreznim propisima i njihovo izvršavanje te upravljanje naplatom carina i pristojbi utvrđenih u različitim propisima.
4.2.3. Općine
Općinska su tijela upravljačka i upravna tijela pojedinačnih općina, a njihov je cilj osigurati dobrobit lokalnog stanovništva, promicati integralni razvoj i zaštititi okoliš.
Općine imaju dvostruku ulogu u LAS-u: prvo moraju ispuniti svoje obveze iz matrica za provjeru zakonitosti kao vlasnici općinskih šumarskih zemljišta, a zatim moraju razvijati i izvršavati općinsko oporezivanje kao tijela lokalne samouprave. Općine imaju sustav za upravljanje porezima i financijama (SAFT), alat koji, osim što im olakšava postupak unutarnje kontrole, pruža i cjelovite informacije o općinskim financijama.
4.2.4. Imovinski zavod (IP)
IP je decentralizirana državna institucija s ovlastima za prijavu i utvrđivanje imovine i vlasnika imovine u cijeloj zemlji; kao takva vodi nacionalni registar svih akata i isprava povezanih s prijavom imovine i vlasništva, uključujući upis, priznavanje, ustupanje, prijenos, izmjene, oporezivanje i poništavanje prava vlasništva.
4.2.5. Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS)
STSS snosi opću odgovornost za politiku zapošljavanja i sustave socijalne sigurnosti u pogledu socijalne skrbi i socijalne zaštite radnika i poslodavaca.
4.2.6. Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS)
Honduraški zavod za socijalnu sigurnost autonomno je tijelo s pravnom osobnošću i vlastitom imovinom koje je neovisno o nacionalnom poreznom tijelu. Od svojeg je osnivanja odgovoran za vođenje, usmjeravanje, pružanje i provedbu usluga socijalne zaštite za radno aktivno stanovništvo Hondurasa. Prema Ustavu Republike vlada, poslodavci i radnici obvezni su doprinositi financiranju, poboljšanju i širenju sustava socijalne sigurnosti.
Socijalna zaštita honduraške radničke klase temelji se ponajprije na osiguranju koje nudi IHSS zbog čega on ima veliki utjecaj na upravljanje u pitanjima povezanima sa zdravljem i socijalnom sigurnosti. Osim u većim gradovima (Tegucigalpa, San Pedro Sula, Ceiba i Puerto Cortés) u kojima se nalaze najveći šumarski subjekti, IHSS nema podružnice na drugim područjima s većom koncentracijom stanovništva, a čak još manje na ruralnim područjima, gdje većina šumarskih subjekata obavlja svoje djelatnosti.
4.2.7. Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente)
MiAmbiente je odgovoran za oblikovanje, koordinaciju, izvršavanje i procjenu politika koje se odnose na okoliš, ekosustave, zaštitu i uporabu vodnih resursa, koordinaciju, zaštitu biljaka i životinja te usklađenost primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava s procjenom učinka na okoliš.
4.2.8. Nacionalni agrarni zavod (INA)
Budući da je u tijeku institucionalni preustroj INA-e, nije još jasno gdje će biti njezino sjedište, a njezine trenutačne funkcije mogle bi se u budućnosti izmijeniti. Budu li se određene funkcije važne za LAS koje trenutačno provodi INA u budućnosti dodijelile drugim institucijama, te nove institucije službeno se evidentiraju za potrebe ovog Sporazuma kao zamjene INA-e.
INA je gotovo autonomno tijelo odgovorno za provedbu poljoprivredne politike, izdavanje vlasničkih listova za agrošumarska zemljišta i pružanje tehničke pomoći ruralnim dionicima i autohtonim narodima i narodima afričkog podrijetla u Hondurasu, ali i uključivanje ruralnog stanovništva u integralni razvoj zemlje. U koordinaciji s ICF-om i IP-om INA je odgovorna za prijavu vlasništva poljoprivrednog zemljišta u postupcima legalizacije vlasništva zemljišta. Kad je riječ o zahtjevima za upisom vlasništva nad zemljištem s nacionalnim šumama, INA i ICF surađuju kako bi osigurali da namjena tog zemljišta ostane šumarstvo; njezina uloga nije prijava vlasništva šumskog zemljišta. Pozitivno tehničko mišljenje ICF-a neizostavno je za dodjelu vlasništva nad šumskim područjima.
4.2.9. Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva (SAG)
Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva koordinira aspekte povezane sa sektorskim politikama koje provode institucije koje sačinjavaju javni poljoprivredni sektor, posebice u područjima zemljoposjedništva, ruralnog financiranja, trgovine, šumarstva, ratarskih i stočarskih gospodarstava te ruralnog razvoja i razvoja šuma.
SAG je odgovoran za regulaciju međunarodne trgovine ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka primjenom Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. U kontekstu ovog Sporazuma ona se odnosi na proizvode od drvne sirovine dobivene iz vrsta obuhvaćenih CITES-om.
4.2.10. Poduprava za carinske prihode (DARA)
Izvršnom uredbom br. PCM-083-2016 uspostavljeno je Predsjedničko povjerenstvo za sveobuhvatnu reformu carinskog sustava i trgovačkih tijela (COPRISAO). Tijekom sveobuhvatne reforme carinskog sustava i trgovačkih tijela to povjerenstvo ima izravnu ovlast nad Podupravom za carinske prihode (DARA).
U LAS-u je Poduprava za carinske prihode uključena u kontrolu i provjeru izvezenih i uvezenih proizvoda od drvne sirovine i onih u provozu. Carinske postupke povezane s izvozom, koji bi mogli utjecati na metodologiju provjere, trebalo bi temeljito preispitati tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma kako bi se utvrdili mogući nedostaci i druge slabosti.
4.2.11. Neizravno uključene državne institucije
U nastavku je opis državnih institucija koje su neizravno povezane s LAS-om, tj. nisu u potpunosti ili izravno odgovorne i ne dijele odgovornost za provjeru pokazatelja iz matrica za provjeru zakonitosti, no imaju ulogu kao državna nadzorna tijela čije su funkcije važne za osiguranje djelotvornog rada središnjih državnih institucija i općinskih tijela u pogledu LAS-a.
Posebne jedinice, kao što su Nacionalna međuinstitucionalna sigurnosna služba (FUSINA) FFAA-e i Međuinstitucionalna radna skupina za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša (FTIA), operativna su tijela za progon kaznenih djela protiv okoliša u okviru Nacionalne strategije za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI). Vlada je privremeno uspostavila ta tijela, a ona olakšavaju međuinstitucionalnu koordinaciju radi sprečavanja nezakonitih djela i izvršavanja zakonodavstva o okolišu. Konkretno se FTIA sastoji od ICF-a, ministarstva MiAmbiente, sudskih službenika i tijela za izvršavanje zakonodavstva (MP, PGR, nacionalno policijsko tijelo i FFAA). Vodi je ICF, a ona služi kao međuinstitucionalni koordinacijski mehanizam za istrage, sankcioniranje i nadzor, posebno kaznenih djela sa znatnim utjecajem na okoliš. Iskustvo stečeno u radu tih tijela poslužit će kao model bude li se stvarao stalan, dugoročan mehanizam. FFAA je na čelu FUSINA-e, a potonja se aktivira na temelju sudskih naloga.
4.2.11.1. Nacionalno policijsko tijelo (PNP)
Uloga je nacionalnog policijskog tijela da izvršavanjem zakona i drugih propisa o zaštiti života, očuvanju prirodne ljepote i zaštiti okoliša na urbanim i ruralnim područjima osigura stanovnicima na honduraškom državnom području da mogu neometano ostvarivati svoja prava i slobode.
U LAS-u PNP u suradnji s ICF-om, sudskim službenicima i svim drugim tijelima za izvršavanje zakonodavstva pomaže u pregledima u slučaju prijevoza proizvoda od drvne sirovine. Na primjer, PNP uz ICF i SAR obavlja aktivnosti na kontrolnim točkama provoza (zelene kontrolne točke).
4.2.11.2. Ured javnog tužitelja (MP)
Ured javnog tužitelja predstavlja društvo i pokreće postupke pred sudovima u ime javnosti. Jedna je od njegovih funkcija istraživanje kaznenih djela protiv okoliša u skladu s važećim pravnim instrumentima kojima se kažnjavaju djela koja se u Hondurasu smatraju kaznenim djelima protiv okoliša, kao i međunarodnim ugovorima.
Ured javnog tužitelja u šumarskom sektoru djeluje putem Posebne službe za progon kaznenih djela protiv okoliša (FEMA). U svojstvu predstavnika honduraškog društva njegova je glavna uloga istraživanje optužbi, njihovo evidentiranje i iznošenje pred honduraškim sudovima u kaznenim postupcima koji su pokrenuti zbog djela kojima je načinjena šteta okolišu, ekosustavima, prirodnim resursima i javnom zdravlju.
4.2.11.3. Ured državnog odvjetnika (PGR)
Ured državnog odvjetnika odgovoran je za promicanje, zastupanje i zaštitu prava države u svim sudskim postupcima u kojima je država stranka; djeluje kao opći zastupnik države.
4.2.11.4. Vrhovni sud (CSJ)
Državni sudovi imaju isključivo pravo donošenja i izvršavanja presuda. Ovlast za provedbu pravde u rukama je neovisnih sudaca.
4.2.11.5. Honduraške oružane snage (FFAA)
FFAA je nacionalna institucija čija je primarna funkcija obrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta Hondurasa, očuvanje mira i javnog poretka te poštovanje Ustava.
Od 2006. FFAA je odgovorna za pružanje potpore u aktivnostima zaštite šuma i ekosustava države; to obavljaju u okviru jedinice Dirección de Apoyo al Manejo de Ecosistemas y Ambiente (Uprava za pružanje potpore upravljanju ekosustavima i okolišem) (C-9), putem koje pomažu nadležnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva.
4.2.11.6. Nacionalna uprava za autohtone narode i honduraške narode afričkog podrijetla (DINAFROH)
Riječ je o odjelu Ministarstva socijalne uključenosti (SEDIS) koji nastoji poboljšati kvalitetu života autohtonog stanovništva i honduraškog stanovništva afričkog podrijetla produktivnim gospodarskim, kulturalnim, političkim i društvenim razvojem. Uz koordinaciju Ministarstva rada i socijalne sigurnosti (STSS) i potporu DINAFROH-a honduraška je vlada usred savjetovanja koje će poslužiti kao temelj za sastavljanje i donošenje zakona o dobrovoljnom, prethodnom i informiranom pristanku sa svim organizacijama devet autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu, uz potporu UNDP-a i posebnog izvjestitelja UN-a.
4.2.11.7. Zavod za pristup javnim informacijama (IAIP)
IAIP je decentralizirano državno tijelo odgovorno za promicanje i olakšavanje građanima pristupa javnim informacijama te za uređenje i nadzor institucionalnih postupaka za zaštitu, klasificiranje i čuvanje javnih informacija.
U LAS-u odgovornosti IAIP-a uključuju osiguranje građanima da mogu ostvariti svoje pravo na sudjelovanje u upravljanju javnim poslovima i osiguranje transparentnosti u izvršavanju javnih funkcija i u odnosima između države i fizičkih osoba. Informacije o šumarskom sektoru objavljuju se na jedinstvenom portalu IAIP-a za transparentnost i na portalu ICF-a te su detaljno opisane na portalu svake institucije. Osim toga, Prilog VIII. sadržava dopunsku mjeru uspostavljanja sustava za upravljanje informacijama namijenjenima javnosti.
4.2.11.8. Nacionalno povjerenstvo za ljudska prava (CONADEH)
CONADEH nadzire usklađenost s pravima i jamstvima utvrđenima u državnom Ustavu, Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim ugovorima i konvencijama koje je Honduras ratificirao.
4.2.11.9. Nacionalni istraživački sustav za šume, zaštićena područja i divlje biljne i životinjske vrste (SINFOR)
SINFOR je javno-privatna međuinstitucionalna platforma uspostavljena LFAPVS-om na kojoj se organiziraju, potiču i promiču znanstvena istraživanja šumarskog sektora, zaštićenih područja, divljih biljnih i životinjskih vrsta i drugih sličnih tema te se potiče razmjena znanja i tehnologije u Hondurasu.
Njegova je uloga pružanje ažuriranih informacija potrebnih za oblikovanje politika, pravila i propisa kojima se osiguravaju održivost tog sektora i upravljanje njime. Pri planiranju i poticanju istraživanja šuma, zaštićenih područja i divljih biljnih i životinjskih vrsta SINFOR daje prioritet traženju prilika za istraživanje koje se mogu uvrstiti u nacionalne planove i strategije, na primjer u ENCTI, i strateške planove svih institucija članica i ostalih inicijativa povezanih sa sektorom.
4.3. Privatni šumarski sektor
U LAS-u akteri privatnog šumarskog sektora obuhvaćaju subjekte koji za dobit upravljaju sirovinama ili ih proizvode, izvlače ih iz šuma, prevoze, prerađuju i stavljaju na tržište te se bave njihovim izvozom i uvozom.
S obzirom na raznolikost obuhvaćenih organizacija i raspon njihovih komercijalnih aktivnosti izrađeno je nekoliko klasifikacija. Prema Poreznom zakoniku dijele se: i. na fizičke osobe, ii. na pravne osobe, koje uključuju profesionalna partnerstva i trgovačka društva, zadruge i udruženja te općenito udruge ili subjekte koji u skladu s javnim ili privatnim pravom imaju status pravne osobe i iii. subjekte, zajednice, organizacije (autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu, skupine lokalne zajednice) ili pravne poslove koji su funkcionalna ili imovinska jedinica, čak i ako nemaju pravnu osobnost.
Druga se kategorija dijeli prema broju osoba koje rade u svakom poduzeću: na šumska mikropoduzeća (najviše četvero zaposlenih): riječ je uglavnom o obiteljskim gospodarstvima, na mala šumska poduzeća koja zapošljavaju od 5 do 10 osoba, na srednja šumska poduzeća koja zapošljavaju od 11 do 100 osoba i na velika šumska poduzeća koja imaju više od 100 zaposlenika.
LFAPVS-om su utvrđene tri kategorije društava: primarno šumarsko trgovačko društvo, koje obavlja početnu preradu okruglog drva ili druge drvne ili nedrvne sirovine koja je pridobivena iz šume; sekundarno šumarsko trgovačko društvo ili prerađivačko društvo, koje prerađuje proizvode primarnog šumarskog trgovačkog društva; naposljetku, stovarišta za drvne sirovine ili proizvode od drvne sirovine, koja stavljaju različite proizvode od drvne sirovine na tržište.
Treba napomenuti da se prethodni opis odnosi isključivo na industriju koja upotrebljava borovu drvnu sirovinu; kad je riječ o drvnoj sirovini listača, na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma u Hondurasu nije registrirano i ne posluje nijedno primarno šumarsko trgovačko društvo. Nadalje, drvna sirovina izvučena iz šuma općenito je grubo učetvoreno drvo, a ne okruglo drvo jer se tako oblikuje u šumi i potom dovlači do točke prikupljanja radi daljnjeg prijevoza motoriziranim vozilima do sekundarnih šumarskih trgovačkih društava ili stovarišta na prodaju. Složaji drva ili centri za prikupljanje definiraju se kao mjesta na kojima se proizvodi od drvne sirovine spremaju radi kasnijeg prijevoza, a da se pritom ne mijenja njihovo vlasništvo. Za razliku od njih stovarišta su mjesta na kojima vlasnici stovarišta kupuju proizvode od drvne sirovine od dobavljača i prodaju ih svojim kupcima.
Svojim rutinskim inspekcijama i putem izvješća CCF-ova o društvenom nadzoru ICF će redovito pratiti sve promjene u lancu proizvodnje šumskih proizvoda, uključujući borove šume i šume listača, šumske plantaže i raštrkana stabla izvan šuma, kako bi spriječio pojavu šumarskih aktivnosti koje nisu obuhvaćene LAS-om. Ako u budućnosti zbog preispitivanja primjenjivog pravnog okvira dođe do promjena u organizaciji šumarskog sektora, LAS će se prilagoditi kako bi se osiguralo da obuhvaća sve izvore drvne sirovine.
Naslovni subjekti provode proizvodne procese i stoga moraju ispuniti pokazatelje i sredstva provjere u svom području nadležnosti. Kako bi to učinili, primjenjuju odgovarajuće i relevantne unutarnje kontrole dozvola za pridobivanje i proizvodnju te ispunjavaju obveze u pogledu zapošljavanja, okoliša, poreza (nacionalnih i općinskih), prijevoza, trgovine i drugih stvari navedenih u različitim pokazateljima. Osim toga, moraju voditi i odgovarajuću evidenciju potrebnih popratnih dokumenata i propisanih sredstava provjere.
Slično tome, organizacije iz privatnog šumarskog sektora obuhvaćene su i mehanizmima za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom koje provode državne institucije u skladu sa svojim nadležnostima.
4.4. Organizacije civilnog društva
Honduraškim pravnim okvirom honduraškim je građanima dodijeljeno pravo i dužnost sudjelovanja u društvenom nadzoru postupanja tijela te izvršavanja tog nadzora. U šumarskom sektoru djeluju raznolike organizacije civilnog društva s interesom za izvršavanje zakonodavstva; njihova je uloga u sredstvima provjere vrlo aktivna i djelotvorna. Te su organizacije:
4.4.1. Lokalne organizacije
LFAPVS-om su uspostavljena tijela za javno sudjelovanje, savjetovanje i potporu ICF-u, kao što su CCF-ovi, koja su organizirana i djeluju na lokalnoj razini ili razini zajednice, općinskoj, regionalnoj i središnjoj razini. U ENCTI-ju se ukazuje na važnost tih tijela u izvršavanju društvenog nadzora, posebno na općinskoj razini ili razini zajednice, u pružanju potpore u provjeri planova upravljanja šumama, godišnjih planova rada i drugih vrsta odobrenja te u promicanju potrošnje zakonite drvne sirovine. To se postiže u koordinaciji s državnim institucijama, a posebno ICF-om.
4.4.2. Nevladine razvojne organizacije
Raznolike domaće i međunarodne nevladine razvojne organizacije (NVRO-ovi) (3) pružaju potporu u djelovanju šumarskog sektora na institucionalnoj i teritorijalnoj razini. Njihove aktivnosti odnose se, među ostalim, na organizaciju, izgradnju kapaciteta tijela u kojima sudjeluje javnost na općinskoj razini i razini zajednice, politički utjecaj, društveni nadzor, tehničku potporu i zaštitu ljudskih prava.
Tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma NVRO-ovi razvijaju vlastitu metodologiju za obavljanje društvenog nadzora postupanja. Izvješća o tom društvenom nadzoru podnose se, među ostalim tijelima, ZOP-u radi daljnjeg odgovarajućeg postupanja. Tako će se uspostaviti sustav sudjelovanja koji će doprinijeti poboljšanju upravljačkih postupaka utvrđenih ovim Sporazumom koje je u tijeku.
Uspostavit će se i sustav za rješavanje pritužbi opisan u odjeljcima 10. i 11., koji će pružiti potporu u izvršavanju funkcije društvenog nadzora.
4.5. Autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu
U Hondurasu postoji devet autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla. Većina tih naroda živi na velikom šumskom području na kojem se mogu pronaći i zaštićena područja i gospodarske šume. Ti su narodi: Paya, Tawahka, Lenca, Maje Chorti, Jicaque, Misquito, Nahua, Garífuna i anglofoni narodi afričkog podrijetla, a imaju organizacije koje ih zastupaju, uključujući Konfederaciju autohtonih naroda Hondurasa (CONPAH) koja pokriva cijelu državu.
Ti su narodi akteri u provedbi LAS-a, uključujući u odnosu na načelo 2. matrica za provjeru zakonitosti: „Honduras poštuje prava autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu koji žive na šumskim područjima.”
U šumarskom sektoru autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu:
|
— |
korisnici su postupaka legalizacije i poštovanja teritorija koji su bili u posjedu njihovih predaka, |
|
— |
uključeni su u provedbu mehanizama i postupaka za dobrovoljan, prethodan i informiran pristanak (DPIP) uspostavljen radi poštovanja samoodređenja i autonomije u skladu s Konvencijom br. 169 MOR-a i Deklaracijom UN-a o pravima autohtonih naroda, i |
|
— |
obavljaju komercijalne djelatnosti na područjima gospodarskih šuma u skladu s matricama za provjeru zakonitosti i primjenjivim zahtjevima LAS-a. |
4.6. Izgradnja kapaciteta
Izgradnja kapaciteta za osiguranje djelotvornog rada sustava i osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine opisana je u Prilogu VIII. Pri osmišljavanju svake mjere preispituje se potreban kapacitet svih aktera uključenih u provedbu LAS-a.
5. OPSEG/PODRUČJE PRIMJENE LAS-a
Sva drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine honduraškog podrijetla koji su obuhvaćeni LAS-om moraju se pribaviti iz privatnih, općinskih ili nacionalnih šuma (neovisno o tome jesu li prirodne ili uzgojene) kojima se upravlja u skladu s upravnim i tehničkim kriterijima maksimalnog učinka, višestruke uporabe i socijalne jednakosti kako bi se osigurala održivost ekosustava te njihov proizvodni, zaštitni i okolišni kapacitet.
LAS će obuhvaćati i drvnu sirovinu iz drugih zemalja kada uvoznici mogu dokazati da ona potječe iz zakonitih izvora i da je uvezena u skladu s propisima zemlje podrijetla drvne sirovine i Hondurasa. Svi će subjekti biti obuhvaćeni LAS-om, uključujući one koji imaju vlastite privatne potvrde o upravljanju šumama i sljedivosti te one koji su vlasnici šumskih plantaža za komercijalne svrhe.
5.1. Proizvodi od drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om
LAS obuhvaća sve proizvode utvrđene u Prilogu I. ovog Sporazuma. Člankom 102. LFAPVS-a zabranjen je izvoz određenih proizvoda od drvne sirovine, odnosno utvrđeno je da se drvna sirovina od listača iz prirodnih šuma može izvoziti samo kao prerađeno drvo. Izvoz okruglog ili grubo učetvorenog drva tih vrsta stoga nije dopušten.
Iako se okruglo i grubo učetvoreno drvo tih vrsta ne može izvoziti, ipak je obuhvaćeno LAS-om neovisno o mjeri u kojoj je prerađeno.
Za proizvode od drvne sirovine koji nisu navedeni u Prilogu I. ovog Sporazuma nije potrebno pokretati postupak za izdavanje dozvole FLEGT kada se izvoze u Uniju. U tom slučaju uvoznici iz Unije koji te proizvode uvoze iz Hondurasa moraju postupati s dužnom pažnjom u skladu s Uredbom (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (4), kako bi dokazali da su oni zakoniti.
5.2. Tržišta obuhvaćena LAS-om
LAS će se primjenjivati na proizvode od drvne sirovine koja se stavljaju na bilo koje tržište, neovisno o tome je li izvozno ili nacionalno. Međutim, prioritet u pogledu napora koji se ulažu u izvršavanje LAS-a dodjeljivat će se prema sljedećoj kategorizaciji tržišta:
|
— |
tržište Unije: provjera zakonitosti proizvoda izvezenih na tržište Unije primjenjivat će se kako je utvrđeno ovim Sporazumom na temelju kojeg dozvola FLEGT postaje preduvjet za prethodno čim se potvrdi da je sustav spreman za izdavanje dozvola FLEGT u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu VII., |
|
— |
ostala međunarodna tržišta: provjera zakonitosti izvezenih proizvoda primjenjivat će se kako je utvrđeno ovim Sporazumom neovisno o zemlji odredišta izvoza, a njihova zakonitost dokazivat će se dozvolom H-Legal, |
|
— |
domaće tržište: provjera zakonitosti proizvoda stavljenih na domaće tržište primjenjivat će se kako je utvrđeno ovim Sporazumom, a zakonitost subjekata u čijem su vlasništvu ti proizvodi dokazivat će se potvrdama o usklađenosti sa zakonodavstvom. |
U svim tim fazama provedbe LAS-a bit će donesene mjere za sprečavanje ulaska drvne sirovine nepoznatog ili nezakonitog podrijetla u lanac opskrbe u šumarstvu. Sposobnost provedbe LAS-a poboljšat će se primjenom mjera navedenih u Prilogu VIII.
5.3. Izvori drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om
Izvori drvne sirovine obuhvaćeni LAS-om kategoriziraju se na sljedeći način:
5.3.1. Drvna sirovina pridobivena na državnom području
Drvna sirovina pridobivena na državnom području potječe iz sljedećih izvora:
|
1. |
šuma, neovisno o tome je li riječ o prirodnim šumama ili plantažama, |
|
2. |
područja na kojima su uspostavljeni agrošumarski sustavi, tj. prirodna ili uzgojena stabla u kombinaciji s drugim vrstama kao što su kava, kakao ili drugi poljoprivredni usjevi, |
|
3. |
raštrkanih stabala četinjača ili listača izvan šuma. |
Pridobivanje se može obavljati u šumama listača ili borovim šumama neovisno o posjedu zemljišta. Pridobivanje se odobrava na jedan od sljedećih načina:
|
— |
u planu upravljanja šumama i pripadajućim godišnjim planovima rada kakve ih je odobrio ICF:
|
|
— |
u posebnom planu za agrošumarske sustave i pripadajućim godišnjim planovima sječe za vlasnike agrošumarskih sustava na privatnim i općinskim (ejido) zemljištima, |
|
— |
u planu spašavanja za pridobivanje drva iz šuma koje su pogođene prirodnim katastrofama, štetnicima ili zarazama, javnim i/ili privatnim građevinskim projektima i promjenama vegetacije na poljoprivrednom zemljištu. U slučaju planova spašavanja za lokacije na kojima će se obavljati javni ili privatni građevinski radovi ili mijenjati vegetacija na poljoprivrednom zemljištu, potrebna je procjena učinka na okoliš prije nego što MiAmbiente izda okolišnu dozvolu. Planovi spašavanja koji se odnose na promjenu vegetacije za privremene ili stalne poljoprivredne usjeve primjenjuju se isključivo na poljoprivredno zemljište. Člankom 93. LFAPVS-a utvrđeno je da se prirodna uporaba šumskog zemljišta mora očuvati i poštovati u skladu s politikama i pravnim propisima o planiranju uporabe zemljišta. Slično tome, člankom 294. Uredbe o provedbi LFAPVS-a zabranjene su promjene vegetacije u gospodarskim šumama za koje postoje planovi upravljanja i na zemljištima s velikim potencijalom za rast šuma. U odjeljku 7.7. ovog Priloga detaljnije se opisuje provjera proizvoda od drvne sirovine koja se pribavlja uslijed prenamjene zemljišta, |
|
— |
u planu oporavka za izvlačenje šumskih nusproizvoda obuhvaćenih ranijom dozvolom (GPR, GPS, dozvole za pridobivanje drva na certificiranim plantažama i planovi spašavanja), |
|
— |
dozvolama za pridobivanje drva na certificiranim plantažama (APC) za izvlačenje drvne sirovine iz šumskih plantaža koje je odobrio ICF. |
Tradicionalno su raštrkana stabla izvan šuma, koja se uglavnom nalaze u naseljima i na područjima s gustom populacijom stoke, glavni izvori drvne sirovine za stolarske radionice. No Honduras još nije donio zakonodavstvo kojim se uređuje komercijalno pridobivanje tih stabala zbog čega je u Prilog VIII. uključena dopunska mjera povezana s tim pitanjem. Kada to zakonodavstvo stupi na snagu, dodat će se u relevantan pokazatelj iz matrica za provjeru zakonitosti u skladu s postupkom predviđenim u odjeljku 4. Priloga II.
Prije ažuriranja matrica za provjeru zakonitosti taj izvor drvne sirovine već će se uključiti u LAS pa subjekti iz šumarskog sektora koji se bave pridobivanjem tog izvora drvne sirovine moraju primjenjivati sve druge zahtjeve LAS-a.
5.3.2. Uvezeno drvo
Fizičke i pravne osobe koje uvoze drvnu sirovinu moraju provesti postupke dubinske analize kako bi dokazali da je rizik od nezakonitog postupanja s uvezenom drvnom sirovinom zanemariv i da izvoznici iz zemlje pridobivanja poštuju zakon. Opseg te dubinske analize utvrđuje se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma; dopunska mjera povezana s provedbom postupaka dubinske analize u Hondurasu uključena je u Prilog VIII.
