Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 02013R1308-20190101

Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1308/2019-01-01

02013R1308 — HR — 01.01.2019 — 005.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

UREDBA (EU) br. 1308/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. prosinca 2013.

o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007

( L 347 20.12.2013, 671)

Koju je izmijenila:

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

UREDBA (EU) br. 1310/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013.

  L 347

865

20.12.2013

►M2

UREDBA (EU) 2016/791 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. svibnja 2016.

  L 135

1

24.5.2016

►M3

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1166 оd 17. svibnja 2016.

  L 193

17

19.7.2016

►M4

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1226 оd 4. svibnja 2016.

  L 202

5

28.7.2016

►M5

UREDBA (EU) 2017/2393 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. prosinca 2017.

  L 350

15

29.12.2017


Koju je ispravio:

►C1

,  L 189, 27.6.2014,  261 (1308/2013)

►C2

,  L 114, 5.5.2015,  25 (1308/2013)

►C3

,  L 130, 19.5.2016,  8 (1308/2013)




▼B

UREDBA (EU) br. 1308/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. prosinca 2013.

o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007



DIO I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

1.  Ovom Uredbom uspostavlja se zajednička organizacija tržištâ poljoprivrednih proizvoda, što podrazumijeva sve proizvode navedene u Prilogu I. Ugovorima, uz izuzetak proizvoda ribarstva i akvakulture kako su definirani u zakonodavnim aktima Unije o zajedničkoj organizaciji tržištâ proizvoda ribarstva i akvakulture.

2.  Poljoprivredni proizvodi definirani u stavku 1. dijele se na sljedeće sektore, kao što je navedeno u odgovarajućim dijelovima Priloga I.:

(a) žitarice, dio I.;

(b) riža, dio II.;

(c) šećer, dio III.;

(d) osušena krma, dio IV.;

(e) sjeme, dio V.;

(f) hmelj, dio VI.;

(g) maslinovo ulje i stolne masline, dio VII.;

(h) lan i konoplja, dio VIII.;

(i) voće i povrće, dio IX.;

(j) prerađeni proizvodi od voća i povrća, dio X.;

(k) banane, dio XI.;

(l) vino, dio XII.;

(m) živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće, dio XIII.;

(n) duhan, dio XIV.;

(o) govedina i teletina, dio XV.;

(p) mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI.;

(q) svinjetina, dio XVII.;

(r) ovčetina i kozletina, dio XVIII.;

(s) jaja, dio XIX.;

(t) meso peradi, dio XX.;

(u) etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio XXI.;

(v) pčelarski proizvodi, dio XXII.;

(w) dudov svilac, dio XXIII.,

(x) drugi proizvodi, dio XXIV.

Članak 2.

Opće odredbe o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP)

Uredba (EU) br. 1306/2013 i odredbe donesene u skladu s njom primjenjuju se na mjere navedene u ovoj Uredbi.

Članak 3.

Definicije

1.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije za određene sektore kako su navedene u Prilogu II.

2.  Definicije navedene u Prilogu II. dijelu II. odjeljku B primjenjuju se samo do kraja tržišne godine 2016/2017 za šećer.

3.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije navedene u Uredbi (EU) br. 1306/2013, Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) i Uredbi (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ), osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom.

4.  Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja sektora riže, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se izmjenjuju definicije vezane uz sektor riže utvrđene u dijelu I. Priloga II. u mjeri potrebnoj za ažuriranje definicija u odnosu na kretanja na tržištu.

5.  Za potrebe ove Uredbe:

(a) „slabije razvijene regije” znači one regije koje su kao takve definirane u članku 90. stavku 2. prvom podstavku točki (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća [COM(2011)615] ( 3 ).

(b) „nepovoljne klimatske pojave koje se mogu izjednačiti s elementarnom nepogodom” znači vremenske uvjete kao što su mraz, tuča, led, kiša ili suša koji unište više od 30 % prosječne godišnje proizvodnje određenog poljoprivrednika u proteklom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka temeljenog na proteklom petogodišnjem razdoblju, isključujući najvišu i najnižu ulaznu vrijednost.

Članak 4.

Prilagođavanje nomenklaturi Zajedničke carinske tarife koja se koristi za poljoprivredne proizvode

Ako je to potrebno kako bi se u obzir uzele izmjene kombinirane nomenklature, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se prilagođava opis proizvoda i upućivanja u ovoj Uredbi na tarifne brojeve ili podbrojeve kombinirane nomenklature.

Članak 5.

Stope konverzije za rižu

Komisija donosi provedbene akte kojima se:

(a) utvrđuju stope konverzije za rižu u različitim fazama prerade, troškove prerade i vrijednost nusproizvoda;

(b) donose sve potrebne mjere vezane uz primjenu stopa konverzije za rižu.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 6.

Tržišne godine

Utvrđuju se sljedeće tržišne godine:

(a) od 1. siječnja do 31. prosinca određene godine za sektore voća i povrća, prerađenog voća i povrća i banana;

(b) od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za sektor osušene krme i sektor dudovog svilca;

(c) od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:

i. sektor žitarica;

ii. sektor sjemena;

iii. sektor maslinovog ulja i stolnih maslina;

iv. sektor lana i konoplje;

v. sektor mlijeka i mliječnih proizvoda;

(d) od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina;

(e) od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektor riže;

(f) od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera.

Članak 7.

Referentni pragovi

1.  Utvrđeni su sljedeći referentni pragovi:

(a) s obzirom na sektor žitarica, 101,31 EUR po toni, vezano uz veleprodaju, za robu isporučenu u skladište, prije istovara;

(b) s obzirom na neoljuštenu rižu, 150 EUR po toni za standardnu kvalitetu, kako je definirano u Prilogu III. točki A., vezano uz veleprodaju, za robu isporučenu u skladište, prije istovara;

(c) s obzirom na šećer standardne kvalitete, kako je definirano u Prilogu III. točki B, vezano uz nepakirani šećer, franko tvornica:

i. za bijeli šećer: 404,4 EUR po toni;

ii. za sirovi šećer: 335,2 EUR po toni;

(d) s obzirom na sektor govedine i teletine, 2 224 EUR po toni za trupove muških goveda konformacije/stupnja prekrivenosti masnim tkivom klase R3, kako je utvrđeno u ljestvici Unije za klasiranje trupova goveda u dobi od osam mjeseci ili više kako je navedeno u Prilogu IV. točki A;

(e) s obzirom na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda:

i. 246,39 EUR za 100 kg maslaca;

ii. 169,80 EUR za 100 kg obranog mlijeka u prahu;

(f) s obzirom na svinjetinu, 1 509,39 EUR po toni za trupove svinja standardne kvalitete definiranih u smislu težine i sadržaja nemasnog mesa kako je utvrđeno u ljestvici Unije za klasiranje trupova svinja iz Priloga IV. točke B kako slijedi:

i. trupovi težine od 60 kg do manje od 120 kg: klasa E;

ii. trupovi težine od 120 kg do 180 kg: klasa R;

(g) s obzirom na sektor maslinovog ulja:

i. 1 779 EUR po toni za ekstradjevičansko maslinovo ulje;

ii. 1 710 EUR po toni za djevičansko maslinovo ulje;

iii. 1 524 EUR po toni za maslinovo ulje lampante koje sadrži 2 stupnja slobodnih masnih kiselina, pri čemu se taj iznos smanjuje za 36,70 EUR po toni za svaki dodatni stupanj kiselosti.

2.  Referentne pragove određene u stavku 1. revidira Komisija, uzimajući u obzir objektivne kriterije, a posebno kretanja u proizvodnji, troškove proizvodnje (posebno ulazna sredstva) te tržišne trendove. Prema potrebi, referentni pragovi ažuriraju se u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom s obzirom na kretanja u proizvodnji i na tržištima.



DIO II.

UNUTARNJE TRŽIŠTE



GLAVA I.

TRŽIŠNE INTERVENCIJE



POGLAVLJE I.

Javna intervencija i potpora za privatno skladištenje



Odjeljak 1.

Opće odredbe o javnoj intervenciji i potpori za privatno skladištenje

Članak 8.

Područje primjene

U ovom se poglavlju utvrđuju pravila za tržišnu intervenciju vezana uz:

(a) javnu intervenciju, ako proizvode otkupljuju nadležna tijela država članica i skladište ih do prodaje; te

(b) dodjeljivanje potpore za skladištenje proizvoda od strane privatnih gospodarskih subjekata.

Članak 9.

Podrijetlo prihvatljivih proizvoda

Proizvodi prihvatljivi za otkup u okviru javne intervencije ili za dodjelu potpore za njihovo privatno skladištenje moraju imati podrijetlo u Uniji. Osim toga, ako su ti proizvodi dobiveni od poljoprivrednih kultura, te kulture moraju biti ubrane u Uniji, a ako su dobiveni od mlijeka, to mlijeko mora biti proizvedeno u Uniji.

Članak 10.

Ljestvice Unije za klasiranje trupova

Ljestvice Unije za klasiranje trupova primjenjuju se u skladu s točkom A odnosno točkom B Priloga IV. u sektoru govedine i teletine s obzirom na trupove goveda starih osam mjeseci ili više te u sektoru svinjskog mesa s obzirom na svinje, osim svinja koje se koriste za uzgoj.

U sektoru ovčetine i kozletine, države članice mogu primjenjivati ljestvicu Unije za klasiranje trupova ovaca u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu IV. točki C.



Odjeljak 2.

Javna interncija

Članak 11.

Proizvodi koji su prihvatljivi za javnu intervenciju

Javna intervencija primjenjuje se na sljedeće proizvode u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku te u skladu sa svim dodatnim zahtjevima i uvjetima koje može odrediti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 19. i provedbenih akata u skladu s člankom 20.:

(a) običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz;

(b) neoljuštenu rižu;

(c) svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine, obuhvaćeno tarifnim oznakama KN od 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50 ;

(d) maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja, dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka, u odobrenom poduzeću u Uniji, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i s masenim udjelom vode od najviše 16 %;

(e) obrano mlijeko u prahu najveće kvalitete, dobiveno od kravljeg mlijeka u odobrenom poduzeću u Uniji, postupkom raspršivanja, koje sadrži najmanje 34,0 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu.

Članak 12

Razdoblja javnih intervencija

Javna intervencija na raspolaganju je za:

(a) običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz, od 1. studenog do 31. svibnja;

(b) neoljuštenu rižu, od 1. travnja do 31. srpnja;

(c) govedinu i teletinu, tijekom godine;

(d) maslac i obrano mlijeko u prahu, od 1. ožujka do 30. rujna.

Članak 13.

Početak i završetak javne intervencije

▼C3

1.  Tijekom razdoblja navedenih u članku 12. javna intervencija:

▼B

(a) započinje za običnu pšenicu, maslac i obrano mlijeko u prahu;

(b) može je započeti Komisija putem provedbenih akata za tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i neoljuštenu rižu (uključujući posebne sorte ili vrste neoljuštene riže) ako to zahtijeva stanje na tržištu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;

(c) može je započeti Komisija za sektor govedine i teletine putem drugih provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ako je tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (c) prosječna tržišna cijena u državi članici ili u regiji države članice zabilježena na temelju ljestvice Unije za klasiranje trupova goveda iz Priloga IV. točke A niža od 85 % referentnog praga utvrđenog u članku 7. stavku 1. točki (d).

2.  Komisija može putem donijeti provedbene akte kojima se zatvara javna intervencija za sektor govedine i teletine ako tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom prvim točkom (c) uvjeti predviđeni stavkom 1. točkom (c) ovoga članka više nisu ispunjeni. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

Članak 14.

Otkup po fiksnoj cijeni ili putem natječaja

Ako je javna intervencija pokrenuta u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (a), Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere utvrđivanja otkupnih cijena za proizvode iz članka 11. te, kad je primjenjivo, mjere količinskih ograničenja u slučaju otkupa po fiksnoj cijeni.

Članak 15.

Cijena javne intervencije

1.  Cijena javne intervencije znači:

(a) cijena po kojoj se proizvodi otkupljuju u okviru javne intervencije ako se otkup provodi po fiksnoj cijeni; ili

(b) najviša cijena po kojoj se proizvodi prihvatljivi za javnu intervenciju mogu otkupiti ako se otkup provodi preko natječaja.

2.  Mjere za utvrđivanje razine cijene javne intervencije, uključujući iznose povećanja i smanjenja, poduzima Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.

Članak 16.

Opća načela o prodaji iz javne intervencije

1.  Prodaja proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije odvija se tako da se:

(a) spriječi bilo kakav poremećaj na tržištu,

(b) osigura jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima te

(c) postigne usklađenost s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.

2.  Proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije mogu se prodati tako da ih se stavi na raspolaganje za program distribucije hrane najugroženijim osobama u Uniji, kako je navedeno u relevantnim pravnim aktima Unije. ►C3  U takvim slučajevima obračunska vrijednost tih proizvoda mora biti na razini odgovarajuće fiksne cijene javne intervencije iz članka 15. stavka 2. ove Uredbe. ◄

3.  Komisija svake godine objavljuje pojedinosti o uvjetima pod kojima su proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije prodani prethodne godine.



Odjeljak 3.

Potpora za privatno skladištenje

Članak 17.

Prihvatljivi proizvodi

Potpore za privatno skladištenje mogu se dodijeliti za sljedeće proizvode u skladu s uvjetima koji su utvrđeni u ovom odjeljku te sa svim daljnjim zahtjevima i uvjetima koje će donijeti Komisija putem delegiranih akata na temelju članka 18.stavka 1.ili članka 19. te provedbenih akata na temelju članka 18. stavka 2. ili članka 20.:

(a) bijeli šećer;

(b) maslinovo ulje;

(c) lanena vlakna;

(d) svježe ili rashlađeno meso goveda starih osam mjeseci ili više;

(e) maslac proizveden od vrhnja dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka;

(f) sir;

(g) obrano mlijeko u prahu dobiveno od kravljeg mlijeka;

(h) svinjskog mesa;

(i) ovčetina i kozletina.

Točka (f) prvog podstavka primjenjuje se samo na sir koji ostvaruje korist od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012, a koji je skladišten duže od razdoblja sazrijevanja utvrđenog u specifikacijama proizvoda iz članka 7. te Uredbe i/ili razdoblja sazrijevanja koje doprinosi povećanju vrijednosti sira.

Članak 18.

Uvjeti za dodjeljivanje potpore

1.  Kako bi se osigurala transparentnost tržišta, Komisija je, ako je potrebno, ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o utvrđivanju uvjeta pod kojima Komisija može odlučiti o dodjeli potpore za privatno skladištenje za proizvode navedene u članku 17., uzimajući u obzir:

(a) prosječne zabilježene tržišne cijene u Unijii, referentne pragove te troškove proizvodnje za dotične proizvode; i/ili

(b) potrebu za pravovremenim reagiranjem na osobito teško stanje na tržištu ili gospodarska kretanja koja imaju značajan negativni učinak na marže u tom sektoru.

2.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se:

(a) dodijeljuje potpora za privatno skladištenje za proizvode navedene u članku 17., uzimajući u obzir uvjete iz stavka 1. ovog članka;

(b) ograničava dodjela potpore za privatno skladištenje

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

3.  Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere za utvrđivanje iznosa potpore za privatno skladištenje predviđene člankom 17.



Odjeljak 4.

Zajedničke odredbe o javnoj intervenciji i potpori za privatno skladištenje

Članak 19.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se osiguralo da su proizvodi koji su otkupljeni u okviru javne intervencije ili koji podliježu potpori za privatno skladištenje prikladni za dugoročno skladištenje te da sudobre, prikladne i tržišne kvalitete i kako bi se uzele u obzir posebna obilježja različitih sektora za potrebe osiguranja isplativog funkcioniranja javne intervencije i privatnog skladištenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u kojima se utvrđuju zahtjevi i uvjeti koje ti proizvodi moraju ispuniti uz zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. Tim se zahtjevima i uvjetima za otkupljene i skladištene proizvode jamči:

(a) njihova kvaliteta s obzirom na parametre kvalitete, klase kvalitete, stupnjeve kvalitete, kategorije, svojstva proizvoda i starost;

(b) njihova prihvatljivost s obzirom na količine, pakiranje, uključujući označivanje, čuvanje, prethodne ugovore o skladištenju, odobravanje poduzeća i fazu proizvoda na koju se primjenjuje cijena javne intervencije i potpora za privatno skladištenje.

2.  Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja sektora žitarica i neoljuštene riže, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju kriteriji kvalitete s obzirom na otkupljivanje i prodaju obične pšenice, tvrde (durum) pšenice, ječma, kukuruza i neoljuštene riže.

3.  Kako bi se osigurao odgovarajući kapacitet skladištenja i učinkovitost sustava javne intervencije po pitanju isplativosti, distribucije i pristupa za gospodarske subjekte te kako bi se održala kvaliteta proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije u svrhu njihove prodaje krajem razdoblja skladištenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju:

(a) zahtjevi koje moraju ispunjavati skladišta za sve proizvode koji podliježu javnoj intervenciji;

(b) pravila o skladištenju proizvoda u državama članicama i izvan država članica koje su odgovorne za njih i o postupanju takvim proizvodima s obzirom na carinske pristojbe i sve druge iznose koji se dodjeljuju ili obračunavaju u okviru ZPP-a.

4.  Kako bi se osigurao željeni učinak potpore za privatno skladištenje na tržište, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju:

(a) pravila i uvjeti primjenjivi ako je skladištena količina manja od ugovorene količine;

(b) uvjeti za odobravanje plaćanja predujma takve potpore;

(c) uvjeti pod kojima se može odlučiti da se proizvodi obuhvaćeni ugovorima o privatnom skladištenju mogu ponovo staviti na tržište ili prodati.

5.  Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje sustavâ javne intervencije i privatnog skladištenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227.:

(a) kojima je predviđena upotreba natječajnih postupaka kojima se jamči jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema gospodarskim subjektima;

(b) kojima se utvrđuju dodatni uvjeti koje gospodarski subjekti moraju ispuniti kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje i nadzor nad sustavom za države članice i gospodarske subjekte;

(c) kojima se utvrđuje zahtjev za gospodarske subjekte da polože osiguranje koje jamči ispunjenje njihovih obveza.

6.  Kako bi se uzeli u obzir tehnički napreci i potrebe sektora iz članka 10. te potreba za standardizacijom prezentiranja različitih proizvoda za potrebe poboljšanja tržišne transparentnosti, bilježenja cijena i primjene mjera tržišne intervencije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227.:

(a) kojima se prilagođavaju i ažuriraju odredbe iz Priloga IV. o ljestvicama Unije za klasiranje, označivanje i prezentiranje trupova i kojima se;

(b) utvrđuju dodatne odredbe vezane uz klasiranje, uključujući stručne klasifikatore, razvrstavanje u razrede, uključujući automatizirane tehnike razvrstavanja u razrede, označivanje, vaganje i žigosanje trupova te vezane uz izračunavanje prosječnih cijena u Uniji te koeficijenata ponderiranja koji se koriste za izračunavanje tih cijena;

(c) utvrđuju, u sektoru govedine i teletine, odstupanja od odredaba te posebna odstupanja koja države članice mogu odobriti klaonicama u kojima se kolje mali broj goveda te dodatne odredbe za dotične proizvode, uključujući odredbe vezane uz klase konformacije i stupanj prekrivenosti masnim tkivom te u sektoru ovčjeg mesa dodatne odredbe vezane uz težinu, boju mesa i pokrivenost masnim tkivom te kriterije za klasiranje lagane janjadi;

(d) omogućuje državama članicama s odobrenjem da ne primjenjuju ljestvicu za klasiranje svinjskih trupova i odobrenjem da, osim težine i procijenjenog udjela mišićnog tkiva, upotrebljavaju i druge kriterije za njihovo ocjenjivanje ili da utvrde odstupanja od te ljestvice.

Članak 20.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere koje su potrebne za jedinstvenu primjenu ovog poglavlja. Te mjere mogu se posebno odnositi na sljedeće:

(a) troškove koje plaća gospodarski subjekt ako proizvodi isporučeni za svrhe javne intervencije ne udovoljavaju minimalnim zahtjevima kvalitete;

(b) utvrđivanje minimalnog kapaciteta skladištenja za intervencijska skladišta;

(c) reprezentativna razdoblja, tržišta i tržišne cijene potrebne za primjenu ovog poglavlja;

(d) isporuku proizvoda koji se otkupljuju u okviru javne intervencije, troškove prijevoza koje snosi ponuditelj, preuzimanje proizvoda od strane agencija za plaćanje i plaćanje;

(e) različite djelatnosti povezane s postupkom otkoštavanja za sektor govedine i teletine;

(f) praktične aranžmane pakiranja, stavljanja na tržište i označivanja proizvoda;

(g) postupke za odobravanje poduzeća koja proizvode maslac i obrano mlijeko u prahu za potrebe ovog poglavlja;

(h) svako odobrenje za skladištenje izvan područja države članice u kojoj su proizvodi otkupljeni i skladišteni;

(i) prodaju ili raspolaganje proizvodima otkupljenima u okviru javne intervencije, što se tiče, posebno, prodajnih cijena, uvjete za otpremu iz skladišta, naknadnu upotrebu ili odredište otpremljenih proizvoda, uključujući postupke koji se odnose na proizvode stavljene na raspolaganje za korištenje u programu iz članka 16. stavka 2., uključujući prijenose između država članica;

(j) po pitanju proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije, odredbe vezane uz moćućnosti država članica prodaje u okviru njihove nadležnosti malih količina koje ostaju u skladištu ili količina koje možda više nije moguće prepakirati ili koji su slabije kvalitete;

(k) po pitanju privatnog skladištenja, zaključivanje i sadržaj ugovora između nadležnog tijela države članice i podnositelja zahtjeva;

(l) stavljanje i držanje proizvoda u privatnom skladištu i njihovu otpremu iz skladišta;

(m) trajanje razdoblja privatnog skladištenja i odredbe u skladu s kojima se ta razdoblja, nakon što su već utvrđena ugovorima, mogu skratiti ili produžiti;

(n) postupke koji se moraju primijeniti za otkup po fiksnoj cijeni, uključujući postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje mora biti položeno ili postupke dodjele unaprijed određene potpore za privatno skladištenje;

(o) korištenje natječajnog postupka za javnu intervenciju i za privatno skladištenje, posebice u pogledu:

i. podnošenja ponuda i najmanje količine za podnošenje zahtjeva ili podnesak;

ii. postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti i

iii. odabira ponuda kojima se osigurava da je prednost dana onima koje su najpovoljnije za Uniju, pri čemu ne mora nužno doći do dodjele ugovora.

(p) provedbu ljestvica Unije za klasiranje trupova u sektoru govedine te svinjskog i ovčjeg mesa;

(q) predstavljanje trupova i polovica trupova koje je različito od onog utvrđenog u točki A.IV. Priloga IV. za potrebe određivanja tržišnih cijena;

(r) korektivne faktore koje države članice moraju primjenjivati, a koji se koriste za različito prezentiranje trupova govedine i ovčjeg mesa ako se ne koristi referentno predstavljanje;

(s) praktične aranžmane označivanja klasiranih trupova te izračunavanje ponderirane prosječne cijene u Uniji za trupove govedine te trupove svinja i ovaca koje provodi Komisija;

(t) ovlašćivanje država članica da osiguraju, po pitanju svinja zaklanih na njihovom državnom području, prezentiranje trupova svinja različito od onog utvrđenog u Prilogu IV. točki B.III. ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

i. uobičajena poslovna praksa na njihovom državnom području razlikuje se od standardnog prezentiranja određenog u Prilogu IV. točki B. III. podstavku1.;

ii. ako je to opravdano zbog tehničkih razloga;

iii. ako se koža s trupova uklanja na ujednačen način.

(u) odredbe za provjeru na licu mjesta primjene klasiranja trupova u državama članicama koju provodi odbor Unije koji čine stručnjaci iz Komisije i stručnjaci koje su odobrile države članice kako bi se osigurala točnost i pouzdanost klasiranja trupova. Tim je odredbama predviđeno da Unija snosi troškove koji proizlaze iz djelatnosti provjere.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 21.

Ostale provedbene ovlasti

Komisija donosi provedbene akte kako bi se države članice ovlastilo da u slučaju janjadi čija je masa trupa manja od 13 kg, iznimno od Priloga IV. točke C.III. stavka 1., koriste sljedeće kriterije za klasiranje:

(a) masu trupa;

(b) boju mesa;

(c) prekrivenost masnim tkivom.

Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.



POGLAVLJE II.

Programi potpore

▼M2



Odjeljak 1.

Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama

Članak 22.

Ciljna skupina

Program potpore namijenjen poboljšanju distribucije poljoprivrednih proizvoda i poboljšanju prehrambenih navika djece usmjeren je na djecu koja redovito pohađaju vrtiće, predškole ili osnovnoškolske odnosno srednjoškolske obrazovne ustanove kojima upravljaju ili ih priznaju nadležna tijela država članica.

Članak 23.

Potpora za opskrbu voćem i povrćem u školama te mlijekom u školama, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi

1.  Potpora Unije dodjeljuje se za djecu u obrazovnim ustanovama iz članka 22. za:

(a) opskrbu prihvatljivim proizvodima iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka i njihovu distribuciju;

(b) prateće obrazovne mjere; i

(c) pokrivanje određenih povezanih troškova u vezi s opremom, promidžbom, praćenjem i evaluacijom te, ako ti troškovi nisu obuhvaćeni točkom (a) ovog podstavka, logistikom i distribucijom.

Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a utvrđuje ograničenja za udio potpore Unije kojom se pokrivaju mjere i troškovi iz točaka (b) i (c) prvog podstavka ovog stavka.

2.  Za potrebe ovog odjeljka:

(a) „voće i povrće u školama” znači proizvodi iz stavka 3. točke (a) i stavka 4. točke (a);

(b) „mlijeko u školama” znači proizvodi iz stavka 3. točke (b) i stavka 4. točke (b) kao i proizvodi iz Priloga V.

3.  Države članice koje žele sudjelovati u programu potpore uspostavljenom na temelju stavka 1. („program u školama”) i koje su zatražile odgovarajuću potporu Unije daju prednost, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, distribuciji proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:

(a) voće i povrće te svježi proizvodi iz sektora banana;

(b) konzumno mlijeko i konzumno mlijeko bez laktoze.

4.  Neovisno o stavku 3., kako bi promicale potrošnju određenih proizvoda i/ili odgovorile na posebne prehrambene potrebe djece na svojem državnom području, države članice mogu predvidjeti distribuciju proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:

(a) prerađeni proizvodi od voća i povrća, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (a);

(b) sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (b).

5.  U slučajevima kada države članice smatraju da je to potrebno za ostvarivanje ciljeva programa u školama i ciljeva navedenih u strategijama iz stavka 8., one mogu dopuniti distribuciju proizvoda iz stavaka 3. i 4. proizvodima navedenima u Prilogu V.

U takvim slučajevima potpora Unije isplaćuje se samo za mliječnu komponentu distribuiranog proizvoda. Ta mliječna komponenta ne smije biti manja od 90 % masenog udjela za proizvode kategorije I. iz Priloga V. i 75 % masenog udjela za proizvode kategorije II. iz Priloga V.

Vijeće utvrđuje razinu potpore Unije za mliječnu komponentu u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.

6.  Proizvodi distribuirani u okviru programa u školama ne sadrže ništa od sljedećeg:

(a) dodane šećere;

(b) dodanu sol;

(c) dodane masti;

(d) dodana sladila;

(e) dodane umjetne pojačivače arome od E 620 do E 650 kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ).

