EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02014R0806-20201228
Regulation (EU) No 806/2014 of the European Parliament and of the Council of 15 July 2014 establishing uniform rules and a uniform procedure for the resolution of credit institutions and certain investment firms in the framework of a Single Resolution Mechanism and a Single Resolution Fund and amending Regulation (EU) No 1093/2010
Consolidated text: Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010
Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010
02014R0806 — HR — 28.12.2020 — 001.002
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA (EU) br. 806/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. srpnja 2014. ( L 225 30.7.2014, 1) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
UREDBA (EU) 2019/877 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. svibnja 2019. |
L 150 |
226 |
7.6.2019 |
Koju je ispravio:
UREDBA (EU) br. 806/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 15. srpnja 2014.
o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010
DIO I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila i jedinstven postupak sanacije subjekata iz članka 2. s poslovnim nastanom u državama članicama sudionicama iz članka 4.
Jedinstvena pravila i jedinstveni postupak primjenjuje Jedinstveni sanacijski odbor osnovan prema članku 42. (Odbor) zajedno s Vijećem i Komisijom, i sanacijskim nacionalnim tijelima unutar okvira jedinstvenog sanacijskog mehanizma utvrđenog ovom Uredbom. Jedinstveni sanacijski mehanizam podupire se jedinstvenim fondom za sanaciju (Fond).
Korištenje Fonda treba biti uvjetovano stupanjem na snagu sporazuma između država članica sudionica (Sporazum) o prijenosu sredstava prikupljenih na nacionalnoj razini u Fond, kao i o postupnom spajanju različitih sredstava prikupljenih na nacionalnoj razini radi alokacije nacionalnim odjeljcima Fonda.
Članak 2.
Područje primjene
Ova Uredba primjenjuje se na sljedeće subjekte:
kreditne institucije s poslovnim nastanom u državi članici sudionici;
matična društva, uključujući financijski holding i mješoviti financijski holding s poslovnim nastanom u državi članici sudionici, kada podliježu konsolidiranom nadzoru koji provodi ESB u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EU) br. 1024/2013;
investicijska društva i financijske institucije s poslovnim nastanom u državi članici sudionici kada su obuhvaćene konsolidiranim nadzorom matičnog društva koji provodi ESB u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EU) br. 1024/2013.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
„nacionalno nadležno tijelo” znači svako nacionalno nadležno tijelo kako je definirano u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013;
„nadležno tijelo” znači nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 2. točki i. Uredbe (EU) br. 1093/2010;
„nacionalno sanacijsko tijelo” znači tijelo koje je odredila država članica sudionica u skladu s člankom 3. Direktive 2014/59/EU;
„relevantno nacionalno sanacijsko tijelo” znači nacionalno sanacijsko tijelo države članice sudionice u kojoj subjekt ili subjekt grupe ima poslovni nastan;
„uvjeti za sanaciju” znači uvjeti navedeni u članku 18. stavku 1.;
„plan sanacije” znači plan sastavljen prema članku 8. ili članku 9.;
„plan za sanaciju grupe” znači plan za sanaciju grupe sastavljen prema članku 8. i članku 9.;
„ciljevi sanacije” znači ciljevi navedeni u članku 14.;
„instrument sanacije” znači instrument sanacije naveden u članku 22. stavku 2.;
„sanacijska mjera” znači odluku o pokretanju sanacije subjekta iz članka 2. u skladu s člankom 18., primjenu sanacijskog instrumenta ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti;
„osigurani depoziti” znači depozite kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom (5) Direktive 2014/49/EU;
„prihvatljivi depoziti” znači prihvatljive depozite kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom (4) Direktive 2014/49/EU;
„institucija” znači kreditna institucija ili investicijsko društvo obuhvaćeno konsolidiranim nadzorom u skladu s člankom 2. točkom (c);
„institucija u sanaciji” znači subjekt iz članka 2. na koji se primjenjuju sanacijske mjere;
„financijska institucija” znači financijska institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 26. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„financijski holding” znači financijski holding kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 20. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„mješoviti financijski holding” znači mješoviti financijski holding kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„matični financijski holding iz Unije” znači matični financijski holding iz EU-a kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 31. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„matična institucija iz Unije” znači matična institucija iz EU-a kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 29. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„matično društvo” znači matično društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 15. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„društvo kći” znači društvo kći kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 16. Uredbe (EU) br. 575/2013, a za potrebe primjene članka 8., članka 10. stavka 10., članaka od 12. do 12.k, članka 21. i članka 53. ove Uredbe na sanacijske grupe iz točke 24.b podtočke (b) ovog stavka, uključuje, kada i ako je to primjereno, kreditne institucije koje su stalno povezane sa središnjim tijelom, samo središnje tijelo te njihova društva kćeri, uzimajući u obzir način na koji takve sanacijske grupe ispunjavaju članak 12.f stavak 3. ove Uredbe;
„značajno društvo kći” znači značajno društvo kći kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (135) Uredbe (EU) 575/2013;
„podružnica” znači podružnica kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 17. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„grupa” znači matično društvo i njegova društva kćeri koji su subjekti iz članka 2.;
„prekogranična grupa” znači grupa koja ima subjekte, navedene u članku 2., s poslovnim nastanom u više od jedne države članice sudionice;
„sanacijski subjekt” znači pravna osoba s poslovnim nastanom u državi članici sudionici za koju, u skladu s člankom 8., Odbor odredi da je subjekt u odnosu na koji sanacijski plan predviđa sanacijsku mjeru;
„sanacijska grupa” znači:
sanacijski subjekt, zajedno s njegovim društvima kćeri koja nisu:
sama po sebi sanacijski subjekti;
društva kćeri drugih sanacijskih subjekata; ili
subjekti koji imaju poslovni nastan u trećoj zemlji te nisu uključeni u sanacijsku grupu u skladu sa sanacijskim planom i njihova društva kćeri; ili
kreditne institucije koje su stalno povezane sa središnjim tijelom ili samo središnje tijelo ako je najmanje jedna od tih kreditnih institucija ili središnje tijelo sanacijski subjekt, te njihova društva kćeri;
„globalna sistemski važna institucija” ili „GSV institucija” znači GSV institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki (133) Uredbe (EU) br. 575/2013;
„konsolidirana osnova” znači osnova konsolidiranog položaja kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 47. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„konsolidirajuće nadzorno tijelo” znači konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 41. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„sanacijsko tijelo na razini grupe” znači sanacijsko tijelo u državi članici sudionici u kojoj institucija ili matično društvo nad kojim se provod konsolidirani nadzor na najvišoj razini konsolidacije u državi članici u skladu s člankom 111. Direktive 2013/36/EU ima poslovni nastan;
„institucionalni sustav zaštite” znači uređenje koje udovoljava zahtjevima postavljenim u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„izvanredna javna financijska potpora” znači državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini, predstavljala državnu potporu koja se dodjeljuje s ciljem očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti subjekta iz članka 2. ove Uredbe ili grupe u čijem su sastavu takvi subjekti;
„instrument prodaje poslovanja” znači mehanizam kojim sanacijsko tijelo provodi prijenos vlasničkih instrumenata koje izdaje institucija u sanaciji, ili imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji na kupca koji nije prijelazna institucija, u skladu s člankom 24.;
„instrument prijelazne institucije” znači mehanizam za izvršavanje prijenosa instrumenata vlasništva koje izdaje institucija u sanaciji ili imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji na prijelaznu instituciju u skladu s člankom 25.;
„instrument odvajanja imovine” znači mehanizam za izvršavanje prijenosa imovine, prava ili obveza institucija u sanaciji na subjekt upravljanja imovinom u skladu s člankom 26.;
„bail-in instrument” znači mehanizam za provedbu izvršenja ovlasti otpisa i konverzije u odnosu na obveze institucije u sanaciji u skladu s člankom 27.;
„dostupna financijska sredstva” znači gotovina, depoziti, imovina i neopozive obveze plaćanja dostupne Fondu u svrhe navedene u članku 76. stavku 1.;
„ciljana razina” znači iznos dostupnih financijskih sredstava koji se treba dostići na temelju članka 69. stavka 1.;
„Sporazum” znači sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa Fondu;
„prijelazno razdoblje” znači razdoblje od datuma primjene ove Uredbe kako je utvrđeno člankom 99. stavcima 2. i 6. do datuma dosezanja ciljane razine Fonda ili do 1. siječnja 2024., pri čemu se u obzir uzima raniji datum.
„financijski instrument” znači financijski instrument kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 50. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„dužnički instrumenti” znači obveznice i ostale oblike prenosivog duga, instrumente kojima se stvara ili priznaje dug, instrumente kojima se daje pravo steći dužnički instrument;
„regulatorni kapital” znači regulatorni kapital kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 118. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„zahtjevi za regulatorni kapital” znači zahtjevi određeni u člancima od 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„likvidacija” znači realizacija imovine subjekta iz članka 2.;
„izvedenica” znači izvedenica kako je definirano u članku 2. stavku 5. Uredbe (EU) br. 648/2012, a uključuje vrste izvedenica navedene u Prilogu II. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„ovlasti za otpis i konverziju” znači ovlasti navedene u članku 21.;
„redovni osnovni kapital” znači instrument kapitala koji udovoljava uvjetima iz članka 28. stavaka 1. do 4., članka 29. stavaka 1 do 5. ili članka 31. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„redovni osnovni kapital” znači redovni osnovni kapital kako je izračunan u skladu s člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„instrument dodatnog osnovnog kapitala” znači instrument kapitala koji udovoljava uvjetima iz članka 52. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„instrument dopunskog kapitala” znači instrument kapitala ili podređeni dužnički kapital koji udovoljava uvjetima iz članka 63. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„ukupan iznos” znači ukupan iznos na koji je sanacijsko tijelo procijenilo otpis ili konverziju ►M1 obveza prihvatljivih za bail-in ◄ , u skladu s člankom 27. stavkom 13.;
„obveze prihvatljive za bail-in” znači obveze i instrumenti kapitala koji nisu instrumenti redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ni dopunskog kapitala subjekta iz članka 2. te koji nisu isključeni iz područja primjene bail-in instrumenta na temelju članka 27. stavka 3.;
„prihvatljive obveze” znači obveze prihvatljive za bail-in koje ispunjavaju, ovisno o tome što je primjenjivo, uvjete iz članka 12.c ili članka 12.g stavka 2. točke (a) ove Uredbe te instrumenti dopunskog kapitala koji ispunjavaju uvjete iz članka 72.a stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013;
„podređeni prihvatljivi instrumenti” znači instrumenti koji ispunjavaju sve uvjete iz članka 72.a Uredbe (EU) br. 575/2013, osim članka 72.b stavaka od 3. do 5. te uredbe;
„sustav osiguranja depozita” znači sustav osiguranja depozita kojeg su države članice uvele i službeno priznale u skladu s člankom 4. Direktive 2014/49/EU;
„relevantni instrumenti kapitala” znači instrument dodatnog osnovnog kapitala i instrument dopunskog kapitala;
„osigurana obveznica” znači instrument naveden u članku 52. stavku 4. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );
„deponent” znači deponent kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 5. Direktive 2014/49/EU;
„ulagatelj” znači ulagatelj u okviru značenja kojeg ima u članku 1. stavku 4. Direktive 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );
„zahtjev za kombinirani zaštitni sloj” znači zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kako je definiran u članku 128. točki 6. Direktive 2013/36/EU.
Članak 4.
Države članice sudionice
Povrati uključuju dio odjeljka koji odgovara dotičnoj državi članici koji ne podliježe objedinjenju. Ako tijekom prijelaznog razdoblja, kako je utvrđeno Sporazumom, povrati sredstava od dijela koji ne podliježe objedinjavanju nisu dostatni dotičnoj državi članici za financiranje uspostave njezina nacionalnog financijskog aranžmana u skladu s Direktivom 2014/59/EU, povrati sredstava uključuju u cijelosti ili djelomice također dio odjeljka te države članice koji je predmet objedinjavanja u skladu sa Sporazumom ili, nakon prijelaznog razdoblja, ukupan iznos ili dio doprinosa čiji je prijenos izvršila dotična država članica tijekom bliske suradnje, u iznosu dostatnom za financiranje nacionalnog financijskog aranžmana.
Pri ocjeni iznosa financijskih sredstava čiji se povrat vrši iz objedinjenog dijela ili, nakon prijelaznog razdoblja, iz Fonda, uzimaju se u obzir sljedeći dodatni kriteriji:
način na koji je izvršen prekid bliske suradnje s ESB-om, bilo dobrovoljno u skladu s člankom 7. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1024/2013, ili ne;
postojanje sanacijskih mjera na dan prekida;
gospodarski ciklus dotične države članice prekida.
Povrati se raspoređuju tijekom ograničenog vremenskog razdoblja koje je u skladu s trajanjem bliske suradnje. Udio dotične države članice u sredstvima Fonda za sanacijske mjere tijekom razdoblja bliske suradnje odbija se od povrata.
Članak 5.
Povezanost s Direktivom 2014/59/EU i mjerodavno nacionalno pravo
Odbor, Vijeće i Komisija podliježu obvezujućim regulatornim i provedbenim tehničkim standardima koje je razvila EBA a usvojila Komisija u skladu s člancima od 10. do 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te svim smjernicama i preporukama koje je izdala EBA prema članku 16. te Uredbe. Oni ulažu sve potrebne napore za usklađivanje sa smjernicama i preporukama EBA-e koje su povezane s vrstom zadaća koje ta tijela moraju obaviti. Kada nisu usklađeni ili se ne namjeravaju uskladiti s takvim smjernicama ili preporukama, EBA se o tome obavještava u skladu s člankom 16. stavkom 3. te Uredbe. Odbor, Vijeće i Komisija surađuju s EBA-om u primjeni članaka 25. i 30. te Uredbe. Odbor također podliježe svakoj odluci EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 kada Direktiva 2014/59/EU predviđa takve odluke.
Članak 6.
Opća načela
Pri donošenju odluka ili poduzimanju mjera, kojima se može utjecati na više država članica, a posebno pri donošenju odluka o grupama s poslovnim nastanom u najmanje dvije države članice, uzimaju se u obzir ciljevi sanacije iz članka 14. i svi sljedeći čimbenici:
interesi država članica u kojima grupa posluje, a posebno učinak svih odluka ili mjera ili propuštanja poduzimanja mjera na financijsku stabilnost, fiskalne resurse, gospodarstvo, financijske aranžmane, sustav osiguranja depozita ili sustav za zaštitu ulagatelja bilo koje od tih država članica i Fonda;
cilj postizanja ravnoteže interesa različitih država članica sudionica i izbjegavanja nepravičnog dovođenja u pitanje ili nepravične zaštite interesa neke države članice;
potrebu smanjenja na najmanju moguću mjeru negativnog učinka na bilo koji dio grupe čiji je član subjekt iz članka 2., koji je predmet sanacije;
Članak 7.
Podjela zadaća unutar jedinstvenog sanacijskog mehanizma
Podložno odredbama iz članka 31. stavka 1. Odbor je odgovoran za izradu sanacijskih planova i donošenje svih odluka povezanih sa sanacijom za:
subjekte iz članka 2. koji nisu dio grupe i za grupe:
koji se smatraju značajnima u skladu s člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013.; ili
u odnosu na koje je ESB odlučio u skladu s člankom 6. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1024/2013 izravno izvršavati sve relevantne ovlasti; i
druge prekogranične grupe.
U odnosu na subjekte i grupe, osim onih iz stavka 2., i ne dovodeći u pitanje odgovornosti Odbora za zadaće koje su mu ovom Uredbom dodijeljene, nacionalna sanacijska tijela provode i odgovorna su za sljedeće zadaće:
donošenje sanacijskih planova i provedbu ocjene provedivosti sanacije u skladu s člancima 8. i 10. te s postupkom utvrđenim člankom 9.;
donošenje mjera tijekom rane intervencije u skladu s člankom 13. stavkom 3.;
primjenu pojednostavljenih obveza ili ukidanje obveze izrade nacrta sanacijskih planova, u skladu s člankom 11.;
utvrđivanje razine minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, u skladu s člancima od 12. do 12.k;
donošenje odluka o sanaciji i primjenu sanacijskih instrumenata iz ove Uredbe, u skladu s relevantnim postupcima i zaštitnim mjerama, pod uvjetom da sanacijska mjera ne zahtijeva korištenje Fonda i financira se isključivo kroz instrumente iz članaka 21. i članak od 24. do 27. i/ili sustav osiguranja depozita, u skladu s člankom 79. i postupkom utvrđenim u članku 31.;
otpis ili konverzija relevantnih instrumenata kapitala na temelju članka 21., u skladu s postupkom utvrđenim u članku 31.
Ako sanacijska mjera zahtijeva korištenje Fonda, Odbor donosi sanacijski program.
Prilikom donošenja odluke o sanaciji, nacionalna sanacijska tijela uzimaju u obzir i slijede sanacijske planove na koje se upućuje u članku 9.,. osim ako sanacijska tijela ocijene, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, da će se ciljevi sanacije učinkovitije postići poduzimanjem mjera koje nisu navedene u sanacijskim planu.
Prilikom obavljanja zadaća iz ovog stavka, nacionalna sanacijska tijela primjenjuju relevantne odredbe iz ove Uredbe. Sva upućivanja na Odbor u članku 5. stavku 4., članku 6. stavku 3., članku 8. stavcima 6., 8., 12. i 13., članku 10. stavcima od 1. do 10., člancima od 11. do 14., članku 15. stavcima 1., 2. i 3., članku 16., članku 18. stavku 1. prvom podstavku, članku 18., stavcima 2. i 6., članku 20., članku 21. stavcima od 1. do 7., članku 21., stavku 8. drugom podstavku, članku 21., stavcima 9. i 10., članku 22. stavcima 1., 3. i 6., članku 23., članku 24., članku 25. stavku 3., članku 27. stavcima od 1. do 15. i stavku 16. drugom podstavku drugoj rečenici, trećem podstavku i četvrtom podstavku prvoj, trećoj i četvrtoj rečenici i članku 32. smatrat će se kao pozivanje na nacionalna sanacijska tijela u vezi s grupama i subjektima iz prvog podstavka ovog stavka. U tu svrhu nacionalna sanacijska tijela izvršavaju svoje ovlasti prema nacionalnom pravu u koje se prenosi Direktiva 2014/59/EU u skladu s uvjetima utvrđenima u nacionalnom pravu.
Nacionalna sanacijska tijela unaprijed obavještavaju Odbor prije no što su poduzete mjere iz ovog stavka te se, prilikom odlučivanja o tim mjerama usklađuju s Odborom…
Nacionalna sanacijska tijela podnose Odboru sanacijske planove iz članka 9., kao i sva ažuriranja, zajedno s obrazloženim ocjenama provedivosti sanacije predmetnog subjekta ili grupe u skladu s člankom 10.
Ako je potrebno osigurati dosljednu primjenu visokih sanacijskih standarda u okviru ove Uredbe, Odbor može:
nakon što nacionalno sanacijsko tijelo obavijesti o mjerama prema stavku 3. ovog članka u skladu s člankom 31. stavkom 1., unutar prikladnog vremenskog okvira i uzimajući u obzir hitnost koju nalažu okolnosti, izdati upozorenje relevantnom nacionalnom sanacijskom tijelu ako Odbor smatra da nacrt odluke u pogledu bilo kojeg subjekta ili grupe iz stavka 3. ovog članka nije u skladu s ovom Uredbom ili s njegovim općim uputama iz članka 31. stavka 1. točke (a);
u bilo koje vrijeme, osobito ako njegovo upozorenje iz točke (a) nije na odgovarajući način uzeto u obzir, na vlastitu inicijativu, nakon savjetovanja s predmetnim nacionalnim sanacijskim tijelom ili na zahtjev predmetnog nacionalnog sanacijskog tijela, donijeti odluku o izravnoj provedbi svih relevantnih ovlasti iz ove Uredbe također u pogledu svih subjekata ili grupa iz stavka 3. ovog članka.
DIO II.
POSEBNE ODREDBE
GLAVA 1.
FUNKCIJE UNUTAR JEDINSTVENOG SANACIJSKOG MEHANIZMA I POSTUPOVNA PRAVILA
POGLAVLJE 1.
Planiranje sanacije
Članak 8.
Sanacijski planove koje izrađuje Odbor
Informacije iz stavka 9. točke (a) obznanjuju se dotičnom subjektu. ◄
Prilikom izrade i ažuriranja sanacijskog plana, Odbor određuje sve bitne prepreke sanaciji i, ako je to nužno i razmjerno, navodi relevantne mjere za rješavanje tih prepreka, u skladu s člankom 10.
Sanacijskim planom uzimaju se u obzir relevantne situacije uključujući onu u kojoj bi slučaj propadanja mogao biti idiosinkratičan ili bi se mogao dogoditi za vrijeme veće financijske nestabilnosti ili događanja na razini cijelog sustava.
Sanacijski plan ne predviđa ništa od navedenog:
bilo kakvu izvanrednu javnu financijsku potporu osim korištenja Fonda uspostavljenog u skladu s člankom 67.;
bilo kakvu hitnu likvidnosnu pomoć središnje banke ili
bilo kakvu likvidnosnu pomoć središnje banke dodijeljenu uz nestandardne uvjete vezane za kolateral, rok dospijeća ili kamatnu stopu.
Sanacijski plan za svaki subjekt uključuje, kada je prikladno i moguće kvantificiran:
sažetak ključnih elemenata plana;
sažetak značajnih promjena institucije koje su se dogodile nakon što su priložene posljednje informacije o sanaciji;
prikaz načina na koji bi se ključne funkcije i temeljne linije poslovanja mogli pravno i ekonomski odvojiti od ostalih funkcija do mjere koja je potrebna kako bi se osigurao kontinuitet u slučaju propasti institucije;
procjena vremenskog okvira za provedbu svakog značajnog aspekta plana;
detaljan opis ocjene provedivosti sanacije provedene u skladu s člankom 10.;
opis svih mjera potrebnih u skladu s člankom 10. stavkom 7. za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnostima sanacije utvrđenih ocjenom provedenom u skladu s člankom 10.;
opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti ključnih funkcija, temeljnih linija poslovanja i imovine institucije;
detaljan opis aranžmana kojima se osigurava da su informacije potrebne na temelju članka 11. Direktive 2014/59/EU ažurne i u svakom trenutku na raspolaganju sanacijskim tijelima;
objašnjenje o načinima na koje bi se mogle financirati mogućnosti sanacije, a da se pritom ne pretpostavlja ništa od sljedećeg:
bilo koja izvanredna javna financijska potpora osim korištenja Fonda uspostavljenog u skladu s člankom 67.;
bilo kakva hitna likvidnosna pomoć središnje banke; ili
bilo kakva likvidnosna pomoć središnje banke dodijeljena u okviru nestandardne kolateralizacije, roka dospijeća ili kamatnih uvjeta;
detaljan opis različitih sanacijskih strategija koje bi se mogle primijeniti s obzirom na različite moguće situacije i primjenjive vremenske okvire;
opis temeljnih međusobnih ovisnosti;
opis mogućnosti očuvanja pristupa isplatama i klirinškim uslugama te ostalim infrastrukturama i procjena prenosivosti pozicija klijenata;
analiza utjecaja plana na zaposlenike institucije, uključujući procjenu bilo kakvih povezanih troškova i opis predviđenih postupaka o kojima se za vrijeme postupka sanacije treba savjetovati s osobljem, ako je moguće uzimajući u obzir nacionalni sustav za dijalog sa socijalnim partnerima;
plan komunikacije s medijima i javnosti;
zahtjeve iz članaka 12.f i 12.g i rok za postizanje te razine, u skladu s člankom 12.k;
ako Odbor primjenjuje članak 12.c stavak 4., 5. ili 7., rok za usklađivanje sanacijskog subjekta u skladu s člankom 12.k;
opis nužnih radnji i sustava za održavanje neprekidnog funkcioniranja operativnih postupaka institucije;
po potrebi svako mišljenje institucije u vezi sa sanacijskim planom.