5.3.3. Drvna sirovina koja nije obuhvaćena LAS-om
Sljedeće dvije vrste drvne sirovine nisu uključene u LAS i nisu obuhvaćene FLEGT sustavom za izdavanje dozvola:
|
— |
Drvna sirovina u provozu Drvna sirovina u provozu drvna je sirovina iz trećih zemalja ili drvna sirovina koja privremeno ulazi u Honduras na temelju jedinstvene provozne deklaracije, a čije je konačno odredište neka druga zemlja. Ona se mora utvrditi i odvojiti od lanca opskrbe drvnom sirovinom proizvedenom u Hondurasu ili uvezenom drvnom sirovinom. Drvna sirovina u provozu neće se uključiti u LAS pa se stoga za njezin izvoz ne može izdati dozvola FLEGT ili H-Legal. U odjeljku 7.5. objašnjen je način na koji će funkcioniranje mehanizama za kontrolu provoza tih proizvoda osigurati da oni ne uđu u lanac opskrbe na nacionalnom tržištu. |
|
— |
Zaplijenjena drvna građa Proizvodi od drvne sirovine zaplijenjeni zbog kršenja honduraškog zakonodavstva ili neispunjenja obveza dubinske analize u slučaju uvezene drvne sirovine ne uključuju se u LAS. ICF i sigurnosne službe imaju pravo provoditi potrebne istrage kako bi Ured javnog tužitelja mogao obavljati progon tih slučajeva. U odjeljku 7.6. objašnjeno je kako se postupa s drvnom sirovinom koja se zaplijeni ili oduzme. |
5.4. Opseg subjekata obuhvaćenih LAS-om
U okviru ovog Sporazuma subjekt iz šumarskog sektora svaka je fizička ili pravna osoba koja obavlja aktivnosti u lancu proizvodnje šumskih proizvoda. Opseg postupanja subjekata obuhvaćenih LAS-om opisan je u tablici 1.
Tablica 1.
Opseg aktivnosti subjekata iz šumarskog sektora.
|
Subjekt |
Opseg postupanja obuhvaćenih LAS-om |
||
|
Podnosi zahtjev za posjed zemljišta ili dostavlja dokaz o posjedu. Prije pridobivanja podnosi ICF-u zahtjev za odobrenje plana upravljanja šumama i povezanih godišnjih planova rada, plana spašavanja ili plana oporavka. Podnosi ICF-u zahtjev za dozvole za prijevoz radi prijevoza pridobivene drvne sirovine te obavješćuje o upotrijebljenim dozvolama za prijevoz koje se unose u bazu podataka SIRMA. Prema potrebi dostavlja dokaz o poštovanju načela DPIP-a. |
||
|
Podnosi zahtjev za odobrenje PPAS-a i svake godine za odobrenje GPS-a za pridobivanje u okviru agrošumarskog sustava. Podnosi ICF-u zahtjev za dozvole za prijevoz radi prijevoza pridobivene drvne sirovine te obavješćuje o upotrijebljenim dozvolama za prijevoz koje se unose u bazu podataka SIRMA. |
||
|
Podnosi ICF-u zahtjev za certificiranje šumske plantaže i za pridobivanje na certificiranim plantažama. Podnosi ICF-u zahtjev za dozvole za prijevoz radi prijevoza pridobivene drvne sirovine te obavješćuje o upotrijebljenim dozvolama za prijevoz koje se unose u bazu podataka SIRMA. |
||
|
Sklapa ugovor o plodouživanju nakon postupaka legalizacije zemljišta koji omogućuju korisniku/posjedniku obavljanje aktivnosti upravljanja šumama. Zahtjevi koje privatni korisnici legalizacije nacionalnih šumskih područja moraju ispuniti utvrđeni su u LFAPVS-u. Podnosi ICF-u zahtjev za odobrenje pošumljavanja posjeda ili provedbe drugih šumskih/okolišnih aktivnosti. Podnosi zahtjev za certificiranje plantaže, a zatim zahtjev za odobrenje pridobivanja na njoj. |
||
|
Kako bi mogao obavljati aktivnosti upravljanja šumama, podnosi zahtjev za potpisivanje ugovora o upravljanju šumama, a kako bi mogao obaviti pridobivanje na šumskom području, podnosi ICF-u zahtjev za odobrenje plana upravljanja šumama, plana spašavanja ili plana oporavka. |
||
|
Angažira ga vlasnik šume kada vlasnik šume ne pridobiva drvnu sirovinu vlastitim resursima. Ugovaratelj pridobiva drvnu sirovinu te je dovlači i prevozi iz šume do primarnog šumarskog trgovačkog društva ili stovarišta, a u konačnici je može i prodati. Podnosi regionalnom uredu za šume evidenciju o svojoj registraciji te informacije o opremi i ključnom osoblju koje ima na raspolaganju za potrebe pridobivanja i prijevoza. Odgovoran je za uporabu dozvole za prijevoz (koju odobri ICF) i tovarnog lista (koji odobri SAR). Korisnik ili nositelj dozvole za pridobivanje koji podugovori ugovaratelja dužan je osigurati usklađenost s primjenjivim propisima. |
||
|
Pruža uslugu prijevoza robe, što je u ovom slučaju drvna sirovina, neovisno o tome je li riječ o prijevozu okruglog drva od lokacije pridobivanja do šumarskog trgovačkog društva ili stovarišta ili prijevozu prerađenih proizvoda od drvne sirovine od šumarskog trgovačkog društva do konačnog odredišta. Tu uslugu u pravilu ugovara vlasnik šume, ugovaratelj ili šumarsko trgovačko društvo. Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma u slučaju šuma listača prijevoznik je uključen od trenutka slaganja grubo učetvorenog drva pridobivenog iz šume u složaje na točki prikupljanja, a vozila se upotrebljavaju za prijevoz tog drva od te točke do šumarskih trgovačkih društava ili stovarišta. Tijelima dostavlja dokumente kojima se dokazuje zakonitost proizvoda koji se prevoze (prema potrebi dozvola za prijevoz, račun koji je odobrio SAR i tovarni list ili račun). |
||
|
Sastavlja u ime vlasnika šume planove upravljanja šumama, posebne planove za agrošumarske sustave i povezane godišnje planove, planove spašavanja i planove oporavka (Isključivo je on odgovoran za upravljanje provedbom godišnjih planova rada iz planova upravljanja šumama. U tu svrhu u ime vlasnika šume podnosi ICF-u memorandum o imenovanju i prihvaćanju te postaje upravitelj godišnjeg plana rada.). Odgovoran je za usklađenost s tehničkim standardima kojima se uređuju svi načini pridobivanja kojima upravlja. Odgovoran je i za podnošenje mjesečnih izvješća o napretku u pogledu dozvola za prijevoz upotrijebljenih u šumi i u njemu navodi detaljne informacije o izvučenoj drvnoj sirovini te ih potkrepljuje primjercima upotrijebljenih dozvola. |
||
|
Sastavlja planove upravljanja šumama, posebne planove za agrošumarske sustave i povezane godišnje planove, planove spašavanja i planove oporavka. Odgovoran je za usklađenost s tehničkim standardima kojima se uređuju svi načini pridobivanja kojima upravlja. Odgovoran je i za podnošenje mjesečnih izvješća o napretku u pogledu dozvola za prijevoz upotrijebljenih u šumi i u njemu navodi detaljne informacije o izvučenoj drvnoj sirovini te ih potkrepljuje primjercima upotrijebljenih dozvola. |
||
|
Podnosi ICF-u zahtjev za izdavanje dozvole FLEGT (za Uniju) ili H-Legal (za ostala odredišta) ovisno o tome gdje se pošiljke šalju. Podnosi carinskoj upravi zahtjev za dozvole za izvoz, uključujući račun za komercijalni uvoz, jedinstvenu carinsku deklaraciju (JCD) i druge dokumente kojima se dokazuje zakonitost proizvoda koji se izvoze, u pogledu ograničenja u interesu javnog zdravlja te carinskih i necarinskih propisa, uključujući potvrde Konvencije CITES kada je primjenjivo. |
||
|
Podnosi carinskoj upravi zahtjev za dozvole za uvoz, uključujući račun za komercijalni uvoz, JCD i druge dokumente kojima se dokazuje zakonitost proizvoda koji se uvoze, u pogledu ograničenja u interesu javnog zdravlja te carinskih i necarinskih propisa, uključujući potvrde Konvencije CITES kada je primjenjivo. Provodi mehanizme dubinske analize radi provjere zakonitosti proizvoda od drvne sirovine koji se kupuju. |
||
|
Vodi ažuriranu evidenciju ulaznih i izlaznih količina te podnosi ICF-u mjesečna izvješća o proizvodnji te im prilaže odobrene prodajne račune. Traži izdavanje računa i podnosi SAR-u mjesečne i godišnje prijave poreza na promet te im prilaže relevantne odobrene prodajne račune i tovarne listove. Provodi mehanizme dubinske analize radi provjere zakonitosti proizvoda koji se kupuju. Primarna šumarska trgovačka društva ne postoje u slučaju šuma listača jer se drvna sirovina oblikuje u grubo učetvoreno drvo prije nego što se izveze iz šume i prije nego što je sekundarna šumarska trgovačka društva ili stovarišta stave na tržište. |
||
|
Vodi ažuriranu evidenciju ulaznih i izlaznih količina te podnosi ICF-u mjesečna izvješća o proizvodnji te im prilaže odobrene prodajne račune. Traži izdavanje računa i podnosi SAR-u mjesečne i godišnje prijave poreza na promet te im prilaže relevantne odobrene prodajne račune i tovarne listove. Provodi mehanizme dubinske analize radi provjere zakonitosti proizvoda koji se kupuju. |
||
|
Vodi ažuriranu evidenciju ulaznih i izlaznih količina te podnosi ICF-u mjesečna izvješća o proizvodnji te im prilaže odobrene prodajne račune. Traži izdavanje računa i podnosi SAR-u mjesečne i godišnje prijave poreza na promet te im prilaže relevantne odobrene prodajne račune i tovarne listove. Provodi mehanizme dubinske analize radi provjere zakonitosti proizvoda koji se kupuju. |
||
|
Prijavljuje zaposlenike Honduraškom zavodu za socijalnu sigurnost te poštuje radno zakonodavstvo. |
6. PROVJERA USKLAĐENOSTI S DEFINICIJOM ZAKONITOSTI
Honduraški proizvodi od drvne sirovine smatraju se zakonitima na temelju njihove definicije iz Priloga II.
Provjeru provode državne agencije (ako je prikladno, uporabom ulaznih informacija iz priznatih privatnih mehanizama za izdavanje potvrda kako je utvrđeno u odjeljku 8. ovog Priloga), a ona se sastoji od provedbe odgovarajućih pregleda radi osiguranja zakonitosti proizvoda od drvne sirovine.
Provjera mora biti dovoljno stroga i djelotvorna da se njome u različitim fazama lanca opskrbe na nacionalnom tržištu osigura prepoznavanje svake neusklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u matricama za provjeru zakonitosti iz Priloga II. Mora se obaviti i provjera zakonitosti drvne sirovine koja se uvozi i koja će ući u nacionalni lanac opskrbe.
6.1. Načela provjere zakonitosti
Tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma stranke će putem ZOP-a ažurirati i odobriti priručnik za provjeru u kojem se opisuje metodologija provjere koja se za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom mora primjenjivati za svaki pokazatelj i sredstvo provjere koji su utvrđeni kao ključni elementi za utvrđivanje matrica za provjeru zakonitosti. U svakom se pokazatelju navode tijelo ili jedinica u svakoj instituciji koja je odgovorna za provjeru te dokumenti koji se moraju provjeriti. Osim toga, navest će se i učestalost provjere svakog pokazatelja te lokacija na kojoj se nalazi evidencija s informacijama i dokumentima (papirnatim i digitalnim) koji se pohranjuju u različitim institucijama u skladu s njihovim područjima nadležnosti.
6.1.1. Institucije uključene u provjeru zakonitosti
Provjeru provode jasno utvrđene institucije koje imaju odgovarajuće resurse, sustave upravljanja i osposobljeno osoblje te snažne i djelotvorne mehanizme za kontrolu sukoba interesa. Svi članovi osoblja za provjeru pri svakoj instituciji imaju vještine i iskustvo koje im je potrebno za rad i prikladno ih se nadzire.
ICF i ostale institucije uključene u LAS imaju organizacijsku i funkcionalnu strukturu za provjeru ispunjavaju li svi subjekti pokazatelje zakonitosti. S obzirom na količinu informacija koje će stvoriti tijekom provjera subjekata koje provodi svaka institucija i na potrebu za evidentiranjem informacija i osiguranjem njihove ažuriranosti, rezultati provjere unosit će se u bazu podataka koja je dostupna ICF-ovoj Jedinici za provjeru zakonitosti. Tako će se Jedinici za provjeru neprekidno dostavljati sve informacije koje su joj potrebne za izdavanje i preispitivanje valjanosti potvrda o usklađenosti subjekata sa zakonodavstvom. Kako bi to prikupljanje i ažuriranje podataka bilo izvedivo, rad institucija mora se koordinirati kako je opisano u odjeljku 11.
Na sljedećoj slici prikazan je protok podataka među različitim akterima LAS-a za potrebe provjere usklađenosti sa zakonodavstvom:
U tablici 2. opisani su mehanizmi za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom koji su prikazani na prethodnoj slici.
Tablica 2.
Opis mehanizama za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom
|
Br. |
Opis |
|
1. |
Subjekt iz šumarskog sektora: fizička ili pravna osoba koja obavlja aktivnosti u lancu opskrbe šumskim proizvodima. |
|
2. |
Zahtjev za sredstva provjere (Prilog II.). |
|
3. |
Metodologija za izradu sredstava provjere koju provodi svaka institucija. Određena sredstva provjere izrađuju se samo jedanput, a druga se izrađuju povremeno. |
|
4. |
Izrada fizičkih i/ili elektroničkih sredstava provjere (Prilog II.). |
|
5. |
Metodologija provjere. Po utvrđivanju slučaja neusklađenosti svaka institucija provodi postupke za njegovo evidentiranje, preradu, praćenje i unos u bazu podataka Jedinice za provjeru zakonitosti. |
|
6. |
Korektivne ili kaznene mjere povezane s neusklađenošću sa zakonodavstvom koja je proizašla iz upravnog postupanja ili postupanja po službenoj dužnosti (Prilog V., odjeljak 9.). |
|
7. |
Sve uključene institucije prikupljaju zajedničke podatke o provjeri usklađenosti sa zakonodavstvom s pomoću SIRMA-e, SNIF-a i ICF-ova Geoportala i drugih alata tih institucija (Prilog V., odjeljci 6. i 7.). |
|
8. |
Podnošenje Jedinici za provjeru zakonitosti zahtjeva za potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom kojom se potvrđuje zakonitost subjekta (Prilog V., odjeljci 6. i 7.). |
|
9. |
Prikupljanje podataka u posjedu Jedinice za provjeru zakonitosti radi procjene usklađenosti subjekta s matricama za provjeru zakonitosti i kontrole lanca opskrbe. U slučaju pozitivnog zaključka Jedinica za provjeru zakonitosti izdaje potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom kojom se kupcima na domaćem tržištu dokazuje da je subjekt ispunio zahtjeve LAS-a (Prilog V., odjeljci 6. i 7.). |
|
10. |
Podnošenje Jedinici za izdavanje dozvola FLEGT zahtjeva za dozvolu FLEGT ili H-Legal kojom se potvrđuje zakonitost aktivnosti subjekta kako bi subjekt mogao izvoziti svoje proizvode na bilo koje tržište (Prilog IV.). |
|
11. |
Odluka Jedinice za izdavanje dozvola FLEGT o tome je li subjekt usklađen sa zakonodavstvom ili nije. U slučaju pozitivnog zaključka Jedinice za provjeru (tj. subjekt ispunjava sve zahtjeve LAS-a) izdaje se ili dozvola FLEGT (tržište Unije) ili dozvola H-Legal (ostala tržišta) koje kupcima na međunarodnom tržištu dokazuju da je subjekt ispunio zahtjeve LAS-a. U slučaju negativnog zaključka Jedinica za izdavanje dozvola FLEGT obavješćuje o tome podnositelja zahtjeva (tj. subjekta) (Prilog IV.). |
|
12. |
Neovisni revizori LAS-a sastavljaju izvješća o svojim nalazima koja uključuju zaključke i preporuke ZOP-u, koji je odgovoran za redovitu objavu tih izvješća o reviziji (Prilog VI.). |
|
13. |
Organizacije civilnog društva sastavljaju izvješća o provjeri u pogledu dozvola za pridobivanje i općenito u pogledu šumarskog sektora, koji se stavljaju na raspolaganje ZOP-u (Prilog V., odjeljak 4.4.2.). |
6.1.2. Postupci provjere koji se temelje na matricama zakonitosti
U priručniku koji stranke usuglase putem ZOP-a opisat će se metodologija koju će primjenjivati uključene institucije čija je odgovornost provjeriti dio pokazatelja ili cijeli pokazatelj. U priručniku će se utvrditi tijelo ili ured koji je odgovoran za provjeru i mjere koje je potrebno poduzeti za obavljanje te zadaće. U priručniku će se navesti i „Učestalost provjere”, odnosno kada se moraju provjeriti sredstva provjere. U njemu će se navesti i tijelo i ured u kojima će se pohranjivati papirnati i digitalni primjerci tih informacija.
6.1.3. Pohrana sredstava provjere zakonitosti
Papirnati i digitalni primjerci dokumenata za svako sredstvo provjere čuvaju se u svakoj instituciji koja je odgovorna za izradu povezanog sredstva. Ta „institucionalna” evidencija čuva se najmanje 10 godina u skladu sa zahtjevima iz Zakona o transparentnosti i pristupu javnim informacijama (LTAIP). Tim je zakonom utvrđen i postupak za obradu podataka (članci 30., 31. i 32.), utvrđena je definicija „javnih informacija” (članak 3.) te informacija koje bi se trebale smatrati povjerljivim osobnim podacima (članak 7.) odnosno klasificiranim podacima (članak 8.).
S obzirom na važnost zakonitosti i vjerodostojnosti sredstava provjere odgovorne institucije moraju osigurati čuvanje fizičkih i digitalnih evidencija za sva sredstva provjere. Za potrebe transparentnosti i djelotvornosti upravljanja informacijama institucije uključene u sredstva provjere moraju osigurati da se informacije iz njihovih evidencija pravodobno i djelotvorno stave na raspolaganje drugim organizacijama, uključujući ICF-ovu Jedinicu za provjeru zakonitosti, ako i kada je to potrebno. Slično tome, svaka institucija povezana s provjerom zakonitosti trebala bi, na temelju zakona, drugih propisa i postupaka koji se primjenjuju u njezinom području nadležnosti, od subjekata tražiti potrebne informacije i čuvati ih u svojoj evidenciji.
6.1.4. Informacijski sustavi i funkcije provjere
Računalni sustavi, alati i protokoli koji već postoje, odnosno koji će se tek razviti za provjeru usklađenosti s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti omogućuju prikupljanje skupa dokumentarnih i terenskih provjera te usklađivanje podataka u cijelom lancu opskrbe drvnom sirovinom. U odjeljku 3.2. utvrđuju se glavni računalni alati i protokoli koje upotrebljavaju institucije uključene u LAS. U sljedećim odlomcima navodi se kratak opis IT sustava koji se trenutačno upotrebljavaju za pružanje podrške institucijama u izvršavanju njihovih dužnosti.
U ICF-u:
|
— |
Nacionalni šumarski informacijski sustav (SNIF) Taj se računalni alat može upotrebljavati za održavanje dinamičkih baza podataka s ispravama kojima se dokazuje vlasništvo nad privatnim, nacionalnim i općinskim šumama te nad šumarskim trgovačkim društvima i stovarištima. Sustav sadržava informacije o svim dozvolama za pridobivanje, uključujući planove upravljanja, planove rada, planove spašavanja, planove oporavka, posebne planove za agrošumarske sustave, te o pridobivanju na plantažama koje je certificirao ICF. SNIF omogućuje praćenje protoka drvne sirovine među subjektima koji se bave pridobivanjem u lancu opskrbe. |
|
— |
IT sustav sljedivosti drvne sirovine (SIRMA) Taj računalni alat omogućuje praćenje izvlačenja drvne sirovine i tokove njezina prijevoza na temelju evidencije dozvola za prijevoz koje se upotrebljavaju za svaku dozvolu za pridobivanje. Sustav upotrebljava informacije iz SNIF-a radi vođenja evidencije dozvola za prijevoz. Usklađuje informacije o dozvolama registriranima za prijevoz od šume do šumarskog trgovačkog društva te informacije o ulaznim i izlaznim količinama na svakoj karici u lancu putem mjesečnih izvješća koje mora podnijeti svaki subjekt. Informacije iz evidencije omogućuju praćenje proizvodnje, distribucije i prodaje te zaliha/inventara. |
|
— |
Geoportal Na toj virtualnoj platformi s kartom honduraških šuma mogu se prikazati geografski položaj i površina zaštićenih područja, područja dodijeljena na temelju ugovora o upravljanju, utvrđeni mikrosljevovi, cestovna infrastruktura, planovi upravljanja šumama i referentne karte. Geoportal je povezan sa SNIF-om. Te se informacije upotrebljavaju za ucrtavanje tokova drvne sirovine i olakšavaju planiranje kontrolnih točaka radi provjere na autocestama i na osjetljivim točkama cestovne mreže. Ako i kada se izrade novi moduli SNIF-a, oni će se povezati s Geoportalom: evidencija, među ostalim, planova spašavanja, posebnih planova za agrošumarske sustave, certificiranih šumskih plantaža i šumarskih trgovačkih društava. |
U SAR-u:
|
— |
Elektronički sustav Porezne uprave (E-porezna) Na tom portalu porezni obveznici mogu pronaći tiskane obrasce za podnošenje porezne prijave. Taj sustav omogućuje, na primjer, uspoređivanje informacija iz mjesečnih prijava poreznih obveznika, tj. prijava poreza na dohodak/dobit, i mjesečnih izvješća koja subjekti podnose ICF-u. |
|
— |
Sustav za upravljanje porezima i financijama (SAFT) Taj sustav poboljšava učinkovitost, djelotvornost, pravodobnost i transparentnost općinskih financijskih uprava zahvaljujući automatiziranom i integriranom upravljanju upravnim i financijskim postupcima na temelju državnog zakonodavstva. Sustav olakšava provedbu unutarnjih kontrola, integrirano obrađuje općinske financijske podatke te se može povezati s drugim programima za stvaranje statističkih podataka i digitalnih karata. |
|
— |
Nacionalni registar poreznih obveznika (RTN) Fizičke i pravne osobe i organizacije ili subjekti koji nemaju pravnu osobnost, no obavljaju aktivnosti zbog kojih su dužni platiti porez, moraju se registrirati u Nacionalnom registru poreznih obveznika (RTN) koji vodi porezno tijelo kako je utvrđeno u primjenjivom zakonodavstvu. U slučaju fizičkih osoba RTN broj istovjetan je njihovu nacionalnom matičnom broju (RNP) kojem se dodaje još jedna znamenka i zadržava se tijekom cijelog njihova života. Pravne osobe moraju se prijaviti u RTN nakon što se registriraju odnosno osnuju. |
U IP-u:
|
— |
Honduraški nacionalni sustav za upravljanje imovinom (SINAP) Riječ je o IT sustavu koji služi kao honduraška službena vladina platforma za upravljanje informacijama o pravima vlasništva. SINAP sadržava podsustave koji uključuju Honduraški jedinstveni sustav registracije (SURE):
|
U IHSS-u:
|
— |
Honduraški sustav za socijalnu sigurnost IHSS upravlja Informacijskim sustavom za članove (SICA) u kojem vodi evidenciju poslodavaca i zaposlenika uključenih poduzeća. IHSS djeluje na cijelom državnom području, sa zastupništvima i uredima u svim većim gradovima u zemlji. |
U ministarstvu MiAmbiente:
|
— |
Sustav za pojednostavnjeno izdavanje okolišnih dozvola (SLAS) Taj je alat osmišljen kako bi se poduzećima pružio fleksibilan mehanizam koji im omogućuje trenutačno pokretanje projekta tako što im pruža brzu analizu pravnih aspekata zbog kojih je provedba projekta zabranjena ili izuzeta bilo gdje u zemlji, temeljitu analizu karakterizacije kvocijenta utjecaja na okoliš za bilo koju vrstu projekta te automatsko utvrđivanje mjera ublažavanja koje su potrebne za predmetni projekt na unesenim geografskim koordinatama lokacije na kojoj će se projekt provoditi. |
U INA-i:
|
— |
Nacionalni agrarni registar (RTN) Za potrebe Nacionalnog agrarnog registra INA vodi registar dokumenata i geografske baze podataka koje joj omogućuju praćenje područja s vlasničkim listovima. Trenutačno ne postoje ni IT sustav ni arhitektura relacijske baze podataka koji bi omogućili interakciju s drugim sustavima. |
U DARA-i:
|
— |
Honduraški automatizirani sustav carinskih prihoda (SARAH) Taj sustav upotrebljava najsuvremenije tehnologije koje se temelje na otvorenim standardima kojima se pruža vrlo pristupačna internetska carinska usluga putem standardnog preglednika i internetskih usluga. Sadržava i dodatne aplikacije koje pružaju potporu u upravljanju carinama te omogućuju uspostavljanje kontrola dok istodobno olakšavaju međunarodnu trgovinu. |
|
— |
Honduraški elektronički sustav za vanjsku trgovinu (SECEH) i njegov modul za internetsko odobravanje izvoznih deklaracija SECEH pruža potporu izvoznom sektoru tako što omogućuje da se putem interneta pribave izvozni dokumenti potrebni za carinjenje robe. |
|
— |
Sustav za međunarodni provoz robe (TIM) Taj IT sustav olakšava standardizirane carinske postupke na srednjoameričkim granicama radi optimizacije migracijskih, carinskih i karantenskih formalnosti s pomoću jedinstvenog dokumenta: jedinstvenog dokumenta za međunarodni provoz robe (DUT). |
|
— |
Integrirani sustav za vanjsku trgovinu (SICE) Taj sustav pruža statističke podatke o vanjskoj trgovini za korisnike Središnje banke Hondurasa (BCH) te prikazuje informacije u skladu sa Srednjoameričkim carinskim sustavom (SAC), pri čemu su te informacije pouzdane jer ih se prvo provjerava u nekoliko izvora informacija. U fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma razvit će se sljedeći IT alati: |
|
— |
Izrada sustava za upravljanje informacijama evidentiranima u ICF-u Ta virtualna knjižnica omogućit će ICF-u organizaciju, praćenje i održavanje dokumentiranih informacija povezanih sa šumarskim sektorom kao što su, među ostalim, propisi, državni strateški i politički dokumenti, studije, sporazumi, upiti, izvješća, konvencije i sigurnosne kopije tehničkih dokumenata. Taj sustav mora se izraditi tako da ispunjava ciljeve održavanja internetskog prostora na kojem se mogu postaviti upiti i subjektima osigurati pristup dokumentarnim informacijama kako bi im se olakšalo donošenje odluka. Izrada tog sustava olakšat će postupke provjere koje provodi ICF, a to je jedan od ključnih elemenata LAS-a. Stoga je cilj razviti ga u kratkom roku, u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. |
|
— |
Izrada baze podataka Jedinice za provjeru zakonitosti Kako bi mogla provjeriti usklađenost subjekata s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti i sa zahtjevima LAS-a, Jedinica za provjeru zakonitosti trebat će alat za primanje i ažuriranje informacija, koji će akterima uključenima u LAS osigurati pristup, putem veza s bazama podataka informacijskih sustava institucija uključenih u izvršavanje LAS-a. Izrada te baze podataka olakšat će postupke za provjeru i kontrolu lanca opskrbe, što je jedan od ključnih elemenata LAS-a. Stoga je cilj razviti ga u srednjem roku, u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. |
|
— |
Izrada IT sustava za registraciju i kontrolu šuma te upravljanje njima (SIRACOF) Taj je sustav u rezultatima ENCTI-ja opisan kao računalni sustav za povećanje učinkovitosti obrade formalnosti, transparentnosti upravnih postupaka i kvalitete informacija u evidencijama te pružanje potpore kontrolnim mehanizmima u vrijednosnom lancu šumarskog sektora, i to od šume do prerađivačkih centara i konačno do stavljanja proizvoda na tržište. Ostvaren je znatan napredak u razvoju SIRACOF-a izradom i neprekidnom nadogradnjom sustava na kojima se on temelji s obzirom na to da se u njima obrađuju i vode osnovne informacije te se upravlja njima, baš kao u SNIF-u, SIRMA-i i Geoportalu. |
|
— |
Izrada sustava za vođenje evidencije u STSS-u STSS-u će biti potreban sustav koji će mu omogućiti provjeru ispunjavaju li subjekti pokazatelje povezane s njegovim područjima nadležnosti. U fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma moći će se utvrditi drugi moduli ili informacijski sustavi kako bi se nastavilo s olakšavanjem stvaranja, prijenosa, međusobne povezanosti informacija povezanih s provjerom usklađenosti sa zakonodavstvom i upravljanja njima na način koji je u skladu s dostupnim financijskim, tehničkim i ljudskim kapacitetima. Zahtjevi i kapacitet detaljnije će se analizirati kako bi se za svaki slučaj utvrdio najprikladniji stupanj informatizacije sustava. To znači da će se popis informacijskih sustava za provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom neprestano razvijati. |
6.1.5. Načelo upravljanja rizicima u slučaju neusklađenosti s LAS-om
Smanjenje nezakonitih praksi glavni je izazov u provedbi LAS-a. Za njegovo postizanje potreban je sveobuhvatan mehanizam za upravljanje rizicima koji će se provesti u cijelom lancu opskrbe. Kada tijela nemaju potrebne resurse za osiguranje djelotvorne provjere istog intenziteta i učestalosti na svim područjima, provjera zakonitosti koja se temelji na procjeni rizika prilika je za nadilaženje tog ograničenja.