Neovisno o prvom podstavku ovog stavka, svaka država članica može, nakon što dobije odgovarajuće odobrenje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u skladu sa svojim nacionalnim postupcima, odlučiti da prihvatljivi proizvodi iz stavaka 4. i 5. mogu sadržavati ograničene količine dodanog šećera, dodane soli i/ili dodanih masti.

7.  Dodatno uz proizvode iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka države članice mogu predvidjeti uvrštenje drugih poljoprivrednih proizvoda u okvir pratećih obrazovnih mjera, a posebno onih navedenih u članku 1. stavku 2. točkama (g) i (v).

8.  Kao uvjet za sudjelovanje u programu u školama država članica, prije svojeg sudjelovanja u programu u školama i potom svakih šest godina, na nacionalnoj ili regionalnoj razini izrađuje strategiju za provedbu programa. Strategiju može izmijeniti tijelo odgovorno za njezinu izradu na nacionalnoj ili regionalnoj razini, posebno s obzirom na praćenje i evaluaciju te postignute rezultate. U strategiji se utvrđuju barem potrebe koje treba zadovoljiti, rangiranje potreba u smislu prioriteta, ciljna skupina te očekivani rezultati koje treba postići i, ako su dostupni, kvantificirani ciljevi koje treba ostvariti u odnosu na početno stanje te utvrđuju najprikladniji instrumenti i djelovanja za postizanje tih ciljeva.

Strategija može sadržavati određene elemente povezane s provedbom programa u školama, uključujući one namijenjene pojednostavnjenju upravljanja njime.

9.  Države članice u svojim strategijama utvrđuju popis svih proizvoda kojima se opskrbljuje u okviru programa u školama bilo redovnom distribucijom ili u okviru pratećih obrazovnih mjera. Ne dovodeći u pitanje stavak 6., one bi trebale osigurati i odgovarajuće sudjelovanje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u sastavljanju tog popisa ili odgovarajuće odobravanje tog popisa od strane tih tijela u skladu s nacionalnim postupcima.

10.  Kako bi osigurale djelotvornost programa u školama, države članice također predviđaju prateće obrazovne mjere, koje mogu uključivati, između ostalog, mjere i aktivnosti čiji je cilj ponovno povezati djecu s poljoprivredom kroz aktivnosti, kao što su posjeti poljoprivrednim gospodarstvima, i distribuciju šireg raspona poljoprivrednih proizvoda kako je navedeno u stavku 7. Te mjere također mogu biti osmišljene za obrazovanje djece o povezanim pitanjima, kao što su zdrave prehrambene navike, lokalni prehrambeni lanci, ekološki uzgoj, održiva proizvodnja ili borba protiv rasipanja hrane.

11.  Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.

Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.

Članak 23.a

Odredbe o financiranju

1.  Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi iz članka 23. stavka 1. ne smiju premašiti 250 milijuna EUR po školskoj godini.

U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:

(a) za voće i povrće u školama: 150 milijuna EUR po školskoj godini;

(b) za mlijeko u školama: 100 milijuna EUR po školskoj godini.

2.  Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se svakoj državi članici uzimajući u obzir sljedeće:

(a) broj djece u dobi od šest do deset godina u dotičnoj državi članici;

(b) stupanj razvoja regija u dotičnoj državi članici kako bi se osiguralo dodjeljivanje više potpore slabije razvijenim regijama i manjim egejskim otocima u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 229/2013; i

(c) za mlijeko u školama, dodatno uz kriterije iż točaka (a) i (b), dosadašnju upotrebu potpore Unije za opskrbu djece mlijekom i mliječnim proizvodima.

Dodijeljenim sredstvima za dotične države članice osigurava se dodjeljivanje više potpore najudaljenijim regijama navedenima u članku 349. UFEU-a kako bi se u obzir uzela posebna situacija tih regija u vezi s nabavom proizvoda i promicala takva nabava među najudaljenijim regijama koje se, u zemljopisnom smislu, nalaze blizu jedna drugoj.

Dodijeljenim sredstvima za mlijeko u školama koja proizlaze iz primjene kriterija utvrđenih u ovom stavku osigurava se da sve države članice imaju pravo primiti, po djetetu iz dobne skupine navedene u prvom podstavku točki (a), barem najmanji iznos potpore Unije. Taj iznos ne smije biti manji od prosječnog korištenja potpore Unije po djetetu u svim državama članicama u okviru programa mlijeka u školama koji se primjenjivao prije 1. kolovoza 2017.

Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere o utvrđivanju okvirnih i konačnih dodijeljenih sredstava i o preraspodjeli potpore Unije za voće i povrće u školama te mlijeko u školama.

3.  Države članice koje žele sudjelovati u programu u školama svake godine podnose svoj zahtjev za potporu Unije, navodeći zatraženi iznos za voće i povrće u školama te zatraženi iznos za mlijeko u školama koje žele distribuirati.

4.  Ne premašujući ukupnu granicu od 250 milijuna EUR utvrđenu u stavku 1., svaka država članica jednom u školskoj godini može prenijeti do 20 % bilo kojih od svojih okvirnih dodijeljenih sredstava.

Taj postotak može se povećati na 25 % za države članice s najudaljenijim regijama navedenima u članku 349. UFEU-a i u drugim odgovarajuće opravdanim slučajevima, kao što su slučajevi kada se države članice trebaju suočiti s posebnom situacijom na tržištu u sektoru obuhvaćenom programom u školama, svojim posebnim zabrinutostima u vezi s niskom potrošnjom jedne od skupina proizvoda ili drugim društvenim promjenama.

Prijenosi se mogu izvršiti:

(a) prije utvrđivanja konačnih dodijeljenih sredstava za sljedeću školsku godinu, među okvirnim dodijeljenim sredstvima države članice; ili

(b) nakon početka školske godine, među konačnim dodijeljenim sredstvima države članice ako su takva dodijeljena sredstva određena za dotičnu državu članicu.

Prijenosi iz trećeg podstavka točke (a) ne mogu se izvršiti iz okvirnih dodijeljenih sredstava za skupinu proizvoda za koje dotična država članica zatraži iznos koji premašuje njezina okvirna dodijeljena sredstva. Države članice priopćuju Komisiji iznos svih prijenosa među okvirnim dodijeljenim sredstvima.

5.  Programom u školama ne dovodi se u pitanje nijedan zasebni nacionalni program u školama koji je u skladu s pravom Unije. Potpora Unije predviđena u članku 23. može se upotrijebiti za proširenje opsega ili povećanje djelotvornosti postojećih nacionalnih programa u školama ili programa distribucije u školama kojima se predviđa opskrba voćem i povrćem u školama te mlijekom u školama, ali ona ne zamjenjuje financiranje tih postojećih nacionalnih programa, uz iznimku besplatne distribucije obroka djeci u obrazovnim ustanovama. Ako država članica odluči proširiti opseg postojećeg nacionalnog programa u školama ili ga učiniti djelotvornijim podnošenjem zahtjeva za potporu Unije, ona u strategiji iz članka 23. stavka 8. navodi način na koji će to ostvariti.

6.  Države članice mogu, dodatno uz potporu Unije, dodijeliti nacionalnu potporu za financiranje programa u školama.

Države članice mogu financirati tu potporu pristojbom u dotičnom sektoru ili bilo kojim drugim doprinosom iz privatnog sektora.

7.  Unija također može financirati, na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1306/2013, mjere informiranja, promidžbe, praćenja i evaluacije povezane s programom u školama, uključujući mjere za podizanje svijesti javnosti o ciljevima programa i povezanim mjerama umrežavanja čiji je cilj razmjena iskustva i najboljih praksi kako bi se olakšali provedba programa i upravljanje njime.

Komisija može u skladu s člankom 24. stavkom 4. ove Uredbe osmisliti zajednički znak ili grafičke elemente kako bi ojačala vidljivost programa u školama.

8.  Države članice koje sudjeluju u programu u školama predstavljaju javnosti, u školskim prostorijama ili na drugim relevantnim mjestima, svoju uključenost u program i činjenicu da ga subvencionira Unija. Države članice mogu se koristiti svim primjerenim promidžbenim alatima koji mogu uključivati plakate, specijalizirane internetske stranice, informativne grafičke materijale te informacije i kampanje za podizanje svijesti. Države članice osiguravaju dodanu vrijednost i vidljivost Unijinog programa u školama u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama.

Članak 24.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se promicale zdrave prehrambene navike djece te osiguralo da je potpora u okviru programa u školama usmjerena na djecu u ciljnoj skupini iz članka 22., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u vezi s pravilima o:

(a) dodatnim kriterijima povezanima s prihvatljivošću ciljne skupine iz članka 22.;

(b) odobravanju i odabiru podnositelja zahtjeva za potporu od strane država članica;

(c) izradi nacionalnih ili regionalnih strategija te pratećim obrazovnim mjerama.

2.  Kako bi se osigurala učinkovita i ciljana upotreba sredstava Unije i olakšala provedba programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o:

(a) utvrđivanju troškova i mjera prihvatljivih za potporu Unije;

(b) obvezi država članica da prate i evaluiraju djelotvornost svojeg programa u školama.

3.  Kako bi uzela u obzir znanstvena dostignuća, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi dopunila popis umjetnih pojačivača arome iz članka 23. stavka 6. prvog podstavka točke (e).

Kako bi osigurala da proizvodi distribuirani u skladu s člankom 23. stavcima 3., 4. i 5. ispunjavaju ciljeve programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi utvrdila najviše razine za dodani šećer, dodanu sol i dodane masnoće koje države članice mogu dopustiti na temelju članka 23. stavka 6. drugog podstavka i koje su tehnički potrebne za pripremu ili proizvodnju prerađenih proizvoda.

4.  Kako bi se promicala svijest o programu u školama i povećala vidljivosti potpore Unije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se od država članica koje sudjeluju u programu u školama zahtijeva da javnosti jasno predstave činjenicu da primaju potporu Unije za provedbu programa, između ostalog, u vezi s:

(a) prema potrebi, utvrđivanjem posebnih kriterija u vezi s prezentacijom, sastavom, veličinom i izgledom zajedničkog znaka ili grafičkih elemenata;

(b) posebnim kriterijima povezanima s upotrebom promidžbenih alata.

5.  Kako bi se osigurala dodana vrijednost i vidljivost programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u pogledu pravila o distribuciji proizvoda u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama.

6.  Uzimajući u obzir da je potrebno osigurati da se potpora Unije odražava u cijeni po kojoj su proizvodi dostupni u okviru programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se od država članica zahtijeva da u svojim strategijama objasne način na koji će to ostvariti.

Članak 25.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može provedbenim aktima donijeti mjere potrebne za primjenu ovog odjeljka, uključujući one o:

(a) informacijama koje moraju sadržavati strategije država članica;

(b) zahtjevima za dodjelu potpore i plaćanjima, uključujući pojednostavnjenje postupaka koji proizlaze iz zajedničkog okvira za program u školama;

(c) metodama predstavljanja javnosti programa u školama i odgovarajućim mjerama umrežavanja u pogledu programa u školama;

(d) podnošenju, formatu i sadržaju godišnjih zahtjeva za dodjelu potpore, izvješćima o praćenju i evaluaciji koja sastavljaju države članice koje sudjeluju u školskom programu;

(e) primjeni članka 23.a stavka 4., između ostalog, o rokovima za prijenose i podnošenju, formatu te sadržaju obavijesti o prijenosu.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

▼B



Odjeljak 2.

Potpora u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina

Članak 29.

Programi za potporu sektora maslinovog ulja i stolnih maslina

1.  Unija financira izradu trogodišnjih programa rada od strane organizacija proizvođača priznatih u skladu s člankom 152., udruženja organizacija proizvođača priznatih u skladu s člankom 156. ili sektorskih organizacija priznatih u skladu s člankom 157. u jednom ili više sljedećih područja:

(a) praćenju tržišta i upravljanju u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina;

(b) poboljšanju utjecaja uzgoja maslina na okoliš;

(c) poboljšanju konkurentnosti uzgoja maslina modernizacijom;

(d) poboljšanju kvalitete proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina;

(e) sustavu sljedivosti, certificiranja i zaštite kvalitete maslinovog ulja i stolnih maslina, posebno praćenju kvalitete maslinovih ulja koja se prodaju krajnjem potrošaču, pod nadležnošću nacionalnih uprava;

(f) širenju informacija o mjerama koje provode organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili sektorske organizacije kako bi se poboljšala kvaliteta maslinovog ulja i stolnih maslina.

2.  Sredstva Unije za programe rada iz stavka 1. iznose:

(a) 11 098 000 EUR godišnje za Grčku;

(b) 576 000 EUR godišnje za Francusku i

(c) 35 991 000 EUR godišnje za Italiju.

3.  Najveći iznos sredstava kojima Unija financira programe rada iz stavka 1. jednak je iznosima koje su zadržale države članice. Najveća sredstva prihvatljivih troškova su:

(a) 75 % za aktivnosti u područjima iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c);

(b) 75 % za ulaganja u osnovna sredstva i 50 % za druge aktivnosti u području iz stavka 1. točke (d);

(c) 75 % za programe rada koje u najmanje tri treće zemlje ili države članice koje nisu proizvođači provode priznate organizacije iz stavka 1. iz najmanje dvije države članice koje su proizvođači u područjima iz stavka 1. točaka (e) i (f) te 50 % za druge aktivnosti u tim područjima.

Dodatno financiranje osigurava država članica, i to u iznosu do 50 % troškova koji nisu pokriveni sredstvima Unije.

Članak 30.

Delegirane ovlasti

Kako bi se osiguralo uspješno i učinkovito korištenje potpore Unije predviđene člankom 29. te kako bi se poboljšala kvaliteta proizvodnje maslinovog ulja i stolnih maslina, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na:

(a) u slučaju područja iz članka 29. stavka 1., posebne mjere koje se mogu financirati potporom Unije te aktivnosti i troškove koji se ne mogu tako financirati;

(b) minimalnu dodjelu sredstava Unije za određena područja od strane država članica;

(c) zahtjev polaganja osiguranja ako je predan zahtjev za odobrenje programa rada te ako je izvršeno plaćanje predujma potpore;

(d) kriterije koje države članice trebaju uzeti u obzir pri odabiru i odobravanju programa rada.

Članak 31.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđujumjere potrebne za primjenu ovog odjeljka vezane uz:

(a) provedbu programa rada i izmjene tih programa;

(b) plaćanje potpore, uključujući plaćanje predujmova potpore;

(c) postupci vezani uz osiguranje i iznos osiguranja koji je potrebno položiti ako je predan zahtjev za odobrenje programa rada te ako je izvršeno plaćanje predujma potpore.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 3.

Potpora u sektoru voća i povrća

Članak 32.

Operativni fondovi

1.  Organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća i/ili njihova udruženja mogu osnovati operativni fond. Fond se financira pomoću:

(a) financijskih doprinosa od:

i. članova organizacije proizvođača i/ili same organizacije proizvođača ili

ii. udruženja organizacija proizvođača preko članova tih udruženja;

(b) financijske pomoći Unije, koja se može dodijeliti organizacijama proizvođača ili njihovim udruženjima kada ta udruženja predstavljaju, upravljaju i provode operativni program ili dio operativnog programa, u skladu s uvjetima koje će donijeti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 37. i provedbenih akata u skladu s člankom 38.

2.  Operativni fondovi koriste se samo za financiranje operativnih programa koji su podneseni državama članicama i koje su one odobrile.

Članak 33.

Operativni programi

1.  Operativni programi u sektoru voća i povrća traju najmanje tri godine, a najviše pet godina. Imaju najmanje dva cilja iz članka 152. stavka 1. točke (c) ili dva od sljedećih ciljeva:

(a) planiranje proizvodnje, uključujući predviđanje i praćenje proizvodnje i potrošnje;

(b) poboljšanje kvalitete proizvoda, u svježem ili prerađenom obliku;

(c) podizanje komercijalne vrijednosti proizvoda;

(d) promidžbu proizvoda, u svježem ili prerađenom obliku;

(e) okolišne mjere, osobito one vezane uz vodu, i metode proizvodnje koje poštuju okoliš, uključujući organski uzgoj;

▼M5

(f) sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima, uključujući osiguravanje mentorstva drugim organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača, skupinama proizvođača ili pojedinačnim proizvođačima.

▼B

Operativni programi podnose se državama članicama na odobrenje.

2.  Udruženja organizacija proizvođača također mogu predstaviti sveobuhvatni ili djelomični operativni program sastavljen od mjera koje su organizacije članice utvrdile, ali ih nisu provele, u okviru svojih operativnih programa. Operativni programi udruženja organizacija proizvođača podložni su istim pravilima kao operativni programi organizacija proizvođača i razmatraju se s operativnim programima organizacija članica.

U tu svrhu države članice osiguravaju sljedeće:

(a) da se mjere u okviru operativnih programa udruženja organizacija proizvođača u cijelosti financiraju iz doprinosa tih organizacija koje su članice tog udruženja te da se ta sredstva prikupljaju iz operativnih fondova tih organizacija članica;

(b) da su mjere i njihov pripadajući financijski udio utvrđeni u operativnom programu svake organizacije članice;

(c) da ne postoji dvostruko financiranje.

3.  Sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima iz stavka 1. prvog podstavka točke (f) odnosi se na izbjegavanje i rješavanje kriznih situacija na tržištu voća i povrća i u vezi s tim obuhvaća:

(a) ulaganja kojima se upravljanje količinama plasiranima na tržište čini učinkovitijim;

(b) mjere izobrazbe i razmjenu najboljih praksi;

▼M5

(c) promidžbu i komunikaciju, uključujući djelovanja i aktivnosti s ciljem diversifikacije i konsolidacije na tržištima voća i povrća, u preventivne svrhe ili tijekom kriznog razdoblja;

(d) potporu za administrativne troškove osnivanja uzajamnih fondova i financijske doprinose za popunjavanje uzajamnih fondova nakon isplate naknade članovima proizvođačima čiji su se prihodi znatno smanjili zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta;

▼B

(e) ponovnu sadnju voćnjaka ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih/ ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice;

(f) povlačenje s tržišta;

(g) zelenu berbu ili neubiranje voća i povrća;

(h) osiguranje berbe;

▼M5

(i) osiguravanje mentorstva drugim organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača, skupinama proizvođača ili pojedinačnim proizvođačima.

▼B

Potpora za osiguranje berbe doprinosi zaštiti prihoda proizvođača u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim događajima, bolestima ili najezdama štetočina.

U ugovorima o osiguranju od korisnika se zahtijeva da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika.

Mjere za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima, uključujući bilo kakav povrat kapitala i kamata iz petog podstavka, ne obuhvaćaju više od jedne trećine rashoda u okviru operativnog programa.

Organizacije proizvođača mogu uzimati zajmove pod tržišnim uvjetima kako bi financirale mjere za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima. U tom slučaju povrat kapitala i kamata za te zajmove može biti dio operativnog programa te kao takav prihvatljiv za financijsku pomoć Unije na temelju članka 34. Bilo kakva posebna aktivnost u okviru sprečavanja kriznih situacija i upravljanje njima može se financirati pomoću takvih zajmova ili izravno ili na oba načina.

4.  Za potrebe ovog odjeljka:

(a) „zelena berba” znači potpuna berba nedozrelih netrživih proizvoda na određenoj površini koji nisu bili oštećeni prije zelene berbe, bilo zbog klimatskih razloga, bolesti ili drugih razloga;

(b) „neubiranje” znači završetak tekućeg proizvodnog ciklusa na dotičnoj površini gdje je proizvod dobro razvijen te je dobre, primjerene i tržišne kvalitete. Uništavanje proizvoda zbog klimatskog događaja ili bolesti ne smatra se neubiranjem.

5.  Države članice dužne su osigurati da:

(a) operativni programi obuhvaćaju dvije ili više okolišnih aktivnosti ili

(b) najmanje 10 % rashoda na temelju operativnih programa bude namijenjeno okolišnim aktivnostima.

▼M5

Pri okolišnim aktivnostima poštuju se zahtjevi u vezi s poljoprivredom, okolišem i klimom ili obveze povezane s organskim uzgojem utvrđeni u članku 28. stavku 3. i članku 29. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

Ako najmanje 80 % članova proizvođača podliježe jednoj ili više istih obveza u vezi s poljoprivredom, okolišem i klimom ili obveza povezanih s organskim uzgojem predviđenih u članku 28. stavku 3. i članku 29. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1305/2013, svaka od tih obveza smatra se okolišnom aktivnošću kako je navedeno u prvom podstavku točki (a) ovog stavka.

▼B

Potpora za okolišne aktivnosti iz prvog podstavka ovog stavka obuhvaća dodatne troškove i neostvarene prihode koji su posljedica aktivnosti.

6.  Države članice osiguravaju da se ulaganja koja povećavaju pritisak na okoliš dopuštaju samo u slučajevima u kojima postoji učinkovita zaštita okoliša od takvih pritisaka.

Članak 34.

Financijska pomoć Unije

1.  Financijska pomoć Unije jednaka je iznosu financijskih doprinosa iz članka 32. stavka 1. točke (a) koji se stvarno isplaćuju i ograničena je na 50 % stvarnih rashoda.

2.  Financijska pomoć Unije ograničena je na 4,1 % vrijednosti proizvoda koje su svaka organizacija proizvođača ili njihovo udruženje stavili na tržište.

Međutim, u slučaju organizacija proizvođača, taj se postotak može povisiti na 4,6 % vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište ako se iznos koji premašuje 4,1 % vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište koristi isključivo za mjere za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima.

U slučaju udruženja organizacija proizvođača, taj se postotak može povisiti na 4,7 % vrijednosti proizvodnje koje stavljena na tržište, pod uvjetom da se iznos koji premašuje 4,1 % vrijednosti proizvodnje koje je stavljena na tržište koristi isključivo za sprečavanje kriznih situacija i za mjere upravljanja koje je udruženje organizacija proizvođača provelo u ime svojih članova.

3.  Na zahtjev organizacije proizvođača, ograničenje od 50 % predviđeno stavkom 1. povećava se na 60 % za operativni program ili dio operativnog programa ako taj program zadovoljava barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a) podnosi ga nekoliko organizacija proizvođača Unije koje preko transnacionalnih programa djeluju u različitim državama članicama;

(b) podnosi ga jedna ili više organizacija proizvođača uključenih u programe kojima se upravlja na sektorskoj osnovi;

(c) obuhvaća isključivo posebnu potporu za proizvodnju organskih proizvoda obuhvaćenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 ( 5 );

(d) prvi je koji podnosi priznata organizacija proizvođača udružena koji je rezultat spajanja dvije priznate organizacije proizvođača;

(e) prvi je koji podnosi priznato udruženje organizacija proizvođača;

(f) podnose ga organizacije proizvođača u državama članicama u kojima organizacije proizvođača na tržište stavljaju manje od 20 % proizvodnje voća i povrća;

(g) podnosi ga organizacija proizvođača u jednoj od najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a.

▼M5

4.  Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 100 % u sljedećim slučajevima:

(a) u slučaju povlačenja s tržišta voća i povrća koje ne premašuje 5 % količine proizvoda stavljenih na tržište od strane svake organizacije proizvođača i koje se ustupa za:

i. besplatnu distribuciju dobrotvornim organizacijama i zakladama koje su u tu svrhu odobrile države članice, za uporabu u okviru njihovih aktivnosti pomoći osobama čije je pravo na javnu pomoć priznato nacionalnim pravom, posebice jer im nedostaju potrebna sredstva za uzdržavanje;

ii. besplatnu distribuciju kaznenim institucijama, školama i javnim obrazovnim ustanovama, ustanovama iz članka 22. i dječjim kampovima kao i bolnicama te domovima za starije osobe koje odrede države članice, koje poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurale da se tako raspodijeljene količine dodaju količinama koje te ustanove obično kupuju.

(b) u slučaju djelovanja povezanih s mentorstvom drugih organizacija proizvođača ili skupina proizvođača priznatih u skladu s člankom 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 ili člankom 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013, pod uvjetom da te organizacije ili skupine dolaze iz regija država članica iz članka 35. stavka 1. ove Uredbe, ili pojedinačnih proizvođača.

Članak 35.

Nacionalna financijska pomoć

1.  U regijama država članica u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća znatno ispod prosjeka Unije, države članice mogu organizacijama proizvođača dodijeliti nacionalnu financijsku pomoć u visini od najviše 80 % financijskih doprinosa iz članka 32. stavka 1. točke (a) te do 10 % vrijednosti proizvodnje koja je stavljena na tržište bilo koje takve organizacije proizvođača. Ta je pomoć dodatak operativnom fondu.

2.  Za stupanj organizacije proizvođača u regiji države članice smatra se da je znatno ispod prosjeka Unije ako je prosječan stupanj organizacije bio niži od 20 % tijekom tri uzastopne godine koje prethode provedbi operativnog programa. Stupanj organizacije izračunava se kao vrijednost proizvodnje voća i povrća, koja je ostvarena u dotičnoj regiji i koju su na tržište stavili organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i skupine proizvođača priznati u skladu s člankom 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 ili člankom 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013, podijeljena s ukupnom vrijednošću proizvodnje voća i povrća koja je ostvarena u toj regiji.

3.  Države članice koje dodijele nacionalnu financijsku pomoć u skladu sa stavkom 1. obavješćuju Komisiju o regijama koje ispunjavaju kriterije iz stavka 2. te o nacionalnoj financijskoj pomoći dodijeljenoj organizacijama proizvođača u tim regijama.

▼B

Članak 36.

Nacionalni okvir i nacionalna strategija za operativne programe

1.  Države članice utvrđuju nacionalni okvir koji sadrži opće uvjete vezanih uz okolišne aktivnosti iz članka 33. stavka 5. Tim je okvirom posebno predviđeno da su takve aktivnosti u skladu s odgovarajućim zahtjevima Uredbe (EU) br. 1305/2013, posebno zahtjevima određenima u članku 3. te Uredbe.

Države članice podnose svoj prijedlog okvira Komisiji koja putem provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. može u roku od tri mjeseca od podnošenja zatražiti izmjene tog okvira ako smatra da prijedlog ne doprinosi ostvarivanju ciljeva određenih u članku 191. UFEU-a te u sedmom programu djelovanja Unije za okoliš. Ulaganja u pojedinačna gospodarstva koja dobivaju potporu iz operativnih programa moraju biti u skladu s tim ciljevima.

2.  Svaka država članica utvrđuje nacionalnu strategiju za održive operativne programe na tržištu voća i povrća. Takva strategija uključuje:

(a) analizu situacije s obzirom na prednosti i nedostatke te potencijal za razvoj;

(b) obrazloženje odabranih prioriteta;

(c) ciljeve operativnih programa i instrumenata te pokazatelje uspješnosti;

(d) ocjenu operativnih programa;

(e) obveze izvješćivanja za organizacije proizvođača.

Nacionalna strategija također uključuje nacionalni okvir iz stavka 1.

3.  Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na države članice koje nemaju priznate organizacije proizvođača.

Članak 37.