Planovi za sanaciju grupa uključuju plan za sanaciju grupe iz stavka 1., kojom upravlja matično društvo u Uniji s poslovnim nastanom u državi članici sudionici, i u njima se utvrđuju mjere koje treba poduzeti u pogledu:
matičnog društva u Uniji;
društava kćeri koja su dio grupe i koja imaju poslovni nastan u Uniji;
subjekata iz članka 2. točke (b); te
podložno članku 33., društava kćeri koja su dio grupe i koja imaju poslovni nastan izvan Unije.
U skladu s mjerama iz prvog podstavka sanacijskim planom za svaku se grupu utvrđuju sanacijski subjekti i sanacijske grupe.
Plan za sanaciju grupe:
navodi sanacijske mjere koje treba poduzeti u odnosu na sanacijske subjekte prema scenarijima iz stavka 6. i implikacije tih sanacijskih mjera na druge članice grupe, matično društvo i institucije kćeri iz stavka 1.;
ako se grupa iz stavka 1. sastoji od više od jedne sanacijske grupe, navodi sanacijske mjere koje treba poduzeti u odnosu na sanacijske subjekte svake sanacijske grupe te implikacije tih mjera na oboje od sljedećeg:
druge članice grupe koje su dio iste sanacijske grupe; i
druge sanacijske grupe;
preispituje razmjer u kojem bi se mogli primijeniti sanacijski instrumenti i izvršiti sanacijske ovlasti u odnosu na sanacijske subjekte s poslovnim nastanom u Uniji, na koordiniran način, uključujući mjere kojima se trećoj strani olakšava kupnja cjelokupne grupe, zasebnih linija poslovanja ili aktivnosti koje pruža određeni broj članica grupe ili pojedinačnih članica grupe ili sanacijskih grupa te utvrđuje sve moguće prepreke koordiniranoj sanaciji;
uključuje detaljan opis procjene provedivosti sanacije provedene u skladu s člankom 10.;
kada grupa uključuje subjekte zasnovane u trećim zemljama, određuje odgovarajuće mehanizme za suradnju i koordinaciju s relevantnim tijelima tih trećih zemalja i implikacije za sanaciju unutar Unije;
određuje mjere, uključujući pravnu i gospodarsku odvojenost određenih funkcija ili poslovanja, potrebne za olakšanje sanacije grupe kada su ispunjeni sanacijski uvjeti;
utvrđuje na koji način se mogu financirati mjere za sanaciju grupe i, kada bi se od država članica nesudionica zahtijevao Fond ili financijski aranžmani uspostavljeni u skladu s člankom 100. Direktive 2014/59/EU, utvrđuje načela za podjelu odgovornosti za to financiranje između izvora financiranja u različitim državama članicama sudionicama i nesudionicama. Plan ne predviđa ništa od sljedećeg:
bilo koju izvanrednu javnu financijsku potporu osim korištenja Fonda uspostavljenog u skladu s člankom 67. ove Uredbe i financijskim aranžmanima od država članica nesudionica uspostavljenima u skladu s člankom 100. Direktive 2014/59/EU;
hitna likvidnosna pomoć bilo koje središnje banke; ili
likvidnosna pomoć bilo koje središnje banke dodijeljena u okviru nestandardne kolateralizacije, roka dospijeća ili kamatnih uvjeta.
Ta su načela navedena na temelju jednakih i uravnoteženih kriterija i posebno uzimaju u obzir članak 107. stavak 5. Direktive 2014/…/EU te utjecaj na financijsku stabilnost u svim dotičnim državama članicama.
Plan za sanaciju grupe nema neproporcionalan utjecaj ni na jednu državu članicu.
Za potrebe revizije ili ažuriranja sanacijskih planova iz prvog podstavka, institucije, ESB ili nacionalna nadležna tijela bez odgađanja obavještavaju Odbor o svakoj promjeni zbog koje je nužna takva revizija ili ažuriranje.
Revizija iz prvog podstavka ovog stavka provodi se nakon provedbe sanacijskih mjera ili izvršenja ovlasti iz članka 21.
Pri određivanju rokova iz stavka 9. točaka (o) i (p) ovog članka u okolnostima iz trećeg podstavka ovog stavka Odbor uzima u obzir rok za usklađivanje sa zahtjevom iz članka 104.b Direktive 2013/36/EU.
Članak 9.
Sanacijski planovi koje su izradila nacionalna sanacijska tijela
Članak 10.
Procjena provedivosti sanacije
Pri izradi i ažuriranju sanacijskih planova u skladu s člankom 8., a nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, i sanacijskim tijelima država članica nesudionica u kojima su smještene važne podružnice u onoj mjeri u kojoj je to važno za važnu podružnicu, Odbor provodi procjenu mjere u kojoj je sanacija institucija i grupa provediva a da se pritom ne predviđa ništa od sljedećeg:
bilo koja izvanredna javna financijska potpora osim korištenja Fonda uspostavljenog u skladu s člankom 67.;
hitna likvidnosna pomoć bilo koje središnje banke; ili
likvidnosna pomoć bilo koje središnje banke dodijeljena u okviru nestandardne kolateralizacije, roka dospijeća ili kamatnih uvjeta.
Odbor pravodobno obavještava EBA-u kada se smatra da instituciju nije moguće sanirati.
Odbor pravodobno obavješćuje EBA-u kada se smatra da grupu nije moguće sanirati.
Ako je grupa sastavljena od više od jedne sanacijske grupe, Odbor procjenjuje provedivost sanacije svake sanacijske grupe u skladu s ovim člankom.
Procjena iz prvog podstavka provodi se uz procjenu provedivosti sanacije cijele grupe.
U roku od dva tjedna od primitka izvješća izrađenog u skladu sa stavkom 7. ovog članka subjekt predlaže Odboru moguće mjere i rok za njihovu provedbu kako bi se osiguralo da je subjekt ili matično društvo usklađeno s člankom 12.f ili 12.g i zahtjevom za kombinirani zaštitni sloj ako postoji znatna zapreka provedivosti sanacije zbog jedne od sljedećih situacija:
subjekt ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kada se on razmatra uz svaki od zahtjeva iz članka 141.a stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2013/36/EU, ali ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kada se on razmatra uz zahtjeve iz članaka 12.d i 12.e ove Uredbe pri izračunu u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (a) ove Uredbe; ili
subjekt ne ispunjava zahtjeve iz članaka 92.a i 494. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeve iz članaka 12.d i 12.e ove Uredbe.
Pri predlaganju roka za provedbu mjera iz drugog podstavka subjekt uzima u obzir razloge za znatnu zapreku. Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, Odbor procjenjuje jesu li te mjere učinkovite za rješavanje ili uklanjanje dotične znatne zapreke.
U određivanju alternativnih mjera, Odbor pokazuje zašto mjere koje je predložila institucija ne bi mogle ukloniti prepreke provedivosti sanacije i kako su predložene alternativne mjere razmjerne uklanjanju prepreka. Odbor uzima u obzir prijetnju tih prepreka provedivosti sanacije financijskoj stabilnosti i učinak mjera na poslovanje institucije, njenu stabilnost i mogućnost doprinošenja gospodarstvu, na unutarnje tržište financijskih usluga i na financijsku stabilnost u drugim državama članicama i Uniji kao cjelini.
Odbor također uzima u obzir potrebu da se izbjegne svaki učinak na dotičnu instituciju ili grupu koja bi prešla granice potrebnog kako bi se uklonila zapreka rješivosti ili koja bi bila nerazmjerna.
U svrhu stavka 10. Odbor, po potrebi, daje upute nacionalnim sanacijskim tijelima da poduzmu neku od sljedećih mjera:
zahtijevaju od subjekta reviziju bilo kojeg sporazuma o financiranju unutar grupe ili reviziju njihova nepostojanja ili sastavljanje sporazuma o uslugama (unutar grupe ili s trećim stranama) kako bi se obuhvatilo pružanje ključnih funkcija;
zahtijevaju od subjekta da ograniči maksimalnu pojedinačnu i ukupnu izloženost;
nametnu posebne ili redovne dodatne zahtjeve za dostavu informacija važnih za sanaciju;
zahtijevaju od subjekta da se riješi određene imovine;
zahtijevaju od subjekta da ograniči ili ukine određene postojeće ili predložene aktivnosti;
ograniče ili spriječe razvoj novih ili postojećih poslovanja ili prodaju novih ili postojećih proizvoda;
zahtijevaju promjene pravnih ili operativnih struktura subjekta ili svih subjekata koji pripadaju grupi, izravno ili su neizravno pod njezinom kontrolom, kako bi se smanjila složenost u cilju osiguravanja mogućnosti pravnog ili operativnog razdvajanja temeljnih funkcija od ostalih funkcija primjenom sanacijskih instrumenata;
zahtijevaju od subjekta da osnuje matični financijski holding u državi članici ili matičnom financijskom holdingu Unije;
zahtijevaju od subjekta da izda prihvatljive obveze kako bi se ispunili zahtjevi ►M1 iz članaka 12.f i 12.g ◄ ;
zahtijevaju od subjekta da poduzme druge korake kako bi ispunio uvjete ►M1 iz članaka 12.f i 12.g ◄ , posebno uključujući pokušaj ponovnog dogovaranja bilo koje prihvatljive obveze, instrument dodatnog osnovnog kapitala ili instrument dopunskog kapitala koje je izdao, u cilju osiguravanja da se svaka odluka Odbora o otpisu ili konverziji te obveze ili instrumenta izvrši na temelju prava u čijem je području primjene upravljanje tom obvezom ili instrumentom;
zahtijevaju od subjekta da dostavi plan za ponovno usklađivanje sa zahtjevima iz članaka 12.f i 12.g ove Uredbe izraženo kao postotak ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunan u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i, prema potrebi, sa zahtjevom za kombinirani zaštitni sloj i sa zahtjevima iz članka 12.f ili 12.g ove Uredbe izraženo kao postotak mjere ukupne izloženosti iz članaka 429. i 429.a Uredbe (EU) br. 575/2013;
u svrhu osiguravanja kontinuirane usklađenosti s člankom 12.f ili 12.g zahtijevaju od subjekta da promijeni profil dospijeća:
instrumenata regulatornog kapitala, nakon dobivanja suglasnosti nadležnih tijela, uključujući ESB, i
prihvatljivih obveza iz članka 12.c i članka 12.g. stavka 2. točke (a).
Nacionalna sanacijska tijela po potrebi izravno poduzimaju mjere iz točaka od (a) do (j) prvog podstavka.
Odluka donesena u skladu sa stavcima 10. i 11. ispunjava sljedeće zahtjeve:
temelji se na razlozima procjene ili rezultata o kojima je riječ;
određuje kako se tom procjenom ili rezultatom zadovoljava zahtjev razmjerne primjene utvrđen u stavku 10.
Članak 10.a
Ovlast zabrane određenih raspodjela
Ako je subjekt u situaciji u kojoj ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kada se on razmatra uz svaki od zahtjeva iz članka 141.a stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2013/36/EU, ali ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj kada se on razmatra uz zahtjeve iz članaka 12.d i 12.e ove Uredbe pri izračunu u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (a) ove Uredbe, Odbor ima ovlast u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka subjektu zabraniti raspodjelu više od najvećeg raspodjeljivog iznosa u odnosu na minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze („M-MDA”) izračunan u skladu sa stavkom 4. ovog članka, s pomoću neke od sljedećih mjera:
izvršenja raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom;
stvaranja obveze isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplate varijabilnog primitka ako je obveza plaćanja nastala u trenutku kada subjekt nije ispunjavao zahtjev za kombinirani zaštitni sloj; ili
provođenja plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
Ako se subjekt nalazi u situaciji iz prvog podstavka, o tom odmah obavješćuje nacionalno sanacijsko tijelo i Odbor.
U situaciji iz stavka 1. Odbor, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući prema potrebi i ESB, bez nepotrebne odgode procjenjuje hoće li izvršiti ovlast iz stavka 1. uzimajući u obzir sve sljedeće elemente:
razlog, trajanje i razmjere neispunjenja te njegov učinak na provedivost sanacije;
razvoj financijske situacije subjekta i vjerojatnost njegova ispunjavanja uvjeta iz članka 18. stavka 1. točke (a) u doglednoj budućnosti;
mogućnost da će subjekt moći osigurati usklađenost sa zahtjevima iz stavka 1. u razumnom roku;
ako subjekt nije u mogućnosti zamijeniti obveze koje više ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti ili dospijeća iz članaka 72.b i 72.c Uredbe (EU) br. 575/2013, članka 12.c ili članka 12.g stavka 2. ove Uredbe, je li ta nemogućnost idiosinkrastična ili je uvjetovana smetnjama na razini tržišta;
je li izvršavanje ovlasti iz stavka 1. najprikladnije i najrazmjernije sredstvo za rješavanje situacije subjekta, uzimajući u obzir njegov potencijalni učinak i na financijske uvjete i na provedivost sanacije dotičnog subjekta.
Odbor ponovno procjenjuje potrebu izvršavanja ovlasti iz stavka 1. najmanje jedanput mjesečno, dok god je subjekt u situaciji iz stavka 1.
Ako Odbor utvrdi da se subjekt i dalje nalazi u situaciji iz stavka 1. devet mjeseci nakon što je subjekt izvijestio o takvoj situaciji, Odbor, nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući prema potrebi ESB, izvršava ovlast iz stavka 1., osim ako Odbor na temelju procjene utvrdi da su ispunjena najmanje dva od sljedećih uvjeta:
neispunjenje je nastalo zbog ozbiljne smetnje u funkcioniranju financijskih tržišta, što dovodi do široko rasprostranjenog stresa financijskih tržišta u više segmenata financijskih tržišta;
smetnja iz točke (a) za posljedicu ima ne samo povećanu volatilnost cijena instrumenata regulatornog kapitala i instrumenata prihvatljivih obveza subjekta ili povećane troškove subjekta, nego dovodi i do potpunog ili djelomičnog zatvaranja tržištâ, čime se subjektu onemogućuje izdavanje instrumenata regulatornog kapitala i instrumenata prihvatljivih obveza na tim tržištima;
zatvaranje tržišta iz točke (b) utvrđuje se ne samo za dotični subjekt, nego i za nekoliko drugih subjekata;
smetnjom iz točke (a) onemogućuje se dotičnom subjektu izdavanje instrumenata regulatornog kapitala i instrumenata prihvatljivih obveza u dovoljno za ispravljanje neispunjenja; ili
izvršavanje ovlasti iz stavka 1. dovodi do negativnih učinaka prelijevanja za dio bankarskog sektora, čime bi se mogla ugroziti financijska stabilnost.
Ako se primjenjuje iznimka iz prvog podstavka, Odbor o svojoj odluci obavješćuje nadležna tijela, uključujući prema potrebi ESB, i u pisanom obliku objašnjava svoju procjenu.
Odbor jedanput mjesečno ponavlja svoju procjenu toga primjenjuje li se iznimka iz prvog podstavka.
Zbroj koji se množi u skladu sa stavkom 4. sastoji se od:
bilo koje dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanjeno za svaku raspodjelu dobiti ili svako plaćanje koji proizlaze iz mjera iz stavka 1. točke (a), (b) ili (c) ovog članka;
uvećano za
bilo koju dobit tekuće godine ostvarenu na kraju poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 umanjeno za svaku raspodjelu dobiti ili svako plaćanje koji proizlaze iz mjera iz stavka 1. točke (a), (b) ili (c) ovog članka;
umanjeno za
iznose koji bi se plaćali na osnovi poreza ako bi se stavke iz točaka (a) i (b) ovog stavka zadržale.
Faktor iz stavka 4. određuje se na sljedeći način:
ako redovni osnovni kapital koji subjekt održava, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje nijednog od zahtjeva iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i članaka 12.d i 12.e ove Uredbe, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, spada u prvi (odnosno najniži) kvartil distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0;
ako redovni osnovni kapital koji subjekt održava, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje nijednog od zahtjeva iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i članaka 12.d i 12.e ove Uredbe, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, spada u drugi kvartil distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,2;
ako redovni osnovni kapital koji subjekt održava, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje zahtjeva iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i članaka 12.d i 12.e ove Uredbe, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, spada u treći kvartil distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,4;
ako redovni osnovni kapital koji subjekt održava, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje zahtjeva iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i članaka 12.d i 12.e ove Uredbe, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, spada u četvrti (odnosno najviši) kvartil distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,6.
Donje i gornje granice svakog kvartila distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj izračunavaju se na sljedeći način:
pri čemu je „Qn” = redni broj odnosnog kvartila distribucije.
Članak 11.
Pojednostavljene obveze za određene institucije
U tu svrhu, Odbor uzima u obzir:
prirodu poslovanja institucije ili grupe, njihovu vlasničku strukturu, pravni oblik, profil rizičnosti, veličinu i pravni status, njihovu međusobnu povezanost s drugim institucijama ili s financijskim sustavom općenito, opseg i složenost njihovih aktivnosti;
njihovo sudjelovanje u sustavu institucijske ili u drugim zadružnim sustavima međusobne solidarnosti kako je navedeno u članku 113. stavku 7. Uredbe (EU) br. 575/2013;
svaku provedbu investicijskih usluga ili aktivnosti definiranih člankom 4. stavkom 1. podstavkom 2. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ); i
bi li se njihovo propadanje i kasnija likvidacija na temelju redovnog postupka u slučaju insolventnosti značajno negativno odrazilo na financijska tržišta, druge institucije, uvjete financiranja ili na šire gospodarstvo.
Odbor provodi procjenu iz prvog podstavka nakon savjetovanja, po potrebi, s nacionalnim makrobonitetnim tijelom i, po potrebi, s Europskim odborom za sistemske rizike.
Prilikom primjene pojednostavljenih obveza, Odbor utvrđuje:
sadržaj i pojedinosti sanacijskih planova predviđenih člankom 8.;
datum do kojeg prvi sanacijski planovi trebaju biti izrađeni i učestalost ažuriranja sanacijskih planova koja može biti manja od one predviđene člankom 8. stavkom 12.;
sadržaj i pojedinosti informacija koje se traže od institucija kako je predviđeno člankom 8. stavkom 9. ove Uredbe te u odjeljku B Priloga Direktivi 2014/59/EU;
razinu preciznosti za procjenu provedivosti sanacije predviđene člankom 10. ove Uredbe i odjeljkom C Priloga Direktivi 2014/59/EU.
Kada je izuzeće odobreno u skladu s prvim podstavkom, obveza izrade sanacijskog plana primjenjuje se na konsolidiranoj razini na središnje tijelo i s njim povezane institucije u smislu članka 10. Uredbe (EU) br. 575/2013. U tu svrhu, svako upućivanje na grupu u ovom poglavlju uključuje središnje tijelo i institucije povezane s njim u okviru značenja članka 10. Uredbe (EU) br. 575/2013 i njihova društva kćeri, a svako upućivanje na matična društva ili institucije koje podliježu konsolidiranom nadzoru u skladu s člankom 111. Direktive 2013/36/EU uključuju središnje tijelo.
Za potrebe ovog stavka smatra se da djelovanje institucije čini znatan udio u financijskom sustavu države članice sudionice ako:
ukupna vrijednost njegove imovine prelazi 30 000 000 000 EUR; ili
omjer ukupne imovine iznad BDP-a države članice u kojoj je društvo nastanjeno prelazi 20 %, osim ako je ukupna vrijednost njegove imovine manja od 5 000 000 000 EUR.
Članak 12.
Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze
Nacionalno sanacijsko tijelo bez nepotrebne odgode Odboru prenosi informacije iz prvog podstavka.
Članak 12.a
Primjena i izračun minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze
Zahtjev iz stavka 1. ovog članka izračunava se u skladu s člankom 12.d stavkom 3., 4. ili 6., ovisno o tome što je primjenjivo, kao iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza izražen kao postoci:
ukupnog iznosa izloženosti riziku relevantnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i
mjere ukupne izloženosti relevantnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, izračunane u skladu s člancima 429. i 429.a Uredbe (EU) br. 575/2013.
Članak 12.b
Izuzeće od minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze
Neovisno o članku 12.a, Odbor od zahtjeva utvrđenog u članku 12.a stavku 1. izuzima hipotekarne kreditne institucije koje se financiraju osiguranim obveznicama, a kojima prema nacionalnom pravu nije dopušteno primati depozite ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
te će se institucije likvidirati u nacionalnim postupcima u slučaju insolventnosti ili drugim vrstama postupaka utvrđenima za te institucije koji se provode u skladu s člankom 38., 40. ili 42. Direktive 2014/59/EU,; i
postupcima iz točke (a) osigurava se da vjerovnici tih institucija, uključujući prema potrebi imatelje osiguranih obveznica, snose gubitke na način kojim se ispunjavaju ciljevi sanacije.
Članak 12.c
Prihvatljive obveze za sanacijske subjekte
Obveze se uključuju u iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza sanacijskih subjekata samo ako ispunjavaju uvjete iz sljedećih članaka Uredbe (EU) br. 575/2013:
članka 72.a;
članka 72.b, uz iznimku stavka 2. točke (d); i
članka 72.c.
Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, ako se ovom Uredbom upućuje na zahtjeve iz članka 92.a ili članka 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013, za potrebe tih članaka, prihvatljive obveze sastoje se od prihvatljivih obveza kako su definirane u članku 72.k te uredbe i utvrđene u skladu s dijelom drugim, glavom I. poglavljem 5.a te uredbe.