Upravljanje rizicima u provedbi LAS-a sastoji se od evaluacije vjerojatnosti pojave svakog rizika i njihova učinka na zakonitost drvne sirovine. U toj evaluaciji bit će uzeti u obzir rezultati osnovne studije razine usklađenosti subjekata, koji su navedeni u Prilogu VIII. Vrsta rizika mijenja se ovisno o tome gdje se i kada pojavljuje. Stoga se donošenje odluke temelji na objektivnoj i integriranoj metodologiji koju primjenjuju ICF i druge državne agencije, a početna je točka u tom postupku kategorizacija rizika i uspostavljanje kriterija za donošenje odluke u skladu s okolnostima.
U Priručniku za provjeru, koji je u nadležnosti ZOP-a, navest će se temeljna načela za kategorizaciju rizika koja će poslužiti kao temelj za donošenje odluke o tome kako pristupiti provjeri zakonitosti, a zatim će uslijediti analiza rizika od nezakonitih praksi koji bi mogli nastati tijekom provedbe LAS-a.
U postupcima za upravljanje rizicima u cijelom lancu opskrbe vodit će se računa o sljedećim nezakonitim praksama:
|
— |
ulasku u bilo koji dio lanca materijala iz nepoznatih izvora i materijala pridobivenih bez zakonitih prava, |
|
— |
slučajevima kada je količina proizvoda određenih značajki veća od udjela izvornog proizvoda odnosno od količine sirovine koja ima značajke istovjetne zakonitim izvorima upotrijebljenima u proizvodnji ili prodaji te vrste proizvoda. |
U postupcima za upravljanje rizicima vodit će se računa i o potpornim dokumentima kojima se potkrepljuje zakonitost subjekata i njihove drvne sirovine, na primjer o priznatim potvrdama iz odobrenih privatnih sustava za izdavanje potvrda, kako je utvrđeno u odjeljku 8.
Mjere koje se poduzimaju za kontrolu i provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom temeljit će se na tim kategorijama rizika. Utvrdit će se zajedničke međuinstitucionalne mjere kako bi se učinkovitost terenskog upravljanja povećala interakcijom među postojećim IT sustavima zemlje.
Stoga upravljanje rizicima olakšava formuliranje nacionalnih strateških ciljeva za prevladavanje izazova u upravljanju u području šuma kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost. Pomaže i u evaluaciji imaju li institucije odgovorne za provjeru u lancu opskrbe drvnom sirovinom prikladne resurse, kao i u osmišljavanju mjera za prevladavanje nedostataka.
Kad je riječ o upravljanju rizicima povezanima s uvozom, carinske inspekcije mogu se, u skladu s razinom rizika, provoditi na graničnim prijelazima ili u okviru inspekcijskih postupaka koji se provode nakon carinjenja. Inspekcija nakon carinjenja može se obaviti i u slučaju uvoznih pošiljki koje sadržavaju drvnu sirovinu. U skladu s carinskim zakonodavstvom carinska uprava primjenjivat će metode upravljanja rizicima kako bi donijela odluku o opsegu, sadržaju i vrsti inspekcija uvezenih pošiljki nakon carinjenja.
Inspekcije carinske dokumentacije i robe puštene u promet koje se provode nakon carinjenja moraju se provesti najkasnije pet godina od datuma registracije carinske deklaracije. Carinska uprava i ICF ostvaruju blisku koordinaciju u praćenju i provjeri uvoza drvne sirovine, uključujući redovite i sustavne granične i carinske preglede, te u slučajevima u kojima se sumnja na rizik.
Upravljanje rizicima u provedbi LAS-a primjenjivat će se i u sustavima za dubinsku analizu privatnih subjekata, posebno uvoznika, a kako bi se što više smanjio rizik od stavljanja nezakonite drvne sirovine ili nezakonitih proizvoda od drvne sirovine na nacionalno tržište.
Kako je utvrđeno u odjeljku 6.2., drugi ključni element sustava za dubinsku analizu bit će evaluacija rizika od prisutnosti nezakonite drvne sirovine u lancu opskrbe svakog subjekta koju provodi svaki subjekt za sebe na temelju informacija prikupljenih o dobavljačima drvne sirovine i uzimajući u obzir kriterije utvrđene u postupcima koji će se osmisliti u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.
Dubinska analiza za privatne subjekte i kontrolni postupci javnih institucija koji se temelje na procjeni rizika dio su dopunskih mjera iz Priloga VIII. Postupke potrebne za njihovu provedbu osmislit će, primijeniti i potvrditi ZOP prije izdavanja prve dozvole FLEGT.
6.1.6. Revizija zakonitosti čiji je rezultat potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom
ICF će putem Jedinice za provjeru zakonitosti provjeriti usklađenost sa zakonodavstvom svakog subjekta u pogledu pokazatelja zakonitosti utvrđenih u Prilogu II. i zahtjeva povezanih s lancem opskrbe utvrđenih u ovom Prilogu, koji se primjenjuju na svakog subjekta, a pritom će se pridržavati postupaka koji mu omogućuju izdavanje potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom svakom subjektu iz šumarskog sektora.
Postupci za revizije zakonitosti i izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom moraju pokazati sljedeće:
|
— |
proizvodi od drvne sirovine proizvedeni su na način kojim se ispunjavaju svi zahtjevi uključeni u definiciju zakonitosti. Pokazatelji i sredstva provjere iz te definicije moraju se ispuniti u skladu sa zakonodavstvom i moraju potvrditi zakonitost subjekta; nema dokaza o trenutačnoj povredi; |
|
— |
kontrole koje provode uključene institucije pružaju jamstvo da proizvodi uključuju samo drvnu sirovinu dobivenu zakonitim aktivnostima; |
|
— |
reviziju zakonitosti provode uključene institucije u okviru terenskih inspekcija subjekata te ona obuhvaća kontrolu dokumentacije i provjeru dostupnih baza podataka; |
|
— |
pisano izvješće o tom postupku provjere i potvrđivanja čuva se u evidenciji u skladu s postupcima utvrđenima u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. |
Taj postupak provjere završit će izdavanjem potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom radi dostave podnositelju zahtjeva i sastojat će se od sljedećih koraka:
Metodologija izrade:
|
1. |
Subjekt podnosi ICF-ovoj Jedinici za provjeru zakonitosti zahtjev za potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom. |
|
2. |
U skladu s godišnjim rasporedom revizija zakonitosti SIIAVA-e svaka institucija provjerava usklađenost subjekta sa zakonodavstvom u skladu s primjenjivim propisima u njezinoj nadležnosti te o rezultatu obavješćuje ICF-ovu Jedinicu za provjeru zakonitosti. |
|
3. |
ICF-ova Jedinica za provjeru zakonitosti analizira sredstva provjere koja su joj dostupna te izvješća o provjeri koje je dobila od uključenih institucija. |
|
4. |
Jedinica za provjeru zakonitosti evaluira ispunjava li subjekt svaki od pokazatelja iz matrica za provjeru zakonitosti te zahtjeve LAS-a. |
|
5. |
Ako subjekt ispunjava sve te zahtjeve, Jedinica za provjeru zakonitosti završava reviziju zakonitosti subjekta izdavanjem potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom. |
Metodologija provjere:
Na zahtjev ICF-a ili neke druge zainteresirane institucije Jedinica za provjeru zakonitosti pregledava SIRMA-u, SNIF ili drugi informacijski sustav koji će se utvrditi u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma kako bi provjerila ima li subjekt valjanu potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom. Slično tome, svaki put kada subjekt podnese Jedinici za provjeru zakonitosti zahtjev za obnovu njegove potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, provjeravat će se postoji li valjana potvrda.
Prije isteka potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom subjekt mora podnijeti zahtjev za njezinu obnovu ili produljenje, ovisno o tome što je prikladno. Pri podnošenju zahtjeva za produljenje razdoblja valjanosti podnositelj zahtjeva mora priložiti popratne dokumente kojima potkrepljuje potrebu za produljenjem (npr. ako čeka da mu institucija dostavi sredstvo provjere), pri čemu se zahtjev mora podnijeti pravodobno i u skladu s metodologijama izrade utvrđenima u priručniku koji će stranke odobriti putem ZOP-a. Jedinica za provjeru zakonitosti analizirat će popratne dokumente i utvrditi je li prikladno izdati novu potvrdu o usklađenosti ili obnoviti ili produljiti postojeću potvrdu.
Kako je utvrđeno u odjeljku 8., u postupku za izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom uzet će se u obzir sve priznate potvrde izdane iz privatnih sustava za izdavanje potvrda koje je odobrila država u kontekstu ovog Sporazuma. Time bi se zapravo moglo skratiti trajanje revizije koja je potrebna za utvrđivanje prava na potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom.
Postupci za izdavanje, obnovu i produljenje razdoblja valjanosti potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom, uključujući utvrđivanje sastavnica upravnog spisa, rad sustava za usklađivanje podataka različitih uključenih institucija i postupak za obnovu potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom, utvrdit će se u posebnoj regulatornoj odredbi ICF-a tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma te će se podnijeti ZOP-u na odobrenje.
6.2. Obveza subjekata u pogledu provjere zakonitosti
Subjekti iz šumarskog sektora u cijelom lancu opskrbe bit će odgovorni za provjeru zakonitosti proizvoda koje kupuju, što čine provedbom dubinske analize, kako je utvrđeno u odjeljku 7.4.
Dubinska analiza mora se provesti za kupljenu drvnu sirovinu u slučaju proizvoda kupljenih na nacionalnom tržištu i u slučaju uvezenih proizvoda. Iako će se provjera zakonitosti provoditi za svakog subjekta, ta provjera mora pokazati i da svaki dobavljač drvne sirovine provjerava i evidentira usklađenost kupljene drvne sirovine sa zakonodavstvom. Informacije klasificirane kao povjerljive, na primjer računovodstveni i drugi podaci, mogu se isključiti iz dubinske analize prema tome kako se to za postupke dubinske analize utvrdi tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.
Pregledi koje subjekti provode za svaku kupnju drvne sirovine na svakoj točki duž lanca opskrbe obuhvaćaju provjeru njezine valjanosti, vjerodostojnosti i usklađenosti s pokazateljima koji se primjenjuju na predmetnog dobavljača, uključujući usporedbu s fizičkim značajkama drvne sirovine (uključujući vrste i dimenzije), kako bi se moglo jamčiti da je drvna sirovina zakonitog podrijetla. U slučaju bilo kakve sumnje na to da je riječ o nezakonitoj drvnoj sirovini, subjekti moraju prije kupnje proizvoda od drvne sirovine uspostaviti mjere ublažavanja rizika kako je utvrđeno u odjeljku 7.1.
Ako dobavljač ima valjanu potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom koju je propisno izdala ICF-ova Jedinica za provjeru zakonitosti, dubinska analiza može se ograničiti na zahtjev za primjerkom te potvrde. No subjekt mora alatom Jedinice za provjeru zakonitosti koji će se razviti tijekom faze pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma provjeriti valjanost i vjerodostojnost potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom.
Nakon što prikupe informacije o usklađenosti svojih dobavljača sa zakonodavstvom, subjekti su odgovorni za redovito ažuriranje tih informacija.
Provjera usklađenosti koju subjekti iz šumarskog sektora provode u okviru postupka dubinske analize mora pokazati:
|
— |
da su proizvodi proizvedeni na način kojim se ispunjavaju svi zahtjevi uključeni u definiciju zakonitosti, i |
|
— |
da su uspostavljeni dostatni pregledi kako bi se osiguralo da proizvodi uključuju samo drvnu sirovinu pribavljenu zakonitim aktivnostima. |
7. PROVJERA LANCA OPSKRBE DRVNOM SIROVINOM I PROIZVODIMA OD DRVNE SIROVINE
Provjera lanca opskrbe drvnom sirovinom i proizvodima od drvne sirovine koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom jedna je od odgovornosti ICF-a koji se putem SIIAVA-e koordinira s ostalim institucijama uključenima u LAS.
Lanac opskrbe koji obuhvaća upravljanje drvnom sirovinom i proizvodima od drvne sirovine od borova i listača, njihovu proizvodnju i promet uključuje sljedeće ključne točke koje su navedene u dodacima 1. i 2. ovom Prilogu:
|
— |
uvoz proizvoda od drvne sirovine, |
|
— |
provoz proizvoda od drvne sirovine, |
|
— |
inventar šuma, |
|
— |
pridobivanje stabala, proizvodnju okruglog ili piljenog drva te slaganje u složaje u šumi ili centrima za prikupljanje, |
|
— |
za borove šume:
|
|
— |
za šume listača:
|
|
— |
primarna šumarska trgovačka društva, |
|
— |
prijevoz prerađenih proizvoda od drvne sirovine, |
|
— |
sekundarna šumarska trgovačka društva, |
|
— |
stovarišta, |
|
— |
izdavanje dozvola FLEGT i H-Legal, |
|
— |
izvoz proizvoda od drvne sirovine, |
|
— |
zapljenu proizvoda od drvne sirovine. |
Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma karike u lancu šume listača uvelike su istovjetne onima u lancu borove šume. Razlike su opisane u dodacima 1. i 2. ovom Prilogu.
7.1. Načela provjere lanca opskrbe
Kontrola lanca opskrbe uključuje sve proizvode obuhvaćene ovim Sporazumom neovisno o tome jesu li namijenjeni za domaću ili međunarodnu potrošnju te obuhvaća sve karike u lancu opskrbe, od inventara šume i plana upravljanja, preko pridobivanja, prijevoza, prerade, uvoza do distribucije drvne sirovine na domaćem i vanjskom tržištu, uključujući tržište Unije.
Kako bi proveli kontrolu lanca opskrbe, ICF i druge uključene institucije imat će na raspolaganju niz automatiziranih informacijskih sustava, od kojih su neki već uspostavljeni, a neki će se razviti, a koji će im omogućiti prikupljanje, organizaciju, čuvanje i prijenos informacija unutar uprave za šumarstvo i sa svim drugim uključenim institucijama i akterima.
Ti informacijski sustavi sastojat će se od alata za provjeru i usklađivanje informacija kojima će pristup imati sve uključene institucije i koje će one upotrebljavati za provjeru zakonitosti drvne sirovine u svakoj fazi lanca opskrbe.
Provjera lanca opskrbe u okviru LAS-a temelji se na sljedećim dvjema aktivnostima:
|
(a) |
Provjera usklađenosti sa zakonodavstvom drvne sirovine koju kupuju privatni subjekti Privatni sektor ima ključnu ulogu u ublažavanju rizika od nezakonitih praksi u provedbi LAS-a. Obveza privatnog sektora usmjerena je na uspostavljanje mehanizma dubinske analize za dokazivanje zakonitosti proizvoda koje kupuje. U okviru LAS-a dubinska analiza bit će regulirana obveza provjere za privatne subjekte kako bi se dobile informacije o usklađenosti sa zakonodavstvom izvora drvne sirovine koju kupuju, neovisno o domaćem ili međunarodnom podrijetlu proizvoda, te kako bi se analizirali mogući rizici i provele mjere ublažavanja prikladne za utvrđene rizike. Informacije koje će se dobiti o usklađenosti drvne sirovine sa zakonodavstvom mogu uključivati dokumente koji potkrepljuju zakonitost uvezene drvne sirovine i drvne sirovine kupljene u Hondurasu, na primjer potvrde izdane iz privatnih sustava za izdavanje potvrda koje je Honduras priznao (nakon postupka opisanog u odjeljku 8.) u slučaju domaće drvne sirovine, odnosno dozvole FLEGT iz zemlje podrijetla u slučaju uvezene drvne sirovine. Automatski će se smatrati da drvna sirovina obuhvaćena tim potvrdama i dozvolama ne predstavlja nikakav rizik od nezakonitog postupanja. ICF će provjeriti usklađenost subjekata sa zahtjevima povezanima s dubinskom analizom tako što će provesti revizije zakonitosti koje će završiti izdavanjem potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom ako je predmetni subjekt usklađen sa zakonodavstvom. U tom pogledu dopunske mjere utvrđene u Prilogu VIII. uključuju izradu postupaka i pravnih instrumenata za provedbu mehanizama dubinske analize i u slučaju nacionalnog tržišta i u slučaju uvoznog tržišta. |
|
(b) |
Potvrđivanje i usklađivanje podataka za ICF-ovu kontrolu lanca opskrbe Kako bi se omogućila djelotvorna kontrola lanca opskrbe, informacije iz postojećih računalnih sustava ICF-a (SNIF, SIRMA i Geoportal) i SAR-a (RTN i SARAH) koji se upotrebljavaju i međusobno dopunjuju, kako je opisano u odjeljku 6.1.4., upotrebljavat će se na integriran način. Objedinjene funkcije tih sustava moraju omogućiti analizu usklađivanjem i potvrđivanjem sljedećih kvalitativnih i kvantitativnih podataka:
To usklađivanje i potvrđivanje provodit će se u svakoj fazi lanca opskrbe u skladu s već uspostavljenim postupcima ili će ih se preispitati i osmisliti prije izdavanja prve dozvole FLEGT. U svakom od tih informacijskih sustava usklađivanje informacija omogućuje utvrđivanje mogućih nepravilnosti i provedbu revizija šuma, šumarskih trgovačkih društava i stovarišta na koja te nepravilnosti utječu. U tim slučajevima ICF otvara istražni spis i, prema potrebi, određuje upravnu sankciju, s tim da predmet može proslijediti Uredu javnog tužitelja ako postoje dokazi o kaznenoj odgovornosti. |
7.2. Identifikacija proizvoda od drvne sirovine
Identifikacija proizvoda od drvne sirovine olakšava praćenje njihova toka duž lanca opskrbe. Različiti se pristupi identifikaciji upotrebljavaju za proizvode iz borovih šuma i proizvode iz šuma listača. Zbog njihovih fizičkih značajki furnirski trupci bora ponajprije se identificiraju pregledom dokumentacije, odnosno dozvola za pridobivanje i dozvola za prijevoz. Za razliku od toga furnirski trupci listača obuhvaćenih godišnjim planovima rada identificiraju se nabrajanjem i opisivanjem svakog izvornog stabla i pojedinačno pribavljenih furnirskih trupaca. U dodacima 1. i 2. ovom Prilogu detaljno se opisuju vrste identifikacije u cijelom lancu opskrbe.
7.3. Informacije o lancu opskrbe koje subjekti moraju dostaviti
Lanac opskrbe drvnom sirovinom obuhvaća nekoliko vrsta subjekata koji su odgovorni za dostavu potrebnih informacija nadležnom tijelu kao dokaz usklađenosti sa zakonodavstvom na svakoj karici u lancu. Sažeti opis informacija koje svaka vrsta subjekta treba dostaviti nalazi se u tablici 1., odjeljku 5.4., a pojedinosti o njima navedene su u dodacima 1. i 2.
7.4. Provjera uvezenih proizvoda od drvne sirovine
Provjera zakonitosti podrijetla uvezenih proizvoda od drvne sirovine iz zemlje pridobivanja ključna je za osiguranje integriteta lanca opskrbe u okviru LAS-a. Provjera zakonitosti proizvoda od drvne sirovine uvezene u Honduras temelji se na dubinskoj analizi koja obuhvaća:
|
(a) |
zabranu uvoza nezakonite drvne sirovine u Honduras na temelju nacionalnog pravnog okvira zemlje ili zemalja podrijetla, |
|
(b) |
odgovornost uvoznika da osigura zakonitost uvezenih proizvoda od drvne sirovine poduzimanjem sljedećih koraka:
|
|
(c) |
ovlast carinske uprave da provodi preglede zakonitosti uvezene drvne sirovine na graničnim prijelazima ulaska proizvoda ili prema potrebi, kao a posteriori provjeru, nakon što uvezeni proizvodi uđu u Honduras. |
Prije izdavanja prve dozvole FLEGT sastavit će se posebno zakonodavstvo o provjeri uvezenih proizvoda od drvne sirovine te detaljni postupci dubinske analize koju privatni subjekti provode u slučaju uvoza proizvoda od drvne sirovine.
7.5. Provjera proizvoda od drvne sirovine u provozu
Proizvodi od drvne sirovine u provozu kroz Honduras moraju se identificirati, njihova količina zabilježiti i oni odvojiti od lanca opskrbe drvnom sirovinom proizvedenom u Hondurasu ili uvezenom drvnom sirovinom te se moraju podvrgnuti uspostavljenim postupcima carinske provjere. Proizvodi od drvne sirovine u provozu neće biti dio LAS-a pa se stoga za njih neće moći dobiti dozvola FLEGT za izvoz iz Hondurasa.
Honduraška carinska uprava mora obaviti inspekciju proizvoda od drvne sirovine dok je u provozu pod klasifikacijom „međunarodni provoz robe” koja je povezana sa sustavom SARAH. Zemlju podrijetla, tj. zemlju u kojoj je drvna sirovina posječena i pridobivena, mora se jasno navesti na tovarnom listu i drugim prijevoznim ispravama.
Uz proizvode od drvne sirovine u međunarodnom provozu mora se priložiti povezana jedinstvena deklaracija i mora postojati evidencija sljedivosti u carinskom tijelu svake zemlje kroz koje su prošli tijekom provoza, pri čemu na oba dokumenta mora biti evidentiran njihov ulazak u Honduras i njihov izlazak prema zemlji odredišta.
U fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma Honduras će utvrditi pravne isprave i druge posebne carinske provjere koje će se primjenjivati na proizvode od drvne sirovine u provozu. Prije izdavanja prve dozvole FLEGT stavit će se na raspolaganje detaljni postupci o postupanju s tom vrstom drvne sirovine.
7.6. Provjera zaplijenjenih proizvoda od drvne sirovine
U skladu s LFAPVS-om zaplijenjeni proizvodi od drvne sirovine moraju se registrirati u LAS, no ne mogu ponovno ući u lanac opskrbe, osim ako se upotrebljavaju isključivo u društvene svrhe, posebno za izradu školskog namještaja.
Prema izmijenjenom članku 106. LFAPVS-a ICF i druga nadležna tijela (Ured javnog tužitelja, nacionalno policijsko tijelo i honduraške oružane snage) imaju pravo zaplijeniti proizvode ili nusproizvode od drvne sirovine čije je pridobivanje ili prijevoz u suprotnosti s primjenjivim zakonskim odredbama.
Na temelju stručnog mišljenja i isprave o puštanju proizvoda u promet koju je izdao Ured javnog tužitelja, ICF dodjeljuje zaplijenjene proizvode ili nusproizvode od drvne sirovine državnim zatvorima ili tehničkim zavodima pojedinačnih ministarstava, koji drvnu sirovinu moraju upotrijebiti isključivo za izradu školskog namještaja koji se po završetku mora dostaviti Ministarstvu obrazovanja.
ICF će u LAS-u evidentirati svaku zapljenu i pritom unijeti pojedinosti o mjestu zapljene, mjestu podrijetla drvne sirovine, ime prekršitelja, obujam zaplijenjene drvne sirovine po vrsti i primatelja pošiljke. U tom je pogledu u Prilog VIII. uključena dopunska mjera razvoja novih posebnih modula SIRMA-e.
7.7. Provjera proizvoda od drvne sirovine pribavljenih sa zemljišta podložnog prenamjeni
Proizvodi od drvne sirovine pribavljeni sa zemljišta podložnog propisno odobrenoj prenamjeni mogu ući u lanac opskrbe. Odobrenje za rezanje ili sječu svih stabala na određenoj lokaciji može se dati u sljedećim slučajevima:
|
(a) |
šume pogođene prirodnim katastrofama, štetnicima ili zarazama. Plan spašavanja može se odobriti samo kada su ta stabla srušena zbog prirodne katastrofe ili su ih štetnici napali ili uništili; |
|
(b) |
izgradnja javne ili privatne infrastrukture. U slučaju rezanja ili sječe stabala koja se moraju ukloniti kako bi se mogao izgraditi dalekovod, vodovod ili obaviti drugi javni ili privatni radovi od javnog interesa ministarstvo MiAmbiente mora provesti procjenu učinka na okoliš prije nego što ICF može izdati odobrenje za sječu stabala; |
|
(c) |
stabla na poljoprivrednom zemljištu u pogledu kojeg je vlasnik podnio zahtjev za promjenu vegetacije, sječu i pridobivanje kako bi lokaciju upotrijebio za stočarsko gospodarstvo ili uzgoj privremenih ili stalnih usjeva. Da bi to bilo moguće, ministarstvo MiAmbiente mora provesti procjenu učinka na okoliš prije nego što ICF može izdati odobrenje za sječu stabala. To odobrenje za sječu stabala koja je povezana s promjenom vegetacije za privremene ili stalne poljoprivredne usjeve primjenjuje se isključivo na poljoprivredno zemljište. Člankom 93. LFAPVS-a utvrđeno je da se prirodna uporaba šumskog zemljišta mora očuvati i poštovati u skladu s politikama i pravnim propisima o planiranju uporabe zemljišta. Nadalje, člankom 294. Opće uredbe o provedbi LFAPVS-a zabranjene su promjene vegetacije na zemljištima s velikim potencijalom za rast šuma. |
Regionalni uredi za šume provjeravaju nalazi li se zemljište iz zahtjeva za prenamjenu na područjima na kojima je pridobivanje drva zabranjeno u skladu s člankom 157. Opće uredbe o provedbi LFAPVS-a. Ako se zahtjev za prenamjenu ne odnosi na takvo područje, ICF odobrava sječu i pridobivanje stabala izdavanjem dozvole za pridobivanje s nazivom „plan spašavanja”, koja je u matrice za provjeru zakonitosti uključena kao pokazatelj 3.3.2. ICF mora taj plan spašavanja izdati subjektima iz šumarskog sektora prije pridobivanja stabala neovisno o tome namjerava li vlasnik posjeći drvnu sirovinu u komercijalne svrhe ili ne.
Nakon pridobivanja stabala na temelju plana spašavanja, može se odobriti plan oporavka za uklanjanje preostalih stabala s predmetne lokacije. Nusproizvodi kao što su drvo za ogrjev i ugljen općenito se pribavljaju na temelju tih planova oporavka. U rijetkim se slučajevima pribavljaju mali komadi piljenog drva. U lanac opskrbe mogu ući i ti proizvodi od drvne sirovine.
U skladu sa zakonom ICF ne izdaje dozvole za pridobivanje drvne sirovine na područjima koja su već očišćena, pri čemu su jedina iznimka planovi spašavanja drvne sirovine koju su napali štetnici. Ako se otkrije očišćeno područje za koje ne postoji odobreni plan spašavanja, osim u slučaju štetnika, taj se slučaj prijavljuje Uredu javnog tužitelja kao kažnjivo djelo u području šumarstva. U tom slučaju drvna sirovina ne može ući u lanac opskrbe.
8. PRIZNAVANJE PRIVATNOG IZDAVANJA POTVRDA
U Hondurasu postoje privatni mehanizmi za izdavanje potvrda za upravljanje šumama listača i borovim šumama te sustavi za kontrolu sljedivosti. Ako ih vlada na temelju ovog Sporazuma prizna i odobri, ti sustavi za izdavanje potvrda o upravljanju šumama, sustavi sljedivosti i svi drugi takvi sustavi, neovisno o tome jesu li međunarodni ili nacionalni, u okviru kojih potvrde izdaju neovisne akreditirane organizacije, prihvaćaju se kao dokaz usklađenosti sa zakonodavstvom subjekata s potvrdom kako bi se izbjeglo udvostručavanje postupaka provjere i ubrzalo izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom tim subjektima.
Kako bi ih vlada mogla priznati, mora postojati jamstvo da mehanizmi koji se upotrebljavaju u privatnim sustavima za izdavanje potvrda uključuju sve zahtjeve utvrđene u matricama za provjeru zakonitosti iz ovog Sporazuma te zahtjeve povezane sa sljedivosti utvrđene u LAS-u. Ako mehanizmi koji se upotrebljavaju u privatnim sustavima za izdavanje potvrda obuhvaćaju samo podskup pokazatelja i sredstava provjere koji su utvrđeni u matricama za provjeru zakonitosti u ovom Sporazumu, vlada će priznati i odobriti samo taj podskup pokazatelja i sredstava provjere. Provjere sljedivosti koje se provode u okviru privatnog sustava za izdavanje potvrda moraju biti dovoljno usklađene s odredbama LAS-a kako bi se osigurala njihova usklađenost sa zakonodavstvom.
Postupak i vrsta priznavanja utvrdit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma i potvrdit će ih ZOP prije provedbe, neovisno o tome odnose li se na sve matrice za provjeru zakonitosti ili samo jedan dio njih i/ili na sustav za kontrolu sljedivosti predviđen LAS-om ili bilo koju drugu moguću kombinaciju.