Delegirane ovlasti

Kako bi se osigurala učinkovita, ciljana i održiva potpora organizacijama proizvođača i njihovim udruženjima u sektoru voća i povrća, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se uspostavljaju pravila o:

(a) operativnim fondovima i operativnim programima, vezano uz:

i. procijenjene iznose, odluke organizacija proizvođača i njihovih udruženja o financijskim doprinosima i korištenju operativnih fondova;

ii. mjere, aktivnosti, rashode te administrativne troškove i troškove osoblja koje je potrebno obuhvatiti ili izuzeti u okviru operativnih programa, njihove izmjene te dodatne zahtjeve koje države članice moraju utvrditi;

iii. sprečavanje dvostrukog financiranja u okviru operativnih programa i programa ruralnog razvoja;

iv. operativne programe udruženja organizacija proizvođača;

v. posebna pravila primjenjiva na slučajeve u kojima udruženja organizacija proizvođača u potpunosti ili djelomično upravljaju operativnim programima, obrađuju ih, provode i predstavljaju;

vi. obvezu korištenja zajedničkih pokazatelja za potrebe praćenja i ocjenjivanja operativnih programa;

(b) nacionalni okvir i nacionalnu strategiju za operativne programe vezano uz obvezu praćenja i ocjenjivanja učinkovitosti nacionalnih okvira i nacionalnih strategija;

(c) financijskoj pomoći Unije, vezano uz:

i. osnovu za izračunavanje financijske pomoći Unije i vrijednost proizvoda iz članka 34. stavka 2.koji su stavljeni na tržište;

ii. primjenjiva referentna razdoblja za izračun potpore;

iii. osiguravanje plaćanja predujmova i zahtjev za polaganjem osiguranja ako je izvršeno plaćanje predujma;

iv. posebna pravila primjenjiva na financiranje operativnih programa udruženja organizacija proizvođača, osobito ona vezana uz primjenu ograničenja iz članka 34. stavka 2.;

(d) sprečavanju kriznih situacija i upravljanju njima, vezano uz:

i. mogućnost država članica da ne primjenjuju jednu ili više mjera za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima;

▼M5

ii. uvjete u vezi s člankom 33. stavkom 3. prvim podstavkom točkama (a), (b), (c) i (i);

▼B

iii. dozvoljena odredišta za povučene proizvode o kojima odlučuju države članice;

iv. najveću razinu potpore za povlačenja s tržišta;

v. zahtjev za prethodno obavještavanje u slučaju povlačenja s tržišta;

vi. osnovu za izračunavanje količine proizvoda stavljenih na tržište u svrhu besplatne distribucije iz članka 34. stavka 4. te određivanje najveće količine proizvoda stavljenih na tržište u slučaju povlačenja;

vii. zahtjev za prikazivanjem amblema Unije na pakiranjima proizvoda za besplatnu distribuciju;

viii. uvjete za primatelje povučenih proizvoda;

ix. korištenje izraza za potrebe ovog odjeljka;

x. uvjete koje trebaju donijeti države članice, a koji se odnose na zelenu berbu i neubiranje;

xi. osiguranje berbe;

xii. uzajamne fondove; i

xiii. uvjete i utvrđivanje gornje granice za rashode u vezi s ponovnom sadnjom voćnjaka iz zdravstvenih / ili fitosanitarnih razloga u skladu člankom 33. stavkom 3. prvim podstavkom točkom (e);

(e) nacionalnoj financijskoj pomoći, vezano uz:

i. stupanj organizacije proizvođača;

ii. zahtjev za polaganje osiguranja ako je izvršeno plaćanje predujma;

iii. najveći postotak troškova nacionalne financijske pomoći koji Unija nadoknađuje.

Članak 38.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija donosi provedbene akte kojima seutvrđuju mjere koje se odnose na:

(a) upravljanje operativnim fondovima;

(b) informacije koje moraju biti obuhvaćene operativnim programima, nacionalnim okvirima i nacionalnim strategijama iz članka 36., podnošenje operativnih programa državama članicama, vremenske rokove, prateće dokumente te odobrenje od strane država članica;

(c) provedbu operativnih programa koju izvršavaju organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača;

(d) podnošenje, oblik i sadržaj izvješća o praćenju i ocjenjivanju nacionalnih strategija i operativnih programa;

(e) zahtjeve za dodjelu potpore i plaćanja potpore, uključujući plaćanja predujmova i djelomična plaćanja potpore;

(f) praktične aranžmane prikaza amblema Unije na pakiranjima proizvoda za besplatnu distribuciju;

(g) sukladnost s tržišnim standardima u slučaju povlačenja;

(h) troškove prijevoza, razvrstavanja i pakiranja u slučaju besplatne distribucije;

▼M5

(i) mjere za promidžbu, komunikaciju, osposobljavanje i mentorstvo u slučajevima sprečavanja kriznih situacija i upravljanja njima;

▼B

(j) provedbu aktivnosti povlačenja, zelene berbe, neubiranja te mjere osiguranja berbe;

(k) primjenu, odobravanje, plaćanje i nadoknadu troškova nacionalne financijske pomoći;

(l) postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 4.

Programi potpore u sektoru vina



Pododjeljak 1.

Opće odredbe i prihvatljive mjere

Članak 39.

Područje primjene

U ovom se odjeljku utvrđuju pravila koja uređuju dodjelu fondova Unije državama članicama i korištenje tih fondova od strane država članica kroz petogodišnje nacionalne programe potpore („programe potpore”) kako bi se financirale posebne mjere potpore za pomoć sektoru vina.

Članak 40.

Usklađenost i dosljednost

1.  Programi potpore usklađeni su s pravom Unije i dosljedni aktivnostima, politikama i prioritetima Unije.

2.  Države članice odgovorne su za programe potpore i osiguravaju njihovu internu dosljednost te da su sastavljeni i provedeni objektivno, uzimajući u obzir gospodarsku situaciju proizvođača na koje se odnose i potrebu izbjegavanja neopravdanog nejednakog postupanja prema proizvođačima.

3.  Potpora se ne dodjeljuje za:

(a) istraživačke projekte i mjere za potporu istraživačkih projekata osim onih iz članka 45. stavka 2. točaka (d) i (e);

(b) mjere obuhvaćene programima ruralnog razvoja država članica na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013.

Članak 41.

Podnošenje programa potpore

▼C3

1.  Svaka država članica koja je proizvođač, navedena u Prilogu VI., Komisiji podnosi nacrt petogodišnjeg programa potpore koji uključuje najmanje jednu od prihvatljivih mjera predviđenih člankom 43.

▼B

2.  Mjere potpore u nacrtima programa potpore izrađuju se na zemljopisnoj razini koju države članice smatraju najprikladnijom. Države članice savjetuju se o nacrtu programa potpore s nadležnim tijelima i organizacijama na odgovarajućoj teritorijalnoj razini prije nego što ga dostave Komisiji.

3.  Svaka država članica dostavlja jedinstveni nacrt programa potpore u kojemu se u obzir mogu uzeti regionalne posebnosti.

4.  Programi potpore postaju primjenjivi tri mjeseca nakon podnošenja nacrta programa potpore Komisiji.

Međutim, Komisija može donijeti provedbene akte, kojima se utvrđuje da podneseni nacrt programa potpore nije usklađen s pravilima utvrđenima u ovom odjeljku te o tome obavijestiti državu članicu. U takvom slučaju država članica Komisiji podnosi revidirani nacrt programa potpore. Revidirani program potpore postaje primjenjiv dva mjeseca nakon podnošenja revidiranog nacrta programa potpore, osim ako je neusklađenost još prisutna pa se primjenjuje ovaj podstavak.

Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

5.  Stavak 4. primjenjuje se mutatis mutandis na promjene s obzirom na primjenjive programe potpore koje su podnijele države članice.

Članak 42.

Sadržaj programa potpore

Programi potpore uključuju najmanje sljedeće elemente:

(a) detaljan opis predloženih mjera, kao i njihove kvantificirane ciljeve;

(b) rezultate održanih savjetovanja;

(c) procjenu koja pokazuje očekivani tehnički, gospodarski, okolišni i društveni učinak;

(d) raspored provedbe mjera;

(e) opću tablicu financiranja u kojoj su prikazana sredstva koja će se upotrijebiti i predviđena okvirna raspodjela sredstava između mjera u skladu s proračunskim ograničenjima predviđenima u Prilogu VI.;

(f) kriterije i kvantitativne pokazatelje koji će se koristiti za praćenje i ocjenu, kao i korake poduzete kako bi se osigurala odgovarajuća i učinkovita provedba programa potpore i

(g) određivanje nadležnih ustanova i tijela odgovornih za provedbu programa potpore.

Članak 43.

Prihvatljive mjere

Programi potpore mogu obuhvaćati samo jednu ili više od sljedećih mjera:

(a) promicanje, sukladno članku 45.;

(b) restrukturiranje i konverziju vinograda, sukladno članku 46.;

(c) zelenu berbu, sukladno članku 47.;

(d) uzajamne fondove, sukladno članku 48.;

(e) osiguranje berbe, sukladno članku 49.;

(f) ulaganja, sukladno članku 50.;

(g) inovacije u sektoru vina, sukladno članku 51.;

(h) destilaciju nusproizvoda, sukladno članku 52.

Članak 44.

Opća pravila vezana uz programe potpore

1.  Dostupni fondovi Unije dodjeljuju se u okviru proračunskih ograničenja predviđenih Prilogom VI.

2.  Potpora Unije dodjeljuje se samo za prihvatljive rashode nastale nakon podnošenja odgovarajućeg nacrta programa potpore.

3.  Države članice ne doprinose pokrivanju troškova mjera koje u sklopu programa potpore financira Unija.



Pododjeljak 2.

Posebne mjere potpore

Članak 45.

Promidžba

1.  Potpora na temelju ovog članka obuhvaća mjere informiranja i promidžbe vina iz Unije:

(a) u državama članicama, s ciljem informiranja potrošača o odgovornoj konzumaciji vina te o sustavima Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla ili

(b) u trećim zemljama, s ciljem poboljšanja njihove konkurentnosti.

2.  Mjere iz stavka 1. točke (b) primjenjuju se na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili vina s oznakom sorte vinove loze te obuhvaćaju isključivo:

(a) odnose s javnošću, mjere za promidžbu ili oglašavanje, osobito za naglašavanje visokih standarda proizvoda iz Unije, posebno u smislu kvalitete, sigurnosti hrane ili utjecaja na okoliš;

(b) sudjelovanje na događanjima, sajmovima ili izložbama međunarodnog značaja;

(c) informativne kampanje, posebno o sustavima Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i organske proizvodnje;

(d) studije novih tržišta potrebne za širenje tržišnog plasmana;

(e) studije za vrednovanje rezultata mjera za informiranje i promidžbu.

3.  Doprinos Unije za informativne ili promidžbene mjere iz stavka 1. ne premašuju 50 % prihvatljivih rashoda.

Članak 46.

Restrukturiranje i konverzija vinograda

1.  Cilj mjera koje se odnose na restrukturiranje i konverziju vinograda povećanje je konkurentnosti proizvođača vina.

2.  Potpora za restrukturiranje i konverziju vinograda dodjeljuje se ako države članice dostave popis svog proizvodnog potencijala sukladno članku 145. stavku 3.

3.  Potpora za restrukturiranje i konverziju vinograda, koja bi također mogla doprinijeti poboljšanju sustava održive proizvodnje i okolišnog traga sektora vina, može isključivo obuhvaćati jednu ili više sljedećih aktivnosti:

(a) konverziju sorti, uključujući i putem precjepljivanja;

(b) premještanje vinograda;

(c) ponovnu sadnju vinograda ako je potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih/ ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice;

(d) poboljšanja tehnika upravljanja vinogradom, pogotovo uvođenje naprednih sustava održive proizvodnje.

Potpora se ne dodjeljuje za uobičajenu obnovu vinograda, to jest ponovnu sadnju iste sorte vinove loze na istoj zemljišnoj parceli u skladu s istim sustavom uzgoja vinove loze, kada je loza došla do kraja svog životnog vijeka.

Države članice mogu propisati dodatne zahtjeve, osobito u pogledu starosti zamijenjenih vinograda.

4.  Potpora za restrukturiranje i konverziju vinograda, uključujući poboljšanje tehnika upravljanja vinogradom, može biti isključivo u obliku:

(a) naknade proizvođačima za gubitak prihoda koji je posljedica provedbe mjere;

(b) doprinosa za troškove restrukturiranja i konverzije.

5.  Naknada proizvođačima za gubitak prihoda iz stavka 4. točke (a) može obuhvaćati do 100 % odgovarajućeg gubitka i biti u jednom od sljedećih oblika:

(a) neovisno o dijelu II. glavi I. poglavlju III. odjeljku IV.a pododjeljku II. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 kojim se utvrđuje sustav prava sadnje u prijelaznom razdoblju, dozvola za istovremeno postojanje starih i novih vinovih loza do kraja prijelaznog sustava na najdulje razdoblje koje ne prelazi tri godine;

(b) financijska naknada.

6.  Doprinosi Unije za stvarne troškove restrukturiranja i konverzije vinograda ne prelaze 50 %. U slabije razvijenim regijama doprinosi Unije za troškove restrukturiranja i konverzije ne prelaze 75 %.

Članak 47.

Zelena berba

1.  Za potrebe ovog članka, „zelena berba” znači potpuno uništavanje ili uklanjanje grozdova dok još nisu sazrjeli kako bi se urod određenog područja smanjio na nulu.

Ostavljanje komercijalnog grožđa na trsovima na kraju normalnog ciklusa proizvodnje (neubiranje) ne smatra se zelenom berbom.

2.  Potpora za zelenu berbu doprinosi vraćanju ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu vina u Uniji kako bi se spriječila kriza tržišta.

3.  Potpora za zelenu berbu može se dodijeliti kao naknada u obliku plaćanja paušala po hektaru, koji određuje dotična država članica. Plaćanje ne premašuje 50 % svote izravnih troškova uništavanja ili uklanjanja grozdova i gubitak prihoda povezan s tim uništavanjem ili uklanjanjem.

4.  Dotična država članica utvrđuje sustav utemeljen na objektivnim kriterijima kako bi osigurale da mjera zelene berbe ne dovede do naknade pojedinačnim proizvođačima vina koja premašuje gornju granicu određenu u stavku 3.

Članak 48.

Uzajamni fondovi

1.  Potpora za osnivanje uzajamnih fondova proizvođačima osigurava pomoć kako bi se osigurali od oscilacija na tržištu.

2.  Potpora za osnivanje uzajamnih fondova može se dodijeliti u obliku privremene i degresivne potpore kako bi se pokrili administrativni troškovi fondova.

Članak 49.

Osiguranje berbe

1.  Potpora za osiguranje berbe doprinosi zaštiti prihoda proizvođača ako postoje gubici prouzročeni prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim događajima, bolestima ili najezdama štetočina.

U ugovorima o osiguranju od korisnika se zahtijeva da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika.

2.  Potpora za osiguranje berbe može se dodjeljivati u obliku financijskog doprinosa Unije koji ne premašuje:

(a) 80 % troškova premija osiguranja koje su proizvođači uplatili kao osiguranje od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim događajima koji su slični prirodnim katastrofama;

(b) 50 % troškova premija osiguranja koje su proizvođači uplatili kao osiguranje:

i. od gubitaka iz točke (a) i drugih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskom događajima;

ii. od gubitaka uzrokovanih životinjama, bolestima biljaka ili najezdama štetočina.

3.  Potpora za osiguranje berbe može se dodijeliti ako dotična plaćanja osiguranja proizvođačima ne nadoknađuju više od 100 % pretrpljenih gubitaka prihoda, uzimajući u obzir bilo kakvu naknadu koju su proizvođači mogli dobiti iz drugih programa potpore vezano uz osigurani rizik.

4.  Potpora za osiguranje berbe ne smije narušavati tržišno natjecanje na tržištu osiguranja.

Članaka 50.

Ulaganja

1.  Potpora se može dodijeliti za materijalna i nematerijalna ulaganja u postrojenja za preradu, i infrastrukturu vinarije te tržišne strukture i alate. Tim ulaganjima namjerava se poboljšati ukupnu učinkovitost poduzeća i njegovu prilagodbu na zahtjeve tržišta, kao i povećati njegovu konkurentnost, a odnosi se na proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda od vinove loze iz Priloga VII. dijela II. uključujući s ciljem poboljšanja uštede energije, globalne energetske učinkovitosti i održivih procesa.

2.  Potpora iz stavka 1. u svojoj najvećoj stopi:

(a) primjenjuje se isključivo na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ ( 6 );

(b) može se, dodatno, primjenjivati na sva poduzeća u slučaju najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a te manje egejske otoke kako su definirani u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. ( 7 )

Za poduzeća koja nisu obuhvaćena glavom I. člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili promet manji od 200 milijuna EUR, najveći intenzitet potpore je prepolovljen.

Potpora se ne odobrava poduzećima u poteškoćama u smislu smjernica Zajednice o državnim potporama za spašavanje i restrukturiranje tvrtki u poteškoćama ( 8 ).

3.  Prihvatljivi rashodi isključuju neprihvatljive troškove iz članka 69. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

4.  Na doprinose Unije primjenjuju se sljedeće najveće stope potpore koje se odnose na prihvatljive troškove ulaganja:

(a) 50 % u slabije razvijenim regijama;

(b) 40 % u regijama koje nisu slabije razvijene;

(c) 75 % u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a;

(d) 65 % na manjim egejskim otocima, kako je definirano u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013.

5.  Članak 71. Uredbe (EU) br. 1303/2103 primjenjuje se mutatis mutandis na potporu iz stavka 1. ovog članka.

Članak 51.

Inovacije u sektoru vina

Potpora se može dodijeliti za materijalna ili nematerijalna ulaganja u razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija u vezi s proizvodima iz Priloga VII. dijela II. Potpora je namijenjena povećanju utrživosti i konkurentnosti proizvoda Unije od vinove loze te može obuhvaćati element prijenosa znanja. Maksimalne stope potpore koje se odnose na doprinose Unije potpori koja se pruža u skladu s ovim člankom iste su kao u članku 50. stavku 4.

Članak 52.

Destilacija nusproizvoda

1.  Potpora se može dodijeliti za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina koja je provedena u skladu s uvjetima utvrđenima u dijelu II. odjeljku D Priloga VIII.

Iznos potpore određen je u odnosu na % vol. i hektolitre proizvedenog alkohola. Potpore se ne isplaćuju za volumni udio alkohola u nusproizvodima koji se trebaju destilirati koji premašuje za 10 % u odnosu na volumni udio alkohola u proizvedenom vinu.

2.  Potpora se plaća destilerijama koje prerađuju nusproizvode vinarstva predane za destilaciju u sirovi alkohol s jačinom alkohola od najmanje 92 % volumena.

Države članice mogu uvjetovati dodjelu potpore polaganjem sredstva osiguranja od strane korisnika.

3.  Najveće primjenjive razine potpore temelje se na troškovima prikupljanja i prerade i sukladno članku 54. određuje ih Komisija putem provedbenih akata.

4.  Relevantna potpora uključuje paušalni iznos za nadoknadu troškova prikupljanja nusproizvoda vinarstva. Taj iznos se prenosi od destilerije do proizvođača, ako odgovarajuće troškove snosi proizvođač.

5.  Alkohol dobiven destilacijom za koju je dodijeljena potpora iz stavka 1. koristi se isključivo u industrijske ili energetske svrhe kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja.



Pododjeljak 3.

Postupovne odredbe

Članak 53.

Delegirane ovlasti

Kako bi se osiguralo da programi potpore sektora vina u državama članicama ispunjavaju svoje ciljeve i da postoji djelotvorno i učinkovito korištenje fondova Unije, Komisija je u skladu s člankom 227. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se uspostavljaju:

(a) pravila o odgovornosti za rashode između datuma kada je Komisija primila programe potpore te izmjene programa potpore i datuma njihove primjenjivosti;

(b) pravila o sadržaju programa potpore i rashodima, administrativnim troškovima i troškovima osoblja te aktivnostima koje mogu biti uključene u programe potpore država članica te uvjetima i mogućnostima izvršavanja plaćanja putem posrednika u slučaju potpore za osiguranje berbe predviđene u članku 49.;

(c) pravila o obvezi polaganja osiguranja u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma;

(d) pravila o korištenju izraza za potrebe ovog odjeljka;

(e) pravila o utvrđivanju gornje granice za rashode u vezi s ponovnom sadnjom vinograda iz zdravstvenih / ili fitosanitarnih razloga u skladu člankom 46. stavkom 3. podstavkom 1. točkom (c);

(f) pravila o sprečavanju dvostrukog financiranja u okviru:

i. različitih djelatnosti programa potpore sektora vina u državi članici i

ii. programa potpore sektora vina u državi članici i njezinih programa ruralnog razvoja ili promidžbenih programa;

(g) pravila prema kojima proizvođači povlače nusproizvode vinarstva i izuzeća od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje te pravila za dobrovoljno certificiranje destilerija;

(h) pravila koja dopuštaju državama članicama da odrede uvjete za pravilno funkcioniranje mjera potpore u svojim programima.

Članak 54.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere koje se odnose na:

(a) podnošenje programa potpore, odgovarajuće financijsko planiranje i reviziju programa potpore;

(b) postupke prijave, odabira i plaćanja;

(c) predaju, oblik i sadržaj izvješća i ocjenjivanja programa potpore država članica];

(d) utvrđivanje stopa potpore, od strane država članica, za zelenu berbu i destilaciju nusproizvoda;

(e) financijsko upravljanje i odredbe koje se odnose na primjenu mjera potpore od strane država članica;

(f) postupke vezane uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti u slučaju da je izvršeno plaćanje predujma;

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 4.

Potpora u pčelarskom sektoru

Članak 55.

Nacionalni programi i financiranje

1.  S ciljem poboljšanja općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda, države članice mogu izraditi nacionalne programe u okviru pčelarskog sektora za trogodišnje razdoblje („pčelarski programi”). Ti programi izrađuju se u suradnji s reprezentativnim organizacijama u području pčelarstva.

2.  Doprinos Unije u pčelarskim programima jednak je iznosu od 50 % iznosa rashoda za te programe koje snose države članice, kako je odobreno u skladu s člankom 57. prvim stavkom točkom (c).

3.  Da bi ostvarile pravo na doprinose Unije predviđene stavkom 2., države članice dužne su provesti studiju o strukturi proizvodnje i stavljanja na tržište u sektoru pčelarstva na svom državnom području.

4.  Sljedeće mjere mogu biti uključene u pčelarske programe:

(a) tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara;

(b) suzbijanje štetočina u košnicama i bolesti, pogotovo varooze;

(c) racionalizacija troškova selećeg pčelarstva;

(d) mjere za potporu laboratorija za analizu pčelarskih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost;

(e) mjere kojima se podupire obnova pčelinjeg fonda u Uniji;

(f) suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda;

(g) praćenje tržišta;

(h) poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.

Članak 56.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije za pčelarstvo, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte vezano uz:

(a) sprečavanje dvostrukog financiranja u okviru pčelarskih programa i programa ruralnog razvoja država članica;

(b) osnovu za dodjelu financijskih doprinosa Unije svakoj sudjelujućoj državi članici na temelju, između ostalog, ukupnog broja pčelinjih košnica u Uniji.

2.  Kako bi se osiguralo da je program potpore Unije prilagođen najnovijim razvojima te da su obuhvaćene mjere učinkovite po pitanju poboljšanja općih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište pčelarskih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. čija je svrha ažuriranje mjera iz članka 55.stavka 4. koje mogu biti obuhvaćene pčelarskim programima država članica na način da se dodaju druge mjere ili prilagode postojeće mjere bez njihova uklanjanja. To ažuriranje popisa mjera ne utječe na nacionalne programe donesene prije stupanja na snagu delegiranog akta.

Članak 57.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog odjeljka vezane uz:

(a) sadržaj nacionalnih programa i studija koje provode države članice o strukturi proizvodnje i stavljanja na tržište u njihovim sektorima pčelarstva;

(b) postupak za preraspodjelu neiskorištenih fondova;

(c) odobravanje pčelarskih programa koje su podnijele države članice, uključujući dodjelu financijskih doprinosa Unije svakoj sudjelujućoj državi članici i maksimalnu razinu financiranja od strane država članica.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 5.

Potpora u sektoru hmelja

Članak 58.

Potpora organizacijama proizvođača

1.  Unija dodjeljuje potporu organizacijama proizvođača u sektoru hmelja priznatim u skladu s člankom 152. da bi se financirali ciljevi iz članka 152. stavka 1. točke (c) podtočaka i., ii. ili iii.

2.  Financiranje Unije za potporu organizacijama proizvođača predviđenima stavkom 1. iznosi 2 277 000 EUR godišnje za Njemačku.

Članak 59.

Delegirane ovlasti

Kako bi se osiguralo da se potporom iz članka 58. financira ostvarivanje ciljeva iz članka 152., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na:

(a) zahtjeve za dodjelu potpore, uključujući pravila o rokovima i prateće dokumente;

(b) pravila o prihvatljivim područjima zasađenima hmeljem i izračunavanje iznosa koji treba platiti svakoj organizaciji proizvođača.

Članak 60.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može donijeti provedbene akate, kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog odjeljka vezane uz plaćanje potpore.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



POGLAVLJE III.

Programa odobravanja nasada vinove loze

Članak 61.

Trajanje

Program odobrenja nasada vinove loze utvrđenih u ovom Poglavlju primjenjuju se od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2030., a Komisija provodi srednjoročni pregled kako bi ocijenila funkcioniranje programa te, prema potrebi, sastavlja prijedloge.



Odjeljak 1.

Upravljanje programom odobravanja nasada vinove loze

Članak 62.

Odobrenja

1.  Sorte vinove loze klasificirane u skladu s člankom 81. stavkom 2. moguće je saditi ili presađivati samo ako je u tu svrhu dodijeljeno odobrenje u skladu s člancima 64., 66. i 68. na temelju uvjeta utvrđenih u ovom poglavlju.

2.  Države članice dodjeljuju odobrenje iz stavka 1. koje odgovara određenom području izraženom u hektarima nakon podnošenja zahtjeva proizvođača koji je u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima prihvatljivosti. To se odobrenje dodjeljuje bez naplaćivanja naknade proizvođačima.

3.  Odobrenja iz stavka 1. važeća su tri godine od datuma njihove dodjele. Proizvođač koji nije iskoristio dodijeljeno odobrenje tijekom perioda valjanosti tog odobrenja podliježe upravnim sankcijama kako je predviđeno u članku 89. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

4.  Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sadnju ili ponovnu sadnju područja u eksperimentalne svrhe ili na proizvodnju plemki ili na područja čiji su vinski proizvodi ili proizvodi vinove loze namijenjeni isključivo konzumaciji u kućanstvu proizvođača vina ili na područja koja je potrebno nanovo zasaditi zbog obvezujućih kupnji od javnog interesa donesenih u skladu s nacionalnim pravom.

▼M5

5.  Države članice mogu primijeniti ovo poglavlje na vinogradarske površine pogodne za proizvodnju jakih alkoholnih pića na bazi vina s oznakom zemljopisnog podrijetla kako je registrirana u skladu s Prilogom III. Uredbi (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ). Za potrebe ovoga poglavlja tim površinama mogu se smatrati površine na kojima je moguće proizvoditi vino sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

▼B

Članak 63.

Sigurnosni mehanizam za novu sadnju

1.  Države članice dužne su svake godine dodijeliti odobrenja za novu sadnju u omjeru od 1 % od ukupnog područja zasađenog vinovom lozom na njihovom državnom području izmjerenom 31. srpnja prethodne godine.

2.  Države članice mogu:

(a) na nacionalnoj razini primijeniti niži postotak od postotka određenog u stavku 1.;

(b) ograničiti izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili za područja bez zemljopisne oznake.