Obveze koje proizlaze iz dužničkih instrumenata s ugrađenim izvedenicama, primjerice strukturiranih obveznica, koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. prvog podstavka, uz iznimku članka 72.a stavka 2. točke (l) Uredbe (EU) br. 575/2013, uključuju se u iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza samo ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
iznos glavnice obveze koja proizlazi iz dužničkog instrumenta poznat je u trenutku izdavanja, fiksan je ili se povećava i na njega ne utječe obilježje ugrađene izvedenice, a ukupni iznos obveze koja proizlazi iz dužničkog instrumenta, uključujući ugrađenu izvedenicu, može se dnevno vrednovati u odnosu na aktivno i likvidno dvosmjerno tržište za istovjetni instrument bez kreditnog rizika, u skladu s člancima 104. i 105. Uredbe (EU) br. 575/2013; ili
dužnički instrument sadržava ugovornu odredbu kojom se utvrđuje da je vrijednost potraživanja u slučajevima insolventnosti izdavatelja i sanacije izdavatelja fiksna ili se povećava te da ne premašuje izvorno plaćen iznos obveze.
Dužnički instrumenti iz prvog podstavka, uključujući njihove ugrađene izvedenice, nisu predmet sporazuma o netiranju, a vrednovanje takvih instrumenata ne podliježe članku 49. stavku 3. Direktive 2014/59/EU.
Obveze iz prvog podstavka uključuju se u iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza samo u odnosu na dio obveze koji odgovara iznosu glavnice iz točke (a) tog podstavka ili iznosu koji je fiksan ili se povećava iz točke (b) tog podstavka.
Ako društvo kći s poslovnim nastanom u Uniji obveze izdaje postojećem dioničaru koji nije dio iste sanacijske grupe, a to društvo kći dio je iste sanacijske grupe kao i sanacijski subjekt, te se obveze uključuju u iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza tog sanacijskog subjekta ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
izdane su u skladu s člankom 12.g stavkom 2. točkom (a);
izvršenjem ovlasti za otpis ili konverziju u odnosu na te obveze u skladu s člankom 21. ne utječe se na kontrolu koju sanacijski subjekt ima nad društvom kćeri;
te obveze ne prelaze iznos određen oduzimanjem:
zbroja obveza koje su izdane sanacijskom subjektu i koje je kupio sanacijski subjekt izravno ili neizravno putem drugih subjekata u istoj sanacijskoj grupi i iznosa regulatornog kapitala koji je izdan u skladu s člankom 12.g stavkom 2. točkom (b) od
iznosa zatraženog u skladu s člankom 12.g stavkom 1.
Ne dovodeći u pitanje minimalni zahtjev iz članka 12.d stavka 4. ili članka 12.e stavka 1. točke (a), nakon savjetovanja s nacionalnim sanacijskim tijelom ili nakon prijedloga nacionalnog sanacijskog tijela Odbor na vlastitu inicijativu osigurava da sanacijski subjekti koji su GSV institucije ili sanacijski subjekti koji podliježu članku 12.d stavku 4. ili 5. ispunjavaju dio zahtjeva iz članka 12.f koji je jednak iznosu od 8 % ukupnih obveza, uključujući regulatorni kapital, s pomoću regulatornog kapitala, podređenih prihvatljivih instrumenata ili obveza iz stavka 3. ovog članka. Odbor može dopustiti da sanacijski subjekti koji su GSV institucije ili sanacijski subjekti koji podliježu članku 12.d stavku 4. ili 5. ispunjavaju razinu koja je niža od 8 % ukupnih obveza, uključujući regulatorni kapital, ali viša od iznosa koji proizlazi iz primjene formule (1-(X1/X2)) x 8 % ukupnih obveza, uključujući regulatorni kapital, s pomoću regulatornog kapitala, podređenih prihvatljivih instrumenata ili obveza iz stavka 3. ovog članka, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 72.b stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, pri čemu je, s obzirom na smanjenje koje je moguće na temelju članka 72.b stavka 3. te uredbe:
Ako primjena prvog podstavka ovog stavka na sanacijske subjekte koji podliježu članku 12.d stavku 4. dovodi do zahtjeva koji premašuje 27 % ukupnog iznosa izloženosti riziku, Odbor za dotični sanacijski subjekt ograničava dio zahtjeva iz članka 12.f koji se mora ispuniti s pomoću regulatornog kapitala, podređenih prihvatljivih instrumenata i obveza iz stavka 3. ovog članka na iznos koji je jednak 27 % ukupnog iznosa izloženosti riziku ako je Odbor procijenio sljedeće:
u sanacijskom planu pristup Fondu ne smatra se opcijom za sanaciju tog sanacijskog subjekta; i
ako se točka (a) ne primjenjuje, zahtjevom iz članka 12.f tom sanacijskom subjektu omogućuje se da ispuni zahtjev iz članka 27. stavka 7.
Pri obavljanju procjene iz drugog podstavka Odbor uzima u obzir i rizik od nerazmjernog učinka na poslovni model dotičnog sanacijskog subjekta.
Drugi podstavak ovog stavka ne primjenjuje se na sanacijske subjekte koji podliježu članku 12.d stavku 5.
Na vlastitu inicijativu nakon savjetovanja s nacionalnim sanacijskim tijelom ili na prijedlog nacionalnog sanacijskog tijela Odbor može odlučiti da sanacijski subjekti koji nisu ni GSV institucije ni sanacijski subjekti koji podliježu članku 12.d stavku 4. ili 5. ispunjavaju dio zahtjeva iz članka 12.f do 8 % ukupnih obveza subjekta, uključujući regulatorni kapital, ili formule iz stavka 7. ovog članka, ovisno što je više, s pomoću regulatornog kapitala, podređenih prihvatljivih instrumenata ili obveza iz stavka 3. ovog članka, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
nepodređene obveze iz stavaka 1. i 2. ovog članka imaju isti red prvenstva u nacionalnoj hijerarhiji u slučaju insolventnosti kao i određene obveze isključene iz primjene ovlasti za otpis i konverziju u skladu s člankom 27. stavkom 3. ili člankom 27. stavkom 5.;
postoji rizik da vjerovnici čija potraživanja proizlaze iz nepodređenih obveza koje nisu isključene iz primjene ovlasti za otpis i konverziju u skladu s člankom 27. stavkom 3. ili člankom 27. stavkom 5. kao rezultat planirane primjene ovlasti za otpis i konverziju tih obveza trpe gubitke koji su veći nego što bi bili prilikom likvidacije u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti;
iznos regulatornog kapitala i drugih podređenih obveza ne premašuje iznos potreban kako bi se osiguralo da vjerovnici iz točke (b) ne pretrpe gubitke koji su veći od onih koje bi inače pretrpjeli prilikom likvidacije u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti.
Ako utvrdi da je ukupni iznos obveza koje su isključene ili bi vjerojatno mogle biti isključene iz primjene ovlasti za otpis i konverziju u skladu s člankom 27. stavkom 3. ili člankom 27. stavkom 5., unutar vrste obveza koja uključuje prihvatljive obveze, veći od 10 % te vrste, Odbor procjenjuje rizik iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka.
Regulatorni kapital sanacijskog subjekta koji se upotrebljava za usklađivanje sa zahtjevom za kombinirani zaštitni sloj prihvatljiv je za usklađivanje sa zahtjevima iz stavaka 4., 5. i 7.
Odstupajući od stavka 3. ovog članka, Odbor može odlučiti da sanacijski subjekti koji su GSV institucije ili sanacijski subjekti koji podliježu članku 12.d stavku 4. ili 5. ove Uredbe moraju ispuniti zahtjev iz članka 12.f ove Uredbe s pomoću regulatornog kapitala, podređenih prihvatljivih instrumenata ili obveza iz stavka 3. ovog članka, u mjeri u kojoj, slijedom obveze sanacijskog subjekta da ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i zahtjeve iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013, članka 12.d stavka 4. i članka 12.f ove Uredbe, zbroj tog regulatornog kapitala, instrumenata i obveza ne prelazi, ovisno što je više:
iznos od 8 % ukupnih obveza subjekta, uključujući regulatorni kapital; ili
iznos koji proizlazi iz primjene formule Ax2+Bx2+C, pri čemu su A, B i C sljedeći iznosi:
A = iznos koji proizlazi iz zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013;
B = iznos koji proizlazi iz zahtjeva iz članka 104.a Direktive 2013/36/EU;
C = iznos koji proizlazi iz zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj.
Odbor razmatra uvjete kako slijedi:
u prethodno provedenoj procjeni mogućnosti sanacije utvrđene su znatne zapreke provedivosti sanacije i:
nisu poduzete nikakve korektivne mjere nakon primjene mjera iz članka 10. stavka 11. u roku koji zahtijeva Odbor; ili
utvrđene znatne zapreke ne mogu se ukloniti nijednom od mjera iz članka 10. stavka 11., a izvršavanjem ovlasti iz stavka 7. ovog članka djelomično bi se ili u potpunosti nadoknadio negativan učinak znatnih zapreka na provedivost sanacije;
Odbor smatra da su izvedivost i vjerodostojnost preferirane sanacijske strategije sanacijskog subjekta ograničene, uzimajući u obzir veličinu subjekta, njegovu međusobnu povezanost, prirodu, opseg, rizičnost i složenost njegovih aktivnosti, njegov pravni status i dioničarsku strukturu; ili
u zahtjevu iz članka 104.a Direktive 2013/36/EU odražava se činjenica da se sanacijski subjekt koji je GSV institucija ili koji podliježe članku 12.d stavku 4. ili 5. ove Uredbe nalazi, u pogledu rizičnosti, među prvih 20 % institucija za koje Odbor odredi zahtjev iz članka 12.a stavka 1. ove Uredbe.
Za potrebe određivanja postotaka iz prvog i drugog podstavka Odbor zaokružuje rezultat izračuna na najbliži cijeli broj.
Pri donošenju tih odluka Odbor također uzima u obzir:
dubinu tržišta za instrumente regulatornog kapitala sanacijskog subjekta i podređene prihvatljive instrumente, određivanje cijena takvih instrumenata, ako postoje, i vrijeme potrebno za izvršenje svih transakcija potrebnih radi usklađivanja s tom odlukom;
iznos instrumenata prihvatljivih obveza koji ispunjavaju sve uvjete iz članka 72.a Uredbe (EU) br. 575/2013 s preostalim rokom do dospijeća kraćim od jedne godine od datuma odluke s ciljem postizanja kvantitativnog prilagođavanja zahtjevima iz stavaka 5. i 7. ovog članka;
dostupnost i iznos instrumenata koji ispunjavaju sve uvjete iz članka 72.a Uredbe (EU) br. 575/2013, osim članka 72.b stavka 2. točke (d) te uredbe;
je li iznos obveza koje su isključene iz primjene ovlasti za otpis i konverziju u skladu s člankom 27. stavkom 3. ili 5. i koje u redovnom postupku u slučaju insolventnosti imaju isti li niži red prvenstva u odnosu na prihvatljive obveze koje s najvišim redom prvenstva značajan u usporedbi s regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama sanacijskog subjekta. Ako iznos isključenih obveza ne prelazi 5 % iznosa regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza sanacijskog subjekta, smatra se da isključeni iznos nije značajan. Iznad tog praga značajnost isključenih obveza procjenjuje Odbor;
poslovni model sanacijskog subjekta, model financiranja i profil rizičnosti kao i njegovu stabilnost i sposobnost doprinošenja gospodarstvu; i
učinak mogućih troškova restrukturiranja na dokapitalizaciju sanacijskog subjekta.
Članak 12.d
Određivanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze
Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, Odbor određuje zahtjev iz članka 12.a stavka 1. na temelju sljedećih kriterija:
potrebe da se osigura da se sanacijska grupa može sanirati primjenom sanacijskih instrumenata na sanacijski subjekt, uključujući, ako je primjenjivo, bail-in instrument, na način da se postižu ciljevi sanacije;
potrebe za tim da se, ako je primjereno, osigura da sanacijski subjekt i njegova društva kćeri koja su institucije ili subjekti iz članka 12. stavaka 1. i 3., ali nisu sanacijski subjekti imaju dovoljno regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza da se, u slučaju da se na njih primijene bail-in instrument odnosno ovlasti za otpis i konverziju, gubici mogu pokriti te da se stopa ukupnog kapitala i omjer financijske poluge relevantnih subjekata, ovisno o tome što je primjenjivo, mogu vratiti na razinu potrebnu kako bi i dalje ispunjavali uvjete odobrenja za rad i obavljali djelatnosti za koje su na temelju Direktive 2013/36/EU ili Direktive 2014/65/EU dobili odobrenje za rad;
potrebe za tim da se osigura da sanacijski subjekt, ako je sanacijskim planom predviđena mogućnost da određene vrste prihvatljivih obveza budu isključene iz bail-ina na temelju članka 27. stavka 5. ove Uredbe ili da se u potpunosti prenesu na primatelja na temelju djelomičnog prijenosa, ima dovoljno regulatornog kapitala i drugih prihvatljivih obveza za pokrivanje gubitaka i vraćanje stope ukupnog kapitala i njegova omjera financijske poluge, ovisno o tome što je primjenjivo, na razinu potrebnu kako bi i dalje ispunjavao uvjete odobrenja za rad i obavljao djelatnosti za koje je na temelju Direktive 2013/36/EU ili Direktive 2014/65/EU dobio odobrenje za rad;
veličine, poslovnog modela, modela financiranja i profila rizičnosti subjekta;
razmjera u kojem bi propast subjekta imala štetan učinak na financijsku stabilnost, među ostalim širenjem zaraze na druge institucije ili subjekte, zbog međusobne povezanosti subjekta s tim drugim institucijama ili subjektima ili s ostatkom financijskog sustava.
Ako je sanacijskim planom predviđeno poduzimanje sanacijske mjere ili izvršavanje ovlasti za otpis i konverziju relevantnih instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21., u skladu s relevantnim scenarijem iz članka 8. stavka 6., zahtjev iz članka 12.a stavka 1. odgovara iznosu koji je dostatan za to da se osigura sljedeće:
da gubici čiji nastanak subjekt očekuje budu u cijelosti pokriveni („pokrivanje gubitaka”);
da sanacijski subjekt i njegova društva kćeri koja su institucije ili subjekti iz članka 12. stavka 1. ili 3., ali nisu sanacijski subjekti budu dokapitalizirani do razine koja im omogućuje da i dalje ispunjavaju uvjete odobrenja za rad i obavljaju djelatnosti za koje su na temelju Direktive 2013/36/EU, Direktive 2014/65/EU ili jednakovrijednog zakonodavnog akta dobili odobrenje za rad tijekom odgovarajućeg razdoblja koje nije dulje od jedne godine („dokapitalizacija”).
Ako je sanacijskim planom predviđeno da subjekt bude likvidiran u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti ili drugih jednakovrijednih nacionalnih postupaka, Odbor procjenjuje je li opravdano ograničiti zahtjev iz članka 12.a stavka 1. za taj subjekt tako da ne premašuje iznos dostatan za pokrivanje gubitaka u skladu s prvim podstavkom točkom (a).
Procjenom Odbora posebno se evaluira ograničenje iz drugog podstavka u pogledu bilo kakvog mogućeg učinka na financijsku stabilnost i na rizik širenja zaraze na financijski sustav.
Za sanacijske subjekte iznos iz stavka 2. prvog podstavka jest sljedeći:
u svrhu izračuna zahtjeva iz članka 12.a stavka 1., u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (a), zbroj:
iznosa gubitaka koje treba pokriti pri sanaciji koji odgovara zahtjevima iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 104.a Direktive 2013/36/EU za sanacijski subjekt na konsolidiranoj razini sanacijske grupe; i
iznosa dokapitalizacije koji sanacijskoj grupi omogućuje da na temelju sanacije ponovno uspostavi usklađenost sa zahtjevom u pogledu stope ukupnog kapitala iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjevom iz članka 104.a Direktive 2013/36/EU na konsolidiranoj razini sanacijske grupe nakon provedbe preferirane sanacijske strategije; i
u svrhu izračuna zahtjeva iz članka 12.a stavka 1., u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (b), zbroj:
iznosa gubitaka koje treba pokriti pri sanaciji koji odgovara, na konsolidiranoj razini sanacijske grupe, zahtjevu u vezi s omjerom financijske poluge iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 za sanacijski subjekt; i
iznosa dokapitalizacije koji sanacijskoj grupi omogućuje da na temelju sanacije ponovno uspostavi usklađenost sa zahtjevom u vezi s omjerom financijske poluge iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj razini sanacijske grupe nakon provedbe preferirane sanacijske strategije.
Za potrebe članka 12.a stavka 2. točke (a) zahtjev iz članka 12.a stavka 1. izražava se kao postotak koji se dobije kada se iznos izračunan u skladu s prvim podstavkom točkom (a) ovog stavka podijeli s ukupnim iznosom izloženosti riziku.
Za potrebe članka 12.a stavka 2. točke (b) zahtjev iz članka 12.a stavka 1. izražava se kao postotak koji se dobije kada se iznos izračunan u skladu s prvim podstavkom točkom (b) ovog stavka podijeli s mjerom ukupne izloženosti.
Pri utvrđivanju pojedinačnog zahtjeva predviđenog u prvom podstavku točki (b) ovog stavka Odbor uzima u obzir zahtjeve iz članka 27. stavka 7.
Pri utvrđivanju iznosa dokapitalizacije iz prethodnih podstavaka Odbor:
upotrebljava najnovije iskazane vrijednosti za odgovarajući ukupni iznos izloženosti riziku ili mjeru ukupne izloženosti kako su prilagođeni svim promjenama koje proizlaze iz sanacijskih mjera utvrđenih u sanacijskom planu; i
nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, naviše ili naniže usklađuje iznos koji odgovara postojećem zahtjevu iz članka 104.a Direktive 2013/36/EU radi određivanja zahtjeva koji se primjenjuje na sanacijski subjekt nakon provedbe preferirane sanacijske strategije.
Odbor može povećati zahtjev iz prvog podstavka točke (a) podtočke ii. za odgovarajući iznos koji je potreban kako bi se osiguralo da subjekt nakon sanacije može održati dostatno povjerenje tržišta tijekom odgovarajućeg razdoblja koje nije dulje od jedne godine.
Ako se primjenjuje šesti podstavak ovog stavka, iznos iz tog podstavka jednak je zahtjevu za kombinirani zaštitni sloj koji se primjenjuje nakon primjene sanacijskih instrumenata umanjen za iznos iz članka 128. točke 6. podtočke (a) Direktive 2013/36/EU.
Iznos iz šestog podstavka ovog stavka usklađuje se naniže ako Odbor nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, utvrdi da bi bilo izvedivo i vjerojatno da niži iznos bude dostatan za održavanje povjerenja tržišta i osiguravanje kontinuiteta pružanja ključnih ekonomskih funkcija institucije ili subjekta iz članka 12. stavka 1. i njezina pristupa financiranju bez uporabe izvanredne javne financijske potpore, osim doprinosâ iz Fonda, u skladu s člankom 27. stavkom 7. i člankom 76. stavkom 3., nakon provedbe sanacijske strategije. Taj iznos usklađuje se naviše ako Odbor nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, utvrdi da je viši iznos potreban za održavanje dostatnog povjerenja tržišta i osiguravanje kontinuiteta pružanja ključnih ekonomskih funkcija institucije ili subjekta iz članka 12. stavka 1. i njihova pristupa financiranju bez uporabe izvanredne javne financijske potpore, osim doprinosâ iz Fonda, u skladu s člankom 27. stavkom 7. i člankom 76. stavkom 3. tijekom odgovarajućeg razdoblja koje nije dulje od jedne godine.
Za sanacijske subjekte koji ne podliježu članku 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji su dio sanacijske grupe čija ukupna imovina prelazi 100 milijardi EUR razina zahtjeva iz stavka 3. ovog članka barem je jednaka iznosu od:
13,5 %, kada se izračunava u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (a); i
5 %, kada se izračunava u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (b).
Odstupajući od članka 12.c, sanacijski subjekti iz prvog podstavka ovog stavka ispunjavaju razinu zahtjeva iz prvog podstavka ovog stavka, koja je jednaka iznosu od 13,5 % kada se izračunava u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (a) i jednaka iznosu od 5 % kada se izračunava u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (b), s pomoću regulatornog kapitala, podređenih prihvatljivih instrumenata ili obveza iz članka 12.c stavka 3. ove Uredbe.
Pri donošenju odluke o podnošenju zahtjeva iz prvog podstavka ovog stavka nacionalno sanacijsko tijelo uzima u obzir:
pretežnost depozita i nezastupljenost dužničkih instrumenata u modelu financiranja;
mjeru u kojoj je ograničen pristup tržištima kapitala za prihvatljive obveze;
mjeru u kojoj se sanacijski subjekt oslanja na redovni osnovni kapital za ispunjavanje zahtjeva iz članka 12.f.
Time što ne postoji zahtjev nacionalnog sanacijskog tijela na temelju prvog podstavka ovog stavka ne dovode se u pitanje odluke Odbora na temelju članka 12.c stavka 5.
Za subjekte koji sami po sebi nisu sanacijski subjekti iznos iz stavka 2. prvog podstavka jest sljedeći:
u svrhu izračuna zahtjeva iz članka 12.a stavka 1., u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (a), zbroj:
iznosa gubitaka koje treba pokriti koji odgovara zahtjevima iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 104.a Direktive 2013/36/EU za subjekt; i
iznosa dokapitalizacije koji subjektu omogućuje da ponovno uspostavi usklađenost sa zahtjevom u pogledu stope ukupnog kapitala iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjevom iz članka 104.a Direktive 2013/36/EU nakon izvršenja ovlasti za otpis ili konverziju relevantnih instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21. ove Uredbe ili nakon sanacije sanacijske grupe; i
u svrhu izračuna zahtjeva iz članka 12.a stavka 1., u skladu s člankom 12.a stavkom 2. točkom (b), zbroj:
iznosa gubitaka koje treba pokriti koji odgovara zahtjevu u vezi s omjerom financijske poluge iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 za subjekt; i
iznosa dokapitalizacije koji subjektu omogućuje da ponovno uspostavi usklađenost sa zahtjevom u vezi s omjerom financijske poluge iz članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 nakon izvršenja ovlasti za otpis ili konverziju relevantnih instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21. ove Uredbe ili nakon sanacije sanacijske grupe.
Za potrebe članka 12.a stavka 2. točke (a) zahtjev iz članka 12.a stavka 1. izražava se kao postotak koji se dobije kada se iznos izračunan u skladu s prvim podstavkom točkom (a) ovog stavka podijeli s ukupnim iznosom izloženosti riziku.
Za potrebe članka 12.a stavka 2. točke (b) zahtjev iz članka 12.a stavka 1. izražava se kao postotak koji se dobije kada se iznos izračunan u skladu s prvim podstavkom točkom (b) ovog stavka podijeli s mjerom ukupne izloženosti.
Pri utvrđivanju pojedinačnog zahtjeva predviđenog u prvom podstavku točki (b) ovog članka Odbor uzima u obzir zahtjeve iz članka 27. stavka 7.