U nastavku je sažeti prikaz osnovnih smjernica koje će se primjenjivati:
|
1. |
Evaluacija standarda za privatno izdavanje potvrda Honduraška će vlada putem ICF-a priznavati privatne potvrde o zakonitosti, održivom gospodarenju šumama i sljedivosti nakon analize smjernica i kriterija koje su upotrijebile te postupaka provjere koje su provele neovisne privatne organizacije za izdavanje potvrda koje su same akreditirane u okviru sustava za privatno izdavanje potvrda kako bi osigurala da su njima doista obuhvaćeni svi zahtjevi utvrđeni u matricama za provjeru zakonitosti i u LAS-u. Na zahtjev privatnog sustava za izdavanje potvrda ICF će evaluirati smjernice, kriterije i postupke koji se primjenjuju u tom sustavu kako bi utvrdio jesu li usklađeni s matricama za provjeru zakonitosti i LAS-om. Tom evaluacijom, među ostalim, ocijenit će se i sposobnost svakog sustava za izdavanje potvrda da osigura sustavnu kontrolu subjekata putem svojih neovisnih akreditiranih organizacija te će se obuhvatiti općeniti aspekti kvalitete sustava kao što su njegova transparentnost u pružanju informacija i podataka, javna dostupnost zaključaka revizije i dostupnost i ažuriranost baze podataka nositelja privatnih potvrda. Nakon navedene procjene bit će sastavljeno izvješće koje će biti objavljeno i javno dostupno. |
|
2. |
Državno odobrenje privatnih sustava za izdavanje potvrda U slučaju pozitivnog rezultata evaluacije opisane u odlomku 1. ovog odjeljka ravnatelj ICF-a javno će objaviti u ime države Hondurasa da je sustav za privatno izdavanje potvrda odobren i pritom prema potrebi istaknuti podskup pokazatelja i sredstava provjere koji su obuhvaćeni tim odobrenjem. |
|
3. |
Državno priznavanje subjekata s potvrdom U slučaju subjekata koji posjeduju potvrdu dobivenu iz odobrenog privatnog sustava za izdavanje potvrda država će priznati one aktivnosti koje su obuhvaćene potvrdom. Svaki subjekt mora ispunjavati ostale obveze iz matrica za provjeru zakonitosti i LAS-a u pogledu ostalih aktivnosti koje nisu obuhvaćene potvrdom. Priznat će se oni elementi privatnog sustava za izdavanje potvrda, neovisno o tome odnosi li se to na zakonitost, upravljanje šumama ili sljedivost, za koje je utvrđeno da su u skladu s odredbama Priloga II. i ovog Priloga, kako je opisano u odlomcima 1. i 2. ovog odjeljka. Priznavanje je podložno i analizi rezultata redovitih izvješća o reviziji subjekta podnositelja zahtjeva koju je proveo privatni sustav za izdavanje potvrda. |
|
4. |
Izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom za subjekte s priznatom privatnom potvrdom Subjekti čija priznata privatna potvrda obuhvaća sve njihove aktivnosti, ali i sve pokazatelje iz matrica za provjeru zakonitosti, automatski će dobiti potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom koju izdaje ICF-ova Jedinica za provjeru zakonitosti. Potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom bit će izdana nakon provjere valjanosti valjane potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom koja je pred istekom razdoblja valjanosti (u slučaju subjekata koji već imaju takvu potvrdu), odnosno nakon provjere valjanosti i vjerodostojnosti priznate privatne potvrde i provjere redovitih izvješća o reviziji priznatog privatnog sustava za izdavanje potvrda koja potvrđuju usklađenost subjekta sa zakonodavstvom. Ako je privatna potvrda subjekta izdana u okviru privatnog mehanizma za izdavanje potvrda kojim nisu obuhvaćeni svi zahtjevi iz matrica za provjeru zakonitosti, potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom bit će izdana samo ako su istodobno ispunjena oba uvjeta u nastavku:
Ako subjekt koji posjeduje priznatu privatnu potvrdu počne obavljati aktivnosti izvan opsega potvrde, no unutar područja primjene ovog Sporazuma, potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom bit će izdana samo ako institucije uključene u LAS potvrde usklađenost sa zakonodavstvom onih aktivnosti subjekta za koje nije izdana potvrda. Na taj se način potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom mogu izdati subjektima kojima je izdana potvrda u okviru odobrenih privatnih sustava za izdavanje potvrda, a da pritom nema potrebe za posebnom provjerom, kako bi se izbjeglo ili, u slučaju djelomičnog priznavanja, na najmanju moguću mjeru svelo udvostručavanje postupaka provjere zakonitosti subjekta. |
|
5. |
Dostava izvješća o reviziji privatnog izdavanja potvrda Subjekti s priznatim privatnim potvrdama moraju ICF-ovoj Jedinici za provjeru zakonitosti podnijeti sva izvješća o reviziji sastavljena u privatnom sustavu za izdavanje potvrda, uključujući informacije o svim promjenama u valjanosti ili opsegu njihovih potvrda, a posebno o svim slučajevima suspenzije ili prestanka valjanosti potvrda. To bi trebalo omogućiti osiguranje praćenja usklađenosti tih subjekata sa zakonodavstvom, a time i u budućnosti obnovu potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom predmetnih subjekata. Priznate privatne organizacije za izdavanje potvrda prenijet će u SNIF sva izvješća o reviziji subjekata kojima izdaju potvrde. Jedinica za provjeru zakonitosti iskoristit će ta izvješća za usklađivanje informacija. Postupci i smjernice za evaluaciju, odobrenje i priznavanje privatnih sustava za izdavanje potvrda te subjekata kojima oni izdaju potvrde sastavit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. Postupci kojih će se Jedinica za provjeru zakonitosti pridržavati u praćenju tog priznanja, među ostalim u praćenju valjanosti potvrda i upravljanju korektivnim mjerama koje se zahtijevaju u okviru sustava za izdavanje potvrda, osmislit će se u ovoj fazi ovog Sporazuma. Svi će se ti dokumenti javno objaviti. |
9. RJEŠAVANJE SLUČAJEVA NEUSKLAĐENOSTI S LAS-om
U LAS-u su utvrđene posebne mjere za utvrđivanje, registraciju i rješavanje slučajeva neusklađenosti aktera šumarskog sektora s njegovim odredbama. Neusklađenost se odnosi na slučajeve kada subjekti u lancu opskrbe ne postupaju u skladu s matricama za provjeru zakonitosti i zahtjevima LAS-a te na slučajeve kada se tijela uključena u LAS ne pridržavaju postupaka izrada i provjere.
Kada tijekom provjere dokumentacije ili terenske provjere utvrdi neusklađenost subjekta s LAS-om, institucija će obaviti procjenu kako bi utvrdila je li neusklađenost povreda ili kazneno djelo. S počinjenim nezakonitim djelom postupit će, kako je prikladno, prosljeđivanjem informacije odgovarajućoj nadležnoj instituciji radi određivanja odgovarajućih sankcija. Nadležna će institucija istodobno obavijestiti o tome ICF-ovu Jedinicu za provjeru zakonitosti kako bi ona mogla suspendirati ili ponovno utvrditi valjanost potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, ovisno što je prikladno.
Svi slučajevi neusklađenosti sa zakonodavstvom bit će uneseni u bazu podataka Jedinice za provjeru zakonitosti koja će služiti kao središnji arhiv za čuvanje informacija i evidencija o neusklađenosti subjekta sa zahtjevima LAS-a i o korektivnim mjerama ili sankcijama povezanima s rješavanjem tih slučajeva neusklađenosti. Sve institucije povezane sa zahtjevima LAS-a unosit će informacije u tu bazu podataka i redovito je ažurirati u skladu sa svojim odgovornostima i područjima nadležnosti.
Kada se utvrdi da je neusklađenost kazneno djelo, ni subjektu ni povezanoj pošiljci proizvoda od drvne sirovine neće se izdati potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom, dozvola FLEGT ni dozvola H-Legal, a kazneni progon povezan s tim predmetom vodit će Ured javnog tužitelja. U slučaju povreda odgovorne institucije odredit će upravne sankcije (privremena suspenzija dozvola, novčane kazne ili naknada štete), a na temelju njih moglo bi se i onemogućiti izdavanje potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, dozvole FLEGT ili dozvole H-Legal barem dok se povrede ne uklone. Svi slučajevi neusklađenosti koji se odnose na posebni teret moraju se riješiti ispravljanjem neusklađenosti i plaćanjem povezane novčane kazne prije nego što se izvoz tog tereta odobri, neovisno o odredištu izvoza.
U fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma, a prije izdavanja prve dozvole FLEGT, sve institucije uključene u LAS utvrdit će različite kategorije neusklađenosti s LAS-om i način na koji one utječu na izdavanje i valjanost potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom ili dozvole FLEGT ili dozvole H-Legal. ZOP će potvrditi kategorizaciju prije njezine primjene. Usto će svaka institucija koja još nema mehanizme za rješavanje slučajeva neusklađenosti s LAS-om uspostaviti potrebne detaljne smjernice za njihovo rješavanje, uključujući moguće određivanje sankcija.
Kako bi se osigurala koordinacija informacija o slučajevima neusklađenosti koje su dostupne u različitim institucijama, bit će razvijena baza podataka Jedinice za provjeru zakonitosti radi čuvanja informacija o tim slučajevima. Utvrdit će se koje će informacije sadržane u bazi podataka biti javno dostupne i na koji će se način to postići.
10. MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE PRITUŽBI
10.1. Uvod
Mehanizmi za rješavanje pritužbi bit će transparentni, djelotvorni i dostupni, a provodit će ih tijela koja su neovisna od tijela koja provode postupke izrade i provjere koji su utvrđeni u matricama za provjeru zakonitosti i LAS-u. Mehanizmi koji već postoje ili će se tek uspostaviti u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma omogućit će da se pritužbe na provedbu i funkcioniranje LAS-a i organizacija uključenih u njega riješe i da se s njima postupa u skladu s načelima utvrđenima u odjeljku 10.4.
U okviru tih mehanizama pojam „pritužbe” obuhvaća: pritužbe, sporove, neslaganje, sukobe mišljenja i druge sinonimne pojave koje iznesu akteri izravno uključeni u provedbu LAS-a, ali i akteri na koje bi moglo utjecati djelovanje poduzeto ili odluke donesene na temelju ovog Sporazuma.
10.2. Ciljevi
Ciljevi su mehanizama za rješavanje pritužbi sljedeći:
|
— |
evidentirati, analizirati i riješiti djelotvorno i u skladu s prethodno utvrđenim objavljenim metodologijama sve pritužbe koje podnesu dionici, |
|
— |
osigurati oštećenim strankama sredstva za podnošenje zahtjeva predmetnim institucijama za ispravljanjem pogrešaka ili propusta, |
|
— |
pridonijeti učinkovitosti upravnih postupaka i ojačati ih, |
|
— |
ojačati vjerodostojnost i povjerenje u funkcioniranje LAS-a među akterima i u javnosti. |
Opseg svakog od tih mehanizama utvrdit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. Postupci za primanje, evidentiranje i rješavanje pritužbi temeljit će se na načelima navedenima u odjeljku 10.4., a osmislit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.
10.3. Vrste mehanizma za rješavanje pritužbi
Ovim se Sporazumom utvrđuju najmanje četiri vrste mehanizama za rješavanje pritužbi, a razlikuju se po uključenim akterima i područjima nadležnosti.
|
1. |
Mehanizmi za rješavanje pritužbi svake institucije uključene u LAS Svaka institucija uključena u LAS primat će, u okviru mehanizama za rješavanje pritužbi koji već postoje ili koji se namjeravaju razviti, pritužbe u pogledu postupanja subjekata ili postupanja odjela, službi ili jedinica svake institucije u vezi s aspektima provedbe LAS-a. Mehanizam svake institucije mora osobito biti prikladan za rješavanje pritužbi povezanih s funkcijama koje izvršavaju i odlukama koje donose te institucije. Ako se pritužba koja se primi u okviru tog mehanizma ne riješi u prethodno utvrđenom roku ili ako njezino rješenje ne ispunjava očekivanja podnositelja pritužbe, podnositelj pritužbe može podnijeti žalbu SIIAVA-i. |
|
2. |
Mehanizam za rješavanje pritužbi Jedinice za izdavanje dozvola FLEGT Osim mehanizma za rješavanje pritužbi iz odlomka 1., ICF će u Jedinici za izdavanje dozvola FLEGT uspostaviti još jedan mehanizam za rješavanje pritužbi. Taj će mehanizam služiti za rješavanje pritužbi povezanih s dozvolama FLEGT i H-Legal koje je potrebno brzo riješiti, na primjer osporavane odluke, nepotrebne odgode i ostalo. Ako se pritužba koja se primi u okviru tog mehanizma ne riješi u prethodno utvrđenom roku ili ako njezino rješenje ne ispunjava očekivanja podnositelja pritužbe, podnositelj pritužbe može podnijeti žalbu SIIAVA-i. |
|
3. |
Mehanizam za rješavanje pritužbi službe za neovisnu reviziju Neovisna revizija imat će mehanizam za primanje i rješavanje pritužbi povezanih s njezinim aktivnostima i nalazima te funkcioniranju LAS-a (metodologija provjere, sustav za izdavanje dozvola itd.). Ako se pritužba koja se primi u okviru tog mehanizma ne riješi u prethodno utvrđenom roku ili ako njezino rješenje ne ispunjava očekivanja podnositelja pritužbe, podnositelj pritužbe može podnijeti žalbu ZOP-u. Sve pritužbe povezane s revizijom ili funkcioniranjem LAS-a podnosit će se ZOP-u radi potvrde, analize i registracije te radi utvrđivanja odgovarajućih mjera njihova rješavanja. |
|
4. |
Mehanizam za rješavanje pritužbi ZOP-a ZOP će imati mehanizam za rješavanje pritužbi koji će služiti za rješavanje problema na koje ukažu dionici, posebno kad je riječ o općim obvezama iz ovog Sporazuma kao što su transparentnost, pristup javnim informacijama, poboljšanje upravljanja i utjecaj ovog Sporazuma na šumarski sektor. Mehanizam za rješavanje pritužbi ZOP-a služit će i za rješavanje podnesenih žalbi povezanih s pritužbama o postupanju institucija uključenih u okvir LAS-a, Jedinice za izdavanje dozvola FLEGT i neovisne revizije ako one nisu riješene na odgovarajućoj razini. |
|
5. |
Sudjelovanje civilnog društva u mehanizmima za rješavanje pritužbi CCF-ovi i organizacije civilnog društva obavljat će društveni nadzor LAS-a i, općenito, funkcioniranja ovog Sporazuma. Istodobno će prosljeđivati i podnositi formalne i druge pritužbe različitih aktera povezane s funkcioniranjem LAS-a. U tu svrhu imat će pristup informacijama potrebnima za provedbu odgovarajućih istraga i istodobno u vezi s tim informacijama poštovati povjerljivost i čuvanje poslovne tajne. Kako bi se osigurala ispravna koordinacija, sklopit će sporazume o suradnji s ICF-om. Nalazi društvenog nadzora i preporuke nastale na temelju njega te formalne i druge pritužbe potvrdit će se i riješiti na odgovarajućoj razini te će se u konačnici podnijeti ZOP-u radi potvrde i rješavanja. |
|
6. |
Sudjelovanje CONADEH-a u LAS-u Na temelju Organskog zakona o Nacionalnom povjerenstvu za ljudska prava (CONADEH) sva tijela javne vlasti i ostale državne institucije imaju obvezu prioritetno i žurno pružati potporu njegovim istragama ili inspekcijama. U skladu s time CONADEH može primiti pritužbe povezane s funkcioniranjem ovog Sporazuma i imat će pristup mehanizmima za rješavanje pritužbi koje provode institucije uključene u LAS i općenito u ovaj Sporazum. |
10.4. Uspostavljanje mehanizama za rješavanje pritužbi i njihovih temeljnih načela
Sljedeća se načela moraju poštovati i odražavati u opisu posla kako bi se u organizacijama koje primaju pritužbe i ZOP-u uspostavili postupci mehanizama za rješavanje pritužbi i utvrdila njihova provedba:
|
1. |
Svi pojedinci i organizacije, neovisno o tome je li riječ o subjektima ili dionicima iz šumarskog sektora ili njihovim zastupnicima, imaju pravo podnijeti pritužbe. |
|
2. |
Postupci za podnošenje pritužbi moraju biti jasni, lako razumljivi i javni. |
|
3. |
Mehanizmi koje su institucije uspostavile moraju biti lako dostupni i moraju prikladno obuhvatiti teritorij uredima, internetskim stranicama ili drugim prikladnim sredstvima. |
|
4. |
Obrasci za podnošenje pritužbe moraju biti jednostavni za ispunjavanje i u njima se vodi računa o sredstvima i vještinama podnositelja pritužbe (pismenosti, pristup internetu itd.). |
|
5. |
U pritužbama se moraju navesti najmanje razlozi pritužbi te lokacija, datum, institucija i subjekt na koje se pritužba odnosi, prema potrebi. |
|
6. |
Kada to situacija zahtijeva, pritužbe se mogu podnijeti anonimno, čime se jamči čuvanje povjerljivosti identiteta podnositelja pritužbe. |
|
7. |
U mehanizmima se mora što više izbjegavati određivanje vremenskih ograničenja na rok unutar kojeg se pritužba mora podnijeti. |
|
8. |
Mehanizmima se mora osigurati da će se pritužbe obraditi čim ih se podnese. |
|
9. |
Mehanizmi moraju biti transparentni u potvrđivanju pritužbi i daljnjem postupanju s njima te u osiguranju da se pritužbe riješi na pravodoban i prikladan način. |
|
10. |
Unutarnja revizija svake uključene institucije mora osigurati da se s pritužbama postupa na odgovarajući način i da ih se ne zanemaruje. |
|
11. |
O spisima pritužbe ne smije se javno komentirati sve dok se ne donese odluka i dok se sve uključene stranke, uključujući organizacije civilnog društva koje im pružaju potporu, ne obavijeste o odluci. |
|
12. |
Sigurnost podnositelja pritužbe, uključujući prema potrebi mogućnost očuvanja anonimnosti podnositelja pritužbe, mora se uzeti u obzir prije objave spisa pritužbe. |
|
13. |
Mehanizmi koje su institucije uspostavile moraju evidentirati pritužbe i osigurati da ih rješavaju službenici koji nisu povezani sa subjektima izravno uključenima u izvornu odluku, koji su neovisni od njih i nisu pod njihovom nadležnosti. Institucije moraju i zaštititi službenike od mogućih odmazda. |
|
14. |
Na zahtjeve podnositelja pritužbe mora se odgovoriti ili ih se mora propisno obraditi. U slučaju odbijanja razlozi za to moraju biti propisno obrazloženi. |
|
15. |
Ako se pritužbu odbije ili ako je se ne može riješiti na prvom stupnju, predmetna stranka može podnijeti žalbu višem stupnju, kako je utvrđeno u odjeljku 10.3. ovog Priloga, a u konačnici i nadležnom pravosudnom tijelu. |
Ako je pritužba podnesena nakon utvrđivanja neusklađenosti s LAS-om, primjenjivat će se uvjeti opisani u odjeljku 9. Kako je objašnjeno u odjeljku 10.2., postupci za primanje, evidentiranje i rješavanje pritužbi temeljit će se na načelima navedenima u ovom odjeljku, a osmislit će se u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma. Tim postupcima, među ostalim aspektima, utvrdit će se rokovi za odgovaranje na pritužbe i kriteriji transparentnosti primjenjivi na te mehanizme. Ti protokoli i smjernice za mehanizme za rješavanje pritužbi i poduzete mjere podnijet će se ZOP-u.
Prethodno uspostavljeni mehanizmi za rješavanje pritužbi sustavno će evidentirati i analizirati svaku primljenu pritužbu. ICF i druge uključene institucije razvit se posebnu bazu podataka za evidentiranje i praćenje pritužbi u njihovim područjima nadležnosti. Ta baza podataka bit će povezana sa središnjom bazom podataka pritužbi pri ICF-u kako je utvrđeno u odjeljku 9.
Mehanizmi za rješavanje pritužbi temeljit će se na bliskoj suradnji među svim uključenim strankama, posebno institucije koja je predmet pritužbe. ICF će u tu svrhu sklopiti sporazume o suradnji s javnim institucijama uključenima u ovaj Sporazum kako bi olakšao razmjenu informacija i suradnju, rješavanje pritužbi i daljnje postupanje s njima te posebno osiguranje prijenosa informacija kada pritužba izvorno nije podnesena nadležnoj instituciji.
ICF će sklopiti i sporazume o suradnji s organizacijama civilnog društva zainteresiranima za funkcioniranje mehanizma koji ICF provodi za rješavanje pritužbi, daljnje postupanje s njima i objavljivanje konačnih izvješća o istragama pritužbi na koordiniran način kojim se dopunjuje rad ICF-a i drugih javnih institucija uključenih u LAS.
Postupci, smjernice, zahtjevi i ocjene za mehanizme za rješavanje pritužbi te prethodno spomenuti mehanizmi za rješavanje pritužbi bit će osmišljeni i u funkciji prije izdavanja prve dozvole FLEGT.
11. MEHANIZMI ZA SAVJETOVANJE, SUDJELOVANJE I KOORDINACIJU ZA PROVEDBU LAS-a
U provedbi LAS-a za proizvode od drvne sirovine moraju sudjelovati svi uključeni akteri s jasno utvrđenim ulogama i odgovornostima u skladu s nadležnostima koje su im dodijeljene na temelju zakona kako bi se u potpunosti iskoristile njihova specijaliziranost i komplementarnost.
Kako bi se osigurali djelotvorna koordinacija, savjetovanje i sudjelovanje aktera, dionika, države, privatnog sektora, civilnog društva i PIAH-a, te se skupine slažu da će nastojati postići konsenzus o temeljnim pitanjima koje nadilaze njihove različite pojedinačne odgovornosti i nadležnosti.
Ta koordinacija može se postići na dvije komplementarne razine: strateškoj i operativnoj. Na strateškoj razini mogu se utvrditi zajednički postupci provjere, dok se na operativnoj razini ti postupci mogu provoditi u praksi u kojoj ni na koji način nije ograničeno sudjelovanje različitih aktera.
11.1. Zajednički odbor za provedbu (ZOP)
Riječ je o najvišem koordinacijskom tijelu Hondurasa i Unije koje će u skladu s člankom 19. ovog Sporazuma i njegovim Prilogom X. biti odgovorno za nadzor i praćenje primjene ovog Sporazuma, uključujući upravljanje neovisnom revizijom. ZOP olakšava i dijalog i razmjenu informacija između stranaka.
Honduraški dionici koji sudjeluju u ZOP-u odražavat će raznolikost skupina dionika u honduraškom šumarskom sektoru: javnog i privatnog sektora, civilnog društva, autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu, lokalnih zajednica i, prema potrebi, ostalih.
Kad je riječ o provedbi LAS-a, ZOP će biti odgovoran za razvoj, odobrenje i nadzor svih dokumenata i postupaka povezanih s provjerom koji su navedeni u ovom Prilogu, a koje su stranke utvrdile u fazi pripreme i sastavljanja te fazi provedbe ovog Sporazuma.
Kako je predviđeno člankom 14. ovog Sporazuma, stranke će usto putem ZOP-a odobriti raspored provedbe ovog Sporazuma. Osim rasporeda provedbe dopunskih mjera i mjera potpore opisanih u ovom Prilogu, u tom će se rasporedu sve do trenutka izdavanja prve dozvole FLEGT navesti i koraci za provedbu ovog Sporazuma koje su usuglasile stranke.
11.2. Tehnički odbor
Riječ je o honduraškom najvišem koordinacijskom tijelu koje čine svi dionici: javne institucije, privatni sektor, civilno društvo i PIAH. Tehnički odbor odgovoran je za sljedeće:
|
— |
pružanje strateških ulaznih informacija ZOP-u radi olakšavanja donošenja odluka kako bi se pružila potpora djelotvornoj provedbi ovog Sporazuma, |
|
— |
praćenje postupaka provedbe ovog Sporazuma na temelju rasporeda koji su stranke usuglasile, |
|
— |
praćenje usklađenosti s dopunskim mjerama utvrđenima u Prilogu VIII., |
|
— |
olakšavanje dijaloga i postizanje dogovora, osiguranje sudjelovanja svih aktera povezanih s ovim Sporazumom, |
|
— |
utjecanje na javne institucije i druge aktere radi ubrzanja donošenja odluka povezanih s usklađenosti s ovim Sporazumom. |
11.3. Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA)
Država Honduras će na strateškoj razini u okviru odgovarajućeg pravnog instrumenta uspostaviti Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA), koje će se sastojati od zastupnika aktera iz javnog sektora povezanih s LAS-om. U tom će se tijelu voditi dijalog i koordinati aktivnosti, što će omogućiti provedbu LAS-a.
Javne institucije u SIIAVA-i koordinirat će svoje djelovanje radi provedbe mehanizama provjere iz Priloga II. i Priloga V. ovom Sporazumu i radi osiguranja primjene zakonodavstva u područjima posebno navedenima u definiciji zakonitosti i LAS-u.
Te institucije moraju imati kapacitete, resurse i sredstva koji su potrebni za praćenje i provedbu LAS-a i stoga moraju izgraditi kapacitet osoblja u institucijama i državnim tijelima odgovornima za njegovu primjenu. Stoga se u Prilogu VIII. navode posebne dopunske mjere za SIIAVA-u.
Kako bi potvrdile usklađenost s pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti i zahtjevima LAS-a te pratile njihovu primjenu, institucije koje su sastavni dio SIIAVA-e redovito SIIAVA-u i, prema potrebi, Tehnički odbor izvješćuju o napretku razvoja i provedbe LAS-a te o izazovima s kojima su se suočile. SIIAVA će uzeti u obzir ta redovita izvješća institucija uključenih u LAS te podatke i informacije o LAS-u iz različitih jedinica i informacijskih sustava tih institucija.
Kako bi sprječavala i uklanjala sustavnu neusklađenost sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu II. i Prilogu V. ovom Sporazumu koja dovodi do kaznenih djela protiv okoliša, SIIAVA će analizirati rezultate drugih mehanizama uspostavljenih u ICF-u i drugim institucijama uključenima u LAS. Ti mehanizmi uključuju mobilne jedinice i stalne kontrolne točke, Nacionalnu međuinstitucionalnu sigurnosnu službu (FUSINA) i Međuinstitucionalnu radnu skupinu za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša (FTIA), kojima će potporu pružiti, među ostalim, nacionalno policijsko tijelo, Posebna služba za progon kaznenih djela protiv okoliša, Ured državnog odvjetnika i honduraške oružane snage.
SIIAVA će osim toga primati i uzimati u obzir izvješća o društvenom nadzoru koje sastavljaju CONADEH, CCF i civilno društvo te pritužbe koje su različiti akteri podnijeli u vezi s funkcioniranjem LAS-a, a koje javne institucije uključene u LAS nisu uspjele riješiti, kako je utvrđeno u odjeljku 10. Te pritužbe riješit će se bez odgode i s dužnom pažnjom te će se na njih odgovoriti bez odgode.
SIIAVA će ulazne informacije koje joj dostave njezini predstavnici iz javnog sektora podnijeti ZOP-u i Tehničkom odboru radi pripreme, sastavljanja i provedbe ovog Sporazuma. Postupci za rad SIIAVA-e detaljno će se utvrditi u fazi pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma.
11.4. Nacionalna strategija za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI) te njezine poveznice s ovim Sporazumom
Člankom 18. stavkom 22. LFAPVS-a utvrđeno je da ICF mora osmisliti i provesti Nacionalnu strategiju za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI). ICF mora i koordinirati i strukturirati aktivnosti zastupničkih tijela šumarskog sektora, zaštićenih područja i divljih biljnih i životinjskih vrsta i time promicati participativno i decentralizirano upravljanje (članak 18. stavak 5.).
ICF će sve ostale institucionalne aktere te organizacije civilnog društva, vlasnike šuma, šumarski sektor u njegovim različitim kapacitetima i stupnjevima dodane vrijednosti te lokalne zajednice, područna vijeća, savjetodavna vijeća na regionalnoj, općinskoj i lokalnoj razini te druge gospodarske sektore uključene u šumarski sektor pozvati na aktivno sudjelovanje u provedbi ENCTI-ja.
U kontekstu ovog Sporazuma provedba ENCTI-ja pomoći će u kontroli nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda te će ICF-u poslužiti kao izvršni instrument. Rezultate postignute u okviru ENCTI-ja i preporuke nastale na temelju njega ICF će podnijeti SIIAVA-i, tijelu u kojem akteri obaju postupaka sudjeluju i surađuju, međusobno se dopunjuju te stvaraju sinergije za borbu protiv nezakonitosti u šumarskom sektoru. Posebno će važan biti doprinos Posebne službe za progon kaznenih djela protiv okoliša (FEMA), Ureda državnog odvjetnika, nacionalne policije, honduraških oružanih snaga, sudstva, općina i Nacionalnog povjerenstva za ljudska prava u Hondurasu.
U okviru svoje uloge u osiguranju koordinacije institucija uključenih u ovaj Sporazum SIIAVA će analizirati rezultate ENCTI-ja koje joj podnese ICF radi uklanjanja sustavnih kaznenih djela protiv okoliša i dodjele zaduženja uključenim institucijama i utvrđivanja mjera koje se od njih očekuju. Dijelit će i informacije o funkcioniranju mobilnih jedinica i stalnih kontrolnih točaka te rezultate do kojih su došle Nacionalna međuinstitucionalna sigurnosna služba (FUSINA) i Međuinstitucionalna radna skupina za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša (FTIA).
