02014A0830(01)-20180824

English (current language)
Language
My EUR-Lex
- My EUR-Lex
- Sign in
- Register
- My recent searches (0)

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 02014A0830(01)-20180824

Consolidated text: Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane

Access initial legal act

(

In force

)

Access current version (16/11/2021)

ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/2014/492/2018-08-24

Languages and formats available

HTML

PDF

Multilingual display

Text

02014A0830(01) — HR — 24.08.2018 — 004.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane ( L 260 30.8.2014, 4)

Koji je izmijenila:


		br.	stranica	datum
►M1	ODLUKA br. 1/2016 PODODBORA EU-a I REPUBLIKE MOLDOVE ZA SANITARNE I FITOSANITARNE MJERE od 1. lipnja 2016.	L 178	28	2.7.2016
►M2	ODLUKA br. 1/2016 ODBORA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-REPUBLIKA MOLDOVA U SASTAVU ZADUŽENOM ZA TRGOVINU od 19. listopada 2016.	L 313	28	19.11.2016
►M3	ODLUKA br. 2/2016 ODBORA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-REPUBLIKA MOLDOVA U SASTAVU ZADUŽENOM ZA TRGOVINU od 19. listopada 2016.	L 313	36	19.11.2016
M4	ODLUKA br. 1/2016 PODODBORA ZA OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA od 18. listopada 2016.	L 335	1	9.12.2016
►M5	ODLUKA br. 1/2016 CARINSKOG PODODBORA EU-a I REPUBLIKE MOLDOVE оd 6. listopada 2016.	L 39	45	16.2.2017
►M6	ODLUKA br. 1/2018 VIJEĆA ZA PRIDRUŽIVANJE EU – REPUBLIKA MOLDOVA od 3. svibnja 2018.	L 176	21	12.7.2018
►M7	ODLUKA br. 1/2018 PODODBORA ZA OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA od 24. kolovoza 2018.	L 318	51	14.12.2018

▼B

SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU

između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane

PREAMBULA

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”,

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija” ili „EU” i

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU, dalje u tekstu „Euratom”

s jedne strane, i

REPUBLIKA MOLDOVA,

s druge strane,

dalje u tekstu zajednički nazvani „stranke”,

RAZMATRAJUĆI zajedničke vrijednosti i snažne veze između stranaka koje su uspostavljene u prošlosti Sporazumom o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane, i koje se razvijaju u okviru Europske politike susjedstva i Istočnog partnerstva te prepoznajući zajedničku želju stranaka za daljnjim razvojem, jačanjem i proširivanjem njihovih odnosa;

POTVRĐUJUĆI europske težnje i europsko opredjeljenje Republike Moldove;

PREPOZNAJUĆI da su zajedničke vrijednosti na kojima je izgrađena Europska unija – odnosno demokracija, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavina prava – ključni elementi političkog pridruživanja i gospodarske integracije predviđenih ovim Sporazumom;

UZIMAJUĆI u obzir da se ovim Sporazumom neće unaprijed odrediti put budućega postupnog razvoja odnosa između EU-a i Republike Moldove te da se njime taj put ostavlja otvorenim;

POTVRĐUJUĆI da Republika Moldova kao europska zemlja dijeli zajedničku povijest i zajedničke vrijednosti s državama članicama te da je predana provedbi i promicanju tih vrijednosti, kojima je u slučaju Republike Moldove nadahnuto njezino europsko opredjeljenje;

PREPOZNAJUĆI važnost Akcijskog plana europske politike susjedstva između EU-a i Republike Moldove iz veljače 2005. za jačanje odnosa između EU-a i Republike Moldove te za unapređenje postupka reformi i približavanja u Republici Moldovi, doprinoseći tako postupnoj gospodarskoj integraciji i dubljem političkom pridruživanju;

OPREDIJELJENE za jačanje poštovanja temeljnih sloboda, ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja;

PODSJEĆAJUĆI posebno na svoju želju za promicanjem ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, uključujući suradnjom u tu svrhu u okviru Vijeća Europe;

SPREMNE doprinijeti političkom i društveno-gospodarskom razvoju Republike Moldove širokom suradnjom u brojnim područjima od zajedničkog interesa, uključujući u području dobrog upravljanja, slobode, sigurnosti i pravde, trgovinske integracije i pojačane gospodarske suradnje, zapošljavanja i socijalne politike, financijskog upravljanja, reforme javne i državne uprave, sudjelovanja civilnog društva, izgradnje institucija, smanjenja siromaštva i održivog razvoja;

OPREDIJELJENE za provedbu svih načela i odredaba Povelje Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), posebno Helsinškog završnog akta Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. i zaključnih dokumenata Madridske i Bečke konferencije iz 1991., odnosno 1992. te Pariške povelje za novu Europu iz 1990., kao i Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima iz 1948. i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950.;

PODSJEĆAJUĆI na svoju spremnost za promicanje međunarodnog mira i sigurnosti, kao i za sudjelovanje u djelotvornom multilateralizmu i mirnom rješavanju sporova, posebno surađujući u tu svrhu u okviru Ujedinjenih naroda (UN) i OESS-a;

PREPOZNAJUĆI važnost aktivnog sudjelovanja Republike Moldove u regionalnim oblicima suradnje;

U ŽELJI za daljnjim razvojem redovitog političkog dijaloga o bilateralnim i međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući regionalne aspekte, uzimajući u obzir zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) EU-a, uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP);

UZIMAJUĆI U OBZIR spremnost EU-a da podrži međunarodne napore za jačanje suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Moldove i da doprinese reintegraciji zemlje;

PREPOZNAJUĆI važnost predanosti Republike Moldove održivom rješenju sukoba u Pridnjestrovlju te predanosti EU-a da podrži rehabilitaciju nakon rješavanja sukoba;

OPREDIJELJENE za sprečavanje i borbu protiv svih oblika organiziranog kriminala, trgovine ljudima i korupcije te za jačanje suradnje u borbi protiv terorizma;

OPREDIJELJENE za produbljivanje dijaloga i suradnje u područjima mobilnosti, migracija, azila i upravljanja granicama u duhu okvira vanjske migracijske politike EU-a u cilju suradnje u području zakonitih migracija, uključujući cirkularne migracije i suzbijanje nezakonitih migracija, te osiguranja djelotvorne provedbe Sporazuma između Europske zajednice i Republike Moldove o ponovnom prihvatu osoba bez zakonitog boravka;

PREPOZNAJUĆI postupne korake pravodobno poduzete prema bezviznom režimu za građane Republike Moldove pod uvjetom ispunjavanja uvjeta za dobro upravljanje mobilnošću i sigurnu mobilnost;

POTVRĐUJUĆI da odredbe ovog Sporazuma obuhvaćene glavom V. dijela III. Ugovora o funkcioniranju Europske unije obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao posebne ugovorne stranke, a ne kao dio EU-a, osim ako EU zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom obavijesti Republiku Moldovu o tome da je Ujedinjena Kraljevina ili Irska preuzela obvezu kao dio EU-a u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde priloženim Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Ako Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska prestanu(-e) biti obvezane(-a) kao dio EU-a u skladu s člankom 4.a tog Protokola, EU zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom odmah obavješćuje Republiku Moldovu o svakoj promjeni svog položaja i u tom slučaju ostaju obvezane odredbama ovog Sporazuma kao samostalne ugovorne stranke. Isto vrijedi za Dansku, u skladu s Protokolom br. 22 o stajalištu Danske priloženom tim ugovorima;

OPREDIJELJENE za načela slobodnog tržišnog gospodarstva i potvrđujući spremnost EU-a da doprinese gospodarskim reformama u Republici Moldovi;

OPREDIJELJENE za poštovanje potreba okoliša, uključujući prekograničnu suradnju u pogledu multilateralnih međunarodnih sporazuma i njihove provedbe, te za poštovanje načelâ održivog razvoja;

U ŽELJI da ostvare postupnu gospodarsku integraciju u unutarnje tržište EU-a kako je utvrđeno u ovom Sporazumu, između ostalog, putem područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine (DCFTA) kao sastavnog dijela ovog Sporazuma;

SPREMNE na stvaranje područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine kojim će se osigurati dalekosežno regulatorno približavanje i liberalizacija pristupa tržištu u skladu s pravima i obvezama koja proizlaze iz članstva stranaka u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i transparentna primjena tih prava i obveza;

VJERUJUĆI da će se ovim Sporazumom stvoriti nova klima za gospodarske odnose između stranaka, a prije svega za razvoj trgovine i ulaganja te poticati konkurencija, što su ključni čimbenici za gospodarsko restrukturiranje i modernizaciju;

OPREDIJELJENE za jačanje sigurnosti opskrbe energijom, olakšavanje razvoja odgovarajuće infrastrukture, jačanje tržišne integracije i regulatornog približavanja prema ključnim elementima pravne stečevine EU-a te promicanje energetske učinkovitosti i upotrebe obnovljivih izvora energije;

POTVRĐUJUĆI potrebu za pojačanom suradnjom u području energije i predanost stranaka provedbi Ugovora o osnivanju energetske zajednice („Ugovor o energetskoj zajednici”);

SPREMNE podignuti razinu sigurnosti javnog zdravlja i zaštite zdravlja ljudi kao preduvjeta održivog razvoja i gospodarskog rasta;

OPREDIJELJENE za poboljšanje međuljudskih kontakata, uključujući suradnjom i razmjenom u područjima istraživanja i razvoja, obrazovanja i kulture;

OPREDIJELJENE za promicanje prekogranične i međuregionalne suradnje u duhu dobrosusjedskih odnosa;

PREPOZNAJUĆI predanost Republike Moldove postupnom približavanju njezina zakonodavstva u relevantnim sektorima zakonodavstvu EU-a i njegovoj djelotvornoj provedbi;

PREPOZNAJUĆI predanost Republike Moldove razvoju njezine administrativne i institucionalne infrastrukture do mjere potrebne za provedbu ovog Sporazuma;

POŠTUJUĆI spremnost EU-a da pruži potporu provedbi reformi te da u tom nastojanju upotrijebi sve raspoložive instrumente suradnje, kao i tehničku, financijsku i gospodarsku pomoć,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Ciljevi

Uspostavlja se pridruživanje između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane.

Ciljevi su ovog pridruživanja:

(a)

promicati političko pridruživanje i gospodarsku integraciju između stranaka na temelju zajedničkih vrijednosti i bliskih veza, uključujući povećavanjem sudjelovanja Republike Moldove u politikama, programima i agencijama EU-a;

(b)

jačati okvir za pojačani politički dijalog u svim područjima od zajedničkog interesa, čime se osigurava razvoj bliskih političkih odnosa između stranaka;

(c)

doprinositi jačanju demokracije i političkoj, gospodarskoj i institucionalnoj stabilnosti u Republici Moldovi;

(d)

promicati, očuvati i jačati mir i stabilnost u regionalnim i međunarodnim razmjerima, uključujući putem zajedničkih napora za uklanjanje izvora napetosti, jačanjem granične sigurnosti, promicanjem prekogranične suradnje i dobrosusjedskih odnosa;

(e)

podržavati suradnju u području slobode, sigurnosti i pravde i pojačati tu suradnju u cilju jačanja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i u području mobilnosti i međuljudskih kontakata;

(f)

podržavati napore Republike Moldove u razvoju njezina gospodarskog potencijala kroz međunarodnu suradnju, također putem približavanja njezina zakonodavstva zakonodavstvu EU-a;

(g)

stvoriti uvjete za pojačane gospodarske i trgovinske odnose koji doprinose postupnoj integraciji Republike Moldove u unutarnje tržište EU-a kako je utvrđeno ovim Sporazumom, uključujući uspostavom područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, kojim će se osigurati dalekosežno regulatorno približavanje i liberalizacija pristupa tržištu u skladu s pravima i obvezama koji proizlaze iz članstva u WTO-u i transparentne primjene tih prava i obveza; te

(h)

stvoriti uvjete za sve bližu suradnju u ostalim područjima od zajedničkog interesa.

GLAVA I.

OPĆA NAČELA

Članak 2.

Poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih Općom deklaracijom o ljudski pravima i definiranih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. te Pariškom poveljom za novu Europu iz 1990. čini osnovu unutarnjih i vanjskih politika stranaka i predstavlja ključan element ovog Sporazuma. Suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje, povezanih materijala i sredstava za njihovu upotrebu također je ključan element ovog Sporazuma.

Stranke potvrđuju svoju predanost načelima slobodnoga tržišnog gospodarstva, održivom razvoju i djelotvornom multilateralizmu.

Stranke ponovno potvrđuju svoje poštovanje načelâ vladavine prava i dobrog upravljanja, kao i svoje međunarodne obveze, osobito u okviru UN-a, Vijeća Europe i OESS-a.

Stranke se obvezuju razvijati suradnju i dobrosusjedske odnose, uključujući suradnju na razvoju projekata od zajedničkog interesa, osobito projekata povezanih sa sprečavanjem i borbom protiv korupcije, kriminalnih aktivnosti, organiziranih ili ostalih, uključujući aktivnosti transnacionalnog karaktera i terorizma. Ta obveza predstavlja ključan čimbenik u razvoju odnosa i suradnje između stranaka te doprinosi regionalnom miru i stabilnosti.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG I REFORMA, SURADNJA U PODRUČJU VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE

Članak 3.

Ciljevi političkog dijaloga

Stranke nastavljaju razvijati i jačati politički dijalog u svim područjima od zajedničkog interesa, uključujući vanjska i sigurnosna pitanja, kao i unutarnje reforme. Toće povećati djelotvornost političke suradnje i promicati konvergenciju u vanjskim i sigurnosnim pitanjima.

Ciljevi su političkog dijaloga:

(a)

produbiti političko pridruživanje i pojačati političku i sigurnosno-političku konvergenciju i djelotvornost;

(b)

promicati međunarodnu stabilnost i sigurnost na temelju djelotvornog multilateralizma;

(c)

jačati suradnju i dijalog među strankama u području međunarodne sigurnosti i upravljanja krizama, posebno u svrhu suočavanja s globalnim i regionalnim izazovima i ključnim prijetnjama;

(d)

poticati praktičnu i na rezultate usmjerenu suradnju među strankama radi postizanja mira, sigurnosti i stabilnosti na europskom kontinentu;

(e)

jačati poštovanje demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja, ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava pripadnika manjina te doprinijeti učvršćivanju unutarnjopolitičkih reformi;

(f)

razvijati dijalog i produbljivati suradnju između stranaka u području sigurnosti i obrane; te

(g)

poštovati i promicati načela suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti granica i neovisnosti.

Članak 4.

Unutarnje reforme

Stranke surađuju u sljedećim područjima:

(a)

razvoj, učvršćivanje i povećanje stabilnosti i djelotvornosti demokratskih institucija i vladavine prava;

(b)

osiguravanje poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

(c)

unapređivanje reforme pravosuđa i sudstva kako bi se osigurala neovisnosti pravosuđa, ojačao njegov administrativni kapacitet i zajamčili nepristranost i djelotvornost tijela kaznenog progona;

(d)

nastavak provedbe reforme javne uprave i izgradnji odgovorne, učinkovite, transparentne i stručne državne službe; te

(e)

osiguranje djelotvornosti u borbi protiv korupcije, posebno u cilju jačanja međunarodne suradnje u suzbijanju korupcije te osiguravanja djelotvorne provedbe relevantnih međunarodnih pravnih instrumenata poput Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003.

Članak 5.

Vanjska i sigurnosna politika

Stranke jačaju dijalog i suradnju te promiču postupno približavanje u području vanjske i sigurnosne politike, uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP) te posebno razmatraju pitanja sprečavanja sukoba i upravljanja krizama, regionalne stabilnosti, razoružavanja, neširenja oružja, nadzora oružja i nadzora izvoza oružja. Suradnja se temelji na zajedničkim vrijednostima i obostranim interesima u cilju jačanja konvergencije i djelotvornosti politike uz korištenje bilateralnih, međunarodnih i regionalnih foruma.

Stranke ponovno potvrđuju svoju opredijeljenost za načela poštovanja suverenosti, teritorijalne cjelovitosti, nepovredivosti granica i neovisnosti, kako je utvrđeno Poveljom Ujedinjenih naroda i Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. te svoju predanost promicanju tih načela u svojim bilateralnim i multilateralnim odnosima.

Članak 6.

Međunarodni kazneni sud

Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena dijela koja se odnose na međunarodnu zajednicu kao cjelinu ne smiju ostati nekažnjena te da je potrebno osigurati njihov djelotvoran progon poduzimanjem mjera na nacionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući Međunarodni kazneni sud (MKS).

Stranke smatraju da osnivanje i djelotvorno funkcioniranje MKS-a predstavljaju važno postignuće za međunarodni mir i pravdu. Stranke su suglasne pružati potporu MKS-u provedbom Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i s njim povezanih instrumenata, vodeći na odgovarajući način računa o očuvanju njegove cjelovitosti.

Članak 7.

Sprečavanje sukoba i upravljanje krizama

Stranke jačaju praktičnu suradnju u sprečavanju sukoba i upravljanju krizama, posebno radi mogućeg sudjelovanja Republike Moldove u civilnim i vojnim operacijama upravljanja krizama pod vodstvom EU-a, kao i u odgovarajućim vježbama i obuci, od jednog slučaja do drugog, i slijedom mogućeg poziva EU-a.

Članak 8.

Regionalna stabilnost

Stranke jačaju zajedničke napore za promicanje stabilnosti, sigurnosti i demokratskog razvoja u regiji, a posebno zajednički rade na mirnom rješavanju regionalnih sukoba.

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost održivom rješenju pitanja Pridnjestrovlja, u potpunosti poštujući suverenost i teritorijalnu cjelovitost Republike Moldove, kao i olakšavanju rehabilitacije nakon završetka sukoba. Do rješenja sukoba i ne dovodeći u pitanje uspostavljeni pregovarački oblik, pitanje Pridnjestrovlja predstavljat će jednu od središnjih tema na dnevnom redu političkog dijaloga i suradnje između stranaka, kao i u dijalogu i suradnji s ostalim zainteresiranim međunarodnim subjektima.

Ti se napori oslanjaju na zajednička načela za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti kako je utvrđeno Poveljom Ujedinjenih naroda, Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. i ostalim mjerodavnim multilateralnim dokumentima.

Članak 9.

Oružje za masovno uništenje

Stranke smatraju da širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke državnim i nedržavnim subjektima predstavlja jednu od najvećih prijetnji međunarodnom miru i stabilnosti. Stranke su stoga suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke putem potpunog poštovanja svojih postojećih obveza iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružavanju i neširenju oružja, kao i ostalih relevantnih međunarodnih obveza te te putem provedbe istih na nacionalnoj razini. Stranke su suglasne da je ova odredba ključan element ovog Sporazuma.

Stranke su nadalje suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke:

(a)

poduzimanjem mjera za ratifikaciju ili pristupanje, prema potrebi, kao i potpunu provedbu svih ostalih mjerodavnih međunarodnih instrumenata; te

(b)

uspostavom djelotvornog sustava nacionalnog nadzora izvoza, kojima se nadziru izvoz i provoz robe povezane s oružjem za masovno uništenje, uključujući kontrolu krajnjeg korištenja tehnologija dvojne namjene, te koje sadrže djelotvorne sankcije za kršenje nadzora izvoza.

Stranke su suglasne uspostaviti redovan politički dijalog za praćenje i učvršćivanje tih elemenata.

Članak 10.

Nadzor izvoza malog i lakog oružja te konvencionalnog oružja

Stranke prepoznaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja, uključujući streljivo za to oružje kao i njihovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje, zalihe osigurane na neodgovarajući način i nekontrolirano širenje i dalje predstavljaju znatnu prijetnju miru i međunarodnoj sigurnosti.

Stranke su suglasne poštovati i u cijelosti provoditi svoje obveze u pogledu postupanja u odnosu na nezakonitu trgovinu malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, u okviru postojećih međunarodnih sporazuma i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, kao i svoje obveze u okviru ostalih međunarodnih instrumenata koji se primjenjuju u tom području, poput UN-ova Akcijskog programa za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje protupravne trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima.

Stranke se obvezuju surađivati i osigurati koordinaciju, komplementarnost i sinergiju svojih napora za suzbijanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, kao i uništavanje prekomjernih zaliha na globalnoj, regionalnoj, razini nižnoj od regionalne razine i nacionalnoj razini.

Osim toga, stranke su suglasne nastaviti suradnju u području nadzora izvoza konvencionalnog oružja u smislu Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje nadzor izvoza vojne tehnologije i opreme.

Stranke su suglasne uspostaviti redovan politički dijalog za praćenje i učvršćivanje tih nastojanja.

Članak 11.

Međunarodna suradnja u borbi protiv terorizma

Stranke su suglasne surađivati na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini u svrhu sprečavanja terorizma i borbe protiv njega u skladu s međunarodnim pravom, relevantnim rezolucijama UN-a, međunarodnim standardima ljudskih prava te pravom o izbjeglicama i humanitarnim pravom.

U tom cilju posebno surađuju na produbljivanju međunarodnog konsenzusa o borbi protiv terorizma, uključujući pravnu definiciju terorističkih djela te na postizanju sporazuma o Sveobuhvatnoj konvenciji o međunarodnom terorizmu.

Stranke, u okviru cjelovite provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1373(2001) i ostalih relevantnih instrumenata UN-a te primjenjivih međunarodnih konvencija i instrumenata, razmjenjuju informacije o terorističkim organizacijama i skupinama i njihovim aktivnostima i mrežama podrške u skladu s međunarodnim pravom i zakonodavstvom stranaka.

GLAVA III.

SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA

Članak 12.

Vladavina prava

U okviru suradnje u području slobode, sigurnosti i pravde stranke posebnu važnost pridaju promicanju vladavine prava, uključujući neovisnost sudstva, pristup pravosuđu i pravo na pravično suđenje.

Stranke će u cijelosti surađivati na djelotvornom funkcioniranju institucija u područjima kaznenog progona i funkcioniranja pravosuđa.

Cjelokupna suradnja u području slobode, sigurnosti i pravde odvijat će se uz poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Članak 13.

Zaštita osobnih podataka

Stranke su suglasne surađivati kako bi osigurale visoku razinu zaštite osobnih podataka u skladu s pravnim instrumentima i normama EU-a i Vijeća Europe te međunarodnim pravnim instrumentima i normama.

Svaka obrada osobnih podataka podliježe pravnim odredbama iz Priloga I. ovom Sporazumu. Prijenos osobnih podataka između stranaka odvija se samo ako je takav prijenos potreban radi provedbe ovog Sporazuma ili ostalih sporazuma sklopljenih između stranaka, od strane nadležnih tijela stranaka.

Članak 14.

Suradnja u području migracija, azila i upravljanja granicama

Stranke ponovno potvrđuju važnost zajedničkog upravljanja migracijskim tokovima između svojih područja te jačaju postojeći sveobuhvatni dijalog o svim pitanjima povezanima s migracijama, uključujući zakonite migracije, međunarodnu zaštitu, nezakonite migracije, krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima.

Suradnja će se temeljiti na posebnoj procjeni potreba obavljenoj u međusobnom savjetovanju između stranaka i provedenoj u skladu s njihovim relevantnim važećim zakonodavstvom. Ona će posebno biti usmjerena na:

(a)

temeljne uzroke i posljedice migracija;

(b)

razvoj i provedbu nacionalnog zakonodavstva i prakse u pogledu međunarodne zaštite u cilju ispunjavanja odredaba Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokola o statusu izbjeglica iz 1967. i ostalih relevantnih međunarodnih instrumenata te osiguravanje poštovanja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja;

(c)

pravila o prihvatu, prava i status prihvaćenih osoba, pravedno postupanje sa strancima čiji je boravak zakonit i njihovu integraciju, obrazovanje i osposobljavanje te mjere protiv rasizma i ksenofobije;

(d)

uspostavu djelotvorne i preventivne politike protiv nezakonitih migracija, krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, uključujući pitanje kako se boriti protiv mreža krijumčara i trgovaca te kako zaštititi žrtave takve trgovine;

(e)

promicanje i olakšavanje povratka nezakonitih migranata; te

(f)

u području upravljanja granicama i sigurnosti dokumenata, na organizacijska pitanja, obuku, najbolju praksu i ostale operativne mjere, kao i jačanje suradnje između Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (Frontex) i Službe za nadzor granice Republike Moldove.

Suradnjom je također moguće olakšati cirkularne migracije u korist razvoja.

Članak 15.

Kretanje osoba

Stranke će osigurati cjelovitu provedbu:

(a)

Sporazuma između Europske zajednice i Republike Moldove o ponovnom prihvatu osoba bez dozvole boravka koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008.; te

(b)

Sporazuma između Europske zajednice i Republike Moldove o pojednostavnjenju izdavanja viza koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. kako je izmijenjen 27. lipnja 2012.

Stranke nastoje poboljšati mobilnost građana te pravodobno poduzimaju postupne korake prema zajedničkom cilju bezviznog režima pod uvjetom ispunjavanja uvjeta za dobro upravljanje mobilnošću i sigurnu mobilnost uodređenih u Akcijskom planu za liberalizaciju viznog režima.

Članak 16.

Sprečavanje i suzbijanje organiziranog kriminala, korupcije i ostalih nezakonitih aktivnosti

Stranke surađuju na sprečavanju i suzbijanju svih oblika kriminalnih i nezakonitih aktivnosti, organiziranih ili ostalih, uključujući aktivnosti transnacionalnog karaktera poput:

(a)

krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima;

(b)

krijumčarenja robe i trgovine robom, uključujući malo oružje i nedopuštene droge;

(c)

nezakonitih gospodarskih i financijskih aktivnosti, poput krivotvorenja, poreznih prijevara i prijevara u javnoj nabavi;

(d)

prijevara kako je navedeno u glavi VI. (Financijska pomoć, odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ovog Sporazuma u projektima koje financiraju međunarodni donatori;

(e)

aktivne i pasivne korupcije kako u privatnom tako i u javnom sektoru, uključujući zloupotrebu položaja i trgovanje utjecajem;

(f)

krivotvorenja dokumenata i davanja lažnih izjava; te

(g)

kibernetičkog kriminala.

Stranke jačaju bilateralnu, regionalnu i međunarodnu suradnju tijela kaznenog progona, uključujući jačanje suradnje između Europskoga policijskog ureda (Europol) i relevantnih tijela Republike Moldove. Stranke su predane djelotvornoj provedbi relevantnih međunarodnih normi, a posebno onih sadržanih u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta (UNTOC) iz 2000. i njezina tri protokola, Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003. te relevantnim instrumentima Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju korupcije.

Članak 17.

Rješavanje pitanja nedopuštenih droga

Stranke surađuju u granicama svojih ovlasti i nadležnosti kako bi osigurale uravnotežen i integriran pristup pitanjima droga. Politike i djelovanja u području droga usmjerene su na učvršćivanje struktura za rješavanje pitanja nedopuštenih droga, smanjenje opskrbe i prometa nedopuštenim drogama te potražnje za njima, na rješavanje zdravstvenih i društvenih posljedica zloupotrebe droga, kao i na djelotvornije sprečavanje zloupotrebe kemijskih prekursora koji se upotrebljavaju za nezakonitu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih tvari.

Stranke se dogovaraju o potrebnim metodama suradnje za postizanje tih ciljeva. Djelovanja se temelje na zajednički utvrđenim načelima u skladu s relevantnim međunarodnim konvencijama, Strategijom EU-a o drogama za razdoblje 2013. - 2020. i političkom deklaracijom o vodećim načelima za smanjenje potražnje za drogama koja je odobrena na dvadesetom posebnom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama održanom u lipnju 1998.

Članak 18.

Pranje novca i financiranje terorizma

Stranke surađuju kako bi spriječile upotrebu svojih financijskih i odgovarajućih nefinancijskih sustava za pranje prihoda ostvarenih kriminalnim aktivnostima, kao i za potrebe financiranja terorizma. Ta se suradnja proširuje na povrat imovine ili sredstava koji potječu od prihoda ostvarenih kriminalom.

Suradnjom u ovom području omogućavaju se razmjene relevantnih informacija u okviru odnosnih zakonodavstava i donošenje odgovarajućih normi za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, koje su jednake onima koje donose relevantna međunarodna tijela koja djeluju u ovom području, poput Radne skupine za financijske aktivnosti u području pranja novca (FATF).

Članak 19.

Borba protiv terorizma

Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorističkih djela uz potpuno poštovanje vladavine prava, međunarodnih ljudskih prava, prava o izbjeglicama i humanitarnog prava te u skladu s Globalnom antiterorističkom strategijom UN-a iz 2006., kao i svojim zakonima i propisima. To čine posebno u okviru cjelovite provedbe rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1267 (1999), 1373 (2001), 1540 (2004) i 1904 (2009) i ostalih relevantnih instrumenata UN-a i primjenjivih međunarodnih konvencija i instrumenata:

(a)

razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom;

(b)

razmjenom stajališta o trendovima u terorizmu te o sredstvima i metodama za borbu protiv terorizma, uključujući u području tehnike i obuke, te razmjenom iskustava u pogledu sprečavanja terorizma; te

(c)

dijeljenjem najbolje prakse u području zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma.

Članak 20.

Pravna suradnja

Stranke su suglasne razvijati pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima u pogledu pregovora o multilateralnim konvencijama o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, a posebno o konvencijama Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu u području međunarodne pravne suradnje i parničnih sporova te zaštite djece, kao i u pogledu ratifikacije i provedbe tih konvencija.

U pogledu pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, stranke će nastojati unaprijediti suradnju u području uzajamne pravne pomoći. To bi, prema potrebi, uključivalo pristupanje relevantnim međunarodnim instrumentima UN-a i Vijeća Europe i njihovu provedbu te bližu suradnju s Eurojustom.

GLAVA IV.

GOSPODARSKA SURADNJA I SURADNJA U OSTALIM SEKTORIMA

POGLAVLJE 1.

Reforma javne uprave

Članak 21.

Suradnja je usmjerena na razvoj učinkovite i odgovorne javne uprave u Republici Moldovi u cilju pružanja potpore ostvarivanju vladavine prava, kako bi se osiguralo da državne institucije rade na dobrobit cjelokupnog stanovništva Republike Moldove i kako bi se promicao neometani razvoj odnosa između Republike Moldove i njezinih partnera. Posebna pažnja posvetit će se modernizaciji i razvoju izvršnih funkcija u cilju pružanja kvalitetnih usluga građanima Republike Moldove.

Članak 22.

Suradnja uključuje sljedeća područja:

(a)

institucionalni i funkcionalni razvoj tijela javne vlasti radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja i osiguravanja učinkovitog, sudioničkog i transparentnog postupka odlučivanja i strateškog planiranja;

(b)

modernizaciju javnih usluga, uključujući uvođenje i provedbu e-uprave, u cilju povećanja učinkovitosti pružanja usluga građanima i smanjenja troškova poslovanja;

(c)

stvaranje profesionalne državne uprave koja se temelji na načelu upravljačke odgovornosti i djelotvornog delegiranja ovlasti, kao i poštenog zapošljavanja, osposobljavanja, procjene i naknade za rad;

(d)

djelotvorno i stručno upravljanje ljudskim resursima i karijerni razvoj; te

(e)

promicanje etičkih vrijednosti u državnoj upravi.

Članak 23.

Suradnja obuhvaća sve razine javne uprave, uključujući lokalnu upravu.

POGLAVLJE 2.

Gospodarski dijalog

Članak 24.

EU i Republika Moldova olakšavaju postupak gospodarskih reformi poboljšavajući razumijevanje temelja svojih gospodarstava. Cilj je suradnje između stranaka promicanje gospodarskih politika relevantnih za funkcioniranje tržišnih gospodarstava, kao i oblikovanje i provedba tih gospodarskih politika.

Republika Moldova nastoji uspostaviti funkcionalno tržišno gospodarstvo i postupno približiti svoje politike politikama EU-a, u skladu s vodećim načelima dobrih makroekonomskih i fiskalnih politika, uključujući neovisnost središnje banke i stabilnost cijena, zdrave javne financije i održive platne bilance.

Članak 25.

U tom cilju stranke surađuju u sljedećim područjima:

(a)

razmjeni informacija o makroekonomskim politikama i strukturnim reformama, kao i o makroekonomskim rezultatima i izgledima te o strategijama gospodarskog razvoja;

(b)

zajedničkoj analizi gospodarskih pitanja od zajedničkog interesa, uključujući mjere gospodarske politike i instrumente za njihovu provedbu poput metoda ekonomskih predviđanja i izrade strateških dokumenata politike, u cilju jačanja oblikovanja politike Republike Moldove u skladu s načelima i praksom EU-a; te

(c)

razmjeni stručnih znanja u makroekonomskoj i makrofinancijskoj sferi, uključujući javne financije, kretanja u financijskom sektoru i njegovu regulaciju, monetarne i tečajne politike i okvire, vanjsku financijsku pomoć i ekonomsku statistiku.

Suradnja će uključivati i razmjenu informacija o načelima i funkcioniranju Europske ekonomske i monetarne unije.

Članak 26.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 3.

Pravo društava, računovodstvo i revizija te korporativno upravljanje

Članak 27.

Prepoznajući važnost djelotvornog skupa propisa i prakse u područjima prava društava i korporativnog upravljanja te računovodstva i revizije za stvaranje potpuno funkcionalnog tržišnog gospodarstva i unapređenje trgovine, stranke su suglasne surađivati:

(a)

na zaštiti dioničara, vjerovnika i drugih dionika u skladu s propisima EU-a u tom području;

(b)

na uvođenju relevantnih međunarodnih normi na nacionalnoj razini i postupnom približavanju propisa Republike Moldove propisima EU-a u području računovodstva i revizije; te

(c)

na daljnjem razvoju politike korporativnog upravljanja u skladu s međunarodnim normama i postupnom približavanju propisa Republike Moldove propisima i preporukama EU-a u tom području.

Relevantni propisi i preporuke EU-a navedeni su u Prilogu II. ovom Sporazumu.

Članak 28.

Stranke će nastojati razmjenjivati informacije i stručno znanje kako o postojećim sustavima tako i o relevantnim novim kretanjima u tim područjima. Stranke će osim toga nastojati unaprijediti razmjenu informacija između poslovnih registara država članica i nacionalnog registra trgovačkih društava Republike Moldove.

Članak 29.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 30.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga II. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 4.

Zapošljavanje, socijalna politika i jednake mogućnosti

Članak 31.

Stranke jačaju svoj dijalog i svoju suradnju na promicanju Agende za dostojanstveni rad Međunarodne organizacije rada (MOR), politike zapošljavanja, zdravlja i sigurnosti na radu, socijalnog dijaloga, socijalne zaštite, socijalne uključenosti, ravnopravnosti spolova i borbe protiv diskriminacije te socijalnih prava, čime doprinose promicanju brojnijih i boljih radnih mjesta, smanjenju siromaštva, pojačanoj socijalnoj koheziji, održivom razvoju i poboljšanoj kvaliteti života.

Članak 32.

Suradnja na temelju razmjene informacija i najbolje prakse može obuhvaćati određeni broj pitanja koja treba utvrditi između sljedećih područja:

(a)

smanjenje siromaštva i jačanje socijalne kohezije;

(b)

politika zapošljavanja usmjerena na brojnija i bolja radna mjesta s dostojanstvenim uvjetima rada, uključujući u cilju smanjenja sive ekonomije i neslužbenog zapošljavanja;

(c)

promicanje aktivnih mjera tržišta rada i učinkovitih službi za zapošljavanje radi modernizacije tržišta rada i prilagodbe potrebama tržišta rada;

(d)

poticanje sustava tržišta rada koji su inkluzivniji i sustava socijalne sigurnosti koji uključuju osobe u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s invaliditetom i pripadnike manjinskih skupina;

(e)

učinkovito upravljanje radnim migracijama u cilju jačanja njihova pozitivnog utjecaja na razvoj;

(f)

jednake mogućnosti usmjerene na jačanje ravnopravnosti spolova i osiguravanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene, kao i borbu protiv diskriminacije u svim područjima;

(g)

socijalna politika usmjerena na podizanje razine socijalne zaštite, uključujući socijalnu pomoć i socijalno osiguranje, te na modernizaciju sustava socijalne zaštite u smislu kvalitete, dostupnosti i financijske održivosti;

(h)

junapređenje sudjelovanja socijalnih partnera i promicanje socijalnog dijaloga, uključujući putem jačanja kapaciteta svih relevantnih dionika; te

(i)

promicanje zdravlja i sigurnosti na radu.

Članak 33.

Stranke potiču uključivanje svih relevantnih dionika, uključujući organizacije civilnog društva, a posebno socijalne partnere u oblikovanje politike i reforme u Republici Moldovi te u suradnju između stranaka u okviru ovog Sporazuma.

Članak 34.

Stranke nastoje ojačati suradnju u pitanjima zapošljavanja i socijalne politike u svim relevantnim regionalnim, multilateralnim i međunarodnim forumima i organizacijama.

Članak 35.

Stranke promiču društvenu odgovornost poduzeća i njihovu obvezu snošenja odgovornosti te potiču odgovorne poslovne prakse poput onih koje promiče inicijativa UN-a „Global Compact” i Trostrana deklaracija o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada.

Članak 36.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 37.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga III. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 5.

Zaštita potrošača

Članak 38.

Stranke surađuju kako bi osigurale visoku razinu zaštite potrošača i uskladile svoje sustave zaštite potrošača.

Članak 39.

Radi ostvarivanja tih ciljeva suradnja, prema potrebi, može uključivati:

(a)

usmjerenost na približavanje zakonodavstva u području zaštite potrošača na temelju prioriteta iz Priloga IV. ovom Sporazumu, uz izbjegavanje prepreka trgovini kako bi se potrošačima osigurala mogućnost stvarnog izbora;

(b)

promicanje razmjene informacija o sustavima zaštite potrošača, uključujući zakonodavstvo u području zaštite potrošača i njegovu provedbu, sigurnosti proizvoda za široku potrošnju, uključujući nadzor tržišta, sustave i alate za informiranje potrošača, obrazovanje potrošača, jačanje uloge potrošača i naknadu štete potrošačima te ugovore o prodaji i pružanju usluga između trgovaca i potrošača;

(c)

promicanje aktivnosti usavršavanja administrativnih službenika i ostalih predstavnika interesa potrošača; te

(d)

poticanje razvoja neovisnih udruženja potrošača, uključujući nevladine organizacije potrošača, i kontakata predstavnika potrošača, kao i suradnje između tijela vlasti i nevladinih organizacija u području zaštite potrošača.

Članak 40.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga IV. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 6.

Statistički podaci

Članak 41.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u statističkim pitanjima, doprinoseći tako dugoročnom cilju pružanja pravodobnih, međunarodno usporedivih i pouzdanih statističkih podataka. Očekuje se da održiv, učinkovit i stručno neovisan nacionalni statistički sustav pruža građanima, poduzećima i donositeljima odluka u EU-u i Republici Moldovi relevantne informacije, omogućujući im donošenje informiranih odluka na toj osnovi. Nacionalni statistički sustav trebao bi poštovati temeljna načela službene statistike UN-a uzimajući u obzir pravnu stečevinu EU-a u području statistike, uključujući Kodeks prakse europske statistike, radi usklađivanja nacionalnog statističkog sustava s europskim normama i standardima.

Članak 42.

Suradnja je usmjerena na:

(a)

daljnje jačanje kapaciteta nacionalnog statističkog sustava usmjeravanjem na stabilnu pravnu osnovu, proizvodnju odgovarajućih podataka i metapodataka, širenje politike i pristupačnost korisnicima, uzimajući u obzir različite skupine korisnika, uključujući javni i privatni sektor, akademsku zajednicu i druge korisnike;

(b)

postupno usklađivanje statističkog sustava Republike Moldove s europskim statističkim sustavom;

(c)

preciznu prilagodbu pružanja podataka EU-u, uzimajući u obzir primjenu mjerodavnih međunarodnih i europskih metodologija, uključujući klasifikacije;

(d)

povećanje stručnog i upravljačkog kapaciteta nacionalnog statističkog osoblja kako bi se olakšala primjena statističkih normi EU-a i doprinijelo razvoju statističkog sustava Republike Moldove;

(e)

razmjenu iskustava između stranaka o razvoju znanja u području statistike; te

(f)

promicanje cjelovitog upravljanja kvalitetom svih postupaka proizvodnje i širenja u području statistike.

Članak 43.

Stranke surađuju u okviru europskog statističkog sustava u kojem je Eurostat europsko statističko tijelo. Ta suradnja uključuje usmjerenost na:

(a)

demografsku statistiku, uključujući popise stanovništva i socijalnu statistiku;

(b)

poljoprivrednu statistiku, uključujući poljoprivredne popise, i statistiku o okolišu;

(c)

poslovnu statistiku, uključujući poslovne registre i upotrebu administrativnih izvora u statističke svrhe;

(d)

makroekonomsku statistiku, uključujući nacionalne račune, vanjskotrgovinsku statistiku i statistiku o izravnim stranim ulaganjima;

(e)

energetsku statistiku, uključujući bilance;

(f)

regionalnu statistiku; te

(g)

horizontalne aktivnosti, uključujući statističke klasifikacije, upravljanje kvalitetom, osposobljavanje, širenje i upotrebu modernih informacijskih tehnologija.

Članak 44.

Stranke, između ostalog, razmjenjuju informacije i stručna znanja te razvijaju suradnju uzimajući u obzir već stečeno iskustvo u reformi statističkog sustava pokrenutoj u okviru različitih programa pomoći. Napori su usmjereni prema daljnjem usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a u području statistike, na temelju nacionalne strategije razvoja statističkog sustava Republike Moldove i uzimajući u obzir razvoj europskog statističkog sustava. U postupku izrade statističkih podataka naglasak je na daljnjem razvoju anketa na uzorku i upotrebi administrativnih evidencija, uzimajući pritom u obzir potrebu za smanjenjem opterećenja povezanog s odgovaranjem na anketu. Podatci moraju biti relevantni za oblikovanje i praćenje politika u ključnim područjima društvenog i gospodarskog života.

Članak 45.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvija se redoviti dijalog. Republika Moldova bi trebala, u mjeri u kojoj je to moguće, imati pristup aktivnostima koje se poduzimaju u okviru europskoga statističkog sustava.

Članak 46.

Stranke se obvezuju uspostaviti i redovito revidirati program postupnog približavanja zakonodavstva Republike Moldove pravnoj stečevini Europske unije u području statistike.

Pravna stečevina EU-a u području statistike određena je u Zbirci statističkih zahtjeva (Statistical Requirements Compendium) koja se ažurira svake godinejednom godišnje, a koju stranke smatraju priloženom ovom Sporazumu (Prilog V.).

POGLAVLJE 7.

Upravljanje javnim financijama: proračunska politika, unutarnja kontrola, financijski nadzor i vanjska revizija

Članak 47.

Suradnja u području obuhvaćenom ovim poglavljem bit će usmjerena na provedbu međunarodnih normi, kao i dobre prakse EU-a u ovom području, čime će se doprinijeti razvoju modernog sustava upravljanja javnim financijama u Republici Moldovi, koji je sukladan temeljnim načelima EU-a i međunarodnim načelima transparentnosti, odgovornosti, ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Članak 48.

Proračun i računovodstveni sustavi

Stranke surađuju u vezi s:

(a)

poboljšavanjem i sistematizacijom regulatornih dokumenata o sustavima proračuna, riznice, računovodstva i izvješćivanja i njihovim usklađivanjem na temelju međunarodnih normi, poštujući pritom i dobru praksu u javnom sektoru EU-a;

(b)

stalnim razvojem višegodišnjega proračunskog planiranja i usklađivanjem s dobrom praksom EU-a;

(c)

proučavanjem prakse europskih zemalja u međuproračunskim odnosima, kako bi se ovo područje poboljšalo u Republici Moldovi;

(d)

potporom približavanju postupaka nabave postojećim praksama u EU-u; te

(e)

razmjenom informacija, iskustava i dobre prakse, uključujući putem razmjene osoblja i zajedničkog osposobljavanja u ovom području.

Članak 49.

Unutarnja kontrola, financijski nadzor i vanjska revizija

Stranke surađuju i u vezi s:

(a)

daljnjim unapređivanjem sustava unutarnje kontrole (uključujući funkcionalno neovisnu funkciju unutarnje revizije) u državnim i lokalnim tijelima usklađivanjem s općeprihvaćenim međunarodnim normama i metodologijama te dobrom praksom EU-a;

(b)

razvojem odgovarajućeg sustava financijskog nadzora koji će nadopuniti, ali neće udvostručiti funkciju unutarnje revizije te će osigurati odgovarajuću kontrolu vladinih prihoda i rashoda tijekom prijelaznog razdoblja i nakon njega;

(c)

djelotvornom suradnjom između subjekata uključenih u financijsko upravljanje i kontrolu, reviziju i nadzor sa subjektima u područjima proračuna, riznice i računovodstva radi poticanja razvoja upravljanja;

(d)

jačanjem nadležnosti Središnje harmonizacijske jedinice za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru (PIFC);

(e)

provedbom međunarodno prihvaćenih normi unutarnje revizije Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI); te

(f)

razmjenom informacija, iskustava i dobre prakse putem, između ostalog, razmjene osoblja i zajedničkog osposobljavanja u ovom području.

Članak 50.

Borba protiv prijevara i korupcije

Stranke surađuju i u vezi s:

(a)

razmjenom informacija, iskustava i dobre prakse;

(b)

poboljšavanjem metoda za suzbijanje i sprečavanje prijevara i korupcije u područjima obuhvaćenima ovim poglavljem, uključujući suradnju između relevantnih administrativnih tijela; te

(c)

osiguravanjem djelotvorne suradnje s relevantnim institucijama i tijelima EU-a u slučaju provjera na licu mjesta, nadzora i revizija povezanih s upravljanjem i kontrolom sredstava EU-a, u skladu s relevantnim pravilima i postupcima.

Članak 51.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 8.

Oporezivanje

Članak 52.

Stranke surađuju radi promicanja dobrog upravljanja u području poreza radi daljnjeg poboljšavanja gospodarskih odnosa, trgovine, ulaganja i poštenog tržišnog natjecanja.

Članak 53.

Upućujući na članak 52. ovog Sporazuma, stranke priznaju i obvezuju se provoditi načela dobrog upravljanja u području poreza, odnosno načela transparentnosti, razmjene informacija i poštenog tržišnog natjecanja u području poreza, koja su države članice prihvatile na razini EU-a. U tu svrhu, ne dovodeći u pitanje nadležnosti EU-a i država članica, stranke će poboljšati međunarodnu suradnju u području poreza, olakšati naplatu zakonitih poreznih prihoda i razviti mjere za djelotvornu provedbu prethodno navedenih načela.

Članak 54.

Stranke unapređuju i jačaju suradnju usmjerenu na poboljšanje i razvoj poreznog sustava i porezne uprave Republike Moldove, uključujući unapređenje kapaciteta za naplatu i kontrolu, s posebnim naglaskom na postupak povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV) radi izbjegavanja kumuliranja dugovanja, osiguravanja djelotvorne naplate poreza i jačanja borbe protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza. Stranke nastoje unaprijediti suradnju i razmjenu iskustava u suzbijanju poreznih prijevara, a posebno kružnih prijevara.

Članak 55.

Stranke razvijaju suradnju i usklađuju politike u sprečavanju prijevara i krijumčarenja proizvoda koji podliježu trošarinama i borbi protiv tih pojava. Tom će se suradnjom, između ostalog, obuhvatiti postupno približavanje stopa trošarina na duhanske proizvode uzimajući u obzir, koliko god je to moguće, ograničenja koja proizlaze iz regionalnog konteksta, uključujući dijalog na regionalnoj razini i usklađenost s Okvirnom konvencijom Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom iz 2003. (WHO FCTC). Stranke u tu svrhu nastoje ojačati svoju suradnju u regionalnom kontekstu.

Članak 56.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 57.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga VI. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 9.

Financijske usluge

Članak 58.

Prepoznajući važnost djelotvornog skupa pravila i praksi u područjima financijskih usluga za uspostavu potpuno funkcionalnog tržišnog gospodarstva te kako bi ojačale trgovinsku razmjene među strankama, stranke su suglasne surađivati u području financijskih usluga u skladu sa sljedećim ciljevima:

(a)

pružanje potpore postupku prilagodbe propisa o financijskim uslugama potrebama otvorenog tržišnog gospodarstva;

(b)

osiguravanje djelotvorne i odgovarajuće zaštite ulagača i drugih korisnika financijskih usluga;

(c)

osiguravanje stabilnosti i cjelovitosti financijskog sustava Republike Moldove u njegovoj potpunosti;

(d)

promicanje suradnje između različitih subjekata financijskog sustava, uključujući regulatore i nadzornike; te

(e)

osiguravanje neovisnog i djelotvornog nadzora.

Članak 59.

Stranke potiču suradnju između mjerodavnih regulatornih i nadzornih tijela, uključujući razmjenu informacija, dijeljenje stručnog znanja o financijskim tržištima te druge slične mjere.

Posebna pozornost posvećuje se razvoju administrativnog kapaciteta tih tijela, uključujući putem razmjene osoblja i zajedničkog osposobljavanja.

Članak 60.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 61.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXVIII.A ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 10.

Industrijska i poduzetnička politika

Članak 62.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području industrijske i poduzetničke politike, poboljšavajući na taj način poslovno okruženje za sve gospodarske subjekte, ali s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP-ove). Pojačanom suradnjom koja bi se trebala temeljiti na politikama EU-a u području MSP-ova i industrije, uzimajući pritom u obzir međunarodno priznata načela i praksu u tom području trebao bi se poboljšati administrativni i regulatorni okvir za poduzeća iz EU-a i iz Republike Moldove koja posluju u EU-u i Republici Moldovi.

Članak 63.

U tu svrhu, stranke surađuju kako bi:

(a)

provele strategije za razvoj MSP-ova utemeljene na načelima Akta i kako putem redovitog izvješćivanja i dijaloga pratile postupak provedbe. Ta će suradnja također obuhvatiti usmjeravanje na mikropoduzeća koja su iznimno važna za gospodarstva EU-a i Republike Moldove;

(b)

razmjenom informacija i dobre prakse stvorile bolje okvirne uvjete te tako doprinijele povećanju konkurentnosti. Ta će suradnja uključivati upravljanje strukturnim promjenama (restrukturiranje), razvoj javno-privatnih partnerstava te pitanja iz područja okoliša i energetike, poput energetske učinkovitosti i čišće proizvodnje;

(c)

pojednostavnile i racionalizirale propise i regulatornu praksu, s posebnim naglaskom na razmjenu dobre prakse o regulatornim tehnikama, uključujući načela EU-a;

(d)

razmjenom informacija i dobre prakse u području komercijalnog korištenja istraživanja i razvoja (uključujući instrumente podrške za novoosnovana tehnološka poduzeća), razvojem klastera i pristupom financiranju potaknule razvoj politike inovacija;

(e)

potaknule veće kontakte između poduzeća iz EU-a i poduzeća iz Republike Moldove te između tih poduzeća i tijela EU-a i Republike Moldove;

(f)

podržale pokretanje aktivnosti promicanja izvoza u Republici Moldovi; te

(g)

olakšale modernizaciju i restrukturiranje industrije Republike Moldove u određenim sektorima.

Članak 64.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog. U njemu će sudjelovati i predstavnici poduzeća iz EU-a te predstavnici poduzeća iz Republike Moldove.

POGLAVLJE 11.

Rudarstvo i sirovine

Članak 65.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju koja obuhvaća rudarske industrije i trgovinu sirovinama u cilju promicanja međusobnog razumijevanja, poboljšanja poslovnog okruženja, razmjene informacija i suradnje u pitanjima koja nisu energetska pitanja, a kojasu posebno povezana s rudarenjem metalnih ruda i industrijskih minerala.

Članak 66.

U tu svrhu, stranke surađuju u sljedećim područjima:

(a)

razmjena informacija između stranaka o kretanjima u njihovim sektorima rudarstva i sirovina;

(b)

razmjena informacija o pitanjima povezanima s trgovinom sirovinama, u cilju promicanja bilateralnih razmjena;

(c)

razmjena informacija i najbolje prakse u vezi s aspekatima održivog razvoja rudarskih industrija; te

(d)

razmjena informacija i najbolje prakse vezi s osposobljavanjem, vještinama i sigurnošću u rudarskim industrijama.

POGLAVLJE 12.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Članak 67.

Stranke surađuju radi promicanja poljoprivrednog i ruralnog razvoja, posebno putem postupne konvergencije politika i zakonodavstva.

Članak 68.

Suradnja između stranaka u području poljoprivrede i ruralnog razvoja obuhvaća, između ostalog, sljedeća područja:

(a)

olakšavanje međusobnog razumijevanja poljoprivrednih politika i politika ruralnog razvoja;

(b)

jačanje administrativnih kapaciteta na središnjoj i lokalnoj razini za planiranje, vrednovanje i provedbu politika u skladu s propisima i najboljom praksom EU-a;

(c)

promicanje modernizacije i održivosti poljoprivredne proizvodnje;

(d)

dijeljenje znanja i najbolje prakse u politikama ruralnog razvoja radi promicanja gospodarske dobrobiti ruralnih zajednica;

(e)

poboljšavanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora te učinkovitosti i transparentnosti tržišta;

(f)

promicanje kvalitetnih politika i njihovih kontrolnih mehanizama, posebno oznaka zemljopisnog podrijetla i ekološkog uzgoja;

(g)

širenje znanja i promicanje proširenih usluga za poljoprivredne proizvođače; te

(h)

jačanje usklađivanja kada je riječ o pitanjima koja se rješavaju u okviru međunarodnih organizacija kojih su stranke članice.

