This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02022R0126-20230101
Commission Delegated Regulation (EU) 2022/126 of 7 December 2021 supplementing Regulation (EU) 2021/2115 of the European Parliament and of the Council with additional requirements for certain types of intervention specified by Member States in their CAP Strategic Plans for the period 2023 to 2027 under that Regulation as well as rules on the ratio for the good agricultural and environmental condition (GAEC) standard 1
Consolidated text: Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/126 оd 7. prosinca 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća dodatnim zahtjevima za određene vrste intervencija koje države članice određuju u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za razdoblje od 2023. do 2027. na temelju te uredbe i pravilima o omjeru za standard 1 za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC)
Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/126 оd 7. prosinca 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća dodatnim zahtjevima za određene vrste intervencija koje države članice određuju u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za razdoblje od 2023. do 2027. na temelju te uredbe i pravilima o omjeru za standard 1 za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC)
02022R0126 — HR — 01.01.2023 — 001.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/126 оd 7. prosinca 2021. ( L 020 31.1.2022, 52) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/330 оd 22. studenoga 2022. |
L 44 |
1 |
14.2.2023 |
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/126
оd 7. prosinca 2021.
o dopuni Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća dodatnim zahtjevima za određene vrste intervencija koje države članice određuju u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za razdoblje od 2023. do 2027. na temelju te uredbe i pravilima o omjeru za standard 1 za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC)
GLAVA I.
PREDMET
Članak 1.
Predmet
Uredba (EU) 2021/2115 ovom se Uredbom dopunjuje sljedećim:
dodatnim zahtjevima za određene vrste intervencija koje države članice određuju u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027.:
u obliku izravnih plaćanja za uzgoj konoplje i pamuka;
u poljoprivrednim sektorima iz članka 42. Uredbe (EU) 2021/2115;
za genetske resurse i dobrobit životinja u okviru obveza u području okoliša i klime i drugih obveza upravljanja, kao i za sustave kvalitete u području ruralnog razvoja;
pravilima o omjeru za standard 1 za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (GAEC).
GLAVA II.
DODATNI ZAHTJEVI ZA ODREĐENE VRSTE INTERVENCIJA U OBLIKU IZRAVNIH PLAĆANJA
POGLAVLJE I.
Konoplja
Članak 2.
Dodatni zahtjevi prihvatljivosti
Pri utvrđivanju definicija u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a koje su predviđene u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/2115 države članice uvjetuju dodjelu plaćanja za proizvodnju konoplje upotrebom sjemena sorti konoplje koje ispunjavaju sljedeće uvjete:
navedene su u zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta 15. ožujka godine za koju se odobrava plaćanje i objavljene u skladu s člankom 17. Direktive Vijeća 2002/53/EZ ( 1 );
njihov sadržaj Δ9-tetrahidrokanabinola (dalje u tekstu: „sadržaj THC-a”) dvije uzastopne godine nije premašio ograničenje iz članka 4. stavka 4. drugog podstavka Uredbe (EU) 2021/2115;
Članak 3.
Provjera sorti konoplje i kvantitativno određivanje sadržaja THC-a
Članak 4.
Postrni usjev
Za potrebe ovog poglavlja „konoplja koja se uzgaja kao postrni usjev” znači usjev konoplje zasijan nakon 30. lipnja određene godine.
Članak 5.
Uvjeti za uzgoj
Biljke konoplje nastavljaju se uzgajati u uobičajenim uvjetima uzgoja u skladu s lokalnom praksom najmanje 10 dana od dana završetka cvatnje da bi se mogle izvršiti provjere potrebne za primjenu ovog članka.
Konoplja koja se uzgaja kao postrni usjev nastavlja se uzgajati u uobičajenim uvjetima uzgoja u skladu s lokalnom praksom barem do kraja vegetacijskog razdoblja.
Države članice mogu dopustiti žetvu konoplje prije kraja desetodnevnog razdoblja nakon završetka cvatnje pod uvjetom da se žetva obavlja nakon početka cvatnje i da inspektori navedu koji se reprezentativni dijelovi svake predmetne parcele nastavljaju obrađivati još najmanje 10 dana nakon završetka cvatnje za potrebe inspekcije u skladu s metodom utvrđenom u Prilogu I.
POGLAVLJE II.
Pamuk
Članak 6.
Odobravanje poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju pamuka
Države članice iz članka 36. Uredbe (EU) 2021/2115 u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju objektivne kriterije za odobravanje poljoprivrednog zemljišta u skladu s člankom 37. stavkom 3. te uredbe.
Ti se kriteriji temelje na jednom ili više sljedećih elemenata:
poljoprivredno gospodarstvo regija sa značajnom proizvodnjom pamuka;
pedoklimatski uvjeti predmetnih površina;
upravljanje vodom za navodnjavanje;
ekološki prihvatljivi sustavi plodoreda i metode uzgoja.
Članak 7.
Odobravanje sorti za sjetvu
Države članice iz članka 36. Uredbe (EU) 2021/2115 u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju koje su sorte odobrene za sjetvu među onima koje su upisane u zajednički katalog sorata poljoprivrednih biljnih vrsta utvrđen u Direktivi 2002/53/EZ i prilagođene potrebama njihovih tržišta.
Članak 8.
Dodatni uvjeti za primanje posebnog plaćanja za pamuk
U slučaju posebnih plaćanja za pamuk iz članka 37. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2115 države članice iz članka 36. te uredbe u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju minimalnu gustoću sklopa na zasijanoj površini na temelju pedoloških i vremenskih uvjeta te, prema potrebi, posebnih regionalnih značajki.
Članak 9.
Odobravanje međusektorskih organizacija
Odobrenje međusektorskoj organizaciji u smislu članka 39. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2115 dodjeljuje država članica u kojoj poduzeća za čišćenje pamuka imaju poslovni nastan na razdoblje od godine dana, koje započinje pravodobno prije sezone sjetve za tu godinu, pod uvjetom da organizacija ispunjava sljedeće kriterije:
obuhvaća ukupnu površinu od najmanje 4 000 ha koja ispunjava kriterije za odobrenje iz članka 6. ove Uredbe;
donijela je interna pravila poslovanja, posebno u pogledu uvjeta članstva i članarina, u skladu s propisima Unije i nacionalnim propisima.
Poljoprivrednici koji su članovi odobrene međusektorske organizacije kojoj je odobrenje oduzeto u skladu s prvim podstavkom ovog stavka nemaju pravo na povećanje posebnog plaćanja za pamuk iz članka 40. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2115.
Članak 10.
Obveze za poljoprivrednike koji proizvode pamuk
GLAVA III.
DODATNI ZAHTJEVI ZA ODREĐENE VRSTE INTERVENCIJA U SEKTORIMA IZ ČLANKA 42. UREDBE (EU) 2021/2115
POGLAVLJE I.
Zajednička pravila koja se primjenjuju na intervencije u sektoru voća i povrća, sektoru pčelarstva, sektoru vina, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina te u drugim sektorima iz glave III. poglavlja III. Uredbe (EU) 2021/2115
Članak 11.
Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu kako je predviđeno u sektoru voća i povrća, sektoru pčelarstva, sektoru vina, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina te u drugim sektorima iz članka 42. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115 osiguravaju sljedeće:
korisnik upotrebljava stečenu materijalnu i nematerijalnu imovinu u skladu s prirodom, ciljevima i namjenom, kako je opisano u povezanim intervencijama strateškog plana u okviru ZPP-a i prema potrebi u odobrenom operativnom programu;
ne dovodeći u pitanje stavak 10., stečena materijalna i nematerijalna imovina ostaje u vlasništvu i posjedu korisnika do kraja razdoblja fiskalne amortizacije ili tijekom razdoblja od barem pet godina, koje određuju države članice uzimajući u obzir prirodu imovine. Oba se razdoblja računaju od datuma stjecanja imovine ili od datuma kad je imovina stavljena na raspolaganje korisniku.
Međutim, države članice mogu predvidjeti kraće razdoblje u kojem imovina ostaje u vlasništvu i posjedu korisnika, ali to razdoblje ne smije biti kraće od tri godine kako bi se zadržala ulaganja ili radna mjesta koja su otvorila mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ ( 4 ).
Ulaganja u materijalnu imovinu iz prvog podstavka provode se u prostorima korisnika ili, prema potrebi, u prostorima njegovih članova proizvođača ili društava kćeri koja ispunjavaju zahtjev od 90 % iz članka 31. stavka 7. ove Uredbe. Međutim, za sektor pčelarstva države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu predvidjeti i ulaganja u materijalnu imovinu koja se provode izvan prostora korisnika.
Ako se ulaganje provodi na zemljištu zakupljenom na temelju posebnih nacionalnih pravila o imovini, zahtjev o tome da imovina mora biti u vlasništvu korisnika ne mora se primjenjivati pod uvjetom da je imovina bila u posjedu korisnika barem u razdoblju propisanom u prvom podstavku točki (b).