Pri utvrđivanju iznosa dokapitalizacije iz prethodnih podstavaka Odbor:
upotrebljava najnovije iskazane vrijednosti za odgovarajući ukupni iznos izloženosti riziku ili mjeru ukupne izloženosti kako su prilagođeni svim promjenama koje proizlaze iz mjera predviđenih u sanacijskom planu; i
nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, naviše ili naniže usklađuje iznos koji ogovara postojećem zahtjevu iz članka 104.a Direktive 2013/36/EU radi određivanja zahtjeva koji se primjenjuje na relevantni subjekt nakon izvršenja ovlasti za otpis ili konverziju relevantnih instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21. ove Uredbe ili nakon sanacije sanacijske grupe.
Odbor može povećati zahtjev iz prvog podstavka točke (a) podtočke ii. ovog stavka za odgovarajući iznos koji je potreban kako bi se osiguralo da subjekt nakon izvršenja ovlasti za otpis ili konverziju relevantnih instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21. može održati dostatno povjerenje tržišta tijekom odgovarajućeg razdoblja koje nije dulje od jedne godine.
Ako se primjenjuje šesti podstavak ovog stavka, iznos iz tog podstavka jednak je zahtjevu za kombinirani zaštitni sloj koji se primjenjuje nakon izvršenja ovlasti iz članka 21. ove Uredbe ili nakon sanacije sanacijske grupe umanjen za iznos iz članka 128. točke 6. podtočke (a) Direktive 2013/36/EU.
Iznos iz šestog podstavka ovog stavka usklađuje se naniže ako nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, Odbor utvrdi da bi bilo izvedivo i vjerojatno da niži iznos bude dostatan za osiguravanje povjerenja tržišta i osiguravanje kontinuiteta pružanja ključnih ekonomskih funkcija institucije ili subjekta iz članka 12. stavka 1. i njihova pristupa financiranju bez uporabe izvanredne javne financijske potpore, osim doprinosâ iz Fonda, u skladu s člankom 27. stavkom 7. i člankom 76. stavkom 3., nakon izvršenja ovlasti iz članka 21. ili nakon sanacije sanacijske grupe. Taj iznos usklađuje se naviše ako Odbor nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, utvrdi da je viši iznos potreban za održavanje dostatnog povjerenja tržišta i osiguravanje kontinuiteta pružanja ključnih ekonomskih funkcija institucije ili subjekta iz članka 12. stavka 1. i njihova pristupa financiranju bez uporabe izvanredne javne financijske potpore, osim doprinosâ iz Fonda, u skladu s člankom 27. stavkom 7. i člankom 76. stavkom 3. tijekom odgovarajućeg razdoblja koje nije dulje od jedne godine.
Ako Odbor očekuje da bi određene vrste prihvatljivih obveza vjerojatno mogle biti u potpunosti ili djelomično isključene iz bail-ina na temelju članka 27. stavka 5. ili u potpunosti prenesene na primatelja na temelju djelomičnog prijenosa, zahtjev iz članka 12.a stavka 1. ispunjava se s pomoću regulatornog kapitala ili drugih prihvatljivih obveza koji su dostatni za sljedeće:
pokrivanje iznosa isključenih obveza utvrđenih u skladu s člankom 27. stavkom 5.;
osiguranje toga da se ispune uvjeti iz stavka 2.
Članak 12.e
Određivanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze za sanacijske subjekte koji su dio GSV institucija i Unijina značajna društva kćeri GSV institucija izvan EU-a
Zahtjev iz članka 12.a stavka 1. za sanacijski subjekt koji je GSV institucija ili dio GSV institucije sastoji se od sljedećeg:
zahtjevâ iz članaka 92.a i 494. Uredbe (EU) br. 575/2013; i
svakog dodatka zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze koji Odbor odredi posebno u odnosu na taj subjekt u skladu sa stavkom 3. ovog članka.
Zahtjev iz članka 12.a stavka 1. za Unijino značajno društvo kći GSV institucije izvan EU-a sastoji se od sljedećeg:
zahtjevâ iz članaka 92.b i 494. Uredbe (EU) br. 575/2013; i
svakog dodatka zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze koji Odbor odredi posebno u odnosu na to značajno društvo kći u skladu sa stavkom 3. ovog članka i koji se ispunjava s pomoću regulatornog kapitala i obveza koje ispunjavaju uvjete iz članka 12.g i članka 92.b stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Odbor uvodi dodatak zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) samo:
ako zahtjev iz stavka 1. točke (a) ovog članka ili stavka 2. točke (a) ovog članka nije dostatan kako bi se ispunili uvjeti iz članka 12.d; i
u mjeri u kojoj se osigurava da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 12.d.
Članak 12.f
Primjena minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze na sanacijske subjekte
Članak 12.g
Primjena minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze na subjekte koji sami po sebi nisu sanacijski subjekti
Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, Odbor može odlučiti primijeniti zahtjev utvrđen ovim člankom na subjekt iz članka 2. točke (b) koji je društvo kći sanacijskog subjekta, ali sam po sebi nije sanacijski subjekt.
Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, matična društva u Uniji koja sama po sebi nisu sanacijski subjekti, ali su društva kćeri subjekata iz trećih zemalja ispunjavaju zahtjeve iz članaka 12.d i 12.e na konsolidiranoj osnovi.
Za sanacijske grupe utvrđene u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (24b) podtočkom (b), one kreditne institucije koje su stalno povezane sa središnjim tijelom, ali same po sebi nisu sanacijski subjekti, središnje tijelo koje samo po sebi nije sanacijski subjekt te svi sanacijski subjekti koji ne podliježu zahtjevu iz članka 12.f stavka 3., pridržavaju se članka 12.d stavka 6. na pojedinačnoj osnovi.
Zahtjev iz članka 12.a stavka 1. u pogledu subjekta iz ovog stavka određuje se na temelju zahtjeva utvrđenih u članku 12.d.
Zahtjev iz članka 12.a stavka 1. u pogledu subjekata iz stavka 1. ovog članka ispunjava se s pomoću najmanje jednog od sljedećeg:
obveza:
koje su izdane sanacijskom subjektu i koje je sanacijski subjekt kupio ili izravno ili neizravno putem drugih subjekata u istoj sanacijskoj grupi koji su kupili obveze od subjekta na koji se primjenjuje ovaj članak, ili koje su izdane postojećem dioničaru i koje je postojeći dioničar kupio, a koji nije dio iste sanacijske grupe sve dok se izvršavanjem ovlasti za otpis ili konverziju u skladu s člankom 21. ne utječe na kontrolu koju sanacijski subjekt ima nad društvom kćeri;
kojima se ispunjavaju kriteriji prihvatljivosti iz članka 72.a Uredbe (EU) br. 575/2013, uz iznimku članka 72.b stavka 2. točaka (b), (c), (k), (l) i (m) i članka 72.b stavaka od 3. do 5. te uredbe;
koje u redu prvenstva u redovnom postupku u slučaju insolventnosti dolaze poslije obveza koje ne ispunjavaju uvjet iz podtočke i. i koje nisu prihvatljive za zahtjeve za regulatorni kapital;
koje podliježu ovlastima za otpis ili konverziju u skladu s člankom 21. na način koji je u skladu sa sanacijskom strategijom sanacijske grupe, posebno u smislu da nema utjecaja na kontrolu koju sanacijski subjekt ima nad društvom kćeri;
čije stjecanje vlasništva nije izravno ili neizravno financirao subjekt na koji se primjenjuje ovaj članak;
kod kojih u odredbama kojima se one uređuju nije izričito ili implicitno navedeno da bi subjekt na koji se primjenjuje ovaj članak ovisno o slučaju izvršio opciju kupnje nad obvezama, otkupio ih, ponovno kupio ili ih prijevremeno otplatio, osim u slučaju insolventnosti ili likvidacije subjekta i ako taj subjekt ne daje takve navode na drugi način;
kod kojih u odredbama kojima se one uređuju imatelju nije dano pravo da ubrza buduće planirano plaćanje kamata ili glavnice, osim u slučaju insolventnosti ili likvidacije subjekta na koji se primjenjuje ovaj članak;
kod kojih se iznos kamata ili dividendi, ovisno o slučaju, koji je dospio ne mijenja se ovisno o kreditnoj sposobnosti subjekta na koji se primjenjuje ovaj članak ili njegova matičnog društva;
regulatornog kapitala, kako slijedi:
redovnog osnovnog kapitala; i
drugog regulatornog kapitala:
Odbor može dopustiti da se zahtjev iz članka 12.a stavka 1. ispuni u potpunosti ili djelomično jamstvom koje izdaje sanacijski subjekt i kojim se ispunjavaju sljedeći uvjeti:
i društvo kći i sanacijski subjekt imaju poslovni nastan u istoj državi članici sudionici i dio su iste sanacijske grupe;
sanacijski subjekt ispunjava zahtjev iz članka 12.f;
jamstvo se pruža u iznosu koji barem odgovara iznosu zahtjeva koji zamjenjuje;
jamstvo se aktivira ako društvo kći ne može otplatiti svoje dugove ili druge obveze u skladu s dospijećem ili je provedeno utvrđenje u skladu s člankom 21. stavkom 3. za to društvo kćer, ovisno o tome do čega prije dođe;
jamstvo je kolateralizirano ugovorom o financijskom kolateralu kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki (a) Direktive 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ) u visini od najmanje 50 % njegova iznosa;
kolateral kojim se osigurava jamstvo ispunjava zahtjeve iz članka 197. Uredbe (EU) br. 575/2013 koji su, uzimajući u obzir konzervativne korektivne faktore, dostatni za pokrivanje iznosa kolateraliziranog kako je navedeno u točki (e);
kolateral kojim se osigurava jamstvo nije opterećen, a osobito se ne upotrebljava kao kolateral za osiguranje nekog drugog jamstva;
efektivno dospijeće kolaterala ispunjava isti uvjet dospijeća kao onaj iz članka 72.c stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013; i
ne postoje pravne, regulatorne ili operativne prepreke prijenosu kolaterala sa sanacijskog subjekta na relevantno društvo kći, među ostalim i ako se sanacijska mjera poduzima u odnosu na sanacijski subjekt.
Za potrebe prvog podstavka točke (i), sanacijski subjekt na zahtjev Odbora dostavlja neovisno, pisano i obrazloženo pravno mišljenje ili na drugi zadovoljavajući način dokazuje da ne postoje pravne, regulatorne ili operativne prepreke prijenosu kolaterala sa sanacijskog subjekta na relevantno društvo kćer.
Članak 12.h
Izuzeće od minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze primjenjivo na subjekte koji sami po sebi nisu sanacijski subjekti
Odbor može izuzeti od primjene članka 12.g društvo kćer sanacijskog subjekta s poslovnim nastanom u državi članici sudionici ako:
i društvo kći i sanacijski subjekt imaju poslovni nastan u istoj državi članici sudionici i dio su iste sanacijske grupe;
sanacijski subjekt ispunjava zahtjev iz članka 12.f;
nema trenutačnih ili očekivanih bitnih praktičnih ili pravnih prepreka brzom prijenosu regulatornog kapitala ili otplati obveza od strane sanacijskog subjekta u korist društva kćeri za koje je provedeno utvrđenje u skladu s člankom 21. stavkom 3., osobito ako je sanacijska mjera poduzeta u odnosu na sanacijski subjekt.
Odbor može izuzeti od primjene članka 12.g društvo kćer sanacijskog subjekta s poslovnim nastanom u državi članici sudionici ako:
i društvo kći i njegovo matično društvo imaju poslovni nastan u istoj državi članici sudionici i dio su iste sanacijske grupe;
matično društvo ispunjava zahtjev iz članka 12.a stavka 1. na konsolidiranoj osnovi u toj državi članici sudionici;
nema trenutačnih ili očekivanih bitnih praktičnih ili pravnih prepreka brzom prijenosu regulatornog kapitala ili otplati obveza od strane matičnog društva u korist društva kćeri za koje je provedeno utvrđenje u skladu s člankom 21. stavkom 3., osobito ako je sanacijska mjera poduzeta u odnosu na matično društvo.
Članak 12.i
Izuzeće za središnje tijelo i kreditne institucije koje su stalno povezane sa središnjim tijelom
Odbor može djelomično ili u potpunosti izuzeti od primjene članka 12.g središnje tijelo ili kreditnu instituciju koja je stalno povezana sa središnjim tijelom ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
kreditna institucija i središnje tijelo podliježu nadzoru istog nadležnog tijela, imaju poslovni nastan u istoj državi članici sudionici i dio su iste sanacijske grupe;
središnje tijelo i njegove stalno povezane kreditne institucije za svoje obveze odgovaraju solidarno ili za obveze njegovih stalno povezanih kreditnih institucija u potpunosti jamči središnje tijelo;
minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze te za solventnost i likvidnost središnjeg tijela i svih stalno povezanih kreditnih institucija prate se kao cjelina na temelju konsolidiranih izvještaja tih institucija;
u slučaju izuzeća za kreditnu instituciju koja je stalno povezana sa središnjim tijelom, uprava središnjeg tijela ovlaštena je za davanje uputa upravi stalno povezanih institucija;
relevantna sanacijska grupa ispunjava zahtjev iz članka 12.f stavka 3.; i
nema trenutačnih ili očekivanih bitnih praktičnih ili pravnih prepreka brzom prijenosu regulatornog kapitala ili otplati obveza između središnjeg tijela i stalno povezanih kreditnih institucija u slučaju sanacije.
Članak 12.j
Kršenja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze
Svako kršenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze iz članka 12.f ili članka 12.g, rješava se na temelju najmanje jednog od sljedećeg:
ovlasti za rješavanje ili uklanjanje zapreka provedivosti sanacije u skladu s člankom 10.;
ovlasti iz članka 10.a;
mjera iz članka 104. Direktive 2013/36/EU;
mjera rane intervencije u skladu s člankom 13.;
administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera u skladu s člancima 110. i 111. Direktive 2014/59/EU.
Nadalje, Odbor ili ESB mogu procijeniti propada li institucija ili je vjerojatno da će propasti, u skladu s člankom 18.
Članak 12.k
Prijelazni aranžmani i aranžmani nakon sanacije
Odbor utvrđuje prijelazne ciljne razine za zahtjeve u članku 12.f ili 12.g ili za zahtjeve koji proizlaze iz primjene članka 12.c stavka 4., 5. ili 7., ovisno o slučaju, koje su subjekti iz članka 12. stavaka 1. i 3. dužni ispunjavati 1. siječnja 2022. Prijelaznim ciljnim razinama se, u pravilu, osigurava linearno povećanje regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza radi približavanja zahtjevu.
Odbor može odrediti prijelazno razdoblje koje završava nakon 1. siječnja 2024. ako je to propisno opravdano i primjereno na temelju kriterijâ iz stavka 7., uzimajući u obzir:
razvoj financijskog položaja subjekta;
izglede da će subjekt u razumnom roku moći osigurati usklađenost sa zahtjevima iz članka 12.f ili 12.g ili zahtjevom koji proizlazi iz primjene članka 12.c stavka 4., 5. ili 7.; i
je li subjekt u mogućnosti zamijeniti obveze koje više ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti ili dospijeća iz članaka 72.b i 72.c Uredbe (EU) br. 575/2013 i članka 12.c ili članka 12.g stavka 2. ove Uredbe te, ako nije, je li ta nemogućnost idiosinkrastične naravi ili je posljedica poremećaja na širem tržištu.
Minimalne razine zahtjeva iz članka 12.d stavaka 4. i 5. ne primjenjuju se u roku od dvije godine nakon datuma:
na koji su Odbor ili nacionalno sanacijsko tijelo primijenili bail-in instrument; ili
na koji je sanacijski subjekt primijenio alternativnu mjeru privatnog sektora iz članka 18. stavka 1. točke (b) kojom su instrumenti kapitala i druge obveze otpisani ili su konvertirani u instrumente redovnog osnovnog kapitala, ili na koji su ovlasti za otpis ili konverziju u skladu s člankom 21. izvršene u odnosu na taj sanacijski subjekt, radi dokapitalizacije sanacijskog subjekta bez primjene sanacijskog instrumenata.
Pri određivanju prijelaznih razdoblja Odbor uzima u obzir:
pretežnost depozita i nezastupljenost dužničkih instrumenata u modelu financiranja;
pristup tržištima kapitala za prihvatljive obveze;
mjeru u kojoj se sanacijski subjekt oslanja na redovni osnovni kapital kako bi se ispunjavao zahtjev iz članka 12.f.
POGLAVLJE 2.
Rana intervencija
Članak 13.
Rana intervencija
Odbor obavješćuje Komisiju o svim informacijama koje je zaprimio na temelju prvog podstavka.
Za potrebe prvog podstavka ESB ili relevantno nacionalno nadležno tijelo pomno prati, u suradnji s Odborom, stanje institucije ili matičnog društva i njihovu usklađenost sa svim ranim mjerama intervencije koje su morali poduzeti.
ESB ili relevantno nacionalno nadležno tijelo pružaju Odboru sve informacije potrebne za ažuriranje sanacijskog plana i pripremu moguće sanacije institucije te vrednovanje imovine i obveza institucije u skladu s člankom 20. stavcima od 1. do 15.
Odbor je također ovlašten zatražiti od relevantnog nacionalnog sanacijskog tijela da izradi privremeni sanacijski program za dotičnu instituciju ili grupu.
Odbor obavješćuje ESB, relevantna nacionalna nadležna tijela i relevantna nacionalna sanacijska tijela o svim mjerama koje poduzima u skladu s ovim stavkom.
POGLAVLJE 3.
Sanacija
Članak 14.
Ciljevi sanacije
Ciljevi sanacije iz stavka 1. su sljedeći:
osigurati kontinuitet temeljnih funkcija;
izbjeći velike štetne učinke na financijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja, uključujući na tržišne infrastrukture, te održavanjem tržišne discipline;
štititi javna sredstva tako da se na minimum smanji oslanjanje na izvanrednu javnu financijsku potporu;
štititi deponente obuhvaćene Direktivom 2014/49/EU i ulagatelje obuhvaćene Direktivom 97/9/EZ.
štititi sredstva i imovinu klijenata.
Pri postizanju ciljeva iz prvog podstavka Odbor, Vijeće i Komisija, te, prema potrebi, nacionalna sanacijska tijela nastoje smanjiti trošak sanacije i izbjeći nepotrebno rušenje vrijednosti osim ako je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva sanacije.
Članak 15.
Opća načela sanacije
Pri djelovanju na temelju sanacijskog postupka iz članka 18. Odbor, Vijeće, Komisija te, prema potrebi, nacionalna sanacijska tijela poduzimaju sve prikladne mjere kako bi osigurali da se sanacijske mjere poduzimaju u skladu sa sljedećim načelima:
dioničari institucije u sanaciji snose prve gubitke;
vjerovnici institucije u sanaciji snose gubitke nakon dioničara u skladu s redoslijedom prvenstva njihovih potraživanja iz članka 17., osim ako je u ovoj Uredbi izričito navedeno drugačije;
zamjenjuju se upravljačko tijelo i više rukovodstvo institucije u sanaciji, osim u slučajevima kada se smatra da je potpuno ili djelomično zadržavanje upravljačkog tijela ili višeg rukovodstva, ovisno o okolnostima, nužno za postizanje ciljeva sanacije;
upravljačko tijelo i više rukovodstvo institucije u sanaciji pružaju svu potrebnu pomoć za postizanje ciljeva sanacije;
fizičke i pravne osobe odgovorne su u skladu s nacionalnim pravom, prema građanskom ili kaznenom pravu, za odgovornost koju imaju u propadanju institucije u sanaciji;
osim ako ovom Uredbom nije predviđeno drugačije, prema vjerovnicima istog isplatnog reda postupa se jednako;
niti jedan vjerovnik ne trpi veće gubitke od onih koje bi pretrpio da se subjekt iz članka 2. likvidirao redovnim postupkom u slučaju insolventnosti u skladu sa zaštitnim mjerama iz članka 29.;
osigurani depoziti u potpunosti su zaštićeni; te
sanacijska mjera je provedena u skladu sa zaštitnim mjerama navedenima u ovoj Uredbi.
Time se ne dovode u pitanje odredbe o zastupljenosti zaposlenika u upravljačkim tijelima kako je predviđeno nacionalnim pravom ili praksom.
Članak 16.
Sanacija financijskih institucija i matičnih društava
Članak 17.
Redoslijed prvenstva potraživanja
Ako se primjenjuje bail-in instrument, relevantni sustav osiguranja depozita odgovoran je u skladu s uvjetima iz članka 79.
Članak 18.
Sanacijski postupak
Odbor usvaja sanacijski program u skladu sa stavkom 6. u pogledu subjekata i grupa iz članka 7. stavka 2. te subjekata i grupa iz članka 7. stavka 4. točke (b) i članka 7. stavka 5. ako su zadovoljeni uvjeti za primjenu tih stavaka samo ako na svojoj izvršnoj sjednici nakon primitka obavijesti iz četvrtog podstavka ili na vlastitu inicijativu procijeni da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
subjekt propada ili je vjerojatno da će propasti;
uzimajući u obzir vrijeme i druge relevantne okolnosti, nije razumno očekivati da bi druge alternativne mjere privatnog sektora, uključujući mjere sustava zaštite institucija, ili nadzorne mjere, uključujući mjere rane intervencije ili otpis ili konverziju relevantnih instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21., poduzete u pogledu subjekta, spriječile propadanje subjekta u razumnom vremenskom okviru;
sanacijske mjere nužne su radi javnog interesa iz stavka 5.
Nakon što se savjetuje s Odborom, ESB ocjenjuje je li ispunjen uvjet iz prvog podstavka točke (a). Odbor to može ocijeniti na izvršnoj sjednici samo nakon što obavijesti ESB o svojoj namjeri te samo ako ESB u roku od tri kalendarska dana od primitka te informacije to nije ocijenio. ESB pruža Odboru bez odgode sve relevantne informacije koje Odbor zatraži kako bi se informirao prije ocjene.
Ako ESB ocijeni da je zadovoljen uvjet iz prvog podstavka točke (a) u pogledu subjekta ili grupe iz prvog podstavka, o toj ocjeni bez odgode obavješćuje Komisiju i Odbor.
Uvjet iz prvog podstavka točke (b) ocjenjuje Odbor na svojoj izvršnoj sjednici ili po potrebi nacionalna sanacijska tijela u bliskoj suradnji s ESB-om. ESB također može obavijestiti Odbor ili dotična nacionalna sanacijska tijela da smatra da je zadovoljen uvjet iz te točke.