Članak 69.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 70.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga VII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 13.

Ribarstvena i pomorska politika

Odjeljak 1.

Ribarstvena politika

Članak 71.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u pitanjima koja su obuhvaćena upravljanjem ribarstvom i pomorstvom, čime razvijaju bliskiju bilateralnu i multilateralnu suradnju u sektoru ribarstva. Stranke potiču i integrirani pristup ribarstvenim pitanjima te promiču održivi razvoj ribarstva.

Članak 72.

Stranke poduzimaju zajednička djelovanja, razmjenjuju informacije i jedna drugoj pružaju podršku kako bi promicale:

(a)

dobro upravljanje i najbolju praksu upravljanju u ribarstvu u cilju osiguranja očuvanja ribljeg fonda i održivog upravljanja njime i na temelju modela ekosustava;

(b)

odgovoran ribolov i upravljanja u ribarstvu koje je u skladu s načelima održivog razvoja radi očuvanja zdravog ribljeg fonda i ekosustava; te

(c)

suradnju u okviru odgovarajućih regionalnih organizacija odgovornih za upravljanje živim vodenim resursima i njihovo očuvanje.

Članak 73.

Stranke će poduprijeti inicijative, poput uzajamne razmjene iskustava i pružanja podrške, kako bi osigurale provedbu održive ribarstvene politike, uključujući:

(a)

upravljanje ribarstvenim i vodenim resursima;

(b)

nadzor i kontrolu ribolovnih aktivnosti, kao i razvoj odgovarajućih administrativnih i pravosudnih struktura sposobnih za primjenu odgovarajućih mjera;

(c)

prikupljanje podataka o ulovu i iskrcavanju te bioloških i gospodarskih podataka;

(d)

poboljšanje djelotvornosti tržišta, posebno promicanjem organizacija proizvođača, pružanjem informacija potrošačima i putem standarda oglašavanja i sljedivosti; te

(e)

razvoj strukturne politike za sektor ribarstva, s posebnom pažnjom na održivom razvoju ribolovnih područja koja su određena kao područje s obalom jezera ili koje uključuje ribnjake ili ušće rijeke te ima značajnu razinu zapošljavanja u sektoru ribarstva.

Odjeljak 2.

Pomorska politika

Članak 74.

Uzimajući u obzir suradnju u područjima ribarstva, transporta, okoliša i drugih politika povezanih s morem, stranke jačaju i suradnju i uzajamnu podršku, prema potrebi, u pomorskim pitanjima, a posebno, aktivno podržavajući integrirani pristup pomorskim pitanjima i dobrom upravljanju na Crnom moru u relevantnim međunarodnim pomorskim forumima.

Članak 75.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 14.

Suradnja u području energetike

Članak 76.

Stranke su suglasne nastaviti postojeću suradnju u energetskim pitanjima na temelju načela partnerstva, uzajamnog interesa, transparentnosti i predvidljivosti. Suradnju treba usmjeriti na energetsku učinkovitost, tržišnu integraciju i regulatornu konvergenciju u energetskom sektoru uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem konkurentnosti i pristupa sigurnoj, okolišno održivoj i cjenovno dostupnoj energiji, uključujući putem odredaba Ugovora o energetskoj zajednici.

Članak 77.

Suradnjom su, između ostalog, obuhvaćeni sljedeća područja i ciljevi:

(a)

energetske strategije i politike;

(b)

razvoj konkurentnih, transparentnih i nediskriminirajućih energetskih tržišta u skladu s normama EU-a, uključujući obveze na temelju Ugovora o energetskoj zajednici, putem regulatornih reformi i sudjelovanja u regionalnoj energetskoj suradnji;

(c)

razvoj privlačne i stabilne investicijske klime rješavanjem institucionalnih, pravnih, poreznih i drugih uvjeta;

(d)

energetska infrastruktura, uključujući projekte od zajedničkog interesa, radi diversifikacije energetskih izvora, dobavljača i prijevoznih putova na gospodarski učinkovit i okolišno prihvatljiv način, između ostalog, putem olakšavanja ulaganja koja se financiraju kreditima i bespovratnim sredstvima;

(e)

poboljšanje i jačanje dugoročne stabilnosti i sigurnosti opskrbe i trgovine energijom, provoza i transport na uzajamno korisnoj i nediskriminirajućoj osnovi u skladu s pravilima EU-a i međunarodnim pravilima;

(f)

promicanje energetske učinkovitosti i uštede energije, između ostalog, u pogledu energetskog učinka zgrada te razvoj i poticanje obnovljivih energija na gospodarski i okolišno prihvatljiv način;

(g)

smanjenje emisija stakleničkih plinova, uključujući putem energetske učinkovitosti i projekata u području obnovljive energije;

(h)

znanstvena i tehnička suradnja i razmjena informacija radi razvoja i unapređenja tehnologija u proizvodnji energije, transportu, opskrbi i krajnjoj upotrebi, uz obraćanje posebne pozornosti na energetski učinkovite i ekološki prihvatljive tehnologije; te

(i)

suradnja koju je moguće ostvariti u područjima nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja u skladu s načelima i normama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i relevantnim međunarodnim ugovorima i konvencijama sklopljenima u okviru IAEA-a, kao i u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, ako je to primjenjivo.

Članak 78.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 79.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga VIII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 15.

Promet

Članak 80.

Stranke:

(a)

proširuju i jačaju suradnju u području prometa kako bi doprinijele razvoju održivih prometnih sustava;

(b)

promiču učinkovit i sigurno odvijanje prometa, kao i intermodalnost i interoperabilnost prometnih sustava;

(c)

nastoje poboljšati glavne prometne veze između svojih područja.

Članak 81.

Ta suradnja, između ostaliog, obuhvaća sljedeća područja:

(a)

razvoj održive nacionalne prometne politike kojom su obuhvaćene sve vrste prometa, posebno u cilju osiguravanja učinkovitih i sigurnih sustava prometa i promicanja integracije razmatranja u području prometa u ostala područja politike;

(b)

razvoj sektorskih strategija s obzirom na nacionalnu prometnu politiku (uključujući pravne zahtjeve za modernizaciju tehničke opreme i voznog parka radi sukladnosti s najvišim međunarodnim normama) cestovnog prometa, željezničkog prometa, prometa unutarnjim plovnim putovima, zračnog prometa i intermodalnosti, uključujući vremenske rasporede provedbe i etape provedbe, administrativne odgovornosti, kao i planove financiranja;

(c)

poboljšanje infrastrukturne politike kako bi se bolje odredili i vrednovali infrastrukturni projekti u različitim vrstama prometa;

(d)

razvoj strategija financiranja usmjerenih na održavanje, ograničenja kapaciteta i infrastrukture za povezivanje koja nedostaje, kao i aktiviranje i promicanje sudjelovanja privatnog sektora u projektima u području prometa;

(e)

pristup relevantnim međunarodnim organizacijama i sporazumima u području prometa, uključujući postupke za osiguranje stroge provedbe i djelotvornog izvršavanja međunarodnih sporazuma i konvencija u području prometa;

(f)

znanstvena i tehnička suradnju i razmjena informacija za razvoj i poboljšanje tehnologija u području prometa, poput inteligentnih prometnih sustava; te

(g)

promicanje upotrebe inteligentnih prometnih sustava i informacijske tehnologije u upravljanju svima vrstama prometa i njihovu odvijanju, kao i pružanje podrške intermodalnosti i suradnji u korištenju svemirskih sustava i komercijalnih aplikacija kojima se olakšava promet.

Članak 82.

Suradnja je usmjerena i na poboljšanje kretanja putnika i roba, povećanje protočnosti prometnih tokova između Republike Moldove, EU-a i trećih zemalja u regiji uklanjanjem administrativnih, tehničkih i drugih prepreka, poboljšanje prometnih mreža i modernizaciju infrastrukture, posebno na glavnim prometnim pravncima koji povezuju stranke. Tom su suradnjom obuhvaćena djelovanja za pojednostavnjenje prelazaka granice.

Suradnjom su obuhvaćni razmjena informacija i zajednička djelovanja:

(a)

na regionalnoj razini, posebno uzimajući u obzir i uključujući napredak ostvaren na temelju različitih sporazuma o suradnji u području prometa poput Prometnog koridora Europa-Kavkaz-Azija (TRACECA), suradnju u području prometa u okviru Istočnog partnerstva i drugih inicijativa u području prometa; te

(b)

na međunarodnoj razini, uključujući u pogledu međunarodnih organizacija u području prometa i međunarodnih sporazuma i konvencija koje su stranke ratificirale, te u okviru različitih agencija EU-a koja se bave pitanjima prometa.

Članak 83.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 84.

Stranke će surađivati na poboljšanju prometnih veza u skladu s odredbama iz Priloga IX. ovom Sporazumu.

Članak 85.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga X. i Priloga XXVIII.D ovom Sporazumu u skladu s odredbama tih priloga.

POGLAVLJE 16.

Okoliš

Članak 86.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u pitanjima okoliša, čime doprinose dugoročnom cilju održivog razvoja i zelenog gospodarstva. Očekuje se da će pojačana zaštita okoliša donijeti koristi za građane i poduzeća u EU-u i u Republici Moldovi, uključujući putem poboljšanja javnog zdravlja, očuvannja prirodnih resursa, povećane gospodarske i okolišne učinkovitosti, uključivanja okoliša u područja drugih politike, kao i upotrebom modernih, čišćih tehnologija koje doprinose održivijim uzorcima proizvodnje. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi, kao i uzimajući u obzir međuovisnost koja postoji između stranaka u području zaštite okoliša te multilateralne sporazume u tom području.

Članak 87.

Suradnja je usmjerena na očuvanje, zaštitu, poboljšanje i obnovu kvalitete okoliša, zaštitu zdravlja ljudi, održivo korištenje prirodnih resursa i promicanje mjera za rješavanje regionalnih ili globalnih okolišnih problema na međunarodnoj razini, uključujući u područjima:

(a)

upravljanja okolišem i horizontalnih pitanja, uključujući procjenu utjecaja na okoliš i stratešku procjenu okoliša, obrazovanje i osposobljavanje, odgovornost za okoliš, suzbijanje kaznenih djela protiv okoliša, prekograničnu suradnju, pristup informacijama o okolišu, postupke donošenja odluka i djelotvorne upravne i pravosudne postupke preispitivanja;

(b)

kvalitete zraka;

(c)

kvalitete vode i upravljanja resursima, uključujući upravljanje rizikom od poplava, nedostatak vode i suše;

(d)

gospodarenja otpadom i upravljanja resursima te otpreme otpada;

(e)

zaštite prirode, uključujući očuvanje i zaštitu biološke raznolikosti i raznolikosti krajobraza;

(f)

industrijskog zagađenja i industrijskih opasnosti;

(g)

kemikalija;

(h)

zagađenja bukom;

(i)

zaštite tla;

(j)

urbanog i ruralnog okoliša;

(k)

okolišnih naknada i poreza;

(l)

praćenja i informacijskih sustava o okolišu;

(m)

nadzora i provedbe; te

(n)

ekoloških inovacija, uključujući najbolje dostupne tehnologije.

Članak 88.

Stranke, između ostalog:

(a)

razmjenjuju informacije i stručna znanja;

(b)

provode zajedničke istraživačke aktivnosti i razmjenjuju informacije o čišćim tehnologijama;

(c)

planiranju postupanje u slučaju industrijskih opasnosti i nesreća;

(d)

provode zajedničke aktivnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući aktivnosti u pogledu multilateralnih sporazuma o okolišu koje su stranke ratificirale te zajedničke aktivnosti u okviru relevantnih agencija, ovisno o slučaju.

Stranke posvećuju posebnu pozornost prekograničnim pitanjima i regionalnoj suradnji.

Članak 89.

Suradnjom su, između ostalog, obuhvaćeni sljedeći ciljevi:

(a)

razvoj cjelovite strategije o okolišu koja obuhvaća planirane institucionalne reforme (uključujući vremenske rasporede) radi osiguravanja provedbe i primjene zakonodavstva u području okoliša; podjelu nadležnosti za upravljanje okolišem na nacionalnoj, regionalnoj i komunalnoj razini; postupke za odlučivanje i provedbu odluka; postupke za promicanje uključivanja okoliša područja drugih politika; promicanje mjera za zeleno gospodarstvo i ekološke inovacije, utvrđivanje potrebnih kadrovskih i financijskih resursa i mehanizma preispitivanja; te

(b)

razvoj sektorskih strategija u području kvalitete zraka; kvalitete vode i upravljanja resursima; gospodarenja otpadom i upravljanja resursima; bioraznolikosti i zaštite prirode; industrijskog onečišćenja i industrijskih opasnosti i kemikalija, zagađenja bukom, zaštite tla, urbanog i ruralnog okoliša, ekoloških inovacija, uključujući jasno određene vremenske rasporede i etape provedbe, administrativne odgovornosti, kao i strategije financiranja za ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju.

Članak 90.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 91.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XI. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 17.

Djelovanje povezano s klimom

Članak 92.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju radi borbe protiv klimatskih promjena. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi te uzimajući u obzir međuovisnost koja postoji između postojećih bilateralnih i multilateralnih obveza u tom području.

Članak 93.

Suradnjom se promiču mjere na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući u područjima:

(a)

ublažavanja klimatskih promjena;

(b)

prilagodbe klimatskim promjenama;

(c)

trgovine ugljikom;

(d)

istraživanja, razvoja, primjene i širenja sigurne i održive tehnologije s niskom razinom emisije ugljika i tehnologije prilagodbe te demonstracijskih aktivnosti povezanih s tim tehnologijama;

(e)

uvrštavanja razmatranja o klimi u sektorske politike; te

(f)

podizanja svijesti, obrazovanja i osposobljavanja.

Članak 94.

Stranke, između ostalog:

(a)

razmjenjuju informacije i stručna znanja;

(b)

provode zajedničke istraživačke aktivnosti i razmjenjuju informacije o čišćim tehnologijama;

(c)

Stranke posvećuju posebnu pozornost prekograničnim pitanjima i regionalnoj suradnji.

Članak 95.

Suradnja obuhvaća, između ostalog, razvoj i provedbu:

(a)

cjelovite klimatske strategije i akcijskog plana za dugoročno ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama;

(b)

procjena ranjivosti i prilagodbi;

(c)

nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama;

(d)

strategije razvoja kojim se emitira niska razina ugljika;

(e)

dugoročnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova;

(f)

pripremnih mjera za trgovanje ugljikom;

(g)

mjera za promicanje prijenosa tehnologije na temelju procjene tehnoloških potreba;

(h)

mjera za uvrštavanje razmatranja o klimi u sektorske politike; te

(i)

mjera povezanih s tvarima koje oštećuju ozonski omotač.

Članak 96.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 97.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 18.

Informacijsko društvo

Članak 98.

Stranke jačaju suradnju na razvoju informacijskog društva kako bi građani i poduzeća imali koristi od široke dostupnosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te bolje kvalitete usluga po pristupačnim cijenama. Ta suradnja za cilj treba imati olakšavanje pristupa tržištima elektroničkih komunikacija, čime se potiču tržišno natjecanje i ulaganja u sektor, te promiče razvoj elektroničkih javnih usluga.

Članak 99.

Suradnja može obuhvaćati sljedeće:

(a)

razmjenu informacija i najbolje prakse u provedbi strategija nacionalnog informacijskog društva, uključujući, između ostalog, inicijative usmjerene na promicanje širokopojasnog pristupa, povećanje mrežne sigurnosti i razvoj elektroničkih javnih usluga;

(b)

razmjenu informacija, najbolje prakse i iskustava radi promicanja razvoja sveobuhvatnoga regulatornog okvira za elektroničke komunikacije, a posebno radi jačanja administrativnog kapaciteta nacionalne administracije u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao i neovisnog regulatora radi poticanja boljeg korištenja spektarskih resursa i promicanja interoperabilnosti mreža u Republici Moldovi i s EU-om;

(c)

poticanje i promicanje provedbe instrumenata IKT-a u svrhu boljeg upravljanja, e-učenja i istraživanja, javne zdravstvene zaštite, digitalizacije kulturne baštine, razvoja e – sadržaja i elektroničke trgovine; te

(d)

podizanje razine sigurnosti osobnih podataka i zaštite privatnosti u elektroničkoj komunikaciji.

Članak 100.

Stranke promiču suradnju između regulatora iz EU-a i nacionalnih regulatornih tijela Republike Moldove u području elektroničkih komunikacija. Stranke razmatraju i suradnju u drugim relevantnim područjima, uključujući putem regionalnih inicijativa.

Članak 101.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

Članak 102.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XXVIII.B ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 19.

Turizam

Članak 103.

Stranke surađuju u području turizma u cilju jačanja razvoja konkurentne i održive turističke industrije kao pokretača gospodarskog rasta, osnaživanja, zapošljavanja i deviznog poslovanja.

Članak 104.

Suradnja na bilateralnoj, regionalnoj i europskoj razini temeljila bi se na sljedećim načelima:

(a)

poštovanju cjelovitosti i interesa lokalnih zajednica, posebno u ruralnim područjima;

(b)

važnosti kulturne baštine; te

(c)

pozitivnom međudjelovanju između turizma i očuvanja okoliša.

Članak 105.

Suradnja je usmjerena na sljedeće aspekte:

(a)

razmjenu informacija, najbolje prakse, iskustva i prijenos praktičnog znanja, uključujući o inovativnim tehnologijama;

(b)

uspostavu strateškog partnerstva između javnih i privatnih interesa i interesa zajednice kako bi se osigurao održivi razvoja turizma;

(c)

promicanje i razvoj turističkih proizvoda i tržišta, infrastrukture, ljudskih resursa i institucionalnih struktura, kao i utvrđivanje i uklanjanje prepreka turističkim uslugama;

(d)

razvoj i provedbu učinkovitih politika i strategija, uključujući odgovarajuće pravne, administrativne i financijske aspekte;

(e)

osposobljavanje u području turizma i izgradnju kapaciteta kako bi se poboljšao standarda usluga; te

(f)

razvoj i promicanje turizma čiji su nositelji lokalne zajednice.

Članak 106.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 20.

Regionalni razvoj, suradnja na prekograničnoj i regionalnoj razini

Članak 107.

Stranke promiču međusobno razumijevanje i bilateralnu suradnju u području regionalne politike, uključujući metode oblikovanja i provedbe regionalnih politika, upravljanja i partnerstva na više razina, uz poseban naglasak na razvoj područja u nepovoljnom položaju i teritorijalnu suradnju, u cilju uspostave komunikacijskih kanala i poboljšavanja razmjene informacija i iskustava između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, društveno-gospodarskih subjekata i civilnog društva.

Stranke posebno surađuju u cilju usklađivanja prakse Republike Moldove sa sljedećim načelima:

(a)

decentralizacija postupka donošenja odluka sa središnje razine na razinu regionalnih zajednica;

(b)

učvršćivanje partnerstva između svih stranaka koje sudjeluju u regionalnom razvoju; te

(c)

sufinanciranje putem financijskog doprinosa stranaka koje sudjeluju u provedbi programa i projekata regionalnog razvoja.

Članak 108.

Stranke podržavaju i jačaju uključivanje tijela na lokalnoj i regionalnoj razini u prekograničnu i regionalnu suradnju i povezane upravljačke strukture, jačaju suradnju putem uspostave povoljnog zakonodavnog okvira, održavaju i razvijaju mjere za izgradnju kapaciteta te promiču jačanje prekograničnih i regionalnih gospodarskih i poslovnih mreža.

Stranke će surađivati radi učvršćivanja institucionalnih i operativnih kapaciteta nacionalnih i regionalnih institucija u područjima regionalnog razvoja i prostornog planiranja, između ostalog:

(a)

unapređenjem mehanizma vertikalne i horizontalne interakcije središnje javne uprave s lokalnom javnom upravom u postupku razvoja i provedbe regionalnih politika;

(b)

razvojem kapaciteta lokalnih tijela javne vlasti radi promicanja prekogranične suradnje u skladu s propisima i praksom EU-a; te

(c)

dijeljenjem znanja, informacija i najbolje prakse u području politika regionalnog razvoja radi promicanja gospodarske dobrobiti lokalnih zajednica i ujednačenog razvoja regija.

Članak 109.

Stranke jačaju i potiču razvoj prekograničnih i regionalnih elemenata, između ostalog, prometa, energetike, komunikacijskih mreža, kulture, obrazovanja, turizma, zdravlja i drugih područja obuhvaćenih ovim Sporazumom koja utječu na prekograničnu i regionalnu suradnju.

Stranke jačaju suradnju između svojih regija u obliku transnacionalnih i prekograničnih programa, čime potiču sudjelovanje regija Republike Moldove u europskim regionalnim strukturama i organizacijama te promiču svoj gospodarski i institucionalni razvoj provedbom projekata od zajedničkog interesa.

Te će se aktivnosti odvijati u kontekstu:

(a)

nastavljanja teritorijalne suradnje s europskim regijama, uključujući suradnju u okviru transnacionalnih i prekograničnih programa suradnje;

(b)

suradnje u okviru Istočnog partnerstva s tijelima EU-a, uključujući Odbor regija, i sudjelovanja u različitim europskim regionalnim projektima i inicijativama; te

(c)

suradnje, između ostalog, s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, Europskim udruženjem razvojnih agencija (EURADA) te Europskom mrežom za praćenje prostornog planiranja (ESPON).

Članak 110.

Stranke jačaju i osiguravaju bolju koordinaciju i suradnju između zemalja i regija u okviru Strategije EU-a za podunavsku regiju, uz naglasak, između ostalog, na poboljšavanju prometnih i energetskih veza, okoliša, gospodarskog i socijalnog razvoja i sigurnosti, što će doprinijeti bržem cestovnom i željezničkom prometu, jeftinijoj i sigurnijoj energiji, boljem okolišu s čišćom vodom, zaštićenoj bioraznolikosti i učinkovitijoj prekograničnoj zaštiti od poplava.

Stranke jačaju prekograničnu suradnju u cilju obnove plovidbe po rijeci Prut što će dovesti do sprečavanja poplava duž riječnog sliva, veće kvalitete vode i poljoprivrednog navodnjavanja, intenziviranja gospodarskih aktivnosti, promicanja turizma i kulturnih aktivnosti i doprinosa izgradnji kapaciteta.

Članak 111.

Stranke olakšavaju kretanje građana EU-a i Republike Moldove koji imaju potrebu prelaziti granicu često i na kratke udaljenosti.

Članak 112.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 21.

Javno zdravlje

Članak 113.

Stranke su suglasne razvijati suradnju u području javnog zdravlja u cilju podizanja razine sigurnosti javnog zdravlja i zaštite zdravlja ljudi kao preduvjeta održivog razvoja i gospodarskog rasta.

Članak 114.

Suradnja posebno obuhvaća sljedeća područja:

(a)

jačanje sustava javnog zdravlja Republike Moldove, posebno putem provedbe reforme zdravstvenog sektora, čime se osigurava visokokvalitetna primarna zdravstvena zaštita i poboljšava upravljanje zdravstvom i financiranje zdravstvene zaštite;

(b)

epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti poput HIV-a/AIDS-a, virusnog hepatitisa i tuberkuloze, kao i bolju pripremljenost za prijetnje javnom zdravlju i izvanredne situacije u području javnog zdravlja;

(c)

sprečavanje i kontrolu nezaraznih bolesti, uglavnom putem razmjene informacija i najbolje prakse, čime se promiču zdravi načini života i vodi računa o glavnim odrednicama zdravlja, poput prehrane i ovisnosti o alkoholu, drogama i duhanu;

(d)

kvalitetu i sigurnost tvari ljudskog podrijetla;

(e)

informacije i znanje u području zdravlja; te

(f)

cjelovitu i pravovremenu provedbu međunarodnih sporazuma u području zdravlja, osobito Međunarodnih zdravstvenih propisa i Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana iz 2003.

Članak 115.

Suradnjom se omogućuje:

(a)

postupna integracija Republike Moldove u zdravstvene mreže EU-a; te

(b)

postupno povećanje interakcije između Republike Moldove i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti.

Članak 116.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XIII. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 22.

Civilna zaštita

Članak 117.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. Suradnja se odvija uz uvažavanje interesa stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi, kao i uzimajući u obzir međuovisnost koja postoji između stranaka te multilateralne aktivnosti u području civilne zaštite.

Članak 118.

Suradnja je usmjerena na poboljšavanje sprečavanja prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pripreme za njih i reakcije na njih.

Članak 119.

Stranke, između ostalog, razmjenjuju informacije i stručno znanje te provode zajedničke aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Suradnja uključuje provedbu posebnih sporazuma i administrativnih aranžmana u tom području, sklopljenih između stranaka u skladu s odgovarajućim ovlastima i nadležnostima EU-a i njezinih država članica te u skladu s pravnim postupcima stranaka.

Članak 120.

Suradnjom su, između ostalog, obuhvaćeni sljedeći ciljevi:

(a)

olakšavanje uzajamne pomoći u slučaju izvanrednih situacija;

(b)

neprestano razmjenjivanje ranih upozorenja i ažuriranih informacija o ozbiljnim izvanrednim situacijama koje utječu na EU i Republiku Moldovu, uključujući zahtjeve i ponude za pomoć;

(c)

procjenu utjecaja katastrofa na okoliš;

(d)

pozivanje stručnjaka na posebne tehničke radionice i simpozije o pitanjima civilne zaštite;

(e)

pozivanje, za svaki slučaj zasebno, promatrača na posebne vježbe i osposobljavanja koje organizira EU i/ili Republika Moldova; te

(f)

jačanje suradnje u pogledu najdjelotvornijeg korištenja dostupnih kapaciteta civilne zaštite.

Članak 121.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 23.

Suradnja u područjima obrazovanja, osposobljavanja, višejezičnosti, mladih i sporta

Članak 122.

Stranke surađuju radi promicanja cjeloživotnog učenja i potiču suradnju i transparentnost na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uz poseban naglasak na visokom obrazovanju.

Članak 123.

Suradnja je, između ostalog, usmjerena na sljedeća područja:

(a)

promicanje cjeloživotnog učenja koje je ključno za rast i zapošljavanje i koje građanima može omogućiti potpuno sudjelovanje u društvu;

(b)

modernizacija sustava obrazovanja i osposobljavanja, podizanje kvalitete, relevantnosti i pristupa;

(c)

promicanje konvergencije u visokom obrazovanju koja proizlazi iz Bolonjskog procesa i plana EU-a za modernizaciju visokog obrazovanja;

(d)

jačanje međunarodne akademske suradnje i sudjelovanja u programima suradnje EU-a, čime se povećava mobilnost studenata i profesora;

(e)

uspostava nacionalnog kvalifikacijskog okvira za povećanje transparentnosti i priznavanje kvalifikacija i kompetencija; te

(f)

promicanje ciljeva određenih u Kopenhaškom procesu u pogledu pojačane europske suradnje u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Članak 124.

Stranke promiču suradnju i razmjene u područjima od zajedničkog interesa, poput jezične raznolikosti i cjeloživotnog učenja jezika, putem razmjene informacija i najbolje prakse.

Članak 125.

Stranke su suglasne surađivati u području mladih u cilju:

(a)

jačanja suradnje i razmjena u području politike mladih i neformalnog obrazovanja mladih osoba i mladih radnika;

(b)

olakšavanja aktivnog sudjelovanja svih mladih osoba u društvu;

(c)

pružanja podrške mobilnosti mladih osoba i mladih radnika kao sredstva za promicanje međukulturnog dijaloga i stjecanja znanja, vještina i kompetencija izvan formalnih obrazovnih sustava, uključujući putem volontiranja; te

(d)

promicanja suradnje između organizacija mladih radi pružanja potpore civilnom društvu.

Članak 126.

Stranke promiču suradnju u području sporta i fizičke aktivnosti putem razmjene informacija i dobre prakse radi promicanja zdravog načina života, društvenih i obrazovnih vrijednosti sporta i dobrog upravljanja u sportu u društvima EU-a i Republike Moldove.

POGLAVLJE 24.

Suradnja u područjima istraživanja, tehnološkog razvoja i demonstracijskih aktivnosti

Članak 127.

Stranke promiču suradnju u svim područjima civilnih znanstvenih istraživanja i tehnološkog razvoja i demonstracijskih aktivnosti (RTD) na temelju uzajamne koristi i podložno odgovarajućoj i djelotvornoj zaštiti prava intelektualnog vlasništva.

Članak 128.

Suradnja u području RTD-a obuhvaća:

(a)

politički dijalog i razmjenu znanstvenih i tehnoloških informacija;

(b)

olakšavanje odgovarajućeg pristupa odgovarajućim programima stranaka;

(c)

povećanje istraživačkog kapaciteta i sudjelovanja istraživačkih subjekata Republike Moldove u istraživačkim okvirnim programima EU-a;

(d)

promicanje zajedničkih istraživačkih projekata u svim područjima RTD-a;

(e)

aktivnosti u području osposobljavanja i programe mobilnosti za znanstvenike, istraživače i drugo istraživačko osoblje koje sudjeluje u aktivnostima RTD-a na objema stranama;

(f)

olakšavanje, u okviru primjenjivog zakonodavstva, slobodnog kretanja istraživačkih djelatnika koji sudjeluju u aktivnostima obuhvaćenima ovim Sporazumom i prekograničnog kretanja robe namijenjene za upotrebu u takvim aktivnostima; te

(g)

ostale oblike suradnje u području RTD-a (uključujući suradnju putem regionalnih pristupa i inicijativa) na temelju međusobnog sporazuma stranaka.

Članak 129.

Pri provedbi aktivnosti suradnje u području RTD-a treba tražiti sinergije s aktivnostima koje financira Znanstveni i tehnološki centar (STCU) i drugim aktivnostima koje se provode u okviru financijske suradnje između EU-a i Republike Moldove.

POGLAVLJE 25.

Suradnja u područjima kulture, audiovizualne politike i medija

Članak 130.

Stranke će promicati kulturnu suradnju u skladu s načelima sadržanima u Konvenciji Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (Unesco) o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. Stranke će održavati redoviti dijalog o politikama u područjima od zajedničkog interesa, uključujući razvoj kulturnih industrija u EU-u i Republici Moldovi. Suradnjom između stranaka ojačat će se međukulturni dijalog, uključujući putem sudjelovanja kulturnog sektora i civilnog društva EU-a i Republike Moldove.

Članak 131.

Stranke razvijaju redoviti dijalog i surađuju na promicanju audiovizualne industrije u Europi te poticanju koprodukcija u području kinematografije i televizije.

Suradnja bi, između ostalog, mogla uključivati pitanje osposobljavanja novinara i drugih profesionalaca iz područja medija, kao i podršku medijima, radi jačanja njihove neovisnosti, profesionalnosti i veza s medijima iz EU-a u skladu s europskim normama, uključujući norme Vijeća Europe i Konvencije Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005.

Članak 132.

Stranke suradnju koncentriraju na nekoliko područja:

(a)

kulturna suradnja i kulturne razmjene, kao i mobilnost umjetnosti i umjetnika;

(b)

međukulturni dijalog;

(c)

politički dijalog o kulturnoj politici i audiovizualnoj politici;

(d)

suradnja u međunarodnim forumima poput Unesco-a i Vijeća Europe, između ostalog, kako bi se razvila kulturna raznolikosti i očuvala te vrednovala kulturna i povijesna baština; te

(e)

suradnju u području medija.

Članak 133.

Republika Moldova približava svoje zakonodavstvo aktima EU-a i međunarodnim instrumentima iz Priloga XIV. ovom Sporazumu u skladu s odredbama tog priloga.

POGLAVLJE 26.

Suradnja u području civilnog društva

Članak 134.

Stranke uspostavljaju dijalog o suradnji u području civilnog društva, sa sljedećim ciljevima:

(a)

jačanje kontakata i razmjene informacija i iskustava između svih sektora civilnog društva u EU-u i u Republici Moldovi;

(b)

osiguravanje boljih saznanja o Republici Moldovi i boljeg razumijevanja Republike Moldove, uključujući njezinu povijest i kulturu, u EU-u, a posebno među organizacijama civilnog društva iz država članica, čime se omogućava bolje razumijevanje prilika i izazova u budućim odnosima; te

(c)

recipročno, osiguravanje boljih saznanja o EU-u i boljeg razumijevanja EU-a, njegovih politika i njegovog funkcioniranja u Republici Moldovi, a posebno među organizacijama civilnog društva iz Republike Moldove, bez isključivog naglaska na vrijednostima na kojima je EU osnovan.

Članak 135.

Stranke promiču dijalog i suradnju među dionicima civilnog društva na objema stranama kao sastavni dio odnosa između EU-a i Republike Moldove. Ciljevi su tog dijaloga i te suradnje:

(a)

osigurati uključivanja civilnog društva u odnose između EU-a i Republike Moldove, posebno u provedbu ovog Sporazuma;

(b)

ojačati sudjelovanja civilnog društva u postupku javnog donošenja odluka, posebno uspostavom otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga između javnih institucija, predstavničkih udruženja i civilnog društva;

(c)

olakšati postupak izgradnje institucija i konsolidaciju organizacija civilnog društva na različite načine, uključujući zagovaračku podršku, neformalno i formalno umrežavanje, uzajamne posjete i radionice, posebno u cilju poboljšanja pravnog okvira za civilno društvo; te

(d)

omogućiti predstavnicima civilnog društva obiju strana stjecanje saznanja o postupcima savjetovanja i dijaloga između civilnih i socijalnih partnera one druge strane, posebno u cilju daljnje integracije civilnog društva u postupak javnog donošenja odluka u Republici Moldovi.

Članak 136.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog između stranaka.

POGLAVLJE 27.

Suradnja u zaštiti i promicanju prava djeteta

Članak 137.

Stranke su suglasne surađivati na osiguravanju promicanja prava djeteta u skladu s međunarodnim zakonima i normama, a osobito Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989., uzimajući u obzir prioritete utvrđene u posebnom kontekstu Republike Moldove, posebno za ranjive skupine.

Članak 138.

Takva suradnja posebno uključuje:

(a)

sprečavanje i suzbijanje svih oblika iskorištavanja (uključujući rad djece), zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja nad djecom, uključujući razvijanjem i jačanjem pravnog i institucionalnog okvira, kao i kampanjama za podizanje svijesti u tom području;

(b)

poboljšavanje sustava prepoznavanja djece i pomoći djeci u ranjivim situacijama, uključujući veće sudjelovanje djece u postupcima odlučivanja te provedbu djelotvornih mehanizama za rješavanje pojedinačnih pritužbi koje iznose djeca;

(c)

razmjenu informacija i najbolje prakse o ublažavanju siromaštva među djecom, uključujući o mjerama za usmjeravanje socijalnih politika na dobrobit djece te za promicanje i olakšanje pristupa djece obrazovanju;

(d)

provedbu mjera usmjerenih na promicanja prava djece unutar obitelji i institucija te jačanje kapaciteta roditelja i skrbnika radi osiguranja razvoja djeteta; te

(e)

pristupanje relevantnim međunarodnim dokumentima, njihovu ratifikaciju i provedbu, uključujući dokumente izrađene u okviru Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu, u svrhu promicanja i zaštite prava djece u skladu s najvišim standardima u tom području.

Članak 139.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 28.

Sudjelovanje u agencijama i programima Unije

Članak 140.

Republici Moldovi dopušteno je sudjelovanje u svim agencijama Unije koje su otvorene za sudjelovanje Republike Moldove u skladu s odgovarajućim odredbama o osnivanju tih agencija. Republika Moldova sklapa zasebne sporazume s EU-om kojima se omogućava njezino sudjelovanje u svakoj takvoj agenciji, uključujući iznos financijskog doprinosa.

Članak 141.

Republici Moldovi dopušteno je sudjelovanje u svim postojećim i budućim programima Unije koji su, u skladu s odgovarajućim odredbama o donošenju tih programa, otvoreni za sudjelovanje Republike Moldove. Republika Moldova sudjeluje u programima Unije u skladu je s odredbama utvrđenima u Protokolu I. uz ovaj Sporazum o Okvirnom sporazumu između Europske unije i Republike Moldove o općim načelima sudjelovanja Republike Moldove u programima Unije.

Članak 142.

Stranke će održavati redoviti dijalog o sudjelovanju Republike Moldove u programima i agencijama Unije. EU posebno obavješćuje Republiku Moldovu o osnivanju novih agencija i donošenju novih programa Unije, kao i o promjenama u pogledu uvjeta sudjelovanja u programima i agencijama Unije iz članaka 140. i 141. ovog Sporazuma.

GLAVA V.

TRGOVINA I PITANJA POVEZANA S TRGOVINOM

POGLAVLJE 1.

Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu

Odjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 143.

Cilj

Stranke postupno uspostavljaju područje slobodne trgovine tijekom prijelaznog razdoblja od najviše deset godina počevši od stupanja na snagu ovog Sporazuma, u skladu s odredbama ovog Sporazuma i u skladu s člankom XXIV. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (GATT 1994.).

Članak 144.

Područje i opseg primjene

Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na trgovinu robom ( 1 ) između stranaka.

Za potrebe ovog poglavlja izraz „s podrijetlom” znači ispunjavanje uvjeta prema pravilima o podrijetlu koja su određena u Protokolu II. uz ovaj Sporazum.

Odjeljak 2.

Ukidanje carina, naknada i drugih davanja

Članak 145.

Definicija carina

Za potrebe ovog poglavlja „carina” uključuje sve carine ili davanja bilo koje vrste koja su uvedena na uvoz ili izvoz robe ili u vezi s uvozom ili izvozom robe, uključujući bilo kakav oblik dodatnog poreza ili dodatnog davanja uvedenog na taj uvoz ili izvoz ili u vezi s njima. „Carina” ne uključuje bilo što od sljedećeg:

(a)

davanje istovjetno unutarnjem porezu uvedeno u skladu s člankom 152. ovog Sporazuma;

(b)

carine uvedene u skladu s glavom V. (Trgovina i trgovinska pitanja) poglavljem 2. (Sredstva zaštite trgovine) ovog Sporazuma; ili

(c)

naknade ili druga davanja uvedena u skladu s člankom 151. ovog Sporazuma.

Članak 146.

Razvrstavanje robe

Razvrstavanje robe u trgovini između stranaka bit će razvrstavanje koje je određenou skladu s Harmoniziranim sustavom nazivlja i brojčanog označavanja robe iz 1983 (HS) u tarifnoj nomenklaturi Republike Moldove koja se temelji na HS 2007. i tarifnoj nomenklaturi Unije koja se temelji na HS 2012. te naknadnim izmjenama tih nomenklatura.

Članak 147.

Ukidanje carina na uvoz

Svaka stranka snižava ili ukida carine na robu s podrijetlom iz druge stranke u skladu s Prilogom XV. ovom Sporazumu.

Za svaku robu osnovna stopa carine na koju se trebaju primijeniti postupna sniženja i ukidanja na temelju stavka 1. ovog članka je ona stopa carine koja je navedena u Prilogu XV. ovom Sporazumu.

Ako u bilo kojem trenutku nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranka snizi svoju stopu carine koju primjenjuje na najpovlaštenije nacije (MFN), ta se stopa carine primjenjuje kao osnovna stopa ako je i sve dok je niža od stope carine izračunate u skladu s Prilogom XV. ovom Sporazumu.

Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke se mogu usuglasiti o razmatranju ubrzanja ukidanja carina na međusobnu trgovinu i širenju područja primjene ukidanja. Odluka Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, o ubrzavanju ukidanja ili ukidanju carine na određenu robu zamjenjuje svaku stopu carine ili kategoriju postupnog ukidanja carine koja je utvrđena na temelju Priloga XV. ovom Sporazumu.

Tijekom treće godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke procjenjuju stanje, uzimajući u obzir strukturu trgovine poljoprivrednim proizvodima između stranaka, posebne osjetljivosti takvih proizvoda i razvoj poljoprivredne politike na objema stranama.

Stranke u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ispituju, na odgovarajućoj recipročnoj osnovi, mogućnosti uzajamnog odobravanja daljnjih koncesija u cilju unapređenja liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima, a posebno onima koji podliježu tarifnim kvotama (TRQ).

Članak 148.

Mehanizam za sprečavanje izbjegavanja mjera za poljoprivredne proizvode i prerađene poljoprivredne proizvode

Proizvodi navedeni u Prilogu XV.C ovom Sporazumu podliježu mehanizmu za sprečavanje izbjegavanja mjera. Prosječan godišnji obujam uvoza iz Republike Moldove u Uniju za svaku kategoriju tih proizvoda naveden je u Prilogu XV.C ovom Sporazumu.

Kada obujam uvoza jedne kategorije proizvoda ili više njih iz stavka 1. ovog članka dosegne 70 % obujma navedenog u Prilogu XV.C u bilo kojoj godini koja počinje 1. siječnja, Unija obavješćuje Republiku Moldovu o obujmu uvoza predmetnih proizvoda. Nakon te obavijesti i u roku od 14 kalendarskih dana od dana kada obujam jedne kategorije proizvoda ili više njih iz stavka 1. ovog članka dosegne 80 % obujma navedenog u Prilogu XV.C ovom Sporazumu, Republika Moldova dostavlja Uniji utemeljeno obrazloženje povećanja uvoza. Ako taj uvoz dosegne 100 % obujma navedenog u Prilogu XV.C ovom Sporazumu, te u izostanku utemeljenog obrazloženja Republike Moldove, Unija može privremeno suspendirati povlašteni tretman za predmetne proizvode.

Suspenzija se primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci i proizvodi učinke na dan objave odluke o suspenziji povlaštenog tretmana u Službenom listu Europske unije.

O svim privremenim suspenzijama donesenima na temelju stavka 2. Unija obavješćuje Republiku Moldovu bez neopravdanog odgađanja.

Unija može ukinuti privremenu suspenziju prije isteka šest mjeseci od njezina stupanja na snagu ako Republika Moldova u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu pruži dokaze, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, da je obujam odgovarajuće kategorije uvezenih proizvoda premašio obujam iz Priloga XV.C ovom Sporazumu kao posljedica promjene u razini proizvodnje i izvoznog kapaciteta Republike Moldove kada je riječ o predmetnom(-im) proizvodu(-ima).

Prilog XV.C i obujam moguće je izmijeniti zajedničkom suglasnošću Unije i Republike Moldove u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu na zahtjev Republike Moldove, kako bi se uzele u obzir promjene u razini proizvodnje i izvoznog kapaciteta Republike Moldove kada je riječ o predmetnom(-im) proizvodu(-ima).

Članak 149.

Mirovanje

Nijedna od stranaka ne smije povećati postojeće carine ili donijeti novu carinu na robu s podrijetlom iz druge stranke. To nijednu stranku ne sprečava da:

(a)

nakon jednostranog sniženja poveća carinu na razinu utvrđenu Prilogom XV., ili

(b)

zadrži ili povisi carinu u skladu s odobrenjem Tijela za rješavanje sporova (DSB) WTO-a.

Članak 150.

Carine na izvoz

Nijedna stranka ne smije donijeti ili zadržati bilo kakvu carinu ili porez, osim unutarnjih davanja koja se primjenjuju u skladu s člankom 152. ovog Sporazuma, na izvoz robe na područje druge stranke ili u vezi s njim.

Članak 151.

Naknade i druga davanja

Svaka stranka osigurava, u skladu s člankom VIII. GATT-a 1994. i njegovim napomenama za tumačenje, da se sve naknade i davanja bilo koje naravi, osim carina ili drugih mjera iz članka 147. ovog Sporazuma, koji se uvode na uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom robe, što se njihovog iznosa tiče ograniče na približni trošak pruženih usluga i da te naknade i davanja ne predstavljaju ni posrednu zaštitu domaće robe ni oporezivanje uvoza ili izvoza u fiskalne svrhe.

Odjeljak 3.

Necarinske mjere

Članak 152.

Nacionalni tretman

Svaka stranka odobrava za robu druge stranke nacionalni tretman u skladu s člankom III. GATT-a 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje. U tu su svrhu članak III. GATT-a 1994. i njegove napomene za tumačenje obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.

Članak 153.

Uvozna i izvozna ograničenja

Nijedna stranka ne donosi niti zadržava zabrane ili ograničenja na uvoz robe druge stranke ili na izvoz ili prodaju za izvoz robe s odredištem na području druge stranke, osim ako je ovim Sporazumom ili u skladu s člankom XI. GATT-a 1994. i njegovim napomenama za tumačenje drukčije određeno. U tu su svrhu članak XI. GATT-a 1994. i njegove napomene za tumačenje obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.

Odjeljak 4.

Posebne odredbe u vezi s robom

Članak 154.

Opće iznimke

Ništa u ovom poglavlju ne tumači se kao da sprečava bilo koju stranku u donošenju ili provedbi mjera u skladu s člancima XX. i XXI. GATT-a 1994. i bilo kakvim relevantnim napomenama za tumačenje tih članaka na temelju GATT-a 1994., koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.

Stranke razumiju da prije poduzimanja bilo kakvih mjera čije je obrazloženje moguće tražiti u članku XX. podstavcima i. i (j) GATT-a 1994., stranka koja namjerava poduzeti mjere dostavlja drugoj stranci sve relevantne informacije i traži rješenje prihvatljivo objema strankama. Ako se dogovor ne postigne u roku od 30 dana od dostave takvih informacija, stranka može na predmetnu robu primijeniti mjere na temelju ovog stavka. Ako iznimne i kritične okolnosti zahtijevaju hitno djelovanje te zbog tih okolnosti nisu mogući prethodno obavješćivanje i ispitivanje, stranka koja namjerava poduzeti mjere može odmah primijeniti mjere opreza koje su potrebne za rješavanje situacije i o tome odmah obavješžuje drugu stranku.

Odjeljak 5.

Administrativna suradnja i koordinacija s drugim zemljama

Članak 155.

Posebne odredbe o administrativnoj suradnji

Stranke su suglasne da su administrativna suradnja i pomoć ključne za provedbu i nadzor povlaštenog tretmana odobrenog na temelju ovog poglavlja i naglašavaju svoju predanost borbi protiv nepravilnosti i prijevara u carinskim i povezanim stvarima.

Ako stranka, na temelju objektivnih informacija, utvrdi da joj je druga stranka uskratila administrativnu suradnju ili pomoć i/ili na temelju ovog poglavlja utvrdi postojanje nepravilnosti ili prijevare, ta stranka može, u skladu s ovim člankom, a osobito postupkom predviđenim stavkom 5., privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman predmetnog ili predmetnih proizvoda.

Za potrebe ovog članka uskraćivanje administrativne suradnje ili pomoći, između ostalog, znači:

(a)

višekratno nepoštovanje obveza provjere statusa podrijetla predmetne robe ili predmetnih roba;

(b)

višekratno odbijanje ili bezrazložno odgađanje provedbe naknadne provjere dokaza o podrijetlu i/ili dostave rezultata te provjere;

(c)

višekratno odbijanje ili bezrazložno odgađanje odobravanja provedbe posjeta radi ispitivanja u cilju utvrđivanja vjerodostojnosti dokumenata ili točnosti informacija relevantnih za dodjelu povlaštenog tretmana o kojem je riječ.

Za potrebe ovog članka nepravilnosti ili prijevaru moguće je, između ostalog, utvrditi ako je bez zadovoljavajućeg objašnjenja došlo do naglog povećanja obujma uvoza robe koji premašuje uobičajenu razinu proizvodnih i izvoznih kapaciteta druge stranke što je povezano s objektivnim informacijama o nepravilnostima ili prijevari.

Primjena privremene suspenzije podliježe sljedećim uvjetima:

(a)

stranka koja je na temelju objektivnih informacija utvrdila uskraćivanje administrativne suradnje ili pomoći i/ili nepravilnosti ili prijevaru, bez nepotrebnog odgađanja dostavlja Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, svoj nalaz zajedno s objektivnim informacijama i započinje savjetovanja s tim Odborom na temelju svih relevantnih informacija i objektivnih nalaza u cilju postizanja rješenja prihvatljivog za obje stranke;

(b)

ako se stranke koje su započele savjetovanja u okviru prethodno navedenog Odbora u roku od tri mjeseca od obavijesti ne usuglase o prihvatljivom rješenju, predmetna stranka može privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman predmetne robe ili predmetnih roba. O privremenoj suspenziji se bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu;

(c)

privremene suspenzije na temelju ovog članka ograničene su na mjeru potrebnu za zaštitu financijskih interesa predmetne stranke. One ne smiju trajati dulje od šest mjeseci i moguće ih je obnoviti ako se na dan isteka ništa nije promijenilo u pogledu uvjeta koji su bili povod za početnu suspenziju. One su predmet redovitih savjetovanja u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, posebno u cilju njihova ukidanja čim uvjeti za njihovu primjenu prestanu postojati.

Svaka stranka objavljuje sve obavijesti uvoznicima o svim obavijestima iz stavka 5. točke (a), svim odlukama iz stavka 5. točke (b) i svim produljenjima ili ukidanjima iz stavka 5. točke (c) u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

Članak 156.

Upravljanje administrativnim pogreškama

U slučaju pogreške nadležnih tijela pri pravilnom upravljanju povlaštenim sustavom izvoza, a posebno pri primjeni odredaba Protokola II. uz ovaj Sporazum o definiciji proizvoda s podrijetlom i načinima administrativne suradnje, i ako zbog te pogreške nastanu posljedice u pogledu uvoznih carina, stranka koja je suočena s takvim posljedicama može zatražiti od Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, da ispita mogućnost donošenja svih odgovarajućih mjera radi rješavanja te situacije.

Članak 157.

Sporazumi s drugim zemljama

Ovim se Sporazumom ne sprečava održavanje ili uspostava carinskih unija, drugih područja slobodne trgovine ili aranžmana o pograničnom prometu, osim u mjeri u kojoj su oni u sukobu s trgovinskim aranžmanima predviđenima u ovom Sporazumu.

U okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4., održavaju se savjetovanja među strankama u vezi sa sporazumima o uspostavi carinskih unija, drugih područja slobodne trgovine ili aranžmana za pogranični promet i, u se to zahtijeva, u vezi s ostalim važnim pitanjima povezanima s njihovim trgovinskim politikama prema trećim zemljama. Ta se savjetovanja posebno održavaju u slučaju pristupanja treće zemlje EU-u kako bi se osiguralo uzimanje u obzir zajedničkih interesa Unije i Republike Moldove kako je navedeno u ovom Sporazumu.

POGLAVLJE 2.

Sredstva zaštite trgovine

Odjeljak 1.

Globalne zaštitne mjere

Članak 158.

Opće odredbe

Stranke potvrđuju svoja prava i obveze prema članku XIX. GATT-a 1994. i Sporazuma o zaštitnim mjerama sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije („Sporazum o WTO-u”) („Sporazum o zaštitnim mjerama”) i članka 5. Sporazuma o poljoprivredi, sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o poljoprivredi”).

Povlaštena pravila o podrijetlu utvrđena u poglavlju 1. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma ne primjenjuju se na ovaj odjeljak.

Odredbe ovog odjeljka ne podliježu poglavlju 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma.

Članak 159.

Transparentnost

Stranka koja pokreće istragu u vezi sa zaštitnim mjerama obavješćuje drugu stranku o tome, pod uvjetom da potonja ima znatan gospodarski interes.

Neovisno o članku 158. ovog Sporazuma, na zahtjev druge stranke, stranka koja pokreće istragu u vezi sa zaštitnim mjerama i namjerava primijeniti zaštitne mjere odmah dostavlja ad hoc pisanu obavijest sa svim relevantnim informacijama koje su dovele do pokretanja istrage u vezi sa zaštitnim mjerama i do uvođenja zaštitnih mjera, uključujući, kada je to relevantno, i informacije o pokretanju istrage u vezi sa zaštitnim mjerama, o privremenim i konačnim nalazima istrage te nudi drugoj stranci mogućnost savjetovanja.

Za potrebe ovog članka smatra se da stranka ima znatan gospodarski interes ako je tijekom posljednjega trogodišnjeg razdoblja, mjereno u smislu apsolutnog obujma ili vrijednosti, bila jedan od pet najvećih dobavljača uvezenog proizvoda.

Članak 160.

Primjena mjera

Kada uvode zaštitne mjere, stranke ih nastoje uvesti na način koji u najmanjoj mjeri utječe na njihovu bilateralnu trgovinu.

Ako stranka, za potrebe stavka 1., smatra da su ispunjene pravne pretpostavke za uvođenje konačnih zaštitnih mjera, stranka koja namjerava primijeniti te mjere obavješćuje o tome drugu stranku i daje joj mogućnost održavanja bilateralnih savjetovanja. Ako u roku od 30 dana od obavijesti ne bude postignuto zadovoljavajuće rješenje, stranka uvoznica može poduzeti odgovarajuće mjere radi rješavanja problema.

Odjeljak 2.

Antidampinške i kompenzacijske mjere

Članak 161.