3.  Sva ograničenja iz stavka 2. doprinose sustavnom uzgoju vinove loze, postavljena su iznad 0 % i moraju biti opravdana jednim ili više sljedećih posebnih razloga:

(a) potrebom izbjegavanja poznatog rizika prekomjerne ponude vinskih proizvoda u odnosu na tržišna predviđanja za te proizvode, a da se ne premaši ono što je potrebno da bi se ta potreba zadovoljila;

(b) potrebom izbjegavanja poznatog rizika znatnog obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

4.  Države članice dužne su objaviti sve odluke donesene u skladu sa stavkom 2. koje moraju biti opravdane. Države članice bez odlaganja obavješćuju Komisiju o takvim odlukama i opravdanjima.

Članak 64.

Dodjela odobrenja za nove nasade vinove loze

1.  Ako ukupno područje obuhvaćeno prihvatljivim zahtjevima u određenoj godini ne prelazi područje koje je na raspolaganje stavila država članica, svi se takvi zahtjevi prihvaćaju.

Države članice mogu, za potrebe ovog članka, primijeniti jedan ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti:

(a) podnositelj zahtjeva posjeduje poljoprivredno područje koje nije manje od područja za koje traži odobrenje;

(b) podnositelj zahtjeva posjeduje odgovarajuće stručne vještine i znanja;

(c) zahtjev ne predstavlja značajan rizik zlouporabe ugleda određenih zaštićenih oznaka izvornosti, što se podrazumijeva ako tijela javne vlasti ne dokažu da postoji taj rizik;

▼M5

(ca) podnositelj zahtjeva nije posadio vinovu lozu bez odobrenja kako je navedeno u članka 71. ove Uredbe (EU) ili bez prava sadnje kako je navedeno u člancima 85.a i 85.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007;

▼B

(d) u opravdanim slučajevima, jedan ili više kriterija iz stavka 2., pod uvjetom da se oni primjenjuju na objektivan i nediskriminirajući način.

▼M5

2.  Ako ukupna površina obuhvaćena prihvatljivim zahtjevima iz stavka 1. u određenoj godini premašuje površinu koju je država članica stavila na raspolaganje, odobrenja se dodjeljuju prema razmjernoj razdjeli hektara svim podnositeljima zahtjeva na osnovi površine za koju su podnijeli zahtjev za odobrenje. Pri takvoj dodjeli može se utvrditi minimalna i/ili maksimalna površina po podnositelju zahtjeva te se ta dodjela ujedno može djelomično ili u potpunosti provesti u skladu s jednim ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih prioritetnih kriterija:

▼B

(a) proizvođači koji po prvi puta zasađuju vinovu lozu te koji su upravitelji gospodarstva (početnici u poslu);

(b) područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša;

(c) područja koja će se nanovo zasaditi u okviru projekata konsolidacije zemljišta;

(d) područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima;

(e) održivost projekata za razvoj ili ponovnu sadnju na temelju gospodarske procjene;

(f) područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju konkurentnosti na razini poljoprivrednog gospodarstva i na regionalnoj razini;

(g) projekti s potencijalom za poboljšanje kvalitete proizvoda sa zemljopisnim oznakama;

(h) područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava.

▼M5

2.a  Ako država članica odluči primjenjivati jedan ili više kriterija iz stavka 2., ona može dodati dodatni uvjet prema kojem podnositelj zahtjeva u godini podnošenja zahtjeva mora biti fizička osoba do 40 godina starosti.

▼M5

3.  Države članice objavljuju kriterije iz stavaka 1., 2. i 2.a koje primjenjuju i o tome bez odgode obavješćuju Komisiju.

▼B

Članak 65.

Uloga strukovnih organizacija

Pri primjeni članka 63. stavka 2. država članica može uzeti u obzir preporuke od priznatih strukovnih organizacija u sektoru vina iz članaka od 152., 156. i 157., od zainteresiranih skupina proizvođača iz članka 95. ili drugih vrsta strukovnih organizacija priznatih na temelju zakonodavstva te države članice, pod uvjetom da takvim preporukama prethodi sporazum sklopljen između relevantnih predstavničkih strana u referentnom zemljopisnom području.

Preporuke se sastavljaju za razdoblje koje ne prelazi tri godine.

Članaka 66.

Presađivanja

1.  Države članice automatski dodjeljuju odobrenje proizvođačima koji su iskrčili područje zasađeno vinovom lozom od 1. siječnja 2016. te koji su podnijeli zahtjev. To odobrenje mora odgovarati ekvivalentu tog područja po pitanju čistog usjeva. Područja obuhvaćena tim odobrenjima ne računaju se za potrebe članka 63.

2.  Države članice mogu dodijeliti odobrenje iz stavka 1. proizvođačima koji namjeravaju iskrčiti područje zasađeno vinovom lozom ako se krčenje tog područja izvršava najkasnije do kraja četvrte godine od datuma na koji su zasađene nove vinove loze.

3.  Odobrenje iz stavka 1. koristi se za isto gospodarstvo na kojemu je izvršeno krčenje. Države članice mogu, u područjima koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti ili zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, ograničiti ponovnu sadnju na temelju preporuke strukovne organizacije sukladno članku 65. na vinovu lozu koja udovoljava istim zahtjevima zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla kao iskrčeno područje.

4.  Ovaj se članak ne primjenjuje u slučaju krčenja neodobrenih nasada.

Članak 67.

Doktrina de minimis

1.  Program odobravanja nasada vinove loze utvrđen u ovom poglavlju ne primjenjuje se u državama članicama u kojima se 31. prosinca 2007. nije primjenjivao sustav prava sadnje u prijelaznom razdoblju, utvrđen u dijelu II. glavi I. poglavlju III. odjeljku IV.a pododjeljku II. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

2.  Države članice na koje se režim iz stavka 1. primjenjivao 31. prosinca 2007., a u kojima područja trenutno zasađena vinovom lozom ne prelaze 10 000 hektara, mogu odlučiti da neće primjenjivati program odobravanja nasada vinove loze utvrđen u ovom poglavlju.

Članak 68.

Prijelazne odredbe

1.  Prava sadnje dodijeljena proizvođačima u skladu s člankom 85.h, člankom 85.i ili člankom 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 do 31. prosinca 2015. koja proizvođači nisu iskoristili i koja su još valjana do tog datuma mogu se pretvoriti u odobrenja na temelju ovog poglavlja od 1. siječnja 2016.

Ta pretvorba stupa na snagu na temelju zahtjeva koji podnose ti proizvođači prije 31. prosinca 2015. Države članice mogu dopustiti proizvođačima da podnesu takav zahtjev da prava pretvore u odobrenja do 31. prosinca 2020.

2.  Odobrenja dodijeljena u skladu sa stavkom 1. imaju razdoblje valjanosti jednako razdoblju valjanosti prava sadnje iz stavka 1. Ako se ta odobrenja ne koriste, ona ističu najkasnije 31. prosinca 2018. ili, ako su države članice donijele odluku iz stavka 1. drugog podstavka, najkasnije do 31. prosinca 2023.

3.  Područja obuhvaćena tim odobrenjima, dodijeljenima u skladu sa stavkom 1., neće se računati za potrebe članka 63.

Članak 69.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na:

(a) uvjetima primjene izuzeća iz članka 62.a stavka 4.;

(b) pravilima koja se odnose na kriterije iz članka 64. stavaka 1. i 2.;

(c) uvođenju dodatnih kriterija osim onih koji su navedeni u članku 64.c stavcima 1. i 2.;

(d) supostojanju vinove loze koje je proizvođač obvezan iskrčiti i novozasađene vinove loze u skladu s člankom 66. stavkom 2.;

(e) osnovama za odluke država članica na temelju članka 66. stavka 3.

Članak 70.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere koje se odnose na:

(a) postupke dodjele odobrenja;

(b) evidencije koje održavaju države članice te obavijesti koje je potrebno poslati Komisiji.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 2.

Nadzor nad programom odobravanja nasada vinove loze

Članak 71.

Neodobrena sadnja

1.  Proizvođači su dužni o vlastitom trošku iskrčiti područja zasađena vinovom lozom bez odobrenja.

2.  Ako proizvođači u roku od četiri mjeseca od datuma kad su obaviješteni o nepravilnosti ne iskrče to područje, države članice dužne su se pobrinuti da su ti neovlašteni zasadi iskrčeni u roku od dvije godine nakon isteka četveromjesečnog razdoblja. Povezani trošak snose dotični proizvođači.

3.  Države članice dužne su do 1. ožujka svake godine obavijestiti Komisiju o ukupnoj veličini područja za koje je utvrđeno da su zasađena vinovom lozom bez odobrenja nakon 1. siječnja 2016., kao i veličinu područja iskrčenog u skladu sa stavcima 1. i 2.

4.  Proizvođač koji ne poštuje obvezu utvrđenu u stavku 1. ovog članka podliježe sankcijama koje je potrebno utvrditi u skladu s člankom 64. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

5.  Područja zasađena vinovom lozom bez odobrenja ne ispunjavaju uvjete za bilo kakve nacionalne mjere potpore ili mjere potpore Unije.

Članak 72.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere kojima se utvrđuju pojedinosti o zahtjevima komunikacije koje države članice trebaju poštovati, uključujući moguća smanjenja proračunskih ograničenja iz Priloga VI. u slučaju neispunjavanja obveza.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



GLAVA II.

PRAVILA KOJA SE ODNOSE NA STAVLJANJE NA TRŽIŠTE I ORGANIZACIJE PROIZVOĐAČA



POGLAVLJE I.

Pravila koja se odnose na stavljanje na tržište



Odjeljak 1.

Tržišni standardi



Pododjeljak 1.

Uvodne odredbe

Članak 73.

Područje primjene

Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu koja se primjenjuje na poljoprivredne proizvode, kao i odredbe donesene u veterinarskom, fitosanitarnom ili prehrambenom sektoru kako bi se osiguralo da su proizvodi u skladu s higijenskim i zdravstvenim standardima i kako bi se zaštitilo zdravlje životinja, biljaka i ljudi, u ovom odjeljku utvrđena su pravila za tržišne standarde. Ta su pravila razdijeljena na obvezujuća pravila i neobvezne rezervirane napomene za poljoprivredne proizvode.



Pododjeljak 2.

Tržišni standardi prema sektorima ili proizvodima

Članak 74.

Opće načelo

Proizvodi za koje su utvrđeni tržišni standardi prema sektorima ili proizvodima u skladu s ovim odjeljkom mogu se stavljati na tržište Unije samo ako su u skladu s tim standardima.

Članak 75.

Uspostava i sadržaj

1.  Tržišni standardi mogu se odnositi na jedan ili više sljedećih sektora i proizvoda:

(a) maslinovo ulje i stolne masline;

(b) voće i povrće

(c) prerađeni proizvodi od voća i povrća;

(d) banane;

(e) živo bilje;

(f) jaja;

(g) meso peradi;

(h) mazive masti namijenjene prehrani ljudi;

(i) hmelj.

2.  Kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača i poboljšali gospodarski uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište, kao i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda navedenih u ovome članku stavcima 1. i 4., Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte o tržišnim standardima za sektore ili proizvode, u svim fazama stavljanja na tržište, kao i o odstupanjima i izuzećima od takvih standarda, s ciljem prilagodbe stalnim promjenama tržišnih uvjeta, promjenama zahtjeva potrošača, razvoju odgovarajućih međunarodnih standarda te kako bi se izbjeglo stvaranje prepreka za inovaciju proizvoda.

3.  Ne dovodeći u pitanje članak 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ), tržišni standardi iz stavka 1. mogu obuhvaćati jedan ili više sljedećih koji trebaju biti određeni na osnovi sektora ili proizvoda i temeljenih na obilježjima svakog sektora, potrebi za regulacijom stavljanja na tržište i uvjetima određenima u stavku 5. ovog članka:

(a) tehničke definicije, oznaku i prodajne oznake za sektore koji nisu navedeni u članku 78.;

(b) kriterije klasifikacije, kao što su razvrstavanje u razrede, masa, veličina, dob i kategorija;

(c) vrste, biljne sorte, rase životinja ili komercijalne vrste;

(d) predstavljanje, označivanje povezano s obveznim tržišnim standardima, pakiranje, pravila koja se primjenjuju na centre za pakiranje, označivanje, godinu berbe i korištenje posebnih termina, ne dovodeći u pitanje članke od 92. do 123.;

(e) kriterije kao što su izgled, konzistentnost, konformacija, svojstva proizvoda i postotak udjela vode;

(f) posebne tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji ili udjele ili sastojke, uključujući njihov kvantitativni udio, čistoću i oznaku;

(g) vrstu uzgoja i metodu proizvodnje, uključujući enološku praksu i napredne sustave održive proizvodnje;

(h) kupažu mošta i vina, uključujući njihove definicije, miješanje vina i s tim povezana ograničenja;

(i) učestalost sakupljanja, isporuku, čuvanje i obradu, metodu i temperaturu konzerviranja, skladištenje i prijevoz;

(j) mjesto uzgoja i/ili podrijetla, isključujući meso peradi i mazive masti;

(k) ograničenja vezana uz korištenje određenih tvari i postupaka;

(l) posebnu uporabu;

(m) uvjete koji određuju odlaganje, držanje, promet i korištenje proizvoda koji nisu u skladu s tržišnim standardima usvojenima u skladu sa stavkom 1. ili s definicijama, oznakama i prodajnim oznakama iz članka 78., kao i odlaganje nusproizvoda.

4.  Povrh stavka 1., tržišni standardi mogu se primjenjivati na sektor vina. Stavak 3. točke (f), (g), (h), (k) i (m) primjenjuju se na taj sektor.

5.  Tržišni standardi za sektore ili proizvode doneseni u skladu sa stavkom 1. ovog članka uspostavljaju se ne dovodeći u pitanje članke od 84. do 88. te Prilog IX. a uzima u obzir također:

(a) posebna obilježja dotičnog proizvoda;

(b) potreba osiguravanja uvjeta za omogućivanje stavljanja proizvoda na tržište;

(c) interes proizvođača da objave podatke o proizvodu i obilježjima uzgoja te interes potrošača da dobiju odgovarajuću i transparentnu informaciju o proizvodu, uključujući mjesto uzgoja koje je potrebno odrediti za svaki slučaj posebno na odgovarajućoj zemljopisnoj razini, nakon provedbe ocjene posebno troškova i administrativnih opterećenja za gospodarske subjekte i prednosti ponuđenih proizvođačima i krajnjem potrošaču;

(d) metode dostupne za određivanje fizičkih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda;

(e) standardne preporuke koje su donijela međunarodna tijela;

(f) potrebu za očuvanjem prirodnih i ključnih svojstava proizvoda i za izbjegavanjem uzrokovanja značajne promjene u sastavu dotičnog proizvoda.

6.  Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i potreba za poboljšanjem kvalitete i gospodarskih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. za izmjenu popisa sektora u stavku 1. Ti su delegirani akti isključivo ograničeni na dokazane potrebe koje proizlaze iz promjena zahtjeva potrošača, tehničkog napretka ili potrebe za inovacijom proizvoda te su podložni izvješću Komisije za Europski parlament i Vijeće u kojem se posebno ocjenjuju potrebe potrošača, troškovi i administrativna opterećenja gospodarskih subjekata, uključujući utjecaj na unutarnje tržište i međunarodnu trgovinu i dobrobiti stavljene na raspolaganje proizvođačima i krajnjem potrošaču.

Članak 76.

Dodatni zahtjevi za stavljanje proizvoda na tržište u sektoru voća i povrća

1.  Osim toga, gdje je to relevantno, za primjenljive tržišne standarde iz članka 75., proizvodi iz sektora voća i povrća koji su namijenjeni da se potrošaču prodaju svježi, mogu se staviti na tržište jedino ako su dobre, prikladne i tržišne kvalitete i ako je naznačena zemlja podrijetla.

2.  Tržišni standardi iz stavka 1., kao i svi tržišni standardi primjenjivi na sektor voća i povrća utvrđeni u skladu s ovim pododjeljkom, primjenjuju se u svim fazama stavljanja na tržište, uključujući uvoz i izvoz, te mogu obuhvaćati kvalitetu, kategorizaciju, težinu, veličinu, ambalažu, pakiranje, skladištenje, prijevoz, prezentiranje i stavljanje na tržište.

3.  Vlasnik proizvoda u sektoru voća i povrća obuhvaćenih tržišnim standardima takve proizvode izlaže, nudi za prodaju, isporučuje ili stavlja na tržište unutar Unije isključivo sukladno tim standardima i odgovoran je za osiguravanje takve sukladnosti.

4.  Kako bi se osigurala pravilna primjena zahtjevâ iz stavka 1. ovog članka te kako bi se u obzir uzele određene posebne situacije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u vezi s posebnim odstupanjima od ovog članka koja su neophodna za njegovu pravilnu primjenu.

Članak 77.

Certificiranje hmelja

1.  Osim toga, gdje je to relevantno, za primjenljive tržišne standarde, proizvodi iz sektora hmelja koji su ubrani ili pripremljeni u Uniji podliježu postupku certificiranja prema ovom članku.

2.  Certifikati se mogu izdati samo za proizvode koji imaju minimalne značajke kvalitete prikladne za određenu fazu stavljanja na tržište. U slučaju hmelja u prahu, hmelja u prahu s većim udjelom lupulina, ekstrakta hmelja i miješanih proizvoda od hmelja, certifikat se može izdati samo ako udio alfa kiseline u tim proizvodima nije manji od njenog udjela u hmelju od kojeg su ti proizvodi pripremljeni.

3.  U certifikatima mora se navesti barem:

(a) mjesto/mjesta proizvodnje hmelja;

(b) godina/godine berbe i

(c) sorta ili sorte.

4.  Proizvodi iz sektora hmelja mogu se staviti na tržište ili izvoziti samo ako je za njih izdan certifikat u skladu s ovim člankom.

U slučaju uvezenih proizvoda iz sektora hmelja, potvrda predviđena člankom 190. stavkom 2. smatra se istovrijednom tom certifikatu.

5.  Komisija je u ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u svrhu utvrđivanja mjera koje odstupaju od stavka 4. ovog članka:

(a) kako bi udovoljila trgovinskim zahtjevima određenih trećih zemalja ili

(b) za proizvode namijenjene posebnoj upotrebi.

Mjere iz prvog podstavka:

i. ne dovode u pitanje uobičajeno stavljanje na tržište proizvoda za koje je izdan certifikat i

ii. popraćene su jamstvima kako bi se spriječila svaka zamjena s tim proizvodima.

Članak 78.

Definicije, oznake i prodajne oznake za određene sektore i proizvode

1.  Osim toga, gdje je to relevantno, za primjenljive tržišne standarde, definicije, oznake i prodajne oznake predviđene Prilogom VII. primjenjuju se na sljedeće sektore ili proizvode:

(a) govedinu i teletinu;

(b) vino;

(c) mlijeko i mliječne proizvode namijenjene prehrani ljudi;

(d) meso peradi;

(e) jaja;

(f) mazive masti namijenjene prehrani ljudi; i

(g) maslinovo ulje i stolne masline;

2.  Definicije, oznake i prodajne oznake predviđeni u Prilogu VII. u Uniji mogu se upotrebljavati samo za stavljanje na tržište proizvoda koji zadovoljava odgovarajuće zahtjeve utvrđene u tom Prilogu.

3.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na izmjene, odstupanja ili izuzeća od definicija i prodajnih oznaka predviđenih u Prilogu VII. Ti delegirani akti strogo su ograničeni na predočene potrebe proistekle iz promjena u potražnji potrošača, tehničkog napretka ili potrebe za unapređenjem proizvoda.

4.  Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i države članice jasno i pravilno razumiju definicije i prodajne oznake predviđene u Prilogu VII., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u pogledu pravila za njihovu specifikaciju i primjenu.

5.  Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i razvoj tržišta mliječnih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se odredili mliječni proizvodi u pogledu kojih se trebaju navesti životinjske vrste od kojih mlijeko potječe, osim u slučaju proizvoda od kravljeg mlijeka, te kako bi se odredila potrebna pravila.

Članak 79.

Dopušteno odstupanje

1.  Kako bi se uzela u obzir posebna obilježja svakog proizvoda ili sektora, različiti stadiji stavljanja na tržište, tehnički uvjeti, sve moguće znatne praktične poteškoće te točnost i ponovljivost metoda analize, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte o dopuštenom odstupanju od jednog ili više određenih standarda u prekoračenju kojeg se za cijelu seriju proizvoda smatra da nije u skladu s tim standardom.

2.  Pri donošenju akata iz stavka 1. Komisija uzima u obzir potrebu da se ne mijenjaju bitna svojstva proizvoda i da se izbjegne smanjenje njihove kvalitete.

Članak 80.

Enološki postupci i metode analize

1.  U Uniji se za proizvodnju i konzerviranje proizvoda navedenih u Prilogu VII. dijelu II. upotrebljavaju samo enološki postupci odobreni sukladno Prilogu VIII. i predviđeni člankom 73. stavkom 3. točkom (g) i člankom 83. stavcima 2. i 3.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na:

(a) sok od grožđa i koncentrirani sok od grožđa; i

(b) mošt i koncentrirani mošt namijenjen pripremi soka od grožđa.

Odobreni enološki postupci koriste se samo u svrhu osiguravanja odgovarajuće vinifikacije, odgovarajućeg čuvanja ili odgovarajućeg usavršavanja proizvoda.

Proizvodi navedeni u Prilogu VII. dijelu II. u Uniji se proizvode u skladu s pravilima utvrđenima Prilogom VIII.

2.  Proizvodi navedeni u Prilogu VII. dijelu II. ne stavljaju se na tržište u Uniji ako:

(a) su bili podvrgnuti enološkim postupcima koji nisu odobreni u Uniji;

(b) su bili podvrgnuti enološkim postupcima koji nisu odobreni u dotičnoj državi ili

(c) nisu u skladu s pravilima utvrđenima Prilogom VIII.

Proizvodi od vinove loze koji nisu utrživi u skladu s prvim podstavkom uništavaju se. Odstupajući od ovog pravila, države članice mogu destilerijama ili tvornicama za proizvodnju octa ili za industrijske svrhe odobriti upotrebu takvih proizvoda čija svojstva one određuju, pod uvjetom da se to odobrenje ne protumači kao poticaj za proizvodnju proizvoda od vinove loze navedenih Prilogu VI. dijelu II. neodobrenim enološkim postupcima.

3.  Pri odobravanju enoloških postupaka za vino kako je navedeno u članku 75. stavku 3. točki (g), Komisija:

(a) uzima u obzir enološke postupke i metode analiza koje je preporučila i objavila Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV), kao i rezultate eksperimentalnog korištenja još neodobrenih enoloških postupaka;

(b) uzima u obzir zaštitu zdravlja ljudi;

(c) uzima u obzir mogući rizik zavaravanja potrošača zbog njihove dobro utemeljene predodžbe o proizvodu i njihovih odgovarajućih očekivanja, uzimajući u obzir dostupnost i mogućnost primjene sredstava informiranja kako bi se isključili takvi rizici;

(d) dopušta očuvanje prirodnih i ključnih svojstava vina i ne uzrokuje značajnu promjenu u sastavu dotičnog proizvoda;

(e) osigurava najmanju prihvatljivu razinu brige za okoliš;

(f) poštuje opća pravila koja se odnose na enološke postupke i pravila utvrđena Prilogom VIII.

4.  Kako bi se osiguralo pravilno postupanje s vinskim proizvodima koji nisu utrživi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s Člankom 227. o pravilima o nacionalnim postupcima iz stavka 2. drugog podstavka ovog članka, kao i izuzeća od njih u vezi s povlačenjem ili uništavanjem vinskih proizvoda koji ne ispunjavaju zahtjeve.

5.  Komisija, ako je potrebno, donosi provedbene akte kojima se utvrđuju metode iz članka 75. stavka 5. točke (d) za proizvode navedene u Prilogu VII. dijelu II. Te metode temelje se na svim relevantnim metodama koje je preporučio i objavio OIV, osim ako bi one bile neučinkovite ili neprimjerene s obzirom na postizanje cilja Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Do donošenja takvih provedbenih akata upotrebljavaju se metode i pravila koje je odobrila dotična država članica.

Članak 81.

Sorte vinove loze

1.  Proizvodi navedeni u Prilogu VII. dijelu II. i proizvedeni u Uniji proizvode se od sorti vinove loze koje se mogu klasificirati u skladu s ovim člankom stavkom 2.

2.  Podložno uvjetima iz stavka 3., države članice klasificiraju sorte vinove loze koje se mogu saditi, presađivati ili cijepiti na njihovom državnom području u svrhu proizvodnje vina.

Države članice mogu klasificirati samo sorte vinove loze koje ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a) dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili je nastala križanjem vrste Vitis vinifera s drugom vrstom iz roda Vitis;

(b) sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.

U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezinog brisanja.

3.  Države članice čija proizvodnja vina ne premašuje 50 000 hektolitara po vinskoj godini, izračunato na temelju prosječne proizvodnje tijekom prethodnih pet vinskih godina, izuzima se iz obveze klasificiranja navedene u stavku 2. prvog podstavka.

Međutim, u onim državama članicama iz prvog podstavka, samo se sorte vinove loze koje su u skladu sa stavkom 2. drugim podstavkom mogu saditi, presađivati ili cijepiti u svrhu proizvodnje vina.

4.  Odstupajući od stavka 2. prvog i trećeg podstavka te stavka 3. drugog podstavka, države članice u svrhu znanstvenih istraživanja i eksperimenata dopuštaju sađenje, presađivanje i cijepljenje sljedećih sorti vinove loze:

(a) sorti vinove loze koje nisu klasificirane u slučaju država članica osim onih navedenih u stavku 3.;

(b) sorti vinove loze koje nisu u skladu sa stavkom 2. drugim podstavkom, u slučaju država članica iz stavka 3.

5.  Površine zasađene sortama vinove loze u svrhu proizvodnje vina, a u suprotnosti s odredbama iz stavaka 2., 3. i 4., krče se.

Međutim, ne postoje obveze za krčenje takvih područja ako je odgovarajuća proizvodnja namijenjena isključivo za osobne potrebe u domaćinstvu proizvođača vina.

Članak 82.

Posebno korištenje vina koje nije u skladu s kategorijama navedenima u Prilogu VII. dijelu II.

Osim za buteljirano vino u pogledu kojeg postoje dokazi da je buteljiranje obavljeno prije 1. rujna 1971., vino proizvedeno od sorti vinove loze koje su navedene u klasifikaciji sastavljenoj sukladno članku 81. stavku 2. prvom podstavku, ali ne i sukladno jednoj od kategorija utvrđenih u Prilogu VII. dijelu II., upotrebljava se samo za osobne potrebe u domaćinstvu pojedinačnih vinogradara, za proizvodnju vinskog octa ili za destilaciju.

Članak 83.

Nacionalna pravila za određene proizvode i sektore

1.  Neovisno o članku 75. stavku 2., države članice mogu donijeti ili zadržati nacionalna pravila kojima se utvrđuju različite razine kvalitete za mazive masti. Takva pravila moraju omogućiti ocjenu razina kvalitete na temelju kriterija koji se posebno odnose na upotrijebljene sirovine, organoleptička svojstva proizvoda i njihovu fizikalnu i mikrobiološku stabilnost.

Države članice koje koriste mogućnost predviđenu prvim podstavkom osiguravaju da proizvodi drugih država članica koji su u skladu s kriterijima utvrđenim tim nacionalnim pravilima mogu, na nediskriminirajući način, koristiti nazive koji navode da su u skladu s tim kriterijima.