Za potrebe stavka 1. točke (a) za subjekt se smatra da propada ili da je vjerojatno da će propasti u jednoj ili više sljedećih okolnosti:
subjekt krši ili postoje objektivni elementi na temelju kojih se utvrđuje da će institucija uskoro kršiti zahtjeve za nastavak rada na način kojim bi se opravdalo povlačenje ovlaštenja ESB-a između ostalog zašto što je institucija pretrpjela ili je moguće da će pretrpjeti gubitke kojima će se istrošiti sav njezin regulatorni kapital ili njegov znatan iznos, ali ne samo iz tog razloga;
imovina subjekta je manja od njegovih obveza ili postoje objektivni elementi na temelju kojih se utvrđuje da će imovina subjekta uskoro biti manja od obveza;
subjekt nije u mogućnosti podmiriti svoje dugove ili druge obveze pri njihovu dospijeću ili postoje objektivni elementi na temelju kojih se utvrđuje da institucija uskoro neće biti u mogućnosti to uraditi;
nužna je izvanredna javna financijska potpora osim ako se, kako bi se otklonila ozbiljna smetnja u gospodarstvu države članice i održala financijska stabilnost, ta izvanredna javna financijska potpora pojavljuje u sljedećim oblicima:
državno jamstvo kao podrška liniji za likvidnost koju pruža središnja banka u skladu s uvjetima središnjih banaka;
državno jamstvo za novoizdane obveze; ili
ubrizgavanje regulatornog kapitala ili kupnja instrumenata kapitala po cijenama i pod uvjetima kojima se daje prednost subjektu ako u vrijeme odobrenja javne potpore ne postoje ni okolnosti navedene u ovom stavku točkama (a), (b) i (c) niti okolnosti navedene u članku 21. stavku 1.
U svim slučajevima navedenima u prvom podstavku točki (d) točkama i., ii. te iii. jamstvo ili istovrsne mjere iz tih točaka ograničeni su na solventne subjekte i ovise o konačnom odobrenju na temelju okvira Unije o državnim potporama. Riječ je o privremenim mjerama opreza koje su razmjerne otklanjanju posljedica ozbiljne smetnje i ne koriste se radi nadoknade gubitaka koje je subjekt pretrpio ili postoji mogućnost da će ih uskoro pretrpjeti.
Mjere potpore u okviru prvog podstavka točke (d) podtočke iii. ograničene su na ubrizgavanja potrebna radi rješavanja nedostatka kapitala ustanovljenog u testovima otpornosti na stres, procjenama kvalitete imovine ili jednakovrijednim ocjenama na nacionalnoj razini te na razini Unije ili jedinstvenog nadzornog mehanizma, koje vrše ESB, EBA ili nacionalna tijela te ih po potrebi potvrđuje nadležno tijelo.
Ako Komisija podnese zakonodavni prijedlog u skladu s člankom 32. stavkom 4. Direktive 2014/59/EU, po potrebi na isti način podnosi zakonodavni prijedlog o izmjeni ove Uredbe.
Ako su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni u stavku 1., Odbor pokreće postupak usvajanja sanacijskog programa. Sanacijskim programom:
pokreće se postupak sanacije subjekta;
utvrđuje se primjena sanacijskih instrumenata na instituciju u sanaciji iz članka 22. stavka 2., posebno svako izuzeće iz primjene bail-in-a u skladu s člankom 27. stavcima 5. i 14.;
utvrđuje se korištenje Fonda kako bi se pružila potpora sanacijskim mjerama u skladu s člankom 76. te u skladu s odlukom Komisije donesenom u skladu s člankom 19.
Nakon što Odbor dostavi sanacijski program, Komisija ga u roku od 24 sata potvrđuje ili ulaže prigovor u odnosu na diskrecijske aspekte sanacijskog programa u slučajevima koji nisu obuhvaćeni trećim podstavkom ovog stavka.
Nakon što Odbor dostavi sanacijski program, Komisija u roku od 12 sati može Vijeću predložiti da:
uloži prigovor na sanacijski program jer sanacijski program koji je Odbor usvojio ne zadovoljava kriterij javnog interesa iz stavka 1. točke (c);
potvrdi ili uloži prigovor na materijalnu promjenu iznosa sredstava iz Fonda predviđenih sanacijskim programom Odbora.
Za potrebe trećeg podstavka Vijeće odlučuje relativnom većinom.
Sanacijski program može stupiti na snagu samo ako ni Vijeće ni Komisija ne ulože nikakav prigovor u roku od 24 sata nakon što ga Odbor dostavi.
Vijeće ili Komisija, ovisno o slučaju, iznose razloge zbog kojih su primijenili svoju ovlast ulaganja prigovora.
Ako u roku od 24 sata nakon što je Odbor dostavio sanacijski program Vijeće potvrdi prijedlog Komisije za promjenama sanacijskog programa iz razloga navedenih u trećem podstavku točki (b) ili ako Komisija uloži prigovor u skladu s drugim podstavkom, Odbor u roku od osam sati mijenja sanacijski program u skladu s navedenim razlozima.
Ako je sanacijskim programom koji je usvojio Odbor u iznimnim okolnostima predviđeno izuzimanje određenih obveza iz članka 27. stavka 5. i ako je za takvo izuzeće potreban doprinos iz Fonda ili alternativnog izvora financiranja, Komisija može, da bi zaštitila cjelovitost unutarnjeg tržišta, zabraniti predloženo izuzeće ili zahtijevati njegove izmjene navodeći odgovarajuće razloge na temelju kršenja zahtjeva iz članka 27. i iz delegiranog akta koji je Komisija donijela na temelju članka 44. stavka 11. Direktive 2014/59/EU.
Članak 19.
Državna potpora i potpora iz Fonda
Prilikom provođenja zadaća koje su im dodijeljene u skladu s člankom 18. ove Uredbe institucije Unije djeluju u skladu s načelima ustanovljenima u članku 3. stavku 3. Direktive 2014/59/EU i u tom pogledu na odgovarajući način objavljuju sve relevantne informacije o svojoj unutarnjoj organizaciji.
Obavijest iz ovog stavka pokreće predistragu Komisije tijekom koje Komisija može od Odbora zahtijevati dodatne informacije. Komisija procjenjuje bi li korištenje Fonda narušilo ili bilo prijetnja narušavanju tržišnog natjecanja davanjem prednosti korisniku ili bilo kojem drugom društvu što, u mjeri u kojoj bi utjecalo na trgovinu između država članica, ne bi bilo usklađeno s unutarnjim tržištem. Komisija na korištenje Fonda primjenjuje kriterije uspostavljene za primjenu pravila o državnim potporama kako je navedeno u članku 107. UFEU-a. Odbor Komisiji pruža informacije za koje Komisija smatra da su joj potrebne kako bi provela tu procjenu.
Ako Komisija ozbiljno sumnja u usklađenost predloženog korištenja Fonda s unutarnjim tržištem ili ako Odbor nije pružio potrebne informacije u skladu sa zahtjevom Komisije iz drugog podstavka, Komisija pokreće detaljnu istragu i o tome obavještava Odbor. Komisija svoju odluku o pokretanju detaljne istrage objavljuje u Službenom listu Europske unije. Odbor, svaka država članica ili osoba, društvo ili udruženje na čije bi interese korištenje Fonda moglo imati utjecaja, mogu Komisiji uputiti komentare u roku koji je naveden u obavijesti. Odbor može podnijeti primjedbe na komentare koje su podnijele države članice i zainteresirane treće strane u roku koji odredi Komisija. Nakon razdoblja istrage Komisija procjenjuje je li korištenje Fonda usklađeno s unutarnjim tržištem.
Prilikom izrade procjene i provođenja istrage u skladu s ovim stavkom Komisija se vodi svim relevantnim uredbama donesenima u skladu s člankom 109. UFEU-a te relevantnim komunikacijama, smjernicama i mjerama koje je Komisija usvojila radi primjene pravila iz Ugovora koja se odnose na državne potpore i koja su na snazi u trenutku izrade procjene. Te se mjere primjenjuju kao da se upućivanja na države članice odgovorne za prijavu potpore odnose na Odbor, uz sve druge potrebne promjene.
Komisija donosi odluku o usklađenosti korištenja Fonda s unutarnjim tržištem, koja je upućena Odboru i nacionalnim sanacijskim tijelima dotične države članice ili država članica. Ta odluka može ovisiti o uvjetima, obvezama ili društvima u odnosu na korisnika.
Odlukom se također mogu utvrditi obveze Odbora, nacionalnih sanacijskog tijela u dotičnoj državi članici sudionici ili državama članicama ili korisnika kako bi se mogla nadzirati usklađenost s njom. To može uključivati zahtjev za imenovanje opunomoćenika ili druge nezavisne osobe koja pomaže u nadzoru. Opunomoćenik ili druga nezavisna osoba može izvršavati funkcije navedene u odluci Komisije.
Svaka odluka iz ovog stavka objavljuje se u Službenom listu Europske unije.
Komisija može izdati negativnu odluku namijenjenu Odboru ako odluči da predloženo korištenje Fonda ne bi bila usklađeno s unutarnjim tržištem i da se ne može provesti u obliku u kojem ga je Odbor predložio. Po primitku takve odluke Odbor ponovo razmatra svoj sanacijski program i priprema revidiran sanacijski program.
Odbor sve iznose koje primi prema prvom podstavku uplaćuje u Fond i uzima te iznose u obzir prilikom utvrđivanja doprinosa u skladu s člancima 70. i 71.
Prilikom postupka povrata navedenog u prvom podstavku poštuje se pravo korisnika na dobro upravljanje i na pristup dokumentima kako je utvrđeno u člancima 41. i 42. Povelje.
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 93. o detaljnim postupovnim pravilima o:
izračunu kamatne stope koja se primjenjuje u slučaju odluke o povratu u skladu sa stavkom 5.;
jamstvima prava na dobro upravljanje i prava na pristup dokumentima iz stavka 5.
Članak 20.
Vrednovanje u svrhu sanacije
Svrhe vrednovanja su sljedeće:
pružanje informacija radi utvrđivanja jesu li zadovoljeni uvjeti za sanaciju ili uvjeti za otpis ili konverziju ►M1 instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21. ◄ ;
ako su zadovoljeni uvjeti za sanaciju, pružanje informacija radi donošenja odluke o odgovarajućoj sanacijskoj mjeri koju je potrebno poduzeti u pogledu subjekta iz članka 2.;
kada se primjenjuje ovlast za otpis ili konverziju relevantnih instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21. stavkom 7., pružanje informacija radi donošenja odluke o mjeri u kojoj se poduzima poništavanje ili razvodnjavanje vlasničkih instrumenata te mjeri u kojoj se otpisuju ili konvertiraju relevantni instrumenti kapitala i prihvatljive obveze;
kada se primjenjuje bail-in instrument, pružanje informacija radi donošenja odluke o mjeri u kojoj se otpisuju ili konvertiraju obveze prihvatljive za bail-in;
kada se primjenjuje instrument prijelazne institucije ili instrument odvajanja imovine, pružanje informacija radi donošenja odluke o imovini, pravima, obvezama ili vlasničkim instrumentima koje je potrebno prenijeti te radi donošenja odluke o vrijednosti svih naknada koje je potrebno platiti instituciji u sanaciji ili, ovisno o slučaju, vlasnicima vlasničkih instrumenata;
kada se primjenjuje instrument prodaje poslovanja, pružanje informacija radi donošenja odluke o imovini, pravima, obvezama ili vlasničkim instrumentima koje je potrebno prenijeti i da se Odboru daju informacije kako bi mogao odrediti što su komercijalni uvjeti u smislu članka 24. stavka 2. točke (b);
u svim slučajevima, da se njime osigura priznavanje svih gubitaka nad imovinom subjekta iz članka 2. u trenutku kada se primjenjuju sanacijski instrumenti ili izvršavaju ovlasti za otpis ili konverziju relevantnih ►M1 instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21. ◄ .
Ne dovodeći u pitanje okvir Unije za državne potpore, vrednovanje se po potrebi temelji na opreznim pretpostavkama, uključujući one o stopama neispunjenja obveze i ozbiljnosti gubitaka. Vrednovanjem se ne pretpostavlja moguće buduće pružanje bilo koje izvanredne javne financijske potpore ili bilo koja hitna likvidnosna pomoć središnje banke ili bilo koja likvidnosna pomoć središnje banke dodijeljena u okviru nestandardne kolateralizacije, roka dospijeća ili kamatnih uvjeta subjektu iz članka 2. od onog trenutka kada se poduzmu sanacijske mjere ili se izvrši ovlast za otpis ili konverziju relevantnih ►M1 instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza u skladu s člankom 21. ◄ Nadalje, ako se primjenjuje bilo koji sanacijski instrument, vrednovanjem se uzima u obzir sljedeće:
Odbor može izvršiti povrat svih opravdanih izdataka koje je na propisan način prouzročila institucija u sanaciji u skladu s člankom 22. stavkom 6.;
Fond može zaračunati kamatu ili naknade u pogledu svih kredita ili jamstava osiguranih instituciji u sanaciji, u skladu s člankom 76.
Vrednovanje se dopunjuje sljedećim informacijama kao što se pojavljuju u računovodstvenim knjigama i evidencijama subjekta iz članka 2.:
ažuriranom bilancom i izvješćem o financijskom položaju subjekta iz članka 2.;
analizom i procjenom računovodstvene vrijednosti imovine;
popisom nepodmirenih bilančnih i izvanbilančnih obveza prikazanih u knjigama i evidencijama subjekta iz članka 2., s pokazateljem odgovarajućih kredita i redoslijeda potraživanja iz članka 17.
Privremeno vrednovanje iz prvog podstavka uključuje zaštitu od dodatnih gubitaka, uz primjereno opravdanje.
Svrhe ex post konačnog vrednovanja su sljedeće:
osigurati da su svi gubitci nad imovinom subjekta iz članka 2. priznati u računovodstvenim knjigama tog subjekta;
dati informacije za odluku o otpisu potraživanja vjerovnika ili povećanju vrijednosti plaćenih naknada, u skladu sa stavkom 12. ovog članka.
U slučaju da je procjena neto vrijednosti imovine subjekta iz članka 2. izvršena ex post konačnim vrednovanjem veća od procjene neto vrijednosti imovine tog subjekta izvršene privremenim vrednovanjem, Odbor može zatražiti od nacionalnog sanacijskog tijela da učini sljedeće:
izvrši svoju ovlast kako bi se povećala vrijednost potraživanja vjerovnika ili vlasnika odgovarajućih instrumenata kapitala koja su otpisana u okviru bail-in instrumenta;
uputi prijelaznu instituciju ili subjekt upravljanja imovinom da izvrši daljnju uplatu naknada u pogledu imovine, prava ili obveza instituciji u sanaciji ili, ovisno o slučaju, u pogledu vlasničkih instrumenta vlasnicima tih vlasničkih instrumenata.
Vrednovanjem iz stavka 16. utvrđuje se sljedeće:
način na koji bi se postupalo s dioničarima i vjerovnicima ili relevantnim sustavima osiguranja depozita da je nad institucijom u sanaciji, u odnosu na koji je izvršena sanacijska mjera ili više njih, proveden redovni postupak u slučaju insolventnosti u vrijeme kad je donesena odluka o sanaciji;
stvarno postupanje s dioničarima i vjerovnicima pri sanaciji institucije u sanaciji; te
postojanje razlike između postupanja iz točke (a) ovog stavka i postupanja iz točke (b) ovog stavka.
Vrednovanjem iz stavka 16.:
pretpostavlja se da bi se nad institucijom u sanaciji u odnosu na koji je izvršena sanacijska mjera ili više njih izvršio redovni postupak u slučaju insolventnosti u vrijeme kad je donesena odluka o sanacijskoj mjeri;
pretpostavlja se da sanacijska mjera ili više njih nisu bile izvršene;
zanemaruje se svako pružanje izvanredne javne financijske potpore instituciji u sanaciji.
Članak 21.
Otpis ili konverzija instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza
Odbor izvršava ovlasti otpisa ili konverzije relevantnih ►M1 instrumenti kapitala i prihvatljive obveze iz stavka 7.a ◄ u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18., u pogledu subjekata i grupa iz članka 7. stavka 2. te subjekata i grupa iz članka 7. stavka 4. točke (b) i članka 7. stavka 5. ako su zadovoljeni uvjeti za primjenu tih stavaka i samo ako na svojoj izvršnoj sjednici nakon primitka obavijesti iz drugog podstavka ili na vlastitu inicijativu ocijeni da je zadovoljen jedan ili više sljedećih uvjeta:
ako je utvrđeno da su uvjeti za sanaciju iz članaka 16. i 18. zadovoljeni prije nego su poduzete bilo kakve sanacijske mjere;
subjekt više neće biti održiv osim ako se relevantni ►M1 instrumenti kapitala i prihvatljive obveze iz stavka 7.a ◄ otpišu ili konvertiraju u kapital;
u slučaju relevantnih instrumenata kapitala koje izdaje društvo kćer i ako se ti relevantni instrumenti kapitala priznaju u svrhu zadovoljavanja zahtjeva za regulatorni kapital na pojedinačnoj osnovi i na konsolidiranoj osnovi, osim ako je ovlast za otpis ili konverziju izvršena u odnosu na te instrumente, grupa više neće biti održiva;
u slučaju relevantnih instrumenata kapitala koji se izdaju na razini matičnog društva i ako se tirelevantni instrumenti kapitala priznaju u svrhu zadovoljavanja zahtjeva za regulatorni kapital na pojedinačnoj osnovi na razini matičnog društva ili na konsolidiranoj osnovi, osim ako je ovlast za otpis ili konverziju izvršena u odnosu na te instrumente, grupa više neće biti održiva;
subjekt ili grupa traži izvanrednu javnu financijsku potporu, osim u okolnostima utvrđenima u članku 18. stavku 4. točki (d) podtočki iii.
Nakon što se savjetuje s Odborom, ESB procjenjuje jesu li ispunjenu uvjeti iz prvog podstavka, točaka (a), (c) i (d). Odbor na svojoj izvršnoj sjednici također može donijeti takvu procjenu.
Za potrebe stavka 1. ovog članka subjekt iz članka 2. ili grupa više se ne smatra održivom samo ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:
taj subjekt ili grupa propada ili je vjerojatno da će propasti;
uzimajući u obzir vrijeme i druge relevantne okolnosti, nije razumno očekivati da bi neke mjere, uključujući alternativne mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere, (uključujući mjere rane intervencije), osim otpisa ili konverzije relevantnih ►M1 instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza iz stavka 7.a ◄ , zasebno ili u kombinaciji sa sanacijskim mjerama, spriječile propast tog subjekta ili grupe u razumnom vremenskom razdoblju.
Ako je sanacijski subjekt relevantne instrumente kapitala i prihvatljive obveze kupio neizravno putem drugih subjekata u istoj sanacijskoj grupi, ovlast za otpis ili konverziju tih relevantnih instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza izvršava se zajedno s izvršenjem iste ovlasti na razini matičnog društva dotičnog subjekta ili na razini drugih matičnih društava koja nisu sanacijski subjekti, kako bi se gubitke učinkovito prenijelo na sanacijski subjekt i kako bi sanacijski subjekt dokapitalizirao dotični subjekt.
Nakon izvršenja ovlasti za otpis ili konverziju relevantnih instrumenata kapitala ili prihvatljivih obveza neovisno o sanacijskoj mjeri, provodi se vrednovanje predviđeno člankom 20. stavkom 16. i primjenjuje se članak 76. stavak 1. točka (e).
Pri izvršenju te ovlasti otpis ili konverzija provode se u skladu s načelom iz članka 15. stavka 1. točke (g).
Odbor osigurava da se, prije nego nacionalna sanacijska tijela primijene ovlast za otpis ili konverziju relevantnih ►M1 instrumenata kapitala i prihvatljivih obveza iz stavka 7.a ◄ , provede vrednovanje imovine i obveza subjekta iz članka 2. ili grupe u skladu s člankom 20. stavcima od 1. do 15. To će vrednovanje biti temelj izračuna otpisa koji se treba primijeniti na relevantne ►M1 instrumente kapitala i prihvatljive obveze iz stavka 7.a ◄ kako bi se pokrili gubici i izračuna razine konverzije koja se treba primijeniti na relevantne ►M1 instrumente kapitala i prihvatljive obveze iz stavka 7.a ◄ kako bi se dokapitalizirao subjekt iz članka 2. ili grupa.
Odbor osigurava da nacionalna sanacijska tijela izvršavaju ovlasti za otpis ili konverziju bez odgode u skladu s prvenstvom potraživanja iz članka 17. te na način na koji se postižu sljedeći rezultati:
stavke redovnog osnovnog kapitala prvo se smanjuju razmjerno gubicima i do mjere svog kapaciteta;
glavnica instrumenata dodatnog osnovnog kapitala otpisuje se ili konvertira u instrumente redovnog osnovnog kapitala ili oboje, do mjere potrebne za postizanje ciljeva sanacije iz članka 14. ili do mjere kapaciteta relevantnih instrumenata kapitala, što god je manje;
glavnica instrumenata dopunskog kapitala otpisuje se ili konvertira u instrumente redovnog osnovnog kapitala ili oboje, do mjere potrebne za postizanje ciljeva sanacije iz članka 14. ili do mjere kapaciteta relevantnih instrumenata kapitala, što god je manje;
glavnica prihvatljivih obveza iz stavka 7.a otpisuje se ili konvertira u instrumente redovnog osnovnog kapitala ili oboje, do mjere potrebne za postizanje ciljeva sanacije iz članka 14. ili do mjere kapaciteta relevantnih prihvatljivih obveza, što god je manje.
Članak 22.
Opća načela sanacijskih instrumenata
Sanacijski instrumenti iz članka 18. stavka 6. točke (b) su sljedeći:
prodaja poduzeća;
prijelazna institucija;
odvajanje imovine;
bail-in.
Pri donošenju sanacijskog programa iz članka 18. stavka 6. Odbor razmatra sljedeće čimbenike:
imovinu i obveze institucije u sanaciji na temelju vrednovanja iz stavka 20.;
likvidnosni položaj institucije u sanaciji;
utrživost vrijednosti franšize institucije u sanaciji s obzirom na uvjete tržišnog natjecanja i ekonomske uvjete tržišta;
raspoloživo vrijeme.
Odbor može izvršiti povrat svih opravdanih izdataka koji su nastali na propisan način u vezi s korištenjem sanacijskih instrumenata ili ovlasti na jedan ili više sljedećih načina:
kao odbitak od svih naknada koje je primatelj platio instituciji u sanaciji ili, ovisno o slučaju, vlasnicima vlasničkih instrumenata;
od institucije u sanaciji kao povlašteni vjerovnik; ili
od svih prihoda koji su stečeni kao rezultat prestanka poslovanja prijelazne institucije ili subjekta za upravljanje imovinom, kao povlaštenog vjerovnika.
Za sve prihode koje je nacionalno sanacijsko tijelo primilo u vezi s korištenjem Fonda vrši se povrat Odboru.
Članak 23.
Sanacijski program
Sanacijskim programom koji donosi Odbor na temelju članka 18. utvrđuju se, u skladu sa svim odlukama o državnim potporama ili potporama iz Fonda, detalji sanacijskih instrumenata koje je potrebno primijeniti na instituciju u sanaciji i to barem u pogledu mjera iz članka 24. stavka 2., članka 25. stavka 2., članka 26. stavka 2. i članka 27 stavka 1. koje nacionalna sanacijska tijela trebaju provesti u skladu s relevantnim odredbama Direktive 2014/59/EU kako su prenesene u nacionalno pravo, te se određuju posebni iznosi i svrhe za koje se Fond koristi.