Opće odredbe

Stranke potvrđuju svoja prava i obveze u skladu s člankom VI. GATT-a 1994., Sporazumom o provedbi članka VI. GATT-a 1994. sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o antidampingu”) i Sporazumom o subvencijama i kompenzacijskim mjerama sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama”).

Povlaštena pravila o podrijetlu utvrđena u poglavlju 1. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma ne primjenjuju se na ovaj odjeljak.

Odredbe ovog odjeljka ne podliježu poglavlju 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma.

Članak 162.

Transparentnost

Stranke su suglasne da bi se antidampinške i kompenzacijske mjere trebale primjenjivati u potpunosti u skladu sa zahtjevima u okviru Sporazuma o antidampingu i Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te da bi trebale biti utemeljene na poštenom i transparentnom sustavu.

Stranke neposredno nakon uvođenja privremenih mjera i prije konačnog utvrđenja osiguravaju cjelovitu i smislenu objavu svih bitnih činjenica i razmatranja na kojima se temelji odluka o primjeni mjera, ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 5. Sporazuma o antidampingu i članak 12. stavak 4. Sporazuma o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. Objave se sastavljaju u pisanom obliku, a zainteresiranim strankama ostavlja se dovoljno vremena za iznošenje njihovih primjedbi.

Pod uvjetom da to nepotrebno ne odgađa provođenje istrage, svakoj zainteresiranoj stranci daje se mogućnost da bude saslušana kako bi izrazila svoja stajališta tijekom istraga u vezi s antidampinškim i antisubvencijskim mjerama.

Članak 163.

Uzimanje u obzir javnog interesa

Stranka ne može primjenjivati antidampinške i kompenzacijske mjere ako se, na temelju informacija stavljenih na raspolaganje tijekom istrage, može jasno zaključiti da primjena tih mjera nije u javnom interesu. Utvrđivanje javnog interesa temelji se na procjeni svih različitih interesa kao cjeline, uključujući interese domaće industrije, korisnika, potrošača i uvoznika u mjeri u kojoj su oni istražnim tijelima dostavili relevantne informacije.

Članak 164.

Pravilo niže carine

Ako stranka odluči uvesti privremenu ili konačnu antidampinšku ili kompenzacijsku carinu, iznos te carine ne smije premašiti stupanj dampinga ili ukupni iznos subvencije protiv koje se može uvesti kompenzacijska mjera, ali bi trebao biti niži od stupnja dampinga ili ukupnog iznosa subvencije protiv koje se može uvesti kompenzacijska mjera ako bi takva niža carina bila dostatna za otklanjanje štete domaćoj industriji.

Odjeljak 3.

Bilateralne zaštitne mjere

Članak 165.

Primjena bilateralne zaštitne mjere

Ako se roba podrijetlom iz stranke zbog sniženja ili ukidanja carine na temelju ovog Sporazuma uvozi na područje druge stranke u toliko povećanim količinama, u apsolutnom smislu ili u odnosu na domaću proizvodnju, te pod takvim uvjetima da to prouzrokuje ili bi moglo prouzročiti znatnu štetu domaćoj industriji koja proizvodi sličnu ili izravno konkurentsku robu, stranka uvoznica može donijeti mjere predviđene stavkom 2. u skladu s uvjetima i postupcima utvrđenima u ovom odjeljku.

Stranka uvoznica može poduzeti bilateralnu zaštitnu mjeru kojom se:

(a)

suspendira daljnje sniženje stope carine na predmetnu robu predviđene ovim Sporazumom; ili

(b)

povećava stopa carine na tu robu do razine koja ne premašuje niže od sljedećeg:

stope carine utvrđene prema načelu najpovlaštenije nacije koja se na robu primjenjuje u trenutku poduzimanja mjere; ili

ii.

osnovne stope carine utvrđene u rasporedima iz Priloga XV. na temelju članka 147. ovog Sporazuma.

Članak 166.

Uvjeti i ograničenja

Stranka u pisanom obliku obavješćuje drugu stranku o pokretanju istrage opisane u stavku 2. te se s drugom strankom savjetuje, i to što je ranije moguće prije same primjene bilateralne zaštitne mjere, u cilju preispitivanja informacija koje proizlaze iz istrage i razmjene stajališta o mjeri,.

Stranka primjenjuje bilateralnu zaštitnu mjeru isključivo nakon istrage njezinih nadležnih tijela u skladu s člankom 3. i člankom 4. stavkom 2. točkom (c) Sporazuma o zaštitnim mjerama. U tu svrhu članak 3. i članak 4. stavak 2. točka (c) Sporazuma o zaštitnim mjerama obuhvaćeni su ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio mutatis mutandis.

Kod provođenja istrage opisane u stavku 2. ovog članka stranka postupa u skladu sa zahtjevima članka 4. stavka 2. točke (a) Sporazuma o zaštitnim mjerama. U tu je svrhu članak 4. stavak 2. točka (a) Sporazuma o zaštitnim mjerama obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio mutatis mutandis.

Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela istrage iz stavka 2. završe u roku od godinu dana od dana njihova pokretanja.

Nijedna stranka ne smije primijeniti bilateralnu zaštitnu mjeru:

(a)

osim u mjeri i tako dugo koliko je potrebno za sprečavanje ili otklanjanje znatne štete i olakšavanje prilagodbe domaće industrije;

(b)

tijekom razdoblja duljeg od dvije godine. Međutim, to je razdoblje moguće produljiti za najviše dvije godine ako nadležna tijela stranke uvoznice utvrde, u skladu s postupcima navedenima u ovom članku, da je mjera i dalje potrebna za sprečavanje ili otklanjanje znatne štete i olakšavanje prilagodbe domaće industrije te ako postoji dokaz da se industrija prilagođava, pod uvjetom da ukupno razdoblje primjene zaštitne mjere, uključujući razdoblje početne primjene i svako njegovo produljenje, ne premašuje četiri godine;

(c)

nakon isteka prijelaznog razdoblja; ili

(d)

u odnosu na isti proizvod kada se u isto vrijeme primjenjuje mjera na temelju članka XIX. GATT-a 1994. i Sporazuma o zaštitnim mjerama.

Ako stranka ukine bilateralnu zaštitnu mjeru, stopa carine je ona stopa koja bi se, prema njezinu rasporedu iz Priloga XV. ovom Sporazumu, primjenjivala da nije bilo te mjere.

Članak 167.

Privremene mjere

U kritičnim okolnostima u kojima bi odgoda prouzročila teško popravljivu štetu, stranka može privremeno primijeniti bilateralnu zaštitnu mjeru na temelju prethodnog utvrđenja da postoji jasan dokaz da se uvoz robe s podrijetlom iz druge stranke povećao zbog sniženja ili ukidanja carine na temelju ovog Sporazuma te da takav uvoz prouzročava ili bi mogao prouzročiti znatnu štetu domaćoj industriji. Trajanje bilo kakve privremene mjere ne smije premašiti 200 dana, a tijekom tog razdoblja stranka postupa u skladu sa zahtjevima članka 166. stavaka 2. i 3. ovog Sporazuma. Stranka bez odgađanja vraća bilo koji iznos carine koji je plaćen iznad carina određenih u Prilogu XV. ovom Sporazumu ako se istragom opisanom u članku 166. stavku 2. ovog Sporazuma ne utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti iz članka 165. ovog Sporazuma. Trajanje bilo kakve privremene mjere računa se kao dio razdoblja propisanog u članku 166. stavku 5. točki (b) ovog Sporazuma.

Članak 168.

Naknada

Stranka koja primjenjuje bilateralnu zaštitnu mjeru savjetuje se s drugom strankom kako bi se zajednički usuglasile o odgovarajućoj naknadi za liberalizaciju trgovine u obliku koncesija s bitno jednakim učincima na trgovinu ili koncesija koje su jednake vrijednosti dodatnih carina koje se očekuju kao rezultat zaštitne mjere. Stranka pruža priliku za takva savjetovanja najkasnije 30 dana od početka primjene bilateralne zaštitne mjere.

Ako savjetovanja na temelju stavka 1. u roku od 30 dana od njihova početka ne rezultiraju dogovorom o naknadi za liberalizaciju trgovine, stranka čija roba podliježe zaštitnoj mjeri može suspendirati primjenu bitno jednakih koncesija za stranku koja primjenjuje zaštitnu mjeru.

Pravo na suspenziju iz stavka 2. ne smije se ostvarivati u prva 24 mjeseca tijekom kojih se bilateralna zaštitna mjera primjenjuje, pod uvjetom da je zaštitna mjera u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

Članak 169.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka:

(a)

„znatna šteta” ili „moguće prouzročenje znatne štete” tumači se u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama (a) i (b) Sporazuma o zaštitnim mjerama. U tu je svrhu članak 4. stavak 1. točke (a) i (b) Sporazuma o zaštitnim mjerama obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio mutatis mutandis; te

(b)

prijelazno razdoblje znači razdoblje od deset godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 3.

Tehničke prepreke u trgovini, normizacija, mjeriteljstvo, akreditiranje i ocjena sukladnosti

Članak 170.

Područje primjene i definicije

Ovo se poglavlje primjenjuje na pripremu, donošenje i primjenu normi, tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti kako su definirani u Sporazumu o tehničkim preprekama u trgovini sadržanom u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o TBT-u”), koji mogu utjecati na trgovinu robom među stranaka.

Ovo se poglavlje, neovisno o stavku 1. ovog članka, ne primjenjuje na sanitarne i fitosanitarne mjere kako su definirane u Prilogu A. Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera sadržanom u Prilog 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o SPS-u”) niti na specifikacije za kupnju koje javna tijela sastavljaju za potrebe vlastite proizvodnje ili potrošnje.

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se definicije iz Priloga 1. Sporazumu o TBT-u.

Članak 171.

Potvrda Sporazuma o TBT-u

Stranke potvrđuju svoja postojeća međusobna prava i obveze na temelju Sporazuma o TBT-u, koji je obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio.

Članak 172.

Tehnička suradnja

Stranke jačaju suradnju u području normi, tehničkih propisa, mjeriteljstva, nadzora tržišta, akreditiranja i sustava ocjene sukladnosti u cilju poboljšavanja uzajamnog razumijevanja njihovih sustava i olakšavanja pristupa njihovim tržištima. U tu svrhu stranke mogu uspostaviti dijaloge o regulatornim pitanjima kako na horizontalnoj tako i na sektorskoj razini.

U okviru suradnje stranke nastoje utvrditi, razviti i promicati inicijative za olakšavanje trgovine koje, između ostalog, mogu uključivati:

(a)

učvršćivanje regulatorne suradnje putem razmjene podataka i iskustava te putem znanstvene i tehničke suradnje u cilju podizanja kvalitete njihovih tehničkih propisa, normi, nadzora tržišta, ocjene sukladnosti i akreditiranja te učinkovite upotrebe regulatornih resursa;

(b)

promicanje i poticanje suradnje između njihovih javnih ili privatnih organizacija nadležnih za mjeriteljstvo, normizaciju, nadzor tržišta, ocjenu sukladnosti i akreditiranje;

(c)

podupiranje razvoja kvalitetne infrastrukture za normizaciju, mjeriteljstvo, akreditiranje, ocjenu sukladnosti i sustav nadzora tržišta u Republici Moldovi;

(d)

promicanje sudjelovanja Republike Moldove u radu povezanih europskih organizacija;

(e)

traženje rješenja za tehničke prepreke u trgovini koje se mogu pojaviti; te

(f)

usklađivanje njihovih stajališta u međunarodnoj trgovini i regulatornim organizacijama poput WTO-a i Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE).

Članak 173.

Približavanje tehničkih propisa, normi i ocjene sukladnosti

Republika Moldova poduzima potrebne mjere kako bi postupno ostvarivla sukladnost s tehničkim propisima, normama, mjeriteljstvom, akreditiranjem, ocjenom sukladnosti, odgovarajućim sustavima i sustavom za nadzor tržišta Unije te se obvezuje poštovati načela i praksu utvrđene u odgovarajućoj pravnoj stečevini Unije.

U svrhu postizanja ciljeva navedenih u stavku 1. Republika Moldova:

(a)

postupno uključuje odgovarajuću pravnu stečevinu Unije u svoje zakonodavstvo u skladu s odredbama Priloga XVI. ovom Sporazumu; te

(b)

provodi administrativne i institucionalne reforme nužne za osiguravanje djelotvornog i transparentnog sustava koji je potreban za provedbu ovog poglavlja.

Republika Moldova suzdržava se od izmjene svojeg horizontalnog i sektorskog zakonodavstva, osim radi postupnog usklađivanja tog zakonodavstva s odgovarajućom pravnom stečevinom Unije i održavanja te sukladnosti, te obavješćuje Uniju o promjenama svojeg nacionalnog zakonodavstva.

Republika Moldova osigurava sudjelovanje svojih mjerodavnih nacionalnih tijela u europskim i međunarodnim organizacijama za normizaciju, pravno i temeljno mjeriteljstvo te ocjenjivanje sukladnosti, uključujući akreditiranje, u skladu s njihovim područjem djelovanja i članskim statusom koji im je dostupan.

U cilju integracije svojeg sustava normizacije Republika Moldova:

(a)

postupno prenosi korpus europskih normi (EN) u nacionalne norme, uključujući harmonizirane europske norme, za čiju se dobrovoljnu primjenu pretpostavlja da je u skladu sa zakonodavstvom Unije koje je preneseno u zakonodavstvo Republike Moldove;

(b)

istodobno s takvim prenošenjem, povlači protivne nacionalne norme; te

(c)

postupno ispunjava ostale uvjete za punopravno članstvo u europskim organizacijama za normizaciju.

Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Republika Moldova dostavlja Uniji jednom godišnje izvješća o mjerama poduzetima u skladu s Prilogom XVI. ovom Sporazumu. Ako djelovanja navedena u Prilogu XVI. ovom Sporazumu nisu provedena u roku utvrđenom tim prilogom, Republika Moldova navodi novi vremenski raspored za provedbu tih djelovanja. Stranke mogu prilagoditi Prilog XVI. ovom Sporazumu.

Članak 174.

Sporazum o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA)

Stranke su u konačnici suglasne dodati Sporazum o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda (ACAA) kao protokol uz ovaj Sporazum kojim su obuhvaćeni sektori s popisa iz Priloga XVI. ovom Sporazumu koji se smatraju usklađenima nakon što su usuglašeni, nakon provjere od strane Unije da su relevantno sektorsko i horizontalno zakonodavstvo, institucije i norme Republike Moldove u cijelosti usklađeni sa sektorskim i horizontalnim zakonodavstvom, institucijama i normama Unije. Namjera je u konačnici proširiti ACAA na sve sektore navedene u Prilogu XVI. ovom Sporazumu.

ACAA-om će se propisati da se trgovima proizvodima među strankama u sektorima koji su njime obuhvaćeni odvija pod uvjetima koji su jednakim onim uvjetima koji se primjenjuju na trgovinu tim proizvodima među državama članicama.

Članak 175.

Označavanje i etiketiranje

Ne dovodeći u pitanje članke 173. i 174. ovog Sporazuma, a u vezi s tehničkim propisima koji se odnose na zahtjeve u pogledu etiketiranja ili označavanja, stranke ponovno potvrđuju načela poglavlja 2.2. Sporazuma o TBT-u prema kojima se takvi zahtjevi ne pripremaju, ne donose niti primjenjuju radi stvaranja ili izazivanja nepotrebnih prepreka u međunarodnoj trgovini. U tu svrhu takvi zahtjevi u pogledu etiketiranja ili označavanja ne ograničavaju trgovinu više nego što je to potrebno za ispunjenje legitimnog cilja, uzimajući u obzir rizike koji bi nastali neispunjenjem tog cilja.

Stranke su u pogledu obveznog označavanja ili etiketiranja osobito suglasne:

(a)

da će nastojati svesti na najmanju moguću mjeru svoje potrebe za označavanje ili etiketiranje, osim kako se zahtijeva za donošenje pravne stečevine Unije u tom području i za potrebe označavanja i etiketiranja radi zaštite zdravlja, sigurnosti ili okoliša, odnosno zbog drugih opravdanih ciljeva javnog poretka; te

(b)

da će zadržati pravo zahtijevati da informacije na etiketi ili oznakama budu na određenom jeziku.

POGLAVLJE 4.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Članak 176.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja olakšati trgovinu među strankama robom obuhvaćenom sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (mjere SPS), uz istodobnu zaštitu života ili zdravlja ljudi, životinja ili biljaka:

(a)

osiguravanjem potpune transparentnosti u pogledu mjera koje se primjenjuju na trgovinu navedenih u Prilogu XVII. ovom Sporazumu;

(b)

približavanjem regulatornog sustava Republike Moldove regulatornom sustavu Unije;

(c)

priznavanjem zdravstvenog statusa životinja i biljaka stranaka te primjenom načela regionalizacije;

(d)

uspostavom mehanizma za priznavanje jednakovrijednosti mjera koje stranka primjenjuje i koje su navedene u Prilogu XVII. ovom Sporazumu;

(e)

nastavkom primjene Sporazuma o SPS-u;

(f)

uspostavom mehanizama i postupaka za olakšavanje trgovine; te

(g)

poboljšanjem komunikacije i suradnje između stranaka u području mjera navedenih u Prilogu XVII. ovom Sporazumu.

Cilj je ovog poglavlja postizanje zajedničkog stajališta stranaka o normama za dobrobit životinja.

Članak 177.

Multilateralne obveze

Stranke ponovno potvrđuju svoja prava i obveze u okviru sporazuma WTO-a, a posebno Sporazuma o SPS-u.

Članak 178.

Područje primjene

Ovo poglavlje primjenjuje se na sve sanitarne i fitosanitarne mjere stranaka koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na trgovinu među strankama, uključujući sve mjere navedene u Prilogu XVII. ovom Sporazumu.

Članak 179.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

„sanitarne i fitosanitarne mjere” (mjere SPS) znači mjere kako su definirane u stavku 1. Priloga A Sporazumu o SPS-u;

„životinje” znači životinje kako su definirane Kodeksom o zdravlju kopnenih životinja, odnosno Kodeksom o zdravlju vodenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

„životinjski proizvodi” znači proizvodi životinjskog podrijetla, uključujući proizvode od vodenih životinja, kako su definirani Kodeksom o zdravlju vodenih životinja OIE-a;

„nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi” znači proizvodi životinjskog podrijetla navedeni u dijelu 2. (II.) Priloga XVII.A ovom Sporazumu;

„bilje” znači živo bilje i njegovi određeni živi dijelovi, uključujući sjeme:

(a)

voće, u botaničkom smislu, osim voća koje se čuva dubokim zamrzavanjem;

(b)

povrće, osim onoga koje se čuva dubokim zamrzavanjem;

(c)

gomolji, podanci, lukovice, rizomi;

(d)

rezano cvijeće;

(e)

grane s lišćem;

(f)

rezana stabla s lišćem;

(g)

kulture biljnog tkiva;

(h)

listovi, lišće;

(i)

živi pelud; i

(j)

pupovi, sadnice, cjepike;

„biljni proizvodi” znači proizvodi biljnog podrijetla, neprerađeni ili jednostavno pripremljeni, ako nisu biljke, utvrđeni dijelom 3. Priloga XVII.A ovom Sporazumu;

„sjeme” znači sjeme u botaničkom smislu, namijenjeno sadnji;

„štetnici” ili „štetni organizmi” znači svaka vrsta, soj ili biotip biljke, životinje ili patogenog uzročnika štetnog za bilje ili biljne proizvode;

„zaštićeno područje” za određeni regulirani štetni organizam znači službeno određeno područje u Uniji na kojem taj organizam nije prisutan unatoč povoljnim uvjetima i njegovoj prisutnosti u ostalim dijelovima Unije;

10.

„bolest životinja” znači klinička ili patološka manifestacija infekcije u životinja;

11.

„bolest akvakulture” znači klinička ili neklinička infekcija etiološkim uzročnikom ili uzročnicima bolesti iz Kodeksa o zdravlju vodenih životinja OIE-a;

12.

„infekcija životinja” znači situacija u kojoj su životinje nositelji uzročnika infekcije, bez obzira na to imaju li kliničku ili patološku manifestaciju infekcije ili ne;

13.

„norme za dobrobit životinja” znači norme za zaštitu životinja koje su stranke izradile te ih primjenjuju, prema potrebi, u skladu s normama OIE-a;

14.

„odgovarajuća razina” sanitarne i fitosanitarne zaštite znači odgovarajuća razina sanitarne i fitosanitarne zaštite kako je definirana u stavku 5. Priloga A Sporazumu o SPS-u;

15.

„regija” u pogledu zdravlja životinja znači područje ili regija kako su definirani u Kodeksu o zdravlju kopnenih životinja OIE-a, odnosno u pogledu akvakulture, područje kako je definirano u Kodeksu o zdravlju vodenih životinja OIE-a. Kada je riječ o Uniji, pojam „područje” ili „zemlja” znači područje Unije;

16.

„nezaraženo područje” (PFA) znači područje na kojem se određeni štetnik ne pojavljuje, što potvrđuju znanstveni dokazi i na kojem se to stanje prema potrebi službeno održava;

17.

„regionalizacija” znači pojam regionalizacije kako je opisan u članku 6. Sporazuma o SPS-u;

18.

„pošiljka” znači broj živih životinja ili količina životinjskih proizvoda iste vrste obuhvaćena istim certifikatom ili dokumentom, poslana istim prometnim sredstvom, otpremljena od jednog pošiljatelja i s podrijetlom iz iste zemlje izvoznice, odnosno regije ili regija te stranke. Pošiljka životinja može se sastojati od jedne partije ili više njih. Pošiljka proizvoda životinjskog podrijetla može se sastojati od jedne vrste robe ili partije ili više njih;

19.

„pošiljka bilja ili biljnih proizvoda” znači količina bilja, biljnih proizvoda i/ili drugih predmeta koja se prenosi iz jedne stranke u drugu i obuhvaćena je, prema potrebi, jedinstvenim fitosanitarnim certifikatom. Pošiljka se može sastojati od jedne vrste robe ili partije ili više njih;

20.

„partija” znači broj ili jedinice određene robe koja se može utvrditi na temelju homogenosti sastava i podrijetla i dio je pošiljke;

21.

„jednakovrijednost za potrebe trgovine” (jednakovrijednost) znači situacija u kojoj stranka uvoznica prihvaća mjere navedene u Prilogu XVII. ovom Sporazumu stranke izvoznice kao jednakovrijedne, čak i ako se te mjere razlikuju od njezinih, ako stranka izvoznica objektivno dokaže stranci uvoznici da njezine mjere dosežu odgovarajuću razinu sanitarne i fitosanitarne zaštite stranke uvoznice ili prihvatljivu razinu rizika;

22.

„sektor” znači proizvodna i trgovinska struktura proizvoda ili kategorije proizvoda stranke;

23.

„podsektor” znači jasno određeni i kontrolirani dio sektora;

24.

„roba” znači proizvodi ili predmeti koji se prenose za potrebe trgovine, uključujući proizvode ili predmete iz točaka 2. do 7.;

25.

„posebno odobrenje za uvoz” znači službeno prethodno odobrenje nadležnih tijela stranke uvoznice upućeno pojedinačnom uvozniku kao uvjet za uvoz pojedinačne pošiljke robe ili više njih iz stranke izvoznice, u okviru područja primjene ovog poglavlja;

26.

„radni dani” znači dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana u jednoj od stranaka;

27.

„inspekcija” znači ispitivanje svih aspekata povezanih s hranom za životinje, hranom, zdravljem i dobrobiti životinja kako bi se utvrdilo je li takav aspekt/jesu li takvi aspekti usklađen i. sa zahtjevima zakona iz područja hrane za životinje i hrane te s pravilima o zdravlju i dobrobiti životinja;

28.

„inspekcija zdravlja bilja” znači službeni vizualni pregled bilja, biljnih proizvoda ili drugih reguliranih predmeta radi utvrđivanja prisutnosti štetnika i/ili utvrđivanja sukladnosti s fitosanitarnim propisima;

29.

„provjera” znači kontrola na temelju pregleda i razmatranja objektivnih dokaza o tome jesu li ispunjeni utvrđeni zahtjevi.

Članak 180.

Nadležna tijela

Stranke se međusobno obavješćuju o strukturi, organizaciji i podjeli nadležnosti svojih nadležnih tijela na prvom sastanku Sanitarnog i fitosanitarnog pododbora (Pododbor za SPS) iz članka 191. ovog Sporazuma. Stranke se međusobno obavješćuju o svim promjenama u strukturi, organizaciji i podjeli nadležnosti, uključujući kontaktne točke, tih nadležnih tijela.

Članak 181.

Postupno približavanje

Republika Moldova postupno približava svoje zakonodavstvo u području sanitarnih i fitosanitarnih mjera te dobrobiti životinja zakonodavstvu Unije kako je određeno u Prilogu XXIV. ovom Sporazumu.

Stranke surađuju na postupnom približavanju i izgradnji kapaciteta.

Pododbor za SPS redovito prati provedbu postupka približavanja koji je određen u Prilogu XXIV. ovom Sporazumu kako bi dao potrebne preporuke o približavanju.

Najkasnije tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, Republika Moldova podnosi popis sanitarnih i fitosanitarnih mjera, mjera za dobrobit životinja i ostalih zakonodavnih mjera EU u odnosu na koje će Republika Moldova provesti približavanje. Popis je podijeljen na prioritetna područja koja se odnose na mjere utvrđene u Prilogu XVII. ovom Sporazumu, uz navođenje robe ili skupine roba obuhvaćenih mjerama za provedbu približavanja. Taj popis za provedbu približavanja predstavlja referentni dokument za provedbu ovog poglavlja.

Popis za provedbu približavanja i načela za vrednovanje napretka u postupku približavanja dodat će se u Prilog XXIV. ovom Sporazumu te će se temeljiti na tehničkim i financijskim resursima Republike Moldove.

Članak 182.

Priznavanje zdravstvenog statusa životinja, statusa u pogledu štetnika i regionalnih uvjeta za potrebe trgovine

Priznavanje statusa u pogledu bolesti životinja, infekcija među životinjama i štetnika

U pogledu bolesti životinja i infekcija među životinjama (uključujući zoonozu) primjenjuje se sljedeće:

(a)

stranka uvoznica za potrebe trgovine priznaje zdravstveni status životinja stranke izvoznice ili njezinih regija određen u skladu s postupkom određenim u dijelu A Priloga XIX. ovom Sporazumu u pogledu bolesti životinja navedenih u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu;

(b)

ako stranka smatra da njezino područje ili regija unutar njega imaju poseban status u pogledu specifičnih bolesti životinja koje nisu navedene u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu, može zahtijevati priznavanje tog statusa u skladu s postupkom utvrđenim u dijelu C Priloga XIX. ovom Sporazumu. Stranka uvoznica može zahtijevati jamstva u pogledu uvoza živih životinja ili životinjskih proizvoda koja su usklađena s usuglašenim statusom stranaka;

(c)

stranke kao temelj za međusobnu trgovinu priznaju status područja ili regija, ili status sektora ili podsektora stranaka u pogledu prisutnosti ili pojavljivanja bolesti životinja koje nisu navedene u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu, ili infekcija među životinjama i/ili s tim možebitno povezanih rizika kao ih je utvrdio OIE. Stranka uvoznica može zahtijevati jamstva u pogledu uvoza živih životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla koja su usklađena sa statusom utvrđenim u skladu s preporukama OIE-a; te

(d)

ne dovodeći u pitanje članke 184., 186. i 190. ovog Sporazuma, i osim ako stranka uvoznica uputi izričiti prigovor i zahtijeva popratne ili dodatne informacije, savjetovanje i/ili provjeru, svaka stranka bez nepotrebnog odgađanja poduzima potrebne zakonodavne i upravne mjere kako bi omogućila trgovinu na temelju točaka (a), (b) i (c) ovog stavka.

U pogledu štetnika primjenjuje se sljedeće:

(a)

stranke za potrebe trgovine priznaju statuse u pogledu štetnika navedenih u Prilogu XVIII.B ovom Sporazumu, kako je određeno u Prilogu XIX.B ovom Sporazumu; te

(b)

Priznavanje regionalizacije/zoniranja, nezaraženih područja (nezaražena područja) i zaštićenih područja (zaštićena područja)

Stranke priznaju pojmove regionalizacije i nezaraženog područja kako su utvrđeni u Međunarodnoj konvenciji o zaštiti bilja (IPPC) iz 1997. i Međunarodnim normama za fitosanitarne mjere (ISPM-ovi) Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) te pojam zaštićenog područja kako je utvrđen u Direktivi Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar Zajednice te su suglasne primjenjivati ih u međusobnoj trgovini.

Stranke su suglasne da se odluke o regionalizaciji u vezi s bolestima životinja i riba navedenima u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu i u vezi sa štetnicima navedenima u Prilogu XVIII.B ovom Sporazumu donose u skladu s odredbama dijelova A i B Priloga XIX. ovom Sporazumu.

U pogledu bolesti životinja u skladu s odredbama članka 184. ovog Sporazuma stranka izvoznica koja traži da stranka uvoznica prizna njezinu odluku o regionalizaciji dostavlja obavijest o svojim mjerama uz cjelovito objašnjenje i popratne podatke na kojima temelji svoja utvrđenja i odluke. Ne dovodeći u pitanje članak 185. ovog Sporazuma, i osim ako stranka uvoznica uputi izričit prigovor i u roku od 15 radnih dana od primitka obavijesti zahtijeva dodatne informacije, savjetovanja i/ili provjeru, dostavljena odluka o regionalizaciji smatra se prihvaćenom.

Savjetovanja iz prvog podstavka ovog stavka održavaju se u skladu s člankom 185. stavkom 3. ovog Sporazuma. Stranka uvoznica ocjenjuje dodatne informacije u roku od 15 radnih dana od primitka dodatnih informacija. Provjera iz prvog podstavka ovog stavka provodi se u skladu s člankom 188. ovog Sporazuma i u roku od 25 radnih dana od primitka zahtjeva za provjeru.

U pogledu štetnika svaka stranka osigurava da se pri trgovini biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima prema potrebi uzima u obzir status u pogledu štetnika na području koje je druga stranka priznala kao zaštićeno ili nezaraženo područje. Stranka koja traži da druga stranka prizna njezina nezaražena područja dostavlja obavijest o svojim mjerama i, na zahtjev, cjelovito objašnjenje i popratne podatke u vezi sa svojom uspostavom i održavanjem takvog područja, pri čemu se vodi smjernicama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) ili Međunarodnom konvencijom o zaštiti bilja (IPPC), uključujući Međunarodne norme za fitosanitarne mjere (ISPM-ovi). Ne dovodeći u pitanje članak 190. ovog Sporazuma, i osim ako stranka uputi izričit prigovor i u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti zahtijeva dodatne informacije, savjetovanja i/ili provjeru, dostavljena odluka o regionalizaciji u vezi s nezaraženim područjem smatra se prihvaćenom.

Savjetovanja iz prvog podstavka ovog stavka održavaju se u skladu s člankom 185. stavkom 3. ovog Sporazuma. Stranka uvoznica ocjenjuje dodatne informacije u roku od tri mjeseca od primitka dodatnih informacija. Provjera iz prvog podstavka ovog stavka provodi se u skladu s člankom 188. ovog Sporazuma i u roku od 12 mjeseci od primitka zahtjeva za provjeru, uzimajući u obzir biologiju štetnika i zaražene kulture.

Nakon okončanja postupaka iz stavaka 4. do 6. ovog članka, i ne dovodeći u pitanje članak 190. ovog Sporazuma, svaka stranka bez nepotrebnog odgađanja poduzima potrebne zakonodavne i upravne mjere kako bi omogućila trgovinu na toj osnovi.

Kompartmentalizacija

Stranke se obvezuju nastaviti raspravu u cilju primjene načela kompartmentalizacije.

Članak 183.

Priznavanje jednakovrijednosti

Jednakovrijednost se može priznati u odnosu na:

(a)

pojedinačnu mjeru;

(b)

skupinu mjera; ili

(c)

sustav koji se primjenjuje na sektor, podsektor, robu ili skupinu robe.

Kada je riječ o priznavanju jednakovrijednosti, stranke primjenjuju postupak naveden u stavku 3. Taj se postupak sastoji od objektivnog dokazivanja jednakovrijednosti od strane stranke izvoznice i objektivnog ocjenjivanja zahtjeva od strane stranke uvoznice. To ocjenjivanje može uključivati inspekcije ili provjere.

Na zahtjev stranke izvoznice u vezi s priznavanjem jednakovrijednosti, kako je određeno u stavku 1. ovog članka, stranke bez odgađanja i najkasnije tri mjeseca od primitka takvog zahtjeva od stranke uvoznice pokreću postupak savjetovanja koji se sastoji od koraka određenih u Prilogu XXI. ovom Sporazumu. Ako stranka izvoznica podnese više zahtjeva, stranke se na zahtjev stranke uvoznice usuglašavaju u okviru Pododbora za SPS iz članka 191. ovog Sporazuma o vremenskom rasporedu za pokretanje i provedbu postupka iz ovog stavka.

Republika Moldova obavješćuje Uniju čim ostvari približavanje kao rezultat praćenja predviđenog u članku 181. stavku 3. ovog Sporazuma. Obavijest se smatra zahtjevom Republike Moldove za pokretanje postupka priznavanja jednakovrijednosti predmetnih mjera, kako je određeno u stavku 3. ovog članka.

Osim u slučaju drukčijeg dogovora, stranka uvoznica dovršava postupak priznavanja jednakovrijednosti iz stavka 3. ovog članka u roku od 12 mjeseci od primitka zahtjeva stranke izvoznice, uključujući dokumentaciju kojom se dokazuje jednakovrijednost. Taj se rok može produljiti u pogledu sezonskih kultura kada je odgađanje ocjenjivanja opravdano kako bi se omogućila provjera tijekom odgovarajućeg razdoblja rasta kulture.

Stranka uvoznica utvrđuje jednakovrijednost u vezi s biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima u skladu s odgovarajućim ISPM-ovima.

Stranka uvoznica može povući ili suspendirati jednakovrijednost ako jedna od stranaka izmijeni mjere koje utječu na jednakovrijednost, pod uvjetom da se primijeni sljedeći postupak:

(a)

u skladu s odredbama članka 184. stavka 2. ovog Sporazuma, stranka izvoznica obavješćuje stranku uvoznicu o svim prijedlozima izmjene svojih mjera za koje je priznata jednakovrijednost i o vjerojatnom učinku predloženih mjera na priznatu jednakovrijednost. U roku od mjesec dana od primitka tih informacija stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o tome hoće li ili neće nastaviti priznavati jednakovrijednost na temelju predloženih mjera;

(b)

u skladu s odredbama članka 184. stavka 2. ovog Sporazuma, stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o svim prijedlozima izmjene svojih mjera na kojima se temelji priznavanje jednakovrijednosti i o vjerojatnom učinku predloženih mjera na priznatu jednakovrijednost. Ako stranka uvoznica prestane priznavati jednakovrijednost, stranke se mogu usuglasiti o uvjetima za ponovno pokretanje postupka iz stavka 3. ovog članka na temelju predloženih mjera.

Priznavanje, suspenzija ili povlačenje jednakovrijednosti u isključivoj su nadležnosti stranke uvoznice koja postupa u skladu sa svojim upravnim i zakonodavnim okvirom. Ta stranka dostavlja stranci izvoznici u pisanom obliku cjelovito objašnjenje i popratne podatke na kojima se temelje utvrđenja i odluke obuhvaćeni ovim člankom. U slučaju nepriznavanja, suspenzije ili povlačenja jednakovrijednosti, stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o uvjetima koje treba ispuniti za ponovno pokretanje postupka iz stavka 3.

Ne dovodeći u pitanje članak 190. ovog Sporazuma, stranka uvoznica ne smije povući ili ukinuti jednakovrijednost prije nego što predložene nove mjere bilo koje stranke stupe na snagu.

10.

Ako stranka uvoznica na temelju postupka savjetovanja, kako je određeno u Prilogu XXI. ovom Sporazumu, službeno prizna jednakovrijednost, Pododbor za SPS potvrđuje priznavanje jednakovrijednosti u okviru trgovine između stranaka, u skladu s postupkom odrešenim u članku 191. stavku 5. ovog Sporazuma. Tom se odlukom o potvrđivanju prema potrebi predviđa i smanjivanje fizičkih pregleda na granicama, pojednostavnjenje certifikata i postupaka sastavljanja prethodnih popisa poslovnih jedinica.

Status jednakovrijednosti navodi se u Prilogu XXV. ovom Sporazumu.

Članak 184.

Transparentnost i razmjena informacija

Ne dovodeći u pitanje članak 185. ovog Sporazuma, stranke surađuju kako bi povećale međusobno razumijevanje svojih struktura službenog nadzora i mehanizama za primjenu mjera navedenih u Prilogu XVII. ovom Sporazumu i njihove djelotvornosti. To se, između ostalog, može ostvariti putem izvješća o međunarodnim revizijama nakon što ih stranke objave. Stranke, prema potrebi, mogu razmjenjivati informacije o rezultatima tih revizija ili druge informacije.

U okviru približavanja zakonodavstva iz članka 181. ovog Sporazuma odnosno priznavanja jednakovrijednosti iz članka 183. ovog Sporazuma, stranke se međusobno redovito obavješćuju o zakonodavnim i postupovnim izmjenama donesenima u predmetnim područjima.

U tom smislu Unija unaprijed obavješćuje Republiku Moldovu o izmjenama svojeg zakonodavstva kako bi Republici Moldovi omogućila da razmotri odgovarajuće izmjene njezinog zakonodavstva.

Treba postići potrebnu razinu suradnje kako bi se olakšao prijenos zakonodavnih dokumenata na zahtjev jedne od stranaka.

U tu svrhu svaka stranka bez odgađanja obavješćuje drugu stranku o svojim kontaktnim točkama, uključujući i sve izmjene u vezi s njima.

Članak 185.

Obavješćivanje, savjetovanje i olakšavanje komunikacije

Svaka stranka u pisanom obliku obavješćuje drugu stranku u roku od dva radna dana o svakom ozbiljnom ili znatnom riziku za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, uključujući hitne slučajeve povezane s nadzorom hrane ili situacije u kojima postoji jasno utvrđen rizik od ozbiljnih posljedica za zdravlje povezanih s konzumacijom životinjskih ili biljnih proizvoda, a posebno:

(a)

o svim mjerama koje utječu na odluke o regionalizaciji iz članka 182. ovog Sporazuma;

(b)

o prisutnosti ili razvoju bolesti životinje navedene u Prilogu XVIII.A ovom Sporazumu ili reguliranih štetnika navedenih u Prilogu XVIII.B ovom Sporazumu;

(c)

o epidemiološki značajnim nalazima ili o znatnim rizicima povezanima s bolestima životinja i štetnicima koji nisu navedeni u prilozima XVIII.A i XVIII.B ovom Sporazumu ili o novim bolestima životinja i štetnicima; te

(d)

o bilo kojim dodatnim mjerama koje nadilaze osnovne zahtjeve koji se primjenjuju na mjere koje stranke poduzmu radi nadzora ili iskorjenjivanja bolesti životinja ili štetnika, odnosno radi zaštite javnog zdravlja ili zdravlja bilja te o bilo kojim promjenama u preventivnim politikama, uključujući politiku cijepljenja.

Obavijesti se u pisanom obliku dostavljaju kontaktnim točkama iz članka 184. stavka 3. ovog Sporazuma.

Obavijest u pisanom obliku znači obavijest upućena poštom, telefaksom ili elektroničkom poštom. Obavijesti se dostavljaju isključivo izmneđu kontaktnih točaka iz članka 184. stavka 3. ovog Sporazuma.

U slučaju ozbiljne zabrinutosti stranke u pogledu rizika za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, o toj se situaciji na zahtjev te stranke održava savjetovanje u najkraćem mogućem roku, ali u svakom slučaju u roku od 15 radnih dana od tog zahtjeva. U takvim situacijama svaka stranka nastoji osigurati sve potrebne informacije kako bi se izbjeglo narušavanje trgovine i kako bi se postiglo rješenje u skladu s ciljem zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja koje je prihvatljivo objema strankama.

Savjetovanja u vezi s dobrobiti životinja održavaju se na zahtjev stranke u najkraćem mogućem roku, ali u svakom slučaju u roku od 20 radnih dana od datuma obavijesti. U takvim situacijama svaka stranka nastoji dostaviti sve zatražene informacije.

Na zahtjev stranke savjetovanja iz stavaka 3. i 4. ovog članka održavaju se kao videokonferencije ili audiokonferencije. Stranka koja je podnijela zahtjev za savjetovanje osigurava sastavljanje zapisnika savjetovanja, koji stranke službeno odobravaju. Za potrebe tog odobravanja primjenjuju se odredbe članka 184. stavka 3. ovog Sporazuma.

Republika Moldova razvit će i implementirati nacionalni Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (NRASFF) i Nacionalni sustav ranog upozoravanja (NEWM) koji su usklađeni s takvim sustavima EU-a. Nakon što Republika Moldova implementira potrebno zakonodavstvo u ovom području i stvori uvjete za pravilno funkcioniranje NRASFF-a i NEWM-a na licu mjesta i u primjerenom vremenskom razdoblju koje stranke trebaju usuglasiti, NRASFF i NEWM povezat će se s odgovarajućim sustavima EU-a.

Članak 186.

Uvjeti trgovine

Opći uvjeti uvoza:

(a)

Stranke su suglasne primijeniti opće uvjete uvoza na svu robu obuhvaćenu Prilogom XVII.A i Prilogom XVII.C točkama 2. i 3. ovom Sporazumu. Ne dovodeći u pitanje odluke donesene u skladu s člankom 182. ovog Sporazuma, uvjeti uvoza stranke uvoznice primjenjuju se na cjelokupnom području stranke izvoznice. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma i u skladu s odredbama članka 184. ovog Sporazuma, stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu o svojim sanitarnim i/ili fitosanitarnim zahtjevima uvoza u odnosu na robu iz priloga XVII.A i XVII.C ovom Sporazumu. Te informacije prema potrebi uključuju predloške službenih certifikata ili izjava ili trgovinskih isprava koje propisuje stranka uvoznica.

(b)

Sve izmjene ili predložene izmjene uvjeta iz stavka 1. točke (a) ovog članka u skladu su s relevantnim postupcima obavješćivanja iz Sporazuma o SPS-u bez obzira na to odnose li se na mjere obuhvaćene Sporazumom o SPS-u ili ne.

ii.

ne dovodeći u pitanje odredbe članka 190. ovog Sporazuma, stranka uvoznica pri određivanju datuma stupanja na snagu izmijenjenih uvjeta iz stavka 1. točke (a) ovog članka uzima u obzir vrijeme prijevoza između stranaka; te

iii.

ako stranka uvoznica ne ispuni te zahtjeve u pogledu obavješćivanja, dužna je tijekom 30 dana od stupanja na snagu izmijenjenih uvjeta uvoza nastaviti prihvaćati certifikate ili potvrde kojima se jamče prethodno važeći uvjeti.

Uvjeti uvoza nakon priznavanja jednakovrijednosti:

(a)

U roku od 90 dana od donošenja odluke o priznavanju jednakovrijednosti stranke poduzimaju potrebne zakonodavne i upravne mjere za provedbu priznavanja jednakovrijednosti kako bi na toj osnovi omogućile međusobnu trgovinu robom iz Priloga XVII.A i Priloga XVII.C točaka 2. i 3. ovom Sporazumu. Predložak službenog certifikata ili službenog dokumenta koji stranka uvoznica zahtijeva za tu robu moguće je tada zamijeniti certifikatom sastavljenim kako je predviđeno Prilogom XXIII.B ovom Sporazumu.

(b)

Za robu u sektorima i podsektorima, u kojima su neke, ali ne i sve mjere priznate kao jednakovrijedne, trgovina se nastavlja na temelju sukladnosti s uvjetima iz stavka 1. točke (a) ovog članka. Na zahtjev stranke izvoznice primjenjuju se odredbe stavka 5. ovog članka.

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma roba iz Priloga XVII.A i Priloga XVII.C točke 2. ovom Sporazumu ne podliježe posebnom odobrenju za uvoz.

O uvjetima koji utječu na trgovinu robom iz stavka 1. točke (a) ovog članka, na zahtjev stranke izvoznice, stranke pokreću savjetovanja u okviru Pododbora za SPS u skladu s odredbama članka 191. ovog Sporazuma kako bi se usuglasile oko alternativnih ili dodatnih uvjeta uvoza stranke uvoznice. Ti alternativni ili dodatni uvjeti uvoza mogu se, prema potrebi, temeljiti na mjerama stranke izvoznice koje je stranka uvoznica priznala kao jednakovrijedne. Ako se postigne suglasnost, stranka uvoznica u roku od 90 dana poduzima potrebne zakonodavne i/ili upravne mjere kako bi omogućila uvoz na temelju dogovorenih uvjeta uvoza.

Popis poslovnih jedinica, uvjetno odobrenje:

(a)

za uvoz životinjskih proizvoda iz dijela 2. Priloga XVII.A ovom Sporazumu i na zahtjev stranke izvoznice uz koji su priložena odgovarajuća jamstva, stranka uvoznica bez prethodne inspekcije pojedinačnih poslovnih jedinica privremeno odobrava poslovne jedinice za preradu iz stavka 2. Priloga XX. ovom Sporazumu koje se nalaze na području stranke izvoznice. Takvo je odobrenje u skladu s uvjetima i odredbama određenima u Prilogu XX. ovom Sporazumu. Osim u slučaju zahtjeva za dodatne informacije, stranka uvoznica u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva i odgovarajućih jamstava poduzima potrebne zakonodavne i/ili upravne mjere kako bi omogućila uvoz na toj osnovi.

Početni popis poslovnih jedinica odobrava se u skladu s odredbama Priloga XX. ovom Sporazumu.

(b)

za uvoz životinjskih proizvoda iz stavka 2. točke (a) ovog članka stranka izvoznica obavješćuje stranku uvoznicu o popisu poslovnih jedinica koje ispunjavaju uvjete stranke uvoznice.

Stranka, na zahtjev druge stranke, dostavlja objašnjenje i popratne podatke za utvrđenja i odluke obuhvaćene ovim člankom.

Članak 187.

Postupak certificiranja

Za potrebe postupka certificiranja i izdavanja certifikata i službenih dokumenata stranke su suglasne oko načela određenih u Prilogu XXIII. ovom Sporazumu.

Pododbor za SPS iz članka 191. ovog Sporazuma može usuglasiti pravila koja se trebaju primjenjivati u slučaju elektroničkog certificiranja, opoziva ili zamjene certifikata.

U okviru zakonodavstva kod kojeg je postignuto približavanje iz članka 181. ovog Sporazuma stranke se, kada je to primjenjivo, usuglašavaju oko zajedničkih predložaka certifikata.

Članak 188.

Provjera

Kako bi se održalo povjerenje u djelotvornu provedbu odredaba ovog poglavlja, svaka stranka ima pravo:

(a)

obaviti provjeru cjelokupnog ili dijela sustava inspekcije i certificiranja tijelâ druge stranke i/ili ostalih mjera, ako je to primjenjivo, u skladu s relevantnim međunarodnim normama, smjernicama i preporukama Codexa Alimentariusa, OIE-a i IPPC-a; te

(b)

primati informacije od druge stranke o njezinom sustavu kontrole i biti obaviještena o rezultatima kontrola koje su provedene u okviru tog sustava.

Svaka stranka može trećim osobama priopćiti rezultate provjera iz stavka 1. točke (a) i objaviti ih ako je to potrebno prema propisima bilo koje od stranaka. Pri priopćavanju i/ili objavi rezultata stranke, prema potrebi, poštuju odredbe o povjerljivosti koje se primjenjuju na bilo koju stranku.

Ako stranka uvoznica odluči obaviti posjet radi provjere stranci izvoznici, ona o tom posjetu obavješćuje stranku izvoznicu najmanje tri mjeseca prije nego što posjet radi provjere treba biti obavljen, osim u hitnim slučajevima ili ako se stranke drukčije usuglase. Stranke usuglašavaju sve izmjene u pogledu tog posjeta.

Troškove nastale pri obavljanju provjere cjelokupnog ili dijela sustava inspekcije i certifikacije nadležnih tijelâ druge stranke ili ostalih mjera, ako je to primjenjivo, snosi stranka koja obavlja provjeru ili inspekciju.

Nacrt pisanog izvješća o provjeri prosljeđuje se stranci izvoznici u roku od tri mjeseca od završetka provjere. Stranka izvoznica ima 45 radnih dana za iznošenje primjedbi na nacrt pisanog izvješća. Primjedbe stranke izvoznice prilažu se završnom ishodu i, prema potrebi, uključuju u njega. Međutim, u slučaju utvrđivanja ozbiljnog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili bilja tijekom provjere, stranka izvoznica dobiva informacije u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku deset radnih dana od završetka provjere.

Radi jasnoće rezultati provjere mogu doprinijeti postupcima iz članaka 181., 183. i 189. ovog Sporazuma koje provode stranke ili jedna od stranaka.

Članak 189.

Uvozne kontrole i inspekcijske naknade

Stranke su suglasne da se pri uvoznim kontrolama pošiljaka iz stranke izvoznice, koje provodi stranka uvoznica, poštuju načela utvrđena u dijelu A Priloga XXII. ovom Sporazumu. Rezultati tih kontrola mogu doprinijeti postupku provjere iz članka 188. ovog Sporazuma.

Učestalosti fizičkih uvoznih kontrola koje provodi svaka stranka utvrđene su u dijelu B Priloga XXII. ovom Sporazumu. Stranka, u okviru svoje nadležnosti i u skladu sa svojim unutarnjim zakonodavstvom, može izmijeniti te učestalosti kao rezultat napretka ostvarenog u skladu s člancima 181., 183. i 186. ovog Sporazuma, odnosno kao rezultat provjera, savjetovanja i ostalih mjera predviđenih ovim Sporazumom. Pododbor za SPS iz članka 191. ovog Sporazuma u skladu s time odlukom mijenja dio B. Priloga XXII. ovom Sporazumu.

Inspekcijskim naknadama mogu se obuhvatiti samo troškovi koji nadležnim tijelima nastanu pri provođenju uvoznih kontrola. Naknada se izračunava na istoj osnovi kao i naknade za inspekciju sličnih domaćih proizvoda.

Stranka uvoznica obavješćuje stranku izvoznicu, na njezin zahtjev, o svim izmjenama, uključujući razloge za te izmjene, u pogledu mjera koje utječu na uvozne kontrole i inspekcijske naknade te o svim bitnim promjenama administrativne prakse za takve kontrole.

Stranke se, od datuma koji treba utvrditi Pododbor za SPS iz članka 191. ovog Sporazuma, mogu usuglasiti oko uvjeta za međusobno odobravanje nadzora iz članka 188. stavka 1. točke (b) ovog Sporazuma u cilju prilagodbe i, ako je to primenjivo, recipročnog smanjivanja učestalosti fizičkih uvoznih kontrola robe iz članka 186. stavka 2. točke (a) ovog Sporazuma.

Stranke od tog datuma mogu jedna drugoj recipročno odobravati nadzore za određenu robu i slijedom toga smanjiti ili zamijeniti uvozne kontrole za tu robu.

Članak 190.

Zaštitne mjere

Ako stranka izvoznica na svojem području poduzme mjere za nadzor uzroka koji bi mogao predstavljati ozbiljnu opasnost ili rizik za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, stranka izvoznica poduzima, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 2., jednakovrijedne mjere radi sprečavanja unosa opasnosti ili rizika na područje stranke uvoznice.

Stranka uvoznica može zbog ozbiljnih razloga povezanih sa zdravljem ljudi, životinja ili bilja poduzeti privremene mjere potrebne za zaštitu zdravlja ljudi, životinja ili bilja. Za pošiljke koje se nalaze u prijevozu između stranaka, stranka uvoznica razmatra najprikladnije i razmjerno rješenje kako bi izbjegla nepotrebna narušavanja trgovine.

Stranka koja donosi mjere na temelju stavka 2. ovog članka obavješćuje drugu stranku najkasnije jedan radni dan nakon dana donošenja tih mjera. Na zahtjev bilo koje stranke, i u skladu s odredbama članka 185. stavka 3. ovog Sporazuma, stranke u roku od 15 radnih dana od obavijesti održavaju savjetovanje o situaciji. Stranke na odgovarajući način uzimaju u obzir sve informacije dostavljene u okviru tog savjetovanja i nastoje izbjeći nepotrebno narušavanje trgovine, uzimajući u obzir, kada je to primjenjivo, ishod savjetovanja predviđenog u članku 185. stavku 3. ovog Sporazuma.

Članak 191.

Pododbor za sanitarne i fitosanitarne mjere

Uspostavlja se Pododbor za sanitarne i fitosanitarne mjere („Pododbor za SPS”). Pododbor za SPS sastaje se unutar tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Sporazuma na zahtjev bilo koje stranke, odnosno najmanje jedanput godišnje. Ako se stranke usuglase, sastanak Pododbora za SPS može se održati kao videokonferencija ili audiokonferencija. Pododbor za SPS može pitanja rješavati i izvan sjednice, pisanim putem.