12. POTICAJNE, PROMOTIVNE I ZAŠTITNE MJERE TE MJERE UBLAŽAVANJA OSMIŠLJENE ZA UKLJUČIVANJE RAZLIČITIH AKTERA IZ SEKTORA U PROVEDBU LAS-a
U upravljanju nacionalnim šumarskim sektorom javlja se nekoliko izazova, koji proizlaze, među drugim čimbenicima, iz poteškoća u osiguranju zakonitosti aktivnosti brojnih subjekata iz šumarskog sektora, uključujući mala poduzeća. U tom pogledu provedba LAS-a omogućit će suočavanje s tim izazovima putem sudjelovanja aktera u lancu opskrbe na nacionalnoj razini i putem utvrđivanja posebnih mjera za jačanje i poboljšanje usklađenosti svih aktera sa zakonodavstvom, a time i olakšati provedbu ovog Sporazuma.
LAS će se u fazi pripreme i sastavljanja SDP-a provoditi postupno, pri čemu će se prednost dati mjerama potrebnima za osiguranje zakonitosti proizvoda namijenjenih za izvoz. Razlog je tome to što mnogi subjekti, posebno manji, koji proizvode robu za nacionalno tržište rade neformalno i trebat će im više vremena da se u potpunosti usklade s nacionalnim zahtjevima povezanima sa zakonitošću i zahtjevima LAS-a.
Iako će se LAS postupno provoditi, provedba mjera planiranih u Prilogu VIII., koje su usmjerene na nacionalno tržište, počet će istodobno kada i faza pripreme i sastavljanja ovog Sporazuma kako bi se olakšala progresivna usklađenost sa zakonodavstvom svih subjekata koji proizvode proizvode od drvne sirovine u Hondurasu. Te mjere uključuju dopunske mjere utvrđene u Prilogu VIII. koje služe za utvrđivanje uskih grla u području usklađenosti i jačanje kapaciteta subjekata iz šumarskog sektora.
U dokumentu u nadležnosti ZOP-a opisat će se dopunske mjere koje će SIIAVA i ZOP razmotriti za jačanje sudjelovanja različitih aktera u provedbi LAS-a.
(1) Sudski su službenici javni službenici koji su posrednici u pravosudnom sustavu i obavljaju funkcije ključne za poštovanje i jamčenje građanskih prava. U skladu s člankom 314. Ustava pravosudna tijela odgovorna su za primjenu prava u pojedinačnim predmetima te donošenje i izvršenje presuda; potporu im prema potrebi mogu pružiti tijela za izvršavanje zakonodavstva.
(2) Savjetodavna vijeća za šumarstvo, zaštićena područja i divlje biljne i životinjske vrste tijela su u kojima sudjeluje javnost i koja pružaju savjete i potporu ICF-u te djeluju na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini i na razini zajednice (članci od 21. od 28. LFAPVS-a).
(3) Ley Especial de Fomento para las Organizaciones No Gubernamentales de Desarrollo (Poseban zakon za promicanje nevladinih razvojnih organizacija (NVRO-ovi)), Uredba br. 32-2011.
Dodatak 1.
Karike u lancu opskrbe (borova šuma)
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||
|
Proizvod se identificira u jedinstvenoj carinskoj deklaraciji (JCD) i u podacima o proizvodu na uvoznom računu. |
Uvoznik, u JCD-u i na uvoznom računu za svaku pošiljku. |
Uvozni račun i JCD svake pošiljke uključuju:
|
Carinska uprava sustavno provjerava popratne dokumente pošiljke, a može i obaviti fizički pregled robe kako bi je usporedila s dokumentacijom (JCD i račun) u skladu s razinom utvrđenog rizika. |
Uvoz proizvoda od drvne sirovine jedna je od prvih karika u lancu opskrbe; uz to, podaci se ne mogu usporediti s prethodnim koracima. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Proizvod se identificira u jedinstvenoj provoznoj deklaraciji i u podacima o proizvodu na računu. |
Uvoznik, u jedinstvenoj provoznoj deklaraciji i na računu za svaku pošiljku. |
Račun i jedinstvena provozna deklaracija svake pošiljke uključuju:
|
Carinska uprava sustavno provjerava popratne dokumente pošiljke, a može i obaviti fizički pregled prijevoznog sredstva kako bi ga usporedila s dokumentacijom (jedinstvena provozna deklaracija i račun) u skladu s razinom utvrđenog rizika. |
Carinska uprava usklađuje informacije iz jedinstvene provozne deklaracije registrirane pri ulasku s informacijama iz jedinstvene provozne deklaracije pri izlasku s pomoću IT alata za međunarodni provoz robe (TIM). |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
(U slučaju nacionalnih šumskih područja koja su dodijeljena skupinama lokalne zajednice vlasnik je zemljišta država Honduras, a nositelj plana upravljanja odgovarajuća je skupina lokalne zajednice.) |
|||||||||||||||||||||||||
|
Inventar šuma za svako mjesto sječe uključeno u GPR. Na terenu se svako stablo za sječu identificira oznakama u boji na podnožju i deblu. |
Nositelj plan upravljanja šumama ICF-u podnosi zahtjev za odobrenje GPR-a koji sadržava inventar šuma. |
Inventar šuma iz GPR-a uključuje:
|
Tijekom terenske inspekcije ICF:
|
ICF usklađuje podatke iz zahtjeva za odobrenje GPR-a s podacima iz odobrenog rasporeda pridobivanja iz plana upravljanja šumama. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Inventar šuma uključen u GPS-ove s pojedinostima o obujmu za izvlačenje po vrsti. Na terenu se svako stablo za sječu identificira oznakama u boji na podnožju i deblu. |
Nositelj PPAS-a ICF-u podnosi zahtjev za odobrenje GPS-a koji sadržava inventar šuma. |
Inventar šuma iz GPS-a uključuje:
|
Podaci s terenske inspekcije ICF-a uspoređuju se s podacima iz zahtjeva za odobrenje GPS-a kako bi se provjerili:
|
ICF usklađuje podatke iz zahtjeva za odobrenje GPS-a s podacima iz odobrenog PPAS-a. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene: GPS-ovi se sastavljaju za područja za koja postoji PPAS. |
|||||||||||||||||||||||||
|
Svako se stablo za sječu identificira oznakama u boji na podnožju i deblu. |
U svojem zahtjevu za odobrenje plana spašavanja koji podnosi ICF-u podnositelj zahtjeva navodi inventar šuma. |
Inventar šuma iz plana spašavanja uključuje za svako stablo:
|
Podaci s terenske inspekcije ICF-a uspoređuju se s informacijama iz zahtjeva za odobrenje plana spašavanja kako bi se provjerili:
|
Inventar šuma jedna je od prvih karika u lancu opskrbe; uz to, podaci se ne mogu usporediti s prethodnim koracima. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Identifikacija ostataka stabala obuhvaćenih prethodnom dozvolom za pridobivanje |
Nositelj prethodne dozvole za pridobivanje podnosi ICF-u zahtjev za odobrenje plana oporavka. |
Inventar šuma iz plana oporavka uključuje:
|
Podaci s terenske inspekcije ICF-a uspoređuju se s informacijama iz zahtjeva za odobrenje plana spašavanja kako bi se provjerili:
|
ICF usklađuje podatke iz zahtjeva za odobrenje plana oporavka s podacima iz prethodne dozvole za pridobivanje. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Ukupna količina stabala za sječu na certificiranoj plantaži po vrsti. Svako se stablo za sječu identificira oznakama u boji na podnožju i deblu. |
U zahtjevu za odobrenje pridobivanja koji podnosi ICF-u nositelj certifikata za šumsku plantažu navodi inventar šuma. |
Inventar šuma za certificiranu plantažu uključuje:
|
Podaci s terenske inspekcije ICF-a uspoređuju se s informacijama iz zahtjeva za odobrenje pridobivanja na certificiranoj plantaži kako bi se provjerili:
|
ICF usklađuje informacije iz podnesenog zahtjeva s informacijama iz odobrenog certifikata za šumsku plantažu. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Oznake granica mjesta pridobivanja i pojedinosti o stablima za sječu u zahtjevu za odobrenje pridobivanja. |
Nositelj GPR-a, GPS-a, plana spašavanja, plana oporavka ili certifikata za šumsku plantažu ICF-u podnosi zahtjev za odobrenje pridobivanja. |
Zahtjev za odobrenje pridobivanja uključuje:
|
Podaci s terenske inspekcije ICF-a uspoređuju se s informacijama iz zahtjeva za odobrenje pridobivanja kako bi se provjerili:
|
S pomoću alata za usklađivanje dostupnih u IT sustavu sljedivosti drvne sirovine (SIRMA) ICF progresivno usklađuje obujam pridobivenih stabala s obujmom odobrenim u skladu s prijavljenim dozvolama za prijevoz. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Dimenzije, broj komada i obujam po vozilu navedeni su u dozvoli za prijevoz. |
U dozvoli za prijevoz nositelj dozvole za pridobivanje navodi informacije povezane s proizvodima koji će se prevoziti. |
Sljedeće se navodi u dozvoli za prijevoz:
|
Tijekom pregleda na cesti službenici tijela za izvršavanje zakonodavstva provjeravaju podudara li se teret s pojedinostima na dozvoli za prijevoz. |
S pomoću alata za usklađivanje dostupnih u SIRMA-i ICF progresivno usklađuje dozvole za prijevoz koje je prijavio nositelj dozvole za pridobivanje s dozvolama za prijevoz koje su prijavila šumarska trgovačka društva i stovarišta. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Dnevne količine bilježe se po vrsti proizvoda u evidenciji obujma proizvodnje. |
Vlasnik primarnog šumarskog trgovačkog društva, u mjesečnim izvješćima o proizvodnji na temelju evidencije obujma proizvodnje. |
Mjesečno izvješće o proizvodnji uključuje:
|
Tijekom terenske inspekcije ICF uspoređuje informacije iz mjesečnog izvješća o proizvodnji šumarskog trgovačkog društva i prikupljene informacije:
|
ICF u SIRMA-i usklađuje ulazne količine okruglog drva i proizvoda od drvne sirovine iskazane u mjesečnom izvješću s dozvolama za prijevoz koje su prijavili nositelji dozvola za pridobivanje. |
||||||||||||||||||||
|
Na tovarnom listu navedeni su proizvodi koji se prevoze zasebno za svako vozilo. |
Prijevoznik, na tovarnom listu za svako vozilo. |
Tovarni list za svako vozilo uključuje:
|
Tijekom pregleda na cesti službenici tijela za izvršavanje zakonodavstva provjeravaju podudara li se teret s pojedinostima na tovarnom listu za svako vozilo. |
S pomoću alata za usklađivanje dostupnih u SIRMA-i ICF progresivno usklađuje tovarne listove za svako vozilo koje je prijavio prodavatelj s tovarnim listovima za svako vozilo koje je prijavio kupac. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Prerada proizvoda od drvne sirovine bilježi se u evidenciji obujma proizvodnje. |
Vlasnik sekundarnog šumarskog trgovačkog društva, u mjesečnim izvješćima o proizvodnji na temelju evidencije obujma proizvodnje. |
Mjesečno izvješće o proizvodnji uključuje:
|
Tijekom terenskih inspekcija uspoređuju se informacije iz mjesečnog izvješća o proizvodnji sekundarnog šumarskog trgovačkog društva i informacije koje je prikupio ICF:
|
ICF u SIRMA-i usklađuje podatke iz mjesečnog izvješća o proizvodnji šumarskog trgovačkog društva s podacima iz izvješća prodavatelja o podnošenju odobrenih računa i tovarnih listova. Kada proizvodi od drvne sirovine dolaze izravno iz šume, ICF usklađuje podatke iz mjesečnog izvješća o proizvodnji šumarskog trgovačkog društva s podacima iz dozvola za prijevoz koje je prijavio nositelj dozvole. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Kretanja količine proizvoda od drvne sirovine bilježe se u evidenciji ulaznih i izlaznih količina. |
Vlasnik stovarišta, u mjesečnim izvješćima o ulaznim i izlaznim količinama na temelju evidencije ulaznih i izlaznih količina. |
Mjesečna izvješća o ulaznim i izlaznim količinama uključuju:
|
Tijekom terenske inspekcije ICF uspoređuje informacije iz mjesečnog izvješća o ulaznim i izlaznim količinama stovarišta i prikupljene informacije:
|
ICF u SIRMA-i usklađuje podatke iz mjesečnog izvješća o ulaznim i izlaznim količinama stovarišta s podacima iz izvješća prodavatelja o podnošenju računa koje je odobrio SAR i tovarnih listova. Kada proizvodi od drvne sirovine dolaze izravno iz šume, ICF usklađuje podatke iz mjesečnog izvješća o ulaznim i izlaznim količinama stovarišta s podacima iz dozvola za prijevoz koje je prijavio nositelj dozvole za pridobivanje. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Deklaracija za robu u zahtjevima za dozvolu FLEGT i H-Legal |
Izvoznik podnosi ICF-ovoj Jedinici za izdavanje dozvola FLEGT zahtjev za dozvolu FLEGT ili H-Legal i potvrdu o usklađenosti sa zakonodavstvom. |
U zahtjevu se moraju navesti pojedinosti o proizvodima od drvne sirovine koji se izvoze:
|
Jedinica za izdavanje dozvola FLEGT traži od Jedinice za provjeru da provjeri u SIRMA-i ili drugom sustavu ispunjavaju li subjekt i svi proizvodi iz pošiljke zahtjeve LAS-a. |
ICF usklađuje informacije iz zahtjeva za dozvolu FLEGT i H-Legal:
|
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Proizvod se identificira u jedinstvenoj carinskoj deklaraciji (JCD) i u podacima o proizvodu na izvoznom računu koji je odobrio SAR i izvoznoj deklaraciji BCH-a. |
Izvoznik putem carinskog zastupnika podnosi JCD, izvozni račun koji je odobrio SAR i izvoznu deklaraciju BCH-a za svaku pošiljku. |
Spis zahtjeva svake pošiljke uključuje:
|
Carinska uprava sustavno provjerava jesu li dokumenti uključeni u zahtjev za izvoz međusobno dosljedni. |
Carinska uprava provjerava vjerodostojnost dokumenta (dozvole FLEGT ili H-Legal) u IT sustavima (SIRMA i TIM). |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Nalog o zapljeni koji je izdao Ured javnog tužitelja (MP) i kojem je priloženo stručno mišljenje u kojem se navode pojedinosti o proizvodu od drvne sirovine. |
ICF uz potporu sigurnosnih službi (nacionalno policijsko tijelo i honduraške oružane snage) zapljenjuje proizvode od drvne sirovine. MP uz tehničku potporu ICF-a odmah priprema preliminarne dokaze i izdaje stručno mišljenje. |
Stručno mišljenje uključuje:
Nalog o zapljeni koji izdaje MP uključuje:
|
ICF provjerava podudaraju li se isporučeni proizvodi od drvne sirovine s podacima navedenima u stručnom mišljenju koje je izdao MP. |
S pomoću alata za usklađivanje dostupnih u SIRMA-i ICF usklađuje informacije iskazane u nalogu o zapljeni s podnesenim informacijama i ostalim informacijama povezanima s vlasnikom i podrijetlom. |
||||||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||||||
Dodatak 2.
KARIKE U LANCU OPSKRBE (ŠUMA LISTAČA)
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
(U slučaju nacionalnih šumskih područja koja su dodijeljena skupinama lokalne zajednice vlasnik je zemljišta država Honduras, a nositelj plana upravljanja šumama odgovarajuća je skupina lokalne zajednice.) |
|||||||||||||||||||||
|
Inventar šuma za svako mjesto godišnje sječe uključeno u GPR. Na terenu se svako stablo za sječu identificira brojkama i oznakama u boji na podnožju i deblu. |
Nositelj plan upravljanja šumama ICF-u podnosi zahtjev za odobrenje GPR-a koji sadržava inventar šuma za 100 % stabala za izvlačenje sa svakog mjesta godišnje sječe. |
Inventar šuma iz GPR-a uključuje matricu obujma u kojoj se za svako stablo navodi sljedeće:
|
Na terenskoj inspekciji ICF odabire uzorak stabala označenih na terenu i provjerava ih u zahtjevu za odobrenje GPR-a. Za svako odabrano stablo ICF provjerava sljedeće:
|
ICF usklađuje podatke iz zahtjeva za odobrenje GPR-a s podacima iz odobrenog rasporeda pridobivanja iz plana upravljanja šumama. |
||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||
|
Oznake granica mjesta pridobivanja i pojedinosti o stablima za sječu u zahtjevu za odobrenje pridobivanja. |
Nositelj GPR-a, GPS-a, plana spašavanja, plana oporavka ili certifikata za šumsku plantažu ICF-u podnosi zahtjev za odobrenje pridobivanja. |
Zahtjev za odobrenje pridobivanja uključuje:
|
ICF uspoređuje informacije s terenskih posjeta i informacije podnesene u zahtjevu za odobrenje pridobivanja:
|
S pomoću alata za usklađivanje dostupnih u IT sustavu sljedivosti drvne sirovine (SIRMA) ICF progresivno usklađuje obujam pridobivenih stabala s obujmom odobrenim u skladu s prijavljenim dozvolama za prijevoz. |
||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||
|
Zbog nepostojanja cesta prikladnih za vozila određeni subjekti koji se bave pridobivanjem upotrebljavaju lokalno dostupne prijevozne sustave (npr. ljudstvo, rijeke ili životinje) kako bi prevezli piljeno drvo od mjesta pridobivanja do centara za privremeno prikupljanje. |
Dopunskom mjerom iz Priloga VIII. predviđa se poseban propis o prijevozu (rijekom, mulama itd.) od šume do centra za prikupljanje. |
|||||||||||||||||||
|
Drvna sirovina koja se prevozi skladišti se u centru za prikupljanje, a za svaku se vrstu evidentira obujam. Te se informacije upotrebljavaju kada se ICF-u podnose zahtjevi za dozvolu za prijevoz. |
Dopunskom mjerom iz Priloga VIII. predviđa se poseban propis o skladištenju u centru za prikupljanje. |
|||||||||||||||||||
|
Slično kao u kartici 5. |
Slično kao u kartici 5. |
Slično kao u kartici 5. |
Slično kao u kartici 5. |
Slično kao u kartici 5. |
||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Napomene:
|
|||||||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
|
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
Slično kao za borovu šumu. |
||||||||||||||||
PRILOG VI.
NEOVISNE REVIZIJE
1. UVOD
U ovom se Prilogu opisuje postupak provedbe neovisne revizije (1) honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS) (Sistema para Asegurar la Legalidad de los productos de la madera de Honduras) u okviru ovog Sporazuma.
Neovisnom revizijom provjerit će se funkcioniraju li mehanizmi koji su u LAS uvedeni za dokazivanje zakonitosti sječe, uvoza, prerade i prijevoza šumskih proizvoda i trgovine šumskim proizvodima te ispunjavaju li zahtjeve povezane s lancem opskrbe i odredbe koje je utvrdilo tijelo za izdavanje dozvola FLEGT.
U ovom se Prilogu navodi popis zadaća i protokol za prikupljanje informacije i izvješćivanje. U njemu se opisuju i kvalifikacije koje mora imati neovisni revizor te se popisuju primarni izvori informacija.
2. CILJEVI
Ciljevi su neovisne revizije:
|
(a) |
evaluacija učinkovitosti i djelotvornosti LAS-a i |
|
(b) |
predlaganje izmjena u provedbi LAS-a koje bi se mogle pokazati potrebnima. |
3. ZADAĆE
Neovisnom revizijom evaluirat će se usklađenost sa zakonodavstvom u pogledu svih aspekata navedenih u prilozima II., IV. i V.
Posebno su važni pregledi kojima se utvrđuje slijedi li se definicija zakonitosti u praksi, jesu li proizvodi u lancu vrijednosti sljedivi te vrši li se provjera prije izdavanja dozvole FLEGT. Ta metoda temeljit će se na procjeni dokaza i uključivat će preglede dokumentacije i terenske posjete.
Posebne su zadaće neovisne revizije:
|
(a) |
provjeriti funkcioniraju li sustavi djelotvorno i je li drvna sirovina koja je posječena, prevezena, prerađena i stavljena na tržište, uključujući uvezenu drvnu sirovinu, u skladu s pravnim zahtjevima. To uključuje pravne zahtjeve koji se odnose na odobrenje pridobivanja drvne sirovine, poštovanje prava autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu, usklađenost s obvezama iz radnog odnosa i obvezama povezanima sa sigurnošću te na prijevoz, preradu, trgovinu i plaćanje poreza, naknada i carina; |
|
(b) |
provjeriti je li sljedivost, ključna sastavnica LAS-a, djelotvorna i funkcionira li na zadovoljavajući način i time potvrditi da su od radnji prije pridobivanja do izvoza ili prodaje na domaćem tržištu ispunjeni svi zahtjevi; |
|
(c) |
evaluirati rad i djelotvornost ICF-ove Jedinice za provjeru zakonitosti u njezinu svojstvu tijela za provjeru zakonitosti te povezanih državnih agencija uključenih u postupak provjere radi osiguranja usklađenosti sa zahtjevima LAS-a; |
|
(d) |
evaluirati sustav koji je uspostavljen kako bi se osiguralo da ICF-ova Jedinica za izdavanje dozvola FLEGT dozvole FLEGT i H-Legal izdaje isključivo za pošiljke koje su proizvedene, prerađene, prevezene i izvezene u potpunosti u skladu s primjenjivim pokazateljima iz matrica za provjeru zakonitosti i LAS-om; |
|
(e) |
ocijeniti postupak za utvrđivanje valjanosti dozvola FLEGT i H-Legal kako bi se osiguralo da je sustav provjere učinkovit i da nema nepotrebnih odgoda ili opterećenja za nositelja dozvole; |
|
(f) |
evaluirati kako nadležna tijela postupaju s prijavljenim ili navodnim prekršajima i rješavaju li ih bez odgode; |
|
(g) |
evaluirati djelotvornost svih mjera koje su poduzete kako bi se ispravili problemi utvrđeni u postupku; |
|
(h) |
utvrditi nedostatke i slabosti općenito u LAS-u analizom funkcioniranja sustava sljedivosti, usklađenosti sa zakonodavstvom i provjere sastavnica za izdavanje dozvola FLEGT i H-Legal, ali i utvrditi učinak na vjerodostojnost LAS-a; |
|
(i) |
provjeriti i evaluirati provedbu zaštitnih mjera opisanih u LAS-u ili drugih naknadno donesenih mjera te dati preporuke; |
|
(j) |
u izvješću navesti svoje nalaze, uključujući zaključke i preporuke namijenjene Zajedničkom odboru za provedbu (ZOP), koji je odgovoran za redovitu objavu tih izvješća o neovisnoj reviziji. |
4. METODOLOGIJA: METODE ZA PRIKUPLJANJE I OCJENJIVANJE INFORMACIJA I IZVJEŠĆIVANJE
Za provedbu neovisne revizije odgovorno je neovisno tijelo s dokazanom stručnošću i integritetom u izvršavanju svojih odgovornosti. Revizijsko tijelo pripremit će priručnik o postupcima u kojem će navesti metode za prikupljanje informacija, ocjenu dokaza i izvješćivanje. ZOP će pregledati i odobriti predloženi priručnik.
Revizijsko tijelo mora primjenjivati postupke utvrđene u priručniku u izvršavanju svojih raznolikih aktivnosti, uključujući terenske posjete i istrage, u traženju povratnih informacija od dionika, evidentiranju svojih nalaza i preporuka te sastavljanju izvješća za ZOP za naknadnu objavu.
4.1. Plan rada
|
(a) |
U prvoj godini primjene FLEGT sustava za izdavanje dozvola neovisno revizijsko tijelo provodit će postupnu interaktivnu reviziju. |
|
(b) |
U sljedeće dvije godine revizijsko će tijelo najmanje jedanput godišnje provesti reviziju LAS-a. Stranke će nakon toga evaluirati treba li ostati na jednoj reviziji godišnje. |
|
(c) |
Revizijsko tijelo može provoditi nenajavljene revizije i preglede na licu mjesta ili ih može provoditi na zahtjev jedne od stranaka. |
4.2. Područje rada
|
(a) |
Rad neovisnog revizijskog tijela obuhvatit će sve aspekte LAS-a, uključujući usklađenost s definicijom zakonitosti, sustav sljedivosti, provjeru i izdavanje dozvola te sve sustave provjere koje je vlada odobrila u smislu da dokazuju usklađenost s LAS-om. |
|
(b) |
Revizijsko tijelo obavljat će reviziju usklađenosti s pokazateljima u javnim institucijama i privatnim društvima odgovornima za različite aspekte LAS-a. |
|
(c) |
Neovisno revizijsko tijelo mora provjeriti sustave koje su nadležna tijela Unije uspostavila za provjeru dozvola FLEGT koje izdaje Honduras. |
4.3. Prikupljanje dokaza
U priručniku o postupcima neovisne revizije utvrdit će se postupci i prakse za prikupljanje dokaza, a oni će uključivati terenske preglede, istrage, razgovore, dokumentaciju i način na koji neovisni revizor mora odgovoriti na pritužbe.
4.4. Evaluacija
Neovisno revizijsko tijelo tijekom svojih će istraga osigurati da se dokazi evaluiraju u skladu s normom ISO 19011 ili istovjetnom normom koju usuglasi ZOP.
4.5. Revizijski sustavi
Pri evidentiranju revizijskih dokaza, a kako bi se analizirali propusti i povrede u bilo kojem dijelu LAS-a, i pri daljnjem postupanju u vezi s bilo kojom poduzetom mjerom, neovisni revizor mora:
|
(a) |
voditi odgovarajuću evidenciju revizijskih dokaza u pogledu LAS-a, u kojoj se nalaze pojedinosti o učinkovitosti, usklađenosti, neučinkovitosti i neusklađenosti; |
|
(b) |
evidentirati i evaluirati uzorak, koji je odabran na temelju procjene rizika, od trenutka u kojem su otkrivene neučinkovitost bilo kojeg dijela LAS-a ili neusklađenost s bilo kojim dijelom LAS-a, uključujući zahtjeve za izdavanje dozvola FLEGT te mjere poduzete za uklanjanje neučinkovitosti ili neusklađenosti; |
|
(c) |
evidentirati slabosti i nedostatke u LAS-u te utvrditi područja koja treba popraviti i poboljšati; |
|
(d) |
evidentirati i evaluirati djelotvornost svih korektivnih mjera koje su provele predmetne stranke, uključujući ICF, i druga tijela javne vlasti i privatna tijela odgovorna za druge aspekte LAS-a; |
|
(e) |
evaluirati provedbu zaštitnih mjera i usklađenost s njima. |
5. IZVJEŠĆA I NJIHOVO OBJAVLJIVANJE
5.1. Neovisno revizijsko tijelo sastavljat će izvješća u skladu s formatom i protokolom koje usuglasi sa ZOP-om. Ono mora:
|
(a) |
izvješćivati o svojim aktivnostima u skladu s planom rada koji usuglasi sa ZOP-om; |
|
(b) |
sastavljati izvješća u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim načelima kako je utvrđeno u njegovu sporazumu sa ZOP-om; |
|
(c) |
podnositi sva izvješća ZOP-u, koji će iznijeti svoje komentare o njima; |
|
(d) |
sastavljati konačna izvješća u kojima se održavaju komentari ZOP-a. |
5.2. Izvješća koja odobri ZOP smatrat će se javnim dokumentima i moraju se objaviti na internetskim stranicama stranaka.
6. IZVORI INFORMACIJA
Primarni izvori informacija uključivat će preglede dokumentacije, terenske posjete i savjetovanja/sastanke s relevantnim dionicima navedenima u matricama za provjeru zakonitosti (Prilog II.).
Honduraška vlada i Unija osigurat će revizijskom tijelu pristup svim potrebnim informacijama, među ostalim dokumentima i bazama podataka koje ono smatra relevantnima, posebno onima koji su mu potrebni za evaluaciju djelotvornosti sustava uspostavljenih za provjeru usklađenosti s LAS-om. To će uključivati pristup informacijama koje su stvorile i/ili čuvaju podružnice i agencije tijela javnih vlasti te privatna tijela koje su angažirala ta tijela javne vlasti.
Revizijsko tijelo mora imati potpun pristup svim područjima na kojima se upravlja šumama prije, tijekom i nakon obavljanja šumarske aktivnosti. To će uključivati pristup šumama s dozvolama za sječu, primarnim šumarskim trgovačkim društvima, prerađivačkim društvima, stovarištima i točkama izvoza. Namjena je tog opsežnog pristupa omogućiti neovisnom revizoru da otkrije slabosti u svim dijelovima LAS-a.