U sanacijskom se programu navode sanacijske mjere koje bi trebao poduzeti Odbor u odnosu na matično društvo iz Unije ili posebne članice grupe s poslovnim nastanom u državama članicama sudionicama u cilju ostvarivanja ciljeva sanacije i načela kako su navedena u člancima 14. i 15.
Prilikom donošenja sanacijskog programa Odbor, Vijeće i Komisija uzimaju u obzir i slijede sanacijske planove iz članka 8., osim ako Odbor procijeni, uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja, da će se ciljevi sanacije učinkovitije postići poduzimanjem mjera koje nisu predviđene sanacijskim planom.
Tijekom postupka sanacije Odbor može prema potrebi izmijeniti i ažurirati sanacijski program s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja. Za izmjene i ažuriranja primjenjuje se postupak utvrđen u članku 18.
Nadalje, sanacijskim programom omogućuje se da nacionalna sanacijska tijela po potrebi imenuju posebnog upravitelja za instituciju u sanaciji u skladu s člankom 35. Direktive 2014/59/EU. Odbor može odrediti da se isti taj posebni upravitelj imenuje za sve subjekte koji su povezani s grupom ako je to potrebno da bi se olakšala rješenja za ponovno uspostavljanje financijskog zdravlja dotičnih subjekata.
Članak 24.
Instrument prodaje poslovanja
U sklopu sanacijskog programa instrument prodaje poslovanja sastoji se od prijenosa kupcu koji nije prijelazna institucija:
vlasničkih instrumenata koje je izdala institucija u sanaciji; ili
cjelokupne ili dijela imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji.
U pogledu instrumenta prodaje poslovanja sanacijskim se programom utvrđuje sljedeće:
instrumenti, imovina, prava i obveze koje nacionalno sanacijsko tijelo mora prenijeti u skladu s člankom 38. stavkom 1. i stavcima od 7. do 11. Direktive 2014/59/EU;
komercijalni uvjeti, uzimajući u obzir okolnosti te troškove i izdatke nastale tijekom sanacije, na temelju kojih nacionalno sanacijsko tijelo obavlja prijenos u skladu s člankom 38. stavcima 2., 3. i 4. Direktive 2014/59/EU;
može li ovlasti za prijenos nacionalno sanacijsko tijelo izvršiti više od jednom u skladu s člankom 38. stavcima 5. i 6. Direktive 2014/59/EU;
mehanizmi kojima nacionalno sanacijsko tijelo stavlja na tržište taj subjekt ili te instrumente, imovinu, prava ili obveze u skladu s člankom 39. stavcima 1. i 2. Direktive 2014/59/EU;
je li vjerojatno da se šteti ciljevima sanacije u skladu sa stavkom 3. ovog članka ako nacionalno sanacijsko tijelo poštuje uvjete za stavljanje na tržište.
Odbor primjenjuje instrument prodaje poslovanja bez ispunjavanja zahtjeva za stavljanje na tržište na temelju stavka 2. točke (e) kada utvrdi da bi se ispunjavanjem takvih zahtjeva najvjerojatnije naštetilo jednom ili više ciljeva sanacije, a posebno ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
smatra da postoji materijalna prijetnja financijskoj stabilnosti koja proizlazi ili je otežana propadanjem ili vjerojatnim propadanjem institucije u sanaciji; te
smatra da bi se ispunjavanjem tih zahtjeva štetilo učinkovitosti instrumenta prodaje poslovanja pri uklanjanju te prijetnje ili postizanju cilja sanacije navedenog u članku 14. stavku 2. točki (b).
Članak 25.
Prijelazna institucija
U sklopu sanacijskog programa instrument prijelazne institucije sastoji se od prijenosa sljedećeg na prijelaznu instituciju:
instrumenata vlasništva koje je izdala najmanje jedna institucija u sanaciji;
cjelokupne ili dijela imovine, prava ili obveza najmanje jedne institucije u sanaciji.
U pogledu instrumenta prijelazne institucije sanacijskim se programom utvrđuje sljedeće:
instrumenti, imovina, prava i obveze koje nacionalno sanacijsko tijelo treba prenijeti na prijelaznu instituciju u skladu s člankom 40. stavcima od 1. do 12 Direktive 2014/59/EU;
aranžmani kojima nacionalno sanacijsko tijelo osniva prijelaznu instituciju, njome upravlja i ukida je u skladu s člankom 41. stavcima 1., 2., 3. i od 5. do 9. Direktive 2014/59/EU;
aranžmani kojima nacionalno sanacijsko tijelo stavlja na tržište prijelaznu instituciju ili njezinu imovinu ili obveze u skladu s člankom 41. stavkom 4. Direktive 2014/59/EU.
Članak 26.
Odvajanje imovine
U pogledu instrumenta odvajanja imovine sanacijskim se programom utvrđuje sljedeće:
imovina, prava i obveze koje nacionalno sanacijsko tijelo mora prenijeti na subjekta za upravljanje imovinom u skladu s člankom 42. stavcima od 1. do 5. i od 8. do 13. Direktive 2014/59/EU;
naknada za koju nacionalno sanacijsko tijelo prenosi imovinu, prava i obveze na subjekta za upravljanje imovinom, u skladu s načelima navedenima u članku 20. ove Uredbe, s člankom 42. stavkom 7. Direktive 2014/59/EU te s okvirom Unije za državne potpore.
Točkom (b) prvog podstavka ne sprječava se mogućnost da naknada ima nominalnu ili negativnu vrijednost.
Članak 27.
Bail-in instrument
Bail-in instrument može se primjenjivati u svaku od sljedećih svrha:
dokapitalizacija institucije ili subjekta iz članka 2. ove Uredbe koji ispunjava uvjete za sanaciju u mjeri dostatnoj da bi ponovno mogao ispunjavati uvjete za dobivanje odobrenja za rad, (u mjeri u kojoj se ti uvjeti primjenjuju na taj subjekt) i nastaviti provedbu aktivnosti za koje mu je odobren rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili Direktivom 2014/65/EU u slučajevima u kojima subjekt ima odobrenje u skladu s tim direktivama i održavanje dostatnog tržišnog povjerenja u instituciju ili subjekt.
konverzija u vlasnički kapital ili smanjenje glavnice potraživanja ili dužničkih instrumenata koji se prenose:
na prijelaznu instituciju u cilju osiguravanja kapitala za tu prijelaznu instituciju; ili
u okviru instrumenta prodaje poslovanja ili instrumenta odvajanja imovine.
U okviru sanacijskog programa za bail-in instrument utvrđuje se sljedeće:
ukupan iznos za koji se ►M1 obveze prihvatljive za bail-in ◄ moraju smanjiti ili konvertirati u skladu sa stavkom 13.;
obveze koje se mogu isključiti u skladu sa stavcima 5. do 14.;
ciljevi i minimalan sadržaj plana reorganizacije poslovanja koji se mora podnijeti u skladu sa stavkom 16.;
Po potrebi se primjenjuje bilo koji instrument sanacije iz članka 22. stavka 2. točaka (a), (b) i (c) i bail-in instrument iz točke (d) tog stavka., ako nisu ispunjeni uvjeti iz prvog podstavka.
Sljedeće obveze, bilo da su one uređene zakonom države članice ili zakonom treće zemlje, ne podliježu otpisu i konverziji:
osigurani depoziti;
osigurane obveze, uključujući osigurane obveznice i obveze u vidu financijskih instrumenata koji se rabe za zaštitu od rizika i čine sastavni dio imovine za pokriće te koji su,u skladu s nacionalnim pravom, osigurani na sličan način kao osigurane obveznice;
sve obveze koje se odnose na imovinu klijenta ili novac klijenta kojim upravlja institucija ili subjekt iz članka 2. ove Uredbe, uključujući imovinu ili novac klijenata kojima upravlja subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS), kako je navedeno u članku 1. stavku 2. Direktive 2009/65/EZ, ili alternativni investicijski fondovi (AIF), kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 ), pod uvjetom da je taj klijent zaštićen na temelju mjerodavnog stečajnog prava;
sve obveze nastale fiducijarnim odnosom između subjekta iz članka 2. (u svojstvu fiducijara) i druge osobe (u svojstvu korisnika), pod uvjetom da je taj korisnik zaštićen na temelju mjerodavnog stečajnog ili građanskog prava;
obveze prema institucijama, isključujući subjekte koji pripadaju istoj grupi, čije je prvotno dospijeće kraće od sedam dana;
obveze s preostalim rokom do dospijeća kraćim od sedam dana koje se duguju sustavima ili operaterima sustava određenima u skladu s Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ) ili njihovim sudionicima i koje nastaju zbog sudjelovanja u takvim sustavima, ili središnjim drugim ugovornim stranama s odobrenjem za rad u Uniji na temelju članka 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 i središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja koje je priznala ESMA na temelju članka 25. te uredbe;
obveze prema bilo kojem od sljedeće navedenih:
zaposleniku u pogledu akumuliranih plaća, mirovinskih davanja ili ostalih fiksnih primanja, osim varijabilnih dijelova primanja koji nisu uređeni kolektivnim ugovorom;
poslovnom ili trgovinskom vjerovniku koje proizlaze iz pružanja robe ili usluga instituciji ili subjektu iz članka 2., a koje su ključne za dnevno funkcioniranje poslovanja, uključujući informatičke usluge, komunalne usluge, najam, opskrbu i održavanje prostora;
poreznim nadležnim tijelima i tijelima nadležnim za socijalno osiguranje, pod uvjetom da te obveze imaju prednost na temelju mjerodavnog prava;
sustavima osiguranja depozita nastalim doprinosima u skladu s Direktivom 2014/49/EU;
obveze prema subjektima iz članka 1. stavka 1. točke (a), (b), (c) ili (d) Direktive 2014/59/EU koji su dio iste sanacijske grupe, a da sami po sebi nisu sanacijski subjekti, neovisno o njihovu dospijeću, osim ako su te obveze u redu prvenstva ispod redovnih neosiguranih obveza u skladu s relevantnim nacionalnim pravom države članice sudionice kojim se upravlja redovnim postupkom u slučaju insolventnosti koje se primjenjuje 28. prosinca 2020.; u slučajevima kada se primjenjuje ta iznimka, Odbor procjenjuje je li iznos stavki, koji je u skladu s člankom 12.g stavkom 2., dostatan za potporu provedbi preferirane sanacijske strategije.
Točka (g) podtočka i. prvog podstavka ne primjenjuje se na varijabilne dijelove primanja osoba koje preuzimaju materijalni rizik kao što je utvrđeno u članku 92. stavku 2. Direktive 2013/36/EU.
Odbor osigurava da sva osigurana imovina povezana s osiguranim iznosom osiguranih obveznica ostane jednaka, odijeljena i s dovoljnim sredstvima.
Ne dovodeći u pitanje pravila o velikoj izloženosti iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU te kako bi se osigurala mogućnost sanacije subjekata i grupa, Odbor nalaže nacionalnim sanacijskim tijelima da u skladu s člankom 10. stavkom 11. točkom (b) ove Uredbe ograniče mjeru do koje druge institucije drže ►M1 obveze prihvatljive za bail-in ◄ , osim onih obveza kod subjekata koji su dio iste grupe.
U iznimnim okolnostima, kad je primjenjen bail-in instrument, određene obveze mogu se isključiti ili djelomično isključiti iz primjene otpisa ili konverzije ako:
nije moguće na tu obvezu primijeniti bail-in u razumnom vremenu unatoč dobronamjernim naporima relevantnog nacionalnog sanacijskog tijela;
isključenje je nužno potrebno i razmjerno u cilju daljnje provedbe ključnih zadaća i temeljnih poslovnih linija tako da se instituciji u sanaciji omogući daljnje obavljanje ključnih aktivnosti, pružanje usluga i provedba transakcija;
isključenje je strogo nužno i razmjerno u cilju izbjegavanja širenja problema u golemim razmjerima, osobito u pogledu prihvatljivih depozita koje drže fizičke osobe i mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća, čime bi se ozbiljno narušilo funkcioniranje financijskih tržišta, uključujući infrastrukture financijskih tržišta, na način da bi se ozbiljno moglo ugroziti gospodarstvo države članice ili Unije; ili
primjenom bail-in instrumenta na te obveze narušila bi se vrijednost tako da bi gubitci koje snose ostali vjerovnici bili veći nego da se te obveze isključe iz primjene tog instrumenta.
Odbor pomno ocjenjuje trebaju li obveze prema institucijama ili subjektima koji su dio iste sanacijske grupe, ali sami nisu sanacijski subjekti i koje nisu isključene iz primjene ovlasti za otpis i konverziju u skladu sa stavkom 3. točkom (h) biti isključene ili djelomično isključene u skladu s prvim podstavkom točkama od (a) do (d) kako bi se osigurala učinkovita provedba sanacijske strategije.
Ako se u skladu s ovim stavkom isključi ili djelomično isključi obveza prihvatljiva za bail-in ili vrsta obveza prihvatljivih za bail-in, može se povećati razina otpisa ili konverzije koja se primjenjuje na ostale obveze prihvatljive za bail-in kako bi se u obzir uzela ta isključenja, pod uvjetom da je razina otpisa i konverzije koja se primjenjuje na ostale obveze prihvatljive za bail-in u skladu s načelom utvrđenim u članku 15. stavku 1. točki (g).
Ako se isključi ili djelomično isključi obveza prihvatljiva za bail-in ili vrsta obveza prihvatljivih za bail-in u skladu sa stavkom 5., i ako se gubici koji bi se podmirili tim obvezama nisu u potpunosti prenijeli na ostale vjerovnike, instituciji u sanaciji može se uplatiti doprinos iz Fonda s ciljem ostvarenja jednog ili obojeg od sljedećeg:
pokrivanja svih gubitaka koji nisu podmireni obvezama prihvatljivima za bail-in i ponovne uspostave nulte vrijednosti neto vrijednosti imovine institucije u sanaciji u skladu sa stavkom 13. točkom (a);
kupnje vlasničkih instrumenata odnosno instrumenata kapitala institucije u sanaciji kako bi se institucija dokapitalizirala u skladu sa stavkom 13. točkom (b).
Iz Fonda se može isplatiti doprinos iz stavka 6. samo ako:
dioničari, imatelji relevantnih instrumenata kapitala i ostalih ►M1 obveza prihvatljivih za bail-in ◄ na temelju otpisa, konverzije ili drugačije doprinijeli su apsorpciji gubitaka i dokapitalizaciji u iznosu od najmanje 8 % ukupnih obveza, uključujući regulatorni kapital institucije u sanaciji, izračunan u trenutku sanacijske mjere u skladu s procjenom predviđenom člankom 20. stavcima od 1. do 15.; te da
doprinos iz Fonda ne premašuje 5 % ukupnih obveza uključujući regulatorni kapital institucije u sanaciji, izračunan u trenutku sanacijske mjere u skladu s procjenom predviđenom člankom 20. stavcima od 1. do 15.
Doprinos iz Fonda iz stavka 7. ovog članka može se financirati:
iznosom dostupnim Fondu koji je prikupljen na temelju doprinosa subjekata iz članka 2. ove Uredbe u skladu s pravilima utvrđenim u Direktivi 2014/59/EU i u članku 67. stavku 4. i člancima 70. i 71. ove Uredbe;
ako su iznosi iz točke (a) ovog stavka nedovoljni, iznosima koji se prikupljaju na temelju alternativnih izvora financiranja u skladu s člancima 73. i 74…
U izvanrednim okolnostima dodatna financijska sredstva mogu se prikupiti iz alternativnih izvora financiranja nakon što:
se dosegne razina od 5 % utvrđena točkom (b) stavka 7.; i
se svim neosiguranim obvezama koje nemaju prednost, osim prihvatljivim depozitima, smanji vrijednost ili se potpuno konvertiraju.
Pri donošenju odluke iz stavka 5. u obzir se uzimaju:
načelo da gubitke prvo snose dioničari, a zatim općenito vjerovnici institucije u sanaciji prema redoslijedu prvenstva;
razina kapaciteta pokrića gubitaka koju bi zadržala institucija u sanaciji u slučaju isključenja obveze ili skupina obveza; i
potreba da se zadrže odgovarajuća sredstva za financiranje sanacije.
Odbor procjenjuje na temelju procjene koja je u skladu sa zahtjevima iz članka 20. stavaka od 1. do 15. ukupnost:
prema potrebi, iznosa za koji se mora smanjiti vrijednost ►M1 obveze prihvatljive za bail-in ◄ kako bi se osiguralo da neto vrijednost imovine institucije u sanaciji iznosi nula; i
prema potrebi, iznosa za koji se ►M1 obveze prihvatljive za bail-in ◄ moraju konvertirati u dionice ili druge vrste instrumenata kapitala kako bi se povratio omjer redovnog osnovnog kapitala:
institucije u; sanaciji ili
prijelazne institucije.
Procjenom iz prvog podstavka utvrđuje se iznos za koji se ►M1 obveze prihvatljive za bail-in ◄ moraju otpisati ili konvertirati kako bi se povratio omjer redovnog osnovnog kapitala institucije u sanaciji ili, po potrebi, kako bi se utvrdio omjer prijelazne institucije, uzimajući u obzir sve doprinose kapitala iz Fonda u skladu s točkom (d) članka 76. stavka 1. i kako bi se održalo dostatno tržišno povjerenje u instituciju u sanaciji ili prijelaznu instituciju te joj se tijekom razdoblja od najmanje jedne godine omogućio nastavak ispunjenja uvjeta za dobivanje odobrenja za rad i provedbu aktivnosti za koje je rad odobren u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili Direktivom 2014/65/EU.
Ako se Odbor namjerava koristiti instrumentom odvajanja imovine iz članka 26., kod izračuna iznosa za koji se ►M1 obveze prihvatljive za bail-in ◄ moraju smanjiti po potrebi se uzimaju u obzir oprezna procjena potrebe subjekta za upravljanje imovinom za kapitalom.
U roku od dva tjedna od dana podnošenja plana reorganizacije poslovanja relevantno nacionalno sanacijsko tijelo Odboru podnosi svoju procjenu plana. U roku od jednog mjeseca od podnošenja plana reorganizacije poslovanja Odbor procjenjuje vjerojatnost toga da će se planom, ako se provede, povratiti dugoročna održivost subjekta iz članka 2. Procjena se dovršava u dogovoru s nacionalnim nadležnim tijelom ili ESB-om, gdje je to bitno.
Ako Odbor smatra da će se planom ostvariti taj cilj, on nacionalnom sanacijskom tijelu dopušta odobravanje plana u skladu s člankom 52. stavkom 7. Direktive 2014/59/EU. Ako Odbor smatra da se planom taj cilj neće ostvariti, on nacionalnom sanacijskom tijelu nalaže da obavijesti upravljačko tijelo ili osobu imenovanu u skladu s člankom 72. stavkom 1. te Direktive o njihovim pitanjima te da zatraži izmjenu plana u kojoj će se baviti tim pitanjima u skladu s člankom 52. stavkom 8. te Direktive. U oba slučaja to se dovršava u dogovoru s nacionalnim nadležnim tijelom ili ESB-om, gdje je to bitno.
U roku od dva tjedna od datuma primitka takve obavijesti upravljačko tijelo ili osoba ili osobe imenovane u skladu s člankom 72. stavkom 1. Direktive 2014/59/EU podnose izmijenjeni plan nacionalnom sanacijskom tijelu na odobrenje. Nacionalno sanacijsko tijelo Odboru dostavlja izmijenjeni plan i svoju ocjenu tog plana. Odbor ocjenjuje izmijenjeni plan i u roku od jednog tjedna obavještava upravljačko tijelo ili osobu ili osobe imenovane u skladu s člankom 72. stavkom 1. Direktive 2014/59/EU o tome smatra li da se u tako izmijenjenom planu uzimaju u obzir primjedbe o kojima su obaviješteni ili su potrebne dodatne izmjene.
Odbor dostavlja plan reorganizacije poslovanja grupe EBA-i.
Članak 28.
Praćenje koje provodi Odbor
Odbor pomno prati sanacijski program koji provode nacionalna sanacijska tijela. U tu svrhu nacionalna sanacijska tijela:
surađuju s Odborom te mu pomažu u provedbi dužnosti praćenja;
u redovnim razmacima koje utvrdi Odbor, pružaju točne, pouzdane i potpune informacije o provedbi sanacijskog programa, primjeni sanacijskog instrumenata i izvršenju ovlasti sanacije, koje može zatražiti Odbor, što uključuje i informacije o:
poslovanju i financijskoj situaciji institucije u sanaciji, prijelaznoj instituciji i subjektu za upravljanje imovinom;
postupanju u odnosu na dioničare i vjerovnike koje bi se primjenjivalo tijekom likvidacije institucije u redovnom postupku u slučaju insolventnosti;
svim sudskim postupcima koji su u tijeku, a odnose se na likvidaciju imovine institucije u sanaciji, izazove u pogledu odluke o sanaciji i procjene ili se odnose na prijave za odštetne zahtjeve koje podnesu dioničari ili vjerovnici;
imenovanju, razrješenju ili zamjeni evaluatora, administratora, računovođa, pravnika i ostalih stručnjaka čija bi pomoć mogla biti potrebna nacionalnom sanacijskom tijelu te o izvršenju njihovih dužnosti;
svim ostalim pitanjima koja su relevantna za provedbu sanacijskog programa, uključujući moguće kršenje zaštitnih mjera predviđenih Direktivom 2014/59/EU koja se mogu uputiti Odboru;
mjeri u kojoj i načinu na koji nacionalna sanacijska tijela izvršavaju ovlasti navedene u člancima od 63. do 72. Direktive 2014/59/EU;
gospodarskoj održivosti, izvedivosti i provedbi plana reorganizacije poslovanja predviđenog člankom 27. stavkom 16.
Nacionalna sanacijska tijela Odboru podnose završno izvješće o provedbi sanacijskog programa.
Članak 29.
Provedba odluka u skladu s ovom Uredbom
U te svrhe, podložno ovoj Uredbi, oni izvršavaju ovlasti na temelju nacionalnog zakonodavstva u koje se prenosi Direktiva 2014/59/EU i u skladu s uvjetima utvrđenima nacionalnim zakonodavstvom. Nacionalna sanacijska tijela u potpunosti obavješćuju Odbor o izvršavanju tih ovlasti. Sve mjere koje poduzimaju u skladu su s odlukama Odbora na temelju ove Uredbe.
Pri provedbi tih odluka nacionalna sanacijska tijela osiguravaju usklađenost sa mjerodavnim zaštitnim mjerama koje su predviđene Direktivom 2014/59/EU.