Pododbor za SPS ima sljedeće funkcije:

(a)

razmatrati sva pitanja povezana s ovim poglavljem;

(b)

pratiti provedbu ovog poglavlja i ispitivati sva pitanja koja se mogu pojaviti u vezi s njegovom provedbom;

(c)

preispitivati priloge XVII. do XXV. ovom Sporazumu, osobito s obzirom na napredak postignutog u okviru savjetovanja i postupaka predviđenih ovim poglavljem;

(d)

izmijeniti priloge XVII. do XXV. ovom Sporazumu s obzirom na preispitivanje predviđeno u točki (c) ovog stavka putem odluke ili na drugi način predviđen u ovom poglavlju; te

(e)

davati mišljenja i preporuke drugim tijelima kako je utvrđeno u glavi VII. (Institucionalne, opće i završne odredbe) ovog Sporazuma s obzirom na preispitivanje predviđeno u točki (c) ovog stavka.

Stranke su suglasne uspostaviti, prema potrebi, tehničke radne skupine sastavljene od predstavnika stranaka na stručnoj razini, koje utvrđuju i rješavaju tehnička i znanstvena pitanja koja proizlaze iz primjene ovog poglavlja. Kada su potrebna dodatna stručna znanja, stranke mogu uspostaviti ad hoc skupine, uključujući znanstvene i stručne skupine. Članstvo u takvim ad hoc skupinama ne mora biti ograničeno na predstavnike stranaka.

Pododbor za SPS putem izvješća redovito obavješćuje Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, o svojim aktivnostima i odlukama koje je donio u okviru svoje nadležnosti.

Pododbor za SPS na prvom sastanku donosi svoj pravilnik.

Sve odluke, preporuke, izvješća ili druga djelovanja Pododbora za SPS ili bilo koje skupine koju je uspostavio Pododbor za SPS stranke donose konsenzusom.

POGLAVLJE 5.

Carinski režim i olakšavanje trgovine

Članak 192.

Ciljevi

Stranke potvrđuju važnost carina i olakšavanja trgovine u bilateralnom trgovinskom okruženju koje se razvija. Stranke su suglasne jačati suradnju u tom području u cilju osiguravanja da mjerodavno zakonodavstvo i postupci te administrativni kapaciteti mjerodavnih upravnih tijela ispunjavaju ciljeve djelotvornog nadzora zakonite trgovine i poticanja načela olakšanja zakonite trgovine.

Stranke prepoznaju iznimnu važnost koju imaju zakoniti ciljevi javne politike, uključujući olakšavanje trgovine, sigurnost i sprečavanje prijevara te uravnotežen pristup njima.

Članak 193.

Zakonodavstvo i postupci

Stranke su suglasne da je njihovo zakonodavstvo u području trgovine i carina u načelu stabilno i sveobuhvatno, da su odredbe i postupci razmjerni, transparentni, predvidljivi, nediskriminirajući, nepristrani kao i primijenjeni jednoobrazno i djelotvorno te su, između ostalog, suglasne:

(a)

djelotvornim ostvarivanjem zakonodavnih zahtjeva i poštovanjem istih štititi i olakšavati zakonitu trgovinu;

(b)

izbjegavati nepotrebna ili diskriminirajuća opterećenja gospodarskih subjekata, sprečavati prijevare i osigurati daljnje olakšice gospodarskim subjektima koji postignu visoku razinu usklađenosti s propisima;

(c)

za potrebe carinskog deklariranja primjenjivati jedinstvenu carinsku deklaraciju (JCD);

(d)

poduzimati mjere koje vode k povećanju učinkovitosti, transparentnosti i pojednostavnjivanju carinskih postupaka i prakse na granici;

(e)

primjenjivati suvremene carinske tehnike, uključujući procjenu rizika, kontrolu nakon carinjenja i metode poslovne revizije kako bi se pojednostavnili i olakšali unos i puštanje robe u promet;

(f)

težiti smanjenju troškova i povećanju predvidljivosti za gospodarske subjekte, uključujući mala i srednja poduzeća;

(g)

ne dovodeći u pitanje primjenu kriterija objektivne procjene rizika, osigurati nediskriminirajuću primjenu zahtjeva i postupaka koji se odnose na uvoz, izvoz i provoz robe;

(h)

primjenjivati međunarodne instrumente koji vrijede u području carina i trgovine, uključujući instrumente koje su razvili Svjetska carinska organizacija (WCO) (Okvir normi za osiguravanje i olakšavanje globalne trgovine), WTO (Sporazum o određivanju carinske vrijednosti), Istambulska konvencija o privremenom uvozu iz 1990., Međunarodna konvencija o harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe iz 1983., UN (Konvencija TIR iz 1975., Konvencija o usklađivanju graničnih kontrola robe iz 1982.) te smjernice Europske komisije kao što su praktične carinske sheme (Customs Blueprints);

(i)

poduzeti potrebne mjere radi odražavanja i provedbe odredaba Revidirane konvencije iz Kyota o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka iz 1973.;

(j)

osigurati prethodne obvezujuće odluke o razvrstavanju u carinsku tarifu i pravilima o podrijetlu. Stranke osiguravaju da se odluke mogu opozvati ili poništiti tek nakon što se obavijesti subjekt na kojega se to odnosi i bez retroaktivnog učinka, osim ako je odluka donesena na temelju netočnih ili nepotpunih informacija;

(k)

uvesti i primjenjivati pojednostavnjene postupke za ovlaštene trgovce u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima;

(l)

odrediti pravila kojima se osiguravaju razmjerne i nediskriminirajuće kazne u slučaju povreda carinskih propisa ili postupovnih zahtjeva čija primjena neće izazvati neosnovana i neopravdana kašnjenja; te

(m)

primjenjivati transparentna, nediskriminirajuća i razmjerna pravila u odnosu na izdavanje dozvola carinskim posrednicima.

Radi poboljšanja radnih metoda i osiguravanja nediskriminacije, transparentnosti, učinkovitosti, integriteta operacija te odgovornosti za njih, stranke:

(a)

poduzimaju daljnje mjere za smanjivanje, pojednostavnjivanje i standardizaciju podataka i dokumentacije koji su potrebni carinskim i drugim tijelima;

(b)

pojednostavnjuju zahtjeve i formalnosti, kad god je to moguće, s obzirom na brzo puštanje robe u promet i carinjenje robe;

(c)

osiguravaju djelotvorne, brze i nediskriminirajuće postupke u kojima se jamči pravo na žalbu protiv upravnih akata, rješenja i odluka carinskih i drugih tijela koji se odnose na robu predanu carinskoj službi. Ti su žalbeni postupci lako dostupni, što se odnosi i na mala i srednja poduzeća, a troškovi postupka primjereni su i odgovaraju troškovima koji tijelima nastaju zbog osiguravanja prava na žalbu;

(d)

u slučaju osporavanja upravnog akta, rješenja ili odluke poduzimaju mjere kako bi osigurale normalno puštanje robe u promet bez obzira na to što su carinske pristojbe ostale nepodmirene, pri čemu mogu primijeniti sve zaštitne mjere koje smatraju potrebnima. Puštanje robe u promet trebalo bi, kada se to zahtijeva, podlijegati obvezi pružanja garancije, poput jamstva ili pologa; te

(e)

osiguravaju održavanje najviših standarda u pogledu integriteta, posebno na granici, primjenjujući mjere koje su odraz načela iz relevantnih međunarodnih konvencija i instrumenata u tom području, posebno Revidirane deklaracije WCO-a iz Arushe iz 2003. i Sheme Europske komisije iz 2007.

Stranke ne primjenjuju:

(a)

nikakve zahtjeve za obvezan angažman carinskih posrednika; te

(b)

nikakve zahtjeve za obveznu provedbu inspekcijskih pregleda prije otpreme ili inspekcija na odredištu.

Za potrebe ovog Sporazuma primjenjuju se pravila o provozu i definicije iz odredaba WTO-a, posebno članak V. GATT-a 1994., i povezane odredbe, uključujući sva objašnjenja i izmjene na temelju kruga pregovora iz Dohe o olakšavanju trgovine. Te se odredbe primjenjuju i kada provoz robe počinje ili završava na području stranke (unutarnji provoz).

Stranke provode postupno međusobno povezivanje sustava carinskog provoza u cilju pristupanja Republike Moldove Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku iz 1987.

Stranke osiguravaju suradnju i koordinaciju između svih dotičnih tijela na svojim područjima radi olakšavanja prometa u provozu. Stranke promiču i suradnju između tijela i privatnog sektora u vezi s provozom.

Članak 194.

Odnosi s poslovnim subjektima

Stranke su suglasne:

(a)

osigurati transparentnost i javnu dostupnost, po mogućnosti u elektroničkom obliku, svojih zakonodavstava i postupaka te osigrati da isti sadrže obrazloženje za njihovo donošenje. Treba osigurati primjereno vremensko razdoblje između objave novih ili izmijenjenih odredaba i njihova stupanja na snagu;

(b)

da su potrebna pravodobna i redovita savjetovanja s predstavnicima trgovine o zakonodavnim prijedlozima i postupcima povezanima s carinskim i trgovinskim pitanjima. U tu svrhu svaka stranka uspostavlja odgovarajuće i redovite mehanizme za savjetovanje između upravnih tijela i poslovnih subjekata;

(c)

objavljivati, po mogućnosti u elektroničkom obliku, relevantne obavijesti administrativne naravi, uključujući zahtjeve službi i postupke za ulazak ili izlazak, radno vrijeme i operativne postupke carinskih ureda u lukama i na graničnim prijelazima te kontaktne točke za informiranje;

(d)

poticati suradnju između subjekata i mjerodavnih upravnih tijela primjenom nearbitrarnih i javno dostupnih postupaka, poput memoranduma o razumijevanju koji se posebno oslanjaju na one koje je objavio WCO; te

(e)

osigurati da njihovi carinski i povezani zahtjevi i postupci nastave ispunjavati zakonite potrebe trgovinske zajednice, poštovati najbolju praksu i u najmanjoj mogućoj mjeri ograničavaju trgovinu.

Članak 195.

Naknade i davanja

Od 1. siječnja godine koja slijedi nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke zabranjuju administrativne naknade s učinkom koji je istovrstan uvoznim ili izvoznim carinama i davanjima.

U pogledu svih naknada i davanja za uvoz ili izvoz ili u vezi s uvozom ili izvozom, bez obzira na njihovu narav, koje uvode carinska tijela stranaka, uključujući naknade i davanja za poslove koje u ime navedenih tijela obavlja drugo tijelo te ne dovodeći u pitanje odgovarajuće članke iz poglavlja 1. (Nacionalni tretman i pristup tržištu za robu) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma, stranke su suglasne da:

(a)

se naknade i davanja mogu uvesti samo za usluge pružene, na zahtjev deklaranta, izvan uobičajenih radnih uvjeta, radnog vremena i na mjestima različitima od onih koja su navedena u carinskim propisima, kao i za bilo koje formalnosti povezane s tim uslugama i potrebne za obavljanje tog uvoza ili izvoza;

(b)

naknade i davanja ne smiju premašiti trošak pružene usluge;

(c)

se naknade i davanja ne smiju obračunavati na ad valorem osnovi;

(d)

se informacije o naknadama i davanjima objavljuju putem službeno određenog medija i, u skladu s mogućnostima, na službenoj internetskoj stranici. Te informacije uključuju razlog za naknadu ili davanje za pruženu uslugu, odgovorno tijelo, naknade i davanja koji će se primijeniti te vrijeme i način izvršenja plaćanje; te

(e)

se nove ili izmijenjene naknade i davanja ne uvode prije nego što se informacije o njima objave i stave na raspolaganje.

Članak 196.

Određivanje carinske vrijednosti

Određivanje carinske vrijednosti robe kojom se trguje između stranaka uređeno je odredbama Sporazuma o provedbi članka VII. GATT-a 1994. sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u, uključujući sve naknadne izmjene. Te su odredbe obuhvaćene ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio. Najmanje carinske vrijednosti se ne primjenjuju.

Stranke surađuju u cilju postizanja zajedničkog pristupa pitanjima povezanim s određivanjem carinske vrijednosti.

Članak 197.

Carinska suradnja

Stranke jačaju suradnju u području carina kako bi osigurale provedbu ciljeva ovog poglavlja radi unapređivanja olakšavanja trgovine, uz osiguravanje djelotvornog nadzora, sigurnosti i sprečavanja prijevara. U tu svrhu stranke kao mjerilo, prema potrebi, primjenjuju sheme Europske komisije o carinama (Customs Blueprints) iz 2007.

Kako bi osigurale usklađenost s odredbama ovog poglavlja, stranke, između ostalog:

(a)

razmjenjuju informacije o carinskom zakonodavstvu i postupcima;

(b)

razvijaju zajedničke inicijative koje se odnose na postupke uvoza, izvoza i provoza te rade na osiguravanju pružanja djelotvorne usluge poslovnim subjektima;

(c)

surađuju u automatizaciji carinskih i ostalih trgovinskih postupaka;

(d)

razmjenjuju, prema potrebi, informacije i podatke uz obvezu poštovanja povjerljivosti podataka te normi i propisa u području zaštite osobnih podataka;

(e)

surađuju u sprečavanju i suzbijanju nezakonite prekogranične trgovine robom, uključujući duhanske proizvode;

(f)

razmjenjuju informacije ili pokreću savjetovanja u cilju uspostavljanja, prema mogućnostima, zajedničkih stajališta u međunarodnim organizacijama u području carina kao što su WTO, WCO, UN, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) te UNECE-a;

(g)

surađuju u planiranju i provedbi tehničke pomoći, posebno radi olakšavanja carinskih reformi i reformi za olakšavanje trgovine u skladu s odgovarajućim odredbama ovog Sporazuma;

(h)

razmjenjuju najbolju praksu u carinskim operacijama, posebno o ostvarivanju prava intelektualnog vlasništva, a osobito u vezi s krivotvorenim proizvodima;

(i)

promiču koordinaciju između svih graničnih službi stranaka radi olakšavanja postupka prelaska granice i jačanja nadzora, uzimajući u obzir zajednički nadzor granica kada je to moguće i primjereno; te

(j)

uspostavljaju, kada je to moguće i primjereno, uzajamno priznavanje programa trgovinskog partnerstva i carinskih kontrola, uključujući jednakovrijedne mjere za olakšavanje trgovine.

Članak 198.

Uzajamna administrativna pomoć u carinskim pitanjima

Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje predviđene ovim Sporazumom, a posebno člankom 197. ovog Sporazuma, stranke jedna drugoj pružaju uzajamnu administrativnu pomoć u carinskim pitanjima u skladu s odredbama Protokola III. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima uz ovaj Sporazum.

Članak 199.

Tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta

Stranke surađuju u cilju pružanja tehničke pomoći i izgradnje kapaciteta za provedbu olakšavanja trgovine i carinskih reformi.

Članak 200.

Carinski pododbor

Uspostavlja se Carinski pododbor. On podnosi izvješća Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

Zadaće Carinskog pododbora uključuju redovita savjetovanja te praćenje provedbe i primjene ovog poglavlja, uključujući pitanja carinske suradnje, prekogranične carinske suradnje i upravljanja, tehničke pomoći, pravila o podrijetlu, olakšavanja trgovine te uzajamne administrativne pomoći u carinskim pitanjima.

Carinski pododbor, između ostalog:

(a)

nadzire pravilno funkcioniranje ovog poglavlja i protokola II. i III. uz ovaj Sporazum;

(b)

donosi praktične aranžmane, mjere i odluke za provedbu ovog poglavlja i protokola II. i III. uz ovaj Sporazum, uključujući o razmjeni informacija i podataka, uzajamnom priznavanju carinskih provjera i programa trgovinskog partnerstva te uzajamno dogovorenim povlasticama;

(c)

razmjenjuje stajališta o svim temama od zajedničkog interesa, uključujući buduće mjere i resurse potrebne za njihovu provedbu i primjenu;

(d)

daje preporuke, prema potrebi; te

(e)

donosi svoj interni poslovnik.

Članak 201.

Približavanje carinskog zakonodavstva

Postupno približavanje carinskom zakonodavstvu Unije i određenom međunarodnom pravu provodi se kako je određeno u Prilogu XXVI. ovom Sporazumu.

POGLAVLJE 6.

Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 202.

Cilj, područje primjene i opseg

Stranke, ponovno potvrđujući svoje obveze na temelju Sporazuma o WTO-u, utvrđuju potrebne aranžmane za postupnu recipročnu liberalizaciju poslovnog nastana i trgovine uslugama te za suradnju u području elektroničke trgovine.

Javna nabava obuhvaćena je poglavljem 8. (Javna nabava) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma. Ništa se u ovom poglavlju ne tumači kao uvođenje bilo kakve obveze u odnosu na javnu nabavu.

Subvencije su obuhvaćene poglavljem 10. (Tržišno natjecanje) glave V. (Trgovina i trgovinska pitanja) ovog Sporazuma. Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se na subvencije koje dodjeljuju stranke.

U skladu s odredbama ovog poglavlja, svaka stranka zadržava pravo uređivanja propisima i pravo donošenja novih propisa kako bi ostvarila legitimne ciljeve politike.

Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu rada stranke niti se primjenjuje na mjere koje se odnose na državljanstvo, boravište ili trajno zapošljavanje.

Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da primijeni mjere kako bi uredila ulazak fizičkih osoba na svoje područje, ili njihov privremeni boravak na svojem području, uključujući mjere koje su potrebne za zaštitu nepovredivosti njezinih granica i osiguranje uređenog prelaska fizičkih osoba preko tih granica, pod uvjetom da se te mjere ne primjenjuju na način kojim se poništavaju ili umanjuju koristi koje bilo koja stranka ima prema posebnim obvezama u ovom poglavlju i prilozima XXVII. i XXVIII. ovom Sporazumu ( 2 ).

Članak 203.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

„mjera” znači svaka mjera stranke u obliku zakona, propisa, pravila, postupka, odluke, administrativne mjere ili u bilo kojem drugom obliku;

„mjere koje stranka donosi ili provodi” znači mjere koje poduzimaju:

(a)

središnje, regionalne ili lokalne vlade i tijela; i

(b)

nevladina tijela pri izvršavanju ovlasti koje su na njih prenijeli središnje, regionalne ili lokalne vlade ili tijela;

„fizička osoba stranke” znači državljanin države članice EU-a ili Republike Moldove u skladu s njihovim zakonodavstvom;

„pravna osoba” znači svaki pravni subjekt propisno osnovan ili na nekih drugi način organiziran u skladu s primjenjivim pravom, radi stjecanja dobiti ili radi nekog drugog razloga, neovisno o tome je li u privatnom ili državnom vlasništvu, uključujući bilo koje društvo kapitala, zakladu, društvo osoba, zajednički pothvat, trgovca pojedinca ili udruženje;

„pravna osoba iz Unije” ili „pravna osoba iz Republike Moldove” znači pravna osoba prema definiciji iz točke 4. osnovana u skladu s pravom države članice, odnosno Republike Moldove, sa sjedištem, središnjom upravom ili glavnim mjestom poslovanja na području na koje se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije ( 3 ), odnosno na području Republike Moldove.

Ako ta pravna osoba na području na kojem se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije, odnosno na području Republike Moldove ima samo sjedište ili središnju upravu, ne smatra se pravnom osobom iz Unije, odnosno pravnom osobom iz Republike Moldove, osim ako njezino poslovanje ima jaku i stalnu vezu s gospodarstvom Unije, odnosno Republike Moldove.

Neovisno o prethodnom stavku, na brodarska društva s poslovnim nastanom izvan Unije ili Republike Moldove koja su pod kontrolom državljana države članice odnosno Republike Moldove primjenjuju se odredbe ovog Sporazuma ako su njihova plovila registrirana u skladu sa zakonodavstvom njihove države članice ili Republike Moldove i plove pod zastavom države članice ili Republike Moldove;

„društvo kći” pravne osobe stranke znači pravna osoba koja je pod stvarnom kontrolom druge pravne osobe te stranke ( 4 );

„podružnica” pravne osobe znači mjesto poslovanja koje nema pravnu osobnost, ima trajni karakter kao produžetak matičnog društva, ima upravljačku strukturu i materijalnu opremu za poslovanje s trećim osobama tako da one, iako znaju da će se, bude li to potrebno, uspostaviti pravna veza s matičnim društvom koje ima sjedište u inozemstvu, ne moraju obraćati izravno tom matičnom društvu, nego mogu poslovati na mjestu poslovanja koje predstavlja njegov produžetak;

„poslovni nastan” znači:

(a)

za pravne osobe iz Unije ili Republike Moldove, pravo pokretanja i obavljanja gospodarskih djelatnosti osnivanjem, uključujući stjecanjem, pravne osobe i/ili otvaranjem podružnice ili predstavništva u Uniji, odnosno u Republici Moldovi;

(b)

za fizičke osobe, pravo fizičkih osoba iz Unije ili iz Republike Moldove da pokrenu ili obavljaju gospodarske djelatnosti kao samozaposlene osobe i da osnivaju poduzeća, posebno trgovačka društva, nad kojima imaju stvarnu kontrolu;

„gospodarske djelatnosti” uključuju djelatnosti industrijske, trgovinske, stručne i obrtničke naravi, a ne uključuju djelatnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti;

10.

„poslovi” znači obavljanje gospodarskih djelatnosti;

11.

„usluge” uključuju sve usluge u svim sektorima, osim usluga koje se pružaju u okviru obnašanja javne vlasti;

12.

„usluge i druge djelatnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti” znači usluge ili djelatnosti koje se ne obavljaju na komercijalnoj osnovi niti u tržišnom natjecanju s jednim gospodarskim subjektom ili više njih;

13.

„prekogranično pružanje usluga” znači pružanje usluga:

(a)

iz područja jedne stranke na područje druge stranke (1. način); ili

(b)

na području jedne stranke korisniku usluge druge stranke (2. način);

14.

„pružatelj usluge” stranke znači fizička ili pravna osoba stranke koja želi pružati ili pruža uslugu;

15.

„poduzetnik” znači bilo koja fizička ili pravna osoba stranke koja želi obavljati ili obavlja gospodarsku djelatnost osnivanjem poslovne jedinice.

Odjeljak 2.

Poslovni nastan

Članak 204.

Područje primjene

Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere koje stranke donesu ili provode u odnosu na poslovni nastan povezan sa svim gospodarskim djelatnostima, osim:

(a)

rudarstva, proizvodnje i prerade ( 5 ) nuklearnih materijala;

(b)

proizvodnje oružja, streljiva i ratnog materijala ili trgovine njima;

(c)

audiovizualnih usluga;

(d)

nacionalne pomorske kabotaže ( 6 ); i

(e)

domaćih i međunarodnih usluga zračnog prometa ( 7 ), neovisno o tome radi li se o linijskom ili izvanlinijskom prometu te usluga koje su neposredno povezane s ostvarivanjem prometnih prava, osim:

usluga popravaka i održavanja zrakoplova tijekom kojih je zrakoplov izvan pogona;

ii.

usluga prodaje i stavljanja na tržište usluga zračnog prometa;

iii.

usluga računalnog sustava rezervacija (CRS);

iv.

zemaljskih usluga;

usluga poslovanja zračne luke.

Članak 205.

Nacionalni tretman i tretman prema načelu najpovlaštenije nacije

Podložno rezervama navedenima u Prilogu XXVII.E ovom Sporazumu, Republika Moldova nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma odobrava:

(a)

u pogledu poslovnog nastana društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Unije, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Republika Moldova predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji;

(b)

u pogledu poslovanja društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Unije u Republici Moldovi nakon uspostave poslovnog nastana, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Republika Moldova predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji. ( 8 )

Podložno rezervama navedenima u Prilogu XXVII.A ovom Sporazumu, Unija nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma odobrava:

(a)

u pogledu poslovnog nastana društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Republike Moldove tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Unija predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji;

(b)

u pogledu poslovanja društava kćeri, podružnica i predstavništava pravnih osoba iz Republike Moldove u Uniji, nakon uspostave poslovnog nastana, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Unija predvidjela za vlastite pravne osobe, njihove podružnice i predstavništva, odnosno za društva kćeri, podružnice i predstavništva pravnih osoba bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji. ( 9 )

Podložno rezervama navedenima u prilozima XXVII.A i XXVII.E ovom Sporazumu, stranke ne donose nove propise niti mjere kojima se, u usporedbi s njihovim vlastitim pravnim osobama, na njihovu području uvodi diskriminacija u pogledu poslovnog nastana pravnih osoba iz Unije ili iz Republike Moldove u vezi s njihovim poslovanjem nakon što su te osobe uspostavile poslovni nastan.

Članak 206.

Preispitivanje

U cilju postupne liberalizacije uvjeta poslovnog nastana, stranke redovito, u skladu sa svojim obvezama u okviru međunarodnih sporazuma, preispituju pravni okvir ( 10 ) i druge okolnosti u pogledu poslovnog nastana.

U kontekstu preispitivanja iz stavka 1. stranke procjenjuju sve prepreke osnivanju poslovnog nastana do kojih je došlo. U cilju proširenja odredaba ovog poglavlja stranke nalaze odgovarajuće načine za otklanjanje takvih prepreka, što može uključivati daljnje pregovore, uključujući u pogledu zaštite ulaganja i postupaka rješavanja sporova između ulagača i države.

Članak 207.

Drugi sporazumi

Ništa u ovom poglavlju ne tumači se kao ograničenje prava poduzetnika stranaka da iskoriste povoljniji tretman predviđen bilo kojim postojećim ili budućim međunarodnim sporazumom o ulaganjima čije su stranke države članice i Republika Moldova.

Članak 208.

Standard tretmana podružnica i predstavništava

Odredbama članka 205. ovog Sporazuma ne isključuje se mogućnost da stranka primijeni posebne propise o poslovnom nastanu i poslovanju na njezinu području onih podružnica i predstavništava pravnih osoba druge stranke koji nisu osnovani na području prve stranke, a što je opravdano zbog pravnih ili tehničkih razlika između takvih podružnica i predstavništava u odnosu na podružnice i predstavništva pravnih osoba koji su osnovani na njezinu području ili, u slučaju financijskih usluga, zbog razloga bonitetnog nadzora.

Razlika u tretmanu ne nadilazi ono što je nužno potrebno zbog takvih pravnih ili tehničkih razlika ili, u slučaju financijskih usluga, zbog razloga bonitetnog nadzora.

Odjeljak 3.

Prekogranično pružanje usluga

Članak 209.

Područje primjene

Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje utječu na prekogranično pružanje usluga u svim sektorima, osim:

(a)

audiovizualnih usluga;

(b)

nacionalne pomorske kabotaže ( 11 ); te

(c)

domaćih i međunarodnih usluga zračnog prometa ( 12 ), neovisno o tome radi li se o linijskom ili izvanlinijskom prometu, te usluga koje su neposredno povezane s ostvarivanjem prometnih prava, osim:

usluga popravaka i održavanja zrakoplova tijekom kojih je zrakoplov izvan pogona;

ii.

usluga prodaje i stavljanja na tržište usluga zračnog prometa;

iii.

usluga računalnog sustava rezervacija (CRS);

iv.

zemaljskih usluga;

usluga poslovanja zračne luke.

Članak 210.

Pristup tržištu

U pogledu pristupa tržištu prekograničnim pružanjem usluga, svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke tretman koji nije nepovoljniji od tretmana predviđenog posebnim obvezama iz priloga XXVII.B i XXVII.F ovom Sporazumu.

Osim ako je u prilozima XXVII.B i XXVII.F navedeno drukčije, stranke u sektorima u kojima su preuzete obveze u pogledu pristupa tržištu ne smiju, za određenu regiju ili cjelokupno područje, održavati niti donositi sljedeće mjere:

(a)

ograničenja broja pružatelja usluga, u obliku brojčanih kvota, monopola, isključivih pružatelja usluga ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

(b)

ograničenja ukupne vrijednosti uslužnih transakcija ili imovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

(c)

ograničenja ukupnog broja usluga ili ukupne količine pruženih usluga utvrđivanjem određenih brojčanih jedinica u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba.

Članak 211.

Nacionalni tretman

U sektorima u kojima su obveze povezane s pristupom tržištu upisane u priloge XXVII.B i XXVII.F ovom Sporazumu te podložno svim u njemu utvrđenim uvjetima i kvalifikacijama, svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke, u odnosu na sve mjere koje utječu na prekogranično pružanje usluga, tretman koji nije nepovoljniji od onog koji odobrava vlastitim istovrsnim uslugama i pružateljima usluga.

Stranka može ispuniti zahtjev iz stavka 1. tako da uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobri formalno jednak tretman ili formalno različit tretman od onoga koji odobrava vlastitim istovrsnim uslugama i pružateljima usluga.

Formalno jednak tretman ili formalno različit tretman smatraju se manje povoljnim ako mijenjaju uvjete tržišnog natjecanja u korist usluga ili pružatelja usluga stranke u usporedbi s istovrsnim uslugama ili pružateljima usluga druge stranke.

Posebne obveze preuzete na temelju ovog članka ne tumače se na način da se od stranke zahtijeva naknada za inherentno podređeni tržišni položaj koji proizlazi iz činjenice da su predmetne usluge ili pružatelji usluga stranog podrijetla.

Članak 212.

Popisi obveza

Sektori koje svaka stranka liberalizira na temelju ovog odjeljka i ograničenja pristupa tržištu te ograničenja nacionalnog tretmana koja se primjenjuju na usluge i pružatelje usluga druge stranke u tim sektorima i koja su formulirana u obliku rezervi navedeni su u popisima obveza iz priloga XXVII.B i XXVII.F ovom Sporazumu.

Ne dovodeći u pitanje prava i obveze koje stranke imaju ili mogu imati na temelju Europske konvencije o prekograničnoj televiziji i Europske konvencije o filmskoj koprodukciji, popisima obveza iz priloga XXVII.B i XXVII.F ovom Sporazumu nisu obuhvaćene obveze povezane s audiovizualnim uslugama.

Članak 213.

Preispitivanje

U cilju postupne liberalizacije prekograničnog pružanja usluga između stranaka, Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, redovito preispituje popis obveza iz članka 212. ovog Sporazuma. Pri tom preispitivanju uzima se u obzir, između ostaliog, postupak postupnog približavanja iz članaka 230., 240., 249. i 253. ovog Sporazuma te njegov utjecaj na otklanjanje preostalih prepreka za prekogranično pružanje usluga između stranaka.

Odjeljak 4.

Privremena prisutnost fizičkih osoba iz poslovnih razloga

Članak 214.

Područje primjene i definicije

Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje se odnose na ulazak na njihova područja i privremeni boravak na njima ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika i prodavatelja roba i usluga, ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka, ne dovodeći u pitanje članak 202. stavak 5. ovog Sporazuma.

Za potrebe ovog odjeljka:

(a)

„ključno osoblje” znači fizičke osobe zaposlene u pravnoj osobi stranke koja nije neprofitna organizacija ( 13 ), koje su odgovorne za osnivanje ili propisnu kontrolu, poslovanje poslovne jedinice i upravljanje njome. „Ključno osoblje” uključuje „poslovne posjetitelje” za potrebe poslovne jedinice i „osobe premještene unutar društva”:

„poslovni posjetitelji” znači fizičke osobe koje rade na vodećem položaju i odgovorne su za osnivanje poslovne jedinice. One ne nude i pružaju usluge niti sudjeluju u gospodarskim djelatnostima osim djelatnosti potrebnih za osnivanje poslovne jedinice. One ne primaju naknadu iz izvora koji se nalazi na području stranke domaćina;

ii.

„osobe premještene unutar društva” znači fizičke osobe zaposlene u pravnoj osobi stranke ili su barem godinu dana bile partneri u toj pravnoj osobi i koje su privremeno premještene u poslovnu jedinicu koja može biti društvo kći, podružnica ili glavno društvo poduzeća/pravne osobe na području druge stranke. Predmetna fizička osoba pripada jednoj od sljedećih kategorija:

(1.)

rukovoditelji :

osobe na vodećem položaju u pravnoj osobi koje primarno usmjeravaju upravljanje poslovnom jedinicom, pod općim nadzorom u prvom redu upravnog odbora ili dioničara društva ili drugog jednakovrijednog tijela koje im daje upute, uključujući najmanje:

—

vođenje poslovne jedinice ili njezina odjela ili pododjela;

—

nadziranje i kontrolu rada drugog nadzornog, stručnog ili rukovodećeg osoblja; te

—

ovlasti da osobno zapošljavaju i otpuštaju ili da preporučuju zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske mjere;

(2.)

stručnjaci : osobe koje rade u pravnoj osobi i posjeduju neuobičajena znanja bitna za proizvodnju, istraživačku opremu, tehnike, postupke ili vođenje poslovne jedinice. Pri procjeni tog znanja u obzir se uzimaju ne samo znanje specifično za poslovnu jedinicu nego i to ima li osoba visok stupanj stručne osposobljenosti za određenu vrstu posla ili trgovine koji zahtijevaju specifično tehničko znanje, uključujući članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi;

(b)

„diplomirani vježbenici” znači fizičke osobe koje su najmanje godinu dana zaposlene u pravnoj osobi stranke ili njezinoj podružnici, imaju sveučilišnu diplomu i privremeno su premještene u poslovnu jedinicu pravne osobe na području druge stranke, za potrebe razvoja karijere ili osposobljavanja za poslovne tehnike ili metode ( 14 );

(c)

„prodavatelji roba i usluga” ( 15 ) znači fizičke osobe koje su predstavnici pružatelja usluga ili dobavljača robe stranke koji traže ulazak i privremeni boravak na području druge stranke radi pregovora o prodaji usluga ili robe ili sklapanja sporazuma o prodaji usluga ili robe za tog pružatelja usluga ili dobavljača robe. Ne sudjeluju u izravnim prodajama široj javnosti niti primaju naknadu iz izvora koji se nalazi na području stranke domaćina, niti djeluju kao posrednici;

(d)

„ugovorni pružatelji usluga” znači fizičke osobe koje su zaposlene u pravnoj osobi stranke koja nije agencija za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika niti djeluje kao takva agencija, koja nema poslovni nastan na području druge stranke i koja je s krajnjim potrošačem u drugoj stranci u dobroj vjeri sklopila ugovor o pružanju usluga kojim se zahtijeva privremena prisutnost njezinih zaposlenika u toj stranci radi ispunjavanja ugovora o pružanju usluga ( 16 );

(e)

„neovisni stručnjaci” znači fizičke osobe koje sudjeluju u pružanju usluga i imaju poslovni nastan kao samozaposleni na području stranke, a nemaju poslovni nastan na području druge stranke i koje su s krajnjim potrošačem u drugoj stranci u dobroj vjeri sklopile ugovor o pružanju usluga (osim ugovora preko agencije za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika), kojim se zahtijeva njihova privremena prisutnost u toj stranci radi ispunjavanja ugovora o pružanju usluga ( 17 );

(f)

„kvalifikacije” znači diplome, svjedodžbe i drugi dokazi (o formalnoj stručnoj osposobljenosti) koje je izdalo tijelo određeno na temelju zakonodavnih, regulatornih ili administrativnih odredaba i kojima se potvrđuje uspješni završetak stručnog osposobljavanja.

Članak 215.

Ključno osoblje i diplomirani vježbenici

Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ovog poglavlja i podložno bilo kakvim rezervama navedenim u prilozima XXVII.A i XXVII.E ili prilozima XXVII.C i XXVII.G ovom Sporazumu svaka stranka dopušta poduzetnicima druge stranke da u svojim poslovnim jedinicama zapošljavaju fizičke osobe te druge stranke pod uvjetom da su ti zaposlenici ključno osoblje ili diplomirani vježbenici, kako je definirano u članku 214. ovog Sporazuma. Privremeni ulazak i privremeni boravak ključnog osoblja i diplomiranih vježbenika traje najdulje tri godine za osobe premještene unutar društava, 90 dana u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci za poslovne posjetitelje za potrebe poslovne jedinice te godinu dana za diplomirane vježbenike.

Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ovog poglavlja mjere koje stranka ne zadržava niti donosi bilo na temelju regionalne potpodjele ili na temelju svojeg cjelokupnog područja, osim ako je drukčije utvrđeno u prilozima XXVII.C i XXVII.G ovom Sporazumu, određuju se kao ograničenja ukupnog broja fizičkih osoba koje određeni poduzetnik može zaposliti kao ključno osoblje i diplomirane vježbenike u konkretnom sektoru, u obliku brojčanih kvota ili ispitivanja gospodarskih potreba, i kao diskriminacijska ograničenja.

Članak 216.

Prodavatelji roba i usluga

Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan) ili odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) ovog poglavlja i koji podliježe bilo kakvim rezervama navedenima u prilozima XXVII.A i XXVII.E te prilozima XXVII.B i XXVII.F ovom Sporazumu, svaka stranka dopušta ulazak i privremeni boravak prodavatelja roba i usluga do najviše 90 dana tijekom razdoblja od 12 mjeseci.

Članak 217.

Ugovorni pružatelji usluga

U pogledu ulaska i privremenog boravka ugovornih pružatelja usluga, stranke ponovno potvrđuju svoje obveze koje proizlaze iz Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS).

U skladu s prilozima XXVII.D i XXVII.H ovom Sporazumu, svaka stranka dopušta ugovornim pružateljima usluga druge stranke pružanje usluga na svojem području, podložno uvjetima utvrđenima u stavku 3. ovog članka.

Obveze koje su stranke preuzele podliježu sljedećim uvjetima:

(a)

fizičke osobe moraju pružati uslugu privremeno kao zaposlenici pravne osobe koja je sklopila ugovor o pružanju usluga za razdoblje koje nije dulje od 12 mjeseci;

(b)

fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku trebale bi takve usluge nuditi kao zaposlenici pravne osobe koja te usluge pruža najmanje godinu dana neposredno prije dana podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku. Osim toga, fizičke osobe na dan podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku moraju imati najmanje tri godine radnog iskustva ( 18 ) u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora;

(c)

fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku moraju imati:

sveučilišnu diplomu ili dokaz o kvalifikaciji kojim se potvrđuje znanje na jednakovrijednoj razini ( 19 ); te

ii.

dokaz stručne kvalifikacije ako se to zahtijeva za obavljanje djelatnosti na temelju zakonâ, propisa ili pravnih zahtjeva stranke u kojoj se pruža usluga;

(d)

fizička osoba ne prima nikakvu drugu naknadu za pružanje usluga na području druge stranke osim naknade koju joj plaća pravna osoba koja je zapošljava;

(e)

ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u dotičnoj stranci ukupno traje najviše šest mjeseci ili, u slučaju Luksemburga, 25 tjedana, u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, ili odgovara trajanju ugovora, ovisno o tome koje je razdoblje kraće;

(f)

pristup odobren prema odredbama ovog članka odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne daje pravo na korištenje stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža; te

(g)

broj osoba obuhvaćenih ugovorom o pružanju usluga nije veći od broja koji je potreban za ispunjenje ugovora, kao što može biti propisano zakonima, propisima ili drugim pravnim zahtjevima stranke u kojoj se usluga pruža.

Članak 218.

Neovisni stručnjaci

U skladu s prilozima XXVII.D i XXVII.H ovom Sporazumu stranke dopuštaju neovisnim stručnjacima druge stranke pružanje usluga na njihovu području, podložno uvjetima utvrđenima u stavku 2. ovog članka.

Obveze koje su stranke preuzele podliježu sljedećim uvjetima:

(a)

fizičke osobe moraju pružati uslugu privremeno kao samozaposlene osobe s poslovnim nastanom u drugoj stranci i moraju imati sklopljen ugovor o pružanju usluga za razdoblje koji nije dulje od 12 mjeseci;

(b)

fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku moraju na dan podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku imati najmanje šest godina radnog iskustva u sektoru djelatnosti koja je predmet ugovora;

(c)

fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku moraju imati:

sveučilišnu diplomu ili dokaz o kvalifikaciji kojim se potvrđuje znanje na jednakovrijednoj razini ( 20 ); i

ii.

dokaz stručne kvalifikacije ako se to zahtijeva za obavljanje djelatnosti na temelju zakona, propisâ ili drugih pravnih zahtjeva stranke u kojoj se pruža usluga;

(d)

ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u dotičnoj stranci ukupno traje najdulje šest mjeseci ili, u slučaju Luksemburga, 25 tjedana, u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, ili odgovara trajanju ugovora, ovisno o tome koje je razdoblje kraće; te

(e)

pristup odobren na temelju odredaba ovog članka odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne daje pravo na korištenje stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža.

Odjeljak 5.

Regulatorni okvir

Pododjeljak 1.

Domaći propisi

Članak 219.

Područje primjene i definicije

Na mjere stranaka povezane sa zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola te zahtjevima i postupcim za kvalifikacije primjenjuju se sljedeća pravila koje utječu na:

(a)

prekogranično pružanje usluga;

(b)

poslovni nastan fizičkih i pravnih osoba prema definiciji iz članka 203. stavka 8. ovog Sporazuma na njihovu području;

(c)

privremeni boravak kategorija fizičkih osoba kako je utvrđeno člankom 214. stavkom 2. točkama (a) do (e) ovog Sporazuma na njihovu području.

U slučaju prekograničnog pružanja usluga, ta se pravila primjenjuju samo u sektorima u kojima je stranka preuzela posebne obveze i u mjeri u kojoj se te posebne obveze primjenjuju. U slučaju poslovnog nastana, ta se pravila ne primjenjuju u sektorima u mjeri u kojoj je rezerva navedena u skladu s prilozima XXVII.A i XXVII.E ovom Sporazumu. U slučaju privremenog boravka fizičkih osoba, ta se pravila ne primjenjuju u sektorima u mjeri u kojoj je rezerva navedena u skladu s prilozima XXVII.C i XXVII.H ovom Sporazumu.

Ta se pravila ne primjenjuju na mjere u mjeri u kojoj predstavljaju ograničenja podložna uvrštavanju u raspored.

Za potrebe ovog odjeljka:

(a)

„zahtjevi za izdavanje dozvola” znači bitni zahtjevi, osim zahtjeva u odnosu na kvalifikacije, koje fizička ili pravna osoba treba ispuniti kako bi dobila, izmijenila ili obnovila dozvolu za obavljanje djelatnosti kako su određene u stavku 1. točkama od (a) do (c);

(b)

„postupci izdavanja dozvola” znači administrativna ili postupovna pravila kojih se fizička ili pravna osoba koja traži dozvolu za obavljanje djelatnosti kako su određene u stavku 1. točkama od (a) do (c), uključujući izmjenu ili obnovu dozvole, treba pridržavati kako bi dokazala ispunjavanje zahtjeva za izdavanje dozvola;

(c)

„zahtjevi u odnosu na kvalifikacije” znači bitni zahtjevi koji se odnose na sposobnost fizičke osobe za pružanje usluge te koje treba dokazati u svrhu dobivanja dozvole za pružanje usluge;

(d)

„postupci dokazivanja kvalifikacija” znači administrativna ili postupovna pravila kojih se fizička osoba treba pridržavati kako bi dokazala ispunjavanje zahtjeva u odnosu na kvalifikacije u svrhu dobivanja dozvole za pružanje usluge; te

(e)

„nadležno tijelo” znači svaka središnja, regionalna ili lokalna vlada ili tijelo vlasti ili nevladino tijelo koje izvršava ovlasti koje su na njega prenijeli središnje, regionalne ili lokalne vlade ili tijela vlasti, koje odlučuje o izdavanju dozvole za pružanje usluge, uključujući putem poslovnog nastana, ili o dozvoli za pokretanje poslovne djelatnosti osim usluga.

Članak 220.

Uvjeti za izdavanje dozvola i kvalifikacije

Svaka stranka osigurava da se mjere u pogledu zahtjeva za izdavanje dozvola i postupaka izdavanja dozvola te zahtjeva u odnosu na kvalifikacije i postupaka dokazivanja kvalifikacija temelje na kriterijima kojima se isključuje mogućnost nadležnih tijela da ovlast ocjenjivanja izvršavaju na arbitraran način.

Kriteriji iz stavka 1. moraju biti:

(a)

razmjerni cilju javne politike;

(b)

jasni i nedvosmisleni;

(c)

objektivni;

(d)

prethodno utvrđeni;

(e)

unaprijed objavljeni; te

(f)

transparentni i pristupačni.

Odobrenje ili dozvola izdaje se čim se utvrdi, na temelju primjerenog ispitivanja, da su ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja ili dozvole.

Svaka stranka održava ili osniva pravosudna, arbitražna ili upravne tijela ili postupke koji, na zahtjev pogođenog poduzetnika ili pružatelja usluge, omogućuju hitno preispitivanje administrativnih odluka koje utječu na poslovni nastan, prekogranično pružanje usluga ili privremenu prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga te, u slučajevima u kojima je to opravdano, odgovarajuća pravna sredstva protiv tih odluka. Ako takvi postupci ovise o agenciji nadležnoj za donošenje predmetne upravne odluke, svaka stranka osigurava da postupci doista jamče objektivno i nepristrano preispitivanje.

Ako je broj dozvola dostupnih za određenu djelatnost ograničen zbog nestašice dostupnih prirodnih resursa ili tehničkog kapaciteta, svaka stranka primjenjuje postupak odabira potencijalnih kandidata kojim se u potpunosti jamče nepristranost i transparentnost, posebno uključujući primjereno obavješćivanje javnosti o pokretanju, provedbi i ishodu postupka.

Podložno odredbama ovog članka, svaka stranka pri utvrđivanju pravila za postupak odabira može uzeti u obzir ciljeve javne politike, uključujući pitanja zdravlja, sigurnosti, zaštite okoliša i očuvanja kulturne baštine.

Članak 221.

Postupci izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija

Postupci izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija moraju biti jasni, unaprijed javno objavljeni i uređeni na način da se podnositeljima zahtjeva jamči objektivna i nepristrana obrada njihova zahtjeva.

Postupci i formalnosti izdavanja dozvola i dokazivanja kvalifikacija moraju biti što jednostavniji i ne smiju neopravdano otežavati niti odgađati pružanje usluge. Bilo kakve naknade za izdavanje dozvola ( 21 ) koje podnositelji zahtjeva mogu biti dužni platiti u vezi sa svojim zahtjevom trebale bi biti primjerene i razmjerne trošku predmetnih postupaka izdavanja dozvola.

Svaka stranka osigurava da su odluke i postupci nadležnih tijela u postupku izdavanja dozvola ili odobrenja nepristrani u odnosu na sve podnositelje zahtjeva. Nadležno bi tijelo svoju odluku trebalo donijeti na nepristran način i ne bi trebalo biti odgovorno pružateljima usluga za koje se traži dozvola ili odobrenje.

Ako za podnošenje zahtjeva postoje određeni rokovi, podnositelju zahtjeva osigurava se razuman rok za podnošenje zahtjeva. Nadležno tijelo pokreće obradu zahtjeva bez nepotrebnog odgađanja. Zahtjeve prema mogućnosti treba prihvaćati u elektroničkom obliku pod istim uvjetima u odnosu na vjerodostojnost kao u slučaju podnošenja dokumentacije u papirnatom obliku.

Svaka stranka osigurava dovršetak obrade zahtjeva, uključujući donošenje konačne odluke, u razumnom roku od podnošenja potpunog zahtjeva. Svaka stranka nastoji odrediti uobičajeni rok za obradu zahtjeva.

Nadležno tijelo, u razumnom roku od primitka zahtjeva koji smatra nepotpunim, obavješćuje o tome podnositelja zahtjeva te, u mjeri u kojoj je to moguće, utvrđuje dodatne informacije potrebne za dopunu zahtjeva i pruža priliku za ispravljanje nedostataka.

Ovjerene preslike treba prihvatiti, ako je to moguće, umjesto originalnih dokumenata.

Ako nadležno tijelo odbije zahtjev, podnositelja zahtjeva obavješćuje se u pisanom obliku i bez nepotrebnog odgađanja. Podnositelja zahtjeva u načelu se, na zahtjev, obavješćuje i o razlozima odbijanja zahtjeva te o roku za podnošenje žalbe protiv te odluke.

Svaka stranka osigurava da dozvola ili odobrenje nakon dodjele počne proizvoditi učinke bez nepotrebnog odgađanja u skladu s uvjetima koji su u njima određeni.

Pododjeljak 2.

Odredbe opće primjene

Članak 222.

Uzajamno priznavanje

Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da od fizičkih osoba zahtijeva potrebni dokaz o kvalifikaciji i/ili radno iskustvo koji su predviđeni za predmetno područje djelatnosti na području na kojem se usluga pruža.

Svaka stranka potiče mjerodavna stručna tijela da Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu kako je određeno u članku 438. stavku 4. dostave preporuke o uzajamnom priznavanju, kako bi poduzetnici i pružatelji usluga ispunili, u cijelosti ili djelomično, kriterije stranaka za izdavanje odobrenja i dozvola poduzetnicima i pružateljima usluga, a posebno pružateljima profesionalnih usluga, te za njihov rad i certificiranje.

Po primitku preporuke iz stavka 2. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u razumnom roku preispituje tu preporuku u cilju utvrđivanja je li ona u skladu s ovim Sporazumom te, na temelju informacija iz preporuke, procjenjuje posebno:

(a)

mjeru u kojoj su norme i kriteriji koje svaka stranka primjenjuje na izdavanje odobrenja i dozvola pružateljima usluga i poduzetnicima te za njihov rad i certificiranje konvergentni; te

(b)

moguću gospodarsku vrijednost Sporazuma o uzajamnom priznavanju.

Ako su ti zahtjevi ispunjeni Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu utvrđuje nužne korake za pregovaranje. Zatim stranke putem svojih nadležnih tijela započinju pregovore o Sporazumu o uzajamnom priznavanju.

Svaki Sporazum o uzajamnom priznavanju iz stavka 4. ovog članka mora biti u skladu s relevantnim odredbama Sporazuma o WTO-u, a posebno s člankom VII. GATS-a.

Članak 223.

Transparentnost i objava povjerljivih informacija

Svaka stranka bez odgađanja odgovara na sve zahtjeve druge stranke za određenim informacijama o svim njezinim mjerama opće primjene ili međunarodnim sporazumima koji se odnose na ovaj Sporazum ili na njega utječu. Svaka stranka uspostavlja i najmanje jednu točku za upite preko koje se poduzetnicima i pružateljima usluga druge stranke, na zahtjev, pružaju pojedinačne informacije o svim takvim pitanjima. Stranke obavješćuju jedna drugu o točkama za upite u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Točke za upite ne moraju biti depozitari zakona i propisa.

Ničim u ovom Sporazumu ne zahtijeva se od stranaka da pružaju povjerljive informacije čija bi objava ometala provedbu zakona ili bi na drugi način bila suprotna javnom interesu ili bi nanijela štetu zakonitim trgovinskim interesima određenih poduzeća, bilo javnih ili privatnih.

Pododjeljak 3.

Računalne usluge

Članak 224.

Dogovor o računalnim uslugama

Stranke postupaju u skladu s odredbama ovog članka u mjeri u kojoj je trgovina računalnim uslugama liberalizirana u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.

SKP ( 22 ) 84, šifra UN-a koja se koristi za opisivanje računalnih i povezanih usluga, obuhvaća osnovne funkcije koje se koriste za pružanje svih računalnih i povezanih usluga:

(a)

računalni programi određeni kao nizovi naredbi koji su potrebni kako bi računala radila i komunicirala (uključujući njihov razvoj i provedbu);

(b)

obrada i pohrana podataka; te

(c)

povezane usluge poput usluga savjetovanja i osposobljavanja osoblja klijenata.

Razvojem tehnologije došlo je do povećane ponude tih usluga u obliku grupe ili paketa povezanih usluga koji može uključivati neke ili sve navedene osnovne funkcije. Na primjer, kod usluga poput iznajmljivanja diskovnog prostora na poslužitelju internetskih stranica ili domene, usluge potrage za podatcima (data mining) i umreženih računalnih sustava svaka se sastoji od kombinacije osnovnih funkcija računalnih usluga.

Računalne i povezane usluge, bez obzira na to pružaju li se preko mreže, uključujući internet, uključuju sve usluge koje pružaju:

(a)

savjetovanje, strategiju, analizu, planiranje, specifikaciju, dizajn, razvoj, instalaciju, provedbu, integraciju, ispitivanje, uklanjanje grešaka (bugova), ažuriranje, podršku, tehničku pomoć ili upravljanje računalima ili računalnim programima ili za računala ili računalne programe;

(b)

računalne programe utvrđene kao nizove naredbi koji su potrebni za rad i komuniciranje računala (njih samih ili u njima), kao i savjetovanje, strategiju, analizu, planiranje, specifikaciju, dizajn, razvoj, instalaciju, provedbu, integraciju, ispitivanje, uklanjanje grešaka (bugova), ažuriranje, prilagodbu, održavanje, podršku, tehničku pomoć, upravljanje računalima ili računalnim programima ili za računala ili računalne programe;

(c)

obradu podataka, pohranu podataka, iznajmljivanje diskovnog prostora na poslužitelju ili usluge baze podataka;

(d)

održavanje i popravak uredskih strojeva i opreme, uključujući računala; ili

(e)

usluge osposobljavanja osoblja klijenata povezane s računalnim programima, računalima ili računalnim sustavima koje nisu razvrstane u drugu skupinu usluga.