Konkretno, revizijsko tijelo mora imati pristup državnim agencijama i ostalim tijelima koje je vlada imenovala ili angažirala za obavljanje funkcija povezanih s bilo kojim dijelom LAS-a te svim drugim strankama koje bi mogle pružiti relevantne informacije. To uključuje:
6.1. Hondurašku vladu i tijela koja je imenovala
|
(a) |
ICF putem regulatornih odjela navedenih u Prilogu V.; Glavno tajništvo te regionalne i lokalne urede ICF-a za šume koji su uključeni u različite aspekte šumarskih aktivnosti obuhvaćenih ovim Sporazumom i |
|
(b) |
stručno tijelo za neovisni nadzor (IM) šuma, koje objavljuje izvješća o nadzoru različitih dijelova lanca proizvodnje koji provodi na nacionalnoj razini; |
|
(c) |
javne institucije i njihova podređena tijela koji su uključeni u provedbu LAS-a i izvršavanje zakonodavstva iz Priloga V., među ostalim, MiAmbiente, SAG, Ured javnog tužitelja i Visoki revizorski sud, uključujući odjel za unutarnju reviziju ICF-a, Ministarstvo financija (SEFIN), INA-u, IP, SAR, IHSS i STSS. |
6.2. Civilno društvo, lokalne zajednice i autohtone narode i narode afričkog podrijetla u Hondurasu
|
(a) |
lokalne, nacionalne, regionalne i međunarodne organizacije civilnog društva uključene u nadzor šuma u Hondurasu; |
|
(b) |
zajednice i pojedince uključene u upravljanje šumama; |
|
(c) |
tijela lokalne zajednice za upravljanje šumama, kao što su predmetna savjetodavna vijeća na nacionalnoj i općinskoj razini te razini odjela i lokalne zajednice te druga tijela uključena u različite aspekte šumarskog sektora; |
|
(d) |
organizacije autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu. |
6.3. Ostale izvore
|
— |
šumarska trgovačka društva, |
|
— |
agrošumarske skupine, |
|
— |
vlasnike šuma, |
|
— |
akademske ustanove, |
|
— |
lokalna tijela (općine, uprave za vodu, zaklade itd.), |
|
— |
privatna tijela za izdavanje dozvola za šume i nalaze iz izvješća o postupcima privatnog izdavanja dozvola, |
|
— |
Nacionalno udruženje šumara, |
|
— |
uvoznike i izvoznike šumskih proizvoda, |
|
— |
dionike koji podnesu pritužbu ili zahtjev za nenajavljenu reviziju određenih aspekata LAS-a i |
|
— |
ostale izvore koje neovisni revizor smatra relevantnima. |
7. POTREBNE KVALIFIKACIJE
Neovisno revizijsko tijelo kandidat mora pokazati integritet i imati prijašnje iskustvo u sličnim revizijama te biti sposobno provoditi sustavnu analizu. Revizijsko tijelo mora biti vjerodostojno i neovisno od honduraških subjekata i honduraških institucija koje imaju komercijalnu ili regulatornu ulogu u šumarskom sektoru.
Neovisno revizijsko tijelo kandidat dužno je osigurati da njegovo osoblje prijavi svaki mogući slučaj sukoba interesa i, ako on postoji, navesti mjere koje će poduzeti za njihovo ublažavanje. Nadalje, neovisno revizijsko tijelo kandidat mora ispunjavati i sljedeće zahtjeve:
|
(a) |
ima dokumentirani unutarnji sustav upravljanja kvalitetom koji ispunjava zahtjeve norme ISO 17021 (2) ili istovjetnih normi te provodi revizije u skladu s postupcima koji su u skladu s normom ISO 19011 (3) ili istovjetnim normama; |
|
(b) |
ima iskustva u revizijama sustava upravljanja; |
|
(c) |
ima uspostavljenu metodu i mehanizam za transparentno rješavanje pritužbi i prigovora; |
|
(d) |
osim u području revizije, raspolaže vještinama u, po mogućnosti, području upravljanja šumama te dostatnom stručnosti i iskustvom u obavljanju sličnih funkcija u drugim dijelovima svijeta, po mogućnosti u Latinskoj Americi; |
|
(e) |
može dokazati da ima tim stručnjaka s iskustvom u Hondurasu ili drugim dijelovima Latinske Amerike. Trebalo bi poticati sudjelovanje stručnjaka iz regije te međunarodnih stručnjaka; |
|
(f) |
temeljito razumije komercijalni šumarski sektor, po mogućnosti u Srednjoj Americi; |
|
(g) |
ima osoblje s iskustvom u različitim poljima šumarstva, među ostalim u području upravljanja šumama, prerade i sljedivosti drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine te međunarodne trgovine njima. |
Neovisni revizor može razmotriti partnerstvo ili zajednički pothvat s honduraškom organizacijom.
8. POSTUPAK ODABIRA I INSTITUCIONALNI USTROJ
Revizijsko tijelo kandidat angažirat će se u okviru javnog natječaja otvorenog za nacionalne i međunarodne subjekte u skladu s honduraškim zakonodavstvom koje je na snazi. Na temelju prethodno navedenog opisa posla, a ovisno o potrebama postupka javnog natječaja, ZOP može sastaviti detaljniji opis posla. Honduraška vlada dužna je pokrenuti angažiranje i odabir tijela za provedbu neovisne revizije na temelju preporuka ZOP-a.
Evaluacija ponuda mora biti transparentna, a svi dionici moraju biti obaviješteni o kriterijima koji će se primjenjivati. Tijelo član ZOP-a koje određuje Honduras potpisat će ugovor s tijelom odabranim za provedbu neovisne revizije LAS-a nakon savjetovanja s Unijom. Objavit će se prethodna provjera drugih subjekata koji su sudjelovali u natječaju i izvješće o evaluaciji ponuda.
9. OSTALE ODGOVORNOSTI
U ovom se odjeljku opisuju dodatne odgovornosti tijela odabranog za provedbu neovisne revizije, a one uključuju sljedeće:
9.1. Dostupnost
Očekuje se da tijelo angažirano za provedbu neovisne revizije ima kontaktnu točku ili zastupnika u Hondurasu kako bi bilo dostupno vladi, privatnom sektoru, organizacijama civilnog društva, autohtonim narodima i narodima afričkog podrijetla u Hondurasu i drugim dionicima.
9.2. Izgradnja kapaciteta i održivost
Tijelo angažirano za provedbu neovisne revizije mora i:
|
(a) |
surađivati s državnim agencijama, privatnim sektorom, civilnim društvom i autohtonim narodima i narodima afričkog podrijetla u Hondurasu tako da Hondurašanima omogući jasno razumijevanje rada neovisnog revizora, primjerice radionicama ili informativnim sastancima; |
|
(b) |
zaposliti kvalificirano honduraško osoblje i izgraditi njihove pojedinačne kapacitete u području neovisne revizije LAS-a. |
(1) Neovisna revizija ovog Sporazuma odvojena je od neovisnog nadzora šuma i može dopunjavati rad drugih tijela za društveni nadzor koja postoje u državi.
(2) ISO/CEI17021:2006. Ocjenjivanje sukladnosti – zahtjevi za tijela koja provode audit i certifikaciju sustava upravljanja.
(3) ISO 19011:2002. Upute za neovisnu ocjenu / audit sustava upravljanja kvalitetom i/ili okolišem.
PRILOG VII.
KRITERIJI ZA EVALUACIJU HONDURAŠKOG SUSTAVA ZA OSIGURANJE ZAKONITOSTI PROIZVODA OD DRVNE SIROVINE (LAS)
Ovim Sporazumom predviđaju se razvoj i provedba honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS) kako bi se osiguralo da su svi proizvodi od drvne sirovine iz Priloga I. koji se izvoze iz Hondurasa u Uniju ili prodaju na drugom izvoznom ili nacionalnom tržištu zakonito proizvedeni. LAS bi trebao uključivati sljedeće:
|
1. |
definiciju zakonite drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine navedenu u maticama za provjeru zakonitosti iz Priloga II. kako bi se ukazalo na zakone i druge propise koje treba poštovati pri izdavanju potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom, dozvole FLEGT ili dozvole H-Legal; |
|
2. |
kontrole lanca opskrbe radi praćenja drvne sirovine od obavljanja šumarske aktivnosti ili točke uvoza do konačnog domaćeg tržišta ili točke izvoza; |
|
3. |
postupke provjere radi osiguravanja i dokumentiranja usklađenosti sa svim matrica za provjeru zakonitosti i kontrolama lanca opskrbe; |
|
4. |
postupke provjere zakonitosti koji se primjenjuju pri izdavanju potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom za nacionalno tržište odnosno dozvola FLEGT i H-Legal za izvozna tržišta; |
|
5. |
neovisne revizije radi osiguranja predviđene djelotvornosti i učinkovitosti sustava. |
Prije nego što se sustav za izdavanje dozvola bude u potpunosti primjenjivao, obavit će se neovisna revizija LAS-a. Opis posla revizora zajedno će usuglasiti stranke u Zajedničkom odboru za provedbu (ZOP). Predmetnim kriterijima za ocjenjivanje utvrđuju se očekivani rezultati sustava LAS i poslužit će kao temelj za opis posla revizora u cilju:
|
i. |
preispitivanja opisa LAS-a s posebnim naglaskom na svim izmjenama do kojih će doći nakon potpisivanja ovog Sporazuma; |
|
ii. |
ispitivanja funkcioniranja sustava u praksi; i |
|
iii. |
analize sposobnosti subjekata i javnih tijela za provedbu LAS-a. |
ODJELJAK 1.
DEFINICIJA ZAKONITOSTI
Za potrebe ovog Sporazuma definicija zakonite drvne sirovine navedena je u Prilogu II.
Definicija zakonite drvne sirovine temelji se na propisima i pravnim instrumentima koji su na snazi u Hondurasu u trenutku izdavanja dozvola FLEGT. Primijenjena definicija mora biti nedvosmislena, objektivno provjerljiva i operativno provediva, barem u pogledu propisa kojima se uređuju sljedeća područja:
Prava na pridobivanje: dodjela zakonitih prava na sječu i pridobivanje drva/izvlačenje drvne sirovine na zakonom utvrđenim područjima s dozvolom ICF-a (Zavod za očuvanje šuma).
Šumarske aktivnosti: usklađenost s pravnim zahtjevima za upravljanje šumama, posebno usklađenost s relevantnim propisima o okolišu i radnim odnosima, u svim fazama lanca proizvodnje šumskih proizvoda.
Naknade i porezi: plaćanje zakonom utvrđenih naknada i poreza na uvoz drvne sirovine na općinskoj i nacionalnoj razini kao preduvjet za dobivanje prava na sječu, pridobivanje, prijevoz, masovnu proizvodnju, preradu i stavljanje drvne sirovine na tržište.
Drugi korisnici: poštovanje prava vlasništva nad zemljištem ili prava na uporabu zemljišta i drugih prirodnih resursa drugih stranaka kada ostvarenje tih prava mogu tražiti druge stranke na koje utječe sječa i pridobivanje drvne sirovine i drugih prirodnih resursa.
Trgovina i carina: ispunjavanje pravnih zahtjeva i poštovanje trgovinskih i carinskih postupaka, uključujući plaćanje uvoznih carina na šumske proizvode i izvoznih carina.
U reviziju LAS-a trebalo bi uključiti sljedeća pitanja:
|
1.1. |
Je li jasno na kojem se pravnom instrumentu temelji svaki od elemenata matrica za provjeru zakonitosti? |
|
1.2. |
Je li jasno na kojem se pravnom instrumentu i kojim točno pravilima temelji svako načelo, kriterij i pokazatelj iz matrica za provjeru zakonitosti? |
|
1.3. |
Jesu li utvrđeni kriteriji i pokazatelji koji će se primijeniti kako bi se provjerila usklađenost sa svakim elementom matrica za provjeru zakonitosti? |
|
1.4. |
Temelje li se sredstva upotrijebljena za provjeru usklađenosti sa svakim načelom, kriterijem i pokazateljem iz matrica za provjeru zakonitosti na dokumentiranim i valjanim pravnim instrumentima? |
|
1.5. |
Jesu li kriteriji i pokazatelji jasni, objektivni i operativno provedivi? |
|
1.6. |
Jesu li kriterijima i pokazateljima te metodologijom za njihovo određivanje i provjeru jasno utvrđene uloge i odgovornosti različitih dionika? Mogu li se provjere upotrijebiti za ocjenjivanje učinkovitosti svih dionika? |
|
1.7. |
Jesu li u matrice za provjeru zakonitosti uključena glavna područja postojećeg prava (prava na sječu i pridobivanje, šumarske aktivnosti, naknade i porezi, ostali korisnici, trgovina i carina)? Ako nisu, zašto su određena područja prava izostavljena iz matrica za provjeru zakonitosti? |
|
1.8. |
Jesu li u matrice za provjeru zakonitosti uključeni svi mogući izvori drvne sirovine koji ulaze u lanac opskrbe? Jesu li razvijeni odgovarajući pokazatelji za različite postupke dodjele izvora ili prava? |
|
1.9. |
Jesu li predmetne stranke pri izradi matrica za provjeru zakonitosti uzele u obzir sva glavna područja primjenjivog prava? |
|
1.10. |
Jesu li u sustav za provjeru zakonitosti uključene glavne pravne odredbe koje su utvrđene u raspravama predmetnih stranaka? |
|
1.11. |
Jesu li matrice za provjeru zakonitosti i provedbena matrica izmijenjene od stupanja na snagu sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju? Jesu li razvijeni pokazatelji i kriteriji kako bi se osiguralo provjeravanje tih izmjena? |
Ako su matrice za provjeru zakonitosti izmijenjene nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, trebala bi se postaviti i sljedeća ključna pitanja:
|
1.12. |
Jesu li provedena savjetovanja s relevantnim dionicima o izmjenama SDP-a o FLEGT-u te jesu li uzeti u obzir njihovi komentari i preporuke? |
|
1.13. |
Je li jasno na kojem se pravnom instrumentu temelji svaki novi element matrica za provjeru zakonitosti? Jesu li utvrđeni kriteriji i pokazatelji koji će se primijeniti kako bi se provjerila usklađenost sa svakim elementom matrica za provjeru zakonitosti? |
|
1.14. |
Jesu li kriteriji i pokazatelji jasni, objektivni i operativno provedivi? |
|
1.15. |
Jesu li razvijeni pokazatelji i kriteriji kako bi se osiguralo provjeravanje tih izmjena? Jesu li pokazateljima i kriterijima jasno utvrđene uloge i odgovornosti različitih dionika? |
ODJELJAK 2.
KONTROLE LANCA OPSKRBE
Sustavi za provjeru lanca opskrbe moraju pružiti vjerodostojno jamstvo da se proizvodi od drvne sirovinu mogu slijediti duž lanca opskrbe od sječe ili točke zakonitog uvoza do točke izvoza ili prodaje na nacionalnom tržištu. Fizičku sljedivost trupca, tereta trupaca ili proizvoda od drvne sirovine nije potrebno uvijek održavati od točke izvoza ili prodaje do šume podrijetla, no uvijek ju je potrebno održavati od šuma i prve točke miješanja (npr. centar za prikupljanje drvne sirovine, primarna i sekundarna šumarska trgovačka društva i stovarišta).
2.1. Prava na pridobivanje
Jasno su određena područja ili posjedi za koje su dodijeljena prava na šumske resurse i nositelji tih prava.
|
2.1.1. |
Osigurava li se kontrolnim sustavom da u lanac opskrbe ulazi samo drvna sirovina podrijetlom sa šumskog područja ili posjeda s valjanim i odobrenim dozvolama za pridobivanje? |
|
2.1.2. |
Osigurava li se kontrolnim sustavom da su poduzećima koja se bave sječom dana odgovarajuća prava na pridobivanje za predmetna šumska područja ili posjede? |
|
2.1.3. |
Jesu li objavljeni postupci za davanje prava na pridobivanje i informacije o danim pravima na pridobivanje i njihovim nositeljima? |
2.2. Sustavi za provjeru lanca opskrbe
Postoje djelotvorni mehanizmi za praćenje drvne sirovine u cijelom lancu opskrbe, od točke sječe do mjesta prodaje na nacionalnom i izvoznom tržištu.
Metoda identifikacije drvne sirovine može se razlikovati, od uporabe oznaka za pojedinačne komade do oslanjanja na dokumentaciju priloženu teretu ili seriji. Odabrana metoda mora odražavati podrijetlo, vrstu i vrijednost drvne sirovine i rizik od miješanja s nezakonitom ili neprovjerenom drvnom sirovinom.
|
2.2.1. |
Jesu li u kontrolnom sustavu utvrđene i opisane sve karike i subjekti lanca opskrbe? |
|
2.2.2. |
Jesu li u kontrolnom sustavu utvrđene i opisane sve faze lanca opskrbe? |
|
2.2.3. |
Jesu li uspostavljene i evidentirane metode: (a) za utvrđivanje podrijetla proizvoda i (b) za sprečavanje miješanja s drvnom sirovinom iz nepoznatih izvora u sljedećim fazama lanca opskrbe:
|
|
2.2.4. |
Koje su organizacije/tijela odgovorni za provjeru tokova drvne sirovine? Raspolažu li prikladnim i dostatnim ljudskim i ostalim resursima za provedbu kontrolnih aktivnosti? |
|
2.2.5. |
Postoji li protokol za provjeru rezultata uspostavljenih i primijenjenih kontrolnih postupaka? |
|
2.2.6. |
Jesu li jasno uspostavljeni postupci za kontrolu lanca opskrbe i jesu li o njima obaviješteni svi dionici? |
2.3. Količine
Postoje čvrsti i djelotvorni mehanizmi za mjerenje i bilježenje količina drvne sirovine ili proizvoda od drvne sirovine u svakoj fazi lanca opskrbe, uključujući pouzdane i točne procjene prije pridobivanja koje se odnose na obujam stojeće drvne sirovine na svakom mjestu sječe/pridobivanja, posjedu ili jedinici.
|
2.3.1. |
Daje li kontrolni sustav kvantitativne podatke o ulaznim i izlaznim količinama u sljedećim fazama lanca opskrbe:
|
|
2.3.2. |
Koje su organizacije/tijela odgovorni za unos kvantitativnih podataka u kontrolni sustav? Kako su navedene organizacije/tijela povezani? Ako odgovornost snose različite organizacije/tijela, koje su mjere poduzete kako bi se osiguralo da sve organizacije izvršavaju kontrolne zadaće i upravljanje podacima ispravno i na istoj razini kvalitete? |
|
2.3.3. |
Je li osoblje u navedenim organizacijama/tijelima prošlo standardno osposobljavanje za upravljanje podacima? Raspolažu li organizacije/tijela odgovarajućim resursima u pogledu osoblja i opreme? |
|
2.3.4. |
Kako se kontrolira kvaliteta podataka? |
2.4. Usklađivanje
Svi se podaci dokumentiraju tako da se pravodobno mogu uskladiti s onima iz prethodne i sljedeće faze lanca opskrbe.
|
2.4.1. |
Provodi li se pouzdano usklađivanje za cijeli lanac opskrbe? |
|
2.4.2. |
Jesu li svi kvantitativni podaci dokumentirani tako da se količine pravodobno mogu uskladiti s onima iz prethodne i sljedeće faze lanca opskrbe? |
|
2.4.3. |
Jesu li razvijene metode za ocjenu dosljednosti ulaznih količina sirovog drva i izlaznih količina prerađenih proizvoda u pilanama i drugim prerađivačkim pogonima? |
|
2.4.4. |
Je li pouzdano usklađivanje po pojedinačnom komadu ili po seriji proizvoda od drvne sirovine moguće u cijelom lancu opskrbe? |
|
2.4.5. |
Koji se informacijski sustavi i tehnologije primjenjuju za pohranjivanje i usklađivanje podataka te za izvješćivanje? Jesu li uspostavljeni stabilni sustavi za osiguranje podataka? |
|
2.4.6. |
Koja je organizacija/tijelo odgovorno za usklađivanje podataka? Raspolaže li odgovarajućim ljudskim i ostalim resursima za upravljanje podacima? |
|
2.4.7. |
Koje se informacije o kontrolama lanca opskrbe objavljuju? Kako dionici mogu pristupiti tim informacijama? |
|
2.4.8. |
Omogućuje li kontrolni sustav usklađivanje kvantitativnih podataka u skladu s nacionalnim ili međunarodnim normama, ako je primjenjivo? |
2.5. Miješanje zakonito provjerene drvne sirovine s drugom odobrenom drvnom sirovinom:
Ako je dopušteno miješanje drvne sirovine iz provjerenih zakonitih izvora s drvnom sirovinom iz drugih izvora,
|
2.5.1. |
jesu li uspostavljene provjere za isključivanje materijala iz nepoznatih izvora ili pridobivenog bez usklađenosti s pokazateljima zakonitosti? |
|
2.5.2. |
dopušta li kontrolni sustav miješanje provjerene drvne sirovine s drugom odobrenom drvnom sirovinom (npr. s uvezenom drvnom sirovinom ili drvnom sirovinom koja je podrijetlom sa šumskog područja ili posjeda za koje su dodijeljena prava na zakonito pridobivanje, ali koje još nije potpuno obuhvaćeno cjelovitim postupkom provjere)? |
|
2.5.3. |
koje se kontrolne mjere primjenjuju u tim slučajevima? Na primjer, osiguravaju li provjere da prijavljene i provjerene izlazne količine ne premašuju ulazne količine provjerene u svakoj fazi? |
2.6. Uvezeni proizvodi od drvne sirovine
Postoje odgovarajući propisi, postupci i kontrole kojima se osigurava zakoniti uvoz uvezenih proizvoda od drvne sirovine.
|
2.6.1. |
Kako se dokazuje zakonitost uvezene drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine? |
|
2.6.2. |
Koji su dokazi potrebni kako bi se pokazalo da su uvezeni proizvodi podrijetlom od stabala zakonito posječenih u trećoj zemlji? |
|
2.6.3. |
Jesu li drvna sirovina i proizvodi od drvne sirovine identificirani u LAS-u u cijelom lancu opskrbe? |
|
2.6.4. |
Ako se upotrebljava uvezena drvna sirovina, može li se iz dozvole FLEGT utvrditi zemlja podrijetla, uključujući zemlju podrijetla sastavnica u složenim proizvodima? |
|
2.6.5. |
Je li uspostavljen mehanizam kojim se provjerava jesu li uvoznici proveli potrebnu dubinsku analizu, uključujući evidentiranje zakonitog podrijetla u zemlji pridobivanja, analizu rizika od nezakonitih aktivnosti i, prema potrebi, odgovarajuće mjere ublažavanja? |
|
2.6.6. |
Funkcionira li pristup koji se temelji na dubinskoj analizi i analizi rizika, a primjenjuje se u LAS-u za evaluaciju zakonitosti uvezene drvne sirovine, i je li učinkovit? |
|
2.6.7. |
Kako su organizacije odgovorne za to da se u Honduras uvozi isključivo zakonita drvna sirovina međusobno koordinirane? Raspolažu li dostatnim resursima? |
ODJELJAK 3.
PROVJERA
Provjerom se osiguravaju odgovarajući pregledi za osiguranje zakonitosti drvne sirovine. Ona mora biti dovoljno snažna i djelotvorna kako bi se njome osiguralo prepoznavanje svake neusklađenosti sa zahtjevima u šumi ili lancu opskrbe i pravodobno poduzimanje korektivnih mjera.
3.1. Organizacija
Provjeru provodi vlada, organizacija treće strane ili kombinacija navedenog koja ima odgovarajuće resurse, sustave upravljanja i kvalificirano i osposobljeno osoblje te čvrste i djelotvorne mehanizme za kontrolu sukoba interesa.
|
3.1.1. |
Je li vlada imenovala organizaciju ili organizacije za provedbu zadaća provjere? Je li opis posla (uključujući povezane odgovornosti) jasan i javno dostupan? |
|
3.1.2. |
Raspolaže li organizacija odgovorna za provjeru odgovarajućim resursima za provedbu provjere zakonitosti drvne sirovine te sustavima za provjeru lanca opskrbe drvnom sirovinom? |
|
3.1.3. |
Raspolaže li ICF odgovarajućim resursima na svim razinama za provedbu provjere zakonitosti drvne sirovine? |
|
3.1.4. |
Raspolažu li ostale državne institucije uključene u LAS odgovarajućim resursima na svim razinama za provedbu posebnih aspekata provjere zakonitosti drvne sirovine? |
|
3.1.5. |
Ima li organizacija odgovorna za provjeru sustav upravljanja koji ispunjava sljedeće zahtjeve:
|
3.2. Provjera zakonitosti
Metodologija provjere je dokumentirana, čime se osigurava sustavan i transparentan proces koji se temelji na dokazima, koji se provodi u redovitim vremenskim razmacima te obuhvaća sve što je uključeno u matricama za provjeru zakonitosti.
|
3.2.1. |
Postoji li jasna definicija kojom se određuje što se mora provjeriti? |
|
3.2.2. |
Obuhvaća li metodologija provjere sve elemente matrica za provjeru zakonitosti i uključuje li ispitivanja usklađenosti sa svim utvrđenim pokazateljima?
Zahtijeva li provjera:
|
|
3.2.3. |
Jesu li institucionalne uloge i odgovornosti jasno definirane i primjenjuju li se jasno? |
|
3.2.4. |
Stavljaju li se rezultati provjere u odnosu na matrice za provjeru zakonitosti na raspolaganje javnosti? Kako dionici mogu pristupiti tim informacijama? |
3.3. Potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom
Na domaćem se tržištu subjektima koji ispunjavaju sve zahtjeve LAS-a izdaje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom.
3.3.1. Organizacija
|
3.3.1.1. |
Koje je tijelo odgovorno za izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom? |
|
3.3.1.2. |
Jesu li jasno definirane i javno dostupne uloge tijela odgovornog za izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom i njegova osoblja povezane s izdavanjem potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom? |
|
3.3.1.3. |
Jesu li utvrđeni zahtjevi povezani s nadležnošću i uspostavljene unutarnje kontrole za osoblje tijela odgovornog za izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom? |
|
3.3.1.4. |
Raspolaže li tijelo odgovorno za izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom odgovarajućim resursima za provedbu zadaće izdavanja potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom? |
3.3.2. Izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom
|
3.3.2.1. |
Ima li tijelo odgovorno za izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom dokumentirane postupke za izdavanje? Jesu li ti postupci stavljeni na raspolaganje javnosti, uključujući sve naknade koje se moraju platiti? |
|
3.3.2.2. |
Koji dokazi ukazuju na to da se ti postupci pravilno primjenjuju u praksi? |
|
3.3.2.3. |
Postoji li odgovarajuća evidencija o izdanim i odbijenim potvrdama o usklađenosti sa zakonodavstvom? Jesu li u evidenciji jasno navedeni dokazi na temelju kojih se izdaju potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom? |
|
3.3.2.4. |
Jesu li zahtjevi za izdavanje potvrda o usklađenosti sa zakonodavstvom jasno navedeni i dostupni subjektima? |
|
3.3.2.5. |
Koje se informacije o potvrdama o usklađenosti sa zakonodavstvom stavljaju na raspolaganje javnosti i koliko često? |
3.4. Provjera sustavâ za kontrolu lanca opskrbe
Opseg provjere jasno je utvrđen i obuhvaća cijeli lanac opskrbe, od pridobivanja drva do nacionalnog i izvoznog tržišta. Metodologijom provjere taj se postupak dokumentira i osiguravaju njegova sustavnost i transparentnost. Metodologija se temelji na dokazima i provodi u redovitim vremenskim razmacima, pri čemu obuhvaća sve unutar svojeg opsega, na primjer redovitu i pravodobnu usporedbu i usklađivanja podataka u svakoj fazi lanca.
|
3.4.1. |
Obuhvaća li metodologija provjere u cijelosti preglede nad kontrolama lanca opskrbe? |
|
3.4.2. |
Je li lanac opskrbe jasno utvrđen u metodologiji provjere? |
|
3.4.3. |
Koji dokazi ukazuju na to da su kontrole lanca opskrbe doista provjerene? |
|
3.4.4. |
Jesu li institucionalne uloge i odgovornosti jasno definirane i primjenjuju li se jasno? Raspolaže li odgovorna organizacija osobljem i resursima potrebnima za provedbu kontrola lanca opskrbe? |
|
3.4.5. |
Stavljaju li se rezultati provjere kontrola lanca opskrbe na raspolaganje javnosti? Kako dionici mogu pristupiti tim informacijama? |
|
3.4.6. |
Pomaže li LAS-ov pristup koji se temelji na riziku u djelotvornoj kontroli drvne sirovine u cijelom lancu opskrbe? |
|
3.4.7. |
Koji se IT sustav upotrebljava za pohranu, provjeru i evidentiranje podataka? Je li uspostavljen sustav za zaštitu podataka i pristup njima? |
3.5. Priznavanje dobrovoljnih sustava za izdavanje potvrda
Postoje postupci za priznavanje dobrovoljnih sustava za izdavanje potvrda koje je potvrdio ZOP. Ti postupci prepoznavanja uključuju provjeru u LAS-u koja se temelji na analizi rizika.
|
3.5.1. |
Jesu li postupci za priznavanje dobrovoljnih sustava za izdavanje potvrda ažurirani? Jesu li dostupni javnosti? |
|
3.5.2. |
Jesu li već neki dobrovoljni sustavi za izdavanje potvrda priznati? Pomaže li način priznavanja sustava za provjeru uvoza u osiguranju zakonitosti? |
3.6. Slučajevi neusklađenosti
Postoji djelotvoran i funkcionalan mehanizam kojim se zahtijevaju i provode odgovarajuće korektivne mjere ako je utvrđena neusklađenost.
|
3.6.1. |
Ispunjava li sustav provjere prethodno naveden zahtjev? |
|
3.6.2. |
Je li razvijen mehanizam za rješavanje slučajeva neusklađenosti koji utječu na izdavanje dozvola FLEGT i potvrde o usklađenosti sa zakonodavstvom i primjenjuje li se u praksi? |
|
3.6.3. |
Omogućuje li sustav provjere ispravno utvrđivanje slučajeva neusklađenosti? |
|
3.6.4. |
Je li dostupna odgovarajuća evidencija o utvrđenim slučajevima neusklađenosti i poduzetim korektivnim mjerama? Je li evaluirana djelotvornost tih korektivnih mjera? |
|
3.6.5. |
Jesu li informacije koje su prikupili ostali dionici uzete u obzir u utvrđivanju i evaluaciji slučajeva neusklađenosti? |
|
3.6.6. |
Koje se informacije o utvrđenim slučajevima neusklađenosti stavljaju na raspolaganje javnosti? |
3.7. Mehanizmi za rješavanje pritužbi
|
3.7.1. |
Postoji li sustav za rješavanje pritužbi i je li dostupan svim dionicima? |
|
3.7.2. |
Jesu li tijela za provjeru uspostavila mehanizme za primanje i odgovaranje na pritužbe dionika ili neovisnog revizora? |
|
3.7.3. |
Jesu li tijela za provjeru uspostavila mehanizme za primanje i odgovaranje na dojave o povredama koje su uočili državni službenici? |
|
3.7.4. |
Je li jasno kako se pritužbe zaprimaju, dokumentiraju i prosljeđuju na višu razinu (prema potrebi) te kako se na njih odgovara? |
ODJELJAK 4.