Ako razdoblje iz stavka 1. prvog podstavka točke (b) za određeno ulaganje premašuje trajanje operativnog programa, države članice osiguravaju da se ono može prenijeti u sljedeći operativni program.
Ako države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a predvide potporu za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu radi ostvarivanja ciljeva u području poljoprivrede, okoliša i klime iz članka 46. točaka (e) i (f) i članka 57. točke (b) Uredbe (EU) 2021/2115, takvim se ulaganjima teži postizanju jednog ili više ciljeva navedenih u članku 12. stavku 1. ove Uredbe.
Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu predvidjeti potporu za ulaganja u navodnjavanje pod sljedećim uvjetima:
određeni su postoci za minimalne ciljeve uštede vode u smislu potencijalnog i stvarnog smanjenja potrošnje vode koje korisnik potpore treba ostvariti te pod uvjetom da se u strateškom planu u okviru ZPP-a dokaže da su ciljevi uštede vode određeni uzimajući u obzir potrebe utvrđene u planovima upravljanja riječnim slivovima iz Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 );
postoji sustav mjerenja potrošnje vode koji omogućuje mjerenje potrošnje vode na razini poljoprivrednog gospodarstva ili relevantne proizvodne jedinice ili se on uspostavlja u okviru ulaganja;
u slučaju posebnih ulaganja u navodnjavanje iz stavaka od 5. do 8. ispunjeni su uvjeti utvrđeni u tim stavcima.
Potpora za ulaganja u poboljšanje postojeće instalacije za navodnjavanje ili elementa infrastrukture za navodnjavanje može se predvidjeti pod sljedećim uvjetima:
korisnik je ex ante ocijenio da ulaganja pružaju potencijalne uštede vode u skladu s tehničkim parametrima postojećih instalacija ili infrastruktura;
ulaganja utječu na podzemne ili površinske vode čije je stanje u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom utvrđeno kao manje od dobroga u skladu s Direktivom 2000/60/EZ zbog razloga povezanih s količinom vode te će se postići stvarno smanjenje potrošnje vode koje doprinosi postizanju dobrog stanja tih vodnih tijela, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. te direktive.
Uvjeti utvrđeni u prvom podstavku točkama (a) i (b) ne primjenjuju se na ulaganja kojima se doprinosi poboljšanju postojeće instalacije za navodnjavanje ili elementa infrastrukture za navodnjavanje, a odnose se na stvaranje akumulacija ili upotrebu obrađene vode bez utjecanja na podzemne ili površinske vode.
Potpora za ulaganja u navodnjavanje koja dovode do neto povećanja navodnjavane površine i time utječu na određene podzemne ili površinske vode može se predvidjeti pod sljedećim uvjetima:
utvrđeno stanje vodnog tijela u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom nije manje od dobrog zbog razloga koji su povezani s količinom vode;
studija utjecaja na okoliš pokazuje da zbog ulaganja neće biti znatnog negativnog utjecaja na okoliš; tu studiju utjecaja na okoliš provodi ili odobrava nadležno tijelo.
Države članice osiguravaju povrat financijske pomoći Unije od korisnika ako nastupi jedna od sljedećih situacija u razdoblju iz stavka 1. prvog podstavka točke (b):
prestanak aktivnosti korisnika ili prijenos na drugi subjekt;
premještanje proizvodne aktivnosti korisnika ili, prema potrebi, njegovih članova izvan zemljopisnog područja uzgoja;
promjena vlasništva, posebno ako time poduzeće ili javno tijelo ostvaruju neprimjerenu prednost; ili
bilo koja druga znatna promjena koja utječe na prirodu, ciljeve ili provedbene uvjete predmetne intervencije zbog koje bi se doveli u pitanje njezini prvotni ciljevi.
Ako korisnik ne ispunjava uvjete koje su države članice utvrdile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a na temelju stavaka od 1. do 8. i prvog podstavka ovog stavka, države članice osiguravaju povrat financijske pomoći Unije razmjerno vremenu u kojem uvjeti nisu ispunjeni.
Države članice ne moraju osigurati povrat financijske pomoći Unije ako korisnik prestane obavljati proizvodnu aktivnost zbog stečaja koji se ne smatra prijevarom.
Ako proizvođač koji je član organizacije ili skupine proizvođača istupi iz svoje organizacije odnosno skupine, države članice osiguravaju da korisnik vrati ulaganje ili njegovu preostalu vrijednost i da se ta vrijednost doda operativnom fondu.
U opravdanim slučajevima države članice mogu predvidjeti da korisnik ne mora vratiti ulaganje ili njegovu preostalu vrijednost.
Ako je za ulaganje u imovinu primljena potpora, u slučaju zamjene te imovine preostala vrijednost zamijenjenih ulaganja:
dodaje se operativnom fondu organizacije proizvođača; ili
oduzima se od troškova zamjene.
Neovisno o prvom podstavku, države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a ne mogu predvidjeti jednostavnu zamjenu ulaganja istovjetnom imovinom.
Članak 12.
Intervencije povezane s ciljevima u području poljoprivrede, okoliša i klime
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe intervencije za ostvarivanje ciljeva u području poljoprivrede, okoliša i klime u sektoru voća i povrća, sektoru pčelarstva, sektoru vina, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina ili u drugim sektorima iz članka 42. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115 u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju da se obuhvaćenim intervencijama teži postizanju jednog od sljedećih ciljeva:
smanjenje upotrebe sirovina, emisije onečišćujućih tvari ili količine otpada iz proizvodnog procesa;
zamjena energije iz fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora;
smanjenje rizika za okoliš povezanih s upotrebom određenih sirovina ili određenim ostacima koji nastaju u proizvodnji, uključujući sredstva za zaštitu bilja, gnojiva, stajski gnoj ili druge životinjske ekskremente;
smanjenje upotrebe vode;
povezivanje s neproduktivnim ulaganjima potrebnima za postizanje ciljeva u području poljoprivrede, okoliša i klime, posebno ako se ti ciljevi odnose na zaštitu staništa i bioraznolikosti;
djelotvorno i mjerljivo smanjenje emisija stakleničkih plinova ili trajna sekvestracija ugljika;
povećanje otpornosti proizvodnje na rizike povezane s klimatskim promjenama, kao što je erozija tla;
očuvanje, održiva upotreba i razvoj genetskih resursa; ili
zaštita ili unapređenje okoliša.
Države članice osiguravaju da korisnici dostave dokaz o očekivanom pozitivnom doprinosu jednom ili više okolišnih ciljeva u trenutku podnošenja predloženog operativnog programa, intervencije ili izmjene takvog programa ili intervencije na odobrenje.
Članak 13.
Prenošenje znanja
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe intervencije u području prenošenja znanja u sektoru voća i povrća, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina ili u drugim sektorima iz članka 42. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115 u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju da se obuhvaćenim intervencijama teži postizanju jednog od sljedećih ciljeva:
razmjena najboljih praksi povezanih s intervencijama za sprečavanje kriza i upravljanje njima koja korisniku omogućuje da iskoristi postojeća iskustva s provedbom intervencija za sprečavanje kriza i upravljanje rizicima;
promicanje osnivanja novih organizacija proizvođača ili spajanja postojećih organizacija proizvođača ili omogućavanje pojedinačnim proizvođačima da se pridruže postojećoj organizaciji proizvođača te savjetovanje skupina proizvođača koje žele biti priznate kao organizacija proizvođača u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013;
stvaranje mogućnosti umrežavanja za prenositelje i primatelje znanja, a posebno marketinških kanala kao sredstva za sprečavanje kriza i upravljanje njima.
Članak 14.
Promidžba, komunikacija i marketing
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe intervencije u području promidžbe, komunikacije i marketinga u sektoru voća i povrća, sektoru vina, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina ili u drugim sektorima iz članka 42. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115 u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju da se obuhvaćenim intervencijama teži postizanju jednog od sljedećih ciljeva:
povećanje svijesti o vrijednostima poljoprivrednih proizvoda Unije i visokim standardima koji se primjenjuju na metode njihove proizvodnje u Uniji;
za sektore koji nisu sektor vina, povećanje konkurentnosti i potrošnje poljoprivrednih proizvoda Unije i određenih prerađenih proizvoda proizvedenih u Uniji te povećanje njihove prepoznatljivosti u Uniji i izvan nje;
povećanje svijesti o sustavima kvalitete Unije u Uniji i izvan nje;
povećanje tržišnog udjela poljoprivrednih proizvoda Unije i određenih prerađenih proizvoda proizvedenih u Uniji, s posebnim naglaskom na tržištima u trećim zemljama koja imaju najveći potencijal rasta;
prema potrebi, doprinošenje uspostavi uobičajenih tržišnih uvjeta na tržištu Unije u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu, gubitka povjerenja potrošača ili drugih specifičnih problema;
povećanje svijesti o održivoj proizvodnji;
povećanje svijesti potrošača o robnim markama ili žigovima organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalnih organizacija proizvođača, transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača i njihovih društava kćeri u smislu članka 31. stavka 7. ove Uredbe u sektoru voća i povrća;
diversifikacija, otvaranje i konsolidacija tržišta za vina iz Unije u trećim zemljama i povećanje svijesti o karakterističnim svojstvima vina iz Unije na tim tržištima. Na podrijetlo vina i njegove robne marke može se upućivati samo ako se time dopunjuje promidžba, komunikacija i marketing vina iz Unije u trećim zemljama;
informiranje potrošača o odgovornoj konzumaciji vina;
povećanje potrošnje svježeg i prerađenog voća i povrća jačanjem svijesti potrošača o zdravoj prehrani, hranjivim svojstvima proizvoda te njegovoj visokoj kvaliteti i sigurnosti.