Računalne i povezane usluge omogućuju pružanje drugih usluga (npr. bankarskih usluga) kako elektroničkim, tako i drugim sredstavima. Međutim, postoji bitna razlika između usluge omogućivanja (npr. iznajmljivanja diskovnog prostora na poslužitelju internetskih stranica ili aplikacije) i sadržaja ili osnovne usluge koja se pruža elektronički (npr. bankarske usluge). U takvim slučajevima sadržaj ili osnovna usluga nije uključena u CPC 84.

Pododjeljak 4.

Poštanske i kurirske usluge

Članak 225.

Područje primjene i definicije

Ovim se pododjeljkom utvrđuju načela regulatornog okvira za sve poštanske i kurirske usluge liberalizirane u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.

Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja:

(a)

„dozvola” znači odobrenje koje je pojedinačnom pružatelju dalo regulatorno tijelo, a koje se zahtijeva prije pružanja određene usluge;

(b)

„univerzalna usluga” znači trajno pružanje poštanske usluge određene kvalitete na cjelokupnom području stranke po cijenama koje su pristupačne svim korisnicima.

Članak 226.

Sprečavanje prakse protivne tržišnom natjecanju u sektoru poštanskih i kurirskih usluga

Odgovarajuće mjere održavaju se ili uvode kako bi se spriječilo sudjelovanje u praksi protivnoj tržišnom natjecanju ili nastavak takve prakse od strane pružatelja usluga koji, zbog korištenja svojeg položaja na tržištu, imaju sposobnost pojedinačno ili zajednički bitno utjecati na uvjete sudjelovanja (s obzirom na cijenu i ponudu) na relevantnom tržištu poštanskih i kurirskih usluga.

Članak 227.

Univerzalna usluga

Svaka stranka ima pravo utvrditi vrstu obveze univerzalne usluge koju želi zadržati. Takve se obveze neće same po sebi smatrati protivnima tržišnom natjecanju, pod uvjetom da se njima upravlja na transparentan, nediskriminirajući i konkurentski neutralan način te da one ne predstavljaju veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu univerzalne usluge koju određuje stranka.

Članak 228.

Dozvole

Dozvola se može zahtijevati samo za usluge iz područja primjene univerzalne usluge.

Ako je dozvola potrebna, javno je dostupno sljedeće:

(a)

svi kriteriji za izdavanje dozvole i uobičajeni rok potreban za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole; i

(b)

načini i uvjeti za izdavanje dozvole.

Podnositelja zahtjeva se, na njegov zahtjev, obavješćuje o razlozima za uskraćivanje dozvole. Svaka će stranka uspostaviti žalbeni postupak putem neovisnog tijela. Taj će postupak bit transparentan, nediskriminirajući i utemeljen na objektivnim kriterijima.

Članak 229.

Neovisnost regulatornog tijela

Regulatorno tijelo pravno je odvojeno od svih pružatelja poštanskih i kurirskih usluga i nije im odgovorno. Odluke i postupci regulatornog tijela nepristrani su u odnosu na sve sudionike na tržištu.

Članak 230.

Postupno približavanje

Svaka stranka prepoznaje važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Moldove popisu pravne stečevine Unije određenom u Prilogu XXVIII.C ovom Sporazumu.

Pododjeljak 5.

Elektroničke komunikacijske mreže i usluge

Članak 231.

Područje primjene i definicije

Ovim se pododjeljkom utvrđuju načela regulatornog okvira za sve elektroničke komunikacijske usluge liberalizirane na temelju odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja.

Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba zbog poslovnih razloga) ovog poglavlja:

(a)

„elektroničke komunikacijske usluge” znači sve usluge koje se sastoje, u potpunosti ili uglavnom, od prijenosa signala na elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključujući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u mrežama za emitiranje. Te usluge ne uključuju usluge pružanja ili izvršavanja uredničke kontrole nad prenesenim sadržajem, uz upotrebu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluge;

(b)

„javna komunikacijska mreža” znači elektronička komunikacijska mreža koja u potpunosti ili uglavnom služi za pružanje javno dostupnih usluga elektroničke komunikacije;

(c)

„elektronička komunikacijska mreža” znači sustavi prijenosa i, kada je to primjenjivo, oprema za komutiranje i usmjeravanje i druga sredstva koja dopuštaju prijenos signala žičanim, radijskim, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima, uključujući satelitske mreže, nepokretne (fiksna mreža s komutacijom kanala i paketa, uključujući internet) i pokretne zemaljske mreže te sustavi električnih kabela, u mjeri u kojoj se upotrebljavaju u svrhu prijenosa signala, mreže za radijsko i televizijsko emitiranje te mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu odaslane informacije;

(d)

„regulatorno tijelo” u sektoru elektroničke komunikacije znači tijelo ili tijela zadužena za uređivanje elektroničke komunikacije iz ovog poglavlja;

(e)

smatra se da pružatelj usluga ima „znatnu tržišnu snagu” ako, pojedinačno ili zajedno s drugima, zauzima položaj jednakovrijedan vladajućem položaju, odnosno položaj gospodarske snage koji mu omogućuje da se u znatnoj mjeri ponaša neovisno u odnosu na konkurente, klijente i naposljetku potrošače;

(f)

„međusobno povezivanje” znači fizičko i/ili logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža kojima se koristi isti ili neki drugi pružatelj usluga kako bi se korisnicima jednog pružatelja usluga omogućila komunikacija s korisnicima tog istog ili drugog pružatelja usluga ili kako bi se ostvario pristup uslugama drugog pružatelja usluga. Usluge mogu pružati uključene stranke ili druge stranke koje imaju pristup mreži. Međusobno povezivanje posebna je vrsta pristupa koja se primjenjuje između operatera javnih mreža;

(g)

„univerzalna usluga” znači niz usluga određene kvalitete koje su dostupne svim korisnicima na području stranke, bez obzira na njihov zemljopisni položaj i po pristupačnoj cijeni. O njezinu opsegu i provedbi odlučuje svaka stranka;

(h)

„pristup” znači ostvarivanje dostupnosti opreme i/ili usluga drugom pružatelju usluga, pod određenim uvjetima, na isključivoj ili neisključivoj osnovi, radi pružanja usluga elektroničke komunikacije. Time je, između ostalog, obuhvaćen pristup elementima mreže i povezanoj opremi, što može obuhvaćati priključenje opreme s pomoću nepokretnih ili pokretnih veza (to posebno uključuje pristup lokalnoj petlji, opremi i uslugama potrebnima za pružanje usluga preko lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove; pristup odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu; pristup sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti; pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, posebno za roaming; pristup sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije; pristup uslugama virtualne mreže;

(i)

„krajnji korisnik” znači korisnik koji ne stavlja na raspolaganje javne komunikacijske mreže niti pruža javno dostupne usluge elektroničke komunikacije;

(j)

„lokalna petlja” znači fizički vod koji povezuje priključnu točku mreže u prostoru pretplatnika s glavnim razdjelnikom ili drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži.

Članak 232.

Regulatorno tijelo

Svaka stranka osigurava pravnu odvojenost regulatornih tijela za usluge elektroničke komunikacije od svih pružatelja usluga elektroničke komunikacije i funkcionalnu neovisnost o njima. Ako stranka zadrži vlasništvo ili nadzor nad pružateljem usluga koji stavlja na raspolaganje elektroničke komunikacijske mreže ili pruža usluge javne komunikacije, ta stranka osigurava djelotvorno strukturno razdvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili nadzorom.

Svaka stranka osigurava da regulatorno tijelo ima dovoljne ovlasti za uređivanje sektora. Zadaće regulatornog tijela objavljuju se javno, u lako dostupnom i jasnom obliku, a posebno ako su te zadaće dodijeljene najmanje dvama tijelima.

Svaka stranka osigurava da odluke i postupci regulatornih tijela budu nepristrani u odnosu na sve sudionike na tržištu i transparentni.

Regulatorno tijelo ovlašteno je analizirati relevantna tržišta proizvoda i usluga koja podliježu ex ante regulaciji. Ako regulatorno tijelo prema članku 234. ovog Sporazuma mora odlučiti o uvođenju, održavanju, izmjeni ili povlačenju obveze, ono to čini na temelju analize tržišta kojom se utvrđuje postoji li na relevantnom tržištu djelotvorno tržišno natjecanje.

Ako utvrdi da na relevantnom tržištu ne postoji djelotvorno tržišno natjecanje, regulatorno tijelo utvrđuje i određuje pružatelje usluga sa znatnom tržišnom snagom na tom tržištu i prema potrebi uvodi, održava ili mijenja određene regulatorne obveze iz članka 234. ovog Sporazuma. Ako zaključi da na tržištu postoji djelotvorno tržišno natjecanje, regulatorno tijelo ne uvodi niti održava regulatorne obveze iz članka 234. ovog Sporazuma.

Svaka stranka osigurava da pružatelj usluga na kojeg se odnosi odluka regulatornog tijela ima pravo žalbe protiv te odluke žalbenom tijelu koje je neovisno od stranaka uključenih u donošenje odluke. Svaka stranka osigurava da se na odgovarajući način u obzir uzme meritum predmeta. Odluka regulatornog tijela ostaje na snazi do ishoda žalbe, osim ako žalbeno tijelo odluči drukčije. Ako žalbeno tijelo nije tijelo sudbene naravi, njegove se odluke uvijek obrazlažu u pisanom obliku i podliježu preispitivanju od strane nepristranog i neovisnog sudbenog tijela. Odluke koje donesu žalbena tijela djelotvorno se izvršavaju.

Ako regulatorna tijela namjeravaju poduzeti mjere u vezi s odredbama ovog pododjeljka koje znatno utječu na određeno tržište, svaka stranka osigurava da regulatorna tijela u razumnom roku omoguće zainteresiranim stranama očitovanje o predloženim mjerama. Regulatorna tijela objavljuju svoje postupke savjetovanja. Rezultati postupka savjetovanja stavljaju se na raspolaganje javnosti, osim u slučaju povjerljivih informacija.

Svaka stranka osigurava da pružatelji usluga koji stavljaju na raspolaganje elektroničke komunikacijske mreže i pružaju elektroničke komunikacijske usluge dostave sve informacije, uključujući financijske informacije, koje su potrebne regulatornim tijelima kako bi osigurala usklađenost s odredbama ovog pododjeljka ili odlukama donesenima na temelju ovog pododjeljka. Ti pružatelji usluga dostavljaju informacije bez odgađanja, na zahtjev i u skladu s rokovima i razinom detaljnosti koju zahtijeva regulatorno tijelo. Informacije koje zahtijeva regulatorno tijelo moraju biti razmjerne izvršavanju te zadaće. Regulatorno tijelo mora obrazložiti zahtjev za dostavu informacija.

Članak 233.

Odobrenje za pružanje usluga elektroničke komunikacije

Svaka stranka osigurava da se pružanje usluga, koliko god je to moguće, odobrava na temelju same obavijesti.

Svaka stranka osigurava da se za rješavanje pitanja dodjele brojeva i frekvencija može zahtijevati dozvola. Načini i uvjeti izdavanja tih dozvola se objavljuju.

Ako je dozvola potrebna, svaka stranka osigurava:

(a)

objavu svih kriterija za izdavanje dozvole i uobičajen rok za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole;

(b)

da se podnositelja zahtjeva, na njegov zahtjev, u pisanom obliku obavijesti o razlozima uskraćivanja dozvole;

(c)

da se podnositelj zahtjeva može obratiti žalbenom tijelu ako mu je dozvola neopravdano uskraćena; te

(d)

da naknade za izdavanje dozvole ( 23 ) koje stranka zahtijeva za izdavanje dozvole ne premašuju administrativne troškove koji obično nastaju pri upravljanju dozvolama koje se već primjenjuju, nadzoru nad njima i njihovoj provedbi. Naknade za izdavanje dozvole za uporabu radijskog spektra i resursa za dodjelu brojeva ne podliježu zahtjevima ovog stavka.

Članak 234.

Pristup i međusobno povezivanje

Svaka stranka osigurava da svi pružatelji usluga s odobrenjem za pružanje usluga elektroničke komunikacije imaju pravo i obvezu pregovarati o pristupu i međusobnom povezivanju s pružateljima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Pristup i međusobno povezivanje u načelu treba dogovoriti na temelju poslovnih pregovora između dotičnih pružatelja usluga.

Svaka stranka osigurava da se pružatelji usluga koji tijekom postupka pregovora o aranžmanima međusobnog povezivanja dobiju informacije od drugog pružatelja usluga tim informacijama koriste isključivo u svrhu u koju su im one dostavljene te da u svakom trenutku poštuju povjerljivost prenesenih ili pohranjenih informacija.

Ako se u skladu s člankom 232. ovog Sporazuma utvrdi da na relevantnom tržištu ne postoji djelotvorno tržišno natjecanje, svaka stranka osigurava da regulatorno tijelo ima ovlast pružatelju usluga koji je određen kao pružatelj usluga sa znatnom tržišnom snagom odrediti jednu od sljedećih obveza, ili više njih, u odnosu na međusobno povezivanje i/ili pristup:

(a)

obvezu nediskriminacije kako bi se osiguralo da operater u istovjetnim okolnostima primijeni istovjetne uvjete na druge pružatelje usluga koji pružaju istovjetne usluge te da drugima pruži usluge i informacije pod jednakim uvjetima i uz jednaku razinu kvalitete koje primjenjuje kada pruža vlastite usluge, odnosno usluge vlastitih društava kćeri ili partnera;

(b)

obvezu vertikalno integriranog poduzeća da ima transparentne veleprodajne cijene i interne transferne cijene kada vrijedi obveza nediskriminacije ili preventivna zabrana nepoštenog subvencioniranja između cjenovnih zona. Regulatorno tijelo može odrediti format i računovodstvenu metodologiju koje treba primijeniti;

(c)

obveze ispunjavanja opravdanih zahtjeva za pristup određenim mrežnim elementima i povezanoj opremi te njihovu upotrebu, uključujući pristup izdvojenoj lokalnoj petlji, između ostalog, u situacijama u kojima regulatorno tijelo smatra da bi uskraćivanje pristupa ili određivanje neopravdanih načina postupanja i uvjeta sa sličnim učinkom spriječilo razvoj održivog konkurentnog tržišta na maloprodajnoj razini ili da to ne bi bilo u interesu krajnjeg korisnika.

Regulatorna tijela mogu obveze iz ove točke povezati s uvjetima koji uključuju poštenje, opravdanost i pravodobnost;

(d)

obvezu osiguranja posebnih usluga na veleprodajnoj osnovi za distribuciju putem trećih osoba; obvezu omogućivanja otvorenog pristupa tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za interoperabilnost usluga ili usluge virtualne mreže; obvezu osiguravanja zajedničkog korištenja opreme ili drugog oblika zajedničkog korištenja opreme, uključujući kanalizaciju, zgrade ili antenske stupove; obvezu osiguravanja određenih usluga potrebnih da se korisnicima osigura interoperabilnost usluga s kraja na kraj, uključujući opremu za usluge inteligentne mreže; obvezu osiguravanja pristupa sustavima za operativnu potporu ili sličnim programskim sustavima potrebnima da se osigura pošteno tržišno natjecanje u pružanju usluga; te obvezu međusobnog povezivanja mreža ili mrežne opreme.

Regulatorna tijela mogu obveze iz ove točke povezati s uvjetima koji uključuju poštenje, opravdanost i pravodobnost;

(e)

obveze koje se odnose na povrat troškova i nadzor cijena, uključujući obveze za troškovnu usmjerenost cijena i obveze koje se odnose na sustave obračuna troškova, za pružanje određenih vrsta međusobnog povezivanja i/ili pristupa, u situacijama u kojima analiza tržišta ukaže na to da nedostatak djelotvornog tržišnog natjecanja znači da bi određeni operater mogao na štetu krajnjih korisnika zadržati pretjerano visoke cijene ili primijeniti rezanje cijena protivno tržišnom natjecanju (price squeeze).

Regulatorna tijela uzimaju u obzir ulaganje operatera i omogućuju mu prihvatljivu stopu povrata uloženog adekvatnog kapitala, uzimajući u obzir postojeće rizike;

(f)

obvezu objavljivanja određenih obveza koje je regulatorno tijelo odredilo pružateljima usluga utvrđivanjem određenih tržišta proizvoda/usluga i zemljopisnih tržišta. Ažurirane informacije, pod uvjetom da nisu povjerljive i ne ugoržavaju poslovne tajne, objavljuju se na način koji svim zainteresiranim stranama jamči jednostavan pristup tim informacijama;

(g)

obveze transparentnosti prema kojima se od operatera zahtijeva da objave određene informacije, a posebno ako operater ima obvezu nediskriminacije, regulatorno tijelo može tražiti od tog operatera da objavi referentnu ponudu koja je dovoljno izdvojena kako bi se osiguralo da pružatelji usluga ne plaćaju za opremu koja nije potrebna za traženu uslugu, navodeći pritom opis relevantnih ponuda raščlanjenih na komponente u skladu s potrebama tržišta te navodeći povezane načine i uvjete, uključujući cijene.

Svaka stranka osigurava da se pružatelj usluga koji zahtijeva međusobno povezivanje s pružateljem usluga koji je označen kao pružatelj usluga sa znatnom tržišnom snagom može, u bilo kojem trenutku ili nakon primjerenog razdoblja koje se javno objavljuje, obratiti neovisnom nacionalnom tijelu, koje može biti regulatorno tijelo iz članka 231. stavka 2. točke (d) ovog Sporazuma, radi rješavanja sporova povezanih s načinima i uvjetima međusobnog povezivanja i/ili pristupa.

Članak 235.

Ograničeni resursi

Svaka stranka osigurava da se svi postupci za dodjelu ograničenih resursa i njihovu upotrebu, uključujući frekvencije, brojeve i pravo puta, provode na objektivan, razmjeran, pravodoban, transparentan i nediskriminirajući način. Objavljuje se trenutačno stanje dodijeljenih frekvencijskih pojaseva, ali nije potrebno detaljno utvrđivanje frekvencija koje su dodijeljene za posebnu državnu svrhu.

Svaka stranka osiguravaju djelotvorno upravljanje radijskim frekvencijama za elektroničke komunikacijske usluge na svojim područjima u cilju osiguravanja djelotvorne i učinkovite upotrebe spektra. Ako potražnja za određenim frekvencijama premaši njihovu dostupnost, odgovarajući i transparentni postupci primjenjuju se pri dodjeli tih frekvencija kako bi se optimizirala njihova upotreba i olakšao razvoj tržišnog natjecanja.

Svaka stranka osigurava da se regulatornom tijelu povjeri dodjela nacionalnih resursa za dodjelu brojeva i upravljanje nacionalnim planovima za dodjelu brojeva.

Ako lokalna tijela zadrže vlasništvo ili kontrolu nad pružateljima usluga koji upravljaju javnim komunikacijskim mrežama i/ili uslugama, potrebno je osigurati djelotvorno strukturno razdvajanje funkcije odgovorne za dodjelu prava puta od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili kontrolom.

Članak 236.

Univerzalna usluga

Svaka stranka ima pravo utvrditi vrstu obveza univerzalne usluge koje želi zadržati.

Takve se obveze neće same po sebi smatrati protivnima tržišnom natjecanju, pod uvjetom da se s njima postupa na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način. Postupanje s tim obvezama mora biti neutralno i u pogledu tržišnog natjecanja te ne smije predstavljati veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu univerzalne usluge koju određuje stranka.

Svaka stranka osiguravaju da su svi pružatelji usluga prihvatljivi za pružanje univerzalne usluge i da ni jedan pružatelj usluga nije unaprijed isključen. Određivanje se obavlja pomoću učinkovitog, transparentnog, objektivnog i nediskriminirajućeg mehanizma. Svaka stranka prema potrebi procjenjuje predstavlja li pružanje univerzalne usluge nepošteno opterećenje za organizaciju ili organizacije određene za pružanje univerzalne usluge. Ako je na temelju tog izračuna opravdano i uzimajući u obzir tržišnu korist koja bi pripala organizaciji koja nudi univerzalnu uslugu, regulatorno tijelo odlučuje o tome je li potreban mehanizam za naknadu štete dotičnom pružatelju ili dotičnim pružateljima usluga ili za podjelu neto troškova povezanih s obvezom pružanja univerzalne usluge.

Svaka stranka osigurava:

(a)

dostupnost korisnicima imenika svih pretplatnika u tiskanom ili elektroničkom obliku, ili u oba oblika, i njihovo redovito ažuriranje, najmanje jedanput godišnje; te

(b)

primjenu načela nediskriminacije od strane organizacija koje pružaju usluge iz točke (a) pri postupanju s informacijama koje su im pružile druge organizacije.

Članak 237.

Prekogranično pružanje usluga elektroničke komunikacije

Nijedna stranka ne može od pružatelja usluge druge stranke kao uvjet za prekogranično pružanje usluge zahtijevati osnivanje poslovnog nastana, uspostavu bilo kojeg oblika prisutnosti niti da ima boravište na njezinom području.

Članak 238.

Povjerljivost informacija

Svaka stranka osigurava povjerljivost elektroničkih komunikacija i povezanih podataka o prometu putem javne elektroničke komunikacijske mreže i pomoću javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, bez ograničavanja trgovine uslugama.

Članak 239.

Sporovi između pružatelja usluga

Svaka stranka osigurava da u slučaju spora između pružatelja usluga elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga u vezi s pravima i obvezama iz ovog poglavlja, predmetno regulatorno tijelo, na zahtjev bilo koje od stranaka, donese obvezujuću odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku, a svakako u roku od četiri mjeseca.

Odluka regulatornog tijela se objavljuje uzimajući u obzir zahtjeve za povjerljivost poslovanja. Predmetni pružatelji usluga dobivaju cjelovito obrazloženje na kojemu se odluka temelji.

Ako se spor odnosi na prekogranično pružanje usluga, predmetna regulatorna tijela koordiniraju svoje napore kako bi došla do rješenja spora.

Članak 240.

Postupno približavanje

Svaka stranka prepoznaje važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Moldove popisu pravne stečevine Unije određenom u Prilogu XXVIII.B ovom Sporazumu.

Pododjeljak 6.

Financijske usluge

Članak 241.

Područje primjene i definicija

U ovom se odjeljku navode načela regulatornog okvira za sve financijske usluge liberalizirane u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja.

Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja:

(a)

„financijska usluga” znači svaka usluga financijske naravi koju nudi pružatelj financijske usluge stranke. Financijskim uslugama obuhvaćene su sljedeće djelatnosti:

osiguranje i usluge povezane s osiguranjem:

izravno osiguranje (uključujući suosiguranje):

(a)

životno;

(b)

neživotno;

reosiguranje i retrocesija;

posredovanje u osiguranju, kao što su brokeri i agencije; i

pomoćne usluge povezane s osiguranjem, kao što su usluge savjetovanja, aktuarske usluge, usluge procjene rizika i usluge obrade odštetnih zahtjeva;

ii.

bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja):

primanje pologa i drugih povratnih sredstava od javnosti;

davanje zajmova svih vrsta, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite, faktoring i financiranje komercijalnih transakcija;

financijski leasing;

sve usluge plaćanja i prijenosa novca, uključujući kreditne kartice, kartice s odgođenom naplatom (charge cards) i debitne kartice, putničke čekove te bankovne mjenice;

jamstva i obveznice;

trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenta, na burzi, vanburzovnom tržištu ili na neki drugi način:

(a)

instrumentima tržišta novca (uključujući čekove, mjenice, certifikate o depozitu);

(b)

deviznim sredstvima;

(c)

izvedenicama koje uključuju, između ostalog, budućnosnice (futures) i opcije (options);

(d)

instrumentima tečaja i kamatnim instrumentima, uključujući proizvode kao što su zamjene (swap) i ugovori s terminskim tečajem (forward rate agreements);

(e)

prenosivim vrijednosnim papirima; i

(f)

drugim prenosivim instrumentima i financijskom imovinom, uključujući monetarno zlato;

sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući prvotno izdavanje i plasiranje u svojstvu financijskog posrednika (javnog ili privatnog) te pružanje usluga povezanih s takvim izdavanjima;

brokerski novčani poslovi;

upravljanje imovinom, na primjer upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici zajedničkog upravljanja ulaganjima, upravljanje mirovinskim fondovima, usluge skrbništva, usluge polaganja i fiducijarne usluge;

10.

usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, izvedenice i druge prenosive instrumente;

11.

pružanje i prijenos financijskih informacija te obrada financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa;

12.

savjetodavne, posredničke i druge pomoćne financijske usluge za sve djelatnosti navedene u točkama od (1.) do (11.), uključujući procjenu boniteta i analizu, istraživanja i savjetovanje u vezi s ulaganjem i portfeljima, savjetovanje o stjecanju i restrukturiranju te strategiji trgovačkih društava;

(b)

„pružatelj financijske usluge” znači bilo koja fizička ili pravna osoba stranke koja želi pružati ili pruža financijske usluge. Izraz „pružatelj financijske usluge” ne uključuje javne subjekte;

(c)

„javni subjekt” znači:

vlada, središnja banka ili monetarno i financijsko tijelo stranke ili subjekt u vlasništvu ili pod kontrolom stranke, koji se pretežno bavi obavljanjem javnih funkcija ili djelatnosti u javne svrhe, što ne obuhvaća subjekte koji se pretežno bave pružanjem financijskih usluga uz tržišne uvjete; ili

ii.

privatni subjekt, koji obavlja funkcije koje inače obavlja središnja banka ili monetarno i financijsko tijelo kada obavlja te funkcije;

(d)

„nova financijska usluga” znači usluga financijske naravi, uključujući usluge povezane s postojećim i novim proizvodima ili načinom dostave proizvoda, koju ne pruža ni jedan pružatelj financijske usluge na području stranke, nego se ona pruža na području druge stranke.

Članak 242.

Bonitetno izuzeće

Svaka stranka može donijeti ili održati mjere zbog bonitetnih razloga, kao što su:

(a)

zaštita ulagača, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu; i

(b)

osiguravanje integriteta i stabilnosti financijskog sustava stranke.

Te mjere ne smiju predstavljati veće opterećenje od onog koje je potrebno radi postizanja njihova cilja te se njima ne smiju diskriminirati pružatelji financijskih usluga druge stranke u odnosu na istovjetne vlastite pružatelje financijskih usluga.

Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se kao zahtjev stranci da otkrije informacije koje se odnose na poslove i račune pojedinačnih klijenata ili bilo kakve povjerljive ili zaštićene informacije koje su u posjedu javnih subjekata.

Članak 243.

Djelotvorno i transparentno uređenje

Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da bi sve zainteresirane osobe unaprijed obavijestila o bilo kakvoj mjeri opće primjene koju namjerava donijeti kako bi tim osobama omogućila da se očituju o mjeri. O toj se mjeri obavješćuje:

(a)

službenom objavom; ili

(b)

u drugom pisanom ili elektroničkom obliku.

Svaka stranka zainteresiranim osobama stavlja na raspolaganje svoje uvjete za ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na pružanje financijskih usluga.

Na njegovo traženje, predmetna stranka obavješćuje podnositelja zahtjeva o statusu njegova zahtjeva. Ako predmetna stranka želi da joj podnositelj zahtjeva dostavi dodatne informacije, o tome ga obavješćuje bez nepotrebnog odgađanja.

Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da na svojem području osigura provedbu i primjenu međunarodno usuglašenih normi za uređenje sektora financijskih usluga i nadzor nad njim te za borbu protiv utaje i izbjegavanja poreza. Te međunarodno usuglašene norme su, između ostlog, Osnovna načela učinkovitoga bankarskog nadzora (Core Principle for Effective Banking Supervision) Baselskog odbora, Temeljna načela osiguranja (Insurance Core Principles) Međunarodnog udruženja osigurateljnih nadzornih tijela, Ciljevi i načela uređenja vrijednosnih papira (Objectives and Principles of Securities Regulation) Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, Sporazum o razmjeni informacija o poreznim pitanjima (Agreement on exchange of information on tax matters) OECD-a, Izjava o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe (Statement on Transparency and exchange of information for tax purposes) skupine G20 te Četrdeset preporuka o pranju novca (Forty Recommendations on Money Laundering) i Devet posebnih preporuka o financiranju terorizma (Nine Special Recommendations on Terrorist Financing) Radne skupine za financijske aktivnosti.

Stranke primaju na znanje i Deset ključnih načela razmjene informacija (Ten Key Principles for Information Exchange) koja su proglasili ministri financija skupine zemalja G7 te će poduzeti sve korake potrebne kako bi pokušale primijeniti ta načela u svojim bilateralnim kontaktima.

Članak 244.

Nove financijske usluge

Svaka stranka pružatelju financijskih usluga druge stranke dopušta pružanje svih novih financijskih usluga koje su slične onoj vrsti usluga čije bi pružanje ta stranka, prema domaćem pravu i u istovjetnim okolnostima, dopustila svojim pružateljima financijskih usluga. Stranka može odrediti pravni oblik putem kojeg se usluga može pružati i može zahtijevati ishođenje odobrenja za pružanje te usluge. Ako se zahtijeva ishođenje takvog odobrenje, odluka se donosi u razumnom roku, a odobrenje može biti uskraćeno samo zbog bonitetnih razloga.

Članak 245.

Obrada podataka

Svaka stranka dopušta pružatelju financijskih usluga druge stranke prijenos informacija u elektroničkom ili drugom obliku, na njezino područje i iz njega, radi obrade podataka, ako je ta obrada potrebna za redovito poslovanje tog pružatelja financijskih usluga.

Svaka stranka donosi odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu privatnosti, temeljnih prava i slobode pojedinaca, posebno u pogledu prijenosa osobnih podataka.

Članak 246.

Posebne iznimke

Ništa u ovom poglavlju ne tumači se na način da sprečava stranku, uključujući njezine javne subjekte, da na svojem području isključivo ona obavlja djelatnosti ili pruža usluge koje su dio javnih mirovinskih planova ili zakonom ustanovljenih sustava socijalne sigurnosti, osim ako te djelatnosti mogu obavljati, kako je predviđeno domaćim propisima stranke, pružatelji financijskih usluga u konkurenciji s javnim subjektima ili privatnim institucijama.

Ništa u ovom Sporazumu ne primjenjuje se na djelatnosti koje središnja banka ili monetarno tijelo ili bilo koji drugi javni subjekt obavljaju u provođenju monetarne ili tečajne politike.

Ništa u ovom poglavlju ne tumači se na način da sprečava stranku, uključujući njezine javne subjekte, da na svojem području isključivo ona obavlja djelatnosti ili pruža usluge za račun stranke ili za račun svojih javnih subjekata, ili uz njihovo jamstvo, ili uz uporabu financijskih sredstava.

Članak 247.

Samoregulatorne organizacije

Ako stranka zahtijeva članstvo ili sudjelovanje u samoregulatornoj organizaciji, burzi ili tržištu vrijednosnih papira ili budućnosnica, klirinškoj agenciji ili bilo kakvoj drugoj organizaciji ili udruženju, ili pristup njima za pružatelje financijskih usluga druge stranke, a da bi oni mogli pružati financijske usluge na jednakoj osnovi kao i pružatelji financijskih usluga te stranke, ili ako stranka tim subjektima izravno ili neizravno pruža povlastice ili pogodnosti u pružanju financijskih usluga, stranka osigurava poštovanje obveza iz članka 205. stavka 1. i članka 211. ovog Sporazuma.

Članak 248.

Klirinški i platni sustavi

Svaka stranka, pod uvjetima prema kojima se odobrava nacionalni tretman, pružateljima financijskih usluga druge stranke s poslovnim nastanom na njezinu području odobrava pristup platnim i klirinškim sustavima kojima upravljaju javni subjekti te službenim sustavima financiranja i refinanciranja koji su dostupni u uobičajenom tijeku redovitog poslovanja. Namjera ovog članka nije omogućiti pristup sredstvima stranke namijenjenima za financiranje u krajnjoj nuždi.

Članak 249.

Postupno približavanje

Svaka stranka prepoznaje važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Moldove međunarodnim normama najbolje prakse navedenima u članku 243. stavku 3. ovog Sporazuma kao i popisu pravne stečevine Unije određenom u Prilogu XXVIII.A ovom Sporazumu.

Pododjeljak 7.

Prometne usluge

Članak 250.

Područje primjene

U ovom se odjeljku navode načela povezana s liberalizacijom međunarodnih prometnih usluga u skladu s odjeljkom 2. (Poslovni nastan), odjeljkom 3. (Preko-granično pružanje usluga) i odjeljkom 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja.

Članak 251.

Međunarodni pomorski promet

Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljka 2. (Poslovni nastan), odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) i odjeljka 4. (Privremena prisutnost fizičkih osoba za potrebe poslovanja) ovog poglavlja:

(a)

„međunarodni pomorski promet” uključuje operacije prijevoza od vrata do vrata i multimodalne operacije prijevoza, koje znače prijevoz robe uz korištenje više od jednog načina prijevoza i uključuju pomorsku dionicu, koje se obavljaju na temelju jedinstvene prijevozne isprave i u tu svrhu uključuje pravo na neposredno sklapanje ugovora s pružateljima drugih načina prijevoza;

(b)

„usluge pretovara tereta u pomorstvu” znači djelatnosti koje obavljaju trgovačka društva za utovar i istovar plovila, uključujući poduzeća koja upravljaju terminalima, ali isključujući neposrednu djelatnost lučkih radnika, ako je ta radna snaga organizirana neovisno o trgovačkim društvima za utovar i istovar plovila ili trgovačkim društvima za upravljanje terminalima. Obuhvaćene djelatnosti uključuju organizaciju i nadzor:

utovara/istovara tereta na brod/s broda;

ii.

privezivanja/odvezivanja tereta; i

iii.

prijema/isporuke i pohrane tereta prije otpreme ili nakon istovara;

(c)

„usluge carinjenja” (ili „usluge carinskog posredovanja”) znači djelatnosti koje se sastoje od obavljanja carinskih formalnosti u vezi s uvozom, izvozom ili provozom tereta za treću osobu, bez obzira na to predstavlja li ta usluga temeljnu djelatnost pružatelja usluga ili uobičajenu nadopunu njegove temeljne djelatnosti;

(d)

„usluge stanica za kontejnere i privremenog skladištenja kontejnera” znači djelatnosti koje se sastoje od skladištenja kontejnera, na području luke ili u unutrašnjosti zemlje, radi njihova punjenja/pražnjenja, popravka ili pripreme za otpremu;

(e)

„usluge pomorskih agencija” znači djelatnosti koje se sastoje od zastupanja u svojstvu agenta, na određenom zemljopisnom području, poslovnih interesa jednog ili više brodara ili brodarskih društava radi:

stavljanja na tržište i prodaje usluga u pomorskom prometu i povezanih usluga, od izrade ponuda do izdavanja računa i teretnica u ime trgovačkih društava, dobavljanja i preprodaje potrebnih srodnih usluga, pripreme dokumentacije i pružanja poslovnih informacija;

ii.

organiziranja, u ime trgovačkih društava, pristajanja brodova ili preuzimanja tereta kada je to potrebno;

(f)

„usluge otpreme tereta” znači djelatnosti koje se sastoje od organiziranja i praćenja operacija otpreme u ime krcateljâ, dobavljanjem usluga prijevoza i povezanih usluga, pripremom dokumentacije i pružanjem poslovnih informacija;

(g)

„usluge feeder-servisa” znači prethodni i daljnji prijevoz međunarodnog tereta morskim putem, a posebno prijevoz robe u kontejnerima, između luka koje se nalaze u stranci.

Kada je riječ o međunarodnom pomorskom prometu, svaka stranka je suglasna osigurati djelotvornu primjenu načela neograničenog pristupa teretu na komercijalnoj osnovi, slobodu pružanja međunarodnih pomorskih usluga, kao i nacionalni tretman u okviru pružanja takvih usluga.

S obzirom na postojeće razine liberalizacije između stranaka u međunarodnom pomorskom prometu:

(a)

svaka stranka djelotvorno primjenjuju načelo neograničenog pristupa međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini na komercijalnoj i nediskriminirajućoj osnovi;

(b)

svaka stranka brodovima koji plove pod zastavom druge stranke ili kojima upravljaju pružatelji usluga druge stranke odobrava tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji odobrava svojim brodovima ili brodovima trećih zemalja, ovisno o tome koji je tretman povoljniji, s obzirom na, između ostalog, pristup lukama, korištenje infrastrukture i lučkih usluga te pomoćnih pomorskih usluga kao i s tim povezane naknade i davanja, carinske objekte i određivanje pristaništa i uređaja za utovar i istovar.

Stranke pri primjeni tih načela:

(a)

ne uključuju dogovore o raspodjeli tereta u buduće sporazume s trećim zemljama o uslugama u pomorskom prometu, uključujući prijevoz suhog i tekućeg rasutog tereta i linijski promet, a ako takvi dogovori o raspodjeli tereta postoje u ranijim sporazumima, otkazuju ih u razumnom roku; i

(b)

nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, ukidaju sve i suzdržavaju se od uvođenja bilo kakvih jednostranih mjera i upravnih, tehničkih i drugih prepreka koje bi mogle predstavljati prikriveno ograničenje ili imati diskriminirajuće učinke na slobodno pružanje usluga u međunarodnom pomorskom prometu.

Svaka stranka pružateljima usluga u međunarodnom pomorskom prometu druge stranke dopušta da imaju poslovne jedinice na njezinu području pod uvjetima poslovnog nastana i poslovanja koji nisu nepovoljniji od onih koje odobravaju vlastitim pružateljima usluga ili onima iz trećih zemalja, ovisno o tome koji su povoljniji.

Svaka stranka pružateljima usluga u pomorskom prometu druge stranke pod razumnim i nediskriminirajućim uvjetima u luci osigurava sljedeće usluge: peljarenje, tegljenje i pomoć pri tegljenju, opskrbu hranom, gorivom i vodom, prikupljanje otpada i zbrinjavanje balastnih voda, usluge lučke kapetanije, pomoć pri navigaciji, operativne obalne usluge nužne za operativnost broda, uključujući komunikacije, opskrbu vodom i električnom energijom, usluge hitnih popravaka, sidrenje, privez i privezivačke usluge.

Svaka stranka dopušta prijevoz opreme poput praznih kontejnera, koji se ne prevoze kao teret uz plaćanje, između luka države članice ili između luka Republike Moldove.

Svaka stranka, uz odobrenje nadležnog tijela, dopušta pružateljima usluga u međunarodnom pomorskom prometu druge stranke pružanje usluga feeder-servisa između njihovih nacionalnih luka.

Članak 252.

Zračni promet

Postupna liberalizacija zračnog prometa između stranaka, prilagođena njihovim uzajamnim komercijalnim potrebama i uvjetima uzajamnog pristupa tržištu, uređuje se u skladu sa Sporazumom o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i njezinih država članica i Republike Moldove.

Članak 253.

Postupno približavanje

Svaka stranka prepoznaje važnost postupnog približavanja postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Moldove popisu pravne stečevine Unije određenom u Prilogu XXVIII.D ovom Sporazumu.

Odjeljak 6.

Elektronička trgovina

Pododjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 254.

Cilj i načela

Prepoznajući da elektronička trgovina otvara nove poslovne mogućnosti u brojnim sektorima, stranke su suglasne međusobno promicati razvoj elektroničke trgovine, posebno suradnjom u pogledu pitanja koja proizlaze iz elektroničke trgovine na temelju odredaba ovog poglavlja.

Stranke su suglasne da razvoj elektroničke trgovine mora u potpunosti biti usklađen s najvišim međunarodnim normama zaštite podataka kako bi se osiguralo povjerenje korisnika elektroničke trgovine.

Stranke su suglasne da se elektronički prijenosi smatraju pružanjem usluga, u smislu odjeljka 3. (Prekogranično pružanje usluga) ovog poglavlja, koje ne može biti podložno carini.

Članak 255.

Suradnja u području elektroničke trgovine

Stranke održavaju dijalog o regulatornim pitanjima povezanima s elektroničkom trgovinom, koji će se, između ostalog, baviti sljedećim pitanjima:

(a)

priznavanjem certifikata za elektroničke potpise koji su izdani javnosti i olakšavanjem usluga prekograničnog certificiranja;

(b)

odgovornošću pružatelja usluga posredovanja pri prijenosu ili pohrani informacija;

(c)

postupanjem s neželjenom elektroničkom komercijalnom komunikacijom;

(d)

zaštitom potrošača u području elektroničke trgovine; te

(e)

svim drugim pitanjima relevantnima za razvoj elektroničke trgovine.

Ta suradnja može biti u obliku razmjene informacija o zakonodavstvu stranaka o tim pitanjima kao i o provedbi tog zakonodavstva.

Pododjeljak 2.

Odgovornost posrednih pružatelja usluga

Članak 256.

Korištenje uslugama posrednika

Stranke prepoznaju da se treće osobe mogu koristiti uslugama posrednika za djelatnosti kojima se čini povreda prava i osiguravaju mjere određene u ovom pododjeljku u odnosu na posredne pružatelje usluga.

Za potrebe članka 257. ovog Sporazuma „pružatelj usluga” znači pružatelj prijenosa, usmjeravanja ili povezivanja za potrebe digitalne internetske komunikacije između točaka koje je naveo korisnik te materijala koji je odabrao korisnik bez izmjene njegova sadržaja. Za potrebe članaka 258. i 259. ovog Sporazuma „pružatelj usluga” znači pružatelj ili operater infrastrukture za internetske usluge ili pristup mreži.

Članak 257.

Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „obični prijenos”

Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa informacija koje je pružio primatelj usluge u komunikacijskoj mreži, ili od osiguravanja pristupa komunikacijskoj mreži, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za prenesene informacije pod uvjetom da pružatelj:

(a)

ne započne prijenos;

(b)

ne odabere primatelja prijenosa; i

(c)

ne odabere ili promijeni informacije koje prijenos sadržava.

Prijenos i osiguranje pristupa iz stavka 1. ovog članka uključuju automatsku, privremenu i prijelaznu pohranu prenesenih informacija u mjeri u kojoj se takav prijenos odvija isključivo radi izvršavanja prijenosa u komunikacijskoj mreži i pod uvjetom da te informacije nisu pohranjene dulje nego što je to opravdano potrebno za prijenos.

Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s povredom prava ili da je spriječi.

Članak 258.

Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „privremena pohrana (caching)”

Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa informacija koje je pružio primatelj usluge u komunikacijskoj mreži, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za automatsku, privremenu i prijelaznu pohranu tih informacija, obavljenu isključivo radi učinkovitijega daljnjeg prijenosa informacija drugim primateljima usluge na njihov zahtjev, pod uvjetom da:

(a)

pružatelj ne izmijeni informacije;

(b)

pružatelj poštuje uvjete pristupa informacijama;

(c)

pružatelj poštuje pravila o ažuriranju informacija koja su navedena na način koji je opće priznat i koristi se u industriji;

(d)

pružatelj ne ugrožava dopuštenu upotrebu tehnologije za prikupljanje podataka o korištenju informacija koja je opće priznata i koristi se u industriji; i

(e)

pružatelj žurno djeluje kako bi uklonio ili kako bi onemogućio pristup informacijama koje je pohranio i to odmah nakon što sazna da su informacije na početnom izvoru prijenosa uklonjene iz mreže ili je pristup tim informacijama onemogućen ili da je sudsko ili upravno tijelo naložilo takvo uklanjanje ili onemogućivanje.

Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s povredom prava ili da je spriječi.

Članak 259.

Odgovornost posrednih pružatelja usluga: „iznajmljivanje diskovnog prostora (hosting)”

Ako se pružena usluga informacijskog društva sastoji od pohranjivanja informacija koje je pružio primatelj usluge, svaka stranka osigurava da pružatelj usluge nije odgovoran za informacije pohranjene na zahtjev primatelja usluge, pod uvjetom da:

(a)

pružatelj nema stvarnih saznanja o nezakonitim radnjama ili informacijama te da mu, u vezi s odštetnim zahtjevima, nisu poznate činjenice ili okolnosti iz kojih je očito da je riječ o nezakonitim radnjama ili informacijama; ili

(b)

pružatelj, nakon što dozna za to ili postane svjestan toga, žurno djeluje kako bi uklonio informacije ili onemogućio pristup informacijama.

Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se ako primatelj usluge postupa na temelju ovlasti ili pod nadzorom pružatelja.

Ovaj članak ne utječe na mogućnost da, u skladu s pravnim sustavima stranaka, sud ili upravno tijelo od pružatelja usluge zatraži da prestane s povredom prava ili da je spriječi, niti utječe na mogućnost da stranke utvrde postupke kojima se uređuju uklanjanje informacija ili onemogućivanje pristupa informacijama.

Članak 260.

Nepostojanje opće obveze praćenja

Stranke pružateljima u vezi s pružanjem usluga obuhvaćenih člancima 257., 258. i 259. ovog Sporazuma ne nameću opću obvezu praćenja informacija koje prenose ili pohranjuju, kao ni opću obvezu aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje ukazuju na nezakonite radnje.

Stranke mogu utvrditi obveze pružatelja usluga informacijskog društva da hitno obavijeste nadležna javna tijela o poduzetim navodnim nezakonitim radnjama ili informacijama koje su pružili primatelji njihove usluge, ili obveze da nadležnim tijelima na njihov zahtjev dostave informacije koje omogućuju identifikaciju primatelja njihove usluge s kojima su sklopili sporazume o pohrani.

Odjeljak 7.

Iznimke

Članak 261.

Opće iznimke

Ne dovodeći u pitanje opće iznimke određene u članku 466. ovog Sporazuma, odredbe ovog poglavlja i priloga XXVII.A i XXVII.E, XXVII.B i XXVII.F, XXVII.C i XXVII.G, XXVII.D i XXVII.H ovom Sporazumu podliježu iznimkama predviđenima ovim člankom.

Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdane diskriminacije između zemalja u kojima prevladavaju slični uvjeti ili prikriveno ograničavanje poslovnog nastana ili prekograničnog pružanja usluga, ništa se u ovom poglavlju ne tumači na način da sprečava bilo koju stranku da donese ili izvrši mjere:

(a)

potrebne radi zaštite javne sigurnosti ili javnog morala ili održavanja javnog reda;

(b)

potrebne radi zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja;

(c)

koje se odnose na zaštitu neobnovljivih prirodnih resursa ako se te mjere primjenjuju zajedno s ograničenjima za domaće ulagače ili domaće pružanje ili korištenje usluga;

(d)

potrebne za zaštitu nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti;

(e)

potrebne za osiguravanje usklađenosti sa zakonima ili propisima koji su u skladu s odredbama ovog poglavlja, uključujući one koje se odnose na:

sprečavanje obmanjujuće i prijevarne prakse ili rješavanje posljedica neispunjavanja ugovornih obveza;

ii.

zaštitu privatnosti osoba u vezi s obradom i širenjem osobnih podataka i zaštitu povjerljivosti osobnih evidencija i računa;

iii.

sigurnost;

(f)

koje nisu u skladu s člankom 205. stavkom 1. i člankom 211. ovog Sporazuma, pod uvjetom da je razlika u tretmanu namijenjena osiguravanju djelotvornog ili pravičnog uvođenja ili naplate neposrednih poreza u odnosu na gospodarske djelatnosti, ulagače ili pružatelje usluga druge stranke ( 24 ).

Odredbe ovog poglavlja i priloga XXVII.A i XXVII.E, XXVII.B i XXVII.F, XXVII.C i XXVII.G, XXVII.D i XXVII.H ovom Sporazumu ne primjenjuju se na sustave socijalne sigurnosti stranaka ili djelatnosti na području stranaka koje su, čak i povremeno, povezane s izvršavanjem službenih ovlasti.

Članak 262.

Mjere oporezivanja

Tretman prema načelu najpovlaštenije nacije odobren u skladu s odredbama ovog poglavlja ne primjenjuje se na oporezivanje koje stranke provode ili će u budućnosti provoditi na temelju sporazuma između stranaka osmišljenog radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

Članak 263.

Sigurnosne iznimke

Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači na način da:

(a)

se od bilo koje stranke zahtijeva pružanje bilo kakvih informacija za čije otkrivanje ona smatra da je suprotno njezinim bitnim sigurnosnim interesima;

(b)

bilo koju stranku sprečava u poduzimanju bilo kakvog djelovanja koje smatra potrebnim za zaštitu svojih bitnih sigurnosnih interesa:

povezanih s proizvodnjom oružja, streljiva ili ratnog materijala ili trgovine njima;

ii.

povezanih s gospodarskim djelatnostima koje se izravno ili neizravno obavljaju za potrebe opskrbe vojnih objekata;

iii.

povezanih s materijalima pogodnima za fisiju i fuziju ili materijalima iz kojih se takvi materijali dobivaju; ili

iv.

poduzetih u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja u međunarodnim odnosima; ili

(c)

bilo koju stranku sprečava u poduzimanju bilo kakvog djelovanja radi ispunjavanja obveza koje je ona preuzela u svrhu održavanja međunarodnog mira i sigurnosti.

POGLAVLJE 7.

Tekuća plaćanja i kretanje kapitala

Članak 264.

Tekuća plaćanja

Stranke se obvezuju odobravati sva plaćanja i transfere među strankama na tekući račun platne bilance, u slobodno zamjenjivoj valuti i u skladu s odredbama članka VIII. Sporazuma o o međunarodnom monetarnom fondu.

Članak 265.

Kretanje kapitala

U vezi s transakcijama na kapitalnom i financijskom računu platne bilance, od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke osiguravaju slobodno kretanje kapitala povezanog s izravnim ulaganjima, uključujući stjecanje nekretnina, ostvarenima u skladu s pravnim propisima zemlje domaćina, s ulaganjima ostvarenima u skladu s odredbama poglavlja 6. (Poslovni nastan, Trgovina uslugama i elektronička trgovina) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma te s likvidacijom ili povratom tako uloženog kapitala i svake dobiti koja iz njega proizlazi.

U vezi s transakcijama na kapitalnom i financijskom računu platne bilance osim transakcija iz stavka 1., od stupanja na snagu ovog Sporazuma i ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ovog Sporazuma, svaka stranka osigurava:

(a)

slobodno kretanje kapitala u vezi s kreditima povezanima s trgovačkim transakcijama ili pružanjem usluga u kojima sudjeluje rezident jedne od stranaka; i

(b)

slobodno kretanje kapitala u vezi s portfeljskim ulaganjima i financijskim zajmovima i kreditima ulagača druge stranke.

Članak 266.

Zaštitne mjere

Ako u izvanrednim okolnostima plaćanja ili kretanje kapitala uzrokuju ili prijete uzrokovati ozbiljne poteškoće u provedbi tečajne ili monetarne politike, uključujući ozbiljne poteškoće u vezi s platnim bilancama, u jednoj ili više država članica ili u Republici Moldovi, dotične stranke mogu poduzeti zaštitne mjere tijekom razdoblja koje ne premašuje šest mjeseci ako su takve mjere nužno potrebne. Stranka koja donosi zaštitnu mjeru odmah obavješćuje drugu stranku o donošenju te mjere te, što je prije moguće, predstavlja vremenski raspored za njezino ukidanje.

Članak 267.

Odredbe o olakšavanju i razvoju

Stranke se međusobno savjetuju u cilju olakšavanja kretanja kapitala između stranaka kako bi se promicali ciljevi ovog Sporazuma.

Tijekom prve četiri godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke poduzimaju mjere kojima se omogućuje stvaranje potrebnih pretpostavki za daljnju postupnu primjenu propisa Unije o slobodnom kretanju kapitala.

Do kraja pete godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, preispituje poduzete mjere i utvrđuje načine za daljnju liberalizaciju.

POGLAVLJE 8.

Javna nabava

Članak 268.

Ciljevi

Stranke prepoznaju doprinos transparentnog, nediskriminirajućeg, konkurentnog i otvorenog javnog nadmetanja održivom gospodarskom razvoju te kao cilj utvrđuju djelotvorno, recipročno i postupno otvaranje svojih tržišta javne nabave.

Ovim je poglavljem za ugovore o javnoj nabavi i koncesije predviđen uzajamni pristup tržištima javne nabave u javnom sektoru i sektoru komunalnih usluga na temelju načela nacionalnog tretmana na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Njime je predviđeno postupno približavanje zakonodavstva u području javne nabave u Republici Moldovi pravnoj stečevini Unije u području javne nabave, koji prate institucionalna reforma i stvaranje učinkovitog sustava javne nabave utemeljenog na načelima kojima je uređena javna nabava u Uniji te na uvjetima i definicijama iz Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama i Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga.

Članak 269.

Područje primjene

Ovo poglavlje primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi za radove, robu i usluge, ugovore o radovima, robi i uslugama u sektoru komunalnih usluga i na koncesije za radove i usluge.

Ovo poglavlje primjenjuje se na sve javne i druge naručitelje (dalje u tekstu „naručitelji”) koji odgovaraju definicijama iz pravne stečevine Unije u području javne nabave. Njime su obuhvaćene i pravne osobe javnog prava i javna poduzeća u sektoru komunalnih usluga, kao što se državna poduzeća koja obavljaju odgovarajuće djelatnosti i privatna poduzeća koja djeluju na temelju posebnih i isključivih prava u sektoru komunalnih usluga.

Ovo se poglavlje primjenjuje na ugovore čija vrijednost premašuje pragove određene u Prilogu XXIX.A ovom Sporazumu.

Izračun procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi temelji se na ukupnom plativom iznosu bez poreza na dodanu vrijednost. Pri primjeni tih pragova Republika Moldova izračunan će i pretvoriti te vrijednosti u svoju nacionalnu valutu koristeći se deviznim tečajem svoje narodne banke.