DOZVOLE FLEGT
Honduras je imenovao tijelo za izdavanje dozvola koje je u cijelosti odgovorno za izdavanje dozvola FLEGT. Dozvole FLEGT izdaju se za pojedinačne pošiljke ili odobrene subjekte.
4.1. Organizacija
|
4.1.1. |
Koje je tijelo odgovorno za izdavanje dozvola FLEGT? |
|
4.1.2. |
Jesu li jasno definirane i javno dostupne uloge tijela za izdavanje dozvola FLEGT i njegova osoblja povezane s izdavanjem dozvola FLEGT? |
|
4.1.3. |
Jesu li utvrđeni zahtjevi povezani s vještinama osoblja tijela za izdavanje dozvola FLEGT i jesu li uspostavljene unutarnje kontrole? |
|
4.1.4. |
Raspolaže li tijelo za izdavanje dozvola FLEGT odgovarajućim resursima za provedbu svojih zadaća? |
4.2. Izdavanje dozvola FLEGT
|
4.2.1. |
Ima li tijelo za izdavanje dozvola FLEGT dokumentirane postupke za izdavanje dozvola? Jesu li ti postupci stavljeni na raspolaganje javnosti, uključujući sve naknade koje se moraju platiti? |
|
4.2.2. |
Koji dokazi ukazuju na to da se ti postupci pravilno primjenjuju u praksi? |
|
4.2.3. |
Postoji odgovarajuća dostupna evidencija o izdanim i odbijenim dozvolama FLEGT? Jesu li u evidenciji jasno navedeni dokazi na temelju kojih se izdaju dozvole FLEGT? |
|
4.2.4. |
Jesu li zahtjevi za izdavanje dozvola FLEGT jasno navedeni i dostupni izvoznicima? |
|
4.2.5. |
Koje se informacije o dozvolama FLEGT stavljaju na raspolaganje javnosti i koliko često? |
4.3. Dozvole FLEGT za pošiljke
|
4.3.1. |
Temelji li se izdavanje dozvola FLEGT na pojedinačnim pošiljkama? |
|
4.3.2. |
Može li se zakonitost pošiljke za izvoz dokazati putem državnih sustava provjere i sljedivosti? |
4.4. Upiti o izdanim dozvolama FLEGT
Postoji odgovarajući mehanizam za rješavanje upita nadležnih tijela država članica Unije o dozvolama FLEGT kako je utvrđeno u Prilogu III. ovom Sporazumu. Ključna pitanja uključuju sljedeće:
|
4.4.1. |
Mogu li nadležna tijela država članica Unije dobiti objašnjenja o dozvolama FLEGT izdanima u Hondurasu? |
|
4.4.2. |
Postoje li jasni postupci za komunikaciju između nadležnih tijela država članica Unije i honduraškog tijela za izdavanje dozvola FLEGT? |
|
4.4.3. |
Postoje li kanali putem kojih ostali nacionalni ili međunarodni dionici mogu dostaviti upite o izdanim dozvolama FLEGT? |
ODJELJAK 5.
NAPUTCI ZA NEOVISNU REVIZIJU LAS-a
Neovisna revizija LAS-a funkcija je koja je neovisna od honduraških regulatornih tijela šumarskog sektora. Njezina je namjena osigurati vjerodostojnost FLEGT sustava za izdavanje dozvola tako da se provjeri djeluju li svi aspekti LAS-a u skladu s namjenom.
5.1. Institucionalni ustroj
Određivanje tijela: Honduras je službeno ovlastio organizaciju za provedbu neovisne revizije LAS-a, koje funkcionira djelotvorno i transparentno.
Neovisnost od drugih funkcija LAS-a: organizacije i pojedinci uključeni u upravljanje šumskim resursima ili njihovu regulaciju jasno su odvojeni od organizacija i pojedinaca uključenih u neovisnu reviziju.
|
5.1.1. |
Ima li vlada dokumentirane zahtjeve povezane s neovisnošću neovisnog revizora? |
|
5.1.2. |
Je li propisano da organizacije i pojedinci s komercijalnim interesom ili institucionalnom ulogom u honduraškom šumarskom sustavu ne smiju biti neovisni revizori?
Imenovanje neovisnog revizora: organizacija koja djeluje kao neovisni revizor imenovana je transparentnim mehanizmom i postoje jasna i javno dostupna pravila o njezinim aktivnostima. |
|
5.1.3. |
Je li vlada opis posla organizacije koja djeluje kao neovisni revizor LAS-a stavila na raspolaganje javnosti? |
|
5.1.4. |
Je li vlada dokumentirala postupke za imenovanje organizacije koja djeluje kao neovisni revizor LAS-a i stavila ih na raspolaganje javnosti?
Uspostavljanje mehanizma za rješavanje pritužbi: postoji mehanizam za rješavanje pritužbi i sporova proizašlih iz nalaza neovisne revizije. Taj mehanizam omogućuje rješavanje svih pritužbi povezanih s radom FLEGT sustava za izdavanje dozvola. |
|
5.1.5. |
Postoji li dokumentirani mehanizam za rješavanje pritužbi koji je dostupan svim dionicima? |
|
5.1.6. |
Je li jasno kako se pritužbe zaprimaju, dokumentiraju i prosljeđuju na višu razinu (prema potrebi) te kako se na njih odgovara? |
5.2. Organizacija koja djeluje kao neovisni revizor LAS-a
Organizacijski i tehnički zahtjevi: organizacija koja djeluje kao neovisni revizor LAS-a neovisna je od drugih dijelova LAS-a i posluje u skladu s dokumentiranom upravljačkom strukturom i politikama i postupcima koji su u skladu s međunarodno prihvaćenim najboljim praksama.
|
5.2.1. |
Upotrebljava li organizacija koja djeluje kao neovisni revizor LAS-a dokumentirani sustav upravljanja koji ispunjava zahtjeve normi ISO 17021 i 17065 ili sličnih normi?
Metodologija nadzora: metodologija neovisne revizije LAS-a temelji se na dokazima, a nadzor se provodi u najmanjim utvrđenim vremenskim razmacima. |
|
5.2.2. |
Je li u metodologiji neovisne revizije LAS-a utvrđeno temelje li se svi nalazi na objektivnim dokazima kada je riječ o funkcioniranju LAS-a? |
|
5.2.3. |
Jesu li u metodologiji neovisne revizije LAS-a utvrđeni najveći vremenski razmaci u kojima će se provjeravati svaki element LAS-a?
Opseg neovisne revizije: u opisu posla organizacije koja djeluje kao neovisni revizor jasno je utvrđeno što se nadzire i njime su obuhvaćeni svi usuglašeni zahtjevi za izdavanje dozvola FLEGT. |
|
5.2.4. |
Jesu li u metodologiji neovisne revizije LAS-a obuhvaćeni svi elementi LAS-a i utvrđena glavna ispitivanja učinkovitosti?
Zahtjevi u vezi s izvješćivanjem: da li organizacija koja djeluje kao neovisni revizor redovito izvješćuje ZOP o integritetu LAS-a, uključujući sve slučajeve neusklađenosti, i o tome kako je ocijenila korektivne mjere koje su poduzete za njihovo rješavanje? |
|
5.2.5. |
Jesu li u opisu posla organizacije koja djeluje kao neovisni revizor LAS-a utvrđeni zahtjevi u vezi s izvješćivanjem i učestalost izvješćivanja? |
PRILOG VIII.
DOPUNSKE MJERE I MJERE POTPORE
UVOD
Za djelotvornu provedbu ovog Sporazuma u Hondurasu potrebno je uspostaviti dopunske mjere i mjere potpore za institucije i aktere koji su odgovorni za usklađenost s ovim Sporazumom.
Dopunske mjere i mjere potpore rezultat su savjetovanja s institucijama uključenima u proces, nalaza i preporuka s terenskog ispitivanja koje je provedeno u fazi pregovora o ovom Sporazumu i preporuka iz različitih studija o šumarskom sektoru u Hondurasu. Mjere koje nisu utvrđene tijekom pregovara bit će uključene u planove rada Tehničkog tajništva SDP-a i Međuinstitucionalnog tajništva za provedbu SDP-a (SIIAVA) kao dopunske mjere ili dodatne mjere potpore.
Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Honduras će početi s provedbom plana rada za provedbu tih mjera, među ostalim postupka uvođenja za postojeća i nova tijela uključenih institucija. Taj će postupak pomoći u osiguranju brze i djelotvorne tranzicije prijenosom znanja i iskustva stečenih tijekom pregovora o ovom Sporazumu.
Za potrebe planiranja dopunske mjere i mjere potpore objedinjene su u pet kategorija:
|
— |
poboljšanje koordinacije između javnih institucija i s drugim akterima povezanima s ovim Sporazumom, |
|
— |
izgradnja kapaciteta, |
|
— |
strateške mjere, |
|
— |
studije, |
|
— |
pravni instrumenti. |
Postoje tri razine prioriteta za provedbu dopunskih mjera i mjera potpore:
|
— |
visoki = mjere neophodne za pokretanje honduraškog LAS-a, |
|
— |
srednji = mjere korisne za optimizaciju funkcioniranja LAS-a ili mjera kako bi se osiguralo da se dobar omjer subjekata može uskladiti s pravnim zahtjevima i LAS-om, |
|
— |
niski = općenite mjere potpore za sektor (institucije, privatni sektor, civilno društvo itd.). |
U Priručniku za dopunske mjere i mjere potpore bit će utvrđeni glavni cilj i opseg mjera navedenih u ovom Prilogu. Za to je odgovoran ZOP, koji će prema potrebi preispitati i ažurirati Priručnik.
1. POBOLJŠANJE KOORDINACIJE IZMEĐU JAVNIH INSTITUCIJA I DRUGIH AKTERA POVEZANIH S OVIM SPORAZUMOM
|
1.1. |
Sklapanje i provedba međuinstitucionalnih sporazuma o suradnji za ovaj Sporazum
Kako bi se sklopili institucionalni sporazumi o sastavu SIIAVA-e i ZOP-a te o provedbi ovog Sporazuma, sklopit će se memorandum o razumijevanju između institucija iz javnog sektora, uključujući: Ministarstvo energetike, prirodnih resursa, okoliša i rudarstva (MiAmbiente), Zavod za očuvanje šuma (ICF), Imovinski zavod (IP), Nacionalni agrarni zavod (INA), Poreznu upravu (SAR), Podupravu za carinske prihode (DARA), Udruženje honduraških općina (AMHON), Honduraški zavod za socijalnu sigurnost (IHSS), Ministarstvo rada i socijalne sigurnosti (STSS), Ministarstvo poljoprivrede i stočarstva (SAG), Nacionalnu upravu za autohtone narode i honduraške narode afričkog podrijetla (DINAFROH), Zavod za pristup javnim informacijama (IAIP), Ured javnog tužitelja (MP), Ministarstvo sigurnosti (SSN, predstavnik nacionalnog policijskog tijela (PNP)), Ministarstvo obrane (SEDENA, predstavnik honduraških oružanih snaga (FFAA)), Ured državnog odvjetnika (PGR), Središnju banku Hondurasa (BCH), Državnu školu šumarskih znanosti (ESNACIFOR) i ostale akademske ustanove koje se bave okolišnim i šumarskim pitanjima. Nadalje, bit će sklopljeni sporazumi o suradnji kada se smatraju korisnima za koordinaciju između različitih institucija uključenih u ovaj Sporazum. |
|
1.2. |
Relevantne organizacijske prilagodbe u javnim institucijama povezane s ovim Sporazumom i izdvajanje proračunskih sredstava potrebnih za financiranje provedbe ovog Sporazuma
Svakoj će instituciji tekst ovog Sporazuma i njegovi prilozi, posebno ovaj Prilog, poslužiti kao smjernice za potrebnu prilagodbu proračuna. Ministarstvo financija (SEFIN) poduzet će korake potrebne za osiguranje sredstava za povezane proračunske zahtjeve ovog Sporazuma koja su zatražili MiAmbiente, ICF, IP, INA, SAR, DARA, AMHON, IHSS, STSS, SAG, DINAFROH, IAIP, MP, SSN, SEDENA, PGR, BCH, ESNACIFOR i ostale akademske ustanove koje se bave okolišnim i šumarskim pitanjima. Ti resursi upotrijebit će se za provedbu aktivnosti povezanih s ovim Sporazumom te će se uključiti u ažurirane strateške planove institucija i godišnje planove rada, počevši od šestomjesečnog razdoblja nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. |
|
1.3. |
Priprema i provedba strategija za međuinstitucionalnu koordinaciju kako bi se osiguralo ispunjenje pokazatelja iz matrica za provjeru zakonitosti i zahtjeva LAS-a koji su u nadležnosti pojedinačnih institucija
Za, općenito, provedbu LAS-a i, konkretno, rad ICF-ove Jedinice za provjeru zakonitosti potrebna je bliska koordinacija između ICF-a i institucija povezanih s ovim Sporazumom kako bi se standardizirao priljev informacija toj jedinici. Strateške mjere koje će biti provedene koordinirat će Međuinstitucionalno tajništvo za provedbu SDP-a o FLEGT-u (SIIAVA). |
|
1.4. |
Uspostavljanje mehanizama za razmjenu informacija među institucijama uključenima u LAS, pri čemu se prednost daje međusobnoj komunikaciji IT sustavâ
Razmjena informacija povećat će protok informacija među sustavima institucija odgovornih za provedbu LAS-a i praćenje pokazatelja zakonitosti. Izradit će se baza podataka kako bi podaci bili dostupni Jedinici za provjeru zakonitosti koja će se uspostaviti unutar ICF-a. Ta će mjera omogućiti podatkovnu interakciju između SIRMA-e, SNIF-a, Geoportala (ICF-a) i sustava drugih institucija te s postojećim sustavima strukovnih udruženja. Bit će razvijen računalni sustav sa značajkama prilagođenima provedbenom kapacitetu pojedinačnih institucija. Ovisno o rezultatima dijagnostičke analize i analize izvedivosti sustava razmjene, možda će biti moguće razmotriti rješenja za određene sastavnice sustava koja nemaju računalnu potporu. |
|
1.5. |
Provedba Akcijskog plana za Nacionalnu strategiju za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI)
Riječ je o međusektorskoj strategiji za provedbu ovog Sporazuma jer uključuje aktivnosti povezane s nekoliko načela iz matrica za provjeru zakonitosti, kako je opisano u odjeljku 11. Priloga V. ICF je više puta pokušao provesti ENCTI, no bez uspjeha, uglavnom zbog nedovoljnih financijskih sredstava. Provedba nekoliko mjera sprečavanja i nadzora bila je planirana za 2017. i za nju su izdvojena proračunska sredstva kao prvi korak prema stabilnom povećanju broja mjera i resursa koje relevantne institucije mogu upotrijebiti za provedbu ENCTI-ja. |
|
1.6. |
Izrada i provedba metodologije za praćenje i evaluaciju napretka u provedbi ovog Sporazuma
Za potrebe praćenja i evaluacije napretka u provedbi ovog Sporazuma svakoj instituciji potrebni su referentno mjerilo i uspostavljena metodologija koji joj omogućuju sustavno praćenje napretka u provedbi ovog Sporazuma, a to će se upotrijebiti i kao smjernica za godišnje izvješće o ovom Sporazuma i njegovo preispitivanje koje stranke provode svake dvije godine. |
|
1.7. |
Izrada i provedba metodologije za mjerenje učinka ovog Sporazuma
Kako bi se mogao mjeriti učinak ovog Sporazuma, posebno na ranjive skupine, potrebni su referentno mjerilo i uspostavljena metodologija za različite aktere da bi se učinak ovog Sporazuma sustavno i periodički mjerio, kako je utvrđeno u članku 19. stavku 3. točki (h) i članku 17. |
|
1.8. |
Provedba posebnog zakonodavstva za nacionalna šumska područja i područja autohtonih naroda
Bit će sastavljen i proveden poseban plan radi provedbe postojećih sporazuma između ICF-a, IP-a i INA-e. |
|
1.9. |
Jačanje kapaciteta za koordinaciju sa sudskim službenicima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva u slučajevima povezanima sa šumarskim sektorom
Namjena je te mjere izgradnja kapaciteta, posebno osposobljavanje sudaca o posebnim pitanjima povezanima s provedbom propisa o okolišu i šumama, s naglaskom na njihovu ulogu u djelotvornoj provedbi ovog Sporazuma. |
|
1.10. |
Koordinacija sastavljanja zakonodavstva potrebnog za provedbu postupaka za pritužbe u okviru LAS-a
Tom se mjerom određuju interakcija, funkcioniranje i nadležnost svakog tijela opisanog u odjeljku 10. Priloga V. u pogledu postupaka za pritužbe u okviru LAS-a, neovisno o tome postoje li oni već ili će tek biti razvijeni. Ta tijela obuhvaćaju sve institucije uključene u LAS, neovisno revizijsko tijelo, Zajednički odbor za provedbu i civilno društvo. |
|
1.11. |
Jačanje i formaliziranje sudjelovanja javnosti u cilju poboljšanja upravljanja u području šuma
ICF će potpisati sporazume o izgradnji kapaciteta i međuinstitucionalnoj koordinaciji s PIAH-om i organizacijama civilnog društva radi neovisnog praćenja funkcioniranja LAS-a za proizvode od drvne sirovine. To podrazumijeva nadzor šumarskih i industrijskih aktivnosti koji provodi lokalno stanovništvo. |
|
1.12. |
Izrada i provedba sustava upravljanja javnim informacijama
Bit će razvijena baza podataka za savjetovanje u kojoj će se nalaziti informacije od javnog interesa opisane u Prilogu IX. te ostale relevantne stvorene informacije. |
2. IZGRADNJA KAPACITETA
|
2.1. |
Razvoj i provedba programa za izgradnju kapaciteta za institucije uključene u provedbu ovog Sporazuma
ICF i institucije uključene u provedbu ovog Sporazuma razvit će i provesti program osposobljavanja prilagođen odgovornostima pojedinačnih institucija u cilju poboljšanja svojeg znanja. |
|
2.2. |
Razvoj i provedba plana za izgradnju kapaciteta za subjekte iz šumarskog sektora
Terenskim ispitivanjem provedenim tijekom pregovora o ovom Sporazumu u listopadu 2016. otkrivene su slabosti i propusti u usklađenosti sa zakonodavstvom šumarskih subjekata kao što su vlasnici šuma, šumarska trgovačka društva, agrošumarske skupine, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Studija predviđena mjerom 4.4. poslužit će kao temelj za strukturiranje tečajeva osposobljavanja za subjekte iz šumarskog sektora. Taj plan uključuje tehničko osposobljavanje za subjekte, pri čemu prioritet imaju mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, a njime se vodi računa i o njihovim posebnim potrebama. |
3. STRATEŠKE MJERE
|
3.1. |
Ubrzanje i pojednostavnjenje postupaka za aktivnosti državnih institucija povezanih sa šumarskim sektorom
Za to je potrebno detaljno preispitivanje postojećih upravnih postupaka kojima je uređen lanac opskrbe u šumarstvu. Cilj je te mjere povećanje privlačnosti šumarskog sektora za ulaganja i pojednostavnjenje poslovanja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća ubrzanjem formalnosti SDP-a u svim institucijama. |
|
3.2. |
Evaluacija i ažuriranje postupaka za rješavanje povreda i određivanje sankcija u institucijama uključenima u provedbu ovog Sporazuma
U okviru te mjere preispitat će se propisi i postupci za kažnjiva djela i sankcije koji se primjenjuju u svakoj od institucija uključenih u provedbu ovog Sporazuma. Tu će mjeru koordinirati SIIAVA. |
|
3.3. |
Uspostavljanje i provedba postupka pregleda i provjere koji se temelji na procjeni rizika
Kako bi se smanjile nezakonite prakse, što je glavni izazov u provedbi LAS-a, sveobuhvatni mehanizam za upravljanje rizicima mora biti uveden u cijeli lanac opskrbe radi pravodobne i djelotvorne provjere, kako je utvrđeno u odjeljku 6.1.5. Priloga V. |
|
3.4. |
Ažuriranje, održavanje i provedba Nacionalnog IT sustava sljedivosti drvne sirovine (SIRMA)
U SIRMA-i se evidentira dokumentacija o aktivnostima pridobivanja, pregleda, praćenja i provjere. Time se osigurava sljedivost u lancu opskrbe u šumarstvu. Ta je mjera povezana s mjerom 3.5., koja uključuje interakciju između SNIF-a i SIRMA-e o upravljanju informacijama. |
|
3.5. |
Izrada i provedba novih modula u Nacionalnom šumarskom informacijskom sustavu (SNIF)
Ta će mjera omogućiti interakciju između SIRMA-e i SNIF-a putem mrežne veze radi generiranja izvješća o kontroli obujma za sve dozvole za pridobivanje, koje trebaju biti odobrene nakon pregleda dokumentacije koji se provodi s pomoću SNIF-a. Osim toga, SIRMA trenutačno služi za upravljanje velikom količinom informacija o određenim dozvolama za pridobivanje koje nisu u SNIF-u, što znači da će biti potrebni moduli za povezivanje tih sustava. |
|
3.6. |
Sastavljanje i provedba politika za decentralizaciju upravnih postupaka povezanih sa šumarskim sektorom u državnim institucijama
Ciljevi su te mjere razvoj i provedba strategije za decentralizaciju i time ubrzanje postupaka u institucijama na koje se odnose pokazatelji iz matrica za provjeru zakonitosti. Još je jedan cilj izrada i provedba strategije decentralizacije u okviru koje će se upravne ovlasti zajedno s resursima i kapacitetom za njihovo preuzimanje postupno prenijeti s ICF-a na općine. |
|
3.7. |
Izrada zaštitnih mjera za ranjive skupine u provedbi ovog Sporazuma
Riječ je o ciljanim mjerama zaštite prava ranjivih skupina. Provedbom metodologije praćenja, evaluacije i učinka provedbe ovog Sporazuma (dopunska mjera 1.7.) omogućit će se utvđivanje dodatnih zaštitnih mjera uz one utvrđene u odjeljku 12. Priloga V. |
|
3.8. |
Razvoj i provedba višefazne strategije jačanja usklađenosti sa zakonodavstvom mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u šumarskom sektoru
Kako bi se sastavila ta strategija, dopunsku mjeru 4.6. (popis subjekata) potrebno je razviti na temelju dopunskih mjera 2.2. (izgradnja kapaciteta), 3.1. (ubrzanje upravnih postupaka) i 3.12. (poticaji). |
|
3.9. |
Izrada i provedba nacionalnog sustava klasifikacije uporabe zemljišta
Nacionalnim klasifikacijskim sustavom klasificirat će se i pratiti uporaba zemljišta, uključujući šumskog zemljišta, raštrkanih stabala izvan šuma i ostalih vrsta pokrova. Klasifikacijski kriteriji uključivat će ne samo biofizičke aspekte, nego i gospodarsku i društvenu dimenziju uporabe zemljišta. U izradi sustava u obzir će biti uzete postojeće ili planirane tehničkoznanstvene studije kako je predviđeno u LFAPVS-u. Nacionalni klasifikacijski sustav vodit će ICF, koji će biti odgovoran za njegovo strukturiranje, planiranje i provedbu, a potporu će mu pružati MiAmbiente, SAG, Tajništvo za ljudska prava, pravosuđe, upravljanje i decentralizaciju i INA u okviru svojih nadležnosti. U sustav će biti uključene posebne mjere za osiguranje dugoročnog očuvanja potrebnog kapaciteta za njegovo održavanje i upravljanje njime te dostupnosti i ažuriranosti stvorenih skupova podataka. |
|
3.10. |
Ažuriranje tablice kategorizacije učinka na okoliš ministarstva MiAmbiente za okolišnu dozvolu za šumarska trgovačka društva i stovarišta
Cilj je te mjere ažuriranje kategorija učinka na okoliš za aktivnosti šumarskih trgovačkih društava i stovarišta u okviru međuinstitucionalne koordinacije između ICF-a i ministarstva MiAmbiente. Te kategorije bit će objavljene i službeno donesene u svrhu njihove provedbe. Bit će razvijen modul za izdavanje dozvola iz kojeg će se iz obveze posjedovanja okolišne dozvole izuzeti projekt čiji učinak na okoliš nije znatan, ali i modul u sustavu za pojednostavnjeno izdavanje okolišnih dozvola (SLAS) kako bi se skratilo vrijeme potrebno da bi se iz obveze posjedovanja okolišne dozvole izuzeli projekti koji nisu obuhvaćeni tablicom klasifikacije učinka na okoliš. |
|
3.11. |
Uspostavljanje sustava za evidentiranje informacija o zapošljavanju u šumarskom sektoru i upravljanju njima u Ministarstvu rada i socijalne sigurnosti
Kako bi se ocijenila usklađenost sa zakonodavstvom u odnosu na pokazatelje za ugovore o radu, plaćanje minimalne plaće i mjere za zdravlje i sigurnost na radu (pokazatelji za načelo 4. iz matrica za provjeru zakonitosti), trebat će povećati trenutačni kapacitet STSS-a uspostavljanjem IT sustava za registriranje domaćih šumarskih subjekata i potrebno daljnje postupanje, pritom vodeći računa o pojednostavnjenju formalnosti. IT sustav za evidentiranje informacija i upravljanje njima može se postupno uspostaviti ovisno o kapacitetu uključenih odjela STSS-a i šumarskih subjekata na nacionalnoj razini, čime će se stvoriti veza s drugim institucijama (uključujući IHSS). |
|
3.12. |
Sastavljanje i provedba strategije koja se temelji na poticajima, a usmjerena je na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u šumarskom sektoru
Cilj je te mjere provedba članaka 35. i 149. LFAPVS-a u pogledu poticaja, pronalaska načina uporabe dostupnih resursa i njihova stavljanja na raspolaganje korisnicima uključenima u šumarske aktivnosti, posebno mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima u šumarskom sektoru. Ti će poticaji obuhvatiti i vlasnike šuma. |
|
3.13. |
Sastavljanje i provedba Nacionalne komunikacijske strategije za ovaj Sporazum
Nacionalna komunikacijska strategija poslužit će za obavješćivanje o području primjene ovog Sporazuma i podizanje svijesti o usklađenosti sa zakonodavstvom među subjektima iz šumarskog sektora. Strategija će se provesti u fazama, a krenut će se od zapošljavanja i društvenih aspekata. |
|
3.14. |
Usuglašavanje politika čiji su ciljevi poboljšanje i usklađivanje poljoprivrednog i šumarskog sektora
Provedbom te mjere preispitat će se politike relevantne za, među ostalim, poljoprivredni sektor, šumarski sektor i sektor planiranja uporabe zemljišta u cilju smanjenja prenamjene šumskog zemljišta u poljoprivredna zemljišta i detaljnijih pregleda zakonitosti prenamjena. ICF, MiAmbiente, SAG i Secretaría de Desarrollo Económico (SDE), među ostalim tijelima, imat će vodeću ulogu u tom procesu. |
4. STUDIJE
ICF ili relevantne institucije utvrđene na popisu dopunskih mjera na kraju ovog Priloga provest će u koordinaciji s drugim institucijama i prema dodijeljenom prioritetu sljedeće studije:
|
4.1. |
Analiza institucionalnih tehničkih i operativnih kapaciteta za provedbu ovog Sporazuma
Rezultat te analize iskoristit će se za razvoj dopunskih mjera 1.2. i 2.1. jer će se njome dobiti potrebne informacije koje će poslužiti kao smjernica za izgradnju institucionalnog kapaciteta. |
|
4.2. |
Studija učinka ovog Sporazuma na život ranjivih skupina, uključujući izradu referentnog mjerila
Pojam „ranjive skupine” obuhvaća, među ostalim, PIAH, agrošumarske organizacije i male stolarske radionice. Ishod te studije iskoristit će se za razvoj dopunske mjere 3.7. |
|
4.3. |
Preispitivanje carinskog postupka povezanog s razinom provjere zakonitosti (uvoz i izvoz) radi njegova usklađivanja s postupcima iz ovog Sporazuma
U toj studiji bit će preispitan carinski postupak povezan s razinom provjere zakonitosti za uvoz i izvoz drvne sirovine kako bi se postupak prema potrebi mogao ažurirati. |
|
4.4. |
Provedba osnovne studije o razini usklađenosti subjekata iz šumarskog sektora, uključujući okolišne, društvene i gospodarske aspekte obuhvaćene načelima, kriterijima i pokazateljima iz ovog Sporazuma
Ta će studija olakšati provedbu kontrolnog mehanizma i mehanizma provjere te izradu programâ za izgradnju kapaciteta subjekta. |
|
4.5. |
Studije o učinkovitosti primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava kao temelj za uspostavljanje kontrola u sustavima sljedivosti
Tim će studijama ICF dobiti podatke o učinkovitosti primarnoj preradi drva i iskoristit će ih za provedbu kontrola nad šumarskim trgovačkim društvima. |
|
4.6. |
Ažuriranje popisa primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava i stovarišta radi provedbe kontrolnog mehanizma i mehanizma provjere
Za potrebe te dopunske mjere i u skladu s opisima u LFAPVS-u male stolarske i slične radionice obuhvaćene su pojmom sekundarnih šumarskih trgovačkih društava. |
5. PRAVNI INSTRUMENTI
ICF ili relevantna institucija utvrđena na popisu dopunskih mjera u koordinaciji s drugim institucijama uključenima u provedbu ovog Sporazuma bit će odgovorna za sljedeće:
|
5.1. |
Uspostavljanje i institucionalizacija SIIAVA-e putem pravnog instrumenta |
|
5.2. |
Priprema i provedba pravnog instrumenta za dubinsku analizu proizvoda od drvne sirovine na nacionalnom tržištu |
|
5.3. |
Priprema i provedba pravnog instrumenta za dubinsku analizu u uvozu proizvoda od drvne sirovine |
|
5.4. |
Ocjenjivanje, ažuriranje i provedba pravila o kontrolnim mehanizmima za drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine u provozu te drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine uvezene u zemlju |
|
5.5. |
Izrada i provedba propisa kojim se utvrđuju postupci za izdavanje potvrda o zakonitosti te dozvola FLEGT i H-Legal |
|
5.6. |
Sastavljanje i provedba pravila za pridobivanje raštrkanih stabala izvan šuma
U tim pravilima uspostavit će se tehnički i pravni mehanizmi putem kojih vlasnik raštrkanih stabala smije pridobivati ta stabla ili mu se to zabranjuje. Predviđa se da će obujam drvne sirovine pridobivene iz tih stabala biti prioritet za mala šumarska trgovačka društva (stolarske radionice). No pravila će obuhvatiti sve vrste subjekata koji bi mogli upotrebljavati tu vrstu drvne sirovine, neovisno o veličini društva. |
|
5.7. |
Sastavljanje i provedba pravila za pridobivanje drva na temelju nekomercijalnih dozvola
U tim pravilima bit će uspostavljeni tehnički i pravni mehanizmi putem kojih zainteresirana strana (koja može no ne mora biti vlasnik zemljišta) može pridobivati raštrkana stabla za vlastitu uporabu. Proizvodi pridobiveni na temelju tih nekomercijalnih dozvola ne smiju ući u lanac opskrbe. Međutim, moraju se registrirati i podložni su nadzoru ICF-a. |
|
5.8. |
Izrada i provedba propisa i drugih instrumenata za provedbu DPIP-a
Nakon što Zakon o dobrovoljnom, prethodnom i informiranom pristanku (DPIP) postane pravno obvezujući, morat će se pripremiti mehanizmi za njegovu provedbu. U tu se svrhu država Honduras obvezuje da će u najvećoj mogućoj mjeri na svim razinama i u svim tijelima te unutar opsega svojih ovlasti pružiti potporu postupku izrade i razrade relevantnog propisa i pritom osigurati sudjelovanje autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu. Usto, u skladu s međunarodnim normama bit će izrađen protokol za provedbu DPIP-a, a primjenjivat će se u šumarskom sektoru sve dok prethodno navedeni Zakon ne bude donesen. |
|
5.9. |
Izrada i provedba propisa o utvrđivanju postupaka za kategorizaciju povreda ili neusklađenosti od strane državnih službenika |
|
5.10. |
Priprema i provedba smjernica o postupanju s povredama i određivanju sankcija za subjekte iz šumarskog sektora |
|
5.11. |
Izrada i provedba regulatornog okvira za rad ugovaratelja |
|
5.12. |
Preispitivanje, ažuriranje i provedba smjernica i normi za bolje upravljanje šumama
Pri ažuriranju smjernica i normi veći će naglasak biti na šumama listača s obzirom na to da za borove šume već postoje pravila kojima se uređuje njihovo iskorištavanje. |
|
5.13. |
Ažuriranje i provedba pravila za certificirane šumske plantaže |
|
5.14. |
Sastavljanje i provedba uputa za provjeru usklađenosti odobrenih godišnjih planova rada s programom zaštite |
|
5.15. |
Izrada i provedba instrumenta kojim se utvrđuje uloga općinskih jedinica za okoliš (UMA-ovi) u izdavanju okolišnih dozvola u koordinaciji s ministarstvom MiAmbiente i AMHON-om |
|
5.16. |
Ocjenjivanje, ažuriranje i provedba pravila za posebne planove za agrošumarske sustave (PPAS-ovi) pri čemu se uzimaju u obzir površine veće od 100 hektara |
|
5.17. |
Izrada i provedba mehanizma ICF-a za priznavanje privatnih sustava za izdavanje šumarskih dozvola |
6. Mehanizmi za financiranje dopunskih mjera i mjera potpore
Stranke su utvrdile da će za provedbu većine mjera iz ovog Priloga i druge aktivnosti potrebne za provedbu ovog Sporazuma biti potrebni dodatni tehnički i financijski resursi. Tim resursima osigurat će se da institucije jasno utvrđene u provjeri zakonitosti mogu provesti mjere, uz jamstvo odgovarajućih resursa, sustava upravljanja i kvalificiranog osoblja, i pouzdane i učinkovite mehanizme za djelotvornu provedbu ovog Sporazuma te će omogućiti suočavanje s glavnim uzrocima i pokretačima nezakonite sječe. Osiguravanje dodatnih resursa bit će podložno uobičajenim postupcima za planiranje potpore Hondurasu i proračunskim postupcima Hondurasa.