2.  Države članice mogu ograničiti ili zabraniti korištenje određenih enoloških postupaka i propisati stroža pravila za vina koja su odobrena u okviru prava Unije, a proizvedena na njihovom državnom području, kako bi se bolje sačuvala ključna svojstva vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla te pjenušavih vina i likerskih vina.

3.  Države članice mogu dopustiti eksperimentalnu upotrebu neodobrenih enoloških postupaka.

4.  Kako bi se osigurala ispravna i transparentna primjena ovog članka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227. kojima se postavljaju uvjeti za primjenu ovog članka stavaka 1., 2. i 3., kao i uvjeti za držanje, promet i upotrebu proizvoda dobivenih eksperimentalnim postupcima iz ovog članka stavka 3.

5.  Države članice mogu donijeti ili zadržati dodatne nacionalne propise o proizvodima obuhvaćenima standardom Unije za stavljanje na tržište samo ako su ti propisi sukladni pravu Unije, posebno s obzirom na načelo slobodnog kretanja robe i podložno Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ).



Pododjeljak 3.A

Neobvezne rezervirane napomene

Članak 84.

Opća odredba

Uspostavlja se program za neobvezne rezervirane napomene po sektoru ili proizvodu kako bi se proizvođačima poljoprivrednih proizvoda koji posjeduju obilježja ili atribute dodane vrijednosti olakšalo objavljivanje tih obilježja ili atributa na unutarnjem tržištu i osobito kako bi se poduprli i nadopunili posebni tržišni standardi.

Ovaj pododjeljak ne primjenjuje se na vinske proizvode iz članka 92. stavka 1.

Članak 85.

Postojeće neobvezne rezervirane napomene

1.  Neobvezne rezervirane napomene koje obuhvaća ovaj program na 20. prosinca 2013. navedene su u Prilogu IX., a uvjeti njihovog korištenja utvrđeni su u skladu s člankom 86. točkom (a).

2.  Neobvezne rezervirane napomene iz stavka 1.ovog članka ostaju na snazi i podložne su svakoj izmjeni, osim ako se ukinu sukladno članku 86.

Članak 86.

Zadržavanje, izmjena i poništenje neobaveznih rezerviranih napomena

Kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača, razvoj znanosti i tehničkog znanja, stanje na tržištu i promjene tržišnih standarda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227.:

(a) kojima se rezervira dodatna neobavezna rezervirana napomena te utvrđuju uvjeti njezina korištenja;

(b) kojima se izmjenjuju uvjeti korištenja neobvezne rezervirane napomene; ili

(c) kojima se poništava neobavezna rezervirana napomena.

Članak 87.

Dodatne neobvezne rezervirane napomene

1.  Napomena je prihvatljiva da bude rezervirana kao dodatna neobvezna rezervirana napomena jedino ako ispunjava sve sljedeće zahtjeve:

(a) napomena se odnosi na obilježje proizvoda ili atribut uzgoja ili obrade i odnosi se na sektor ili proizvod;

(b) korištenje napomene omogućuje jasniju komunikaciju dodane vrijednosti proizvoda pomoću njegovih posebnih obilježja ili atributa uzgoja ili obrade;

(c) kada se proizvod stavi na tržište, obilježja ili atribut proizvoda iz točke (a) mogu identificirati potrošači iz više država članica;

(d) uvjeti i korištenje napomene sukladni su Direktivi 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) ili Uredbi (EU) br. 1169/2011.

Pri uvođenju dodatne neobvezne rezervirane napomene Komisija uzima u obzir sve relevantne međunarodne standarde i postojeće rezervirane napomene za dotične proizvode ili sektore.

2.  Kako bi se uzela u obzir obilježja određenih sektora i očekivanja potrošača, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s kojima se utvrđuju dodatni detalji o zahtjevima za uvođenje dodatne rezervirane napomene kako je navedeno u stavku 1. ovog članka.

Članak 88.

Ograničenja korištenja neobveznih rezerviranih napomena

1.  Neobvezna rezervirana napomena može se koristiti samo za opisivanje proizvoda koji su usklađeni s primjenjivim uvjetima korištenja.

2.  Države članice dužne su donijeti prikladne mjere kako bi se osiguralo da se označivanje proizvoda ne zamijeni s neobveznim rezerviranim napomenama.

3.  Kako bi se osiguralo da proizvodi opisani neobveznim rezerviranim napomenama zadovoljavaju primjenjive uvjete korištenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju dodatna pravila o korištenju neobveznih rezerviranih napomena.



Pododjeljak 4.

Tržišni standardi vezani uz uvoz i izvoz

Članak 89.

Opće odredbe

Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja trgovine između Unije i određenih trećih zemalja te posebna obilježja određenih poljoprivrednih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. vezane uz:

(a) uvjete pod kojima se smatra da uvezeni proizvodi imaju odgovarajuću razinu usklađenosti s tržišnim standardima Unije i uvjete koji dopuštaju odstupanje od članka 74., i

(b) pravila vezana uz primjenu tržišnih standarda na proizvode izvezene iz Unije.

Članak 90.

Posebne odredbe za uvoz vina

1.  Osim ako je drugačije predviđeno međunarodnim sporazumima zaključenima sukladno s UFEU-om, odredbe koje se odnose na oznaku izvornosti, zemljopisnog podrijetla i označivanje vina određene ovim poglavljem odjeljkom 2. te definicijama, oznakama i prodajnim oznakama iz članka 78. ove Uredbe, primjenjuju se na proizvode koji su uvezeni u Uniju i obuhvaćeni tarifnim oznakama KN 2009 61 , 2009 69 i 2204 .

2.  Osim ako je drukčije predviđeno međunarodnim sporazumima zaključenima u skladu s UFEU-om, proizvodi iz ovog članka stavka 1. proizvode se u skladu s enološkim postupcima koje je odobrila Unija sukladno ovoj Uredbi ili se, prije izdavanja tog odobrenja na temelju članka 80. stavka 3, proizvode u skladu s enološkim postupcima koje je preporučio i objavio OIV.

3.  Uvoz proizvoda iz stavka 1. ovisi o predočenju:

(a) certifikata koji dokazuje sukladnost s odredbama iz stavaka 1. i 2., koji je sastavilo nadležno tijelo u državi podrijetla proizvoda, navedeno na popisu koji objavljuje Komisija.

(b) izvješća analize koje je sastavilo tijelo ili odjel koji je odredila država podrijetla proizvoda ako je proizvod namijenjen za neposrednu prehranu ljudi.



Pododjeljak 5

Zajedničke odredbe

Članak 91.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se:

►C3  (a) sastavlja popis mlijeka i mliječnih proizvoda iz Priloga VII. dijela III. točke 5. drugog stavka i mazivih masti iz Priloga VII. dijela VII. točke I. šestog stavka točke (a), ◄ na temelju indikativnog popisa proizvoda za koje države članice smatraju da odgovaraju tim odredbama na svom državnom području, koji članice šalju Komisiji;

(b) utvrđuju pravila za provedbu tržišnih standarda prema sektoru ili proizvodu;

(c) utvrđuju pravila za određivanje jesu li proizvodi podvrgnuti postupcima koji su u sukobu s odobrenim enološkim postupcima;

(d) utvrđuju pravila za metode analize za određivanje značajki proizvoda;

(e) utvrđuju pravila za razinu dopuštenog odstupanja;

(f) utvrđuju pravila za provedbu mjera iz članka 89.;

(g) utvrđuju pravila za identifikaciju ili registriranje proizvođača i/ili industrijskih pogona u kojima je proizvod pripremljen ili prerađen, postupke certifikacije, trgovačke isprave, pripadajuću dokumentaciju i zapise koje je potrebno održavati.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 2.

Oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i tradicionalni izrazi u sektoru vina



Pododjeljak 1.

Uvodne odredbe

Članak 92.

Područje primjene

▼C3

1.  Pravila o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima utvrđena ovim odjeljkom primjenjuju se na proizvode iz Priloga VII. dijela II. točaka 1., od 3. do 6., 8., 9., 11., 15. i 16.

▼B

2.  Pravila iz stavka 1. temelje se na:

(a) zaštiti legitimnih interesa potrošača i proizvođača;

(b) osiguravanju neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta za dotične proizvode i

(c) promicanju proizvodnje kvalitetnih proizvoda kako je navedeno u ovom odjeljku, istovremeno dopuštajući nacionalne mjere politike za kvalitetu.



Pododjeljak 2.

Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla

Članak 93.

Definicije

1.  Za potrebe ovog odjeljka, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „oznaka izvornosti” znači ime regije, određenog mjesta ili, u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, države koja se koristi za opis proizvoda iz članka 92. stavka 1. koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

i. kvaliteta ili svojstva proizvoda u ključnom su dijelu ili isključivo rezultat utjecaja posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;

ii. grožđe od kojeg se proizvod proizvodi potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

iii. proizvodnja se odvija na tom zemljopisnom području i

iv. proizvod je nastao od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera.

(b) „oznaka zemljopisnog podrijetla” znači oznaku koja se odnosi na regiju, određeno mjesto ili, u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, državu koja se koristi za opis proizvoda iz članka 92. stavka 1. koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

i. ima specifičnu kvalitetu, ugled ili druga obilježja koja se mogu pripisati tom zemljopisnom podrijetlu;

ii. najmanje 85 % grožđa korištenog za njegovu proizvodnju potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

iii. proizvodnja se odvija na tom zemljopisnom području i

iv. dobiva se od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili su nastale križanjem vrste Vitis vinifera i drugih vrsta iz roda Vitis.

2.  Određeni tradicionalno korišteni nazivi čine oznaku podrijetla ako:

(a) označavaju vino;

(b) odnose se na zemljopisni naziv;

(c) ispunjavaju zahtjeve iz stavka 1. točke (a) podtočaka od i. do iv.; i

(d) bile su podvrgnute postupku kojim oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla utvrđene ovim pododjeljkom postaju zaštićene.

3.  Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući one koje se odnose na zemljopisna područja u trećim zemljama, prihvatljive su za zaštitu u Uniji sukladno pravilima utvrđenima ovim pododjeljkom.

4.  Proizvodnja kako je navedena u stavku 1. točki (a) podtočki iii. obuhvaća sve uključene aktivnosti, od berbe grožđa do dovršetka procesa proizvodnje vina, uz iznimku svih postupaka provedenih nakon proizvodnje.

5.  Za potrebe primjene stavka 1. točke (b) podtočke ii., udio od najviše 15 % grožđa koje može potjecati izvan razgraničenog područja potječe iz države članice ili treće zemlje u kojoj se nalazi razgraničeno područje.

Članak 94.

Zahtjevi za zaštitu

1.  Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju tehničku dokumentaciju koja obuhvaća:

(a) naziv koji se želi zaštititi;

(b) ime i adresu podnositelja zahtjeva;

(c) specifikaciju proizvoda iz stavka 2. i

(d) jedinstveni dokument koji sadrži sažetak specifikacija proizvoda iz stavka 2.

2.  Specifikacije proizvoda omogućuju zainteresiranim stranama da provjere odgovarajuće uvjete proizvodnje u odnosu na oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla.

Specifikacije proizvoda sadržavaju barem sljedeće:

(a) naziv koji se želi zaštititi;

(b) opis vina:

i. u pogledu oznake izvornosti, najvažnija analitička i organoleptička svojstva;

ii. u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla, najvažnija analitička svojstva te procjenu ili naznaku njihovih organoleptičkih svojstava;

(c) prema potrebi, određene enološke postupke korištene prilikom proizvodnje vina te relevantna ograničenja kod njihove proizvodnje;

(d) razgraničenja dotičnog zemljopisnog područja;

(e) maksimalne prinose po hektaru;

(f) oznake sorte ili sorti vinove loze od kojih je proizvedeno vino;

(g) detalje o poveznici iz točke (a) podtočke i. ili, već prema slučaju, iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i.;

(h) primjenjive zahtjeve utvrđene zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom ili, gdje su odredile države članice, utvrđene od strane organizacije koja dodjeljuje zaštićene oznake izvornosti podrijetla ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir činjenicu da takvi zahtjevi moraju biti objektivni, nediskriminirajući i sukladni zakonodavstvu Unije;

(i) naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda i njihove specifične zadaće.

3.  Ako se zahtjev za zaštitu odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji, osim elemenata navedenih u stavcima 1. i 2., on sadrži dokaz da je dotični naziv zaštićen u državi podrijetla.

Članak 95.

Podnositelji zahtjeva

1.  Bilo koja zainteresirana skupina proizvođača, ili u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, pojedinačan proizvođač, može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla. U zahtjevu mogu sudjelovati i druge zainteresirane strane.

2.  Proizvođači mogu podnijeti zahtjev za zaštitu samo za vina koja sami proizvode.

3.  U slučaju da naziv označava prekogranično zemljopisno područje ili tradicionalni naziv povezan s prekograničnim zemljopisnim područjem, moguće je podnijeti zajednički zahtjev.

Članak 96.

Prethodni nacionalni postupak

1.  Zahtjevi za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla za vina koja imaju podrijetlo u Uniji podliježu prethodnom nacionalnom postupku.

2.  Zahtjev za zaštitu podnosi se državi članici s čijeg državnog područja potječe oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.

3.  Država članica kojoj se podnosi zahtjev za zaštitu pregledava zahtjev kako bi provjerila zadovoljava li uvjete utvrđene u ovom pododjeljku.

Ta država članica provodi nacionalni postupak koji osigurava odgovarajuće objavljivanje zahtjeva i osiguravanje razdoblja od najmanje dva mjeseca od datuma objavljivanja unutar kojega svaka fizička ili pravna osoba koja ima pravni interes, s nastanom ili boravištem u državi članici, može podnijeti prigovor za predloženu zaštitu tako da toj državi članici podnese valjano obrazloženu izjavu.

4.  Ako država članica koja ocjenjuje zahtjev smatra da oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ne ispunjava uvjete utvrđene u ovom pododjeljku ili nije kompatibilna s pravom Unije, država članica odbacuje zahtjev.

5.  Ako država članica koja ocjenjuje zahtjev smatra da su uvjeti ispunjeni, ona provodi nacionalni postupak kojim se osigurava odgovarajuće objavljivanje specifikacija proizvoda barem na internetu i prosljeđuje zahtjev Komisiji.

Članak 97.

Kontrola od strane Komisije

1.  Komisija objavljuje datum podnošenja zahtjeva za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

2.  Komisija ispituje ispunjava li zahtjev za zaštitu iz članka 94. uvjete utvrđene ovim pododjeljkom.

3.  Ako Komisija smatra da su uvjeti utvrđeni ovim pododjeljkom ispunjeni, ona donosi provedbene akte o objavi u Službenom listu Europske unije jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) i upućivanja na objavu specifikacija proizvoda koja je obavljena tijekom prethodnog nacionalnog postupka. Ti provedbeni akti donese se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

4.  Ako Komisija smatra da uvjeti utvrđeni ovim pododjeljkom nisu ispunjeni, ona donosi provedbene akte kojima se odbacuje zahtjev.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 98.

Postupak podnošenja prigovora

U roku od dva mjeseca od datuma objave jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d), bilo koja država članica, treća zemlja ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima legitiman interes i nastanom ili boravište u državi članici različitoj od one koja podnosi zahtjev za zaštitu ili u trećoj zemlji, može podnijeti prigovor za predloženu zaštitu tako da Komisiji podnese valjano obrazloženu izjavu koja se odnosi na uvjete prihvatljivosti utvrđene ovim pododjeljkom.

U slučaju da je riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi s boravištem ili nastanom u trećoj zemlji, takva izjava podnosi se izravno ili preko tijela treće dotične zemlje, u roku od razdoblja od dva mjeseca iz prvog stavka.

Članak 99.

Odluka o zaštiti

Na temelju informacija dostupnih Komisiji nakon dovršetka postupka podnošenja prigovora iz članka 98., Komisija donosi provedbene akte kojima se ili dodijeljuje zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla koja ispunjava uvjete utvrđene ovim pododjeljkom i u skladu je s pravom Unije ili se odbacije zahtjev ako ti uvjeti nisu ispunjeni.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 100.

Homonimi

1.  Naziv za koji je podnesen zahtjev i koji je u cijelosti ili djelomično homoniman s nazivom koji je već registriran u skladu s ovom Uredbom, registrira se uzimajući u obzir lokalno i tradicionalno korištenje i bilo kakvu opasnost zabune.

Neće se registrirati homoniman naziv koji pogrešno upućuje potrošača da proizvodi dolaze iz nekog drugog područja, čak i ako je takav naziv točan u odnosu na stvarno područje, regiju ili mjesto podrijetla dotičnih proizvoda.

Registrirani homonimni naziv može se upotrebljavati jedino ako u praksi postoji dovoljna razlika između homonima koji se registrira kasnije i naziva koji je već upisan u registar, pazeći pritom na potrebu da se prema proizvođačima postupa na nepristran i pravedan način i potrebu da se izbjegne dovođenje potrošača u zabludu.

2.  Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis ako je naziv za koji se podnosi zahtjev u cijelosti ili djelomično homoniman s oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u okviru nacionalnog prava država članica.

3.  Ako naziv sorte vinove loze sadrži zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili se sastoji od njih, taj se naziv ne koristi u svrhe označivanja poljoprivrednih proizvoda.

Kako bi se uzeli u obzir postojeći postupci označivanja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227., u kojem su utvrđena izuzeća od ovog pravila.

4.  Zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda obuhvaćenih člankom 93. ove Uredbe ne dovodi u pitanje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koje se primjenjuju na jaka alkoholna pića, kako je definirano u članku 2. Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ).

Članak 101.

Dodatne osnove za odbijanje zaštite

1.  Naziv koji je postao generički ne zaštićuje se kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.

Za potrebe ovog odjeljka „naziv koji je postao generički” znači naziv vina koji je, iako se odnosi na mjesto ili regiju gdje je proizvod izvorno proizveden ili stavljen na tržište, postao uobičajeni naziv vina u Uniji.

Pri utvrđivanju je li neki naziv postao generički ili nije, uzimaju se u obzir odgovarajući čimbenici, a posebno:

(a) postojeća situacija u Uniji, uglavnom u područjima potrošnje;

(b) mjerodavno pravo Unije ili nacionalno pravo.

2.  Naziv se ne zaštićuje kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ako bi, s obzirom na ugled i poznatost žiga, zaštita mogla dovesti potrošača u zabludu vezano uz stvarni identitet vina.

Članak 102.

Veza sa žigovima

1.  Registracija žiga koji sadrži zaštićenu oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla ili se od njih sastoji, a koje nisu u skladu s dotičnom specifikacijom proizvoda, ili je njihova upotreba obuhvaćena člankom 103. stavkom 2. i koji se odnosi na proizvod koji je obuhvaćen jednom od kategorija navedenih u Prilogu VII. dijelu II.:

(a) odbija se ako je zahtjev za registraciju žiga predan nakon datuma kad je Komisiji podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla i ako je oznaka izvornosti ili zemljopisnog podrijetla nakon toga bila zaštićena; ili

(b) proglašava se nevažećom.

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 101. stavak 2., žig iz stavka 1. ovog članka, za koji je podnesen zahtjev, koji je registriran ili je nastao korištenjem u dobroj vjeri, ako je ta mogućnost predviđena dotičnim pravom, bilo prije datuma zaštite oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla u zemlji podrijetla, ili prije 1. siječnja 1996., može se nastaviti upotrebljavati na području Unije i produljivati neovisno o zaštiti oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje nikakve osnove za poništavanje ili opoziv tog žiga na temelju Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ) ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 ( 15 ).

U takvim slučajevima korištenje oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla dopušta se samo uz odgovarajuće žigove.

Članak 103.

Zaštita

1.  Zaštićenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla može koristiti bilo koji gospodarski subjekt koji na tržište stavlja vino proizvedeno u skladu s odgovarajućim specifikacijama proizvoda.

2.  Zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla kao i vino koje nosi zaštićeni naziv u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićeno je u odnosu na:

(a) bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu uporabu tog zaštićenog naziva:

i. usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićenog naziva ili

ii. uporabu koja iskorištava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;

(b) svaku zloupotrebu, oponašanje ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je naziv proizvoda preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično;

(c) bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu glede izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični vinski proizvod, kao i pakiranje proizvoda u ambalažu koja stvara pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;

(d) bilo kakvu drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda.

3.  Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 101. stavka 1.

Članak 104.

Registar

Komisija uspostavlja i održava javno dostupan elektronički registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za vino. U registar se mogu unijeti oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode iz treće zemlje koji su zaštićeni u Uniji u skladu s međunarodnim sporazumom čija je ugovorna stranka Unija. Osim ako su u tom sporazumu posebno određeni u svojstvu zaštićenih oznaka izvornosti u smislu ove Uredbe, takvi nazivi unose se u registar kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

Članak 105.

Izmjene specifikacija proizvoda

Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. može podnijeti zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se u obzir uzeo razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja ili kako bi se ponovno razgraničilo zemljopisno područje iz članka 94. stavka 2. drugog podstavka točke (d). Zahtjevi sadržavaju opis i u njima su navedeni razlozi za zatražene izmjene.

Članak 106.

Poništenje

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje, fizičke ili pravne osobe koja ima legitiman interes, donijeti provedbene akte, kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako više nije osigurana sukladnost s odgovarajućim specifikacijama proizvoda.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 107

Postojeći zaštićeni nazivi vina

1.  Nazivi vina iz članaka 51. i 54. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/1999 ( 16 ) i članka 28. Uredbe Komisije (EZ) br. 753/2002 ( 17 ) automatski su zaštićeni na temelju ove Uredbe. Komisija ih navodi u registru predviđenom člankom 104. ove Uredbe.

2.  Komisija poduzima odgovarajući formalni korak uklanjanja naziva vina na koje se primjenjuje članak 118.s stavak 3. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 iz registra predviđenog člankom 104. ove Uredbe putem provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3 ove Uredbe.

3.  Članak 106. ne primjenjuje se na postojeće zaštićene nazive vina iz ovog članka stavka 1.

Do 31. prosinca 2014. Komisija može, na vlastitu inicijativu, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita postojećih zaštićenih naziva vina iz ovog članka stavka 1. ako ne ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 93.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

4.  U slučaju Hrvatske, nazivi vina objavljeni u Službenom listu Europske unije ( 18 ) zaštićeni su na temelju ove Uredbe, podložno pozitivnom ishodu postupka podnošenja prigovora. Komisija ih navodi u registru predviđenom člankom 104.

Članak 108.

Naknade

Države članice mogu zaračunati naknade za svoje troškove, uključujući troškove nastale u vezi s ispitivanjem zahtjeva za zaštitu, podnošenjem prigovora, podnošenjem zahtjeva za izmjene te podnošenjem zahtjeva za poništenje sukladno ovom pododjeljku.

Članak 109.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja proizvodnje u razgraničenom zemljopisnom području, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227. kojima se utvrđuju:

(a) dodatni kriteriji za razgraničenje zemljopisnog područja i

(b) ograničenja i odstupanja koja se odnose na proizvodnju u razgraničenom zemljopisnom području.

2.  Kako bi se osigurala kvaliteta i sljedivost proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227. u o utvrđivanju uvjeta pod kojima specifikacije proizvoda mogu uključivati dodatne zahtjeve.

3.  Kako bi se osigurala zaštita zakonitih prava i interesa proizvođača i gospodarskih subjekata, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o:

(a) vrsti podnositelja zahtjeva koji može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;

(b) uvjetima koje treba ispuniti s obzirom na zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kontrolu od strane Komisije, postupak za podnošenje prigovora i postupke za izmjenu, poništenje i konverziju zaštićenih oznaka izvornosti ili zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla;

(c) uvjetima primjenjivima na prekogranične zahtjeve;

(d) uvjetima za zahtjeve koji se odnose na zemljopisna područja u trećim zemljama;

(e) datumu od kojeg se primjenjuje zaštita ili izmjena zaštite;

(f) uvjetima koji se odnose na izmjene specifikacija proizvoda.

4.  Kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o ograničenjima koja se odnose na zaštićeni naziv.

5.  Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i nadležna tijela ne budu neopravdano pogođeni zbog primjene ovog pododjeljka što se tiče naziva vina za koje je zaštita odobrena prije 1. kolovoza 2009. ili za koje je zahtjev za zaštitu podnesen prije tog datuma, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o prijelaznim pravilima koje se odnose na:

(a) imena vina koja su države članice priznale kao oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla do 1. kolovoza 2009. i imena vina za koja je zahtjev za zaštitu podnesen prije tog datuma;

(b) vina koja se stavljaju na tržište ili označuju prije određenog datuma i

(c) izmjene specifikacija proizvoda.

Članak 110.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

1.  Komisija može donijeti provedbene ake kojima se utvrđuju mjere koje se odnose na:

(a) informacije koje se navode u specifikacijama proizvoda s obzirom na vezu između zemljopisnog područja i konačnog proizvoda;

(b) objavljivanje odluke o zaštiti ili odbacivanju zahtjeva;

(c) uspostavljanje i održavanje registra iz članka 104.;

(d) konverziju zaštićene oznake izvornosti u zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla;

(e) podnošenje prekograničnih zahtjeva.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

2.  Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere koje se odnose na postupak za ispitivanje zahtjeva za zaštitu ili za odobravanje izmjene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kao i na postupak za podnošenje prigovora, poništenje ili konverziju te podnošenje informacija vezanih uz postojeće zaštićene nazive vina, posebno u odnosu na:

(a) obrasce za dokumente i format prijenosa;

(b) rokove;

(c) pojedinosti o činjenicama, dokaze i prateću dokumentaciju koje je potrebno podnijeti uz zahtjev ili molbu.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 111.

Ostale provedbene ovlasti

Ako se prigovor smatra nedopuštenim, Komisija ga donosi provedbeni akt kojim ga se odbija kao nedopušten. Taj provedbeni akt donosi se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.



Pododjeljak 3.

Tradicionalni izrazi

Članak 112.

Definicija

„Tradicionalan izraz” znači izraz koji se u državi članici tradicionalno koristi za proizvod iz članka 92. stavka 1. kako bi se označilo:

(a) da proizvod ima zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na temelju prava Unije ili nacionalnog prava ili

(b) proizvodnju ili metodu starenja ili kvalitetu, boju, vrstu ili mjesto ili poseban događaj povezan s poviješću proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Članak 113.

Zaštita

1.  Zaštićeni tradicionalni izraz može se upotrebljavati samo za proizvod koji je proizveden u skladu s definicijom predviđenom u članku 112.

Tradicionalni izrazi zaštićuju se od nezakonitog korištenja.

2.  Tradicionalni izrazi zaštićeni su samo na jeziku i za kategorije proizvoda od vinove loze navedene u zahtjevu, protiv:

(a) svake zloupotrebe zaštićenog izraza, uključujući kada su mu pridruženi izrazi poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično;

(b) bilo kakve druge lažne ili obmanjujuće oznake koja se odnosi na prirodu, svojstva ili ključne kvalitete proizvoda, na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični proizvod;

(c) svakog drugog postupanja koje bi moglo obmanuti potrošača, osobito ostaviti dojam da vino ispunjava uvjete za zaštićeni tradicionalni izraz.

3.  Tradicionalni izrazi ne smiju postati generički u Uniji.

Članak 114.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u vezi s odredbama koje se odnose na jezik i pisanje tradicionalnog izraza koji se zaštićuje.