Vrijednosni pragovi redovito se revidiraju svake dvije godine, počevši od godine stupanja na snagu ovog Sporazuma, i to na temelju prosječne dnevne vrijednosti eura, izražene u posebnim pravima vučenja, tijekom 24 mjeseca sa završetkom na zadnji dan mjeseca kolovoza prije revizije, s učinkom od 1. siječnja. Vrijednost pragova koji se na taj način revidiraju po potrebi se zaokružuje na najbližu tisuću eura. Revizija pragova donosi se odlukom Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

Članak 270.

Institucionalna pozadina

Svaka stranka uspostavlja ili održava odgovarajući institucionalni okvir i mehanizme potrebne za pravilno funkcioniranje sustava javne nabave i provedbu odredaba ovog poglavlja.

U okviru institucionalne reforme Republika Moldova posebno određuje:

(a)

izvršno tijelo odgovorno za gospodarsku politiku na razini središnje države koje ima zadaću jamčiti dosljednost politike u svim područjima povezanim s javnom nabavom. To tijelo olakšava i usklađuje provedbu ovog poglavlja i vodi postupak postupnog približavanja pravnoj stečevini Unije; i

(b)

nepristrano i neovisno tijelo koje ima zadaću preispitivati odluke naručitelja ili subjekata tijekom dodjele ugovora. U tom kontekstu izraz „neovisno” znači da je riječ o javnom tijelu koje je odvojeno od svih naručitelja i gospodarskih subjekata. Mora postojati mogućnost podvrgavanja odluka tog tijela sudskom preispitivanju.

Svaka stranka osigurava djelotvorno izvršavanje odluka koje donose tijela nadležna za preispitivanje žalbi gospodarskih subjekata u vezi s povredama domaćeg prava.

Članak 271.

Osnovne norme kojima se uređuje dodjela ugovora

Najkasnije devet mjeseci od stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke se usklađuju s paketom osnovnih normi za dodjelu svih ugovora kako je utvrđeno u stavcima od 2. do 15. Te osnovne norme proizlaze izravno iz pravila i načela javne nabave kako su uređena u pravnoj stečevini Unije u području javne nabave, uključujući načela nediskriminacije, jednakog postupanja, transparentnosti i razmjernosti.

Objava

Svaka stranka osigurava objavu svih planiranih nabava u odgovarajućem mediju na način koji u dovoljnoj mjeri:

(a)

omogućuje otvorenost tržišta za tržišno natjecanje; i

(b)

dopušta zainteresiranim gospodarskim subjektima odgovarajući pristup informacijama o planiranim nabavama prije dodjele ugovora te iskazivanje interesa za dobivanje ugovora.

Objava odgovara gospodarskom interesu koji ugovor ima za gospodarskog subjekta.

Objava sadržava barem nužne pojedinosti o ugovoru koji se dodjeljuje, kriterije za kvalitativni odabir, metodu dodjele, kriterije za dodjelu ugovora i sve druge dodatne informacije koje su gospodarskim subjektima opravdano potrebne kako bi odlučili hoće li iskazati interes za dobivanje ugovora.

Dodjela ugovora

Ugovori se dodjeljuju na temelju transparentnih i nepristranih postupaka dodjele kojima se sprečava koruptivna praksa. Nepristranost se posebno osigurava nediskriminirajućim opisom predmeta ugovora, jednakim pristupom za sve gospodarske subjekte, odgovarajućim rokovima te transparentnim i objektivnim pristupom.

Pri opisivanju značajki traženog rada, robe ili usluge, naručitelji se koriste općim opisima izvedbe i funkcija te međunarodnim, europskim i nacionalnim normama.

Opis traženih značajki rada, robe ili usluge ne bi trebao upućivati na poseban način izrade ili izvor, ili neki poseban postupak, ili žigove, patente, vrste ili posebno podrijetlo ili poseban proizvod, osim ako je takvo upućivanje opravdano predmetom ugovora i popraćeno riječima „ili jednakovrijedno”. Prednost ima upotreba općih opisa izvedbe ili funkcija.

Naručitelji ne nameću uvjete koji dovode do izravne ili neizravne diskriminacije gospodarskih subjekata druge stranke, kao što je na primjer zahtjev da gospodarski subjekt koji je zainteresiran za ugovor mora imati poslovni nastan u istoj zemlji, regiji ili na istom području kao i naručitelj.

Neovisno o gore navedenom, u slučajevima u kojima je to opravdano posebnim okolnostima ugovora, od uspješnog se ponuditelja može zahtijevati da određenu poslovnu infrastrukturu uspostavi na mjestu ispunjenja ugovora.

Rokovi za iskazivanje interesa i podnošenje ponuda moraju biti dovoljno dugi da se gospodarskim subjektima druge stranke omogući konstruktivna procjena natječaja i priprema ponude.

10.

Svi sudionici moraju biti u mogućnosti unaprijed se upoznati s primjenjivim pravilima, kriterijima za odabir i dodjelu. Ta se pravila moraju jednako primjenjivati na sve sudionike.

11.

Naručitelji mogu pozvati ograničen broj ponuditelja da dostave ponude pod uvjetom:

(a)

da se to učini na transparentan i nediskriminirajući način; i

(b)

da se odabir temelji isključivo na objektivnim čimbenicima, kao što su iskustvo ponuditelja u predmetnom sektoru, veličina njihovih poduzeća i poslovna infrastruktura ili njihove tehničke i stručne sposobnosti.

Pri pozivanju ograničenog broja ponuditelja da dostave ponude trebalo bi uzeti u obzir potrebu osiguravanja primjerenoga tržišnog natjecanja.

12.

Naručitelji mogu primijeniti pregovaračke postupke samo u precizno utvrđenim iznimnim slučajevima ako primjena tog postupka ne narušava tržišno natjecanje.

13.

Naručitelji mogu primijeniti sustave kvalifikacija samo pod uvjetom da je popis kvalificiranih subjekata sastavljen u okviru dostatno oglašenog, transparentnog i otvorenog postupka. Ugovori unutar područja primjene takvih sustava također se dodjeljuju na nediskriminirajućoj osnovi.

14.

Na temelju natječajnih kriterija i postupovnih pravila koja su utvrđena i priopćena unaprijed, svaka stranka osigurava transparentan način dodjele ugovora ponuditelju koji je podnio gospodarski najpovoljniju ponudu ili ponudu s najnižom cijenom. Konačna odluka priopćuje se svim ponuditeljima bez nepotrebnog odgađanja. Neuspješnom se ponuditelju na njegov zahtjev mora dostaviti obrazloženje koje je dovoljno detaljno da omogućuje preispitivanje odluke.

Sudska zaštita

15.

Svaka stranka osigurava da svaka osoba koja ima ili je imala interes za dobivanje određenog ugovora i kojoj je nanesena šteta ili joj prijeti nanošenje štete zbog navodne povrede ima pravo na djelotvornu i nepristranu sudsku zaštitu protiv svih odluka naručitelja koje su povezane s dodjelom tog ugovora. Odluke donesene tijekom i na kraju takvog postupka preispitivanja objavljuju se na način koji je dostatan za obavješćivanje svih zainteresiranih gospodarskih subjekata.

Članak 272.

Planiranje postupnog približavanja

Prije nego što započne postupno približavanje Republika Moldova Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, podnosi sveobuhvatan hodogram provedbe ovog poglavlja u kojem su sadržani vremenski rasporedi i ciljevi prema pojedinim fazama te kojim se obuhvaćeju sve reforme u smislu približavanja pravnoj stečevini Unije i jačanja institucionalnih kapaciteta. Taj hodogram usklađuje se s fazama i vremenskim rasporedima određenima u Prilogu XXIX.B ovom Sporazumu.

Hodogramom su obuhvaćeni svi aspekti reforme i opći pravni okvir za provedbu aktivnosti javne nabave, posebno približavanje propisa o ugovorima o javnoj nabavi, ugovorima u sektoru komunalnih usluga, koncesijama za radove i o postupcima preispitivanja te jačanje administrativnog kapaciteta na svim razinama, uključujući tijela za preispitivanje i mehanizme izvršavanja.

Nakon što Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu donese pozitivno mišljenje, taj se hodogram smatra referentnim dokumentom za provedbu ovog poglavlja. Unija ulaže najveće napore u pomaganju Republici Moldovi pri provedbi hodograma.

Članak 273.

Postupno približavanje

Republika Moldova osigurava postupno usklađivanje njezinog postojećeg i buduće zakonodavstva u području javne nabave s pravnom stečevinom Unije u području javne nabave.

Približavanje pravnoj stečevini Unije provodi se u uzastopnim fazama kako je određeno u rasporedu iz Priloga XXIX.B ovom Sporazumu te dalje navedeno u prilozima od XXIX.C do XXIX.F, XXIX.H, XXIX.I, i XXIX.K ovom Sporazumu. Prilozima XXIX.G i XXIX.I ovom Sporazumu utvrđeni su neobvezni elementi u odnosu na koje se mora provesti približavanje, dok su prilozima od XXIX.L do XXIX. O ovom Sporazumu utvrđeni elementi pravne stečevine Unije koji nisu obuhvaćeni približavanjem. Tijekom tog postupka u obzir se uzimaju odgovarajuća sudska praksa Suda Europske unije i provedbene mjere koje je donijela Europska komisija te, u slučaju potrebe, sve izmjene pravne stečevine Unije koje se u međuvremenu dogode. Provedbu svake faze ocjenjuje Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, a ona se nakon pozitivne ocjene odbora povezuje s recipročnim odobravanjem pristupa tržištu kako je određeno u Prilogu XXIX.B ovom Sporazumu. Europska komisija bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje Republiku Moldovu o svim izmjenama pravne stečevine Unije. U svrhu provedbe tih izmjena Komisija pruža odgovarajuće savjete i tehničku pomoć.

Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu pristupa ocijeni sljedeće faze tek nakon što su poduzete i odobrene mjere za provedbu prethodne faze u skladu s načinima određenim u stavku 2.

Svaka stranka osigurava da se oni aspekti i područja javne nabave koji nisu obuhvaćeni ovim člankom usklade s načelima transparentnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja kako je određeno u članku 271. ovog Sporazuma.

Članak 274.

Pristup tržištu

Stranke su suglasne da se djelotvorno i recipročno otvaranje njihovih tržišta provede postupno i istodobno. Razmjer uzajamno odobrenog pristupa tržištu tijekom postupka približavanja povezan je s napretkom ostvarenim u tom postupku kako je utvrđeno u Prilogu XXIX.B ovom Sporazumu.

Odluka o prelasku na sljedeću fazu otvaranja tržišta donosi se na temelju ocjene kvalitete donesenog zakonodavstva i njegove praktične primjene. Tu ocjenu redovito provodi Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

U mjeri u kojoj stranka, u skladu s Prilogom XXIX.B ovom Sporazumu, otvori svoje tržište javne nabave drugoj stranci:

(a)

Unija odobrava trgovačkim društvima Republike Moldove pristup postupcima dodjele ugovora – neovisno o tome imaju li poslovni nastan u Uniji ili ne – na temelju propisa Unije o javnoj nabavi, uz tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji je odobren trgovačkim društvima Unije;

(b)

Republika Moldova odobrava trgovačkim društvima Unije pristup postupcima dodjele ugovora – neovisno o tome imaju li poslovni nastan u Republici Moldovi ili ne – na temelju nacionalnih propisa o javnoj nabavi, uz tretman koji nije nepovoljniji od onoga koji je odobren trgovačkim društvima Republike Moldove.

Nakon provedbe posljednja faza u postupku približavanja, stranke ispituju mogućnost uzajamnog odobravanja pristupa tržištu javnih nabava i ispod vrijednosnih pragova određenih u Prilogu XXIX.A ovom Sporazumu.

Finska zadržava svoje stajalište u pogledu Ålandskih otoka.

Članak 275.

Obavješćivanje

Svaka stranka osigurava dobru obaviještenost naručitelja i gospodarskih subjekata o postupcima javne nabave, uključujući i putem objavljivanja svojeg mjerodavnog zakonodavstva i upravnih odluka.

Svaka stranka osigurava djelotvorno širenje informacija o mogućnostima nadmetanja.

Članak 276.

Suradnja

Stranke jačaju suradnju razmjenom iskustava i informacija u vezi s njihovom najboljom praksom i regulatornim okvirima.

Unija olakšava provedbu ovog poglavlja, što prema potrebi uključuje i pružanje tehničke pomoći. U skladu s odredbama iz glave VI. (Financijska pomoć, uključujući odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ovog Sporazuma, pojedinačne odluke o financijskoj pomoći donose se u okviru odgovarajućih mehanizama i instrumenata za financiranje Unije.

Okvirni popis područja za suradnju uvršten je u Prilog XXIX.P ovom Sporazumu.

POGLAVLJE 9.

Prava intelektualnog vlasništva

Odjeljak 1.

Opće odredbe i načela

Članak 277.

Ciljevi

Ciljevi su ovog poglavlja:

(a)

olakšati proizvodnju i komercijalizaciju inovativnih i kreativnih proizvoda između stranaka; i

(b)

postići odgovarajuću i djelotvornu razinu zaštite i izvršavanja prava intelektualnog vlasništva.

Članak 278.

Narav i područje primjene obveza

Stranke osiguravaju odgovarajuću i djelotvornu provedbu međunarodnih ugovora u području intelektualnog vlasništva kojih su stranke, uključujući Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”). Odredbama ovog poglavlja dopunjuju se i dodatno preciziraju prava i obveze između stranaka u okviru Sporazuma o TRIPS-u i drugih međunarodnih sporazuma u području intelektualnog vlasništva.

Za potrebe ovog Sporazuma izraz „intelektualno vlasništvo” odnosi se barem na sve kategorije intelektualnog vlasništva koje su obuhvaćene člancima od 280. do 317. ovog Sporazuma.

Zaštita intelektualnog vlasništva uključuje zaštitu od nepoštenoga tržišnog natjecanja iz članka 10.a Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva iz 1967. (dalje u tekstu: „Pariška konvencija”).

Članak 279.

Iscrpljenje

Svaka stranka uspostavlja režim za domaće ili regionalno iscrpljenje prava intelektualnog vlasništva.

Odjeljak 2.

Norme koje se odnose na prava intelektualnog vlasništva

Pododjeljak 1.

Autorsko pravo i srodna prava

Članak 280.

Odobrena zaštita

Stranke postupaju u skladu s pravima i obvezama određenima u sljedećim međunarodnim sporazumima:

(a)

Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela („Bernska konvencija”);

(b)

Međunarodna konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju iz 1961.;

(c)

Sporazum o TRIPS-u;

(d)

Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO); te

(e)

Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a.

Članak 281.

Autori

Svaka stranka autorima osigurava isključivo pravo odobravanja ili zabrane:

(a)

izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja njihovih djela bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(b)

svakog oblika javne distribucije izvornika njihovih djela ili njegovih umnoženih primjeraka, prodajom ili na drugi način; i

(c)

svakog priopćavanja njihovih djela javnosti, žično ili bežično, uključujući stavljanje njihovih djela na raspolaganje javnosti na takav način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere.

Članak 282.

Izvođači

Svaka stranka izvođačima osigurava isključivo pravo:

(a)

odobravanja ili zabrane snimanja ( 25 ) njihovih izvedbi;

(b)

odobravanja ili zabrane izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja njihovih izvedbi bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(c)

stavljanja snimki njihovih izvedbi na raspolaganje javnosti, prodajom ili na drugi način;

(d)

odobravanja ili zabrane stavljanja snimki njihovih izvedbi na raspolaganje javnosti, žično ili bežično, na način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere;

(e)

odobravanja ili zabrane bežičnoga radiodifuzijskog emitiranja i priopćavanja javnosti njihovih izvedbi, osim ako već sama izvedba predstavlja radiodifuzijsko emitiranje ili se izvedba reproducira sa snimke.

Članak 283.

Proizvođači fonograma

Svaka stranka osigurava proizvođačima fonograma isključivo pravo:

(a)

odobravanja ili zabrane izravnog ili neizravnog, privremenog ili trajnog reproduciranja njihovih fonograma bilo kojim sredstvom i u bilo kojem obliku, u cijelosti ili djelomično;

(b)

stavljanja njihovih fonograma na raspolaganje javnosti, prodajom ili na drugi način, uključujući njihove umnožene primjerke; i

(d)

odobravanja ili zabrane stavljanja njihovih fonograma na raspolaganje javnosti, žično ili bežično, na način da im svatko može pristupiti s mjesta i u vrijeme koje sam odabere.

Članak 284.

Organizacije za radiodifuziju

Svaka stranka organizacijama za radiodifuziju osigurava isključivo pravo odobravanja ili zabrane:

(a)

snimanja vlastitih programa;

(b)

reproduciranja snimki vlastitih programa;

(c)

stavljanja snimki vlastitih programa na raspolaganje javnosti, žično ili bežično; i

(d)

ponovnoga bežičnog radiodifuzijskog emitiranja svojih programa i priopćavanja njihovih programa javnosti ako se to priopćavanje odvija na javno dostupnim mjestima uz plaćanje ulaznice.

Članak 285.

Radiodifuzijsko emitiranje i priopćavanje javnosti

Svaka stranka propisuje pravo kako bi se osiguralo da korisnik plaća jedinstvenu primjerenu naknadu ako se fonogram, objavljen u komercijalne svrhe ili umnoženi primjerak takva fonograma, koristi za bežično radiodifuzijsko emitiranje ili za bilo kakvo priopćavanje javnosti, te kako bi se osigurala raspodjela takve naknade između relevantnih izvođača i proizvođača fonograma.

U nedostatku sporazuma između izvođača i proizvođača fonograma, svaka stranka može utvrditi uvjete pod kojima oni dijele tu naknadu.

Članak 286.

Rok trajanja zaštite

Prava autora književnog ili umjetničkog djela u smislu članka 2. Bernske konvencije traju za života autora i 70 godina nakon njegove smrti, bez obzira na datum na koji je djelo zakonito stavljeno na raspolaganje javnosti.

Trajanje zaštite glazbene kompozicije s riječima istječe 70 godina nakon smrti posljednje, dole navedene, živuće osobe, bez obzira na to jesu li te osobe određene kao suautori ili nisu: autora stihova i skladatelja glazbene kompozicije pod uvjetom da su oba doprinosa stvorena posebno za predmetnu glazbenu kompoziciju s riječima.

Prava izvođača istječu najranije 50 godina nakon datuma izvedbe. Međutim:

(a)

ako je snimka izvedbe, osim fonograma, zakonito objavljena ili zakonito priopćena javnosti unutar tog razdoblja, prava istječu najranije 50 godina nakon datuma prve takve objave ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome što je bilo ranije;

(b)

ako je snimka izvedbe u fonogramu zakonito objavljena ili zakonito priopćena javnosti unutar tog razdoblja, prava istječu 70 godina nakon datuma prve takve objave ili prvog takvog priopćavanja javnosti, ovisno o tome što je bilo ranije.

Prava proizvođača fonograma istječu najranije 50 godina nakon izrade snimke fonograma. Međutim:

(a)

ako je fonogram zakonito objavljen unutar tog razdoblja, ta prava istječu najranije 70 godina nakon datuma prve zakonite objave. Ako fonogram nije zakonito objavljen unutar razdoblja navedenog u prvoj rečenici i ako je unutar tog razdoblja on zakonito priopćen javnosti, navedena prava istječu najranije 70 godina nakon datuma prvog zakonitog priopćavanja javnosti;

(b)

ako 50 godina nakon zakonite objave ili priopćavanja javnosti fonograma proizvođač fonograma ne ponudi umnožene primjerke fonograma na prodaju u dovoljnoj količini ili ga ne stavi na raspolaganje javnosti, izvođač može raskinuti ugovor kojim je prenio ili dodijelio svoja prava na snimke svoje izvedbe proizvođaču fonograma.

Prava organizacija za radiodifuziju istječu najranije 50 godina nakon prvog emitiranja programa, neovisno o tome emitira li se taj program žično ili bežično, uključujući i putem kabela ili satelita.

Rokovi utvrđeni u ovom članku računaju se od prvog dana siječnja one godine koja slijedi nakon godine u kojoj se dogodio događaj koji je doveo do njihova nastanka.

Članak 287.

Zaštita tehnoloških mjera

Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv izbjegavanja bilo kakvih djelotvornih tehnoloških mjera poduzetih od strane osobe koja izbjegavanje mjera provodi svjesno ili uz postojanje opravdanih razloga za svijest o tome da ona nastoji ostvariti taj cilj.

Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv proizvodnje, uvoza, distribucije, prodaje, iznajmljivanja, oglašavanja u svrhu prodaje ili iznajmljivanja, ili posjedovanja uređaja, proizvoda ili komponenata u komercijalne svrhe, ili pružanja usluga koje:

(a)

se promiču, oglašavaju ili stavljaju na tržište u svrhu izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera;

(b)

osim izbjegavanja djelotvornih tehnoloških mjera imaju samo ograničenu komercijalnu svrhu ili upotrebu; ili

(c)

su ponajprije osmišljene, proizvedene, prilagođene ili se izvode u svrhu omogućavanja ili olakšavanja izbjegavanja bilo kakvih djelotvornih tehnoloških mjera.

Za potrebe ovog Sporazuma izraz „tehnološke mjere” znači svaka tehnologija, uređaj ili komponenta koja je, u uobičajenom okviru njezina rada, osmišljena za sprečavanje ili ograničavanje radnji, u vezi s djelima ili drugim sadržajem, koje nije odobrio nositelj autorskog prava ili autorskom pravu srodnog prava kako je predviđeno domaćim pravom. Tehnološke mjere smatraju se „djelotvornima” ako nositelji prava upotrebu djela ili drugog zaštićenog sadržaja kontroliraju putem primjene postupka nadzora pristupa ili postupka zaštite, poput kodiranja, premetanja ili druge transformacije djela ili drugog sadržaja ili primjenom mehanizma nadzora umnožavanja kojim se ostvaruje cilj zaštite.

Članak 288.

Zaštita informacija o upravljanju pravima

Svaka stranka osigurava odgovarajuću pravnu zaštitu protiv svake osobe koja svjesno i neovlašteno obavlja jednu od sljedećih radnji:

(a)

uklanjanje ili izmjena bilo kakvih elektroničkih informacija o upravljanju pravima;

(b)

distribucija, uvoz za distribuciju, radiodifuzijsko emitiranje, priopćavanje javnosti i stavljanje na raspolaganje javnosti djela ili drugog sadržaja zaštićenog prema ovom Sporazumu s kojeg su neovlašteno uklonjene ili izmijenjene elektroničke informacije o upravljanju pravima,

ako je ta osoba svjesna ili ima opravdane razloge biti svjesna da takvim djelovanjem potiče, omogućava, olakšava ili prikriva povredu autorskog prava ili autorskom pravu srodnog prava propisanog domaćim pravom.

Za potrebe ovog poglavlja izraz „informacije o upravljanju pravima” znači sve informacije koje je pružio nositelj prava i koje pobliže označavaju djelo ili drugi sadržaj koji je predmet zaštite u okviru ovog poglavlja, autora ili bilo kojeg drugog nositelja prava, ili informacije o uvjetima korištenja djela ili drugog sadržaja te svi brojevi ili kodovi koji predstavljaju takve informacije. Stavak 1. primjenjuje se ako je bilo koja od navedenih informacija povezana s umnoženim primjerkom djela ili se pojavljuje u vezi s priopćavanjem djela javnosti ili drugog sadržaja koji je predmet zaštite u okviru ovog poglavlja.

Članak 289.

Iznimke i ograničenja

U skladu s konvencijama i međunarodnim sporazumima kojih su stranke, svaka stranka može propisati iznimke od ili ograničenja prava određenih u člancima od 281. do 286. ovog Sporazuma samo u određenim posebnim slučajevima u kojima se ne ometa uobičajeno korištenje zaštićenog sadržaja i u kojima se neopravdano ne nanosi šteta legitimnim interesima nositelja prava.

Svaka stranka osigurava da privremene radnje reproduciranja iz članaka od 282. do 285. ovog Sporazuma, koje su prolazne ili popratne i koje čine sastavni i bitan dio tehnološkog postupka i čija je jedina svrha omogućiti:

(a)

prijenos u mreži između trećih osoba putem posrednika; ili

(b)

zakonitu upotrebu djela ili drugog zaštićenog sadržaja, a koje nemaju samostalan gospodarski značaj, budu izuzete iz prava reproduciranja predviđenog u člancima od 282. do 285. ovog Sporazuma.

Članak 290.

Pravo slijeđenja umjetnika u pogledu umjetničkih djela

Svaka stranka u korist autora izvornog umjetničkog djela predviđa pravo slijeđenja, koje se definira kao neotuđivo pravo, kojeg se nije moguće odreći, čak ni unaprijed, na udio u prodajnoj cijeni ostvarenoj svakom preprodajom tog djela koja uslijedi nakon što ga autor proda prvi put.

Pravo iz stavka 1. primjenjuje se na sve radnje preprodaje u koje su kao prodavatelji, kupci ili posrednici uključene osobe koje se profesionalno bave trgovinom umjetninama, kao što su javne dražbe, umjetničke galerije i, općenito, svi trgovci umjetninama.

Svaka stranka može predvidjeti da se pravo iz stavka 1. ne primjenjuje na radnje preprodaje ako je prodavatelj stekao djelo izravno od autora u razdoblju kraćem od tri godine prije te preprodaje i ako prodajna cijena nije veća od određenog najnižeg iznosa.

Autorov udio u prodajnoj cijeni plaća prodavatelj. Stranke mogu propisati da je fizička ili pravna osoba iz stavka 2., koja nije prodavatelj, samostalno ili solidarno s prodavateljem odgovorna za plaćanje autorova udjela u prodajnoj cijeni.

Osigurana zaštita može se zahtijevati u mjeri koju dopušta stranka u kojoj se zahtijeva zaštita. Postupak naplate i iznosi utvrđuju se u skladu s domaćim pravom.

Članak 291.

Suradnja u području kolektivnog ostvarivanja prava

Stranke nastoje promicati dijalog i suradnju između svojih društava za kolektivno ostvarivanje u svrhu promicanja dostupnosti djela i drugih zaštićenih sadržaja i prijenos autorova udjela za korištenje takvih djela ili drugih zaštićenih sadržaja.

Pododjeljak 2.

Žigovi

Članak 292.

Međunarodni sporazumi

Stranke:

(a)

postupaju u skladu s Protokolom koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova, Ugovorom o pravu žiga WIPO-a i Sporazumom iz Nice o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova; i

(b)

ulažu sve razumne napore kako bi pristupile Singapurskom ugovoru o pravu žiga.

Članak 293.

Postupak registracije

Svaka stranka osigurava sustav registracije žigova u kojem se svaka konačna negativna odluka koju donese upravno tijelo nadležno za žigove priopćuje podnositelju zahtjeva u pisanom obliku te je se obrazlaže na odgovarajući način.

Svaka stranka osigurava mogućnost ulaganja prigovora protiv zahtjeva za registraciju žiga. Postupci povodom prigovora su kontradiktorni.

Stranke osiguravaju javno dostupne elektroničke baze podataka o zahtjevima i registracijama žigova.

Članak 294.

Dobro poznati žigovi

Za potrebe provedbe članka 6.a Pariške konvencije i članka 16. stavaka 2. i 3. Sporazuma o TRIPS-u o zaštiti dobro poznatih žigova, stranke primjenjuju Zajedničku preporuku glede odredaba o zaštiti dobro poznatih žigova koju je donijela Skupština Pariške unije za zaštitu industrijskog vlasništva i Opća skupština WIPO-a na 34. seriji zasjedanja skupština država članica WIPO-a (rujan 1999.).

Članak 295.

Iznimke od prava koja proizlaze iz žiga

Svaka stranka osigurava ograničene iznimke od prava koja proizlaze iz žiga, poput pravednog korištenja opisnih izraza, zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla kako je predviđeno u članku 303. ovog Sporazuma, ili druge ograničene iznimke kojima se u obzir uzimaju legitimni interesi vlasnika žiga i trećih osoba.

Pododjeljak 3.

Oznake zemljopisnog podrijetla

Članak 296.

Područje primjene

Ovaj se pododjeljak primjenjuje na priznavanje i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla koje potječu iz područja stranaka.

Da bi oznaka zemljopisnog podrijetla stranke bila pod zaštitom druge stranke, ista obuhvaća proizvode unutar područja primjene zakonodavstva te stranke iz članka 297. ovog Sporazuma.

„Oznaka zemljopisnog podrijetla” znači oznaka prema definiciji iz članka 22. stavka 1. Sporazuma o TRIPS-u, koja uključuje i „oznake izvornosti”.

Članak 297.

Utvrđene oznake zemljopisnog podrijetla

Nakon što je proučila zakonodavstvo Republike Moldove u vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla navedeno u dijelu A Priloga XXX.A ovom Sporazumu, Unija zaključuje da ono ispunjava elemente utvrđene u dijelu C Priloga XXX.A ovom Sporazumu.

Nakon što je proučila zakonodavstvo Unije u vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla navedeno u dijelu B Priloga XXX.A ovom Sporazumu, Republika Moldova zaključuje da ono ispunjava elemente utvrđene u dijelu C Priloga XXX.A ovom Sporazumu.

Vlada Republike Moldove, nakon što je završila postupak prigovora u skladu s kriterijima određenima u Prilogu XXX.B ovom Sporazumu i nakon što je proučila oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Unije koje su navedene u Prilogu XXX.C ovom Sporazumu te oznake zemljopisnog podrijetla vina, aromatiziranih vina i jakih alkoholnih pića Unije koje su navedene u Prilogu XXX.D ovom Sporazumu, a koje je Unija registrirala u skladu sa zakonodavstvom iz stavka 2. ovog članka, zaštićuje te oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s razinom zaštite utvrđene ovim pododjeljkom.

Unija, nakon što je završila postupak prigovora u skladu s kriterijima određenima u Prilogu XXX.B ovom Sporazumu i nakon što je proučila oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republike Moldove koje su navedene u Prilogu XXX.C ovom Sporazumu te oznake zemljopisnog podrijetla vina, aromatiziranih vina i jakih alkoholnih pića Republike Moldove koje su navedene u Prilogu XXX.D ovom Sporazumu, a koje je Republika Moldova registrirala u skladu sa zakonodavstvom iz stavka 1. ovog članka, zaštićuje te oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s razinom zaštite utvrđene ovim pododjeljkom.

Odluke Zajedničkog odbora uspostavljenog člankom 11. Sporazuma između Europske unije i Republike Moldove o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda o izmjeni priloga III. i IV. tom Sporazumu, koje su donesene prije stupanja na snagu ovog Sporazuma, smatraju se odlukama Pododbora za oznake zemljopisnog podrijetla, a oznake zemljopisnog podrijetla dodane u priloge III. i IV. tom Sporazumu smatraju se dijelom priloga XXX. C i XXX. D ovom Sporazumu. Stranke u skladu s time zaštićuju te oznake zemljopisnog podrijetla kao utvrđene oznake zemljopisnog podrijetla u okviru ovog Sporazuma.

Članak 298.

Dodavanje novih oznaka zemljopisnog podrijetla

Stranke su suglasne oko mogućnosti da se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 306. stavkom 3. ovog Sporazuma, nakon završetka postupka prigovora i proučavanja oznaka zemljopisnog podrijetla kako je propisano člankom 297. stavcima 3. i 4. ovog Sporazuma, u priloge XXX.C i XXX.D ovom Sporazumu, na zadovoljstvo obiju stranaka, dodaju nove oznake zemljopisnog podrijetla koje treba zaštititi.

Stranka nije dužna kao oznaku zemljopisnog podrijetla zaštititi ime koje je u koliziji s nazivom neke biljne sorte, uključujući sortu vinove loze, ili životinjske pasmine te je stoga pogodno za dovođenje potrošača u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.

Članak 299.

Područje primjene zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla

Oznake zemljopisnog podrijetla koje su navedene u prilozima XXX.C i XXX.D ovom Sporazumu, uključujući one dodane na temelju članka 298. ovog Sporazuma, zaštićuju se od:

(a)

svake izravne ili neizravne upotrebe zaštićenog imena:

za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićenog imena; ili

ii.

u mjeri u kojoj se takvom upotrebom iskorištava ugled oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

svake zloupotrebe, oponašanja ili podsjećanja ( 26 ), čak i ako je naznačeno pravo podrijetlo proizvoda, ili ako je naziv proizvoda preveden, transkribiran ili transliteriran, ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično;

(c)

svake druge lažne oznake ili oznaka koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili bitnih svojstava proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima, dokumentima koji se odnose na predmetni proizvod ili pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu; i

(d)

svake druge prakse koja može potrošača dovesti u zabludu u pogledu pravog podrijetla proizvoda.

Ako su oznake zemljopisnog podrijetla u cijelosti ili djelomično homonimi, zaštita se odobrava svakoj oznaci, pod uvjetom da se rabi u dobroj vjeri i uz odgovarajuće uzimanje u obzir lokalne i tradicionalne uporabe te stvarnog rizika od stvaranja zabune. Ne dovodeći u pitanje članak 23. Sporazuma o TRIPS-u, stranke zajedno utvrđuju praktične uvjete upotrebe u okviru kojih će razlikovati homonimne oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir potrebu da se osigura ravnopravan tretman predmetnih proizvođača te da se potrošači ne dovode u zabludu. Neće se registrirati homonimi koji potrošača dovode u zabludu o tome da proizvodi dolaze s nekog drugog područja, čak i ako je to ime točno s obzirom na stvarno područje, regiju ili mjesto podrijetla predmetnog proizvoda.

Kada stranka, u kontekstu pregovora s trećom zemljom, predloži zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla treće zemlje, a to je ime homonim oznake zemljopisnog podrijetla druge stranke, potonja se o tome obavješćuje i daje joj se mogućnost očitovanja prije nego što se ime zaštiti.

Ništa u ovom pododjeljku ne obvezuje stranku da zaštiti oznaku zemljopisnog podrijetla druge stranke koja nije zaštićena ili je prestala biti zaštićena u svojoj zemlji podrijetla. Stranke se međusobno obavješćuju o prestanku zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u njezinoj zemlji podrijetla.

Ništa u ovom pododjeljku ne dovodi u pitanje pravo bilo koje osobe da u trgovačkom prometu rabi svoje ime ili ime svojeg prethodnika u poslovanju, osim ako se to ime rabi na način da se potrošači dovode u zabludu.

Članak 300.

Pravo uporabe oznakâ zemljopisnog podrijetla

Naziv koji je zaštićen prema ovom pododjeljku može koristiti bilo koji gospodarski subjekt koji stavlja na tržište, proizvodi, obrađuje ili priprema poljoprivredne proizvode, prehrambene proizvode, vina, aromatizirana vina ili jaka alkoholna pića koja su u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.

Čim se oznaka zemljopisnog podrijetla zaštiti prema ovom pododjeljku, upotreba tog zaštićenog imena ne podliježe ni registraciji korisnikâ ni dodatnim troškovima.

Članak 301.

Izvršavanje zaštite

Stranke izvršavaju zaštitu predviđenu u člancima od 297. do 300. ovog Sporazuma odgovarajućim administrativnim djelovanjima ili pravnim postupcima, prema potrebi, uključujući na carinskoj granici (izvoz i uvoz), kako bi se spriječila i zaustavila nezakonita upotreba zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Stranke izvršavaju takvu zaštitu i na zahtjev zainteresirane stranke.

Članak 302.

Provedba dopunskih djelovanja

Ne dovodeći u pitanje prethodne obveze Republike Moldove u vezi s odobravanjem zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla Unije koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovo izvršavanje, uključujući obveze preuzete Lisabonskim ugovorom za zaštitu oznaka podrijetla i njihovu međunarodnu registraciju, i u skladu s člankom 301. ovog Sporazuma, Republika Moldova ostvaruje korist od prijelaznog razdoblja od pet godina koje počinje od 1. travnja 2013. radi uvođenja svih dopunskih djelovanja potrebnih za zaustavljanje nezakonite upotrebe zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a posebno mjera na carinskoj granici.

Članak 303.

Odnos sa žigovima

Stranke odbijaju registraciju žiga ili proglašavaju žig ništavim, po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane stranke u skladu sa zakonodavstvom svake stranke, u situaciji koja odgovara bilo kojoj situaciji iz članka 299. stavka 1. ovog Sporazuma u vezi sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla za istovrsne proizvode, pod uvjetom da je prijava za registraciju žiga podnesena nakon datuma zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na dotičnom području.

Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 297. ovog Sporazuma kao datum zahtjeva za zaštitu uzima se 1. travnja 2013.

Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 298. ovog Sporazuma kao datum zahtjeva za zaštitu uzima se datum na koji je drugoj stranci proslijeđen zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.

Za oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 298. ovog Sporazuma stranke nemaju obvezu zaštiti oznaku zemljopisnog podrijetla ako zaštita, zbog ugleda ili dobre poznatosti žiga, može potrošače dovesti u zabludu u pogledu stvarnog identiteta proizvoda.

Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, stranke zaštićuju oznake zemljopisnog podrijetla i u slučaju postojanja ranijeg žiga. Raniji žig znači žig čija upotreba odgovara nekoj od situacija iz članka 299. stavka 1. ovog Sporazuma i koji je, ako je ta mogućnost predviđena predmetnim zakonodavstvom, bio prijavljen za registraciju, registriran ili utvrđen upotrebom na području jedne od stranaka prije datuma kada je druga stranka podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla prema ovom pododjeljku. Takav žig može se nastaviti rabiti i produljivati neovisno o zaštiti oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da u zakonodavstvu stranaka u području žigova ne postoje osnove za proglašavanje žiga ništavim ili njegov opoziv.

Članak 304.

Opća pravila

Ovaj pododjeljak primjenjuje se ne dovodeći u pitanje prava i obveze stranaka prema Sporazumu o WTO-u.

Neovisno o članku 302. ovog Sporazuma, uvoz, izvoz i stavljanje na tržište proizvoda iz članaka 297. i 298. ovog Sporazuma provodi se u skladu sa zakonima i propisima koji se primjenjuju na području stranke uvoznice.

Sva pitanja koja proizlaze iz tehničkih specifikacija registriranih imena rješava Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla uspostavljen na temelju članka 306. ovog Sporazuma.

Oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene prema ovom pododjeljku može poništiti samo stranka iz koje proizvod potječe.

Specifikacijom proizvoda iz ovog pododjeljka smatra se ona specifikacija, uključujući sve njezine odobrene izmjene, koju su odobrila tijela stranke s čijeg područja proizvod potječe.

Članak 305.

Suradnja i transparentnost

Stranke održavaju kontakt, izravno ili putem Pododbora za oznake zemljopisnog podrijetla uspostavljenog na temelju članka 306. ovog Sporazuma, u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na provedbu i funkcioniranje ovog pododjeljka. Stranka posebno može zahtijevati od druge stranke informacije u vezi sa specifikacijama proizvoda i njihovim izmjenama te kontaktnim točkama za odredbe o nadzoru.

Svaka stranka može objaviti specifikacije proizvoda ili njihov sažetak i kontaktne točke za odredbe o nadzoru u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla druge stranke koje su zaštićene na temelju ovog članka.

Članak 306.

Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla

Osniva se Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla.

Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla sastoji se od predstavnika stranaka i njegov cilj je pratiti razvoj ovog pododjeljka te jačati njihovu suradnju u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla i dijalog o njima. Pododbor o svojim aktivnostima izvješćuje Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla odluke donosi konsenzusom. Pododbor utvrđuje svoj poslovnik. Pododbor se sastaje na zahtjev jedne od stranaka najmanje jednom godišnje, izmjenično u Europskoj uniji i Republici Moldovi, u vrijeme i na mjestu te na način (koji može uključivati i videokonferenciju) koji stranke zajednički utvrđuju, najkasnije 90 dana od zahtjeva.

Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla nadzire i pravilno funkcioniranje ovog pododjeljka i može uzeti u razmatranje svako pitanje koje se odnosi na njegovu provedbu i djelovanje. Pododbor je posebno nadležan za:

(a)

izmjenu dijela A i dijela B Priloga XXX.A ovom Sporazumu u pogledu upućivanja na pravne propise koji se primjenjuju u strankama;

(b)

izmjenu Priloga XXX.C i XXX.D ovom Sporazumu u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla;

(c)

razmjenu informacija o razvoju zakonodavstva i politike u području oznaka zemljopisnog podrijetla te svim drugim pitanjima od zajedničkog interesa u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla;

(d)

razmjenu informacija o oznakama zemljopisnog podrijetla u svrhu razmatranja njihove zaštite u skladu s ovim pododjeljkom; te

(e)

praćenje najnovijih razvoja u vezi s izvršavanjem zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla navedenih u prilozima XXX.C i XXX.D ovom Sporazumu.

Pododjeljak 4.

Dizajni

Članak 307.

Međunarodni sporazumi

Stranke postupaju u skladu sa Ženevskim aktom Haškog sporazuma o međunarodnoj registraciji industrijskog dizajna iz 1999.

Članak 308.

Zaštita registriranih dizajna

Svaka stranka osigurava zaštitu neovisno stvorenih dizajna koji su novi i originalni ( 27 ). Ta se zaštita osigurava registracijom kojom se nositeljima registriranog dizajna dodjeljuje isključivo pravo u skladu s odredbama ovog članka.

Smatra se da je dizajn koji je primijenjen na proizvod ili ugrađen u proizvod koji predstavlja sastavni dio složenog proizvoda, nov i originalan samo:

(a)

ako sastavni dio, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri uobičajenoj upotrebi proizvoda; i

(b)

u mjeri u kojoj ta vidljiva obilježja sastavnog dijela sama po sebi ispunjavaju pretpostavke novosti i originalnosti.

Izraz „uobičajena upotreba” u stavku 2. točki (a) znači upotreba od strane krajnjeg korisnika, koja ne uključuje održavanje, servisiranje ili popravak.

Nositelj registriranog dizajna ima pravo spriječiti treće osobe koje nemaju suglasnost vlasnika barem da proizvode, nude za prodaju, prodaju, uvoze, izvoze, skladište ili koriste predmete koji nose ili sadržavaju zaštićeni dizajn, ako su takve radnje poduzete u komercijalnu svrhu, nepropisno nanose štetu uobičajenom iskorištavanju dizajna ili nisu u skladu s poštenom trgovinskom praksom.

Trajanje dostupne zaštite iznosi 25 godina od dana podnošenja zahtjeva za registraciju.

Članak 309.

Zaštita dodijeljena neregistriranim dizajnima

Svaka stranka osigurava pravna sredstva za sprečavanje upotrebe neregistriranih dizajna samo ako pobijana upotreba proizlazi iz kopiranja neregistriranog izgleda proizvoda. Za potrebe ovog članka izraz „upotreba” uključuje nuđenje na prodaju, stavljanje na tržište, uvoz ili izvoz proizvoda.

Trajanje zaštite dostupne za neregistrirane dizajne iznosi najmanje tri godine od dana kada je dizajn bio učinjen dostupnim javnosti u jednoj od stranaka.

Članak 310.

Iznimke i isključenja

Svaka stranka može odobriti ograničene iznimke u vezi sa zaštitom dizajna, pod uvjetom da takve iznimke nisu neopravdano u suprotnosti s uobičajenim iskorištavanjem zaštićenih dizajna i da neopravdano ne dovode u pitanje legitimne interese vlasnika zaštićenog dizajna, uzimajući u obzir legitimne interese trećih osoba.

Zaštita dizajna ne proširuje se na dizajn koji u bitnom određuju tehnički ili funkcionalni uvjeti. Pravom dizajna ne štite se obilježja izgleda proizvoda koja je nužno reproducirati u potpuno istom obliku i dimenzijama da bi se proizvod u koji je dizajn ugrađen ili na koji je dizajn primijenjen mogao mehanički spojiti s drugim proizvodom, biti ugrađen u drugih proizvod ili oko njega ili na njega, kako bi svaki od tih proizvoda mogao obavljati svoju funkciju.

Članak 311.

Odnos prema autorskom pravu

Dizajn je prikladan i za zaštitu prema autorskom pravu stranke od dana na koji je dizajn stvoren ili utvrđen u bilo kojem obliku. Svaka stranka određuje opseg takve zaštite i uvjete pod kojima se ona pruža, uključujući stupanj zahtijevane originalnosti.

Pododjeljak 5.

Patenti

Članak 312.

Međunarodni sporazumi

Stranke se pridržavaju odredaba Ugovora o suradnji na području patenata WIPO-a i ulažu sve razumne napore kako bi postupale u skladu s Ugovorom o patentnom pravu WIPO-a.

Članak 313.

Patenti i javno zdravlje

Stranke prepoznaju važnost Deklaracije ministarske konferencije WTO-a o Sporazumu o TRIPS-u i javnom zdravlju, donesene 14. studenoga 2001. Stranke pri tumačenju i provedbi prava i obveza iz ovog poglavlja osiguravaju usklađenost s tom deklaracijom.

Stranke poštuju Odluku Općeg vijeća WTO-a od 30. kolovoza 2003. o stavku 6. deklaracije iz stavka 1. ovog članka i daju doprinos njezinoj provedbi.

Članak 314.

Svjedodžba o dodatnoj zaštiti

Stranke prepoznaju da lijekovi i sredstva za zaštitu bilja zaštićeni patentom mogu biti podložni upravnom postupku odobravanja prije stavljanja istih na njihovo tržište. Stranke prepoznaju da razdoblje koje protekne između podnošenja prijave za patent i prvog odobrenja za stavljanje proizvoda na njihovo tržište, kako je u tu svrhu utvrđeno domaćim pravom, može skratiti razdoblje djelotvorne patentne zaštite.

Svaka stranka predviđa daljnje razdoblje zaštite za lijekove ili sredstva za zaštitu bilja koji su zaštićeni patentom i koji su podložni upravnom postupku odobravanja, koje je razdoblje jednako razdoblju iz druge rečenice stavka 1., umanjeno za pet godina.

Neovisno o stavku 2. trajanje daljnjeg razdoblja zaštite ne smije biti dulje od pet godina.

U slučaju lijekova za koje su provedene pedijatrijske studije, a rezultati tih studija izraženi su u informacijama o proizvodu, stranke predviđaju dodatno šestomjesečno produljenje razdoblja zaštite iz stavka 2.

Članak 315.

Zaštita podataka dostavljenih radi pribavljanja odobrenja za stavljanje lijeka na tržište

Svaka stranka primjenjuje sveobuhvatan sustav radi osiguravanja tajnosti, neotkrivanja i nekorištenja podataka dostavljenih u svrhu pribavljanja odobrenja za stavljanje lijeka na tržište. ( 28 )

Svaka stranka osigurava da se sve tražene informacije dostavljene radi dobivanja odobrenja za stavljanje lijeka na tržišta ne otkrivaju trećim osobama i ostvaruje korist od zaštite od nepoštene komercijalne upotrebe.

U tu svrhu,

(a)

tijekom razdoblja od najmanje pet godina, počevši od datuma dodjele odobrenja za stavljanje na tržište u dotičnoj stranci, ni jedna osoba ili subjekt, javna ili privatna, osim osobe ili subjekta koji je dostavio takve neobjavljene podatke, nema dopuštenje koristiti se takvim podatcima, bilo izravno ili neizravno, bez izričitog dopuštenja osobe ili subjekta koji je dostavio te podatke, radi pružanja podrške zahtjevu za odobrenje za stavljanje lijeka na tržište;

(b)

tijekom razdoblja od najmanje sedam godina, počevši od datuma dodjele odobrenja za stavljanje na tržište u predmetnoj stranci, ne daje se odobrenje za stavljanje na tržište za svaki naknadni zahtjev, osim ako naknadni podnositelj dostavi svoje podatke, ili podatke korištene uz odobrenje nositelja prvog odobrenja, koji ispunjavaju iste zahtjeve kao u slučaju prvog odobrenja. Proizvodi registrirani bez dostave takvih podataka uklanjaju se s tržišta do ispunjenja zahtjeva.

Sedmogodišnje razdoblje iz stavka 2. točke (b) produljuje se na najviše osam godina ako, tijekom prvih pet godina nakon dobivanja početnog odobrenja, nositelj dobije odobrenje za jednu ili više novih terapijskih indikacija za koje se smatra da imaju znatnu kliničku korist u usporedbi s postojećim terapijama.

Odredbe ovog članka nemaju retroaktivni učinak. One ne utječu na stavljanje na tržište lijekova koji su odobreni prije stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Republika Moldova obvezuje se uskladiti svoje zakonodavstvo o zaštiti podataka za lijekove sa zakonodavstvom Unije na datum o kojem treba odlučiti Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

Članak 316.

Zaštita podataka o sredstvima za zaštitu bilja

Prije nego što odobre stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja, svaka stranka utvrđuje zahtjeve u vezi sa sigurnošću i djelotvornošću.

Svaka stranka priznaje vremenski ograničeno pravo na zaštitu podataka vlasniku izvješća o ispitivanju ili studiji koje je prvi put dostavljeno radi ishođenja odobrenja za stavljanje na tržište sredstva za zaštitu bilja.

Tijekom razdoblja valjanosti prava na zaštitu podataka, izvješće o ispitivanju ili studiji ne upotrebljava se u korist druge osobe koja namjerava pribaviti odobrenje za stavljanje na tržište sredstva za zaštitu bilja, osim ako je vlasnik dao svoju izričitu suglasnost.

Izvješće o ispitivanju ili studiji mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)

mora biti potrebno za odobrenje ili izmjenu odobrenja kako bi se dopustila upotreba na drugim usjevima; i

(b)

mora biti ceritificirano kao usklađeno s načelima dobre laboratorijske prakse ili dobre eksperimentalne prakse.

Razdoblje zaštite podataka traje najmanje deset godina počevši od dana prvog odobrenja u predmetnoj stranci. U slučaju sredstava za zaštitu bilja niske razine rizika, razdoblje se može produljiti na 13 godina.

Razdoblja iz stavka 4. produljuju se za tri mjeseca za svako produljenje odobrenja za neznatnu upotrebu ( 29 ) ako nositelj odobrenja podnese zahtjev za takva odobrenja najkasnije pet godina od dana prvog odobrenja. Ukupno razdoblje zaštite podataka ni u kom slučaju ne smije biti dulje od 13 godina. Ukupno razdoblje zaštite podataka za sredstva za zaštitu bilja niske razine rizika ni u kom slučaju ne smije biti dulje od 15 godina.

Izvješće o ispitivanju ili studiji štiti se i ako je ono bilo potrebno za obnavljanje ili preispitivanje odobrenja. U tim slučajevima, razdoblje zaštite podataka traje 30 mjeseci.

Članak 317.

Biljne sorte

Stranke štite prava biljnih sorti, u skladu s Međunarodnom konvencijom za zaštitu novih biljnih sorti, uključujući mogući izuzetak od oplemenjivačkog prava iz članka 15. stavka 2. navedene Konvencije, te surađuju u promicanju i izvršavanju tih prava.

Odjeljak 3.

Izvršavanje prava intelektualnog vlasništva

Članak 318.

Opće obveze

Stranke ponovno potvrđuju svoje obveze prema Sporazumu o TRIPS-u, a posebno prema njegovu dijelu III., i osiguravaju sljedeće dopunske mjere, postupke i pravna sredstva navedene u ovom odjeljku i potrebne za osiguravanje izvršavanja prava intelektualnog vlasništva ( 30 ).

Te su dopunske mjere, postupci i pravna sredstva pošteni i pravični, nisu nepotrebno složeni ili skupi niti za posljedicu imaju nerazumne rokove ili neopravdana kašnjenja.

Te su dopunske mjere i pravna sredstva djelotvorni, razmjerni i odvraćajući te se primjenjuju na način da se izbjegne stvaranje prepreka u zakonitoj trgovini te da se osiguraju zaštitne mjere protiv njihove zloupotrebe.

Članak 319.

Ovlašteni podnositelji zahtjeva

Svaka stranka priznaje sljedeće osobe kao osobe koje su ovlaštene zatražiti primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz ovog odjeljka i dijela III. Sporazuma o TRIPS-u:

(a)

nositelje prava intelektualnog vlasništva u skladu s odredbama primjenjivog prava;

(b)

sve druge osobe koje su ovlaštene koristiti ta prava, a posebno imatelje licencije, u onoj mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s odredbama primjenjivog prava;

(c)

tijela za kolektivno ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva kojima se redovito priznaje pravo zastupanja nositelja prava intelektualnog vlasništva, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s odredbama primjenjivog prava; te

(d)

strukovna tijela za obranu prava kojima se redovito priznaje pravo zastupanja nositelja prava intelektualnog vlasništva, u mjeri u kojoj je to dopušteno i u skladu s odredbama primjenjivog prava.

Pododjeljak 1.

Izvršavanje u okviru građanskog prava

Članak 320.

Mjere osiguranja dokaza

Svaka stranka osigurava da, čak i prije početka postupka o meritumu slučaja, nadležna pravosudna tijela mogu, na zahtjev stranke koja je podnijela razumno raspoložive dokaze koji podupiru zahtjev prema kojem je njezino pravo intelektualnog vlasništva povrijeđeno ili će biti povrijeđeno, naložiti hitne i djelotvorne privremene mjere radi osiguranja relevantnih dokaza u vezi s navodnom povredom, podložno zaštiti povjerljivih informacija.