Ako nacionalno sanacijsko tijelo nije primijenilo odluku Odbora ili se nije pridržavalo te odluke na temelju ove Uredbe ili je primijenilo na način da predstavlja prijetnju svakom cilju sanacije u skladu s člankom14. ili učinkovitoj provedbi sanacijskog programa, Odbor može naložiti instituciji u sanaciji:
u slučaju mjere u skladu s člankom 18. da prenese na drugu osobu određena prava, imovinu ili obveze institucije u sanaciji;
u slučaju mjere u skladu s člankom 18. ovlast da zatraži konverziju dužničkih instrumenata koji sadržavaju ugovornu odredbu o konverziji u okolnostima predviđenima člankom 21.;
da usvoji bilo koju potrebnu mjeru kako bi bio u skladu s odlukom u pitanju.
Odbor donosi odluku iz točke (c) prvog podstavka samo ako se mjerom značajno razmatra prijetnja relevantnom cilju sanacije ili učinkovitoj provedbi sanacijskog programa.
Prije odlučivanja o uvođenju bilo kakve mjere Odbor obavještava dotična nacionalna sanacijska tijela i Komisiju o mjerama koje namjerava poduzeti. Tom obaviješću obuhvaćene su pojedinosti predviđenih mjera, razlozi za te mjere i pojedinosti o tome kada će mjere stupiti na snagu.
Obavijest se šalje najmanje 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu. U iznimnim okolnostima kada obavijest nije moguće dati 24 sata unaprijed Odbor može poslati obavijest manje od 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu.
POGLAVLJE 4.
Suradnja
Članak 30.
Obveza suradnje i razmjena informacija u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma
Članak 31.
Suradnja u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma (SRM)
Kako bi se osigurala djelotvorna i dosljedna primjena ovog članka Odbor:
izdaje smjernice i opće upute nacionalnim sanacijskim tijelima prema kojima nacionalna sanacijska tijela izvršavaju zadaće i donose odluke o sanaciji;
u svakom trenutku može upotrijebiti ovlasti iz članaka od 34. do 37.;
može zahtijevati, povremeno ili redovito, informacije od nacionalnih sanacijskih tijela o obavljanju zadaća za koje su zadužena na temelju članka 7. stavka 3;
dobiva od nacionalnih sanacijskih tijela nacrt odluka o kojima može izraziti svoje mišljenje i posebno navesti elemente nacrta odluke koji nisu u skladu s ovom Uredbom ili s općim uputama Odbora.
Za potrebe ocjene sanacijskih planova, Odbor može zahtijevati od nacionalnih sanacijskih tijela da mu dostavljaju sve potrebne informacije koje su dobili u skladu s člankom 11. i člankom 13. stavkom 1. Direktive 2014/59/EU, ne dovodeći u pitanje poglavlje 5. ove glave.
Članak 32.
Savjetovanje i suradnja s državama članicama sudionicama te trećim zemljama
Ako grupa uključuje subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama sudionicama i društva kćeri osnovane u državama članicama nesudionicama, ili značajne podružnice smještene u državama članicama nesudionicama, Odbor priopćava sve planove, odluke ili mjere iz članaka 8., 10., 11., 12. i 13.relevantne za grupu nadležnim tijelima i/ili po potrebi sanacijskim tijelima države članice nesudionice.
Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, Odbor sklapa sporazum o razumijevanju sa sanacijskim tijelom svake države članice nesudionice koja je domaćin barem jednoj globalno sistemski važnoj instituciji, koju se kao takvu identificira na temelju članka 131. Direktive 2013/36/EU.
Članak 33.
Priznavanje i provedba sanacijskih postupaka treće zemlje
Odbor ocjenjuje i izdaje preporuku upućenu nacionalnim sanacijskim tijelima o priznavanju i provedbi sanacijskih postupaka koje provode sanacijska tijela treće zemlje u odnosu na instituciju treće zemlje ili matično društvo treće zemlje koje ima:
jedno društvo kćer u Uniji ili više njih s poslovnim nastanom u jednoj državi članici sudionici ili više njih, ili
imovinu, prava ili obveze smještene u jednoj državi članici sudionici ili u više njih ili koje su uređene pravom tih država članica sudionica.
Odbor provodi ocjenjivanje nakon savjetovanja s nacionalnim sanacijskim tijelima i, ako je uspostavljen europski sanacijski kolegij u skladu s člankom 89. Direktive 2014/59/EU, sa sanacijskim tijelima država članica nesudionica.
U ocjeni se posvećuje dužna pozornost interesima svake pojedine države članice sudionice u kojoj institucija ili matično društvo treće zemlje djeluje te posebice mogućem učinku priznavanja i provedbe sanacijskih postupaka treće zemlje na druge dijelove grupe i na financijsku stabilnost u tim državama članicama.
Odbor preporuča odbijanje priznavanja ili provedbu sanacijskih postupaka iz stavka 1. ako smatra:
da bi sanacijski postupci treće zemlje imali negativan učinak na financijsku stabilnost države članice sudionice;
da vjerovnici, posebno uključujući deponente koji se nalaze ili im se vrši plaćanje u državi članici sudionici, ne bi imali jednak tretman kao vjerovnici iz treće zemlje i deponenti sa sličnim zakonskim pravima u okviru sanacijskog postupka matične treće zemlje;
da bi priznavanje ili provedba sanacijskog postupka treće zemlje imala znatne fiskalne posljedice za državu članicu sudionicu; ili
da bi učinci takvog priznavanja ili takve provedbe bili u suprotnosti s nacionalnim zakonodavstvom države članice sudionice.
POGLAVLJE 5.
Istražne ovlasti
Članak 34.
Zahtjevi za dostavu informacija
Za potrebe i provedbe svojih zadaća iz ove Uredbe, Odbor može preko nacionalnih sanacijskih tijela ili izravno, nakon što ih obavijesti, maksimalno koristeći sve informacije dostupne ESB-u ili nacionalnim nadležnim tijelima, zahtijevati od sljedećih pravnih ili fizičkih osoba dostavu svih informacija koje su potrebne za provođenje zadaća koje su mu dodijeljene na temelju ove Uredbe:
subjekata iz članka 2.;
zaposlenika subjekata iz članka 2.;
trećih strana kojima su subjekti iz članka 2. eksternizirali poslovne procese ili aktivnosti.
Članak 35.
Opće istrage
U tu svrhu Odbor može:
zatražiti predaju dokumenata;
pregledati knjige i evidencije svih pravnih ili fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. te napraviti preslike tih knjiga ili evidencija ili uzeti izvatke iz njih;
dobiti pisana ili usmena objašnjenja od svih pravnih ili fizičkih osoba iz članka 34. stavka 1. ili njihovih predstavnika ili zaposlenika;
razgovarati sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristaje na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage.
Ako osoba ometa provođenje istrage, nacionalno sanacijsko tijelo države članice sudionice u kojoj se nalaze odgovarajući poslovni prostori pruža, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, potrebnu pomoć, uključujući olakšavanje pristupa Odbora poslovnim prostorima fizičkih ili pravnih osoba iz članka 34. stavka 1. kako bi se ta prava mogla provesti.
Članak 36.
Izravni nadzor
Članak 37.
Odobrenje sudskog tijela
POGLAVLJE 6.
Kazne
Članak 38.
Novčane kazne
Smatra se da je subjekt s namjerom povrijedio propise ako postoje objektivni čimbenici koji dokazuju da su subjekt ili njegovo upravljačko tijelo ili više rukovodstvo namjerno djelovali kako bi povrijedili propise.
Novčane kazne izriču se subjektima iz članka 2. u odnosu na sljedeće povrede:
ako ne dostave informacije zatražene u skladu s člankom 34.;
ako ne pristanu na opću istragu u skladu s člankom 35. ili na izravan nadzor u skladu s člankom 36.;
ako ne poštuju odluku koju im je uputio Odbor na temelju članka 29.
Temeljni iznos novčanih kazni iz stavka 1. ovog članka jest postotak ukupnog godišnjeg neto prometa uključujući bruto prihod koji se sastoji od prihoda od kamata i sličnih prihoda, prihoda od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim ili fiksnim prinosom, i provizija ili naknada u skladu s člankom 316. Uredbe (EU) br. 575/2013 društva u prethodnoj poslovnoj godini, ili u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuća vrijednost u nacionalnoj valuti 19. kolovoza 2014., te je u okviru sljedećih granica:
za povrede iz stavka 2. točaka (a) i (b), temeljni iznos iznosi najmanje 0,05 % i ne prelazi 0,15 %;
za povrede iz stavka 2. točke (c) temeljni iznos iznosi najmanje 0,25 % i ne prelazi 0,5 %;
Prilikom odlučivanja o nižim, srednjim ili višim vrijednostima temeljnog iznosa novčanih kazni iz prvog podstavka, Odbor uzima u obzir godišnji promet u prethodnoj poslovnoj godini dotičnog subjekta. Niža vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za subjekte s godišnjim prometom ispod 1 000 000 000 eura, srednja vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za subjekte s godišnjim prometom između 1 000 000 000 i 5 000 000 000 i eura i viša vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za subjekte s godišnjim prometom većim od 5 000 000 000 eura.
Relevantni olakšavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na temeljni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog olakšavajućeg koeficijenta, od temeljnog iznosa oduzima se razlika između temeljnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog olakšavajućeg koeficijenta.
Relevantni otežavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na temeljni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog otežavajućeg koeficijenta, temeljnom iznosu dodaje se razlika između temeljnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog otežavajućeg koeficijenta.
Sljedeći otežavajući čimbenici primjenjuju se u odnosu na novčane kazne iz stavka 1.:
povreda je izvršena s namjerom;
povreda je izvršena opetovano;
povreda je izvršena tijekom razdoblja traje više od tri mjeseca;
povredom su se otkrili sustavni nedostatci u organizaciji subjekta, posebno u njegovim postupcima, sustavima upravljanja ili unutarnjim kontrolama;
nisu poduzete nikakve korektivne mjere otkad je utvrđena povreda;
više rukovodstvo subjekta nije surađivalo s Odborom u provođenju istraga.
Sljedeći olakšavajući čimbenici primjenjuju se u odnosu na novčane kazne iz stavka 1.:
povreda je izvršena tijekom razdoblja koje traje manje od 10 radnih dana;
više rukovodstvo subjekta može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere kako bi se povreda spriječila;
subjekt je brzo, djelotvorno i u potpunosti skrenuo pozornost Odbora na povredu;
subjekt je dobrovoljno poduzeo mjere kako bi osigurao da se slična povreda ne može počiniti u budućnosti.
Odstupajući od prvog podstavka, ako je subjekt izravno ili neizravno financijski profitirao od te povrede i ako se zbog povrede mogu utvrditi ostvarena dobit ili izbjegnuti gubitak, novčana kazna mora biti barem jednaka financijskoj koristi.
Kada čin ili propust subjekta iz stavka 1. čini više od jedne povrede navedene u stavku 2., primjenjuje se samo viša novčana kazna izračunata u skladu s ovim člankom i koja se odnosi na jednu od tih povreda.
Odbor primjenjuje sljedeće koeficijente usklađivanja povezane s otežavajućim čimbenicima kada izračunava novčane kazne:
ako se radi o opetovanoj povredi, za svako njeno ponavljanje primjenjuje se dodatni koeficijent od 1,1;
ako se radi o povredi koja je izvršena tijekom razdoblja koje traje dulje od tri mjeseca, primjenjuje se koeficijent od 1,5;
ako se radi o povredi kojom su otkriveni sustavni nedostatci u organizaciji subjekta, a posebno u njegovim postupcima, sustavima upravljanja ili unutarnjim kontrolama, primjenjuje se koeficijent od 2,2;
ako se radi o povredi koja je izvršena namjerno, primjenjuje se koeficijent od 2;
ako nisu poduzete korektivne mjere od trenutka kad je otkrivena povreda, primjenjuje se koeficijent od 1,7;
ako više rukovodstvo subjekta nije surađivalo s Odborom u provođenju istraga, primjenjuje se koeficijent od 1,5.
Odbor primjenjuje sljedeće koeficijente usklađivanja povezane s olakšavajućim čimbenicima kada izračunava novčane kazne:
ako se radi o povredi koja je trajala kraće od 10 radnih dana, primjenjuje se koeficijent od 0,9;
ako više rukovodstvo subjekta može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere za sprečavanje povrede, primjenjuje se koeficijent od 0,7;
ako je subjekt brzo, djelotvorno i u potpunosti skrenuo pozornost Odbora na povredu, primjenjuje se koeficijent od 0,4;
ako je subjekt dobrovoljno poduzeo mjere kako bi osigurao da ne dođe do slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent od 0,6.
Članak 39.
Periodični penali
Odbor odlukom izriče periodične penale subjektu iz članka 2. kako bi se postiglo:
da subjekt poštuje odluku donesenu na temelju članka 34.;
da osoba iz članka 34. stavka 1. dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu s tim člankom;
da osoba iz članka 35. stavka 1. pristane na istragu, a posebno da dostavi cjelovitu evidenciju, podatke, postupke i sve ostale materijale koji se zahtijevaju te da upotpuni i ispravi ostale informacije otkrivene istragom koja se pokreće na temelju odluke donesene u skladu s tim člankom;
da osoba iz članka 36. stavka 1. pristane na izravan nadzor naložen na temelju odluke u skladu s tim člankom.
Članak40.
Saslušanje osoba koje su predmet postupka
Članak 41
Objava, priroda, izvršenje i dodjela novčanih kazni i periodičnih penala
Odbor objavljuje odluke o izricanju kazni iz članka 38. stavka 1. i članka 39. stavka 1., osim ako bi takvo objavljivanje moglo ugroziti sanaciju dotičnog subjekta. Objavljivanje je anonimno u sljedećim okolnostima:
ako objavljenje informacije sadrže osobne podatke te nakon obveznog prethodnog ocjenjivanja, takvo objavljivanje osobnih podataka smatra se nerazmjernim;
kada bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili kaznenu istragu;
kada bi objavljivanje, u mjeri u kojoj se može odrediti, izazvalo nerazmjernu štetu fizičkim ili pravnim osobama koje su uključene.
Alternativno, u takvim slučajevima, objavljivanje podataka koji su u pitanju može se odgoditi na razumno vremensko razdoblje, ako se može predvidjeti da će razlozi za anonimnu objavu tijekom tog razdoblja prestati postojati.
Odbor obavještava EBA-u o svim novčanim kaznama i periodičnim penalima koje su izrečene u skladu s člancima 38. i 39. i pruža informacije o statusu pravnog lijeka i njezinom ishodu.
Izvršenje je uređeno mjerodavnim postupovnim pravilima na snazi u državi članici sudionici na državnom teritoriju na kojem se ono provodi. Nalog za njezino izvršenje prilaže se uz odluku bez ikakvih drugih formalnosti osim provjere vjerodostojnosti odluke koju provodi tijelo koje u tu svrhu imenuje vlada svake države članice sudionice i o kojem obavješćuje Odbor i Sud.
Kada su te formalnosti ispunjene na zahtjev zainteresirane strane, ona može nastaviti s izvršenjem u skladu s nacionalnim pravom, iznoseći slučaj neposredno pred nadležno tijelo.
Izvršenje se može obustaviti samo odlukom Suda. Međutim, sudovi dotične države članice sudionice imaju nadležnost za odlučivanje o pritužbama da je izvršenje provedeno na neodgovarajući način.
DIO III.
INSTITUCIONALNI OKVIR
GLAVA 1.
ODBOR
Članak 42.
Pravni status
Članak 43.
Sastav
Odbor čine:
predsjednik imenovan u skladu s člankom 56.;
četiri dodatna punopravna člana imenovana u skladu s člankom 56.;
član kojeg imenuje svaka država članica sudionica, a koji predstavlja njena nacionalna sanacijska tijela.
Predstavnici Komisije i ESB-a ovlašteni su sudjelovati u raspravama i imaju pristup svim dokumentima.
Administrativna i upravljačka struktura odbora uključuje:
plenarnu sjednicu Odbora u okviru koje se obavljaju zadaće iz članka 50.;
izvršnu sjednicu Odbora u okviru koje se obavljaju zadaće iz članka 54.;
predsjednika koji obavlja zadaće iz članka 56.;
tajništvo koje osigurava potrebnu administrativnu i tehničku pomoć za obavljanje svih zadataka dodijeljenih Odboru.
Članak 44.
Usklađenost s pravom Unije
Odbor djeluje u skladu s pravom Unije, a posebno u skladu s odlukama Vijeća i Komisije na temelju ove Uredbe.
Članak 45.
Odgovornost
Članak 46.
Nacionalni parlamenti
Članak 47.
Neovisnost
U raspravama i postupcima odlučivanja u okviru Odbora oni izražavaju vlastita stajališta i glasuju neovisno.
Članak 48.
Sjedište
Sjedište Odbora je u Bruxellesu, u Belgiji.
GLAVA II
PLENARNE SJEDNICE ODBORA
Članak 49.
Sudjelovanje na plenarnim sjednicama
Svi članovi Odbora iz članka 43. stavka 1. sudjeluju na plenarnim sjednicama
Članak 50.
Zadaće
Na plenarnim sjednicama Odbor:
do 30. studenoga svake godine donosi godišnji program rada Odbora za sljedeću godinu, koji se temelji na nacrtu koji podnosi predsjednik i koji se u svrhu informiranja dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESB-u;
donosi i prati godišnji proračun Odbora u skladu s člankom 61. stavkom 2. i odobrava završne financijske izvještaje te daje razrješnicu predsjedniku u skladu s člankom 63. stavcima 4. i 8.;
u skladu s postupkom iz stavka 2., odlučuje o korištenju sredstava Fonda ako se potpora iz Fonda u tom specifičnom slučaju sanacijske mjere traži za iznose veće od 5 000 000 000 eura za koje ponderiranje potpore za likvidnost iznosi 0,5;
kada neto kumulativno korištenje sredstava Fonda tijekom uzastopnih 12 mjeseci dosegne prag od 5 000 000 000 eura, ocjenjuje primjenu sanacijskih instrumenata, posebno korištenje sredstava Fonda, te daje smjernice za buduće odluke o sanaciji koje je potrebno slijediti na izvršnoj sjednici, posebno, po potrebi, razlikujući likvidnost i druge oblike potpore;
odlučuje o potrebi za prikupljanjem izvanrednih ex post doprinosa u skladu s člankom 71., o dobrovoljnom zaduživanju u okviru financijskih aranžmana u skladu s člankom 72., o drugim sredstvima financiranja u skladu s člankom 73. i 74. o objedinjavanju nacionalnih financijskih aranžmana u skladu s člankom 78., uključujući potpori iz Fonda iznad praga iz točke (c) ovog stavka;
odlučuje o ulaganjima u skladu s člankom 75.;
donosi godišnje izvješće o aktivnostima Odbora iz članka 45., a izvješće sadrži detaljna objašnjenja o izvršenju proračuna;
donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Odbor u skladu s člankom 64.
donosi strategiju o borbi protiv prijevara, razmjerno rizicima od prijevara uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje se trebaju provoditi;
donosi pravila o sprječavanju sukoba interesa i upravljanja njime u odnosu na svoje članove;
na izvršnim sjednicama donosi svoj poslovnik i poslovnik Odbora;
u skladu sa stavkom 3. ovog članka, u odnosu na zaposlenike Odbora, izvršava ovlasti tijela za imenovanja koje su mu dodijeljene na temelju Pravilnika o osoblju i tijela za imenovanja i na temelju Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske Unije kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 256/68 („Uvjeti zaposlenja”) o tijelu nadležnom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela za imenovanja”);
donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;
imenuje računovodstvenog službenika, na temelju Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja, koji je funkcionalno neovisan u obavljanju svojih poslova;
osigurava odgovarajuće postupanje u odnosu na saznanja i preporuke koje se temelje na izvješćima i evaluacijama unutarnje i vanjske revizije te na istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);
donosi sve odluke o uspostavi interne organizacije Odbora i po potrebi njezinim izmjenama;
odobrava okvir iz članka 31. stavka 1. za izradu praktičnih uputa za suradnju s nacionalnim sanacijskim tijelima.
Za potrebe točke (c) stavka 1. smatra se da je sanacijski program pripremljen na izvršnoj sjednici usvojen osim ako u roku od tri sata nakon što se na izvršnoj sjednici podnese nacrt za razmatranje na plenarnoj sjednici barem jedan član plenarne sjednice ne sazove sastanak plenarne sjednice. Tada se odluka o sanacijskom programu donosi na plenarnoj sjednici.
U iznimnim okolnostima, Odbor može na plenarnoj sjednici predsjedniku privremeno ukinuti delegirane ovlasti tijela za imenovanja te svako daljnje delegiranje te ovlasti izvršavati sam ili ih delegirati jednom od članova Odbora ili od zaposlenika osim predsjedniku.
Članak 51.
Sastanak u okviru plenarne sjednice Odbora
Članak 52.
Opće odredbe o postupku odlučivanja
GLAVA III.
IZVRŠNA SJEDNICA ODBORA
Članak 53.
Sudjelovanje na izvršnim sjednicama
Sastanke Odbora u okviru izvršne sjednice saziva predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev nekog člana Odbora, a sastancima predsjedava predsjednik.
Ako je to bitno, Odbor može na svoju izvršnu sjednicu pozvati promatrače pored onih iz članka 43. stavka 3., uključujući i predstavnika EBA-e, te mora pozvati nacionalna sanacijska tijela iz država članica nesudionica da sudjeluju na njegovim sastancima kad se raspravlja o grupi koja ima društva kćeri ili značajne podružnice u tim državama članicama nesudionicama. Sudjelovanje je na ad hoc osnovi.
Članak 54.
Zadaće
Na izvršnoj sjednici Odbor:
priprema sve odluke koje Odbor donosi na plenarnoj sjednici;
donosi sve odluke za provedbu ove Uredbe, osim ako Uredbom nije drugačije predviđeno.
Pri izvršavanju svojih dužnosti u skladu s člankom 1. ovog članka, Odbor:
priprema, ocjenjuje i odobrava planove sanacije za subjekte i grupe iz članka 7. stavka 2. te za subjekte i grupe iz članka 7. stavka 4. točke (b) i stavka 5. kada su ispunjeni uvjeti za primjenu tih stavaka, u skladu s člancima 8., 10. i 11.;
primjenjuje pojednostavljene obveze prema određenim subjektima i grupama iz članka 7. stavka 2. te subjektima i grupama iz članka 7. stavka 4. točka (b) i stavka (5), kad su ispunjeni uvjeti za primjenu tih stavaka u skladu s člankom 11.;
utvrđuje minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze kojih se u skladu s člankom 12. moraju pridržavati subjekti i grupe iz članka 7. stavka 2. te subjekti i grupe iz članka 7. stavka 4. točke (b) i stavka 5. kada su ispunjeni uvjeti za primjenu tih stavaka a koji moraju biti ispunjeni u svakom trenutku u skladu s člankom 12.;
pruža Komisiji, što je prije moguće, sanacijskog programa u skladu s člankom 18. popraćen svim odgovarajućim informacijama na temelju kojih Komisija može pravovremeno procijeniti i donijeti odluku ili po potrebi predložiti Vijeću odluku na temelju članka 18. stavka 7.;
odlučuje o dijelu II. proračuna Odbora koji se odnosi na Fond, u skladu s člankom 60.