2.  Kako bi se osigurala zaštita zakonitih prava i interesa proizvođača i gospodarskih subjekata, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju:

(a) vrsta podnositelja zahtjeva koji mogu podnijeti zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza;

(b) uvjeti valjanosti zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza;

(c) osnove za podnošenje prigovora na predloženo priznavanje tradicionalnog izraza;

(d) područje primjene zaštite, veze sa žigovima, zaštićenih tradicionalnih izraza, zaštićenih oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, homonima ili određenih naziva vinove loze;

(e) osnova za poništenje tradicionalnog naziva;

(f) datum podnošenja zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza za podnošenja prigovora ili zahtjeva za poništenje;

(g) postupci koje je potrebno slijediti u vezi sa zahtjevom za zaštitu tradicionalnog izraza, uključujući kontrolu od strane Komisije, postupak za podnošenje prigovora i postupke za poništenje i izmjenu.

3.  Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja trgovine između Unije i određenih trećih zemalja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227., kojima se utvrđuju uvjeti prema kojima se tradicionalni izrazi mogu upotrebljavati za proizvode iz trećih zemalja i predviđaju odstupanja od članka 112. i članka 113 stavka 2.

Članak 115.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

1.  Komisija može, donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere koje se odnose na postupak ispitivanja zahtjeva za zaštitu ili za odobrenje izmjena tradicionalnog izraza, kao i na postupak za podnošenje prigovora ili poništenje, posebno u odnosu na:

(a) obrasce za dokumente i format prijenosa;

(b) rokove;

(c) pojedinosti o činjenicama, dokaze i prateću dokumentaciju koje je potrebno podnijeti uz zahtjev ili molbu;

(d) detaljna pravila o objavljivanju zaštićenih tradicionalnih izraza.

2.  Komisija donosi provedbene akte kojima se prihvaća ili odbacuje zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza ili zahtjev za izmjenu zaštićenog izraza ili zahtjev za poništenje zaštite tradicionalnog izraza.

3.  Komisija donosi provedbene akte kojima se predviđa zaštita tradicionalnih izraza u pogledu kojih je prihvaćen zahtjev za zaštitu, posebno tako što ih se klasificira sukladno članku 112. i objavljuje definiciju i/ili uvjete korištenja.

4.  Provedbeni akti iz ovog članka stavaka 1., 2. i 3. donose se sukladno postupku ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 116.

Ostale provedbene ovlasti

Ako se prigovor smatra nedopuštenim, Komisija donosi provedbeni akt kojim ga se odbacuje kao nedopušten. Taj provedbeni akt donosi se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.



Odjeljak 3.

Označivanje i predstavljanje u sektoru vina

Članak 117.

Definicija

Za potrebe ovog odjeljka:

(a) „označivanje” znači sve riječi, podatke, žigove, nazive marki, slike ili simbole koji se nalaze na bilo kojoj ambalaži, dokumentu, obavijesti, oznaci, prstenu ili omotu koji ide uz proizvod ili se na njega odnosi;

(b) „prezentiranje” znači sve informacije koje se potrošačima prenose preko ambalaže dotičnog proizvoda, uključujući sve oblike i vrste boca.

Članak 118.

Primjenjivost horizontalnih pravila

Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, na označivanje i prezentiranje primjenjuju se Direktiva Vijeća 89/396/EEZ ( 19 ), Direktiva 2000/13/EZ, Direktiva 2007/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 20 ), Direktiva 2008/95/EZ i Uredba (EU) br. 1169/2011.

Označivanje proizvoda iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. i 16. ne može se dopuniti nikakvim podacima osim onih predviđenih ovom Uredbom, osim ako ti podaci ispunjavaju zahtjeve Direktive 2000/13/EZ ili Uredbe (EU) br. 1169/2011.

Članak 119.

Obvezni podaci

1.  Označivanje i predstavljanje proizvoda iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. i 16. stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadrži sljedeće obvezne podatke:

(a) oznaku kategorije proizvoda od vinove loze sukladno Prilogu VII. dijelu II.;

(b) za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:

i. izraz „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” i

ii. naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(c) stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom;

(d) oznaku podrijetla;

(e) oznaku punionice ili, u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavatelja;

(f) oznaku uvoznika, za uvezena vina i

(g) u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, oznaku udjela šećera.

2.  Iznimno od stavka 1. točke (a), za vina čije oznake uključuju naziv zaštićene oznake izvornosti li zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla referenca na kategoriju proizvoda od vinove loze može se izostaviti.

3.  Iznimno od stavka 1. točke (b), upućivanja na izraze „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se izostaviti u sljedećim slučajevima:

(a) kada je tradicionalni izraz u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom (a) prikazan na oznaci u skladu sa specifikacijom proizvoda iz članka 94. stavka 2.;

(b) u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, koje sukladno članku 227. određuje Komisija putem delegiranih akata donesenih kako bi se osigurala sukladnost s postojećim praksama označivanja.

Članak 120.

Neobvezni podaci

1.  Označivanje i predstavljanje proizvoda iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. i 16. može sadržavati sljedeće neobvezne podatke:

(a) godinu berbe;

(b) naziv jedne ili više sorti vinove loze;

(c) u slučaju vina koja nisu ona iz članka 119. stavka 1. točke (g), izraze koji označavaju udio šećera;

(d) za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, tradicionalne izraze sukladno članku 112. stavku 1. točki (b);

(e) simbol Unije koji označava zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla;

(f) izraze koji se odnose na određene metode proizvodnje;

(g) za vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, naziv druge zemljopisne cjeline koja je manja ili veća od područja na kojemu se temelji oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 100. stavak 3. vezano uz korištenje podataka iz ovog članka stavka 1. točaka (a) i (b) za vina bez zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla:

(a) države članice uvode zakone, uredbe ili administrativne odredbe kako bi osigurale postupak certifikacije, odobravanja i provjere čime se jamči vjerodostojnost dotičnih informacija;

(b) države članice mogu, na temelju nediskriminirajućih i objektivnih kriterija i uzimajući u obzir poštenu konkurenciju, sastaviti popis isključenih sorti vinove loze za vina proizvedena od sorti vinove loze na njihovom državnom području, posebno ako:

i. postoji opasnost od zabune potrošača vezano uz stvarno podrijetlo vina zbog činjenice da su oblici sorti vinove loze sastavni dio postojeće zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

ii. provjere ne bi bile isplative zbog činjenice da određena sorta vinove loze predstavlja jako mali dio vinograda države članice;

(c) mješavina vina iz različitih država članica ne potiče označivanje sorte vinove loze, osim ako se dotične države članice ne dogovore drugačije i osiguraju izvedivost odgovarajućih postupaka certifikacije, odobravanja i provjere.

Članak 121.

Jezici

1.  Obvezni i neobvezni podaci iz članaka 119. i 120., ako su izraženi riječima, istaknuti su na jednom ili više službenih jezika Unije.

2.  Neovisno o stavku 1., naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili tradicionalni izraz kako je navedeno u članku 112. stavku 1 točki (b) na oznaci su istaknuti na jeziku ili jezicima na koje se primjenjuje zaštita. U slučaju zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili posebne nacionalne oznake koja ne koristi latinicu, naziv se isto može istaknuti na jednom ili više službenih jezika Unije.

Članak 122.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi uzele u obzir posebna obilježja sektora vina, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila i ograničenja u:

(a) predstavljanju i korištenju podataka na oznakama osim onih koji su utvrđeni ovim odjeljkom;

(b) obveznim podacima, vezano uz:

i. izraze koji se koriste za formuliranje obveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;

ii. izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje;

iii. odredbe koje državama članicama koje su proizvođači dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz obvezne podatke;

iv. odredbe koje dopuštaju daljnja odstupanja, osim onih iz članka 119. stavka 2., vezano uz izostavljanje reference na kategoriju proizvoda od vinove loze i

v. odredbe o korištenju jezika;

(c) neobveznim podacima, vezano uz:

i. izraze koji se koriste za formuliranje neobveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;

ii. odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz neobvezne podatke;

(d) predstavljanju, vezano uz:

i. uvjete za korištenje određenih oblika boca te popis određenih posebnih oblika boca;

ii. uvjete korištenja vrsta boca i čepova specifičnih za pjenušava vina;

iii. odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz predstavljanje;

iv. odredbe o korištenju jezika.

2.  Kako bi se osigurala zaštita zakonitih interesa gospodarskih subjekata, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila povezana s privremenim označivanjem i predstavljanjem vina koje nosi oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla ako ta oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ispunjava potrebne uvjete.

3.  Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti ne budu oštećeni, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na prijelazne odredbe koje se odnose na vino stavljeno na tržište i označeno u skladu s relevantnim pravilima koja su se primjenjivala prije 1. kolovoza 2009.

4.  Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja trgovine između Unije i određenih trećih zemalja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na odstupanja od ovog odjeljka u odnosu na proizvode za izvoz gdje to zahtjeva pravo dotične treće zemlje.

Članak 123.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere u vezi s postupcima i tehničkim kriterijima koji su primjenjivi na ovaj odjeljak, uključujući potrebne mjere za postupke certificiranja, odobravanja i provjera primjenjivih na vina koja nemaju zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



POGLAVLJE II.

Posebne odredbe za pojedine sektore



Odjeljak 1.

Šećer

Članak 124.

Trajanje

Uz iznimku članaka 125. i 126., ovaj se odjeljak primjenjuje do kraja tržišne godine 2016./2017.



Pododjeljak 1.

Posebne mjere

Članak 125.

Sporazumi u sektoru šećera

1.  Uvjeti otkupa šećerne repe i šećerne trske, uključujući ugovore o isporuci prije sjetve, uređuju se pisanim sporazumima koje su unutar sektora sklopili, s jedne strane, uzgajivači šećerne repe i šećerne trske iz Unije ili, u njihovo ime, organizacije čiji su ti uzgajivači članovi, i, s druge strane, poduzeća za proizvodnju šećera iz Unije ili, u njihovo ime, organizacije čiji su ta poduzeća članovi.

2.  Poduzeća za proizvodnju šećera obavješćuju nadležna tijela države članice u kojoj proizvode šećer o sporazumima unutar sektora kako su opisani u Prilogu II. dijelu II. odjeljku A točki 6.

3.  Od 1. listopada 2017. sporazumi unutar sektora moraju biti u skladu s uvjetima kupnje utvrđenima u Prilogu X.

4.  Kako bi se u obzir uzele posebnosti sektora šećera i razvoj sektora u razdoblju nakon završetka proizvodnih kvota, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi:

(a) ažurirala uvjete iz Priloga II. dijela II. odjeljka A;

(b) ažurirala uvjete kupnje za šećernu repu iz Priloga X.;

(c) utvrdila dodatna pravila o utvrđivanju bruto težine, tara težine i udjela šećera u šećernoj repi isporučenoj poduzeću te pravila o rezancima šećerne repe.

5.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog članka, uključujući s obzirom na postupke, obavješćivanje i administrativnu pomoć u slučaju sporazuma u okviru sektora koji uključuju više od jedne države članice. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 126.

Izvješćivanje o cijenama na tržištu šećera

Komisija može donijeti provedbene akte o uspostavi sustava izvješćivanja o cijenama na tržištu šećera, uključujući modalitete za objavljivanje razina cijena za to tržište. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Sustav iz prvog podstavka temelji se na podacima koje dostavljaju poduzeća za proizvodnju bijelog šećera ili drugi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu šećerom. S tim se podacima postupa kao s povjerljivim podacima.

Komisija osigurava da se određene cijene ili imena pojedinih gospodarskih subjekata ne objavljuju.



Pododjeljak 2.

Zahtjevi koji se primjenjuju na sektor šećera u razdoblju iz članka 124.

Članak 127.

Ugovori o isporuci

1.  Povrh zahtjeva određenih u članku 125. stavku 1., sporazumi unutar sektora sukladni su uvjetima kupnje utvrđenima u Prilogu XI.

2.  U ugovorima o isporuci pravi se razlika ovisno o tome jesu li količine šećera koje se proizvode od šećerne repe:

(a) šećer unutar kvote ili

(b) šećer izvan kvote.

3.  Svako poduzeće za proizvodnju šećera dostavlja državi članici u kojoj proizvodi šećer sljedeće podatke:

(a) količine šećerne repe iz stavka 2. točke (a) za koje je zaključilo ugovor o isporuci prije sjetve te količinu šećera na kojoj se temelje ti ugovori;

(b) odgovarajući procijenjeni prinos.

Države članice mogu zahtijevati dodatne podatke.

4.  Poduzeća za proizvodnju šećera koja nisu potpisala ugovore o isporuci šećerne repe unutar kvote prije sjetve po minimalnoj cijeni, kako je navedeno u članku 135., za količinu šećerne repe koja odgovara šećeru za koji posjeduju kvotu, usklađeno, ovisno o slučaju, primjenom koeficijenta za preventivno povlačenje koji je utvrđen sukladno članku 130. stavku 2. prvom podstavku, obvezna su platiti najmanje minimalnu cijenu šećerne repe unutar kvote za svu šećernu repu koju prerađuju u šećer.

5.  Podložno odobrenju dotične države članice, sporazumi unutar sektora mogu odstupati od stavaka 2., 3. i 4.

6.  Ako ne postoje sporazumi unutar sektora, dotična država članica poduzima potrebne mjere u skladu s ovom Uredbom kako bi zaštitila interese uključenih strana.

Članak 128.

Pristojba za proizvodnju

1.  Za kvote za šećer, kvote za izoglukozu i kvote za inulinski sirup koje posjeduju poduzeća za proizvodnju šećera, izoglukoze ili inulinskog sirupa kako je navedeno u članku 136. stavku 2., naplaćuje se pristojba za proizvodnju.

2.  Vijeće sukladno članku 43. stavku 3. UFEU-a poduzima mjere o utvrđivanju pristojbe za proizvodnju kvotnog šećera, izoglukoze i inulinskog sirupa iz stavka 1.

Članak 129.

Proizvodna subvencija

1.  Proizvodna subvencija može se dodijeliti za proizvode iz sektora šećera koji su navedeni u Prilogu I. dijelu III. točkama od (b) do (e) ako za proizvodnju proizvoda iz članka 140. stavka 2. točaka (b) i (c) nije na raspolaganju višak šećera ili uvezeni šećer, višak izoglukoze ili višak inulinskog sirupa po cijeni koja odgovara cijeni na svjetskom tržištu.

2.  Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere za utvrđivanje proizvodne subvencije iz stavka 1.

Članak 130.

Povlačenje šećera s tržišta

1.  S obzirom na potrebu za izbjegavanjem rušenja cijena na unutarnjem tržištu i za saniranjem stanja prekomjerne proizvodnje na osnovi predviđanja bilance ponude i uzimajući u obzir obveze Unije koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se povlače s tržišta, za danu tržišnu godinu, one količine šećera ili izoglukoze proizvedene u okviru kvota koje premašuju prag izračunat u skladu sa stavkom 2.

2.  Prag za povlačenje iz stavka 1. za svako se poduzeće kojemu je dodijeljena kvota izračunava množenjem njegove kvote s koeficijentom. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuje taj koeficijent za tržišnu godinu najkasnije do 28. veljače prethodne tržišne godine, na osnovi očekivanih tržišnih kretanja.

Na temelju ažuriranih tržišnih kretanja, Komisija može do 31. listopada dotične tržišne godine donijeti provedbene akte kojima se prilagođava koeficijent ili, u ako koeficijent nije utvrđen sukladno prvom podstavku, kojima se utvrđuje koeficijent.

3.  Svako poduzeće s kvotom do početka sljedeće tržišne godine o svom trošku pohranjuje šećer proizveden u okviru kvote iznad praga izračunatog u skladu sa stavkom 2. Količine šećera, izoglukoze ili inulinskog sirupa koje su u tržišnoj godini povučene s tržišta smatraju se prvim količinama proizvedenim u okviru kvote za sljedeću tržišnu godinu.

Odstupajući od prvog podstavka, uzimajući u obzir očekivana kretanja na tržištu šećera, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuje da se, za tekuću, sljedeću ili obje tržišne godine, sav šećer, izoglukoza ili inulinski sirup povučen s tržišta ili njihov dio smatraju se:

(a) viškom šećera, izoglukoze ili inulinskog sirupa koji može postati industrijski šećer, industrijska izoglukoza ili industrijski inulinski sirup ili

(b) privremenom proizvodnom kvotom čiji se dio može rezervirati za izvoz, poštujući obveze Unije koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.

4.  Ako je ponuda šećera u Uniji nedostatna, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se dopušta da se određena količina šećera, izoglukoze i inulinskog sirupa povučena s tržišta može prodati na tržištu Unije prije isteka razdoblja povlačenja.

5.  Ako se povučeni šećer smatra prvom proizvodnjom šećera za sljedeću tržišnu godinu, uzgajivačima šećerne repe plaća se minimalna cijena te tržišne godine, kako je navedeno u članku 135.

Ako povučeni šećer postaje industrijski šećer ili se izvozi u skladu s ovim člankom stavkom 3. drugim podstavkom točkama (a) ili (b), zahtjevi iz članka 135. o minimalnoj cijeni ne primjenjuju se.

Ako je povučeni šećer prodan na tržištu Unije prije kraja razdoblja povlačenja u skladu s ovim člankom stavkom 4., uzgajivačima šećerne repe plaća se minimalna cijena u tekućoj tržišnoj godini.

6.  Provedbeni akti u skladu s ovim člankom donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 131.

Privremeni mehanizam upravljanja tržištem

1.  Tijekom razdoblja iz članka 124. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebne mjere kako bi osigurala dostatnu ponudu šećera na tržištu Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Takvim se mjerama može prilagoditi, za potrebnu količinu i vrijeme, razina carine koju je potrebno platiti za uvezeni sirovi šećer.

U kontekstu privremenog mehanizma za upravljanje tržištem, mjere za određivanje pristojbe za prekoračene količine poduzima Vijeće u skladu s člankom 43.stavkom 3. UFEU-a.

2.  Komisija donosi provedbene akte kojima seutvrđuje odgovarajuća količina šećera izvan kvote i uvezenog sirovog šećera koja može biti puštena na tržište Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 132.

Delegirane ovlasti

Kako bi se u obzir uzele posebna obilježja značajke sektora šećera i kako bi se osiguralo da su interesi svih strana valjano uzeti u obzir te s obzirom na potrebu da se spriječe bilo kakvi tržišni poremećaji, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na:

(a) uvjete kupnje i ugovore o isporuci iz članka 127.;

(b) ažuriranje uvjeta kupnje za šećernu repu iz Priloga XI.;

(c) kriterije koje poduzeća za proizvodnju šećera primjenjuju kada među prodavateljima šećerne repe raspoređuju količine šećerne repe za koje će biti zaključeni ugovori o isporuci prije sjetve kako je navedeno u članku 127. stavku 3.

Članak 133.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog pododjeljka s obzirom na postupke, sadržaj i tehničke kriterije.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Pododjeljak 3.

Sustav Reguliranja Proizvodnje

Članak 134.

Kvote u sektoru šećera

1.  Sustav kvota primjenjuje se na šećer, izoglukozu i inulinski sirup.

2.  S obzirom na sustav kvota iz ovog članka stavka 1., ako proizvođač premašuje relevantnu kvotu i ne koristi se prekoračenim količinama kako je predviđeno člankom 139., na takve prekoračene količine plaćaju se pristojbe, podložno uvjetima utvrđenima u člancima od 139. do 142.

Članak 135.

Minimalna cijena šećerne repe

Minimalnu cijenu za kvotu šećerne repe utvrđuje Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.

Članak 136.

Dodjela kvota

1.  Kvote za proizvodnju šećera, izoglukoze i inulinskog sirupa na nacionalnoj ili regionalnoj razini utvrđene su u Prilogu XII.

2.  Države članice dodjeljuju kvotu svakom poduzeću za proizvodnju šećera, izoglukoze ili inulinskog sirupa koje ima poslovni nastan na njezinom državnom području i koje je odobreno u skladu s člankom 137.

Za svako poduzeće, dodijeljena kvota jednaka je kvoti koja je poduzeću dodijeljena za tržišnu godinu 2010./2011 prema Uredbi (EZ) br. 1234/2007.

3.  Ako je kvota dodijeljena poduzeću za proizvodnju šećera koje ima više od jedne proizvodne jedinice, države članice donose mjere koje smatraju potrebnima kako bi se uvažili interesi uzgajivača šećerne repe i šećerne trske.

Članak 137.

Odobrena poduzeća

1.  Države članice na zahtjev daju odobrenje poduzeću za proizvodnju šećera, izoglukoze ili inulinskog sirupa ili poduzeću koje te proizvode prerađuje u proizvod s popisa iz članka 140. stavka 2., pod uvjetom da navedeno poduzeće:

(a) dokaže svoje stručne proizvodne kapacitete;

(b) pristane dostaviti sve tražene podatke i pristane na kontrole vezane uz ovu Uredbu;

(c) nije podložno suspenziji ili povlačenju odobrenja.

2.  Odobrena poduzeća državi članici na čijem se državnom području odvija berba šećerne repe ili šećerne trske ili obavlja rafiniranje dostavljaju sljedeće podatke:

(a) podatke o količinama šećerne repe ili šećerne trske za koje je zaključen ugovor o isporuci, kao i o odgovarajućim procijenjenim prinosima šećerne repe ili šećerne trske i šećera po hektaru;

(b) podatke o predviđenim i stvarnim isporukama šećerne repe, šećerne trske i sirovog šećera te o proizvodnji šećera i količinama šećera na zalihama;

(c) podatke o količinama prodanog bijelog šećera te o pripadajućim cijenama i uvjetima.

Članak 138.

Preraspodjela nacionalne kvote i smanjenje kvota

1.  Država članica može smanjiti kvotu za šećer ili izoglukozu koja je dodijeljena poduzeću s poslovnim nastanom na njezinom državnom području, i to za najviše 10 %. Pri tome države članice primjenjuju objektivne i nediskriminirajuće kriterije.

2.  Države članice mogu prenositi kvote s jednog poduzeća na drugo u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu XIII., uzimajući u obzir interese svake zainteresirane strane, naročito uzgajivača šećerne repe i šećerne trske.

3.  Količine smanjene u skladu sa stavcima 1. i 2. dotična država članica dodjeljuje jednom poduzeću ili većem broju poduzeća na svom državnom području, bez obzira je li tim poduzećima kvota već dodijeljena ili nije.

Članak 139.

Proizvodnja izvan kvote

1.  Šećer, izoglukoza ili inulinski sirup koji se proizvede tijekom tržišne godine, a koji premašuje kvotu iz članka 136. može se:

(a) upotrijebiti za preradu određenih proizvoda kako je navedeno u članku 140.;

(b) prenijeti u proizvodnu kvotu sljedeće tržišne godine u skladu s člankom 141.;

(c) upotrijebiti za posebni sustav opskrbe za najudaljenije regije u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 21 );

(d) izvoziti u okviru količinskog ograničenja koje treba odrediti Komisija putem provedbenih akata, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma sklopljenih u skladu s UFEU-om ili

(e) plasirati na unutarnje tržište, sukladno mehanizmu opisanom u članku 131., u svrhu prilagodbe ponude potražnji na temelju predviđanja bilance ponude.

Mjere iz ovog članka prvog podstavka točke (e) provode se prije svakog pokretanja mjera za sprečavanje poremećaja na tržištu iz članka 219. stavka 1.

Na druge se količine plaća pristojba za prekoračene količine iz članka 142.

2.  Provedbeni akti u skladu s ovim člankom donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 140.

Industrijski šećer

1.  Industrijski šećer, industrijska izoglukoza ili industrijski inulinski sirup rezerviraju se za proizvodnju jednog od proizvoda iz stavka 2. ako:

(a) su predmet ugovora o isporuci koji je prije isteka tržišne godine sklopljen između proizvođača i korisnika, od kojih su obojica odobrena u skladu s člankom 137. i

(b) isporučeni su korisniku najkasnije do 30. studenog sljedeće tržišne godine.

2.  Kako bi se u obzir uzeli tehnički napreci, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o uspostavi popisa proizvoda za čiju se proizvodnju može koristiti industrijski šećer, industrijska izoglukoza ili industrijski inulinski sirup.

Taj popis posebno sadrži sljedeće:

(a) bioetanol, alkohol, rum, živi kvasac i količine sirupa za namaze te sirupa koji se prerađuju u „Rinse appelstroop”;

(b) određene industrijske proizvode koji ne sadrže šećer, ali pri čijoj se izradi upotrebljava šećer, izoglukoza ili inulinski sirup;

(c) određene proizvode kemijske ili farmaceutske industrije koji sadrže šećer, izoglukozu ili inulinski sirup.

Članak 141.

Prijenos viška šećera

1.  Svako poduzeće može odlučiti da proizvedene količine koje premašuju njegovu kvotu za šećer, kvotu za izoglukozu ili kvotu za inulinski sirup u cijelosti ili djelomično prenese u sljedeću tržišnu godinu kako bi se računale kao dio proizvodnje u toj godini. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., ta je odluka neopoziva.

2.  Poduzeća koja donesu odluku iz stavka 1.:

(a) obavješćuju dotičnu državu članicu prije datuma koji određuje ta država članica:

i. između 1. veljače i 31. kolovoza tekuće tržišne godine o količinama šećera od šećerne trske koje namjerava prenijeti,

▼C1

ii. između 1. veljače i 31. kolovoza tekuće tržišne godine o količinama šećera od šećerne repe ili inulinskog sirupa koje se prenose;

▼B

(b) obvezuju se uskladištiti te količine o svom trošku do kraja tekuće tržišne godine.

3.  Ako je konačna proizvodnja nekog poduzeća u dotičnoj tržišnoj godini bila manja nego što je bilo procijenjeno pri donošenju odluke iz stavka 1., prenesena se količina može retroaktivno uskladiti najkasnije do 31. listopada sljedeće tržišne godine.

4.  Prenesene se količine smatraju prvim količinama proizvedenim u okviru kvote za sljedeću tržišnu godinu.

▼C3

5.  Na šećer koji je tijekom tržišne godine uskladišten u skladu s ovim člankom ne mogu se primjenjivati druge mjere skladištenja koje su predviđene člankom 17. ili 130.

▼B

Članak 142.

Pristojba za prekoračene količine

1.  Pristojba za prekoračene količine obračunava se na količine:

(a) viška šećera, viška izoglukoze i viška inulinskog sirupa proizvedene u nekoj tržišnoj godini, osim količina koje se prenose u proizvodnu kvotu za sljedeću tržišnu godinu i koje su uskladištene u skladu s člankom 141. ili količina iz članka 139. stavka 1. prvog podstavka točaka (c), (d) i (e);

(b) industrijskog šećera, industrijske izoglukoze ili industrijskog inulinskog sirupa za koje nije dostavljen nikakav dokaz o upotrebi u jednom od proizvoda iz članka 140. stavka 2. unutar roka koji utvrđuje Komisija putem provedbenih akata;

(c) šećera, izoglukoze i inulinskog sirupa koje su povučene s tržišta u skladu s člankom 130. i za koje nisu ispunjene obveze predviđene člankom 130. stavkom 3.

Provedbeni akti na temelju prvog podstavka točke (b) donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

2.  Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere za utvrđivanje pristojbe za prekoračene količine iz stavka 1.

Članak 143.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se osiguralo da se poduzeća iz članka 137. pridržavaju svojih obveza, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o utvrđivanju pravila o dodjeli i povlačenju odobrenja za takva poduzeća, kao i o kriterijima za administrativne kazne.

2.  Kako bi se u obzir uzela posebna obilježja sektora šećera te kako bi se osiguralo da su interesi svih strana valjano uzeti u obzir, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o značenju uvjeta za funkcioniranje sustava kvota te o utvrđivanju uvjeta kojima se uređuje prodaja u najudaljenijim regijama.