Članak 15.
Uzajamni fondovi
Ako korisnik podnese zahtjev za takvu potporu tek u drugoj ili trećoj godini djelovanja uzajamnog fonda, potpora iznosi 16 % odnosno 8 % doprinosa korisnika kapitalu uzajamnog fonda u drugoj odnosno trećoj godini njegova djelovanja.
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe intervencije u području uzajamnih fondova u sektoru vina iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (l) Uredbe (EU) 2021/2115 ograničavaju potporu Unije za administrativne troškove osnivanja uzajamnih fondova u sektoru vina na sljedeći način:
20 % doprinosa proizvođačâ uzajamnom fondu u prvoj godini;
16 % doprinosa proizvođačâ uzajamnom fondu u drugoj godini;
8 % doprinosa proizvođačâ uzajamnom fondu u trećoj godini.
Razdoblje potpore ne smije biti dulje od tri godine.
Članak 16.
Ponovna sadnja voćnjaka, maslinika ili vinograda nakon obveznog krčenja
Članak 17.
Zelena berba i neubiranje
„Zelena berba” obuhvaća potpunu berbu nezrelih neutrživih proizvoda na određenoj površini koji nisu oštećeni prije zelene berbe. „Neubiranje” obuhvaća završetak tekućeg proizvodnog ciklusa na predmetnoj površini na kojoj je proizvod dobro razvijen te je dobre, prikladne i tržišne kvalitete.
Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju:
detaljne odredbe o provedbi tih intervencija, uključujući njihov sadržaj i rokove, o iznosu naknade koja se plaća i o primjeni intervencija, kao i popis prihvatljivih proizvoda u okviru tih intervencija;
odredbe kojima se osigurava da provedba tih intervencija nema negativan utjecaj na okoliš ni negativne fitosanitarne posljedice;
zabranu dodjele potpore u sektoru voća i povrća ako je, u slučaju zelene berbe, proveden znatan dio uobičajene berbe i ako je, u slučaju neubiranja, već uzet znatan dio komercijalne proizvodnje.
Države članice osiguravaju:
da je predmetna površina dobro održavana, da berba nije već provedena, da je proizvod dobro razvijen, nije oštećen te da bi općenito bio dobre, prikladne i tržišne kvalitete;
da su ubrani proizvodi denaturirani;
da intervencija za koju je odgovorna organizacija proizvođača nema negativan utjecaj na okoliš ni negativne fitosanitarne posljedice;
da se površina bilo koje parcele pod vinovom lozom koja je podvrgnuta zelenoj berbi ne uzima u obzir pri izračunu granica prinosa utvrđenih u tehničkim specifikacijama vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla;
odstupajući od stavaka 2. i 4., da se, u sektoru voća i povrća čije je razdoblje berbe dulje od mjesec dana, zelena berba može provesti i nakon što je već započela uobičajena berba, a neubiranje čak i ako je komercijalna proizvodnja uzeta s predmetne površine tijekom uobičajenog proizvodnog ciklusa. U takvim slučajevima financijskom se naknadom nadoknađuje samo proizvodnja koja bi se ubrala u šest tjedana nakon operacije zelene berbe i neubiranja i koja se ne stavlja na tržište zbog tih operacija. Te voćke i povrtno bilje ne smiju se upotrebljavati u daljnje proizvodne svrhe u istom razdoblju rasta;
u sektoru voća i povrća, osim u slučaju iz točke (e), da se intervencije u području zelene berbe i neubiranja ne mogu istodobno primjenjivati za isti proizvod i istu površinu u jednoj godini.
Članak 18.
Osiguranje berbe i proizvodnje
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe osiguranje berbe i proizvodnje kao intervenciju u sektoru voća i povrća, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina ili u drugim sektorima iz članka 42. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115 mogu odobriti dodatno nacionalno financiranje kao potporu za mjere osiguranja berbe i proizvodnje za koje se koriste sredstva iz operativnog fonda. Ukupna javna potpora ne smije premašiti 80 % troškova za premije osiguranja koje su proizvođači uplatili za osiguranje od gubitaka.
Intervencije u području osiguranja berbe i proizvodnje ne pokrivaju plaćanja osiguranja kojima se proizvođačima nadoknađuje više od 100 % pretrpljenoga gubitka prihoda, uzimajući u obzir sve naknade koje proizvođači dobiju iz drugih programa potpore ili osiguranja povezanih s osiguranim rizikom.
Članak 19.
Povlačenja s tržišta u svrhe koje nisu besplatna distribucija
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe intervencije u obliku „povlačenja s tržišta u svrhe koje nisu besplatna distribucija” osiguravaju konačno povlačenje određenog proizvoda s tržišta tako da se taj proizvod ne može vratiti na tržište i upotrebljavati u prehrambene svrhe.
Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu predvidjeti intervencije u obliku „povlačenja s tržišta u svrhe koje nisu besplatna distribucija” samo u sektoru voća i povrća i u drugim sektorima iz članka 42. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115 i samo za pokvarljive proizvode koji se u svojoj uobičajenoj komercijalnoj fazi ne mogu trajno skladištiti bez hlađenja.
Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a ne predviđaju intervencije u obliku „povlačenja s tržišta u svrhe koje nisu besplatna distribucija” za proizvode životinjskog podrijetla i proizvode iz sektora šećera iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013.
Članak 20.
Zajedničko skladištenje
Članak 21.
Oblici potpore
No države članice mogu odlučiti da će plaćanje potpore temeljiti na standardnim paušalnim stopama, ljestvicama jediničnih troškova ili jednokratnim iznosima. Pri utvrđivanju tih paušalnih stopa, ljestvica i jednokratnih iznosa države članice uzimaju u obzir regionalne ili lokalne posebnosti i temelje svoj izračun na dokumentaciji kojom se dokazuje da izračun odražava tržišnu cijenu operacija ili mjera obuhvaćenih predmetnom intervencijom.
Ako su u strateške planove država članica u okviru ZPP-a uključene intervencije u sektoru vina koje se odnose na restrukturiranje i konverziju vinograda te ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, primjenjuju se sljedeća pravila:
ako države članice odluče izračunati iznos potpore na temelju standardnih ljestvica jediničnih troškova na osnovi mjerne jedinice za površinu, iznos odgovara stvarnoj površini izmjerenoj u skladu s člankom 42. ove Uredbe;
ako države članice odluče izračunati iznos potpore na temelju standardnih ljestvica jediničnih troškova na osnovi drugih mjernih jedinica ili na osnovi stvarnih troškova koji proizlaze iz prateće dokumentacije koju trebaju dostaviti korisnici, utvrđuju pravila o odgovarajućim metodama kontrole kako bi odredile stvarni opseg provedbe operacije.
Članak 22.
Vrste rashoda
Rashodi povezani s intervencijama iz članaka 11. i 12. ove Uredbe kojima se teži postizanju ciljeva u području poljoprivrede, okoliša i klime, ali nisu isključivo usmjerene na te ciljeve, smatraju se isključivo povezanima s tim ciljevima ako te intervencije izravno i znatno doprinose tim ciljevima. Ukupni rashodi uračunavaju se u 15 % i 2 % rashoda u okviru operativnih programa iz članka 50. stavka 7. točke (a) odnosno točke (c) Uredbe (EU) 2021/2115 te u 5 % rashoda u okviru intervencija iz članka 60. stavka 4. te uredbe.
Članak 23.
Administrativni troškovi i troškovi osoblja
Takvi troškovi osoblja među ostalim uključuju troškove osoblja koje je zaposlio korisnik i troškove koji odgovaraju udjelu radnog vremena koje je njegovo stalno osoblje uložilo u provedbu intervencije.
Države članice osiguravaju da korisnik dostavi prateću dokumentaciju s pojedinostima o radu koji je stvarno obavljen za određenu intervenciju te da se vrijednost povezanih troškova osoblja može neovisno ocijeniti i provjeriti. Vrijednost troškova osoblja koji se odnose na određenu intervenciju ne smije premašivati troškove koji su općenito prihvaćeni na predmetnom tržištu za istu vrstu usluge.
Kako bi se odredili troškovi osoblja povezani s intervencijom koju provodi stalno zaposleno osoblje korisnika, primjenjiva satnica može se izračunati dijeljenjem posljednjih dokumentiranih godišnjih bruto troškova rada konkretnih zaposlenika koji su radili na provedbi operacije s 1 720 sati, ili na proporcionalnoj osnovi u slučaju zaposlenika koji rade u nepunom radnom vremenu.