Te mjere mogu uključivati detaljan opis, uz uzimanje uzoraka ili bez njega, ili fizičku zapljenu robe kojom je navodno počinjena povreda te, u odgovarajućim slučajevima, materijala i sredstava upotrijebljenih za proizvodnju i/ili distribuciju te robe i pripadajuće dokumentacije. Te se mjere poduzimaju, ako je potrebno i bez saslušanja druge stranke, posebno ako bi bilo kakva odgoda vjerojatno prouzročila nepopravljivu štetu nositelju prava ili ako postoji očiti rizik uništenja dokaza.

Članak 321.

Pravo na informacije

Svaka stranka osigurava da, u kontekstu postupka zbog povrede prava intelektualnog vlasništva te kao odgovor na opravdani i razmjerni zahtjev tužitelja, nadležna pravosudna tijela mogu naložiti da informacije o podrijetlu i distribucijskim mrežama robe ili usluga kojima je počinjena povreda prava intelektualnog vlasništva pruži počinitelj povrede i/ili bilo koja druga osoba:

(a)

za koju se utvrdi da u komercijalno relevantnom opsegu posjeduje robu kojom se čini povreda;

(b)

za koju se utvrdi da se u komercijalno relevantnom opsegu koristi uslugama kojima se čini povreda;

(c)

za koju se utvrdi da u komercijalno relevantnom opsegu pruža usluge koje se koriste u djelatnostima kojima se čini povreda;

(d)

koju je osoba iz točaka (a), (b) ili (c) ovog stavka navela kao osobu koja je sudjelovala u proizvodnji, izradi ili distribuciji robe ili pružanju usluga.

Informacije iz stavka 1., prema potrebi, sadržavaju:

(a)

imena ili nazive te adrese proizvođača, izrađivača, distributera, dobavljača i drugih prethodnih posjednika robe ili usluga, kao i trgovaca na veliko i malo kojima su bile namijenjene;

(b)

informacije o proizvedenim, izrađenim, dostavljenim, primljenim ili naručenim količinama, kao i o cijeni koja je postignuta za predmetnu robu ili usluge.

Stavci 1. i 2. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje druge zakonske odredbe kojima se:

(a)

nositelju prava dodjeljuje pravo na primanje potpunijih informacija;

(b)

uređuje korištenje informacija dostavljenih na temelju ovog članka u građanskom ili kaznenom postupku;

(c)

uređuje odgovornost za zloupotrebu prava na informacije;

(d)

omogućuje odbijanje pružanja informacija koje bi osobu iz stavka 1. prisililo da prizna vlastito sudjelovanje ili sudjelovanje svojih bliskih srodnika u povredi prava intelektualnog vlasništva; ili

(e)

kojima se uređuje zaštita povjerljivosti izvorâ informacija ili obrade osobnih podataka.

Članak 322.

Privremene i mjere opreza

Svaka stranka osigurava da pravosudna tijela mogu, na zahtjev podnositelja, protiv navodnog počinitelja odrediti prethodnu zabranu radi sprečavanja predstojeće povrede prava intelektualnog vlasništva ili privremeno i, prema potrebi, ako je to predviđeno domaćim pravom, u odgovarajućim slučajevima uz plaćanje novčane kazne zabraniti nastavljanje povrede tog prava ili za slučaj takvog nastavljanja propisati obvezu pružanja jamstava čija je namjena osigurati naknadu štete nositelju prava. Prethodna se zabrana može pod istim uvjetima odrediti i protiv posrednika čijim se uslugama koristi treća osoba u cilju povrede prava intelektualnog vlasništva.

Prethodna se zabrana može odrediti i radi zapljene ili predaje robe za koju postoji sumnja da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva, a kako bi se spriječio njezin ulazak u trgovinske kanale ili kretanje njima.

U slučaju povrede koja je počinjena u komercijalno relevantnom opsegu, stranke osiguravaju da, ako podnositelj zahtjeva dokaže postojanje okolnosti koje bi mogle ugroziti naknadu štete, pravosudna tijela mogu naložiti preventivnu zapljenu pokretne i nepokretne imovine navodnog počinitelja povrede, uključujući blokadu bankovnih računa i druge imovine te osobe. Nadležna tijela mogu u tu svrhu naložiti priopćavanje bankarskih, financijskih ili komercijalnih dokumenata ili odgovarajući pristup relevantnim informacijama.

Članak 323.

Korektivne mjere

Svaka stranka osigurava da nadležna pravosudna tijela mogu naložiti, na zahtjev podnositelja i ne dovodeći u pitanje bilo kakvu naknadu štete nositelju prava zbog povrede te bez bilo kakve vrste naknade, barem konačno uklanjanje iz trgovačkih kanala ili uništenje robe za koju utvrde da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva. Prema potrebi, nadležna pravosudna tijela mogu naložiti i uništenje materijala i sredstava koji se uglavnom upotrebljavaju pri stvaranju ili izradi te robe.

Pravosudna tijela stranaka ovlaštena su naložiti provedbu tih mjera o trošku počinitelja povrede, osim u slučaju pozivanja na posebne razloge da se to ne učini.

Članak 324.

Sudske zabrane

Svaka stranka osigurava da, u slučaju donošenja sudske odluke kojom je utvrđena povreda prava intelektualnog vlasništva, pravosudna tijela mogu protiv počinitelja povrede, kao i protiv posrednika čijim se uslugama u svrhu povrede prava intelektualnog vlasništva koristila treća osoba, odrediti sudsku zabranu kojom se zabranjuje nastavljanje povrede.

Članak 325.

Alternativne mjere

Stranke mogu predvidjeti da, u odgovarajućim slučajevima i na zahtjev osobe protiv koje se mogu odrediti mjere predviđene u članku 323. i/ili članku 324. ovog Sporazuma, nadležna pravosudna tijela mogu umjesto primjene mjera predviđenih u navedenim člancima ovog Sporazuma naložiti plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci, ako predmetna osoba nije postupala ni s namjerom ni s nehajem, ako bi izvršenje predmetnih mjera toj osobi prouzročilo nesrazmjernu štetu i ako se plaćanje novčane naknada oštećenoj stranci čini primjerenim.

Članak 326.

Naknada štete

Svaka stranka osigurava da pravosudna tijela, na zahtjev oštećene stranke, počinitelju povrede koji je znao ili za kojeg se može osnovano pretpostaviti da je morao znati da sudjeluje u aktivnosti koja predstavlja povredu, nalože da nositelju prava plati naknadu koja odgovara stvarnoj šteti koju je pretrpio kao posljedicu povrede. Pri određivanju naknade štete pravosudna tijela:

(a)

uzimaju u obzir sve odgovarajuće aspekte, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izgubljenu dobit, koje je oštećena stranka pretrpjela, bilo kakvu nepošteno stečenu dobit počinitelja povrede i, u odgovarajućim slučajevima, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, poput nematerijalne štete koja je nositelju prava prouzročena povredom; ili

(b)

kao alternativu točki (a), mogu, u odgovarajućim slučajevima, odrediti naknadu štete kao paušalni iznos na temelju elemenata kao što je najmanji iznos tantijema ili naknada koje bi počinitelj povrede bio morao platiti da je zatražio odobrenje za korištenje predmetnog prava intelektualnog vlasništva.

Ako počinitelj povrede nije znao ili nije imao opravdanih razloga znati da je sudjelovao u aktivnosti koja predstavlja povredu, stranke mogu predvidjeti da pravosudna tijela mogu u korist oštećene stranke naložiti povrat dobiti ili plaćanje naknade štete čija se visina može unaprijed utvrditi.

Članak 327.

Sudski troškovi

Svaka stranka osigurava da opravdane i razmjerne sudske troškove i druge izdatke stranke koja je uspjela u sporu, kao opće pravilo, snosi stranka koja je izgubila spor, osim ako bi to bilo protivno načelu pravičnosti.

Članak 328.

Objava odluka pravosudnih tijela

U postupcima koji su pokrenuti zbog povrede prava intelektualnog vlasništva, svaka stranka osigurava da pravosudna tijela mogu naložiti, na zahtjev podnositelja i o trošku počinitelja povrede, primjerene mjere za širenje informacija o odluci, uključujući izlaganje odluke i njezinu objavu u cijelosti ili djelomično.

Članak 329.

Pretpostavka svojstva autora ili svojstva nositelja prava

Za potrebe primjene mjera, postupaka i pravnih sredstava predviđenih u ovom odjeljku:

(a)

kako bi se autor književnog ili umjetničkog djela, u nedostatku suprotnih dokaza, takvim smatrao i kako bi, slijedom toga, bio ovlašten pokrenuti postupak zbog povrede, dostatno je da je njegovo ime navedeno na djelu na uobičajeni način;

(b)

točka (a) primjenjuje se mutatis mutandis na nositelje prava srodnih autorskom pravu u odnosu na njihov zaštićeni sadržaj.

Pododjeljak 2.

Ostale odredbe

Članak 330.

Mjere na granicama

Svaka stranka, osim ako je u ovom pododjeljku drukčije propisano, utvrđuje postupke kojima se nositelju prava, koji ima osnovane razloge za sumnju da bi se mogao izvršiti uvoz, izvoz, ponovni izvoz, ulazak u carinsko područje ili izlazak iz njega, stavljanje u postupak suspenzije ili u slobodnu zonu ili slobodno skladište robe kojom se čini povreda prava intelektualnog vlasništva ( 31 ), omogućuje da nadležnim upravnim ili pravosudnim tijelima podnese pisani zahtjev u kojem traži da carinska tijela suspendiraju puštanje te robe u slobodni promet ili da je zadrže.

Svaka stranka osigurava da, ako carinska tijela u svojem postupanju, a prije nego što nositelj prava podnese zahtjev ili mu zahtjev bude odobren, imaju dovoljno razloga za sumnju da se robom čini povreda prava intelektualnog vlasništva, ta tijela mogu suspendirati puštanje te robe ili je zadržati kako bi se nositelju prava omogućilo podnošenje zahtjeva za postupanje u skladu sa stavkom 1.

Sva prava i obveze u vezi s uvoznikom koja su uspostavljena u domaćem pravu za provedbu ovog članka i odjeljka 4. dijela III. Sporazuma o TRIPS-u isto su tako primjenjiva na izvoznika ili posjednika robe.

Svaka stranka osigurava da njezina nadležna tijela od nositelja prava koji zatraži postupke opisane u stavku 1. zahtijevaju da osigura odgovarajuće dokaze kojima će nadležnim tijelima dokazati da, u okviru prava stranke koja osigurava postupke, postoji prima facie povreda prava intelektualnog vlasništva nositelja prava, i da osigura dostatne informacije, za koje je opravdano očekivati da je nositelj prava upoznat s njima, kako bi nadležna tijela mogla u razumnoj mjeri prepoznati robu za koju se sumnja da je roba kojom se čini povreda prava intelektualnog vlasništva. Zahtjevom za osiguranje dostatnih informacija neopravdano se ne sprečava primjena postupaka opisanih u stavku 1.

U cilju utvrđivanja je li došlo do počinjenja povrede prava intelektualnog vlasništva, carinski ured obavješćuje nositelja prava, na njegov zahtjev i ako je poznato, o imenima i adresama primatelja, pošiljatelja ili posjednika robe te o podrijetlu i izvoru robe za koju se sumnja da se njome čini povreda prava intelektualnog vlasništva.

Carinski ured podnositelju zahtjeva pruža i mogućnost pregleda robe čije je puštanje suspendirano ili koja je zadržana. Pri pregledu robe carinski ured može uzeti uzorke i predati ih ili poslati nositelju prava, na njegov zahtjev, isključivo za potrebe analize i olakšavanja naknadnog postupka.

Carinska tijela aktivno sudjeluju u određivanju i utvrđivanju pošiljki koje sadržavaju robu u odnosu na koju se sumnja da se njome činia povreda prava intelektualnog vlasništva na temelju tehnika analize rizika. Ona uspostavljaju sustave za blisku suradnju s nositeljima prava, uključujući djelotvorne mehanizme za prikupljanje informacija za analizu rizika.

Stranke su suglasne da će surađivati u cilju suzbijanja međunarodne trgovine robom kojom se čini povreda prava intelektualnog vlasništva. One posebno u tu svrhu, prema potrebi razmjenjuju informacije i dogovaraju suradnju svojih nadležnih tijela u odnosu na trgovinu robom kojom se čini povreda prava intelektualnog vlasništva.

Za robu u provozu kroz područje stranke koja je namijenjena za područje druge stranke prvonavedena stranka osigurava informacije drugonavedenoj stranci kako bi se omogućilo djelotvorno izvršavanje u odnosu na pošiljke robe za koje se sumnja da se njima čini povreda prava intelektualnog vlasništva.

Ne dovodeći u pitanje ostale oblike suradnje, Protokol III. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima primjenjivat će se u odnosu na stavke 7. i 8. ovog članka u pogledu kršenja carinskog zakonodavstva povezanog s pravima intelektualnog vlasništva.

10.

Carinski pododbor iz članka 200. ovog Sporazuma djeluje kao odbor koji je odgovoran za osiguravanje ispravnog funkcioniranja i provedbe ovog članka.

Članak 331.

Kodeksi ponašanja

Stranke potiču:

(a)

trgovinska ili strukovna udruženja ili organizacije da razviju kodekse ponašanja u cilju doprinošenja izvršavanju prava intelektualnog vlasništva; i

(b)

podnošenje nacrta kodeksa ponašanja i bilo kakvih ocjena primjene tih kodeksa ponašanja nadležnim tijelima stranaka.

Članak 332.

Suradnja

Stranke su suglasne surađivati u cilju pružanja potpore provedbi obveza preuzetih na temelju ovog poglavlja.

Podložno odredbama glave VI. (Financijska suradnja i odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ovog Sporazuma područja suradnje uključuju, između ostalog, sljedeće aktivnosti:

(a)

razmjenu informacija o pravnom okviru u vezi s pravima intelektualnog vlasništva i relevantnim propisima o zaštiti i izvršavanju; razmjenu iskustava o napretku zakonodavstva u tim područjima;

(b)

razmjenu iskustava i informacija o izvršavanju prava intelektualnog vlasništva;

(c)

razmjenu iskustava carinskih, policijskih, upravnih i pravosudnih tijela u izvršavanju na središnjoj razini i razini ispod središnje; koordinaciju, uključujući s drugim zemljama, radi sprečavanja izvoza krivotvorene robe;

(d)

jačanje kapaciteta; razmjenu i obuku osoblja;

(e)

promicanje i širenje informacija o pravima intelektualnog vlasništva u, između ostalog, poslovnim krugovima i civilnom društvu; jačanje javne svijesti potrošača i nositelja prava;

(f)

jačanje suradnje između institucija, primjerice između ureda za intelektualno vlasništvo;

(g)

aktivno promicanje osviještenosti i obrazovanja široke javnosti o politikama u području prava intelektualnog vlasništva; formuliranje djelotvornih strategija za utvrđivanje ključnih ciljnih skupina i sastavljanje komunikacijskih programa za jačanje svijesti potrošača i medija o učincima povreda intelektualnog vlasništva, uključujući zdravstvene i sigurnosne rizike te vezu s organiziranim kriminalom.

POGLAVLJE 10.

Tržišno natjecanje

Odjeljak 1.

Protumonopolna politika i spajanja

Članak 333.

Definicije

Za potrebe ovog odjeljka:

„tijelo nadležno za tržišno natjecanje” znači za Uniju, Europska komisija i za Republiku Moldovu, Vijeće za tržišno natjecanje;

„propisi o tržišnom natjecanju” znači:

(a)

za Uniju, članci 101., 102. i 106. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o koncentracijama) te njihove provedbene uredbe ili izmjene;

(b)

za Republiku Moldovu, Zakon o tržišnom natjecanju br. 183. od 11. srpnja 2012. te njegove provedbeni propisi ili izmjene; i

(c)

bilo kakve promjene instrumenata iz točaka (a) i (b) nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Članak 334.

Načela

Stranke prepoznaju važnost slobodnog i neometanog tržišnog natjecanja u njihovim trgovinskim odnosima. Stranke potvrđuju da poslovna praksa protivna tržišnom natjecanju može poremetiti pravilno funkcioniranje tržišta i potkopati koristi liberalizacije trgovine.

Članak 335.

Provedba

Svaka stranka na svojem području održava sveobuhvatne propise o tržišnom natjecanju kojima se učinkovito rješavaju sporazumi protivni tržišnom natjecanju, usklađeno djelovanje i jednostrano djelovanje poduzeća s prevladavajućom tržišnog snagom protivno tržišnom natjecanju i osigurava djelotvorni nadzor koncentracija.

Svaka stranka održava operativno neovisno tijelo opremljeno odgovarajućim kadrovskim potencijalima i izvorima financijskih sredstava u cilju djelotvornog izvršavanja propisa o tržišnom natjecanju iz članka 333. stavka 2.

Stranke prepoznaju važnost primjene propisa o tržišnom natjecanju na transparentan i nediskriminirajući način, uz poštovanje načela poštenog postupka i prava na obranu predmetnih poduzeća.

Članak 336.

Državni monopoli, javna poduzeća poduzeća kojima su prenesena posebna ili isključiva prava

Ništa u ovom poglavlju ne sprečava stranku da određuje ili održava državne monopole ili javna poduzeća ili poduzeća kojima su prenesena posebna ili isključiva prava u skladu s njihovim zakonima.

Što se tiče državnih monopola komercijalnog karaktera, javnih poduzeća i poduzeća kojima su prenesena posebna ili isključiva prava, svaka stranka osigurava da takva poduzeća podliježu propisima o tržišnom natjecanju iz članka 333. stavka 2., ako primjena tih zakona ne sprečava, pravno ili činjenično, obavljanje određenih zadaća od javnog interesa dodijeljenih predmetnim poduzećima.

Članak 337.

Suradnja i razmjena informacija

Stranke prepoznaju važnost suradnje i koordinacije između tijela nadležnih za tržišno natjecanje u svrhu daljnjeg jačanja djelotvornog izvršavanja propisa o tržišnom natjecanju i ispunjavanja ciljeva ovog Sporazuma putem promicanja tržišnog natjecanja i ograničavanja poslovnog ponašanja protivnog tržišnom natjecanju ili transakcija protivnih tržišnom natjecanju.

U tu svrhu tijelo stranke nadležno za tržišno natjecanje može obavijestiti tijelo druge stranke nadležno za tržišno natjecanje o spremnosti na suradnju u vezi s aktivnostima izvršavanja. Ni jedna stranka nije spriječena u donošenju samostalnih odluka o pitanjima suradnje.

U cilju olakšavanja djelotvornog izvršavanja svojih odgovarajućih propisa o tržišnom natjecanju tijela nadležna za tržišno natjecanje mogu razmjenjivati informacije koje nisu povjerljive naravi. Sva razmjena informacija podliježe normama povjerljivosti koji su primjenjive u svakoj stranci. Kad god razmjenjuju informacije u okviru ovog članka, stranke uzimaju u obzir ograničenja koja postavljaju zahtjevi profesionalne i poslovne tajnosti u njihovim nadležnostima.

Članak 338.

Rješavanje sporova

Odredbe o mehanizmu za rješavanje sporova iz poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma ne primjenjuju se na ovaj odjeljak.

Odjeljak 2.

Državne potpore

Članak 339.

Opća načela i područje primjene

Državne potpore koje dodjeljuju Unija ili Republika Moldova, ili koje se dodjeljuju putem resursa jedne od stranaka, u bilo kojem obliku, koje narušavaju ili prijete narušavanjem tržišnog natjecanja stavljanjem u povlašteni položaj određenog poduzeća ili proizvodnje određene robe i usluga te utječu na trgovinu između stranaka nisu u skladu s ovim Sporazumom.

Ovo se poglavlje ne primjenjuje na državne potpore povezane s ribarstvom, proizvodima obuhvaćenima Prilogom I. Sporazumu o poljoprivredi ili na ostale državne potpore obuhvaćene Sporazumom o poljoprivredi.

Članak 340.

Procjena državnih potpora

Državne potpore procjenjuju se na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju primjenjivih u EU-u, a posebno članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i instrumenata za tumačenje koje su donijele institucije EU-a, uključujući relevantnu sudsku praksu Suda Europske unije.

Obveze koje proizlaze iz ovog članka primjenjuju se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Članak 341.

Zakonodavstvo o državnim potporama i tijelo za nadzor državnih potpora

Stranke donose ili održavaju, prema potrebi, zakonodavstvo za nadzor državnih potpora. Isto tako, uspostavljaju ili održavaju, prema potrebi, operativno neovisno tijelo kojem su povjerene ovlasti potrebne za nadzor državnih potpora. Navedeno tijelo ima, između ostalog, ovlasti odobravanja programa državnih potpora i mjera pojedinačnih državnih potpora, kao i ovlasti da naloži povrat državnih potpora koje su nezakonito dodijeljene.

Obveze koje proizlaze iz ovog članka ispunjavaju se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Programi državnih potpora pokrenuti prije uspostave tijela za nadzor državnih potpora usklađuju se unutar razdoblja od osam godina od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma. Ne dovodeći u pitanje ostala poglavlja ovog Sporazuma, razdoblje usklađivanja produljuje se za najviše deset godina od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma u odnosu na programe državnih potpora pokrenute u okviru Zakona Republike Moldove o slobodnim gospodarskim zonama br. 440.-XV od 27. srpnja 2001.

Članak 342.

Transparentnost

Svaka stranka osigurava transparentnost u području državnih potpora. U tu svrhu, od 1. siječnja 2016., svaka stranka svake dvije godine izvješćuje drugu stranku, pridržavajući se metodologije i predstavljanja godišnje ankete EU-a o državnim potporama. Izvješće se smatra osiguranim ako su stranke na raspolaganje stavile relevantne informacije ili su iste u njihovo ime objavljene na javno dostupom internetskommjestu.

Kad god stranka smatra da pojedinačni slučaj državnih potpora koje je dodijelila druga stranka utječe na njezine trgovinske odnose, dotična stranka može od druge stranke zatražiti da osigura informacije o pojedinačnom slučaju državnih potpora.

Članak 343.

Povjerljivost

Pri razmjeni informacija u okviru ovog poglavlja, stranke uzimaju u obzir ograničenja koja postavljaju zahtjevi profesionalne i poslovne tajnosti.

Članak 344.

Klauzula o preispitivanju

Stranke stalno preispituju pitanja na koja se upućuje u ovom poglavlju. Svaka stranka može uputiti takva pitanja Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma. Stranke su suglasne svake dvije godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma preispitati napredak u provedbi ovog poglavlja, osim ako se obje stranke usuglase drukčije.

POGLAVLJE 11.

Energetika povezana s trgovinom

Članak 345.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

„energetski proizvodi” znači sirova nafta (HS oznaka 27.09 ), prirodni plin (HS oznaka 27.11 ) i električna energija (HS oznaka 27.16 );

„fiksna infrastruktura” znači bilo koja prijenosna ili distribucijska mreža, terminal ili skladište za ukapljeni prirodni plin, kako je utvrđeno Direktivom 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i Direktivom 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije;

„promet” znači prijenos i distribucija, kako je utvrđeno Direktivom 2003/54/EZ i Direktivom 2003/55/EZ, i otprema ili transport nafte cjevovodima;

„neovlašteno prisvajanje” znači svaka radnja koja se sastoji od nezakonitog prisvajanja energetskih proizvoda iz fiksne infrastrukture.

Članak 346.

Regulirane domaće cijene

U skladu s Protokolom o pristupanju Republike Moldove energetskoj zajednici, cijena opskrbe plinom i električnom energijom za klijente koji nisu kućanstva utvrđuje se isključivo na temelju ponude i potražnje.

Odstupajući od stavka 1., stranka može u općem gospodarskom interesu ( 32 ) uvesti poduzećima obvezu koja se odnosi na cijenu opskrbe prirodnim plinom i električnom energijom (dalje u tekstu „regulirana cijena”). U slučaju da klijenti koji nisu kućanstva ne mogu s pružateljem usluga postići dogovor o cijeni električne energije ili prirodnog plina koja je niža ili jednaka reguliranoj cijeni prirodnog plina ili električne energije, klijenti koji nisu kućanstva imaju pravo s dobavljačem sklopiti ugovor o opskrbi električnom energijom ili prirodnim plinom suprotno primjenjivoj reguliranoj cijeni. Klijenti koji nisu kućanstva su u svakom slučaju slobodni u pregovorima dogovoriti i potpisati ugovor s bilo kojim alternativnim pružateljem usluga.

Stranka koja uvodi obvezu u skladu sa stavkom 2. osigurava da obveza bude jasno definirana, transparentna, razmjerna, nediskriminirajuća, provjerljiva i ograničenog trajanja. Pri uvođenju takve obveze stranka jamči i jednakost pristupa ostalih poduzeća potrošačima.

Ako stranka regulira cijenu po kojoj se prirodni plin i električna energija prodaju na domaćem tržištu, dotična stranka osigurava da se metodologija na kojoj se temelji izračun regulirane cijene objavi prije nego što regulirana cijena stupi na snagu.

Članak 347.

Zabrana sustava dvojnih cijena

Ne dovodeći u pitanje mogućnost uvođenja reguliranih cijena u skladu s člankom 346. stavcima 2. i 3. ovog Sporazuma, ni jedna stranka ili njezino regulatorno tijelo ne donose niti održavaju mjeru koja dovodi do toga da su cijene za izvoz energetske robe u drugu stranku veće od cijena takve robe u slučaju domaće potrošnje.

Stranka izvoznica na zahtjev druge stranke pruža dokaze o tome da različite cijene energetske robe za domaće tržište i za izvoz nisu rezultat mjere zabranjene stavkom 1.

Članak 348.

Provoz

Stranke poduzimaju sve potrebne mjere za olakšavanje provoza, u skladu s načelom slobodnog provoza i u skladu s člancima V.1., V.2., V.4. i V.5. GATT-a 1994. i člancima 7.1. i 7.3. Ugovora o energetskoj povelji, koji su obuhvaćeni ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio.

Članak 349.

Promet

U pogledu prometa električne energije i plina, a posebno pristupa trećih strana fiksnoj infrastrukturi, stranke prilagođavaju svoja zakonodavstva, kao je navedeno u Prilogu VIII. ovom Sporazumu te u Ugovoru o energetskoj zajednici, kako bi se osiguralo da tarife, koje se objavljuju prije njihova stupanja na snagu te postupci za dodjelu kapaciteta i svi ostali uvjeti budu objektivni, opravdani i transparentni te da ne budu diskriminirajući na temelju podrijetla, vlasništva ili odredišta električne energije ili plina.

Članak 350.

Neovlašteno prisvajanje robe u provozu

Svaka stranka poduzima sve potrebne mjere kako bi zabranila i riješila pitanje svakog neovlaštenog prisvajanja energetske robe u provozu kroz njezino područje od strane svakog subjekta koji se nalazi pod kontrolom ili jurisdikcijom te stranke.

Članak 351.

Neprekinut provoz

Stranka ne ometa provoz energetske robe kroz svoje područje, osim ako takvo ometanje nije posebno predviđeno ugovorom ili drugim sporazumom kojim se takav provoz regulira.

U slučaju spora o bilo kojem pitanju povezanom sa strankama odnosno jednim ili više subjekata koji se nalaze pod kontrolom ili jurisdikcijom jedne od stranaka, stranka kroz čije se područje obavlja provoz energetske robe, prije zaključivanja postupka rješavanja spora u okviru relevantnog ugovora ili sporazuma ili postupka u hitnom slučaju u okviru Priloga XXXI. ovom Sporazumu ili u okviru poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, ne prekida ni smanjuje takav provoz niti dopušta bilo kojem subjektu koji se nalazi pod njenom kontrolom ili jurisdikcijom, uključujući državna trgovačka poduzeća, da prekine ili smanji takav provoz, osim pod okolnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka.

Stranka se ne smatra odgovornom za prekid ili smanjenje provoza na temelju ovog članka ako ista ne može obavljati opskrbu ili provoz energetske robe zbog djelovanja koja se mogu pripisati trećim zemljama ili subjektu koji se nalazi pod kontrolom ili jurisdikcijom treće zemlje.

Članak 352.

Obveza provoza za operatere

Svaka stranka osigurava da operateri fiksne infrastrukture poduzmu potrebne mjere kako bi:

(a)

umanjili rizik slučajnog prekida ili smanjenja provoza; i

(b)

žurno ponovno uspostavili normalan provoz koji je slučajno prekinut ili smanjen.

Članak 353.

Regulatorno tijelo za električnu energiju i prirodni plin

U skladu s Direktivom 2003/55/EZ i Direktivom 2003/54/EZ, regulatorno tijelu u području prirodnog plina i električne energije pravno je odvojeno od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog subjekta i neovisno je o njemu te raspolaže ovlastimakoje su dostatne za osiguravanje djelotvornog tržišnog natjecanja i učinkovitog funkcioniranje tržišta.

Odluke regulatornog tijela i postupci kojima se ono koristi nepristrani su u odnosu na sve sudionike na tržištu.

Operater na kojeg utječe odluka regulatornog tijela ima pravo podnijeti žalbu protiv te odluke žalbenom tijelu koje je neovisno o uključenim strankama. Ako žalbeno tijelo nije pravosudne naravi, njegove se odluke uvijek moraju obrazložiti u pisanom obliku i podliježu preispitivanju od strane nepristranog i neovisnog pravosudnog tijela. Odluke koje donesu žalbena tijela djelotvorno se izvršavaju.

Članak 354.

Odnos s Ugovorom o energetskoj zajednici

U slučaju sukoba između odredaba ovog poglavlja i odredaba Ugovora o energetskoj zajednici odnosno odredaba zakonodavstva Unije koje se primjenjuje prema Ugovoru o energetskoj zajednici, prednost imaju, u mjeri u kojoj su one u sukobu, odredbe Ugovora o energetskoj zajednici, odnosno odredbe zakonodavstva Unije koje se primjenjuje prema Ugovoru o energetskoj zajednici.

Pri provedbi ovog poglavlja prednost se daje donošenju zakonodavnih ili drugih akata koji su u skladu s Ugovorom o energetskoj zajednici ili se temelje na zakonodavstvu koje se primjenjuje u Uniji. U slučaju spora u pogledu ovog poglavlja, zakonodavni ili drugi akti koji ispunjavaju te kriterije smatraju se usklađenima s ovim poglavljem. Pri procjeni toga ispunjavaju li zakonodavni ili drugi akti te kriterije u obzir se uzima svaka relevantna odluka donesena na temelju članka 91. Ugovora o energetskoj zajednici.

Ni jedna stranka ne koristi se odredbama ovog Sporazuma o rješavanju sporova kako bi se pozvala na povredu odredaba Ugovora o energetskoj zajednici.

POGLAVLJE 12.

Transparentnost

Članak 355.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

„mjere opće primjene” obuhvaćaju zakone, propise, sudske odluke, postupke i upravne odluke opće primjene te sve druge opće ili apstraktne akte, tumačenje ili druge zahtjeve koji bi mogli utjecati na bilo koje pitanje obuhvaćeno glavom V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. To ne obuhvaća odluke koje se primjenjuju na pojedinačnu osobu;

„zainteresirana osoba” znači svaka fizička ili pravna osoba koja može biti predmet svih prava ili obveza na temelju mjera opće primjene u smislu glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Članak 356.

Cilj i područje primjene

Prepoznajući utjecaj koji regulatorno okruženje može imati na trgovinu i ulaganja između stranaka, stranke osiguravaju predvidljivo regulatorno okruženje za gospodarske subjekte i učinkovite postupke, na odgovarajući način uzimajući u obzir zahtjeve pravne sigurnosti i razmjernosti.

Članak 357.

Objava

Svaka stranka osigurava da mjere opće primjene:

(a)

budu objavljene bez odgađanja ili na drugi način učinjene dostupnima putem službeno određenog medija te, ako je izvedivo, elektroničkim sredstvima, na takav način da se svakoj osobi omogući upoznavanje s njima;

(b)

sadržavaju obrazloženje cilja takvih mjera i njihovih razloga; i

(c)

ostavljaju dovoljno vremena između njihove objave i stupanja na snagu tih mjera, osim u odgovarajuće obrazloženim slučajevima.

Svaka stranka:

(a)

nastoji u primjereno ranoj fazi objaviti svaki prijedlog za donošenje ili izmjenu mjera opće primjene, uključujući obrazloženje cilja tog prijedloga i njegovih razloga;

(b)

pruža zainteresiranim osobama primjerene mogućnosti za iznošenje primjedbi u vezi s takvim prijedlogom, posebno ostavljajući dovoljno vremena za takve mogućnosti; i

(c)

nastoji uzeti u obzir primjedbe koje je primila od zainteresiranih osoba u vezi s takvim prijedlogom.

Članak 358.

Upiti i kontaktne točke

Kako bi olakšale komunikaciju između stranaka u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim glavom V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, svaka stranka određuje kontaktnu točku koja djeluje kao koordinator.

Svaka stranka održava ili uspostavlja odgovarajuće mehanizme za odgovaranje na upite svih zainteresiranih osoba u vezi sa svim mjerama opće primjene, predloženima ili na snazi, te načinom njihove primjene. Upiti se mogu uputiti putem kontaktnih točaka uspostavljenih prema stavku 1. ili, prema potrebi, putem bilo kakvog drugog mehanizma.

Stranke prepoznaju da svaki odgovor predviđen u stavku 2. ne mora biti konačan ili pravno obvezujući, već mora služiti samo u informativne svrhe, osim ako nije drukčije predviđeno odgovarajućim zakonima i propisima.

Na zahtjev stranke, druga stranka bez odgađanja pruža informacije i odgovara na pitanja koja se odnose na svaku mjeru opće primjene ili prijedlog za donošenje ili izmjenu mjere opće primjene za koju stranka koja je uputila zahtjev smatra da bi mogla utjecati na provedbu glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, bez obzira na to je li stranka koja je uputila zahtjev prethodno obaviještena o toj mjeri.

Članak 359.

Upravljanje mjerama opće primjene

Svaka stranka objektivno, nepristrano i primjereno uprava svim mjerama opće primjene. U tu svrhu, svaka stranka pri primjeni tih mjera na određene osobe, robu ili usluge druge stranke u posebnim slučajevima:

(a)

nastoji zainteresiranim osobama koje su izravno pogođene postupkom, u skladu sa svojim postupcima, pružiti razumnu obavijest o pokretanju postupka, uključujući opis vrste postupka, izjavu pravnog tijela u okviru kojeg se postupak pokreće i opći opis svih spornih pitanja;

(b)

takvim zainteresiranim osobama, prije poduzimanja bilo kakve konačne upravne mjere, pruža primjerenu mogućnost za iznošenje činjenica i argumenata u prilog njihovim stajalištima, ako rokovi, vrsta postupka i javni interes to dopuštaju; i

(c)

osigurava da se njezini postupci temelje na njezinom pravu te da se provode u skladu s njim.

Članak 360.

Preispitivanje i žalba

Svaka stranka osniva ili održava pravosudna, arbitražna ili upravna tijela ili postupke za potrebe žurnog preispitivanja i, ako je to opravdano, ispravljanja upravne mjere koja se odnosi na pitanja obuhvaćena glavom V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. Takva su sudska tijela ili postupci nepristrani i neovisni o uredu ili tijelu kojemu je povjereno izvršavanje upravnih mjera, a oni koji su odgovorni za njih nemaju nikakav bitan interes za rješenje pitanja.

Svaka stranka osigurava da se u okviru takvih sudskih tijela ili postupaka strankama u postupku osigura pravo na:

(a)

primjerenu mogućnost da podupru ili obrane svoja stajališta; i

(b)

odluku koja se temelji na dokazima i podnescima u spisu predmeta ili, ako to zahtijeva pravo stranke, na spisu koji priprema upravno tijelo.

Svaka stranka osigurava, podložno žalbi ili dodatnom preispitivanju kako je predviđeno njezinim pravom, da ured ili tijelo koji su nadležni za predmetnu upravnu mjeru provedu tu odluku i da svoje djelovanje usklade s njom.

Članak 361.

Kvaliteta i izvršavanje regulatornog okvira i dobro upravno postupanje

Stranke su suglasne surađivati u promicanju kvalitete i izvršavanja regulatornog okvira, između ostalog i razmjenom informacija i najbolje prakse u području njihovih regulatornih politika i procjenjivanju učinka regulatornog okvira.

Stranke podržavaju načela dobrog upravnog postupanja ( 33 ) i suglasne su surađivati u njihovom promicanju, između ostalog i razmjenom informacija i najbolje prakse.

Članak 362.

Posebna pravila

Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se ne dovodeći u pitanje posebna pravila o transparentnosti utvrđena u drugim poglavljima glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

POGLAVLJE 13.

Trgovina i odrŽivi razvoj

Članak 363.

Kontekst i ciljevi

Stranke podsjećaju na Agendu 21 Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju iz 1992., Deklaraciju Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim načelima i pravima na radu iz 1998., Johanesburški plan provedbe održivog razvoja iz 2002., Ministarsku izjavu Gospodarskog i socijalnog vijeća UN-a o punoj zaposlenosti i dostojanstvenom radu iz 2006. i Deklaraciju Međunarodne organizacije rada (ILO) o socijalnoj pravdi za poštenu globalizaciju iz 2008. Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine na takav način da se doprinosi postizanju cilja održivog razvoja, za dobrobit sadašnje i budućih generacija, i osigurava da se taj cilj uključi u i odražava na svakoj razini njihova trgovinskog odnosa.

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost postizanju održivog razvoja i prepoznaju da su gospodarski razvoj, socijalni razvoj i zaštita okoliša stupovi održivog razvoja koji su međuovisni i uzajamno se jačaju. Ističu korist razmatranja rada povezanog s trgovinom ( 34 ) i pitanja zaštite okoliša kao dijela globalnog pristupa trgovini i održivom razvoju.

Članak 364.

Pravo na pravno uređivanje i razine zaštite

Stranke prepoznaju pravo svake stranke da utvrdi svoje politike i prioritete održivog razvoja, da uspostavi vlastite razine domaćeg zaštite u području okoliša i rada, te da u skladu s time donese ili izmijeni svoje relevantne zakone i politike, u skladu s njihovim obvezama prema međunarodno priznatim normama i sporazumima iz članaka 365. i 366. ovog Sporazuma.

U tom kontekstu svaka stranka nastoji osigurati da njezini zakoni i politike osiguravaju i potiču visoke razine zaštite okoliša i rada te nastoji nastaviti poboljšavati te zakone i politike i povezane razine zaštite.

Članak 365.

Multilateralne norme i sporazumi u području rada

Stranke prepoznaju punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven rad za sve kao ključne elemente upravljanja globalizacijom i ponovno potvrđuju svoju obvezu promicanja razvoja međunarodne trgovine na način kojim se pogoduje punoj i produktivnoj zaposlenosti i dostojanstvenom radu za sve. U tom se kontekstu stranke obvezuju na savjetovanje i suradnju, prema potrebi, u vezi s pitanjima iz područja rada povezanih s trgovinom koja su od zajedničkog interesa.

U skladu s njihovim obvezama kao članica Međunarodne organizacije rada i obvezama iz Deklaracije Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu i njezine primjene i praćenja (1998.), stranke se obvezuju poštovati, promicati i ostvarivati u svojim pravima i praksi i na njihovom cijelom području međunarodno priznate temeljne standarde rada, kako su predviđeni temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, a posebno:

(a)

slobodu udruživanja i djelotvorno priznanje prava na kolektivno pregovaranje;

(b)

uklanjanje svih oblika prisilnog ili obveznog rada;

(c)

djelotvorno ukidanje rada djece; i

(d)

uklanjanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja i izbora zanimanja.

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost djelotvornoj provedbi, u svojem pravu i praksi, temeljnih, prioritetnih i ostalih konvencija Međunarodne organizacije rada koje su ratificirale države članice i Republika Moldova.

Stranke će razmotriti i ratifikaciju preostalih prioritetnih i ostalih konvencija koje je Međunarodna organizacija rada klasificirala kao ažurirane. U tom smislu, stranke redovito razmjenjuju informacije o svojoj situaciji i napretku u postupku ratifikacije.

Stranke prepoznaju da nije moguće pozivati se na kršenje temeljnih načela i prava rada ili ih na drugi način koristiti kao legitimnu komparativnu prednost i da se standardima rada ne bi trebalo koristiti za potrebe protekcionizma u trgovini.

Članak 366.

Multilateralno upravljanje u području okoliša i sporazumi u području okoliša

Stranke prepoznaju vrijednost međunarodnog upravljanja u području okoliša i sporazuma u području okoliša kao odgovora međunarodne zajednice na globalne ili regionalne okolišne probleme te naglašavaju potrebu za jačanjem međusobnog podupiranja između trgovinske politike i okolišne politike. U tom se smislu stranke obvezuju na savjetovanje i suradnju, prema potrebi, u odnosu na pregovore o okolišnim pitanjima koja su povezana s trgovinom i u odnosu na ostala okolišne teme koje su povezane s trgovinom, a koje su od zajedničkog interesa.

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost djelotvornoj provedbi u svojim pravima i praksi multilateralnih sporazuma o okolišu kojih su one stranke.

Stranke redovito razmjenjuju informacije o svojoj situaciji i napretku u vezi s ratifikacijom multilateralnih o okolišu ili izmjenama takvih sporazuma.

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost postizanju konačnog cilja Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i njezina Protokola iz Kyota. Obvezuju se surađivati u razvoju budućega međunarodnog okvira za klimatske promjene u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i njezinim povezanim sporazumima i odlukama.

Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranke da donose ili održavaju mjere za provedbu multilateralnih sporazuma o okolišu kojih su one stranke, pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo arbitrarne ili neopravdane diskriminacije između stranaka ili prikriveno ograničavanje trgovine.

Članak 367.

Trgovina i ulaganja kojima se promiče održivi razvoj

Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost jačanju doprinosa trgovine cilju održivog razvoja u njegovoj gospodarskoj, socijalnoj i ekološkoj dimenziji. U skladu s time, stranke:

(a)

prepoznaju korisnu ulogu koju temeljni standardi rada i dostojanstven rad mogu imati za gospodarsku učinkovitost, inovacije i produktivnost te naglašavaju vrijednost veće političke usklađenosti između trgovinskih politika, s jedne strane, i politika zapošljavanja, s druge strane;

(b)

nastoje olakšati i promicati trgovinu i ulaganja u robu i usluge u području okoliša, uključujući putem rješavanja povezanih netarifnih prepreka;

(c)

nastoje olakšati uklanjanje prepreka trgovini ili ulaganjima u vezi s robom i uslugama od posebne važnosti za smanjivanje klimatskih promjena, kao što su održiva, obnovljiva energija i energetski učinkoviti proizvodi i usluge, uključujući putem donošenja političkih okvira koji vode do korištenja najdostupnijih tehnologija i promicanjem standarda koji odgovaraju potrebama zaštite okoliša i gospodarstva i smanjuju na najnižu moguću mjeru tehničke prepreke trgovini;

(d)

suglasne su promicati trgovinu robom koja doprinosi poboljšanim društvenim uvjetima i dobroj okolišnoj praksi, uključujući robu koja je podložna dobrovoljnim programima osiguravanja održivosti kao što su pravedni i etički trgovinski programi, ekološke oznake i programi certifikacije za proizvode nastale na temelju prirodnih bogatstava;

(e)

suglasne su promicati društvenu odgovornost poduzeća, uključujući razmjenom informacija i najbolje prakse. U tom se pogledu stranke pozivaju na relevantna međunarodno priznata načela i smjernice, poput Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća, inicijative Ujedinjenih naroda „Global Compact” i Trostrane deklaracije o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada.

Članak 368.

Biološka raznolikost

Stranke prepoznaju važnost osiguravanja očuvanja i održive upotrebe biološke raznolikosti kao ključnog elementa za ostvarivanje održivog razvoja i ponovno potvrđuju svoju predanost očuvanju i održivoj upotrebi biološke raznolikosti, u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti i ostalim relevantnim instrumentima kojih su stranke.

U tu se svrhu stranke obvezuju:

(a)

promicati trgovinu proizvodima koji se temelje na prirodnim resursima putem održive upotrebe bioloških resursa i davati doprinos očuvanju biološke raznolikosti;

(b)

razmjenjivati informacije o djelovanjima povezanima s trgovinom proizvodima koji se temelje na prirodnim resursima usmjerenima prema zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti i smanjivati pritisak na biološku raznolikosti te, ako je to relevantno, surađivati kako bi povećale utjecaj i osigurale međusobno podupiranje svojih politika;

(c)

promicati vođenje popisa vrsta u okviru Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) ako se status očuvanja tih vrsta smatra ugroženim; i

(d)

surađivati na regionalnoj i globalnoj razini u cilju promicanja očuvanja i održive upotrebe biološke raznolikosti u prirodnim ili poljoprivrednim ekosustavima, uključujući ugrožene vrste, njihovo stanište, posebno zaštićena prirodna područja i genetsku raznolikosti, obnovu ekosustava i uklanjanje ili smanjenje negativnih utjecaja na okoliš koji proizlaze iz upotrebe živih i neživih prirodnih resursa ili ekosustava.

Članak 369.

Održivo upravljanje šumama i trgovina šumskim proizvodima

Stranke prepoznaju važnost osiguravanja očuvanja i održivog upravljanja šumama i doprinosa šuma gospodarskim, ekološkim i socijalnim ciljevima stranaka.

U tu se svrhu stranke obvezuju:

(a)

promicati trgovinu šumskim proizvodima s podrijetlom iz šuma kojima se upravlja na održivi način, posječenima u skladu s domaćim zakonodavstvom zemlje sječe. U tom smislu mjere mogu uključivati sklapanje Dobrovoljnoga partnerskog sporazuma o trgovini i upravljanju izvršavanjem zakona u području šumarstva;

(b)

razmjenjivati informacije o mjerama za promicanje potrošnje drvne sirovine i proizvoda dobivenih iz drvne sirovine s podrijetlom iz šuma kojima se upravlja na održivi način i, ako je to relevantno, surađivati u razvoju takvih mjera;

(c)

donositi mjere za promicanje očuvanja šumskih površina i borbu protiv nezakonite sječe i s njom povezane trgovine uključujući, prema potrebi, u odnosu na treće zemlje;

(d)

razmjenjivati informacije o djelovanjima za poboljšanje upravljanja šumama i, ako je to relevantno, surađivati na povećanju utjecaja i osiguravanju uzajamnog podupiranja svojih politika koje su usmjerene na isključivanje nezakonito posječene drvne sirovine i od nje dobivenih proizvoda iz trgovinskih tokova;

(e)

promicati vođenje popisa vrsta drvne sirovine u okviru CITES-a ako se status očuvanja tih vrsta smatra ugroženim; i

(f)

surađivati na regionalnoj i globalnoj razini u cilju promicanja očuvanja šumskih površina i održivog upravljanja svim vrstama šuma, certificiranjem kojim se promiče odgovorno upravljanja šumama.

Članak 370.

Trgovina ribljim proizvodima

Uzimajući u obzir važnost osiguravanja odgovornog i održivog upravljanja ribljim fondovima te promicanje dobrog upravljanja u trgovini, stranke se obvezuju:

(a)

promicati najbolju praksu upravljanja ribarstvom u cilju osiguravanja očuvanja ribljih fondova i upravljanja ribljim fondovima na održiv način te na temelju pristupa ekosustava;

(b)

poduzimati djelotvorne mjere praćenja i nadzora aktivnosti ribolova;

(c)

osiguravati potpunu usklađenost s primjenjivim mjerama očuvanja i nadzora koje donose regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom te što sveobuhvatniju suradnju s tim organizacijama, odnosno u okviru tih organizacija; i

(d)

surađivati u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribolova i aktivnosti povezanih s ribolovom s pomoću sveobuhvatnih, djelotvornih i transparentnih mjera. Stranke isto tako provode politike i mjere za isključivanje proizvoda koji potječu od nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova iz trgovinskih tokova i sa svojih tržišta.

Članak 371.

Održavanje razina zaštite

Stranke prepoznaju da je neprimjereno poticati trgovinu ili ulaganja snižavanjem razina zaštite određenih u domaćem pravu u području okoliša ili rada.

Stranke se ne odriču niti odstupaju od, te ne nude odricanje ili odstupanje, od svojeg prava u području okoliša ili rada kao poticaj trgovini ili uspostavi, stjecanju, širenju ili zadržavanju ulaganja ulagača na njihovom području.

Stranke djelotvorno provode svoje pravo u području zaštite okoliša i rada putem trajnog ili ponavljajućeg djelovanja ili propuštanja, kao poticaj trgovini ili ulaganjima.

Članak 372.

Znanstvene informacije

Pri pripremi i provedbi mjera usmjerenih na zaštitu okoliša ili uvjeta rada koje mogu utjecati na trgovinu ili ulaganja stranke uzimaju u obzir dostupne znanstvene i tehničke informacije te relevantne međunarodne norme, smjernice ili preporuke, ako iste postoje, uključujući načelo predostrožnosti.

Članak 373.

Transparentnost

Svaka stranka, u skladu sa svojim domaćim pravom i poglavljem 12. (Transparentnost) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, osigurava da se bilo kakva mjera usmjerena na zaštitu okoliša i uvjeta rada koja može utjecati na trgovinu ili ulaganja razvija, uvodi i provodi na transparentan način, uz odgovarajuću pozornost i javnu raspravu te odgovarajuće i pravovremeno obavješćivanje nedržavnih aktera i savjetovanje s njima.

Članak 374.

Preispitivanje utjecaja na održivost

Stranke se obvezuju preispitivati, pratiti i procjenjivati utjecaj provedbe glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma na održivi razvoj pomoću vlastitih participativnih postupaka i institucija, kao i pomoću onih uspostavljenih u okviru ovog Sporazuma, primjerice pomoću procjena utjecaja na održivost povezanih s trgovinom.

Članak 375.

Suradnja u trgovini i održivom razvoju

Stranke prepoznaju važnost suradnje u aspektima politika iz područja zaštite okoliša i rada povezanim s trgovinom kako bi se ostvarili ciljevi glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. One mogu surađivati, između ostalog, u sljedećim područjima:

(a)

aspekti iz područja rada ili zaštite okoliše povezani s trgovinom i održivim razvojem u međunarodnim forumima, posebno uključujući WTO, Međunarodnu organizaciju rada, Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i multilateralne sporazume o okolišu;

(b)

metodologija i pokazatelji za procjene utjecaja trgovine na održivost;

(c)

utjecaj propisa, normi i standarda iz područja rada i zaštite okoliša na trgovinu i ulaganja, kao i utjecaj propisa iz područja trgovine i ulaganja na pravo iz područja rada i okoliša, uključujući razvoj propisa i politike iz područja rada i okoliša;

(d)

pozitivni i negativni utjecaji glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma na održivi razvoj i načini jačanja, sprečavanja ili ublažavanja istih, uzimajući u obzir i procjene utjecaja na održivost koje su provele obje ili jedna od stranaka;

(e)

promicanje ratifikacije i djelotvorne provedbe temeljnih, prioritetnih i ostalih ažuriranih konvencija Međunarodne organizacije rada i multilateralnih sporazuma u području okoliša važnih u kontekstu trgovine;

(f)

promicanje programa privatnog i javnog certificiranja, sljedivosti i označivanja, uključujući ekološke oznake;

(g)

promicanje društvene odgovornosti poduzeća, na primjer putem djelovanja koja se odnose na podizanje osviještenosti, pridržavanje, provedbu i praćenje međunarodno priznatih smjernica i načela;

(h)

aspekti Agende za dostojanstveni rad Međunarodne organizacije rada povezani s trgovinom, uključujući o međusobnim vezama između trgovine i pune i produktivne zaposlenosti, prilagodbi na tržištu rada, temeljnim standardima rada, radnoj statistici, razvoju ljudskih potencijala i cjeloživotnom učenju, socijalnoj zaštiti i socijalnoj uključenosti, socijalnom dijalogu i jednakosti spolova;

(i)

aspekti multilateralnih sporazuma o okolišu povezani s trgovinkom, uključujući carinsku suradnju;

(j)

aspekti trenutačnog i budućeg međunarodnog režima o klimatskim promjenama povezani s trgovinom, uključujući sredstva za promicanje tehnologija s niskim udjelom ugljika i energetske učinkovitosti;

(k)

mjere za promicanje očuvanja i održive uporabe biološke raznolikosti povezane s trgovinom;

(l)

mjere za rješavanje problema deforestacije povezane s trgovinom, uključujući rješavanje problema u pogledu nezakonite sječe; i

(m)

mjere za promicanje održivih ribolovnih praksi i trgovine ribljim proizvodima kojima se upravlja na održiv način povezane s trgovinom.

Članak 376.

Institucionalni mehanizam i mehanizam nadzora

Svaka stranka u okviru svoje uprave određuje ured koji će služiti kao kontaktna točka s drugom strankom za potrebe provedbe ovog poglavlja.

Uspostavlja se Pododbor za trgovinu i održivi razvoj. Pododbor o svojim aktivnostima izvješćuje Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma. Pododbor je sastavljen od visokih dužnosnika iz upravnih tijela svake stranke.

Pododbor za trgovinu i održivi razvoj sastaje se u prvoj godini nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga prema potrebi, kako bi nadgledao provedbu ovog poglavlja, uključujući aktivnosti suradnje u skladu s člankom 375. ovog Sporazuma. Pododbor utvrđuje vlastiti poslovnik.