3.  Kako bi se osigurala uska uključenost uzgajivača u odluci o prijenosu određene količine proizvodnje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o utvrđivanju pravila o prijenosu šećera.

Članak 144.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

S obzirom na poduzeća iz članka 137. točke i., Komisija može donijeti provedbene akte o utvrđivanju pravila o:

(a) zahtjevima za odobrenje koja su podnijela poduzeća, evidenciji koju trebaju voditi odobrena poduzeća, podacima koje trebaju dostaviti odobrena poduzeća;

(b) sustavu kontrola koje države članice trebaju provoditi nad odobrenim poduzećima;

(c) komunikaciji država članica s Komisijom i s odobrenim poduzećima;

(d) isporuci sirovina poduzećima, uključujući ugovore o isporuci i dostavnice;

(e) jednakovrijednosti u pogledu šećera iz članka 139. stavka 1. prvog podstavka točke (a);

(f) posebnom sustavu opskrbe za najudaljenije regije;

(g) izvozu iz članka 139. stavka 1. prvog podstavka točke (d);

(h) suradnji država članica kako bi se zajamčile učinkovite kontrole;

(i) promjeni datuma utvrđenih člankom 141. za određene tržišne godine;

(j) određivanju prekoračene količine, komunikaciji i plaćanju pristojbe za prekoračene količine iz članka 142.

(k) donošenju popisa stalnih rafinerija u smislu Priloga II. dijela II. odjeljka B točke 6.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 2.

Vino

Članak 145.

Registar vinograda i popis proizvodnog potencijala

1.  Države članice održavaju registar vinograda koji sadrži ažurirane podatke o proizvodnom potencijalu. Od 1. siječnja 2016. ta se obveza primjenjuje samo ako države članice provedu program odobravanja nasada vinove loze navedene u glavi I. poglavlju III. ili nacionalni program potpore.

2.  Do 31. prosinca 2015. države članice čija je ukupna površina zasađena sortama vinove loze, klasificirane u skladu s članku 81. stavku 2., manja od 500 hektara ne podliježu obvezama utvrđenim u ovom članku stavku 1.

3.  Države članice koje financiraju restrukturiranje i konverziju vinograda u svojim programima potpore u skladu s člankom 46. dužne su svake godine do 1. ožujka dostaviti Komisiji ažurirani popis svog proizvodnog potencijala, na temelju registra vinograda. Od 1. siječnja 2016. detalje u pogledu komunikacije s Komisijom glede vinogradarskih područja utvrđuje Komisija putem provedbenih akata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

4.  Kako bi se olakšalo praćenje i provjere proizvodnog potencijala država članica, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227. o pravilima za sadržaj registra vinograda i za izuzeća od toga.

Članak 146.

Nadležna nacionalna tijela za sektor vina

1.  Ne dovodeći u pitanje nijednu drugu odredbu ove Uredbe u vezi s utvrđivanjem nadležnih nacionalnih tijela, države članice dužne su odrediti jedno ili više tijela nadležnih za osiguravanje sukladnosti s pravilima Unije u sektoru vina. Države članice posebno su dužne odrediti laboratorije ovlaštene za provođenje službenih analiza u sektoru vina. Ti određeni laboratoriji moraju udovoljavati općim kriterijima za rad ispitnih laboratorija određenim u ISO/IEC 17025.

2.  Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o nazivima i adresama tijela i laboratorija iz stavka 1. Komisija objavljuje te podatke te ih povremeno ažurira.

Članak 147.

Prateći dokumenti i registar

1.  Proizvodi iz sektora vina stavljaju se u promet u Uniji sa službeno odobrenim pratećim dokumentima.

2.  Fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba koje se u svom poslovanju koriste proizvodima iz sektora vina, pogotovo proizvođači, punionice, prerađivači i trgovci, dužni su voditi ulazne i izlazne registre za te proizvode.

3.  Kako bi se olakšao prijevoz vinskih proizvoda i njihova provjera od strane država članica, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte o:

(a) pravilima o pratećem dokumentu i njegovom korištenju;

(b) uvjetima pod kojima se prateći dokument smatra dokumentom koji certificira zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla;

(c) obvezi vođenja i korištenja registra;

(d) tome tko je obvezan voditi registar i izuzećima od te obveze;

(e) poslovima koji će biti uključeni u registar.

4.  Komisija može donijetiprovedbene akte kojima se utvrđuju:

(a) pravila o sastavljanju registara, proizvodima koji se u njemu nalaze, rokovima za unose u registar i zatvaranje registra;

(b) mjere kojima se od država članica traži da odrede maksimalno prihvatljive postotke za gubitke;

(c) opće i prijelazne odredbe za vođenje registara;

(d) pravila kojima se određuje koliko dugo treba čuvati prateće dokumente i registre.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 3.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Članak 148.

Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

1.  Ako država članica odluči da svaka isporuka sirovog mlijeka na njezinom području od poljoprivrednika prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti pokrivena pisanim ugovorom između tih strana i/ili odluči da prvi kupci moraju napraviti pisanu ponudu ugovora za dostavu sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika, takav ugovor i/ili takva ponuda ugovora moraju ispuniti uvjete iz stavka 2.

Ako država članica odluči da isporuke sirovog mlijeka od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan ili više posrednika.

Za potrebe ovog članka, „otkupljivač” znači poduzeće koje prevozi sirovo mlijeko od poljoprivrednika ili drugog sakupljača do prerađivača sirovog mlijeka ili drugog otkupljivača, pri čemu se u svakoj fazi prenosi vlasništvo sirovog mlijeka.

▼M5

1.a  Ako se države članice ne koriste mogućnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka, proizvođač, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača mogu zahtijevati da svaka isporuka sirovog mlijeka prerađivaču sirovog mlijeka bude predmetom pisanog ugovora između stranaka i/ili predmetom pisane ponude ugovora od prvih kupaca, pod uvjetima utvrđenima u stavku 4. prvom podstavku ovog članka.

Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se stranke koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.

▼M5

2.  Ugovor i/ili ponuda ugovora iz stavaka 1. i 1.a:

▼B

(a) sastavljaju se prije isporuke,

(b) sastavljaju se u pisanom obliku, i

(c) posebno uključuju sljedeće elemente:

i. cijenu isporuke koja je:

 statična i određena ugovorom i/ili

 izračunava se zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru, koji mogu uključivati tržišne pokazatelje koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenog sirovog mlijeka,

ii. količinu sirovog mlijeka koja se može i/ili mora isporučiti i vrijeme takvih isporuka,

iii. trajanje ugovora koji može biti ili na određeno ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,

iv. pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,

v. načine otkupljivanja ili isporuke sirovog mlijeka i

vi. pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.

▼M5

3.  Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, u slučaju kada član zadruge isporučuje sirovo mlijeko zadruzi čiji je član, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statut te zadruge ili pravila i odluke predviđeni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statua proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao odredbe utvrđene u stavku 2. točkama (a), (b) i (c).

▼B

4.  Stranke slobodno pregovaraju o svim elementima ugovora za isporuku sirovog mlijeka koje sklapaju poljoprivrednici, otkupljivači ili prerađivači sirovog mlijeka, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).

▼M5

Neovisno o prvom podstavku, primjenjuje se jedno ili više od sljedećega:

(a) ako država članica odluči da je u skladu sa stavkom 1. obvezan pisani ugovor za isporuku sirovog mlijeka, ona može utvrditi:

i. obvezu stranaka da postignu dogovora o odnosu između određene isporučene količine i cijene koja se plaća za tu isporuku;

ii. minimalno trajanje koje je primjenjivo samo na pisane ugovore između poljoprivrednika i prvog kupca sirovog mlijeka; takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci te se njime ne smije narušavati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

▼B

(b) ako država članica odluči da prvi kupac sirovog mlijeka mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za poljoprivrednika sukladno stavku 1., ona može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u ovu svrhu; takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Drugim podstavkom ne dovodi se u pitanje pravo poljoprivrednika da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pismenim putem. U tom slučaju strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).

5.  Države članice koje se koriste opcijama iz ovog članka obavješćuju Komisiju o tome kako su primijenjene.

6.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka stavka 2. točaka (a) i (b) i stavka 3. i mjera koje se odnose na obavješćivanje država članica sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 149.

Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

▼M5

1.  Organizacija proizvođača iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda koja je priznata na temelju članka 161. stavka 1. može u ime svojih članova poljoprivrednika u odnosu na njihovu cjelokupnu zajedničku proizvodnju ili njezin dio, u pregovorima dogovoriti ugovore za isporuku sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika prerađivaču sirovog mlijeka ili otkupljivaču u smislu članka 148. stavka 1. trećeg podstavka.

▼B

2.  Pregovori preko organizacije proizvođača mogu se odvijati:

(a) bez obzira na to radi li se o prijenosu vlasništva nad sirovim mlijekom od poljoprivrednika na organizaciju proizvođača;

(b) bez obzira na to je li dogovorena cijena ista što se tiče zajedničke proizvodnje nekih ili svih članova poljoprivrednika;

(c) pod uvjetom da, za određene organizacije proizvođača da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i. količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore ne premašuje 3,5 % ukupne proizvodnje Unije

ii. količina sirovog mlijeka obuhvaćena tim pregovorima koja je proizvedena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice, i

iii. količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore koja je isporučena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice;

(d) pod uvjetom da uključeni poljoprivrednici nisu članovi drugih organizacija proizvođača koje također pregovaraju o tim ugovorima u njihovo imemeđutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;

(e) pod uvjetom da sirovo mlijeko nije pokriveno obvezom isporuke proizašlom iz članstva poljoprivrednika u zadruzi sukladno uvjetima određenima statutima zadruge ili pravilima i odlukama utvrđenima u tim statutima ili izvedenima iz njih i

(f) pod uvjetom da organizacija proizvođača obavijesti nadležna tijela države članice ili država članica u kojima djeluje o količini sirovog mlijeka uključenoj u te pregovore.

3.  Neovisno o uvjeta utvrđenih u stavku 2. točki (c) podtočkama ii. i iii., organizacija proizvođača može pregovarati na temelju stavka 1. pod uvjetom da, s obzirom na tu organizaciju proizvođača, količina sirovog mlijeka uključena u pregovore koja je proizvedena u državi članici ili je isporučena u državu članicu s ukupnom godišnjom proizvodnjom sirovog mlijeka manjom od 500 000 tona ne premašuje 45 % ukupne nacionalne proizvodnje u toj državi članici.

4.  Za potrebe ovog članka, upućivanja na organizacije proizvođača uključuju udruženja takvih organizacija proizvođača.

5.  Za potrebe primjene stavka 2. točke (c) i stavka 3., Komisija objavljuje, na način koji smatra prikladnim, količine proizvedenog sirovog mlijeka u Uniji i državama članicama koristeći najnovije dostupne podatke.

6.  Odstupajući od stavka 2. točke (c) i stavka 3, čak i kada se ne premaše granice utvrđene u njima, tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja navedeno u ovom stavku drugom podstavku može, u pojedinačnom slučaju, odlučiti da određeni pregovori s organizacijom proizvođača ili trebaju ponovno biti otvoreni ili se ne trebaju ni održati ako to tijelo zaključi da je to potrebno zbog sprečavanja isključivanja konkurencije ili da bi se izbjeglo ozbiljno ugrožavanje malih i srednjih prerađivača sirovog mlijeka na njegovom teritoriju.

Za pregovore koji pokrivaju više od jedne države članice, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. U drugim slučajevima, tu odluku donosi nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja države članice na koju se pregovori odnose.

Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma njihovih objava uključenim poduzećima.

7.  Za potrebe ovog članka:

(a) „nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja” znači tijelo iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 ( 22 );

(b) „MSP” znači mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ.

8.  Države članice u kojima se odvijaju pregovori sukladno ovom članku obavješćuju Komisiju o primjeni stavka 2. točke (f) i stavka 6.

Članak 150.

Uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla

1.  Na zahtjev organizacije proizvođača priznate u skladu s člankom 152. stavkom 3., sektorska organizacija priznata u skladu s člankom 157. stavkom 3. ili skupina gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, države članice mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuća pravila za uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

2.  Pravila iz stavka 1. ovog članka i ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se između barem dvije trećine proizvođača mlijeka ili njihovih predstavnika koji predstavljaju barem dvije trećine sirovog mlijeka korištenog za proizvodnju sira iz stavka 1. ovog članka i, prema potrebi, barem dvije trećine proizvođača tog sira koji predstavlja barem dvije trećine proizvodnje tog sira na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1151/2012.

3.  Za potrebe stavka 1., s obzirom na sir koji ostvaruje korist od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, zemljopisno područje podrijetla sirovog mlijeka, kako je navedeno na specifikaciji proizvoda za taj sir, mora biti istovjetno zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1151/2012 u vezi s tim sirom.

4.  Pravila iz stavka 1.:

(a) pokrivaju samo uređivanje dobave dotičnog proizvoda i cilj im je prilagođavanje dobave tog sira prema potražnji;

(b) odnose se samo na dotični proizvod;

(c) mogu biti obvezujuća najviše od tri godine i mogu se obnoviti nakon tog razdoblja na temelju novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;

(d) ne oštećuju trgovinu drugim proizvodima osim onima na koje se odnose na ta pravila;

(e) ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog sira;

(f) ne dopuštaju fiksiranje cijena, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(g) ne prouzročuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;

(h) ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađajumale proizvođače;

(i) doprinose održavanju kvalitete i/ili razvoja dotičnog proizvoda;

(j) ne dovode u pitanje članak 149.

5.  Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.

6.  Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. i, ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.

7.  Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.

8.  Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ako Komisija utvrdi da ta pravila ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 4., sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3 ove Uredbe.

Članak 151.

Obvezne prijave u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

Od 1. travnja 2015. prvi otkupljivači sirovog mlijeka prijavljuju nadležnom nacionalnom tijelu količinu sirovog mlijeka koja im je dostavljena svakog mjeseca.

Za potrebe ovog članka i članka 148., „prvi kupac” znači poduzeće ili skupinu koja kupuje mlijeko od proizvođača:

(a) u svrhu sakupljanja, pakiranja, skladištenja, hlađenja ili prerade, uključujući i na temelju ugovora;

(b) u svrhu prodaje jednom ili većem broju poduzeća koja se bave obradom ili preradom mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda.

Države članice obavješćuju Komisiju o količini sirovog mlijeka iz prvog podstavka.

Komisija može donijeti provedbene akte o utvrđivanju pravila o sadržaju, obliku i vremenu tih prijava i mjera vezanih uz obavijesti koje izdaju države članice sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



POGLAVLJE III.

Organizacije i udruženja proizvođača te sektorske organizacije, organizacije



Odjeljak 1.

Definicija i priznavanje

Članak 152.

Organizacije proizvođača

1.  Države članice mogu, na zahtjev, priznati organizacije proizvođača koje:

(a) su osnovali proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2., te ih kontroliraju u skladu s člankom 153. stavkom 2. točkom (c);

▼M5

(b) su osnovane na inicijativu proizvođačâ i koje obavljaju najmanje jednu od sljedećih aktivnosti:

i. zajedničku preradu;

ii. zajedničku distribuciju, uključujući putem zajedničkih prodajnih platformi ili zajedničkog prijevoza;

iii. zajedničko pakiranje, označivanje ili promidžbu;

iv. zajedničku organizaciju kontrole kvalitete;

v. zajedničku korištenje opreme ili skladišnih prostora;

vi. zajedničko upravljanje otpadom izravno vezanim uz proizvodnju;

vii. zajedničku nabavu ulaznih sredstava;

viii. sve ostale zajedničke aktivnosti povezane s uslugama kojima se nastoji ostvariti jedan od ciljeva navedenih u točki (c) ovoga stavka;

▼B

(c) djeluju na postizanju posebnog cilja koji može uključivati barem jedan od sljedećih ciljeva:

i. osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito što se tiče kvalitete i kvantitete;

ii. koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, uključujući one putem izravnog marketinga;

iii. optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja u skladu s okolišnim standardima i standardima dobrobiti životinja i stabiliziranje proizvođačkih cijena.

iv. provođenje istraživanja i razvoj inicijativa o održivim proizvodnim metodama, inovativnim praksama, gospodarskoj konkurentnosti i kretanjima na tržištu;

v. promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje okolišno prihvatljivih uzgojnih praksi i proizvodnih tehnika te praksi i tehnika koje poštuju dobrobit životinja;

vi. promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje proizvodnih standarda, poboljšanje kvalitete proizvoda i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili obuhvaćenih nacionalnom oznakom kvalitete.

vii. upravljanje nusproizvodima, a osobito otpadom, kako bi se zaštitila kvaliteta vode, tla i okoliša i sačuvala ili potaknula bioraznolikost;

viii. doprinos održivom korištenju prirodnih resursa i ublažavanju klimatskih promjena;

ix. razvoj inicijativa u području promidžbe i stavljanja na tržište;

▼C3

x. upravljanje uzajamnim fondovima u okviru operativnih programa u sektoru voća i povrća iz članka 33. stavka 3. točke (d) ove Uredbe i u okviru članka 36. Uredbe (EU) br. 1305/2013;

▼B

xi. pružanje nužne tehničke pomoći za korištenje terminskih tržišta i sustava osiguranja.

▼M5

1.a  Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. ovog članka, može planirati proizvodnju, optimizirati troškove proizvodnje, stavljati proizvode na tržište i u pregovorima dogovarati ugovore o opskrbi poljoprivrednim proizvodima u ime svojih članova za njihovu cjelokupnu proizvodnju ili njezin dio.

Aktivnosti iz prvog podstavka mogu se provoditi:

(a) pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a;

(b) pod uvjetom da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača;

(c) neovisno o tome je li dogovorena cijena jednaka za ukupnu proizvodnju pojedinih ili svih članova;

(d) pod uvjetom da dotični proizvođači nisu članovi drugih organizacija proizvođača u pogledu proizvoda obuhvaćenih aktivnostima iz prvog podstavka;

(e) pod uvjetom da poljoprivredni proizvod nije obuhvaćen obvezom isporuke koja proizlazi iz članstva poljoprivrednika u zadruzi, koja sama nije član dotičnih organizacija proizvođača, u skladu s uvjetima utvrđenima u statutu zadruge ili u pravilima i odlukama predviđenima u tom statutu ili u pravilima i odlukama koji iz tog statua proizlaze.;

Međutim, države članice mogu odstupiti od uvjeta utvrđenog u drugom podstavku točki (d) u propisno opravdanim slučajevima kada članovi proizvođači imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima.

1.b  Za potrebe ovog članka upućivanja na organizacije proizvođača uključuju i udruženja organizacija proizvođača priznata na temelju članka 156. stavka 1. ako takva udruženja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka.

1.c  Nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 može u pojedinačnim slučajevima odlučiti o tome da se u budućnosti jednu ili više aktivnosti iz stavka 1.a prvog podstavka treba izmijeniti, prekinuti odnosno o tome da ih se uopće ne smije provoditi, ako to tijelo zaključi da je to potrebno radi sprečavanja isključivanja konkurencije ili ako smatra da su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.

U slučaju pregovora kojima je obuhvaćeno više država članica, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka ovog stavka ne primjenjujući pritom postupak iz članka 229. stavka 2. ili stavka 3.

Pri postupanju na temelju prvog podstavka ovog stavka nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u pisanom obliku obavješćuje Komisiju prije ili bez odgode nakon pokretanja prve službene mjere istrage te je bez odgode obavješćuje o donesenim odlukama nakon njihova donošenja.

Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.

▼B

2.  Organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. može i dalje biti priznata ako se uključi u stavljanje na tržište proizvoda obuhvaćenih oznakom KN ex  22 08 osim onih iz Priloga I. Ugovorima, pod uvjetom da udio takvih proizvoda ne premašuje 49 % ukupne vrijednosti proizvoda koje je organizacija proizvođača stavila na tržište i da takvi proizvodi ne primaju potporu Unije. Ti se proizvodi, za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, ne računaju za izračunavanje vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište za potrebe članka 34. stavka 2.

▼M5 —————

▼B

Članak 153.

Statut organizacija proizvođača

1.  Statut organizacija proizvođača od svojih članova zahtijeva posebice sljedeće:

(a) da primjenjuju pravila koja je organizacija proizvođača donijela u vezi s izvješćivanjem o proizvodnji, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i zaštitom okoliša;

(b) da budu članovi samo jedne organizacije proizvođača za pojedini proizvod gospodarstva, međutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;

(c) da pružaju informacije koje organizacija proizvođača traži za potrebe statistike.

2.  Statut organizacije proizvođača također predviđa sljedeće:

(a) postupke za utvrđivanje, donošenje i izmjenu pravila iz stavka 1. točke (a);

(b) obvezu članova na financijske doprinose nužne za financiranje organizacije proizvođača;

(c) pravila koja članovima organizacije proizvođača omogućuju da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke;

(d) kazne za kršenje statutarnih obveza, pogotovo za neplaćanje financijskih doprinosa ili za kršenje pravila koja je utvrdila organizacija proizvođača;

(e) pravila o primanju novih članova, a posebno minimalno trajanje članstva koje ne može biti kraće od godine dana;

(f) računovodstvena i proračunska pravila nužna za djelovanje organizacije.

3.  Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

Članak 154.

Priznavanje organizacija proizvođača

1.  Kako bi ju priznala država članica,, organizacija proizvođača koja podnosi zahtjev za takvo priznanje pravna je osoba ili jasno definiran dio pravne osobe koji:

(a) ispunjava uvjete iz članka 152. stavka 1. točaka (a), (b) i (c);

(b) na području na kojem djeluje ima minimalan broj članova i/ili pokriva minimalan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje, što određuje dotična država članica;

(c) pruža dostatne dokaze da može pravilno obavljati svoje aktivnosti, kako u određenom razdoblju, tako i u pogledu učinkovitosti, pružanja ljudske, materijalne i tehničke podrške svojim članovima te, prema potrebi, koncentracije ponude;

(d) ima statut u skladu s ovim stavkom točkama (a), (b) i (c).

▼M5

1.a  Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se organizaciji proizvođača koja djeluje u više sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da organizacija proizvođača ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka u pogledu svakog sektora za koji ona zahtijeva priznanje.

▼M5

2.  Države članice mogu odlučiti da se organizacije proizvođača koje su priznate prije 1. siječnja 2018. i koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. ovog članka smatraju priznatima kao organizacije proizvođača na temelju članka 152.

3.  Ako su organizacije proizvođača priznate prije 1. siječnja 2018., ali ne ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. ovog članka, države članice povlače svoje priznanje najkasnije 31. prosinca 2020.

▼B

4.  Države članice dužne su:

(a) odlučiti hoće li priznati organizaciju proizvođača u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima; ovaj zahtjev podnosi se državi članici u kojoj se nalazi sjedište organizacije;

(b) u vremenskim razmacima koje one utvrđuju izvršiti provjere kako bi se utvrdilo jesu li priznate organizacije proizvođača u skladu s ovim poglavljem;

(c) u slučaju da nisu zadovoljeni svi uvjeti ili u slučaju nepravilnosti u primjeni mjera iz ovog poglavlja, nametnuti tim organizacijama i udruženjima primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznanje;

(d) obavijestiti Komisiju do 31. ožujka svake godine o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.

Članak 155.

Eksternalizacija

Države članice mogu dopustiti priznatoj organizaciji proizvođača ili priznatom udruženju organizacija proizvođača u sektorima koje određuje Komisija u skladu s člankom 173. stavkom 1. točkom (f) da bilo koju od svojih djelatnosti osim proizvodnje povjere vanjskim izvršiteljima, uključujući podružnice, pod uvjetom da organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača zadržava odgovornost za provođenje te eksternalizirane djelatnosti i za opću kontrolu upravljanja i nadzor poslovnog dogovora za provođenje djelatnosti.

Članak 156.

Udruženja organizacija proizvođača

1.  Države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženja organizacija proizvođača iz određenog sektora iz članka 1. stavka 2., koja su osnovana na inicijativu priznatih organizacija proizvođača.

Podložno pravilima koja su donesena u skladu s člankom 173., udruženja organizacija proizvođača mogu obavljati sve aktivnosti ili funkcije organizacija proizvođača.

2.  Odstupajući od stavka 1., države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženje priznatih organizacija proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ako dotična država članica smatra da je udruženje sposobno učinkovito izvršavati bilo koje aktivnosti priznate organizacije proizvođača i da ispunjava uvjete iz članka 161. stavka 1.

Članak 157.

Sektorske organizacije

1.  Države članice mogu, na zahtjev, priznati sektorske organizacije iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2. koje:

(a) su sastavljene od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i s najmanje jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju, proizvoda iz jednog ili više sektora;

(b) su osnovane na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja ih sačinjavaju;

(c) uzimajući u obzir interese svojih članova i potrošača, djeluju na postizanju posebnog cilja koji posebice može uključivati jedan ili više od sljedećih ciljeva:

i. poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, uključujući objavljivanjem sažetih statističkih podataka o troškovima proizvodnje, cijenama, uključujući, prema potrebi, indekse cijena, opseg i trajanje prethodno sklopljenih ugovora, te pružanjem analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;

ii. predviđanje proizvodnog potencijala i bilježenje javnih tržišnih cijena;

iii. pomoć u boljem usklađivanju načina plasiranja proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživačke studije i tržišna istraživanja;

iv. istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;

v. ne dovodeći u pitanječlanke 148. i 168., sastavljanje standardnih obrazaca ugovora, sukladnih pravilima Unije, za prodaju poljoprivrednih proizvoda kupcima i/ili za nabavu prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta;

vi. bolje iskorištavanje potencijala proizvoda, uključujući na razini tržišnog plasmana, i razvijanje inicijativa za jačanje gospodarske konkurentnosti i inovacije;

vii. pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih radi inovacije, racionalizacije, poboljšanja i usmjeravanja proizvodnje te, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, prema proizvodima koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima potrošača, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda, uključujući posebna obilježja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te zaštitu okoliša;

viii. traženje načina za ograničavanje korištenja sredstava za zaštitu zdravlja životinja ili za zaštitu biljaka, bolje upravljanje drugim ulaznim sredstvima, osiguravanje kvalitete proizvoda i očuvanja tla i voda, promicanje sigurnosti hrane, posebice putem sljedivosti proizvoda, te poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja;

ix. razvoj metoda i instrumenata za poboljšanje kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i, ako je primjereno, prerade i stavljanja na tržište;

x. poduzimanje svih mogućih aktivnosti za održavanje, zaštitu i promicanje organskog uzgoja i oznaka izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;

xi. promoviranje i istraživanje integrirane, održive proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih proizvodnih metoda;

xii. poticanje zdrave i odgovorne potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i/iliinformiranje o štetnosti koja je povezana s opasnim načinima potrošnje;

xiii. promicanje potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i vanjskim tržištima i/ili pružanje informacija o tim proizvodima;

xiv. doprinos upravljanju nusproizvodima te smanjenju otpada i upravljanju otpadom;

▼M5

xv. utvrđivanje standardnih klauzula o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta robe;

xvi. provedba mjera za sprečavanje rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima.

1.a  Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se sektorskoj organizaciji koja djeluje u više sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da sektorska organizacija ispunjava uvjete iz stavka 1. i, ako je to primjenjivo, stavka 3. u pogledu svakog sektora za koji ona zahtijeva priznanje.