Kad je riječ o intervencijama „promidžba, komunikacija” i „komunikacijska djelovanja” iz članka 47. stavka 1. točke (f) i stavka 2. točke (l) Uredbe (EU) 2021/2115 i o aktivnostima koje provode međusektorske organizacije te promidžbi i komunikaciji koje se provode u trećim zemljama kako je navedeno u članku 58. stavku 1. prvom podstavku točkama i., (j) i (k) te uredbe, rashodi plaćeni za administrativne troškove i troškove osoblja koji su izravno nastali korisnicima ne smiju premašiti 50 % ukupnih troškova intervencije.
Administrativni troškovi smatraju se prihvatljivima ako ne premašuju 4 % ukupnih prihvatljivih troškova provedene intervencije.
Troškovi vanjskih revizija smatraju se prihvatljivima za potporu ako takve revizije provodi neovisno i kvalificirano vanjsko tijelo.
POGLAVLJE II.
Posebna pravila koja se primjenjuju na sektor voća i povrća, sektor maslinova ulja i stolnih maslina te druge sektore iz članka 42. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115
Članak 24.
Obuhvaćeni proizvodi
Predviđenom vrstom intervencije obuhvaćeni su samo proizvodi za koje su organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača priznati, pod uvjetom da vrijednost proizvoda obuhvaćenih operativnim programom čini više od 50 % vrijednosti svih proizvoda koje ta organizacija stavlja na tržište u sektoru obuhvaćenom tim operativnim programom. Osim toga, predmetni proizvodi moraju potjecati od članova organizacije proizvođača ili članova proizvođača druge organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača.
Članak 25.
Troškovi prijevoza i zahtjev kondicioniranja za besplatnu distribuciju
Troškovi prijevoza plaćaju se onoj strani koja stvarno snosi financijski trošak predmetne operacije prijevoza. Plaćanje se vrši po predočenju prateće dokumentacije kojom se posebno potvrđuje sljedeće:
ime organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača;
količina predmetnih proizvoda;
prihvaćanje primatelja kako je navedeno u članku 52. stavku 6. točki (a) Uredbe (EU) 2021/2115 i upotrijebljeno prijevozno sredstvo;
udaljenost između mjesta povlačenja i mjesta isporuke.
Kondicioniranje proizvoda povučenih s tržišta za besplatnu distribuciju u okviru operativnih programa podliježe sljedećim uvjetima:
na ambalaži proizvoda za besplatnu distribuciju nalaze se amblem Unije iz članka 15. stavka 2. i jedna ili više izjava iz Priloga IV.; plaćanje se vrši po predočenju prateće dokumentacije kojom se posebno potvrđuje sljedeće:
ime organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača;
količina predmetnih proizvoda;
prihvaćanje primatelja kako je navedeno u članku 52. stavku 6. točki (a) Uredbe (EU) 2021/2115, uz navođenje načina prezentiranja.
Članak 26.
Potpora
Udio povlačenja s tržišta, u svrhe koje nisu besplatna distribucija, bilo kojeg proizvoda bilo koje organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača u pojedinoj godini:
ne smije premašiti 10 % prosječne količine proizvodnje koju je ta organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača stavila na tržište u trima prethodnim godinama;
i, za voće i povrće, kad se zbroje, udio izračunan u skladu s točkom (a) za tekuću godinu i udjeli povlačenja s tržišta u prethodne dvije godine izračunani na temelju odgovarajuće količine proizvodnje te proizvođačke organizacije stavljene na tržište tijekom te dvije prethodne godine, taj zbroj postotaka tijekom tri uzastopne godine ne smije premašiti ukupno 15.
Ako informacije o količini proizvodnje stavljene na tržište za jednu ili sve prethodne godine nisu dostupne, upotrebljava se količina proizvodnje stavljene na tržište za koju je organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača priznata.
Međutim, količine povučenih proizvoda za besplatnu distribuciju koje se ustupaju na jedan od načina iz članka 52. stavka 6. Uredbe (EU) 2021/2115 ili druge istovjetne svrhe koje odobre države članice kako je navedeno u članku 27. stavku 2. ove Uredbe ne uzimaju se u obzir u udjelu povlačenja s tržišta.
Financijskom pomoći Unije za voće i povrće povučeno s tržišta koje se ustupa za besplatnu distribuciju dobrotvornim organizacijama, zakladama i institucijama iz članka 52. stavka 6. Uredbe (EU) 2021/2115 pokriva se samo plaćanje za proizvode koji se ustupaju u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovog članka, pri čemu se troškovi kondicioniranja odnose na troškove iz članka 33. ove Uredbe.
Članak 27.
Svrhe povučenih proizvoda
Kad predmetne dobrotvorne organizacije, zaklade ili institucije iz članka 52. stavka 6. točke (a) Uredbe (EU) 2021/2115 dobiju takvo dopuštenje, vode financijske račune za predmetnu operaciju.
Države članice mogu dopustiti da korisnici besplatne distribucije prerađivačima proizvoda povučenih s tržišta koji se prerađuju plate u naravi ako je takvo plaćanje samo naknada za troškove prerade i ako je država članica u kojoj se izvršava plaćanje donijela pravila kojima se osigurava da su prerađeni proizvodi namijenjeni potrošnji od strane krajnjih korisnika iz prvog podstavka ovog stavka. Primjenjuje se ograničenje utvrđeno u članku 26. stavku 1.
Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi olakšale komunikaciju i suradnju između organizacija proizvođača i dobrotvornih organizacija, zaklada ili institucija iz članka 52. stavka 6. točke (a) Uredbe (EU) 2021/2115.
Članak 28.
Uvjeti za primatelje povučenih proizvoda
Primatelji povučenih proizvoda za besplatnu distribuciju u sektorima iz članka 42. točaka (a), (e) i (f) Uredbe (EU) 2021/2115 obvezuju se:
poštovati pravila o tržišnim standardima utvrđena u Uredbi (EU) br. 1308/2013;
voditi zasebnu evidenciju zaliha za predmetne operacije povlačenja;
prihvatiti provjere predviđene zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom;
dostaviti prateću dokumentaciju o krajnjoj svrsi svakog od predmetnih proizvoda, u obliku potvrde o preuzimanju ili jednakovrijedne isprave kojom se potvrđuje da je povučene proizvode preuzela treća strana radi njihove besplatne distribucije.
Države članice mogu odlučiti da primatelji ne moraju voditi evidenciju iz prvog podstavka točke (b) ako primaju količine manje od maksimalne, koju utvrđuju na temelju dokumentirane analize rizika.
Primatelji povučenih proizvoda u svrhe koje nisu besplatna distribucija obvezuju se:
poštovati pravila o tržišnim standardima utvrđena u Uredbi (EU) br. 1308/2013;
voditi zasebnu evidenciju zaliha i financijske račune za predmetne operacije ako država članica smatra da je to potrebno unatoč činjenici da je proizvod denaturiran prije isporuke;
prihvatiti provjere predviđene zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom;
da neće tražiti dodatnu potporu za alkohol proizveden iz predmetnih proizvoda u slučaju povučenih proizvoda namijenjenih destilaciji.
Članak 29.
Tržišni standardi povučenih proizvoda
Ako se voće i povrće povlače u rasutom stanju, moraju biti ispunjeni minimalni zahtjevi za klasu II. kako su utvrđeni u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 543/2011 ( 9 ).
Međutim, minijaturni proizvodi iz sektora voća i povrća, kako je definirano relevantnim standardom, moraju ispunjavati primjenjive tržišne standarde, uključujući odredbe o prezentiranju i označivanju proizvoda.
Članak 30.
Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za novopriznate organizacije ili skupine
Ako u trogodišnjem razdoblju nakon njihova priznanja povijesni podaci o proizvodnji stavljenoj na tržište za organizaciju proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalnu organizaciju proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupinu proizvođača u sektorima iz članka 42. točaka (a), (e) i (f) Uredbe (EU) 2021/2115 nisu dostupni za prethodne tri godine, države članice prihvaćaju vrijednost proizvodnje stavljene na tržište ili utržive proizvodnje tijekom razdoblja od 12 uzastopnih mjeseci koju priopći organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača i za koju predmetna organizacija odnosno skupina proizvođača može državi članici na zadovoljavajući način dokazati da ima stvarni kapacitet staviti je na tržište u ime svojih članova proizvođača.
No ako je organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača priopćila vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za potrebe svojeg priznavanja, država članica prihvaća samo tu vrijednost.
Članak 31.
Osnova za izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište
Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za udruženje organizacija proizvođača ili transnacionalno udruženje organizacija proizvođača izračunava se na temelju proizvodnje koju na tržište stavljaju samo udruženje organizacija proizvođača ili transnacionalno udruženje organizacija proizvođača i njihove organizacije članice te obuhvaća proizvodnju samo onih proizvoda za koje je udruženje organizacija proizvođača ili transnacionalno udruženje organizacija proizvođača priznato. Međutim, ako su operativni programi odobreni za udruženje organizacija proizvođača ili transnacionalno udruženje organizacija proizvođača i zasebno za njihove organizacije članice, vrijednost proizvodnje stavljene na tržište koja se računa za operativne programe članica ne uzima se u obzir u izračunu vrijednosti proizvodnje koju udruženje stavlja na tržište.