To znači da bi se određene dopunske mjere i mjere potpore iz ovog Priloga mogle financirati:
|
— |
iz vlastitih sredstava honduraške vlade:
|
|
— |
iz doprinosa Europske komisije i/ili država članica Unije:
|
|
— |
iz ostalih izvora financiranja. |
Stranke su odlučile da će u slučaju potrebe za dodatnim financijskim sredstvima nastojati pronaći druge izvore dodatnog financiranja. U tom će kontekstu stranke osigurati koordinaciju aktivnosti povezanih s provedbom ovog Sporazuma s postojećim ili budućim razvojnim inicijativama, posebno sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova od krčenja i uništavanja šuma (REDD+).
MJERE POTPORE I DOPUNSKE MJERE PO STRATEŠKOM PODRUČJU
|
Br. |
Prioritet |
Kategorija |
Mjera/aktivnost |
Odgovorna institucija |
|
1.1. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Sklapanje i provedba međuinstitucionalnih sporazuma o suradnji u okviru ovog Sporazuma |
ICF, SIIAVA |
|
1.2. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Relevantne organizacijske prilagodbe u javnim institucijama povezane s ovim Sporazumom i izdvajanje proračunskih sredstava potrebnih za financiranje provedbe ovog Sporazuma |
SEFIN, SIIAVA |
|
1.3. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Priprema i provedba strategija za međuinstitucionalnu koordinaciju kako bi se osiguralo ispunjenje pokazatelja iz matrica za provjeru zakonitosti i zahtjeva LAS-a koji su u nadležnosti pojedinačnih institucija |
SIIAVA |
|
1.4. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Uspostavljanje mehanizama za razmjenu informacija među institucijama uključenima u LAS, pri čemu se prednost daje međusobnoj komunikaciji IT sustavâ |
SIIAVA |
|
1.5. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Provedba Akcijskog plana za Nacionalnu strategiju za kontrolu nezakonite sječe i prijevoza šumskih proizvoda (ENCTI) |
ICF, FFAA, FEMA, PGR, PNP, FTIA, FUSINA. |
|
1.6. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Izrada i provedba metodologije za praćenje i evaluaciju napretka u provedbi ovog Sporazuma |
ICF, SIIAVA |
|
1.7. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Izrada i provedba metodologije za mjerenje učinka ovog Sporazuma |
ICF, SIIAVA |
|
1.8. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Provedba posebnog zakonodavstva za nacionalna šumska područja i područja autohtonih naroda |
ICF, INA, IP, AMHON |
|
1.9. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Jačanje kapaciteta za koordinaciju sa sudskim službenicima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva u slučajevima povezanima sa šumarskim sektorom |
ICF, FEMA, PGR, Vrhovni sud |
|
1.10. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Koordinacija sastavljanja zakonodavstva potrebnog za provedbu postupaka za pritužbe u okviru LAS-a |
ICF, SIIAVA |
|
1.11. |
Visoki |
Jačanje koordinacije |
Jačanje i formaliziranje sudjelovanja javnosti u cilju poboljšanja upravljanja u području šuma |
ICF |
|
1.12. |
Srednji |
Jačanje koordinacije |
Izrada i provedba sustava upravljanja javnim informacijama |
SIIAVA |
|
2.1. |
Visoki |
Izgradnja kapaciteta |
Razvoj i provedba programa za izgradnju kapaciteta za institucije uključene u provedbu ovog Sporazuma |
ICF, SIIAVA, ESNACIFOR i ostale akademske ustanove. |
|
2.2. |
Srednji |
Izgradnja kapaciteta |
Razvoj i provedba plana za izgradnju kapaciteta za subjekte iz šumarskog sektora |
ICF |
|
3.1. |
Visoki |
Strateške mjere |
Ubrzanje i pojednostavnjenje postupaka za aktivnosti državnih institucija povezanih sa šumarskim sektorom |
ICF, SAR, SAG, IHSS, STSS |
|
3.2. |
Visoki |
Strateške mjere |
Evaluacija i ažuriranje postupaka za rješavanje povreda i određivanje sankcija u institucijama uključenima u provedbu ovog Sporazuma |
SIIAVA |
|
3.3. |
Visoki |
Strateške mjere |
Uspostavljanje i provedba postupka pregleda i provjere koji se temelji na procjeni rizika |
ICF, MiAmbiente, PNP, MP |
|
3.4. |
Visoki |
Strateške mjere |
Ažuriranje, održavanje i provedba Nacionalnog IT sustava sljedivosti drvne sirovine (SIRMA) |
ICF |
|
3.5. |
Visoki |
Strateške mjere |
Izrada i provedba novih modula u Nacionalnom šumarskom informacijskom sustavu (SNIF) |
ICF |
|
3.6. |
Srednji |
Strateške mjere |
Sastavljanje i provedba politika za decentralizaciju upravnih postupaka povezanih sa šumarskim sektorom u državnim institucijama |
ICF, SAR, SAG, IHSS, STSS |
|
3.7. |
Srednji |
Strateške mjere |
Izrada zaštitnih mjera za ranjive skupine u provedbi ovog Sporazuma |
SIIAVA |
|
3.8. |
Srednji |
Strateške mjere |
Razvoj i provedba višefazne strategije jačanja usklađenosti sa zakonodavstvom mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u šumarskom sektoru |
SIIAVA |
|
3.9. |
Srednji |
Strateške mjere |
Izrada i provedba nacionalnog sustava klasifikacije uporabe zemljišta |
IP, ICF, INA |
|
3.10. |
Srednji |
Strateške mjere |
Ažuriranje tablice kategorizacije učinka na okoliš ministarstva MiAmbiente za okolišnu dozvolu za šumarska trgovačka društva i stovarišta |
ICF, MiAmbiente |
|
3.11. |
Srednji |
Strateške mjere |
Uspostavljanje sustava za evidentiranje informacija o zapošljavanju u šumarskom sektoru i upravljanju njima u Ministarstvu rada i socijalne sigurnosti |
STSS |
|
3.12. |
Niski |
Strateške mjere |
Sastavljanje i provedba strategije koja se temelji na poticajima, a usmjerena je na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u šumarskom sektoru |
ICF, SAR, SAG, IHSS, STSS |
|
3.13. |
Niski |
Strateške mjere |
Sastavljanje i provedba Nacionalne komunikacijske strategije za ovaj Sporazum |
ICF, SIIAVA |
|
3.14. |
Niski |
Strateške mjere |
Usuglašavanje politika čiji su ciljevi poboljšanje i usklađivanje poljoprivrednog i šumarskog sektora |
SDE, ICF, SAG, MiAmbiente, IHCAFE |
|
4.1. |
Visoki |
Studije |
Analiza institucionalnih tehničkih i operativnih kapaciteta za provedbu ovog Sporazuma |
SIIAVA |
|
4.2. |
Visoki |
Studije |
Studija učinka ovog Sporazuma na život ranjivih skupina, uključujući izradu referentnog mjerila |
Tajništvo za socijalnu uključenost (SEDIS) – DINAFROH, ICF |
|
4.3. |
Visoki |
Studije |
Preispitivanje carinskog postupka povezanog s razinom provjere zakonitosti (uvoz i izvoz) radi njegova usklađivanja s postupcima iz ovog Sporazuma |
DARA, SAR, ICF |
|
4.4. |
Visoki |
Studije |
Provedba osnovne studije o razini usklađenosti subjekata iz šumarskog sektora, uključujući okolišne, društvene i gospodarske aspekte obuhvaćene načelima, kriterijima i pokazateljima iz ovog Sporazuma |
ICF, SIIAVA |
|
4.5. |
Srednji |
Studije |
Studije o učinkovitosti primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava kao temelj za uspostavljanje kontrola u sustavima sljedivosti |
ICF, AMADHO, ESNACIFOR i ostale akademske ustanove. |
|
4.6. |
Srednji |
Studije |
Ažuriranje popisa primarnih i sekundarnih šumarskih trgovačkih društava i stovarišta radi provedbe kontrolnog mehanizma i mehanizma provjere |
ICF |
|
5.1. |
Visoki |
Pravni instrumenti |
Uspostavljanje i institucionalizacija SIIAVA-e |
SDE, ICF, IP, INA, DINAFROH, MiAmbiente, SAG, SAR, DARA, IAIP, policija, FFAA, PGR, IHSS, STSS, ESNACIFOR i ostale akademske ustanove. |
|
5.2. |
Visoki |
Pravni instrumenti |
Priprema i provedba pravnog instrumenta za dubinsku analizu proizvoda od drvne sirovine na nacionalnom tržištu |
ICF, PGR, MP |
|
5.3. |
Visoki |
Pravni instrumenti |
Priprema i provedba pravnog instrumenta za dubinsku analizu u uvozu proizvoda od drvne sirovine |
ICF, DARA, BCH |
|
5.4. |
Visoki |
Pravni instrumenti |
Ocjenjivanje, ažuriranje i provedba pravila o kontrolnim mehanizmima za drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine u provozu te drvnu sirovinu i proizvode od drvne sirovine uvezene u zemlju |
DARA, ICF, SAR |
|
5.5. |
Visoki |
Pravni instrumenti |
Izrada i provedba propisa kojim se utvrđuju postupci za izdavanje potvrda o zakonitosti te dozvola FLEGT i H-Legal |
ICF |
|
5.6. |
Visoki |
Pravni instrumenti |
Sastavljanje i provedba pravila za pridobivanje raštrkanih stabala izvan šuma |
ICF |
|
5.7. |
Visoki |
Pravni instrumenti |
Sastavljanje i provedba pravila za pridobivanje drva na temelju nekomercijalnih dozvola |
ICF |
|
5.8. |
Visoki |
Pravni instrumenti |
Izrada i provedba propisa i drugih instrumenata za provedbu DPIP-a |
STSS, DINAFROH, CONPAH, udruženja autohtonih naroda i ostale zainteresirane organizacije |
|
5.9. |
Srednji |
Pravni instrumenti |
Izrada i provedba propisa o utvrđivanju postupaka za kategorizaciju povreda ili neusklađenosti od strane državnih službenika |
SIIAVA |
|
5.10. |
Srednji |
Pravni instrumenti |
Priprema i provedba smjernica o postupanju s povredama i određivanju sankcija za subjekte iz šumarskog sektora |
ICF, SIIAVA |
|
5.11. |
Srednji |
Pravni instrumenti |
Izrada i provedba regulatornog okvira za rad ugovaratelja |
ICF |
|
5.12. |
Srednji |
Pravni instrumenti |
Preispitivanje, ažuriranje i provedba smjernica i normi za bolje upravljanje šumama |
ICF |
|
5.13. |
Srednji |
Pravni instrumenti |
Ažuriranje i provedba pravila za certificirane šumske plantaže. |
ICF |
|
5.14. |
Niski |
Pravni instrumenti |
Sastavljanje i provedba uputa za provjeru usklađenosti odobrenih godišnjih planova rada s programom zaštite |
ICF |
|
5.15. |
Niski |
Pravni instrumenti |
Izrada i provedba instrumenta kojim se utvrđuje uloga općinskih jedinica za okoliš (UMA-ovi) u izdavanju okolišnih dozvola u koordinaciji s ministarstvom MiAmbiente i AMHON-om |
MiAmbiente, AMHON |
|
5.16. |
Niski |
Pravni instrumenti |
Ocjenjivanje, ažuriranje i provedba pravila za posebne planove za agrošumarske sustave (PPAS-ovi) pri čemu se uzimaju u obzir površine veće od 100 hektara |
ICF |
|
5.17. |
Niski |
Pravni instrumenti |
Izrada i provedba mehanizma ICF-a za priznavanje privatnih sustava za izdavanje šumarskih dozvola |
ICF |
PRILOG IX.
TRANSPARENTNOST I PRISTUP JAVNIM INFORMACIJAMA
1. UVOD
Za provedbu ovog Sporazuma trebaju, među ostalim, biti dostupne informacije o SDP-u o FLEGT-u i njegovim ciljevima, provedbi, praćenju i nadzoru. Navedene informacije moraju objaviti Zajednički odbor za provedbu (ZOP) i svaka stranka kako bi se zajamčilo da svi uključeni dionici razumiju FLEGT sustav za izdavanje dozvola i osiguralo učinkovito upravljanje u pogledu upravljanja šumama.
Kako bi se postigao taj cilj, u ovom se Prilogu utvrđuju i. informacije o šumarstvu koje se stavljaju na raspolaganje javnosti, ii. tijela odgovorna za stavljanje tih informacija na raspolaganje i iii. mehanizmi za pristup tim informacijama.
Provedbene mjere kojima se te informacije stavljaju na raspolaganje osiguravaju: 1. transparentnost, razumljivost i prikladnost mjera ZOP-a i drugih institucija i tijela uključenih u provedbu ovog Sporazuma za sve dionike u lancu opskrbe šumskim proizvodima i širu javnost, 2. postojanje mehanizma uspostavljenog za neometan pristup dionika ključnim informacijama o šumarskom sektoru, 3. jačanje funkcioniranja honduraškog sustava za osiguranje zakonitosti proizvoda od drvne sirovine (LAS) osiguranjem dostupnosti informacija za neovisan nadzor i 4. ostvarivanje općih ciljeva ovog Sporazuma.
Odredbe ovog Sporazuma u skladu su s honduraškim zakonodavstvom o pristupu javnim informacijama kojim se osigurava da su te informacije dostupne, redovito se stavljaju na raspolaganje i na zahtjev se pružaju bez odgode. Osim toga, ovaj se Prilog temelji na zakonima, drugim propisima i sporazumima iz Priloga II. i onima iz Priloga V.
Mehanizam za transparentnost dionicima omogućuje pristup relevantnim informacijama pri nadzoru provedbe ovog Sporazuma i ključnim informacijama o šumarskom sektoru radi jačanja upravljanja u tom sektoru u Hondurasu.
2. CILJEVI
|
— |
Jačanje vjerodostojnosti nacionalnog sustava za upravljanje šumama i FLEGT sustava za izdavanje dozvola te upravljanja njima, |
|
— |
povećanje svijesti o informacijama koje Honduras stavlja na raspolaganje javnosti, |
|
— |
osiguranje stavljanja na raspolaganje informacija o šumarskom sektoru, i |
|
— |
omogućivanje dionicima nadzor provedbe ovog Sporazuma. |
3. KONTEKST
Odredbe iz ovog Priloga u skladu su sa Zakonom o transparentnosti i pristupu javnim informacijama (LTAIP). Cilj je tog zakona izrada i provedba nacionalne politike transparentnosti i jamčenje svakoj osobi prava na pristup javnim informacijama radi jačanja vladavine prava i učvršćivanja demokracije putem sudjelovanja građana.
Članak 6. LTAIP-a odnosi se na promicanje kulture transparentnosti i javnog pristupa informacijama te se u njemu navodi da su institucije obuhvaćene ovim Zakonom dužne svoje javne službenike redovito usavršavati u pitanjima kulture pristupa informacijama, kulture otvorenosti informacija te transparentnosti javnog upravljanja.
Kako bi ispunile zahtjeve LTAIP-a, sve javne institucije u Hondurasu imaju „portal transparentnosti” na kojem se široj javnosti stavljaju na raspolaganje informacije o instituciji, njezinim funkcijama, ovlastima, aktivnostima i upravljanju resursima. Svaka institucija usto ima i službenika za javne informacije koji je odgovoran za odgovaranje na upite građana i pružanje informacija na njihov zahtjev dokle god one nisu kategorizirane kao povjerljive. Zatražene informacije mogu se pružiti osobno, faksimilom, poštom ili u poruci e-pošte.
Člankom 17. LTAIP-a utvrđeno je da se javne informacije smatraju povjerljivima ako je šteta koju te informacije mogu prouzročiti veća od javnog interesa za njihovu dostupnost ili ako bi otkrivanje tih informacija stvorilo rizik za ili negativno utjecalo:
|
1. |
na nacionalnu sigurnost, |
|
2. |
na život, sigurnost i zdravlje bilo kojeg pojedinca, humanitarnu pomoć, zakonom zaštićene interese djece ili drugih osoba ili jamstvo pravnog sredstva habeas data, |
|
3. |
na napredak u povjerljivim istragama povezanima sa sprečavanjem, istraživanjem i progonom zločina ili s izvršenjem pravde, |
|
4. |
na interese zaštićene državnim Ustavom i zakonima, |
|
5. |
na održavanje međunarodnih pregovora i odnosa. i |
|
6. |
na gospodarsku, financijsku ili monetarnu stabilnost Hondurasa ili njegove vlasti. |
Kako bi se ojačalo upravljanje u šumarskom sektoru, Nacionalni zavod za očuvanje i razvoj šuma, zaštićena područja i divlje biljne i životinje vrste (ICF) ima utvrđenu komunikacijsku strategiju kojom će se usmjeravati izravna komunikacija o ovom Sporazumu u Hondurasu.
Ta komunikacijska strategija uobličena je u smjernice čiji je cilj poboljšanje komunikacija, a time i povećanje vidljivosti napora Hondurasa u upravljanju šumama među nacionalnom i međunarodnom publikom. Uključuje i prijedloge za povećanje sinergija u radu između nekoliko dionika (privatni sektor, civilno društvo i autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu) kako bi se kroz stratešku i koordiniranu komunikaciju mogli dalje razvijati postojeći i novi načini komunikacije.
Što javnost bude upućenija u to kako Honduras doprinosi ovom Sporazumu i u društvene koristi jačanja upravljanja šumama, više će aktivno sudjelovati u promicanju dobrog upravljanja, a tako će se povećati i vjerodostojnost javnih institucija.
4. INFORMACIJE ZA OBJAVLJIVANJE
|
4.1. |
Informacije koje će objaviti ZOP
|
|
4.2. |
Informacije o provedbi i izvršenju ovog Sporazuma
|
|
4.2.1. |
Informacije o LAS-u
|
|
4.2.2. |
Informacije o strukturama i postupcima za ovaj Sporazum
|
|
4.2.3. |
Dokumentacija povezana s ovim Sporazumom
|
|
4.3. |
Geografske informacije
|
|
4.4. |
Informacije o upravljanju šumama i pridobivanju
|
|
4.5. |
Informacije o proizvodnji drvne sirovine
|
|
4.6. |
Informacije o međunarodnoj trgovini
|
|
4.7. |
Prihodi od upravnih pristojbi
Naplata tih prihoda uređena je člankom 503. Opće uredbe o šumama, a uključuje obrasce i uplate poslane u hondurašku državnu riznicu. U skladu sa svojim zakonom dodijeljenim ovlastima i u okviru provedbe zadaća i funkcija koje su mu dodijeljene Zakonom o šumama, među ostalim, ICF će redovito objavljivati te prihode elektroničkim ili računalnim putem ili prema potrebi u tiskanom obliku (članak 13. LTAIP-a).
|
|
4.8. |
Kaznena i druga kažnjiva djela u području šumarstva
Informacije o svim kaznenim predmetima u području šumarstva iznesenima pred sudove i o onima za koje je donesena konačna odluka. |
5. MEHANIZMI ZA ŠIRENJE INFORMACIJA
Stranke se obvezuju osigurati transparentnost svih mjera poduzetih u opsegu ovog Sporazuma. Imajući to na umu, u slučaju posebnog zahtjeva drugog dionika iz sektora, stavit će na raspolaganje sve informacije koje smatraju potrebnima.
Metode i kanali koji se upotrebljavaju za objavljivanje predmetnih informacija moraju uključivati sljedeće:
Službena izvješća i tiskane medije
|
— |
Informacije o honduraškom šumarskom sektoru objavljuju se u godišnjoj statistici za šumarstvo (ICF), kojom se širu javnost upoznaje s onime što se događa u šumarskom sektoru. Usto će se poticati i savezi s različitim dionicima u šumarskom sektoru za ulaganje u tiskane medije (bilteni, brošure, plakati itd.) i objavu ažuriranih informacija. Unija objavljuje sporazume o dobrovoljnom partnerstvu o FLEGT-u u svojem Službenom listu Europske unije. Godišnje izvješće svake zemlje o SDP-u o FLEGT-u još je jedan tiskani izvor informacija o tim sporazumima. |
Internetske stranice
|
— |
ICF će izraditi odjeljak na svojoj internetskoj stranici i na njemu će se nalaziti poveznice na sve institucije i organizacije uključene u ovaj Sporazum. Geografske informacije o honduraškom šumarskom sektoru objavit će se na ICF-ovu Geoportalu. |
|
— |
Unija će na internetskim stranicama delegacije EU-a u Hondurasu i Europske komisije objaviti informacije o ZOP-u (vidjeti 4.1.), tekst ovog Sporazuma (vidjeti 4.2.) i poveznicu na internetsku stranicu ICF-a. |
Ostala sredstva širenja informacija
|
— |
platforme za više dionika, |
|
— |
javni skupovi, |
|
— |
tiskovne konferencije, |
|
— |
videozapisi, i |
|
— |
radio i televizija. |
6. INFORMACIJE DRUGIH DIONIKA
Za potrebe transparentnosti, javne institucije, NVO-ovi, privatne razvojne organizacije i projekti koji obavljaju aktivnosti povezane sa šumarskim sektorom trebali bi uspostaviti mehanizme za koordinaciju s ICF-om kako bi se olakšao javni pristup informacijama o ovom Sporazumu i radu na poboljšanju upravljanja u šumarskom sektoru putem njihovih internetskih stranica i internetske stranice ICF-a. Usto, javnost bi na nekom od odjeljaka službene internetske stranice ICF-a trebalo obavijestiti o aktivnostima tih organizacija.
Komunikacijski mehanizmi moraju se poboljšati kako bi ICF bio obaviješten o svim potporama povezanima sa šumarskim sektorom u koje je uključena Unija kada ih pružaju druge institucije ili organizacije. Kako bi se to postiglo, stranke se slažu da će organizirati redovite koordinacijske sastanke ICF-a i delegacije Europske unije u Hondurasu.
PRILOG X.
ZAJEDNIČKI ODBOR ZA PROVEDBU
U skladu s člankom 19. ovog Sporazuma stranke uspostavljaju tijelo za praćenje i donošenje odluka pod nazivom Zajednički odbor za provedbu (ZOP). ZOP je odgovoran za provedbu i praćenje ovog Sporazuma, uključujući upravljanje neovisnom revizijom. ZOP olakšava i dijalog i razmjenu informacija između stranaka. U strukturi i sastavu ZOP-a moraju se odražavati različiti dionici u honduraškom šumarskom sektoru: javni i privatni sektor, civilno društvo, autohtoni narodi i narodi afričkog podrijetla u Hondurasu, lokalne zajednice i ostali, prema potrebi.
ZOP posebno:
|
(a) |
Kad je riječ o upravljanju ovim Sporazumom:
|
|
(b) |
Kad je riječ o praćenju i ocjenjivanju ovog Sporazuma:
|
|
(c) |
Kad je riječ o neovisnoj reviziji ovog Sporazuma:
|
|
(d) |
Kad je riječ o uključivanju dionika u provedbu i praćenje ovog Sporazuma:
|