Svaka stranka saziva novu domaću savjetodavnu skupinu ili skupine za održivi razvoj ili se pak savjetuje s postojećom skupinom odnosno skupinama čija je zadaća pružati savjete o pitanjima povezanima s ovim poglavljem. Takva skupina ili skupine može/mogu iznijeti stajališta ili dati preporuke o provedbi ovog poglavlja, uključujući na vlastitu inicijativu.

Domaću savjetodavnu skupinu ili skupine čine neovisne reprezentativne organizacije civilnog društva s uravnoteženom zastupljenošću gospodarskih, socijalnih i dionika iz područja okoliša, uključujući, između ostalog, organizacije poslodavaca i radnika, nevladine organizacije, poslovne skupine i druge relevantne dionike.

Članak 377.

Zajednički forum za dijalog civilnog društva

Stranke olakšavaju zajednički forum s organizacijama civilnog društva uspostavljenim na njihovim područjima, uključujući članove njihove domaće savjetodavne skupine ili skupina i šire javnosti, u cilju vođenja dijaloga o aspektima održivog razvoja iz ovog Sporazuma. Stranke promiču jednakomjernu zastupljenost relevantnih interesa, uključujući neovisne reprezentativne organizacije poslodavaca, radnika, interesa iz područja zaštite okoliša i poslovnih skupina, kao i ostalih relevantnih dionika, prema potrebi.

Zajednički forum za dijalog civilnog društva sastajat će se jednom godišnje, osim ako se stranke ne usuglase drukčije. Stranke su suglasne o funkcioniranju zajedničkog foruma za dijalog civilnog društva najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Stranke zajedničkom forumu za dijalog civilnog društva predstavljaju ažurirane podatke o provedbi ovog poglavlja. Stajališta i mišljenja zajedničkog foruma za dijalog civilnog društva dostavljaju se strankama te se objavljuju.

Članak 378.

Savjetovanja na razini vlada

Za bilo koje pitanje koje se pojavi u okviru ovog poglavlja stranke isključivo primjenjuju postupke uspostavljene ovim člankom i člankom 379. ovog Sporazuma.

Stranka može zahtijevati savjetovanje s drugom strankom o svim pitanjima koja se pojave u okviru ovog poglavlja tako da kontaktnoj točki te stranke dostavi zahtjev u pisanom obliku. U zahtjevu se jasno iznosi pitanje, utvrđuje problem o kojem je riječ i navodi kratak sažetak tvrdnji u okviru ovog poglavlja. Savjetovanja počinju odmah nakon što stranka dostavi zahtjev za savjetovanje.

Stranke ulažu sve napore kako bi riješile pitanje na obostrano zadovoljstvo. Stranke uzimaju u obzir aktivnosti Međunarodne organizacije rada ili odgovarajućih multilateralnih organizacija ili tijela za okoliš radi promicanja veće suradnje i usklađenosti između rada stranaka i tih organizacija. Ako je potrebno, stranke mogu zatražiti savjet od tih organizacija ili tijela, ili bilo koje odgovarajuće osobe ili tijela, kako bi u potpunosti ispitale predmetno pitanje.

Ako stranka smatra da je pitanje potrebno dodatno raspraviti, ta stranka može dostavljanjem pisanog zahtjeva kontaktnoj točki druge stranke zahtijevati sazivanje Pododbora za trgovinu i održivi razvoj radi razmatranja tog pitanja. Pododbor se sastaje žurno i nastoji se usuglasiti u vezi s rješenjem tog pitanja.

Pododbor, prema potrebi, može zatražiti savjet domaće savjetodavne skupine ili skupina bilo koje stranke ili obiju stranaka ili drugu stručnu pomoć.

Objavljuje se svako rješenje pitanja do kojeg stranke dođu savjetovanjem.

Članak 379.

Skupina stručnjaka

Svaka stranka može zahtijevati, u roku od 90 dana od dostave zahtjeva za savjetovanje prema članku 378. stavku 2. ovog Sporazuma, sazivanje skupine stručnjaka kako bi ta skupina ispitala pitanje koje nije na zadovoljavajući način riješeno savjetovanjem na razini vlada.

Odredbe pododjeljka 1. i pododjeljka 3. odjeljka 3. i članka 406. poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, kao i Poslovnik iz Priloga XXXIII. ovom Sporazumu i Kodeks ponašanja arbitrara i posrednika („Kodeks ponašanja”) utvrđeni u Prilogu XXXIV. ovom Sporazumu, primjenjuju se osim ako nije drukčije predviđeno ovim člankom.

Na prvom sastanku nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Pododbor za trgovinu i održivi razvoj sastavlja popis koji sadržava najmanje 15 osoba koje žele i mogu obavljati dužnost stručnjaka u postupku skupine stručnjaka. Svaka stranka predlaže najmanje pet osoba koje će obavljati funkciju stručnjaka. Stranke biraju i najmanje pet osoba koje nisu državljani ni jedne stranke za predsjedanje skupinom stručnjaka. Pododbor za trgovinu i održivi razvoj osigurava da se taj popis uvijek održava na toj razini.

Popisom iz stavka 3. obuhvaćene su osobe sa specijaliziranim znanjem ili stručnim znanjima iz područja prava, rada ili okoliša o kojima je riječ u ovom poglavlju, ili iz područja rješavanja sporova koji proizlaze iz međunarodnih sporazuma. One moraju biti neovisne, obavljati funkciju u svojstvu pojedinca i ne smiju primati naputke od bilo kakve organizacije ili vlade u pogledu pitanja povezanih sa sporom o kojem je riječ niti biti povezani s vladom bilo koje stranke te su dužni postupati u skladu s Kodeksom ponašanja određenim u Prilogu XXXIV. ovom Sporazumu.

Za pitanja koja proizlaze iz ovog poglavlja skupina stručnjaka sastojat će se od stručnjaka iz popisa iz stavka 3. ovog članka, u skladu s člankom 385. ovog Sporazuma i pravilom 8. Poslovnika određenog u Prilogu XXXIII. ovom Sporazumu.

Skupina stručnjaka može zatražiti informacije i savjete od stranaka, domaće savjetodavne skupine ili skupina ili bilo kojeg drugog izvora koji smatra prikladnim. Kada je riječ o pitanjima povezanima s poštovanjem mulitlateralnih sporazuma kako je utvrđeno u člancima 365. i 366. ovog Sporazuma, skupina stručnjaka trebala bi tražiti informacije i savjete od Međunarodne organizacije rada i tijela multilateralnih sporazuma o okolišu.

Skupina stručnjaka izdaje svoje izvješće strankama, u skladu s relevantnim postupcima određenima u poglavlju 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma. U izvješću se navode utvrđenja činjeničnog stanja, primjenjivost relevantnih odredaba i temeljni razlozi svih utvrđenja i preporuka koje ono iznosi. Stranke objavljuju izvješće u roku od 15 dana od njegova izdavanja.

Stranke raspravljaju o odgovarajućim mjerama koje treba provesti, uzimajući u obzir izvješće i preporuke skupine stručnjaka. Predmetna stranka obavješćuje svoju savjetodavnu skupinu ili skupine i drugu stranku o svojim odlukama o bilo kojem djelovanju ili mjeri koje treba provesti najkasnije tri mjeseca od objave izvješća. Nastavak izvješća i preporuka skupine stručnjaka prati Pododbor za trgovinu i održivi razvoj. Savjetodavna tijela i zajednički forum za dijalog civilnog društva mogu, u tom pogledu, dostaviti zapažanja Pododboru za trgovinu i održivi razvoj.

POGLAVLJE 14.

Rješavanje sporova

Odjeljak 1.

Cilj i područje primjene

Članak 380.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja utvrditi djelotvoran i učinkovit mehanizam za izbjegavanje i rješavanje svih sporova između stranaka o tumačenju i primjeni glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma u cilju postizanja sporazumnog rješenja, kad god je to moguće.

Članak 381.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje u odnosu na svaki spor o tumačenju i primjeni odredaba glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, osim ako nije drukčije predviđeno.

Odjeljak 2.

Savjetovanja i posredovanje

Članak 382.

Savjetovanja

Stranke nastoje svaki spor iz članka 381. ovog Sporazuma riješiti tako da započnu savjetovanje u dobroj vjeri u cilju postizanja sporazumnog rješenja.

Stranka traži savjetovanje pisanim zahtjevom drugoj stranci u kojem navodi spornu mjeru i odredbe iz članka 381. ovog Sporazuma koje smatra primjenjivima; primjerak pisanog zahtjeva dostavlja se i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma.

Savjetovanje se održava u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva i odvija se, osim ako se stranke usuglase drukčije, na području stranke kojoj je dostavljen zahtjev. Savjetovanje se smatra zaključenim u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva, osim ako se stranke usuglase nastaviti savjetovanje. Savjetovanje, posebno sve objavljene informacije i stajališta koja su stranke zauzele tijekom savjetovanja, povjerljive su naravi i ne dovode u pitanje prava bilo koje stranke u bilo kojem drugom postupku.

Savjetovanja o hitnim pitanjima, uključujući pitanja o kvarljivoj ili sezonskoj robi ili uslugama, održavaju se u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva od strane stranke kojoj se upućuje zahtjev, a smatraju se zaključenima u roku od 15 dana osim ako se stranke usuglase nastaviti savjetovanje.

Ako stranka kojoj se upućuje zahtjev ne odgovori na zahtjev za savjetovanje u roku od deset dana od dana primitka zahtjeva, ili ako se savjetovanje ne održi unutar roka utvrđenog u stavku 3. ili stavku 4. ovog članka, ovisno o slučaju, ili ako se stranke usuglase da se savjetovanje neće održati, ili ako je savjetovanje zaključeno bez da je postignuto sporazumno rješenje, stranka koja je zatražila savjetovanje može primijeniti članak 384. ovog Sporazuma.

Tijekom savjetovanja svaka stranka dostavlja dostatne činjenične informacije kako bi se omogućilo cjelovito ispitivanje načina na koji je sporna mjera mogla utjecati na funkcioniranje i primjenu ovog Sporazuma.

Ako se savjetovanje odnosi na promet energetske robe mrežama, a jedna stranka smatra rješavanje spora hitnim zbog prekida, djelomično ili u cijelosti, prometa prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, savjetovanje se održava u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva i smatra se zaključenim tri dana od dana podnošenja zahtjeva, osim ako se stranke usuglase nastaviti savjetovanje.

Članak 383.

Posredovanje

Svaka stranka može zahtijevati da druga stranka stupi u postupak posredovanja u odnosu na bilo koju mjeru koja nepovoljno utječe na trgovinu ili ulaganja između stranaka na temelju Priloga XXXII. ovom Sporazumu.

Odjeljak 3.

Postupci za rješavanje sporova

Pododjeljak 1.

Arbitražni postupak

Članak 384.

Pokretanje arbitražnog postupka

Ako stranke ne uspiju riješiti spor savjetovanjem kako je predviđeno u članku 382. ovog Sporazuma, stranka koja je zatražila savjetovanje može zahtijevati osnivanje arbitražnog vijeća u skladu s ovim člankom.

Zahtjev za osnivanje arbitražnog vijeća podnosi u pisanom obliku drugoj stranci i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma. Stranka koja je uložila prigovor u svojem zahtjevu navodi konkretnu spornu mjeru i objašnjava na koji je način ta mjera neusklađena s odredbama iz članka 381. ovog Sporazuma, na način dostatan za jasno iznošenje pravne osnove za prigovor.

Članak 385.

Osnivanje arbitražnog vijeća

Arbitražno vijeće sastoji se od tri arbitra.

U roku od deset dana od primitka zahtjeva za osnivanje arbitražnog vijeća od strane stranke protiv koje je uložen prigovor, stranke se savjetuju kako bi postigle dogovor o sastavu arbitražnog vijeća.

Ako se stranke ne mogu usuglasiti o sastavu arbitražnog vijeća u roku utvrđenom u stavku 2. ovog članka, svaka stranka može imenovati arbitra sa svojeg potpopisa utvrđenog prema članku 404. ovog Sporazuma u roku od pet dana od isteka roka utvrđenog u stavku 2. ovog članka. Ako bilo koja od stranaka ne imenuje arbitra, arbitra, na zahtjev druge stranke, ždrijebom odabire predsjednik Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, ili osoba koju on ovlasti, s potpopisa te stranke sadržanog na popisu utvrđenom prema članku 404. ovog Sporazuma.

Osim ako stranke ne postignu dogovor u vezi s predsjednikom arbitražnog vijeća u roku utvrđenom u stavku 2. ovog članka, predsjednik Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ili osoba koju on ovlasti, na zahtjev bilo koje od stranaka, ždrijebom odabire predsjednika arbitražnog vijeća s potpopisa osoba koje mogu obavljati dužnost predsjednika sadržanog na popisu utvrđenom prema članku 404. ovog Sporazuma.

Predsjednik Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ili osoba koju on ovlasti odabire arbitre u roku od pet dana od zahtjeva bilo koje od stranaka iz stavaka 3. i 4.

Datum osnivanja arbitražnog vijeća datum je na koji posljednji od tri odabrana arbitra prihvati imenovanje u skladu s Poslovnikom iz Priloga XXXIII. ovom Sporazumu.

Ako bilo koji od popisa predviđenih člankom 404. ovog Sporazuma ne bude sastavljen ili ne bude sadržavao dostatna imena u trenutku podnošenja zahtjeva na temelju stavaka 3. i 4. ovog članka, arbitri se biraju ždrijebom među osobama koje su jedna ili obje stranke službeno predložile.

Osim ako se stranke ne usuglase drukčije, u pogledu spora o poglavlju 11. (Energetika povezana s trgovinom) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma koji stranka smatra hitnim zbog prekida ili prijetnje prekidom, djelomično ili u cijelosti, prometa prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, druga rečenica stavka 3. i stavka 4. primjenjuje se bez primjene stavka 2., a razdoblje iz stavka 5. iznosi dva dana.

Članak 386.

Privremena odluka o hitnosti

Ako stranka to zatraži, arbitražno vijeće, u roku od deset dana od njegova osnivanja, donosi privremenu odluku o hitnosti slučaja.

Članak 387.

Izvješće arbitražnog vijeća

Arbitražno vijeće strankama izdaje privremeno izvješće u kojem navodi utvrđenja činjeničnog stanja, primjenjivost odgovarajućih odredaba i temeljne razloge svih utvrđenja i preporuka koje ono iznosi, najkasnije u roku od 90 dana od dana osnivanja arbitražnog vijeća. Ako smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik arbitražnog vijeća mora o tome u pisanom obliku obavijestiti stranke i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, navodeći razloge za odgodu i datum kada arbitražno vijeće namjerava izdati svoje privremeno izvješće. Privremeno se izvješće ni pod kojim okolnostima ne smije izdati kasnije od 120 dana nakon dana osnivanja arbitražnog vijeća.

Stranka može arbitražnom vijeću podnijeti pisani zahtjev da preispita određene aspekte privremenog izvješća u roku od 14 dana od njegova izdavanja.

U hitnim slučajevima, uključujući one o kvarljivoj ili sezonskoj robi ili uslugama, arbitražno vijeće ulaže sve napore kako bi izdalo svoje privremeno izvješće u roku od 45 dana i, u svakom slučaju, najkasnije 60 dana od dana osnivanja arbitražnog vijeća. Svaka stranka može arbitražnom vijeću podnijeti pisani zahtjev da preispita određene aspekte privremenog izvješća u roku od sedam dana od izdavanja privremenog izvješća.

Nakon razmatranja pisanih zapažanja stranaka na privremeno izvješće arbitražno vijeće može izmijeniti svoje izvješće i provesti dodatna razmatranja koja smatra primjerenima. Nalazi konačne odluke vijeća uključuju dostatnu raspravu o argumentima iznesenim u fazi privremenog preispitivanja i pružaju jasan odgovor na pitanja i primjedbi stranaka.

U pogledu spora o poglavlju 11. (Energetika povezana s trgovinom) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma koji stranka smatra hitnim zbog prekida ili prijetnje prekidom, djelomično ili u cijelosti, prometa prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, privremeno izvješće izdaje se 20 dana nakon dana osnivanja arbitražnog vijeća, a svi zahtjevi na temelju stavka 2. ovog članka podnose se u roku od pet dana od izdavanja pisanog izvješća. Arbitražno vijeće također može odlučiti izostaviti privremeno izvješće.

Članak 388.

Mirenje u hitnim sporovima u vezi s energetikom

U pogledu spora o poglavlju 11. (Energetika povezana s trgovinom) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma koji stranka smatra hitnim zbog prekida ili prijetnje prekidom, djelomično ili u cijelosti, prometa prirodnog plina, nafte ili električne energije između stranaka, svaka stranka može upućivanjem zahtjeva arbitražnom vijeću od predsjednika vijeća zahtijevati da bude miritelj u bilo kojem pitanju koje se odnosi na spor.

Miritelj nastoji postići sporazumno rješenje spora ili nastoji postići suglasnost u vezi s postupkom kojim se takvo rješenje može postići. Ako u roku od 15 dana od svojeg imenovanja ne uspije osigurati takav dogovor, miritelj preporučuje rješenje spora ili postupak kojim se takvo rješenje može postići te odlučuje o uvjetima i aranžmanima kojih se treba pridržavati od datuma koji odredi miritelj do rješavanja spora.

Stranke i subjekti pod njihovom kontrolom ili jurisdikcijom poštuju preporuke o uvjetima i aranžmanima određene prema stavku 2. tijekom tri mjeseca od miriteljeve odluke ili do rješavanja spora, ovisno o tome što je ranije.

Miritelj poštuje Kodeks ponašanja određen u Prilogu XXXIV. ovom Sporazumu.

Članak 389.

Obavijest o odluci arbitražnog vijeća

Arbitražno vijeće obavješćuje stranke i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, o svojoj konačnoj odluci u roku od 120 dana od dana osnivanja arbitražnog vijeća. Ako ono smatra da taj rok nije moguće ispuniti, predsjednik arbitražnog vijeća mora o tome u pisanom obliku obavijestiti stranke i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, navodeći razloge za odgodu i datum kada arbitražno vijeće namjerava dostaviti svoju odluku. Odluka se ni pod kojim okolnostima ne smije dostaviti kasnije od 150 dana nakon dana osnivanja arbitražnog vijeća.

U hitnim slučajevima, uključujući one u vezi s kvarljivom ili sezonskom robom ili uslugama, arbitražno vijeće ulaže sve napore kako bi svoju odluku dostavilo u roku od 60 dana od daana svojeg osnivanja. Odluka se ni pod kojim okolnostima ne smije dostaviti kasnije od 75 dana nakon dana njegova osnivanja.

Pododjeljak 2.

Postupanje u skladu s odlukom

Članak 390.

Postupanje u skladu s odlukom arbitražnog vijeća

Stranka protiv koje je uložen prigovor poduzima sve potrebne mjere kako bi bez odgađanja i u dobroj vjeri postupila u skladu s odlukom arbitražnog vijeća.

Članak 391.

Primjereni rok za postupanje u skladu s odlukom

Ako postupanje u skladu s odlukom nije moguće odmah, stranke se nastoje usuglasiti o roku za postupanje u skladu s odlukom. U takvom slučaju, stranka protiv koje je uložen prigovor, najkasnije 30 dana od primitka obavijesti o odluci arbitražnog vijeća strankama, obavješćuje stranku koja je uložila prigovor i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, o vremenu koje će biti potrebno za postupanje u skladu s odlukom („primjereni rok”) te pruža razloge za predloženi primjereni rok.

U slučaju neslaganja između stranaka u vezi s primjerenim rokom za postupanje u skladu s odlukom arbitražnog vijeća, stranka koja je uložila prigovor, u roku od 20 dana od primitka obavijesti iz stavka 1.od strane stranke protiv koje je uložen prigovor, u pisanom obliku od izvornoga arbitražnog vijeća zahtijeva da odredi trajanje primjerenog roka. O tom se zahtjevu istodobno obavješćuju druga stranka i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu. Izvorno arbitražno vijeće svoju odluku dostavlja strankama i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u roku od 20 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Stranka protiv koje je uložen prigovor u pisanom obliku obavješćuje stranku koja je uložila prigovor o napretku koji je postigla u vezi s postupanjem u skladu s odlukom arbitražnog vijeća najkasnije 30 dana prije isteka primjerenog roka.

Stranke mogu sporazumno produljiti primjereni rok.

Članak 392.

Preispitivanje mjera poduzetih radi postupanja u skladu s odlukom arbitražnog vijeća

U slučaju neslaganja između stranaka u vezi s postojanjem mjere ili sukladnošću bilo koje mjere koja je poduzeta da bi se, kako je navedeno u stavku 1., postupilo u skladu odredbama iz članka 381. ovog Sporazuma, stranka koja je uložila prigovor može u pisanom obliku od izvornog arbitražnog vijeća zatražiti da odluči o tom pitanju. U takvom se zahtjevu navodi konkretna sporna mjera o kojoj se radi i objašnjava na koji je način ona neusklađena s odredbama iz članka 381. ovog Sporazuma, na način dostatan za jasno iznošenje pravne osnove za prigovor. Izvorno arbitražno vijeće svoju odluku dostavlja strankama i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Članak 393.

Privremena pravna sredstva u slučaju nepostupanja u skladu s odlukom

Ako stranka protiv koje je uložen prigovor ne uputi obavijest o bilo kojoj mjeri poduzetoj kako bi postupila u skladu s odlukom arbitražnog vijeća prije isteka primjerenog roka, ili ako arbitražno vijeće odluči da ne postoji mjera poduzeta kako bi se postupilo u skladu s odlukom ili da mjera o kojoj je provedeno obavješćivanje prema članku 392. stavku 1. ovog Sporazuma nije usklađena s obvezama te stranke prema odredbama iz članka 381. ovog Sporazuma, stranka protiv koje je uložen prigovor dužna je, ako to od nje zatraži stranka koja je uložila prigovor, dati ponudu za privremenu kompenzaciju.

Ako stranka koja je uložila prigovor odluči ne zatražiti ponudu za privremenu kompenzaciju prema stavku 1. ovog članka ili, ako takav zahtjev bude podnesen, ali ne bude postignut dogovor o kompenzaciji u roku od 30 dana od isteka primjerenog roka ili obavijesti o odluci arbitražnog vijeća prema članku 392. ovog Sporazuma da ne postoji mjera poduzeta kako bi se postupilo u skladu s odlukom ili da mjera poduzeta kako bi se postupilo s odlukom nije usklađena s odredbama iz članka 381. ovog Sporazuma, stranka koja je uložila prigovor ima pravo, nakon obavješćivanja druge stranke i Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, suspendirati obveze koje proizlaze iz odredaba iz članka 381. ovog Sporazuma u opsegu koji je jednak poništenju ili umanjenju koristi prouzročenih povredom. U obavijesti se navodi opseg suspenzije obveza. Stranka koja je uložila prigovor može provesti suspenziju u bilo kojem trenutku nakon isteka razdoblja od deset dana od dana primitka obavijesti od stranke protiv koje je uložen prigovor, osim ako stranka protiv koje je uložen prigovor podnese zahtjev za arbitražu na temelju stavka 3. ovog članka.

Ako stranka protiv koje je uložen prigovor smatra da opseg suspenzije nije jednak vrijednosti poništenja ili umanjenja koristi prouzročenih povredom, ona može u pisanom obliku od izvornog arbitražnog vijeća zatražiti da odluči o tom pitanju. O tom se zahtjevu obavješćuje stranku koja je uložila prigovor i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu prije isteka razdoblja od deset dana iz stavka 2. Izvorno arbitražno vijeće svoju odluku o opsegu suspenzije obveza dostavlja strankama i Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Obveze se ne suspendiraju sve dok izvorno arbitražno vijeće ne dostavi svoju odluku, a svaka suspenzija mora biti usklađena s odlukom arbitražnog vijeća.

Suspenzija obveza i kompenzacija predviđena u ovom članku privremena je i ne primjenjuje se nakon što:

(a)

stranke postignu sporazumno rješenje u skladu s člankom 398. ovog Sporazuma;

(b)

se stranke usuglase da se mjerom o kojoj je dostavljena obavijest prema članku 392. stavku 1. ovog Sporazuma stranka protiv koje je uložen prigovor usklađuje s odredbama iz članka 381. ovog Sporazuma; ili

(c)

se povuče ili izmijeni svaka mjera za koju je utvrđeno da nije usklađena s odredbama iz članka 381. ovog Sporazuma kako bi je se uskladilo s tim odredbama, prema članku 392. stavku 1. ovog Sporazuma.

Članak 394.

Pravna sredstva u hitnim sporovima u vezi s energetikom

Odstupajući od članaka 391., 392. i 393. ovog Sporazuma, stranka koja je uložila prigovor može suspendirati obveze koje proizlaze iz glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma u opsegu koji je jednak vrijednosti koristi koja je poništena ili umanjena zbog nepostupanja stranke u skladu s odlukom arbitražnog vijeća u roku od 15 dana od njezine dostave. Ta suspenzija može odmah proizvesti učinke. Takva se suspenzija može održavati sve dok stranka protiv koje je uložen prigovor ne postupi u skladu s odlukom arbitražnog vijeća.

Ako stranka protiv koje je uložen prigovor ospori postojanje neusklađenosti ili opseg suspenzije do koje je došlo zbog neusklađenost, ona može na temelju članka 393. stavka 3. i članka 395. ovog Sporazuma pokrenuti postupak koji će se žurno ispitati. Stranka koja je uložila prigovor mora ukinuti ili prilagoditi suspenziju tek nakon što arbitražno vijeće odluči o tom pitanju i može održavati suspenziju tijekom postupka.

Članak 395.

Preispitivanje mjera poduzetih za postupanje u skladu s odlukom nakon donošenja privremenih pravnih sredstava za neusklađenost

Stranka protiv koje je uložen prigovor obavješćuje stranku koja je uložila prigovor i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, o mjeri koju je poduzela kako bi postupila u skladu s odlukom arbitražnog vijeća nakon suspenzije koncesija ili nakon primjene privremene kompenzacije, ovisno o slučaju. Uz iznimku slučajeva iz stavka 2. ovog članka, stranka koja je uložila prigovor ukida suspenziju koncesija u roku od 30 dana od primitka obavijesti. U slučajevima primjene kompenzacije, i uz iznimku slučajeva iz stavka 2., stranka protiv koje je uložen prigovor može ukinuti primjenu takve kompenzacije u roku od 30 dana od njezine obavijesti da je postupila u skladu s odlukom arbitražnog vijeća.

Ako stranke u roku od 30 dana od datuma primitka obavijesti ne postignu dogovor o tome postiže li se mjerom u vezi s kojom je poslana ta obavijest usklađenost stranke protiv koje je uložen prigovor s odredbama iz članka 381. ovog Sporazuma, stranka koja je uložila prigovor u pisanom obliku zahtijeva od izvornog arbitražnog vijeća da odluči o tom pitanju. O tom se zahtjevu istodobno obavješćuju druga stranka i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu. Stranke i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu obavješćuju se o odluci arbitražnog vijeća u roku od 45 dana od datuma podnošenja zahtjeva. Ako arbitražno vijeće odluči da je mjera koja je poduzeta kako bi se postupilo u skladu s odlukom u skladu s odredbama iz članka 381., ukida se suspenzija obveza ili kompenzacije, ovisno o slučaju. Stranka koja je uložila prigovor prema potrebi prilagođava opseg suspenzije koncesija opsegu koji je utvrdilo arbitražno vijeće.

Pododjeljak 3.

Zajedničke odredbe

Članak 396.

Zamjena arbitara

Ako tijekom arbitražnog postupka u okviru ovog poglavlja izvorno arbitražno vijeće, ili neki od njegovih članova, nisu u mogućnosti sudjelovati, povuku se ili ih je potrebno zamijeniti jer ne ispunjavaju zahtjeve iz Kodeksa ponašanja određenog u Prilogu XXXIV. ovom Sporazumu, primjenjuje se postupak određen u članku 385. ovog Sporazuma. Rok za obavješćivanje o odluci arbitražnog vijeća produljuje se za vrijeme potrebno za imenovanje novog arbitara, ali ne za više od 20 dana.

Članak 397.

Suspenzija i prestanak arbitražnog postupka i postupka u skladu s odlukom

Arbitražno vijeće, na pisani zahtjev stranaka, suspendira svoj rad u bilo kojem trenutku na razdoblje o kojem se stranke sporazume, a koje ne premašuje 12 uzastopnih mjeseci. Arbitražno vijeće nastavlja sa svojim radom prije isteka tog razdoblja na pisani zahtjev stranaka ili krajem tog razdoblja na pisani zahtjev bilo koje od stranaka. Stranka podnositeljica zahtjeva u skladu s time obavješćuje predsjednika Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, i drugu stranku. Ako stranka ne zahtijeva nastavak rada arbitražnog vijeća pri isteku dogovorenog razdoblja suspenzije, postupak prestaje. Suspenzija i prestanak rada arbitražnog vijeća ne dovode u pitanje prava bilo koje stranke u drugom postupku koji podliježe članku 405. ovog Sporazuma.

Članak 398.

Sporazumno rješenje

Stranke mogu u bilo kojem trenutku postići sporazumno rješenje spora u okviru ovog poglavlja. O svakoj takvoj odluci zajednički obavješćuju Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, i predsjednika arbitražnog vijeća, ako je to primjenjivo. Ako rješenje iziskuje odobravanje u skladu s relevantnim domaćim postupcima bilo koje od stranaka, u obavijesti se upućuje na taj zahtjev, a postupak za rješavanje spora se suspendira. Ako takvo odobravanje nije potrebno ili ako se dostavi obavijest o završetku bilo kojih takvih domaćih postupaka, postupak za rješavanje spora prestaje.

Članak 399.

Poslovnik

Postupci za rješavanje sporova u okviru ovog poglavlja uređeni su Poslovnikom određenim u Prilogu XXXIII. ovom Sporazumu i Kodeksom ponašanja određenim u Prilogu XXXIV. ovom Sporazumu.

Svako saslušanje arbitražnog vijeća otvoreno je za javnost, osim ako nije drukčije predviđeno u Poslovniku.

Članak 400.

Informacije i tehnički savjeti

Na zahtjev stranke, ili na njezinu inicijativu, arbitražno vijeće može dobiti informacije koje smatra prikladnima za postupak arbitražnog vijeća od bilo kojeg izvora, uključujući stranke uključene u spor. Arbitražno vijeće isto tako ima pravo zatražiti mišljenje stručnjaka kada to smatra prikladnim. Arbitražno vijeće savjetuje se sa strankama prije odabira takvih stručnjaka. Fizičke ili pravne osobe s poslovnim nastanom na području stranke mogu arbitražnom vijeću podnijeti podneske amicus curiae u skladu s Poslovnikom. Sve tako dobivene informacije u okviru ovog članka moraju biti otkrivene svakoj od stranaka i otvorene za iznošenje primjedbi.

Članak 401.

Pravila tumačenja

Arbitražno vijeće tumači odredbe iz članka 381. ovog Sporazuma u skladu s uobičajenim pravilima tumačenja međunarodnog javnog prava, uključujući pravila kodificirana u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora iz 1969. Arbitražno vijeće uzima u obzir i relevantna tumačenja utvrđena u izvješćima vijeća i žalbenog tijela koja je usvojilo Tijelo Svjetske trgovinske organizacije za rješavanje sporova (DSB). Odlukama arbitražnog vijeća ne mogu se povećavati ni umanjivati prava i obveze stranaka predviđene ovim Sporazumom.

Članak 402.

Rješenja i odluke arbitražnog vijeća

Arbitražno vijeće poduzima sve napore kako bi sve odluke donijelo jednoglasno. Ako se odluka ipak ne može donijeti jednoglasno, o spornom pitanju odlučuje se većinom glasova. Međutim, izdvojena mišljenja arbitara ne objavljuju se ni u kojem slučaju.

Stranke bezuvjetno prihvaćaju odluke arbitražnog vijeća. Odlukama se ne stvaraju ni prava ni obveze za fizičke ili pravne osobe. U odlukama se navode utvrđenja činjeničnog stanja, primjenjivost relevantnih odredaba iz članka 381. ovog Sporazuma i temeljni razlozi svih utvrđenja i zaključaka koji se u njima iznose. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, objavljuje odluke arbitražnog vijeća u njihovoj cijelosti u roku od deset dana od njihove dostave, osim ako odluči ne učiniti to kako bi se osigurala povjerljivost poslovnih povjerljivih informacija.

Članak 403.

Upućivanja na Sud Europske unije

Postupci navedeni u ovom članku primjenjuju se na sporove o tumačenju i primjeni odredbe ovog Sporazuma koja se odnosi na postupno približavanje sadržano u poglavlju 3. (Tehničke prepreke u trgovini), poglavlju 4. (Sanitarne i fitosanitarne mjere), poglavlju 5. (Carinski režim i olakšavanje trgovine), poglavlju 6. (Poslovni nastan, trgovina uslugama i elektronička trgovina), poglavlju 8. (Javna nabava) ili poglavlju 10. (Tržišno natjecanje) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, ili koja na drugi način stranci nameće obvezu utvrđenu upućivanjem na odredbu prava Unije.

Ako se sporom otvara pitanje tumačenja odredbe prava Unije iz stavka 1., arbitražno vijeće ne odlučuje o tom pitanju nego upućuje zahtjev Sudu Europske unije da odluči o tom pitanju. U tom se slučaju rokovi koji se primjenjuju na odluke arbitražnog vijeća suspendiraju dok Sud Europske unije ne donese odluku. Odluka Suda Europske unije obvezujuća je za arbitražno vijeće.

Odjeljak 4.

Opće odredbe

Članak 404.

Popisi arbitara

Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma uspostavlja popis od najmanje 15 osoba koje žele i mogu obavljati funkciju arbitra. Popis se sastoji od tri potpopisa: jednog potpopisa za svaku stranku i jednog potpopisa pojedinaca koji nisu državljani ni jedne stranke i koju mogu obavljati funkciju predsjednika arbitražnog vijeća. Svaki potpopis uključuje najmanje pet osoba. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu osigurava da se taj popis uvijek održava na toj razini.

Arbitri moraju imati stručno znanje i iskustvo u području prava i međunarodne trgovine. Moraju biti neovisni, obavljati dužnost arbitra u osobnom svojstvu i ne smiju primati naputke od bilo koje organizacije ili vlade ili biti povezani s vladom bilo koje od stranaka te su dužni postupati u skladu s Kodeksom ponašanja određenim u Prilogu XXXIV. ovom Sporazumu.

Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, može uspostaviti dodatne popise od 12 osoba sa znanjem i iskustvom u posebnim sektorima obuhvaćenim ovim Sporazumom. Podložno sporazumu stranaka, takvi se dodatni popisi upotrebljavaju za sastavljanje arbitražnog vijeća u skladu s postupkom određenim u članku 385. ovog Sporazuma.

Članak 405.

Odnos prema obvezama u okviru WTO-a

Primjena odredaba ovog poglavlja o rješavanju sporova ne dovodi u pitanje bilo koje djelovanje u okviru WTO-a, uključujući postupak za rješavanje sporova.

Međutim, stranka ni za jednu pojedinačnu mjeru, ne traži ispravljanje povrede bitno jednake obveze u okviru ovog Sporazuma i u okviru Sporazuma o WTO-u pred oba foruma. U takvom slučaju, nakon pokretanja postupka za rješavanje spora, stranka drugom forumu ne podnosi zahtjev za ispravljanje povrede bitno jednake obveze iz drugog sporazuma, osim ako forum kojem se najprije obratila zbog postupovnih razloga ili razloga povezanih s nadležnošću ne donese odluku o zahtjevu za ispravljenje povrede te obveze.

Za potrebe stavka 2. ovog članka:

(a)

smatra se da je postupak za rješavanje spora u okviru Sporazuma o WTO-u pokrenut zahtjevom stranke za osnivanje vijeća prema članku 6. Dogovora o pravilima i postupcima za rješavanje sporova WTO-a; i

(b)

smatra se da je postupak za rješavanje spora u okviru ovog poglavlja pokrenut zahtjevom stranke za osnivanje arbitražnog vijeća prema članku 384. ovog Sporazuma.

Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da provede suspenziju obveza koju je odobrio DSB. Nije moguće pozivati se na Sporazum o WTO-u kako bi se stranku spriječilo u suspendiranju obveza na temelju ovog poglavlja.

Članak 406.

Rokovi

Svi rokovi utvrđeni u ovom poglavlju, uključujući rokove za obavijesti arbitražnih vijeća o njihovim odlukama, računaju se u kalendarskim danima od dana koji slijedi nakon radnje ili činjenice na koju upućuju, osim ako nije drukčije navedeno.

Stranke u sporu mogu sporazumno izmijeniti sve rokove iz ovog poglavlja. Arbitražno vijeće može u bilo kojem trenutku predložiti strankama da izmijene bilo koji rok iz ovog poglavlja, navodeći razloge prijedloga.

POGLAVLJE 15.

Opće odredbe o približavanju u okviru glave V.

Članak 407.

Napredak u približavanju u područjima povezanima s trgovinom

Za potrebe olakšavanja ocjenjivanja približavanja iz članka 451. i 452. ovog Sporazuma, prava Republike Moldove pravu Unije u područjima povezanima s trgovinom iz glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom), stranke redovito, i najmanje jedanput godišnje, raspravljaju o napretku u približavanju u skladu s dogovorenim rokovima predviđenima poglavljima 3., 4., 5., 6., 8. i 10. glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, ili jednog od njegovih pododbora osnovanih u okviru ovog Sporazuma.

Na zahtjev Unije, i za potrebe takve rasprave, Republika Moldova Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ili jednom od njegovih pododbora, prema potrebi, u pisanom obliku dostavlja informacije o napretku u približavanju i djelotvornoj provedbi i izvršavanju domaćeg prava kod kojeg je postignuto približavanje, u odnosu na relevantna poglavlja glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Republika Moldova obavješćuje Uniju kada smatra da je postigla približavanje predviđeno u poglavljima iz stavka 1.

Članak 408.

Stavljanje neusklađenoga domaćeg prava izvan snage

Kao dio približavanja Republika Moldova povlači odredbe svojeg domaćeg prava ili ukida domaću praksu koja nije usklađena s pravom Unije ili s njezinim domaćim pravom kod kojeg je postignuto približavanje pravu Unije u područjima povezanima s trgovinom iz glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Članak 409.

Ocjenjivanje približavanja u područjima povezanima s trgovinom

Ocjenjivanje približavanja od strane Unije iz glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma započinje nakon što Republika Moldova obavijesti Uniju u skladu s člankom 407. stavkom 3. ovog Sporazuma, osim ako nije drukčije predviđeno poglavljima 4. i 8. glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Unija procjenjuje je li zakonodavstvo Republike Moldove približeno pravu Unije i provodi li se i izvršava na djelotvoran način. Republika Moldova Uniji dostavlja, na jeziku o kojem se treba zajednički dogovoriti, sve potrebne informacije kako bi omogućila takvo ocjenjivanje,.

U okviru ocjennjivanja od strane Unije na temelju stavka 2. uzimaju se u obzir postojanje i rad relevantne infrastrukture, tijela i postupaka u Republici Moldovi potrebnih za djelotvornu provedbu i izvršavanje zakonodavstva Republike Moldove.

U okviru ocjenjivanja od strane Unije na temelju stavka 2. uzima se u obzir postojanje svih domaćih odredaba ili prakse koje nisu usklađene s pravom Unije ili s domaćim pravom kod kojeg je postignuto približavanje pravu Unije u područjima povezanima s trgovinom iz glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Unija obavješćuje Republiku Moldovu o rezultatima svog ocjenjivanja u roku od 12 mjeseci od početka ocjenjivanja iz stavka 1., osim ako nije drukčije predviđeno. Stranke raspravljaju o ocjenjivanju u okviru Odbora za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, ili njegovih relevantnih pododbora, u skladu s člankom 452. ovog Sporazuma, osim ako nije drukčije predviđeno.

Članak 410.

Razvoji relevantni za približavanje

Republika Moldova osigurava djelotvornu provedbu domaćeg prava kod kojeg je postignuto približavanje i poduzima sva potrebna djelovanja kako bi se u njezinu domaćem pravu u područjima povezanima s trgovinom iz glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma odrazili razvoji u pravu Unije.

Republika Moldova suzdržava se od svakog djelovanja kojim bi se potkopao cilj ili ishod približavanja u okviru glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Unija obavješćuje Republiku Moldovu o svakom konačnom prijedlogu Europske komisije za donošenje ili izmjenu prava Unije relevantnog za obveze približavanja Republike Moldove u okviru glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Republika Moldova obavješćuje Uniju o zakonodavnim prijedlozima i mjerama, uključujući domaću praksu, koji mogu utjecati na ispunjavanje njezinih obveza u okviru glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Na zahtjev, stranke raspravljaju o utjecaju svih prijedloga ili djelovanja iz stavaka 3. i 4. ovog članka na zakonodavstvo Republike Moldove ili na postupanje u skladu s obvezama u okviru glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

Ako nakon provođenja ocjennjivanja u okviru članka 409. ovog Sporazuma Republika Moldova izmijeni svoje domaće pravo kako bi u obzir uzela promjene poglavlja 3., 4., 5., 6., 8. i 10. glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, novo ocjenjivanje Unije provodi se u skladu s člankom 409. ovog Sporazuma. U slučaju bilo kojeg drugog djelovanja Republike Moldove kojim bi se moglo utjecati na provedbu i izvršavanje domaćeg prava kod kojeg je postignuto približavanje, novo ocjennjivanje Unije može se provesti u skladu s člankom 409. ovog Sporazuma.

Ako okolnosti tako nalažu, posebne koristi, koje Unija odobrava na temelju ocjene da je zakonodavstvo Republike Moldove približeno pravu Unije te da se isto provodi i izvršava na djelotvoran način, mogu privremeno biti suspendirane u skladu sa stavkom 8. ako Republika Moldova ne ostvari približavanje svojeg domaćeg prava kako bi uzela u obzir promjene glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma, ako se ocjenjivanjem iz stavka 6. pokaže da zakonodavstvo Republike Moldove više nije približeno pravu Unije ili ako Vijeće za pridruživanje uspostavljeno člankom 434. ovog Sporazuma ne donese odluku o ažuriranju glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma u skladu s razvojima u pravu Unije.

Ako Unija namjerava provesti takvu suspenziju, o tome bez odgađanja obavješćuje Republiku Moldovu. Republika Moldova može uputiti pitanje Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, u roku od jednog mjeseca od obavijesti, uz navođenje obrazloženja u pisanom obliku. Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu raspravlja o pitanju u roku od tri mjeseca od upućivanja. Ako pitanje ne bude upućeno Odboru za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu ili ako ga taj odbor ne može riješiti u roku od tri mjeseca od upućivanja, Unija može provesti suspenziju koristi. Suspenzija se ukida bez odgađanja ako Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu naknadno riješi pitanje.

Članak 411.

Razmjena informacija

Razmjena informacija u vezi s približavanjem u okviru glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) odvija se putem kontaktnih točaka utvrđenih u članku 358. stavku 1. ovog Sporazuma.

Članak 412.

Opća odredba

Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, kako je određeno u članku 438. stavku 4. ovog Sporazuma, donosi postupke kako bi se olakšalo približavanje i osigurala djelotvorna razmjena informacija u vezi s približavanjem, uključujući oblik, sadržaj i jezik razmijenjenih informacija.

Svakim upućivanjem na određeni akt Unije u glavi V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma obuhvaćene su izmjene, dodaci i zamjenske mjere objavljene u Službenom listu Europske unije prije 29. studenoga 2013.

Odredbe u poglavljima 3., 4., 5., 6., 8. i 10. glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma imaju prednost u odnosu na odredbe navedene u ovom poglavlju u mjeri u kojoj postoji sukob.

Na temelju tvrdnji o kršenju odredaba ovog poglavlja ne postupa se u okviru poglavlja 14. (Rješavanje sporova) glave V. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) ovog Sporazuma.

GLAVA VI.

FINANCIJSKA POMOĆ I ODREDBE O SPREČAVANJU PRIJEVARA I NADZORU

POGLAVLJE 1.

Financijska pomoć

Članak 413.

Republika Moldova koristi financijsku pomoć u okviru relevantnih mehanizama i instrumenata za financiranje EU-a. Republika Moldova može koristiti i zajmove Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i ostalih međunarodnih financijskih institucija. Financijska pomoć doprinijet će ostvarivanju ciljeva ovog Sporazuma i bit će osigurana u skladu s ovim poglavljem.

Članak 414.

Glavna načela financijske pomoći navode se u relevantnim uredbama o financijskim instrumentima EU-a.

Članak 415.

Prioritetna područja financijske pomoći EU-a o kojima su se stranke sporazumjele utvrđuju se u godišnjim programima djelovanja utemeljenima na višegodišnjim okvirima koji odražavaju dogovorene prioritete politike. Unutar iznosa pomoći utvrđenih u okviru tih programa uzimaju se u obzir potrebe Republike Moldove, kapaciteti sektora i napredak u reformama, posebno u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom.

Članak 416.

Kako bi se dopustila optimalna upotreba dostupnih resursa, stranke nastoje osigurati da se pomoć EU-a provodi u bliskoj suradnji i koordinaciji s drugim zemljama donatorima, organizacijama donatorima i međunarodnim financijskim institucijama, i u skladu s međunarodnim načelima djelotvornosti pomoći.

Članak 417.

Temeljna pravna, upravna i tehnička osnova financijske pomoći utvrđuje se unutar okvira relevantnih sporazuma između stranaka.

Članak 418.

Vijeće za pridruživanje obavješćuje se o napretku i provedbi financijske pomoći i njezinu utjecaju na ostvarivanje ciljeva ovog Sporazuma. U tu svrhu relevantna tijela stranaka osiguravaju odgovarajuće informacije u vezi s praćenjem i evaluacijom na zajedničkoj i trajnoj osnovi.

Članak 419.

Stranke provode pomoć u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i surađuju pri zaštiti financijskih interesa EU-a i Republike Moldove u skladu s poglavljem 2. (Odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru) ove glave.

POGLAVLJE 2.

Odredbe o sprečavanju prijevara i nadzoru

Članak 420.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se definicije određene u Protokolu IV. ovog Sporazuma.

Članak 421.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na svaki daljnji sporazum ili instrument financiranja koji će biti sklopljen između stranaka i na svaki drugi instrument financiranja EU-a kojem Republika Moldova može biti pridružena, ne dovodeći u pitanje ni jednu drugu dodatnu klauzulu kojom su obuhvaćene revizije, provjere na terenu, inspekcije, nadzor i mjere za borbu protiv prijevara, uključujući one koje provode Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud (ECA).

Članak 422.

Mjere sprečavanja i borbe protiv prijevara, korupcije i ostalih nezakonitih radnji

Stranke poduzimaju djelotvorne mjere sprečavanja i borbe protiv prijevara, korupcije i ostalih nezakonitih radnji, između ostalog, u okviru zajedničke upravne pomoći i zajedničke pravne pomoći u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom.

Članak 423.

Razmjena informacija i daljnja suradnja na operativnoj razini

Za potrebe pravilne provedbe ovog poglavlja nadležna tijela EU-a i nadležna tijela Republike Moldove redovito razmjenjuju informacije i, na zahtjev jedne od stranaka, provode savjetovanja.

OLAF se s odgovarajućim istovrsnim tijelima Republike Moldove može dogovoriti o daljnjoj suradnji u području sprečavanja prijevara, uključujući operativne aranžmane s tijelima Republike Moldove.

Za prijenos i obradu osobnih podataka primjenjuje se članak 13. glave III. (Sloboda, sigurnost i pravda) ovog Sporazuma.

Članak 424.

Sprečavanje nepravilnosti, prijevara i korupcije

Tijela Republike Moldove redovito provjeravaju pravilnu provedbu operacija financiranih u okviru fondova EU-a. Poduzimaju sve odgovarajuće mjere za sprečavanje i ispravljanje nepravilnosti i prijevara.

Tijela Republike Moldove poduzimaju sve odgovarajuće mjere za sprečavanje i ispravljanje svih aktivnih ili pasivnih korupcijskih praksi i isključivanje sukoba interesa u bilo kojoj fazi postupaka povezanih s provedbom fondova EU-a.

Tijela Republike Moldove obavješćuju Europsku komisiju o svim poduzetim zaštitnim mjerama.

Europska komisija ima pravo prikupljati dokaze u skladu s člankom 56. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica.

Europska komisija ima pravo i prikupljati dokaze o tome da se postupcima nabave i dodjele bespovratnih sredstava zadovoljavaju načela transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije, sprečavaju bilo kakvi sukobi interesa, nude jamstva jednaka međunarodno prihvaćenim standardima i osigurava postupanje u skladu s odredbama dobrog financijskog upravljanja.

U tu svrhu nadležna tijela Republike Moldove dostavljaju Europskoj komisiji sve informacije povezane s provedbom fondova EU-a i bez odgađanja je obavješćuju o bilo kakvim znatnim promjenama njihovih postupaka ili sustava.

Članak 425.

Istraga i progon

Tijela Republike Moldove osiguravaju istragu i progon stvarnih slučajeva prijevare, korupcije ili drugih nepravilnosti, uključujući sukob interesa, ili slučajeva u odnosu na koje postoji sumnja, nakon nacionalnog nadzora ili nadzora EU-a. OLAF prema potrebi može nadležnim tijelima Republike Moldove pomoći u toj zadaći.

Članak 426.

Priopćavanje prijevare, korupcije i nepravilnosti

Tijela Republike Moldove bez odgađanja dostavljaju Europskoj komisiji sve informacije koje su zamijetila, a koje se odnose na stvarne slučajeve prijevare, korupcije ili drugih nepravilnosti, uključujući sukob interesa, ili slučajeve u odnosu na koje postoji sumnja, u vezi s provedbom fondova EU-a. U slučaju sumnje na prijevaru ili korupciju, obavješćuje se i OLAF.

Tijela Republike Moldove izvješćuju i o svim mjerama poduzetima u vezi sa činjenicama priopćenima u okviru ovog članka. Ne bude li stvarnih slučajeva prijevare, korupcije ili drugih nepravilnosti, uključujući sukob interesa, ili slučajeva u odnosu na koje postoji sumnja, tijela Republike Moldove o tome obavješćuju Europsku komisiju nakon kraja svake kalendarske godine.

Članak 427.

Revizije

Europska komisija i ECA imaju pravo preispitati je li ukupan rashod povezan s provedbom fondova EU-a nastao na zakonit i redovit način i je li financijsko upravljanje bilo dobro.

Revizije se obavljaju na temelju preuzetih obveza i izvršenih plaćanja. One se temelje na evidencijama i, ako je potrebno, provode na terenu u prostorima subjekta koji upravlja ili sudjeluje u provedbi fondova EU-a. Takve se revizije mogu obavljati prije zaključivanja izvještaja za predmetnu financijsku godinu i tijekom razdoblja od pet godina od dana plaćanja ostatka financijske potpore.

Inspektori Europske komisije i druge osobe koje su ovlastile Europska komisija ili ECA mogu provoditi kontrolu dokumentacije ili provjere na terenu i revizije u prostorima bilo kojeg subjekta koji upravlja ili sudjeluje u provedbi fondova EU-a i njihovih podizvođače u Republici Moldovi.

Europska komisija ili druge osobe koje su ovlastile Europska komisija ili ECA imaju odgovarajući pristup lokacijama, radovima i dokumentima te svim informacijama potrebnima za obavljanje takvih revizija, uključujući one u elektroničkom obliku. Sve javne institucije Republike Moldove obavješćuju se o tom pravu pristupa te se ono izričito navodi u ugovorima sklopljenima radi provedbe instrumenata iz ovog Sporazuma.

Provjere i revizije iz ovog članka primjenjive su na sve izvođače i podizvođače koji su, izravno ili neizravno, primili sredstva iz fondova EU-a. Pri izvršavanju svojih zadaća ECA i revizorska tijela Republike Moldove surađuju u duhu povjerenja, zadržavajući pritom svoju neovisnost.

Članak 428.

Provjere na terenu

Unutar okvira ovog Sporazuma OLAF je ovlašten izvršavati provjere i inspekcije na terenu kako bi se zaštitili financijski interesi EU-a od prijevara i ostalih nepravilnosti u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti.

OLAF priprema i provodi provjere i inspekcije na terenu u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima Republike Moldove.

Tijela Republike Moldove pravodobno se obavješćuju o predmetu, namjeni i pravnoj osnovi provjera i inspekcija kako bi mogla osigurati svu potrebnu pomoć. U tu svrhu službenici nadležnih tijela Republike Moldove mogu sudjelovati u provjerama i inspekcijama na terenu.

Ako predmetna tijela Republike Moldove izraze interes, mogu zajednički s OLAF-om provoditi provjere i inspekcije na terenu.

Ako gospodarski subjekt odbija provjeru ili inspekciju na terenu, tijela Republike Moldove pružaju OLAF-u potrebnu pomoć kako bi obavio svoju dužnost u provedbi provjere ili inspekcije na terenu.

Članak 429.

Upravne mjere i sankcije

Europska komisija može odrediti upravne mjere i sanckije u skladu s uredbama (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. te u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2