Osim toga, za sektore navedene u članku 42. točkama (e) i (f) Uredbe (EU) 2021/2115 vrijednost proizvodnje stavljene na tržište može uključivati i vrijednost proizvodnje obuhvaćene ugovorima koje je u ime svojih članova sklopila organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača.
►M1 Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište izračunava se u svježoj fazi ili fazi prve prerade u kojoj se proizvod obično stavlja na tržište, u rasutom stanju ako se proizvodi smiju stavljati na tržište u rasutom stanju, i ne uključuje trošak daljnje prerade ili daljnjeg kondicioniranja ili vrijednost konačnih prerađenih proizvoda. Za sektore iz članka 42. točaka (e) i (f) Uredbe (EU) 2021/2115 države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a navode kako se izračunava vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za svaki sektor. ◄
Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište voća i povrća namijenjenog preradi koje su organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača ili njihovi članovi proizvođači ili društva kćeri iz stavka 7. ovog članka preradili sami ili preko vanjskih izvršitelja u jedan od prerađenih proizvoda od voća i povrća navedenih u dijelu X. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 ili u neki drugi prerađeni proizvod iz ovog stavka izračunava se kao paušalna stopa primijenjena na fakturiranu vrijednost tih prerađenih proizvoda. Paušalne stope iznose:
53 % za voćne sokove;
73 % za koncentrirane sokove;
77 % za koncentrat rajčice;
62 % za zamrznuto voće i povrće;
48 % za voće i povrće u konzervama;
70 % za gljive Agaricus bisporus u konzervama i druge gljive iz uzgoja konzervirane u salamuri;
81 % za voće privremeno konzervirano u salamuri;
81 % za sušeno voće;
27 % za prerađeno voće i povrće osim onog iz točaka od (a) do (h);
12 % za prerađeno aromatično bilje;
41 % za papriku u prahu.
Proizvodnja članova proizvođača organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača koju na tržište stavlja druga organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača koju je imenovala njihova vlastita organizacija ubraja se u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište organizacije, udruženja ili skupine koja ju je i stavila na tržište. Zabranjeno je dvostruko računanje.
Osim ako se primjenjuje stavak 7., račun za proizvodnju organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača stavljenu na tržište izdaje se u fazi „franko organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača” kad je ta proizvodnja spremna za stavljanje na tržište, isključujući:
PDV;
troškove prijevoza unutar organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača.
No vrijednost proizvodnje stavljene na tržište isto se tako može izračunati u fazi „franko društvo kći”, na osnovi utvrđenoj u stavku 6., pod uvjetom da je barem 90 % udjela ili kapitala društva kćeri u vlasništvu:
jedne ili više organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalnih organizacija proizvođača, transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača ili skupina proizvođača; ili
ovisno o odobrenju države članice, članova proizvođača organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača ako se time doprinosi ciljevima navedenima u članku 152. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1308/2013.
Članak 32.
Referentno razdoblje i gornja granica financijske pomoći Unije
Referentno razdoblje od 12 mjeseci računovodstveno je razdoblje predmetne organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača.
Metodologija utvrđivanja referentnog razdoblja ne smije se mijenjati tijekom trajanja programa osim u opravdanim situacijama.
Države članice odlučuju hoće li se gornja granica financijske pomoći Unije operativnom fondu svake godine određivati:
na temelju vrijednosti proizvodnje u referentnom razdoblju koju su stavili na tržište proizvođači koji su članovi organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača 1. siječnja godine za koju je zatražena potpora; ili
na temelju stvarne vrijednosti proizvodnje u predmetnom referentnom razdoblju koju je stavila na tržište predmetna organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača. U tom slučaju pravilo se primjenjuje na sve korisnike u toj državi članici koji nisu transnacionalni.
Ako se vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za određeni proizvod za određenu godinu smanji za najmanje 35 % u odnosu na prosjek za prethodna tri referentna razdoblja od 12 mjeseci, primjenjuje se sljedeće:
ako je do smanjenja došlo zbog razloga koji su izvan odgovornosti i kontrole organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača, smatra se da vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za taj proizvod čini 65 % prosječne vrijednosti u prethodna tri referentna razdoblja od 12 mjeseci;
ako je do smanjenja došlo zbog prirodnih katastrofa, klimatskih prilika, bolesti bilja ili najezde štetnika koje su izvan odgovornosti i kontrole organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ili skupine proizvođača, smatra se da vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za taj proizvod čini 85 % prosječne vrijednosti u prethodna tri referentna razdoblja od 12 mjeseci.
U oba slučaja organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača mora dokazati nadležnom tijelu predmetne države članice da su ti razlozi bili izvan njihove odgovornosti i kontrole.
Ako organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, transnacionalna organizacija proizvođača, transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ili skupina proizvođača dokaže predmetnoj državi članici da su ti razlozi bili izvan njihove odgovornosti i kontrole te da su poduzeli potrebne preventivne mjere, smatra se da vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za taj proizvod čini 100 % njegove prosječne vrijednosti u prethodna tri referentna razdoblja od 12 mjeseci.
Članak 32.a
Pravila koja se primjenjuju na vrste intervencija koje provode transnacionalne organizacije proizvođača i transnacionalna udruženja organizacija proizvođača
Vrste intervencija u okviru operativnih programa koje provode transnacionalne organizacije proizvođača i transnacionalna udruženja organizacija proizvođača usklađene su s nacionalnim strateškim planom i nacionalnim pravilima države članice u kojoj se nalazi sjedište transnacionalne organizacije proizvođača ili transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača u skladu s člankom 14. odnosno člankom 21. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/891 ( 10 ).
POGLAVLJE III.
Sektor voća i povrća
Članak 33.
Troškovi kondicioniranja za besplatnu distribuciju
Plaćanja rashoda organizaciji proizvođača, udruženju organizacija proizvođača, transnacionalnoj organizaciji proizvođača i transnacionalnom udruženju organizacija proizvođača povezanih s troškovima kondicioniranja voća i povrća povučenog s tržišta za besplatnu distribuciju u okviru operativnih programa ne smiju premašiti iznos troškova utvrđen u Prilogu VII.
Prvi stavak ne primjenjuje se na voće i povrće povučeno s tržišta ako se besplatna distribucija provodi nakon prerade.
Članak 34.
Izračun stupnja organizacije proizvođača za potrebe nacionalne financijske pomoći
Popis regija koje je država članica utvrdila ne smije se mijenjati najmanje pet godina, osim ako je takva izmjena objektivno opravdana, posebno zbog razloga koji nisu povezani s izračunom stupnja organizacije proizvođača u predmetnoj regiji ili regijama.
Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj izmjeni popisa regija.
Članak 35.
Trogodišnji prosjek za povlačenja s tržišta za besplatnu distribuciju
Za novopriznate organizacije proizvođača podaci za tržišne godine prije priznavanja odgovaraju sljedećem:
ako je organizacija bila skupina proizvođača, jednakovrijednim podacima za tu skupinu proizvođača; ili
količini uzetoj u obzir pri podnošenju zahtjeva za priznavanje.
POGLAVLJE IV.
Sektor pčelarstva
Članak 36.
Definicija košnice
Za potrebe ovog poglavlja izraz „košnica” znači jedinica koja sadržava koloniju pčela medarica koja se koristi za proizvodnju meda, ostalih proizvoda pčelarstva ili rasplodnog materijala pčela medarica i sve elemente potrebne za njihovo preživljavanje.
Članak 37.
Metoda izračuna broja košnica
Broj košnica spremnih za prezimljavanje na državnom području država članica od 1. rujna do 31. prosinca izračunava se svake godine u skladu s uvriježenom i pouzdanom metodom utvrđenom u strateškim planovima u okviru ZPP-a.
Članak 38.
Obavijest o broju košnica
Godišnja obavijest o broju košnica iz članka 55. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/2115 izračunanom u skladu s člankom 37. ove Uredbe dostavlja se do 15. lipnja svake godine, počevši od 2023.
Članak 39.
Minimalni doprinos Unije
Minimalni doprinos Unije za rashode povezane s provedbom vrsta intervencija u sektoru pčelarstva iz članka 55. Uredbe (EU) 2021/2115 koje države članice određuju u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a iznosi 30 %.
POGLAVLJE V.
Sektor vina
Članak 40.