Članak 55.
Odlučivanje
GLAVA IV.
PREDSJEDNIK
Članak 56.
Imenovanje i zadaće
Predsjednik je odgovoran za:
pripremu rada Odbora u okviru plenarnih i izvršnih sjednica te sazivanje sastanaka i predsjedanje njima;
sva kadrovska pitanja;
pitanja svakodnevnog upravljanja;
izradu nacrta proračuna Odbora u skladu s člankom 61. stavkom 1. i za izvršenje proračuna Odbora u skladu s člankom 63.;
upravljanje Odborom;
provedbu godišnjeg programa rada Odbora;
svake godine pripremu nacrta godišnjeg izvješća iz članka 45. s odjeljkom o sanacijskim aktivnostima koje provodi Odbor i odjeljkom o financijskim i administrativnim pitanjima.
U obavljanju zadaća navedenih u ovom članku predsjedniku pomažu odgovarajući zaposlenici.
Potpredsjednik obavlja zadaće predsjednika u njegovoj odsutnosti ili u slučaju opravdane spriječenosti, u skladu s ovom Uredbom.
Predsjednik, potpredsjednik i članovi iz članka 43. stavka 1. točke (b) ne smiju obnašati dužnosti na nacionalnoj razini, razini Unije ili međunarodnoj razini.
Odstupajući od prvog podstavka, pri imenovanju prvih članova Odbora nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija dostavlja popis kandidata iz užeg izbora bez saslušanja Odbora.
Komisija predaje prijedlog za imenovanje predsjednika, potpredsjednika i članova iz članka 43. stavka 1. točke (b) Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja tog prijedloga, Vijeće donosi provedbenu odluku o imenovanju predsjednika, potpredsjednika i članova iz članka 43. stavka 1. točke (b). Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.
U te svrhe, Europski parlament ili Vijeće mogu obavijestiti Komisiju da razmotri jesu li ispunjeni uvjete razrješenja predsjednika, potpredsjednika ili članova Odbora iz članka 43. stavka 1. točke (b), na što Komisija šalje svoj odgovor.
GLAVA V.
FINANCIJSKE ODREDBE
POGLAVLJE 1.
Opće odredbe
Članak 57.
Resursi
Članak 58.
Proračun
Članak 59.
Dio I. proračuna za administraciju Odbora
Članak 60.
Dio II. proračuna za Fond
Prihodi dijela II. proračuna sadržavaju osobito sljedeće:
doprinose koje uplaćuju institucije koje imaju poslovni nastan u državama članicama sudionicama u skladu s člankom 67. stavak 4. i člancima od 69., 70. i 71.;
kredite dobivene na temelju ostalih aranžmana za financiranje sanacije u državama članicama nesudionicama u skladu s člankom 72. stavkom 1.;
kredite dobivene od financijskih institucija ili ostalih trećih strana u skladu s člancima 73. i 74.;
povrat na ulaganja iznosa iz Fonda u skladu s člankom 75.;
svaki dio troškova nastalih za svrhe opisane u članku 76. koji se naplaćuju u postupku sanacije.
Rashodi dijela II. proračuna sadržavaju sljedeće:
troškove za potrebe navedene u članku 76.;
ulaganja u skladu s člankom 75.;
kamate za kredite dobivene na temelju ostalih aranžmana za financiranje sanacije u državama članicama nesudionicama u skladu s člankom 72. stavkom 1.;
kamate na kredite dobivene od financijskih institucija ili ostalih trećih osoba u skladu s člancima 73. i 74.;
Članak 61.
Donošenje i izvršenje proračuna
Članak 62.
Unutarnja revizija i kontrola
Članak 63.
Izvršenje proračuna, financijsko izvještavanje i razrješnica
Računovodstveni službenik Odbora podnosi izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju članovima Odbora, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji do 31. ožujka sljedeće godine.
Članak 64.
Financijska pravila
Nakon savjetovanja s Revizorskim sudom i Komisijom, Odbor donosi unutarnje financijske odredbe kojima se osobito utvrđuje detaljan postupak donošenja i izvršenja proračuna u skladu s člancima od 61. i 63.
Ako je to u skladu s osobitom naravi Odbora, financijske odredbe temelje se na Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a u skladu s člankom 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ).
Članak 65.
Doprinosi za administrativne rashode Odbora
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte o doprinosima u skladu s člankom 93. kako bi:
utvrdila vrstu doprinosa i stavke za koje se doprinosi moraju uplatiti, način izračuna iznosa doprinosa i način plaćanja doprinosa;
odredila pravila o prijavi, računovodstvu, izvještavanju te ostala pravila iz stavka 3. kojima se osigurava potpuno i pravodobno plaćanje doprinosa;
odredila godišnje doprinose potrebne za pokrivanje administrativnih rashoda Odbora prije nego što on počne potpuno djelovati.
Članak 66.
Mjere za borbu protiv prijevara
POGLAVLJE 2.
Jedinstveni fond za sanaciju
Članak 67.
Opće odredbe
Članak 68.
Zahtjev za uspostavljanje financijskih aranžmana za sanaciju
Države članice sudionice uspostavljaju financijske aranžmane u skladu s člankom 100. Direktive 2014/59/EU i s ovom Uredbom.
Članak 69.
Ciljna razina
Redoviti doprinos će voditi računa o fazi poslovnog ciklusa i utjecaju koji prociklični doprinosi mogu imati prilikom utvrđivanja godišnjih doprinosa u kontekstu ovog stavka.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 93. kako bi odredila sljedeće:
kriterije za vremensku raspodjelu doprinosa Fondu izračunanih u skladu sa stavkom 2.;
kriterije za određivanje broja godina za koji se početno razdoblje iz stavka 1. može produljiti u skladu sa stavkom 3.;
kriterije za utvrđivanje godišnjih doprinosa predviđenih u stavku 4.
Članak 70.
Ex ante doprinosi
Svake godine izračun doprinosa pojedinih institucija temelji se na:
paušalnom doprinosu koji se temelji na razmjernom iznosu obveza institucije, isključujući regulatorni kapital i osigurane depozite, u odnosu na obveze koje isključuju regulatorni kapital i osigurane depozite svih institucija s odobrenjem na državnim područjima država članica sudionica i
doprinosu prilagođenom za rizik koji se temelji na kriterijima propisanima u članku 103. stavku 7. Direktive 2014/59/EU, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, bez narušavanja struktura bankarskog sektora u državama članicama.
U odnosu između paušalnog doprinosa i doprinosa prilagođenog za rizik mora se uzeti u obzir uravnotežena raspodjela doprinosa na različite vrste banaka.
U svakom slučaju ukupan iznos pojedinačnih ►C1 doprinosa svih institucija s odobrenjem na državnim ◄ područjima svih država članica sudionica, izračunan u skladu s točkama (a) i (b) ne smije premašiti 12,5 % ciljane razine.
Na prijedlog Komisije Vijeće donosi, u okviru delegiranih akata iz stavka 6., provedbene akte radi određivanja uvjeta za provedbu stavaka 1., 2. i 3., a posebno u odnosu na:
primjenu metodologije izračuna pojedinačnih doprinosa;
praktične načine dodjele institucijama čimbenika rizika navedenih u delegiranom aktu.
Članak 71.
Izvanredni ex post doprinosi
Ukupan iznos izvanrednih ex post doprinosa godišnje ne smije premašivati trostruki iznos godišnjih iznos doprinosa određen u skladu s člankom 70.
Članak 72.
Dobrovoljno kreditiranje među financijskim aranžmanima za sanaciju
Odbor odlučuje hoće li se dobrovoljno zatražiti zajam za Fond od financijskih aranžmana za sanaciju u državama članicama nesudionicama, u slučaju:
da iznosi prikupljeni temeljem članka 70. nisu dovoljni za pokrivanje gubitaka, troškova ili drugih rashoda nastalih uporabom sredstava iz Fonda za sanacijske mjere;
da izvanredni ex post doprinosi navedeni u članku 71. nisu odmah dostupni; i
da alternativna sredstva financiranja predviđena u članku 73. nisu odmah dostupna pod razumnim uvjetima.
Članak 73.
Alternativna sredstva financiranja
Članak 74.
Pristup financijskim instrumentima
Odbor sklapa za Fond financijske aranžmane, uključujući po mogućnosti javne financijske aranžmane, u pogledu trenutne dostupnosti dodatnih financijskih sredstava koji će se koristiti u skladu s člankom 76. ako iznosi prikupljeni ili dostupni u skladu s člancima 70. i 71. nisu dovoljni za pokrivanje obveza Fonda.
Članak 75.
Ulaganja
Članak 76.
Misija Fonda
U sklopu sanacijskog programa, kada primjenjuje sanacijske instrumente na subjekte iz članka 2., Odbor može koristiti sredstva iz Fonda samo u opsegu potrebnom da se osigura učinkovita primjena sanacijskih instrumenata a u sljedeće svrhe:
za osiguranje imovine ili obveza institucije u sanacijskom postupku a, njezinih društava kćeri, prijelaznih institucije ili subjekta za upravljanje imovinom;
za odobrenje zajmova instituciji u sanacijskom postupku, njezinim društvima kćerima, prijelaznoj instituciji ili subjektu za upravljanje imovinom;
za kupnju imovine institucije u sanacijskom postupku a;
za davanje doprinosa prijelaznoj instituciji i subjektu za upravljanje imovinom;
za plaćanje odštete dioničarima ili vjerovnicima ako su nakon procjene u skladu s člankom 20. stavkom 5. pretrpjeli veće gubitke nego što bi ih inačenakon procjene u skladu s člankom 20. stavkom 16. pretrpjelilikvidacijom u okviru redovnog postupka u slučaju insolventnosti;
za plaćanje doprinosa instituciji u sanacijskom postupku a umjesto otpisa ili konverzije obveza određenim vjerovnicima kada se primjenjuje bail-in instrument te kada se odluči isključiti određene vjerovnike iz područja primjene bail-in-a u skladu s člankom 27. stavkom 5.;
za sve kombinacije mjera iz točaka (a) do (f).
Članak 77.
Uporaba sredstava iz Fonda
Uporaba sredstava iz Fonda ovisi o Sporazumu kojim su se države članice sudionice dogovorile da prenose u Fond doprinose koje prikupljaju na nacionalnoj razini, u skladu s ovom Uredbom i Direktivom 2014/59/EU i mora biti u skladu s načelima propisanima u tom Sporazumu.
U skladu s tim, sve dok Fond ne postigne ciljnu razinu iz članka 69., ali najkasnije do isteka osme godine od datuma početka primjene ovoga članka, Odbor se koristi sredstvima iz Fonda u skladu s načelima utemeljenima na podjeli Fonda na nacionalne odjeljke koji odgovaraju svakoj od država članica sudionica, kao i na postupnom spajanju različitih fondova prikupljenih na nacionalnoj razini za raspodjelu među nacionalnim odjelima Fonda, kao što je utvrđeno Sporazumom.
Članak 78.
Objedinjavanje nacionalnih financijskih aranžmana u slučaju sanacije grupa koje uključuje institucije iz država članica nesudionica
U slučaju sanacije grupe u koju su uključene s jedne strane institucije s poslovnim nastanom u jednoj ili više država članica sudionica te s druge strane institucije s poslovnim nastanom u jednoj ili više država članica nesudionica, Fond pridonosi financiranju sanacije grupe u skladu s odredbama utvrđenima u članku 107. stavcima od 2. do 5. Direktive 2014/59/EU.
Članak 79.
Korištenje sustava osiguranja depozita u kontekstu sanacije
Odgovarajući sustav osiguranja depozita zamjenjuje prava i obveze osiguranih deponenata u postupku likvidacije iznosom koji odgovara njihovoj uplati.
Odgovornost sustava osiguranja depozita nije veća od iznosa koji je jednak iznosu od 50 % njegove ciljne razine u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2014/49/EU.
Pod bilo kojim okolnostima, sudjelovanje sustava osiguranja depozita u skladu s ovom Uredbom nije veće od gubitaka koji bi nastali u likvidaciji redovnim postupkom u slučaju insolventnosti.
GLAVA VI.
OSTALE ODREDBE
Članak 80.
Povlastice i imuniteti
Protokol br. 7. o povlasticama i imunitetima Europske unije koji je priložen UEU-u i UFEU-u primjenjuje se na Odbor i njegove zaposlenike.
Članak 81.
Uređivanje pitanja jezika
Članak 82.
Zaposlenici
Iznimno od prvog podstavka, predsjednik, potpredsjednik i četiri člana iz članka 43. stavka 1. točke (b) ekvivalentni su potpredsjedniku, sucu i tajniku Suda u pogledu materijalnih naknada od zaposlenja i dobi za umirovljenje, kao što je definirano Uredbom br. 422/67/EEZ, br. 5/67 Euratom Vijeća ( 13 ). Na njih se ne smiju primjenjivati najviša starosna dob za umirovljenje. U aspektima koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom ili Uredbom br. 422/67, 5/67 Euratom po analogiji se primjenjuju Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja.
Članak 83.
Razmjena zaposlenika
Članak 84.
Interni odbori
Odbor može osnovati interne odbore kako bi mu davali savjete i upute u pogledu izvršavanja vlastitih zadaća u skladu s ovom Uredbom.
Članak 85.
Žalbeno vijeće
Žalba se zajedno s obrazloženjem podnosi Žalbenom vijeću u pisanom obliku u roku od šest tjedana od datuma kada je dotična osoba primila obavijest o odluci ili, ako nema takve obavijesti, od dana kada je dotična osobna saznala za odluku.
Žalbeno vijeće odlučuje na temelju većine od tri od pet svojih članova.
Međutim, Žalbeno vijeće može suspendirati primjenu osporavane odluke ako smatra da to okolnosti zahtijevaju.
Članak 86.
Postupci pred Sudom
Članak 87.
Odgovornost Odbora
Članak 88.
Profesionalna tajna i razmjena informacija
Informacije koje su podložne zahtjevima za čuvanje profesionalne tajne ne smiju se otkriti drugom javnom ili privatnom subjektu, osim kad je takvo otkrivanje potrebno u sudskom postupku.
Ti uvjeti primjenjuju se prema potencijalnim kupcima koji su kontaktirani kako bi se pripremili za sanaciju poslovnog subjekta u skladu s člankom 13. stavkom 3.
Članak 89.
Zaštita podataka
Ova Uredba ne dovodi u pitanje obveze država članica u vezi s njihovom obradom osobnih podataka na temelju Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) ili obveze Odbora, Vijeća i Komisije u vezi s njihovom obradom osobnih podataka na temelju Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 15 ) prilikom ispunjavanja njihovih odgovornosti.
Članak 90.
Pristup dokumentima
Članak 91.
Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka
Odbor primjenjuje sigurnosna načela obuhvaćena sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske Unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom ( 17 ). Primjena sigurnosnih načela uključuje primjenu odredbi za razmjenu, obradu i čuvanje takvih podataka.
Članak 92.
Revizorski sud
U svakom izvješću provjerava se:
je li se dovoljno pazilo na ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost pri korištenju sredstvima Fonda, posebice na potrebu da se minimizira korištenje Fonda;
je li ocjena potpore iz Fonda bila učinkovita i stroga.
U roku od dva mjeseca od datuma objave svakog izvješća na temelju stavka 4., Odbor, Vijeće i Komisija podnose svoj zaseban detaljan pisani odgovor koji se objavljuje.
DIO IV.
IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
Postupak delegiranja
Članak 94.
Preispitivanje
Do 31. prosinca 2018., a nakon toga svake tri godine, Komisija objavljuje izvješće o provedbi ove Uredbe s posebnim naglaskom na praćenje mogućih posljedica na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U izvješću se ocjenjuje sljedeće:
funkcioniranje jedinstvenog sanacijskog mehanizma, njegova ekonomičnost kao i utjecaj njegovih sanacijskih aktivnosti na interese Unije kao cjeline te na koherentnost i integritet unutarnjeg tržišta za financijske usluge, uključujući mogući utjecaj na strukture nacionalnih bankarskih sustava unutar Unije, u usporedbi s drugim bankarskim sustavima, te u pogledu učinkovitosti mehanizama suradnje i razmjene podataka unutar SRM-a, između SRM-a i SSM-a te između SRM-a, nacionalnih sanacijskih tijela, nadležnih tijela i sanacijskih tijela za država članica nesudionica a osobito procjeni:
ima li potrebe da zadaće koje su ovom Uredbom dodijeljene Odboru, Vijeću i Komisiji izvršava isključivo neka neovisna institucija Unije i, ako je tako, jesu li potrebne izmjene odgovarajućih odredbi, uključujući izmjene na razini primarnog zakonodavstva;
je li primjerena suradnja između SRM-a, SSM-a, ESBR-a, EBA-e, ESMA-e i EIOPA-e te, ako je potrebno, drugih tijela koja su dio ESFS-a;
sastoji li se investicijski portfelj u skladu s člankom 75. od dobre i raznolike imovine;
je li prekinuta veza između državnog duga i bankovnog rizika;
jesu li načini upravljanja, uključujući podjelu zadaća unutar Odbora i dogovore o sastavu Odbora pri glasovanju kako na izvršnoj tako i na plenarnim sjednicama Odbora te njegove odnose s Komisijom i Vijećem prikladni;
prikladnost referentne točke za određivanje ciljne razine Fonda, a posebno jesu li osigurani depoziti ili ukupne obveze prikladniji temelj i treba li utvrditi minimalan apsolutni iznos za Fond kako bi se izbjegla volatilnost priljeva financijskih sredstava u Fond te s vremenom osigurala stabilnost i primjerenost financiranja Fonda;
je li potrebno mijenjati ciljnu razinu određenu za Fond i razinu doprinosa da bi se osigurali ujednačeni uvjeti unutar Unije;
učinkovitost mehanizama neovisnosti i obveze polaganja računa;
interakciju između Odbora i EBA-e;
interakciju između Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela država članica nesudionica te učinak jedinstvenog sanacijskog mehanizma na te države članice i interakciju između Odbora i relevantnih tijela trećih zemalja kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. točki 90. Direktive 2014/59/EU;
nužnost poduzimanja koraka za usklađenje postupaka u slučaju insolventnosti institucija koje su propale.
Članak 95.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1093/2010
Uredba (EU) br. 1093/2010 mijenja se kako slijedi:
Članak 4. točka 2. zamjenjuje se sljedećim:
„(2) ‚nadležna tijela’ znači:
nadležna tijela definirana u članku 4. stavku 1. točki 40. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući Europsku središnju banku u pogledu pitanja povezanih sa zadaćama koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013 i u Direktivi 2007/64/EZ te kako se navodi u Direktivi 2009/110/EZ;
s obzirom na direktive 2002/65/EZ i 2005/60/EZ, tijela nadležna za osiguravanje usklađenosti kreditnih i financijskih institucija sa zahtjevima iz tih direktiva;
s obzirom na sustave osiguranja depozita, tijela koja upravljaju sustavima osiguranja depozita u skladu s Direktivom 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( *1 ) ili, ako poslovanjem sustava osiguranja depozita upravlja privatno društvo, javno tijelo koje nadzire te sustave u skladu s tom Direktivom i
s obzirom na Direktivu 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( *2 ) i Uredbu (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( *3 ), sanacijska tijela iz članka 3. Direktive 2014/59/EU, Jedinstveni sanacijski odbor uspostavljen Uredbom(EU) br. 806/2014 i Vijeće i Komisija kada poduzimaju mjere na temelju članka 18. Uredbe (EU) br. 806/2014 osim ako se koriste diskrecijskim ovlastima ili odabiru politički smjer.
U članku 25. umeće se sljedeći stavak:
U članku 40. stavku 6. dodaje se sljedeći podstavak:
„Za potrebe djelovanja u području primjene Direktive 2014/59/EU predsjednik Jedinstvenog sanacijskog odbora ima ulogu promatrača u Odboru nadzornih tijela.”
Članak 96.
Zamjena nacionalnih financijskih aranžmana za sanaciju
Od dana primjene navedenog u članku 99. stavaka 2. i 6. ove Uredbe Fond se smatra financijskim aranžmanom za sanaciju država članica sudionica u skladu s člancima 99. do 113. Direktive 2014/59/EU.
Članak 97.
Sporazum o sjedištu i uvjeti rada
Članak 98.
Početak rada Odbora
Komisija je odgovorna za uspostavu i početno djelovanje Odbora dok Odbor ne uspostavi operativnu sposobnost za izvršavanje vlastitog proračuna. U tu svrhu:
dok predsjednik ne preuzme dužnosti nakon što ga je imenovalo Vijeće u skladu s člankom 56., Komisija može odrediti dužnosnika Komisije da djeluje kao privremeni predsjednik i obavlja dužnosti koje se dodjeljuju predsjedniku;
odstupajući od članka 50. stavka 1. točke l. te do donošenja odluke iz članka 50. stavka 3. privremeni predsjednik ima ovlasti tijela nadležnog za imenovanja;
Komisija može ponuditi pomoć Odboru, posebno upućivanjem dužnosnika Komisije za obavljanje aktivnosti posrednika pod odgovornošću privremenog predsjednika ili predsjednika.
Članak 99.
Stupanje na snagu
Od 1. prosinca 2015.ako ta izvješća pokažu da uvjeti za prijenos doprinosa u Fond nisu ispunjeni, primjena odredaba iz stavka 2. mora se odgoditi za jedan mjesec svaki put. Na kraju tog mjeseca Odbor svaki put dostavlja novo izvješće.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
( 1 ) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (preinačena) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).
( 2 ) Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore (SL L 84, 26.3.1997., str. 22.).
( 3 ) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
( 4 ) Direktiva 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu (SL L 168, 27.6.2002., str. 43.).
( 5 ) Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (SL L 82, 22.3.2001., str. 16.).
( 6 ) Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).
( 7 ) Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998., str. 45.).
( 8 ) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i pokretanje posebnih mjera koje se privremeno primjenjuju na službenike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1).
( 9 ) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na ukupni proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
( 10 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
( 11 ) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
( 12 ) Uredba Vijeća br. 1. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).
( 13 ) Uredba Vijeća br. 422/67/EEZ i 5/67/Euratom od 25. srpnja 1967. o utvrđivanju primitaka predsjednika i članova Komisije te predsjednika, sudaca, nezavisnih odvjetnika i tajnika Suda EZ, predsjednika, članova i tajnika Općeg suda te predsjednika, članova i tajnika Službeničkog suda Europske unije (SL 187, 8.8.1967., str. 1.).
( 14 ) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
( 15 ) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
( 16 ) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
( 17 ) Odluka Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom od 29. studenoga 2001. o izmjeni njezina internog Poslovnika (SL L 317, 3.12.2001., str. 1.).
( *1 ) Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.).
( *2 ) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).
( *3 ) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010. (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).”;