Korisnici
Javnopravno tijelo ne može se koristiti potporom u okviru vrsta intervencija u sektoru vina. Ipak, države članice mogu dopustiti da se javnopravno tijelo koristi potporom:
za mjere koje poduzimaju međusektorske organizacije kako je navedeno u članku 58. stavku 1. prvom podstavku točkama (i) i (j) Uredbe (EU) 2021/2115;
za mjere informiranja te promidžbu i komunikaciju koje se provode u trećim zemljama kako je navedeno u članku 58. stavku 1. prvom podstavku točkama (h) i (k) Uredbe (EU) 2021/2115, pod uvjetom da ono nije jedini korisnik potpore dodijeljene za te intervencije;
za intervencije iz članka 58. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2115 koje provode javne vinogradarske škole koje su ujedno vinogradari.
Članak 41.
Ponovna sadnja vinograda zbog zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga
Godišnji rashodi kojima države članice podupiru intervencije određene u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a koje se odnose na ponovnu sadnju vinograda nakon obveznog krčenja ne smiju premašiti 15 % ukupnih godišnjih rashoda za restrukturiranje i konverziju vinograda u skladu s člankom 58. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) 2021/2115 koje predmetna država članica plaća u pojedinoj financijskoj godini.
Troškovi krčenja i naknada za gubitak prihoda ne smatraju se prihvatljivim rashodom u okviru ove vrste intervencije.
Članak 42.
Zasađena površina
POGLAVLJE VI.
Sektor hmelja
Članak 43.
Financijska pomoć Unije
Maksimalna financijska pomoć Unije koja se dodjeljuje svakoj organizaciji ili udruženju proizvođača, kako je navedeno u članku 62. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/2115, izračunava se razmjerno na temelju prihvatljivih površina njihovih članova proizvođača koje su zasađene hmeljem. Kako bi bila prihvatljiva, gustoća sklopa na površinama zasađenima hmeljem mora biti ujednačena i iznositi najmanje 1 500 biljaka po hektaru u slučaju dvostrukog vezivanja konopom/žicom ili najmanje 2 000 biljaka po hektaru u slučaju jednostrukog vezivanja konopom/žicom.
Te površine uključuju samo površine omeđene linijom koja povezuje vanjske žice vezane na stupove. Ako duž te linije postoje biljke hmelja, s obje strane može se dodati pojas širine koja odgovara prosječnoj širini prolaza na toj parceli. Dodatni pojas ne smije biti dio javnog puta. Rubni dijelovi na oba kraja redova hmelja koji su potrebni za okretanje poljoprivrednih strojeva mogu se uključiti u tu površinu pod uvjetom da nijedan nije dulji od osam metara, da se računaju samo jednom i da nisu dio javnog puta.
Te površine ne uključuju površine zasađene mladim biljkama hmelja, koje se prvenstveno uzgajaju kao proizvodi rasadnika.
POGLAVLJE VII.
Sektor stočarstva
Članak 44.
Obnavljanje stočnog fonda nakon prisilnog klanja zbog zdravstvenih razloga ili zbog gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama
GLAVA IV.
DODATNI ZAHTJEVI ZA ODREĐENE VRSTE INTERVENCIJA U PODRUČJU RURALNOG RAZVOJA
Članak 45.
Očuvanje, održiva upotreba i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi i šumarstvu
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe intervencije povezane s očuvanjem, održivom upotrebom i razvojem genetskih resursa u poljoprivredi i šumarstvu iz članka 70. Uredbe (EU) 2021/2115 mogu predvidjeti potporu samo kao:
obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime za očuvanje ugroženih pasmina i biljnih sorti kojima prijeti genetska erozija na poljoprivrednim gospodarstvima; ili
potporu za aktivnosti očuvanja, održive upotrebe i razvoja genetskih resursa u poljoprivredi i šumarstvu.
Aktivnosti obuhvaćene vrstom obveza u području poljoprivrede, okoliša i klime iz prvog podstavka točke (a) nisu prihvatljive za potporu u skladu s točkom (b) tog podstavka.
Države članice osiguravaju da se u okviru obveza u području poljoprivrede, okoliša i klime za očuvanje ugroženih pasmina i biljnih sorti kojima prijeti genetska erozija na poljoprivrednim gospodarstvima iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) zahtijeva:
uzgoj domaćih životinja lokalnih pasmina koje je kao ugrožene priznala država članica, koje su genetski prilagođene jednom ili više tradicionalnih sustava proizvodnje ili okolišu u toj državi članici i čiji je status ugroženosti znanstveno utvrdilo tijelo koje raspolaže potrebnim vještinama i znanjem u području ugroženih pasmina kako je navedeno u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ); ili
očuvanje genetskih resursa bilja koji su se prirodno prilagodili lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija.
Sljedeće vrste domaćih životinja lokalnih pasmina iz stavka 2. točke (a) mogu biti prihvatljive za potporu:
goveda;
ovce;
koze;
kopitari (Equus caballus i Equus asinus);
svinje;
ptice;
kunići;
pčele.
Države članice smatraju da su lokalne pasmine iz stavka 2. točke (a) prihvatljive za potporu samo ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:
naveden je broj predmetnih rasplodnih ženki na nacionalnoj razini;
priznato relevantno uzgojno udruženje vodi i ažurira matičnu knjigu stada ili jata za određenu pasminu.
Države članice osiguravaju da operacije za očuvanje, održivu upotrebu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi i šumarstvu iz stavka 1. prvog podstavka točke (b) obuhvaćaju sljedeće:
ciljana djelovanja kojima se promiče in situ i ex situ očuvanje, opisivanje, prikupljanje i korištenje genetskih resursa u poljoprivredi i šumarstvu, uključujući internetske popise genetskih resursa koji se trenutačno čuvaju in situ, uključujući čuvanje na poljoprivrednom gospodarstvu ili na šumarskom gospodarstvu, i ex situ zbirke i baze podataka;
usklađeno djelovanje kojim se promiče razmjena informacija među nadležnim organizacijama država članica radi očuvanja, opisivanja, prikupljanja i korištenja genetskih resursa u poljoprivredi i šumarstvu Unije;
prateća djelovanja: informiranje, širenje znanja, savjetovanje, osposobljavanje i pripremu tehničkih izvješća, uz uključivanje nevladinih organizacija i drugih dionika.
Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (b) primjenjuju se sljedeće definicije:
„očuvanje in situ” u poljoprivredi znači očuvanje genetskog materijala u ekosustavima i prirodnim staništima te održavanje i obnavljanje vrsta ili divljih pasmina sposobnih za opstanak u njihovu prirodnom okruženju, a u slučaju udomaćenih životinjskih pasmina ili uzgojenih biljnih vrsta, u kultiviranom okruženju u kojem su razvile svoja specifična svojstva;
„očuvanje in situ” u šumarstvu znači očuvanje genetskog materijala u ekosustavima i prirodnim staništima te održavanje i obnavljanje vrsta sposobnih za opstanak u njihovu prirodnom okruženju;
„očuvanje na poljoprivrednom gospodarstvu ili šumarskom gospodarstvu” znači očuvanje in situ i razvoj na razini poljoprivrednog gospodarstva ili šumarskog gospodarstva;
„očuvanje ex situ” znači očuvanje genetskog materijala za poljoprivredu ili šumarstvo izvan njegova prirodnog staništa;
„ex situzbirka ” znači zbirka genetskog materijala za poljoprivredu ili šumarstvo koji se čuva izvan njegova prirodnog staništa.
Članak 46.
Dobrobit životinja
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe intervencije povezane s obvezama u pogledu dobrobiti životinja iz članka 70. Uredbe (EU) 2021/2115 osiguravaju da se obvezama u pogledu dobrobiti životinja poboljšaju standardi metoda proizvodnje u barem jednom od sljedećih područja:
voda, hrana i skrb za životinje u skladu s prirodnim potrebama životinja;
bolji uvjeti smještaja za životinje koji im omogućuju veću slobodu kretanja, na primjer više prostora, podne površine, prirodno svjetlo, mikroklimatska kontrola, te uvjeti smještaja kao što je slobodno prasenje ili smještaj u skupinama, ovisno o prirodnim potrebama životinja;
uvjeti koji omogućuju izražavanje prirodnog ponašanja, kao što je obogaćivanje životnog okruženja ili kasno odbijanje od mlijeka;
pristup otvorenim prostorima i ispaša;
postupci kojima se povećava otpornost i dugovječnost životinja, među ostalim pasmina koje sporije rastu;
prakse kojima se izbjegava sakaćenje ili kastracija životinja. U posebnim slučajevima kad se smatra da su sakaćenje ili kastracija životinja nužni, potrebno je primijeniti anestetike, analgeziju i protuupalne lijekove ili imunokastraciju;
sanitarne mjere za sprečavanje neprenosivih bolesti koje ne zahtijevaju upotrebu medicinskih tvari kao što su cjepiva, insekticidi ili lijekovi protiv parazita.
Članak 47.
Sustavi kvalitete
Države članice koje u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključe intervencije koje se odnose na sustave kvalitete iz članka 77. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2021/2115 osiguravaju da nacionalni priznati sustavi kvalitete obuhvaćaju:
sustave kvalitete, uključujući programe certificiranja poljoprivrednih gospodarstava, za poljoprivredne proizvode, pamuk ili prehrambene proizvode, koje države članice priznaju kao usklađene sa sljedećim kriterijima:
specifičnost konačnog proizvoda proizvedenog u skladu s navedenim sustavima proizlazi iz jasnih obveza da se zajamči bilo što od sljedećeg:
sustav je otvoren svim proizvođačima;
sustav uključuje obvezujuće specifikacije proizvoda, a usklađenost s navedenim specifikacijama provjeravaju javna tijela ili neovisno inspekcijsko tijelo;
sustav je transparentan i osigurava potpunu sljedivost proizvoda;
dobrovoljne programe certificiranja poljoprivrednih proizvoda koje države članice priznaju kao usklađene sa smjernicama Unije za najbolju praksu za provedbu dobrovoljnih programa certificiranja iz Komunikacije Komisije o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima od 16. prosinca 2010. naslovljene „Smjernice EU-a za najbolju praksu za dobrovoljne programe certificiranja za poljoprivredne i prehrambene proizvode” ( 13 ).
GLAVA V.
PRAVILA O OMJERU ZA STANDARD GAEC 1
Članak 48.
Pravila o omjeru za standard GAEC 1
Za održavanje trajnih travnjaka u skladu sa standardom GAEC 1 iz Priloga III. Uredbi (EU) 2021/2115 države članice osiguravaju da se omjer trajnih travnjaka u odnosu na poljoprivrednu površinu ne smanji za više od 5 % u usporedbi s referentnim omjerom koji svaka država članica treba odrediti u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a na način da površine trajnih travnjaka podijeli s ukupnom poljoprivrednom površinom.
Za potrebe određivanja referentnog omjera iz prvog podstavka:
„površine trajnih travnjaka” znači trajni travnjaci koje su 2018. prijavili poljoprivrednici koji primaju izravna plaćanja u skladu s člankom 72. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ), utvrđeni na temelju članka 2. stavka 1. drugog podstavka točke 23. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 ( 15 ), koje države članice prema potrebi prilagođavaju kako bi se uzeo u obzir učinak mogućih promjena, posebno u definiciji trajnih travnjaka koju države članice trebaju utvrditi u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) 2021/2115;
„ukupna poljoprivredna površina” znači poljoprivredna površina koju su 2018. u skladu s člankom 72. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013 prijavili poljoprivrednici koji primaju izravna plaćanja, utvrđena na temelju članka 2. stavka 1. drugog podstavka točke 23. Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014, koju države članice prema potrebi prilagođavaju, posebno kako bi se uzeo u obzir učinak mogućih promjena u definiciji poljoprivrednih površina koju države članice trebaju utvrditi u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/2115.
Države članice mogu utvrditi omjer trajnih travnjaka i referentni omjer na nacionalnoj, regionalnoj i podregionalnoj razini te na razini skupine gospodarstava ili poljoprivrednog gospodarstva.
Međutim, smatra se da je obveza utvrđena u stavku 1. prvom podstavku ispunjena ako površina trajnih travnjaka u određenoj godini u apsolutnom smislu ostane unutar 0,5 % od površina trajnih travnjaka utvrđenih u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a).
GLAVA VI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 49.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
Metoda Unije za provjeru sorti konoplje i određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola u sortama konoplje iz članka 3.
1. Područje primjene
Metoda iz ovog Priloga služi za određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola (dalje u tekstu „sadržaj THC-a”) u sortama konoplje (Cannabis sativa L.). U metodi se prema potrebi primjenjuje postupak A ili B opisan u ovom Prilogu.
Metoda se temelji na kvantitativnom određivanju THC-a plinskom kromatografijom (PK) nakon ekstrakcije prikladnim otapalom.
1.1 Postupak A
Postupak A primjenjuje se za kontrole proizvodnje konoplje ako kontrolni uzorak za kontrole na terenu koje se provode svake godine obuhvaća najmanje 30 % površina prijavljenih za proizvodnju konoplje u skladu s člankom 4. stavkom 4. drugim podstavkom Uredbe (EU) 2021/2115.
1.2 Postupak B
Postupak B primjenjuje se ako država članica uvede sustav prethodnog odobrenja za uzgoj konoplje, a najniža razina za kontrole na terenu obuhvaća najmanje 20 % površina prijavljenih za proizvodnju konoplje u skladu s člankom 4. stavkom 4. drugim podstavkom Uredbe (EU) 2021/2115.
2. Uzorkovanje
2.1 Uvjeti za uzimanje uzoraka
Uzorci se uzimaju po danu, i to sustavnim rasporedom da bi se osigurala reprezentativnost uzorka u odnosu na polje, ali uz isključenje rubova parcele.
2.1.1 Postupak A:
iz uspravnih biljaka određene sorte konoplje od svake se odabrane biljke uzima dio duljine 30 cm s najmanje jednim ženskim cvatom. Uzorkovanje se obavlja po danu, u razdoblju koje počinje 20 dana nakon početka cvatnje i završava 10 dana po završetku cvatnje.
Države članice mogu odobriti obavljanje uzorkovanja u razdoblju od početka cvatnje do 20 dana nakon početka cvatnje ako se u razdoblju koje počinje 20 dana nakon početka cvatnje i završava 10 dana po završetku cvatnje za svaku uzgojenu sortu uzimaju drugi reprezentativni uzorci u skladu s prvim stavkom.
Za konoplju koja se uzgaja kao postrni usjev u nedostatku ženskog cvata uzima se gornji dio peteljke duljine 30 cm. U tom se slučaju uzorkovanje obavlja neposredno prije kraja vegetacijskog razdoblja, nakon što lišće počne žutjeti, ali najkasnije do početka prognoziranog razdoblja mraza.
2.1.2 Postupak B:
iz uspravnih biljaka određene sorte konoplje od svake se odabrane biljke uzima gornja trećina. Uzorkovanje se obavlja po danu u razdoblju od 10 dana po završetku cvatnje ili, za konoplju koja se uzgaja kao postrni usjev u nedostatku ženskog cvata, neposredno prije kraja vegetacijskog razdoblja, nakon što lišće počne žutjeti, ali najkasnije do početka prognoziranog razdoblja mraza. Kod dvodomnih sorti uzimaju se samo ženske biljke.
2.2 Veličina uzorka
Postupak A: za svako polje uzorak sadržava dijelove 50 biljaka.
Postupak B: za svako polje uzorak sadržava dijelove 200 biljaka.
Svaki uzorak stavlja se u papirnatu ili platnenu vreću tako da se izbjegne gnječenje i šalje na laboratorijsku analizu.
Država članica može propisati uzimanje drugog uzorka za moguću ponovnu analizu, koji mora čuvati proizvođač ili tijelo odgovorno za analizu.
2.3 Sušenje i pohrana uzorka
Sušenje uzoraka treba početi što prije, u svakom slučaju u roku od 48 sati, bilo kojom metodom na temperaturi ispod 70 °C.
Uzorci se suše do konstantne težine i udjela vlage od 8 % do 13 %.
Nakon sušenja uzorci se bez gnječenja pohranjuju u tamnom prostoru na temperaturi ispod 25 °C.
3. Određivanje sadržaja THC-a
3.1 Priprema ispitnog uzorka
Iz osušenih uzoraka odstrane se stabljike i sjeme veći od 2 mm.
Osušeni uzorci samelju se tako da se dobije polufini prah (koji prolazi kroz sito s mrežom oka veličine 1 mm).
Prah se može pohraniti 10 tjedana u tamnom, suhom prostoru, na temperaturi ispod 25 °C.
3.2 Reagensi i otopina za ekstrakciju
3.3 Ekstrakcija THC-a
Odvaže se 100 mg praškastog ispitnog uzorka, napuni ga se u epruvete za centrifugiranje i doda 5 ml otopine za ekstrakciju, koja sadržava interni standard.
Uzorak se postavi u ultrazvučnu kupelj i ostavi 20 minuta. Centrifugira se 5 minuta na 3 000 okretaja u minuti, zatim se ukloni otopina supernatanta THC-a. Otopina se ubrizga u kromatograf i izvede se kvantitativna analiza.
3.4 Plinska kromatografija
Oprema
Kalibracijski raspon
Najmanje tri točke za postupak A i pet točaka za postupak B, uključujući točke 0,04 i 0,50 mg/ml THC-a u otopini za ekstrakciju.
Uvjeti pokusa
Sljedeći uvjeti navode se kao primjer za kolonu iz točke (a):
Ubrizgana količina: 1 μl.
4. Rezultati
Dobiveni rezultati izražavaju se na dva decimalna mjesta u gramima THC-a na 100 grama analitičkog uzorka, osušenog do konstantne težine. Dopušteno je odstupanje od 0,03 g na 100 g.
PRILOG II.
Popis neprihvatljivih vrsta rashoda iz članka 22. stavka 2.
DIO I.
U sektoru voća i povrća, sektoru pčelarstva, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina te u drugim sektorima iz članka 42. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115
1. Opći troškovi proizvodnje i, posebno, troškovi za (uključujući certificirani) micelij, sjeme i biljke koje nisu trajnice; sredstva za zaštitu bilja (uključujući sredstva za integriranu zaštitu bilja); gnojiva i druge sirovine; troškovi prikupljanja ili prijevoza (unutarnjeg ili vanjskog); troškovi skladištenja; troškovi ambalaže (uključujući upotrebu ambalaže i upravljanje njome), čak i u okviru novih postupaka; operativni troškovi (posebno za struju, gorivo i održavanje).
2. Povrat zajmova uzetih za intervenciju čija je provedba započela prije početka operativnog programa.
3. Kupnja neizgrađenog zemljišta čija je cijena viša od 10 % svih prihvatljivih rashoda za predmetnu operaciju.
4. Ulaganja u prijevozna sredstva kojima se koristi korisnik u sektoru pčelarstva ili organizacija proizvođača za stavljanje na tržište ili distribuciju.
5. Operativni troškovi za unajmljenu robu.
6. Rashodi povezani s ugovorima o leasingu (porezi, kamate, troškovi osiguranja itd.) i operativni troškovi.
7. Kooperantski ugovori ili ugovori o eksternalizaciji koji se odnose na operacije ili rashode koji su na ovom popisu navedeni kao neprihvatljivi.
8. Nacionalni ili regionalni porezi ili pristojbe.
9. Kamate na dug, osim kad je doprinos izvršen u obliku koji nije bespovratna izravna potpora.
10. Ulaganja u dionice ili kapital trgovačkih društava ako je riječ o financijskom ulaganju.
11. Troškovi strana koje nisu korisnik, organizacija proizvođača ili njezini članovi, udruženja organizacija proizvođača ili njihovi članovi proizvođači, društvo kći ili subjekt u lancu društava kćeri u smislu članka 31. stavka 7. odnosno, ako je to odobrila država članica, zadruga koja je član organizacije proizvođača.
12. Intervencije iz članka 11. koje se ne provode na gospodarstvima i/ili u prostorima organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili njihovih članova proizvođača ili društva kćeri ili subjekta u lancu društava kćeri u smislu članka 31. stavka 7. odnosno, ako je to odobrila država članica, zadruge koja je član organizacije proizvođača.
13. Intervencije koje su korisnik ili organizacija proizvođača eksternalizirali ili provode izvan Unije, osim intervencija promidžbe, komunikacije i marketinga iz članka 47. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) 2021/2115.
DIO II.
U sektoru vina
1. Svakodnevno upravljanje vinogradom.
2. Zaštita od štete koju uzrokuju divljač, ptice ili tuča.
3. Izgradnja vjetrobrana i zidova za zaštitu od vjetra.
4. Prilazi za vozila i dizala.
5. Kupnja traktora ili bilo koje vrste vozila za prijevoz.
6. Krčenje zaraženih vinograda i gubitak prihoda nakon obveznog krčenja zbog zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga.
PRILOG III.
Popis prihvatljivih vrsta rashoda iz članka 22. stavka 3.
Posebni troškovi:
Posebni troškovi znači dodatni troškovi koji se izračunavaju kao razlika između konvencionalnih troškova proizvodnje i stvarno nastalih troškova te gubitak prihoda nastao zbog neke mjere, isključujući dodatni prihod i uštedu troškova.
Veterinarskomedicinski proizvodi za suzbijanje štetnika u pčelinjim košnicama i bolesti koje pogađaju pčele.
Troškovi povezani s obnovom pčelinjeg fonda i uzgojem pčela.
Kupnja strojeva i opreme za poboljšanje proizvodnje i prikupljanja meda.
Administrativni troškovi i troškovi osoblja koji se odnose na provedbu operativnih programa ili na relevantne intervencije, uključujući izvješća, studije, troškove računovodstva i knjigovodstva, obvezne naknade povezane s plaćama i primanjima ako ih izravno snose korisnik, društva kćeri ili subjekt u lancu društava kćeri u smislu članka 31. stavka 7. ili, ako to odobri država članica, zadruga koja je član organizacije proizvođača.
Kupnja neizgrađenog zemljišta ako je kupnja potrebna za provedbu ulaganja u okviru operativnog programa, pod uvjetom da je njegova cijena manja od 10 % svih prihvatljivih rashoda za predmetnu operaciju. U iznimnim i opravdanim slučajevima može se utvrditi viši postotak za operacije povezane s očuvanjem okoliša.
Kupnja ili leasing materijalne imovine, uključujući rabljenu materijalnu imovinu pod uvjetom da nije kupljena uz potporu Unije ili nacionalnu potporu u razdoblju od pet godina prije kupnje ili leasinga u granicama neto tržišne vrijednosti materijalne imovine.
Zakup fizičke imovine koji je ekonomski opravdan kao alternativa kupnji, uz odobrenje države članice.
Za sektore iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) Uredbe (EU) 2021/2115, ulaganja u vozila za prijevoz ako organizacija proizvođača predmetnoj državi članici dokaže da to vozilo služi za prijevoz u prostorima organizacije proizvođača; te ulaganja u dodatnu opremu za kamione za prijevoz u hladnjači ili na kontroliranoj temperaturi.
Ulaganja u dionice ili kapital trgovačkih društava koja neposredno doprinose postizanju ciljeva operativnog programa.
PRILOG IV.
Izjava na pakiranjima proizvoda iz članka 25. stavka 3. točke (a)
PRILOG V.
Maksimalni iznosi potpore za povlačenje s tržišta iz članka 26. stavka 1. i stavka 4. prvog podstavka
|
Proizvodi |
Maksimalni iznos potpore (EUR/100 kg) |
|
|
Besplatna distribucija |
Ostale svrhe |
|
|
Cvjetača |
21,05 |
15,79 |
|
Rajčice (povučene od 1. lipnja do 31. listopada) |
7,25 |
7,25 |
|
Rajčice (povučene od 1. studenoga do 31. svibnja) |
33,96 |
25,48 |
|
Jabuke |
24,16 |
18,11 |
|
Grožđe |
53,52 |
40,14 |
|
Marelice |
64,18 |
48,14 |
|
Nektarine |
37,82 |
28,37 |
|
Breskve |
37,32 |
27,99 |
|
Kruške |
33,96 |
25,47 |
|
Patlidžani |
31,2 |
23,41 |
|
Dinje |
48,1 |
36,07 |
|
Lubenice |
9,76 |
7,31 |
|
Naranče |
21,00 |
21,00 |
|
Mandarine |
25,82 |
19,50 |
|
Klementine |
32,38 |
24,28 |
|
Satsume |
25,56 |
19,50 |
|
Limuni |
29,98 |
22,48 |
PRILOG VI.
Minimalni zahtjevi za povlačenje proizvoda iz članka 29. stavka 2.
1. Proizvodi moraju biti:
2. Proizvodi moraju biti prikladni za stavljanje na tržište i konzumaciju, prema potrebi dovoljno razvijeni i zreli uzimajući u obzir njihova uobičajena svojstva.
3. Proizvodi moraju prema potrebi imati svojstva sorte ili komercijalnog tipa ili kvalitete.
PRILOG VII.
Troškovi kondicioniranja iz članka 33.
|
Proizvod |
Troškovi sortiranja i pakiranja (EUR/t) |
|
Jabuke |
187,70 |
|
Kruške |
159,60 |
|
Naranče |
240,80 |
|
Klementine |
296,60 |
|
Breskve |
175,10 |
|
Nektarine |
205,80 |
|
Lubenice |
167,00 |
|
Cvjetača |
169,10 |
|
Ostali proizvodi |
201,10 |
( 1 ) Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20.7.2002., str. 1.).
( 2 ) Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74.).
( 3 ) Direktiva Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. o predviđanju određenih odstupanja za prihvaćanje poljoprivrednih lokalnih populacija i sorata koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija te za stavljanje na tržište sjemena i sjemenskog krumpira tih lokalnih populacija i sorata (SL L 162, 21.6.2008., str. 13.).
( 4 ) Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
( 5 ) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
( 6 ) Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).
( 7 ) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 821/2014 оd 28. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu detaljnih postupaka za prijenos programskih doprinosa i upravljanje njima, izvješćivanja o financijskim instrumentima, tehničkih obilježja mjera informiranja, komunikacije i vidljivosti za operacije te sustava evidentiranja i pohranjivanja podataka (SL L 223, 29.7.2014., str. 7.).
( 8 ) Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (SL L 317, 23.11.2016., str. 4.).
( 9 ) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011., str. 1.).
( 10 ) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/891 оd 13. ožujka 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća i o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu novčanih kazni koje će se primjenjivati u tim sektorima i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011 (SL L 138, 25.5.2017., str. 4.).
( 11 ) Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).
( 12 ) Uredba (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”) (SL L 171, 29.6.2016., str. 66.).
( 13 ) SL C 341, 16.12.2010., str. 5.
( 14 ) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
( 15 ) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 640/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te uvjeta za odbijanje ili obustavu plaćanja i administrativne kazne koje se primjenjuju za izravna plaćanja, potporu ruralnom razvoju i višestruku sukladnost (SL L 181, 20.6.2014., str. 48.).
( 16 ) Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 187.).