▼B

2.  U propisno opravdanim slučajevima, države članice mogu na temelju nediskriminirajućih i objektivnih kriterija odlučiti da je uvjet iz članka 158. stavka 1. točke (c) ispunjen ograničenjem broja sektorskih organizacija na regionalnoj ili nacionalnoj razini ako je tako predviđeno nacionalnim pravilima donesenim prije 1. siječnja 2014. i ako to ne narušava funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

3.  Odstupajući od odredaba stavka 1., u odnosu na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, države članice mogu priznati sektorske organizacije koje:

(a) su formalno zatražile priznavanje i sastavljene su od predstavnika gospodarskih aktivnosti povezanih s proizvodnjom sirovog mlijeka i s barem jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući i distribuciju, proizvoda iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda;

(b) su osnovane na inicijativu svih ili nekih predstavnika iz točke (a);

(c) obavljaju, u jednoj ili više regija Unije, uzimajući u obzir interese članova tih sektorskih organizacija i potrošača, jednu ili više sljedećih aktivnosti:

i. poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, uključujući objavljivanje statističkih podataka o cijenama, opsegu i trajanju sklopljenih ugovora o isporuci sirovog mlijeka koji su prethodno zaključeni, te osiguravanje analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;

ii. pomoć u boljem usklađivanju plasiranja proizvoda sektora mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživanje i studije tržišta;

iii. promicanje potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda i pružanje informacija o njima na unutarnjim i vanjskim tržištima;

iv. istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;

v. sastavljanje standardnih obrazaca ugovora sukladnih pravilima Unije za prodaju sirovog mlijeka kupcima ili za isporuku prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta;

vi. pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih za usklađivanje proizvodnje u korist proizvodima koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima kupaca, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda te zaštitu okoliša;

vii. održavanje i razvoj potencijala za proizvodnju u sektoru mlijeka, između ostaloga promicanjem inovacija i podupiranjem programa za primijenjena istraživanja i razvoj kako bi se u cijelosti iskoristili potencijali mlijeka i mliječnih proizvoda, a pogotovo kako bi se stvorili proizvodi s dodanom vrijednošću koji su privlačniji potrošačima;

viii. traženje načina za ograničavanje korištenja sredstava za zaštitu zdravlja životinja, poboljšavajući upravljanje drugim ulaznim sredstvima i povećavajući sigurnost hrane i zdravlja životinja;

ix. razvoj metoda i instrumenata za poboljšanja kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i stavljanja na tržište;

x. iskorištavanje potencijala organskog uzgoja te zaštitu i promoviranje takvog uzgoja kao i proizvodnja proizvoda s oznakama izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla; i

xi. promicanje integrirane proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih metoda proizvodnje;

▼M5

xii. utvrđivanje standardnih klauzula o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta robe; i

xiii. provedba mjera za sprečavanje rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima.

▼B

Članak 158.

Priznavanje sektorskih organizacija

1.  Države članice mogu priznati sektorske organizacije koje podnose zahtjev za takvo priznanje, pod uvjetom da:

(a) ispunjavaju uvjete iz članka 157.;

(b) obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

(c) obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);

(d) uz iznimku slučajeva utvrđenih u članku 162., ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu.

2.  Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 1. siječnja 2014. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz ovog članka stavka 1. ovog članka smatraju priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157.

3.  Sektorske organizacije koje su priznate prije 1. siječnja 2014. na temelju nacionalnog prava i koje ne ispunjavaju uvjete iz ovog članka stavka 1. mogu nastaviti sa svojim aktivnostima na temelju nacionalnog prava do 1. siječnja 2015.

4.  Države članice mogu priznati sektorske organizacije u svim sektorima koje su postojale prije 1. siječnja 2014., bilo da su priznate na zahtjev ili su uspostavljene zakonom, čak i ako ne ispunjavaju uvjet utvrđen u članku 157. stavku 1. točki (b) ili u članku 157. stavku 3. točki (b).

5.  Ako države članice priznaju sektorsku organizaciju u skladu sa stavkom 1. ili 2., one su dužne:

(a) odlučiti hoće li dodijeliti priznanje u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva uza sve relevantne prateće dokumente; ovaj zahtjev podnosi se državi članici u kojoj se nalazi sjedište organizacije;

(b) izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;

(c) u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sakcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;

(d) povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;

(e) do 31. ožujka svake godine obavijestiti Komisiju o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.



Odjeljak 2.

Dodatna pravila za određene sektore

Članak 159.

Obvezno priznavanje

Odstupajući od članaka od 152. do 158.a, države članice, na zahtjev, priznaju:

(a) organizacije proizvođača u:

i. sektoru voća i povrća za jedan ili više proizvoda tog sektora i/ili takve proizvode namijenjene isključivo za preradu,

ii. sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina,

iii. sektoru dudovog svilca,

iv. sektoru hmelja;

(b) sektorske organizacije u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina te u sektoru duhana.

Članak 160.

Organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća

U sektoru voća i povrća organizacije proizvođača djeluju na postizanju barem jednog od ciljeva utvrđenih u članku 152. stavku 1. točki (c) podtočkama i., ii. i iii.

Statut organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća zahtijeva od svojih članova da čitavu svoju dotičnu proizvodnju stavljaju na tržište putem organizacije proizvađača.

Smatra se da organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća u ekonomskim pitanjima djeluju u ime svojih članova u okviru svojih nadležnosti.

Članak 161.

Priznavanje organizacija proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

▼M5

1.  Države članice priznaju na zahtjev sve pravne subjekte ili jasno definirane dijelove takvih subjekata kao organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, pod uvjetom da:

(a) ih čine proizvođači u sektora mlijeka i mliječnih proizvoda te da su uspostavljeni na njihovu inicijativu i rade na postizanju posebnog cilja koji može uključivati jedan ili više od sljedećih ciljeva:

i. osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete;

ii. koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova;

iii. optimiziranje troškova proizvodnje i stabiliziranje proizvođačkih cijena;

▼B

(b) na području na kojem djeluju imaju minimalan broj članova i/ili pokrivaju minimalan obujam utržive proizvodnje, što određuju dotične države članice;

(c) postoje dostatni dokazi da mogu pravilno obavljati svoje aktivnosti, kako u određenom periodu, tako i u pogledu učinkovitosti i količine ponude;

(d) imaju statute koji su u skladu s ovim stavkom točkama (a), (b) i (c).

▼M5

2.  Države članice mogu odlučiti da organizacije proizvođača koje su priznate prije 2. travnja 2012. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. treba smatrati priznatim organizacijama proizvođača.

▼B

3.  Države članice dužne su:

(a) odlučiti hoće li priznati organizaciju proizvođača u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima. Taj zahtjev podnosi se državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;

(b) u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provesti provjere kojima se utvrđuje zadovoljavaju li priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača odredbe ovog poglavlja;

(c) u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ovog poglavlja, nametnuti tim organizacijama i udruženjima primjenjive sancije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti hoće bi li trebalo povući priznavanje;

(d) obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.

Članak 162.

Sektorske organizacije u sektorima maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana

Za sektorske organizacije u sektorima maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, posebni cilj iz članka 157. stavka 1. točke (c) može uključiti i barem jedan od sljedećih ciljeva:

(a) koncentraciju i usklađivanje ponude te stavljanje na tržište proizvoda svojih članova;

(b) zajedničko prilagođavanje proizvodnje i prerade zahtjevima tržišta i poboljšanje proizvoda;

(c) promicanje racionalizacije i unapređenja proizvodnje i prerade.

Članak 163.

Priznavanje sektorskih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

1.  Države članice mogu priznati sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda pod uvjetom da te organizacije:

(a) ispunjavaju uvjete iz članka 157. stavka 3.;

(b) obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

(c) obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 3. točke (a);

(d) ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu proizvoda u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

2.  Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 2. travnja 2012. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. smatraju priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157. stavka 3.

3.  Ako države članice koriste mogućnost priznavanja neke sektorske organizacije sukladno stavku 1. ili 2., one su dužne:

(a) odlučiti hoće li priznati sektorsku organizaciju u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva, popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima. Taj zahtjev se podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;

(b) izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;

(c) u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;

(d) povući priznavanje ako:

i. više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;

ii. sektorska organizacija sudjeluje u sporazumima, odlukama i usklađenoj praksi iz članka 210. stavka 4., takvo povlačenje priznanja ne dovodi u pitanje druge sankcije nametnute na temelju nacionalnog prava;

iii. sektorska organizacija ne uspije zadovoljiti obvezu obavješćivanja iz članka 210. stavka 2. prvog podstavka točke (a);

(e) obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka, o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.



Odjeljak 3.

Proširenje pravila i obvezni doprinosi

Članak 164.

Proširenje pravila

1.  Ako se priznata organizacija proizvođača, priznato udruženje organizacija proizvođača ili priznata sektorska organizacija koja djeluje na određenom gospodarskom području ili područjima države članice smatra predstavnikom proizvodnje ili trgovine ili prerade određenog proizvoda, dotična država članica može, na zahtjev te organizacije, učiniti obvezujućim na ograničeno vrijeme neke sporazume, odluke ili usklađena djelovanja koji su dogovoreni unutar te organizacije za druge gospodarske subjekte koji djeluju u dotičnom gospodarskom području ili područjima, bez obzira na to pripadaju li pojedinci ili skupine toj organizaciji ili udruženju ili ne.

2.  Za potrebe ovog odjeljka „Gospodarsko područje” znači zemljopisno područje koje se sastoji od susjednih proizvodnih regija u kojima su uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište homogeni.

3.  Organizacija ili udruženje smatra se reprezentativnim ako, u gospodarskom području ili dotičnom području države članice:

(a) kao udio u opsegu proizvodnje ili trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili dotičnih proizvoda, ima:

i. za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, barem 60 % ili

ii. u drugim slučajevima, barem dvije trećine i

(b) u slučaju organizacija proizvođača, okuplja više od 50 % dotičnih proizvođača.

Međutim, ako, u slučaju sektorskih organizacija, određivanje udjela u opsegu proizvodnje, trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili više njih uzrokuje praktične poteškoće, država članica može utvrditi nacionalna pravila za određivanje razine reprezentativnosti iz prvog podstavka točke (a) podtočke ii.

Ako zahtjev za proširenje pravila na druge gospodarske subjekte obuhvaća više od jednog gospodarskog područja, organizacija ili udruženje moraju pokazati minimalnu razinu reprezentativnosti kako je definirana u prvom podstavku za svaku granu koju okuplja u svakom dotičnom gospodarskom području.

4.  Pravila za koje se može tražiti proširenje iz stavka 1. na druge gospodarske subjekte imaju jedan od sljedećih ciljeva:

(a) izvješćivanje o proizvodnji i tržištu;

(b) stroža pravila proizvodnje od nacionalnih ili Unijinih;

(c) izradu standardnih ugovora koji su usklađeni s pravilima Unije;

(d) stavljanje na tržište;

(e) zaštitu okoliša;

(f) mjere za promicanje i iskorištavanje potencijala proizvoda;

(g) mjere za zaštitu organskog uzgoja kao i za oznake izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;

(h) istraživanja s ciljem dodavanja vrijednosti proizvodima, posebno kroz nove oblike njihovog korištenja koji ne ugrožavaju javno zdravlje;

(i) studije za poboljšanje kvalitete proizvoda;

(j) istraživanje, osobito metoda uzgoja koje omogućavaju smanjeno korištenje sredstava za zaštitu bilja ili zdravlja životinja i osiguravaju očuvanje tla i očuvanje ili poboljšanje okoliša;

(k) utvrđivanje minimalnih zahtjeva kvalitete i utvrđivanje minimalnih standarda za pakiranje i predstavljanje;

(l) uporabu certificiranog sjemena i praćenje kvalitete proizvoda;

(m) zdravlje životinja, zdravlje biljaka ili sigurnost hrane;

(n) upravljanje nusproizvodima.

Ova pravila ne smiju prouzročiti nikakvu štetu drugim gospodarskim subjektima u dotičnoj državi članici ili u Uniji te ne smiju imati nijedan od učinaka navedenih u članku 210. stavku 4. niti na neki drugi način biti nekompatibilni s pravom Unije ili nacionalnim propisima koji su na snazi.

5.  Proširenje pravila iz stavka 1. priopćuje se gospodarskim subjektima objavljivanjem u punoj i službenoj objavi dotične države članice.

6.  Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.

Članak 165.

Financijski doprinosi nečlanova

Ako se pravila priznate organizacije proizvođača, priznatog udruženja organizacija proizvođača ili priznate sektorske organizacije prošire u skladu s člankom 164., a aktivnosti koje su obuhvaćene tim pravilima od općeg su gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s dotičnim proizvodima, država članica koja je priznala organizaciju može, nakon savjetovanja s relevantnim zainteresiranim stranama, odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji imaju koristi od tih aktivnosti, moraju platiti toj organizaciji puni ili djelomični iznos financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, u mjeri u kojoj su ti doprinosi namijenjeni pokriću troškova koji nastaju kao izravna posljedica obavljanja dotičnih aktivnosti.



Odjeljak 4.

Prilagoba ponude

Članak 166.

Mjere za lakšu prilagodbu ponude zahtjevima tržišta

Kako bi se potaknule aktivnosti organizacija navedenih u člancima od 152. do 163.e koje su usmjerene na poboljšanje prilagodbe ponude zahtjevima tržišta, s iznimkom aktivnosti koje su usmjerene na povlačenje s tržišta, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte u vezi s mjerama u sektorima navedenima u članku 1. stavku 2.,:

(a) kojima se poboljšava kvaliteta;

(b) kojima se potiče bolja organizacija proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište;

(c) kojima se olakšava bilježenje kretanja tržišnih cijena;

(d) kojima se omogućuje uspostava kratkoročnih i dugoročnih prognoza na temelju korištenih sredstava proizvodnje.

Članak 167.

Tržišna pravila za poboljšanje i stabiliziranje funkcioniranja zajedničkog tržišta vinima

1.  Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta vinima, uključujući grožđe, mošt i vina iz kojih ona nastaju, države članice koje su proizvođači mogu utvrditi tržišna pravila kako bi uredile ponudu, osobito kroz odluke koje su donijele sektorske organizacije priznate na temelju članaka 157. i 158.a.

Ta pravila moraju biti u skladu su s ciljem koji se želi postići te ne smiju:

(a) odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;

(b) dopustiti dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(c) onemogućiti preveliki udio uroda koji bi inače bio dostupan;

(d) omogućiti odbijanje nacionalnih ili Unijinih certifikata koji su potrebni za slobodni promet i stavljanje na tržišta vina ako je to stavljanje na tržište u skladu s ovim pravilima.

2.  Pravila iz stavka 1. priopćuju se gospodarskim subjektima njihovim objavljivanjem u punoj i službenoj objavi dotične države članice.

3.  Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.



Odjeljak 5.

Sustavi ugovora

Članak 168.

Ugovorni odnosi

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 148. u vezi sa sektorom mlijeka i mliječnih proizvoda i članak 125. u vezi sa sektorom šećera, ako država članica odluči u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora navedenih u članku 1. stavku 2., osim sektora mlijeka i mliječnih proizvoda i sektora šećera, bilo što od sljedećeg:

(a) da svaka isporuka tih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača prema prerađivaču ili distributeru mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između stranaka; i/ili

(b) da prvi kupci moraju sastaviti pisanu ponudu ugovora za dostavu tih poljoprivrednih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača,

takav ugovor ili takva ponuda ugovora moraju ispunjavati uvjete utvrđene u ovom članku stavcima 4. i 64.

▼M5

1.a  Kada se države članice ne koriste mogućnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka, proizvođač, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija potrošača, u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora iz članka 1. stavka 2., koji nije sektor mlijeka, mliječnih proizvoda i šećera, mogu zahtijevati da svaka isporuka njihovih proizvoda prerađivaču ili distributeru bude predmetom pisanog ugovora između stranaka i/ili predmetom pisane ponude ugovora od prvih kupaca, pod uvjetima utvrđenima u stavku 4. i u stavku 6. prvom podstavku ovoga članka.

Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se stranke koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.

▼B

2.  Ako država članica odluči da isporuka proizvoda obuhvaćenih ovim člankom od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan ili više posrednika.

Države članice osiguravaju da odredbe koje donosena temelju ovog članka ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

3.  U slučaju opisanom u stavku 2. država članica može uspostaviti mehanizam posredovanja kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima nema zajedničkog dogovora za sklapanje takvog ugovora, na taj način osiguravajući poštene ugovorne odnose.

▼M5

4.  Svi ugovori ili ponude ugovora iz stavaka 1. i 1.a su:

▼B

(a) sastavljeni prije isporuke;

(b) u pisanom obliku; i

(c) posebno uključuju sljedeće elemente:

i. cijenu isporuke koja je:

 statična i određena ugovorom i/ili

 se izračunava zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru koji mogu uključivati tržišne pokazatelje koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenih poljoprivrednih proizvoda,

ii. količinu i kvalitetu dotičnih proizvoda koji se mogu ili moraju isporučiti, kao i vrijeme tih isporuka,

iii. trajanje ugovora koji može biti ili na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,

iv. pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,

v. načine otkupljivanja ili isporuke poljoprivrednih proizvoda, i

vi. pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.

▼M5

5.  Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, u slučaju kada član zadruge isporučuje dotične proizvode zadruzi čiji je član, ugovor ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statut te zadruge ili pravila i odluke predviđeni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statua proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao odredbe utvrđene u stavku 4. točkama (a), (b) i (c).

▼B

6.  Stranke slobodno pregovaraju o svim elementima ugovora za isporuku poljoprivrednih proizvoda koje sklapaju proizvođači, otkupljivači, prerađivači ili distributeri, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c).

Neovisno o prvom podstavku, primjenjuje se jedno ili oboje od sljedećega:

(a) ako država članica odluči da su pisani ugovori za isporuku poljoprivrednih proizvoda obvezni sukladno stavku 1., može utvrditi minimalno trajanje primjenjivo jedino na pisane ugovore između proizvođača i prvog kupca poljoprivrednih proizvoda. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

(b) ako država članica odluči da prvi kupac poljoprivrednih proizvoda mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za proizvađača sukladno stavku 1., može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u tu svrhu. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

Drugi podstavak ne dovodi u pitanje pravo proizvođača da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pismenim putem. U tom slučaju, strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c).

7.  Države članice koje koriste opcije iz ovog članka osiguravaju da uspostavljene odredbe ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Države članice obavješćuju Komisiju o načinu primjene mjera uvedenih u okviru ovog članka.

8.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka stavka 4. točaka (a) i (b) i stavka 5. i mjera koje se odnose na obavješćivanje država članica sukladno s ovim člankom.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

▼M5 —————

▼B

Članak 172.

Uređivanje isporuke šunke sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla

1.  Na zahtjev organizacije proizvođača priznate u skladu s člankom 152. stavkom 1. ove Uredbe, sektorska organizacija priznata u skladu s člankom 157 stavkom 1. ove Uredbe ili skupina gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1151/2012, države članice mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuće propise za uređivanje isporuke šunke sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

2.  Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se, nakon savjetovanja s uzgajivačima svinja na zemljopisnom području, između barem dvije trećine prerađivača te šunke koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje te šunke na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 i, ako država članica to smatra prikladnim, najmanje dvije trećine uzgajivača svinja na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

3.  Pravila iz stavka 1.:

(a) pokrivaju samo uređivanje dobave dotičnog proizvoda i/ili njegove sirovine, a cilj im je prilagođavanje ponude te šunke potražnji;

(b) odnose se samo na dotični proizvod;

(c) mogu biti obvezujuća najviše tri godine i mogu se obnoviti nakon tog razdoblja na temelju novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;

(d) ne oštećuju trgovinu drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila.;

(e) ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja dotične šunke na tržište;

(f) ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(g) ne prouzročuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;

(h) ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađajumale proizvođače;

(i) doprinose održavanju kvalitete i/ili razvoja dotičnog proizvoda.

4.  Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.

5.  Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. i, ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.

6.  Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.

7.  Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ako Komisija utvrdi da ta pravila ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 4., sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ove Uredbe.

▼M5



Odjeljak 5.a

Klauzule o podjeli vrijednosti

Članak 172.a

Podjela vrijednosti

Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu klauzulu o podjeli vrijednosti u sektoru šećera, poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, i prvi kupac mogu se dogovoriti o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta roba.

▼B



Odjeljak 6.

Postupovna pravila

Članak 173.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se osiguralo da su jasno definirani ciljevi i nadležnosti organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorskih organizacija, s ciljem poboljšanja učinkovitosti tih organizacija i udruženja, bez rezultiranja s nepotrebnim administrativnim opterećenjem te bez dovođenja u pitanje slobode udruživanja, posebno u slučaju nečlanova takvih organizacija, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte što se tiče organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorskih organizacija za jedan ili više sektora iz članka 1. stavka 2. ili specifične proizvode iz tih sektora, u odnosu na sljedeće:

(a) posebne ciljeve koje takve organizacije i udruženja smiju ili ne smiju postizati i koji se prema potrebi dodaju onima iz članaka od 152. do 163.,

(b) pravila takvih organizacija i udruženja, statute organizacija koje nisu organizacije proizvođača, posebne uvjete koji se primjenjuju na statute organizacija proizvođača u određenim sektorima, uključujući odstupanja od obveze stavljanja na tržište čitave proizvodnje putem organizacije proizvođača iz članka 160. stavka 2., strukturu, trajanje članstva, veličinu, odgovornost i djelatnosti takvih organizacija i udruženja, učinke koji proizlaze iz priznavanja, povlačenje priznavanja i spajanja poduzeća;

(c) uvjete za priznavanje, povlačenje i suspenziju priznanja, učinke koji proizlaze iz priznavanja, povlačenja i suspenzije priznanja, kao i zahtjeve takvim organizacijama i udruženjima da poduzmu popravne mjere u slučaju nepoštovanja kriterija priznanja;

(d) transnacionalne organizacije i udruženja, uključujući pravila iz ovog stavka točaka (a), (b) i (c);

(e) pravila vezana uz utvrđivanje i uvjete upravne pomoći koju pružaju relevantna nadležna tijela u slučaju transnacionalne suradnje;

►C3  (f) sektore na koje se primjenjuje članak 155., uvjete ◄ za eksternalizaciju aktivnosti, prirodu aktivnosti koje se mogu povjeriti vanjskim izvršiteljima i pružanje tehničkih usluga putem organizacija ili udruženja;

(g) osnovu za izračun minimalne količine ili vrijednosti trživih količina organizacija i udruženja;

(h) prihvaćanje članova koji nisu proizvođači u slučaju organizacija proizvođača te koji nisu organizacije proizvođača u slučaju udruženja organizacija proizvođača;

(i) proširenje određenih pravila organizacija utvrđenih u članku 164. za nečlanove i obveznom plaćanju članarine za nečlanove iz članka 165. uključujući upotrebu i dodjelu tog plaćanja od strane tih organizacija te popis strožih pravila proizvodnje koja se mogu proširiti na temelju članka 164. stavka 4. prvog podstavka točke (b), pritom osiguravajući da su takve organizacije transparentne i odgovorne prema nečlanovima te da članovi takvih organizacija nemaju povoljniji tretman od nečlanova, posebno u vezi s obveznim plaćanjem članarina;

(j) daljnje zahtjeve vezane uz reprezentativnost organizacija iz članka 164., dotična gospodarska područja, uključujući kontrolu Komisije pri njihovom definiranju, minimalna razdoblja tijekom kojih pravila moraju biti na snazi prije njihova proširenja, osobe ili organizacije na koje se pravila ili doprinosi mogu primijeniti te okolnosti u kojima Komisija može zahtijevati da se proširenje pravila ili obveznih doprinosa odbije ili ukine.

2.  Odstupajući od odredaba stavka 1., kako bi se osiguralo da su ciljevi i odgovornosti organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorskih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda jasno definirani, s ciljem poboljšanja učinkovitosti djelovanja tih organizacija bez nametanja nepotrebnog opterećenja, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte koji utvrđuju:

(a) uvjete priznavanja transnacionalnih organizacija proizvođača i transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača;

(b) pravila vezana uz utvrđivanje i uvjete upravne pomoći koju relevantna nadležna tijela trebaju pružati organizacijama proizvođača, uključujući udruženja organizacija proizvođača u slučaju transnacionalne suradnje;

(c) dodatna pravila u vezi s izračunavanjem količine sirovog mlijeka obuhvaćene pregovorima iz članka 149. stavka 2. točke (c) i članka 149. stavka 3.;

(d) pravila koja se odnose na proširenje određenih pravila organizacija predviđenih u članku 164. za nečlanove i obvezno plaćanje članarine za nečlanove iz članka 165.

Članak 174.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

1.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog poglavlja, pogotovo:

(a) mjere za provedbu uvjeta za priznavanje organizacija proizvođača i sektorskih organizacija utvrđenih u člancima 154. i 158.;

(b) postupke u slučaju spajanja organizacija proizvođača;

(c) postupke koje će odrediti države članice u vezi s minimalnom veličinom i minimalnim trajanjem članstva;

(d) postupke vezane uz proširenje pravila i financijske doprinose iz članaka 164. i 165., posebno provedbu koncepta „gospodarskog područja” kako je navedeno u članku 164. stavku 2.;

(e) postupke vezane uz upravnu pomoć;

(f) postupke vezane uz eksternalizaciju aktivnosti;

(g) postupke i tehničke uvjete u vezi s provedbom mjera iz članka 166.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

2.  Odstupajući od odredaba iz stavka 1. vezano uz sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, Komisija može donijeti provedbene akte koji utvrđuju pravila potrebna za:

(a) provedbu uvjeta za priznavanje organizacija proizvođača i njihovih udruženja i sektorskih organizacija utvrđenih u člancima 161. i 163.;

(b) obavješćivanje iz članka 149. stavka 2. točke (f);

(c) obavješćivanje Komisije od strane država članica sukladno s člankom 161. stavkom 3. točkom (d), člankom 163. stavkom 3. točkom (e), člankom 149. stavkom 8. i člankom 150. stavkom 7.;

(d) postupke u vezi s upravnom pomoći u slučaju transnacionalne suradnje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 175.

Ostale provedbene ovlasti

Komisija može putem provedbenih akata donijeti pojedine odluke koje se tiču:

▼C3

(a) priznavanja organizacija koje provode aktivnosti u više država članica, u skladu s pravilima donesenim na temelju članka 173. stavka 1. točke (d);

▼B

(b) prigovora na priznavanje sektorske organizacije ili njegova povlačenja od strane države članice;

▼C3

(c) popisa gospodarskih područja koja su države članice prijavile u skladu s pravilima iz članka 173. stavka 1. točke (i) i članka 173. stavka 2. točke (d);

▼B

(d) zahtjeva da zemlja članica odbije ili povuče proširenje pravila ili financijskih doprinosa od nečlanova o kojem odlučuje država članica.

Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.



DIO III.

TRGOVINA S TREĆIM ZEMLJAMA



POGLAVLJE I.

Uvozne i izvozne dozvole

Članak 176.

Opća pravila

1.  Ne dovodeći u pitanje slučajeve u kojima su uvozne dozvole obvezne sukladno ovoj Uredbi, uvoz radi stavljanja u slobodni promet u Uniju, ili izvoz jednog ili više proizvoda iz sljedećih sektora iz Unije može se učiniti podložnim predočenju dozvole

(a) žitarica;

(b) riže;

(c) šećera;

(d) sjemenja;

(e) maslinovog ulja i stolnih maslina, i to za proizvode koji su obuhvaćeni oznakama KN 1509 , 1510 00 , 0709 92 90 , 0711 20 90 , 2306 90 19 , 1522 00 31 i 1522 00 39 ;

(f) lana i konoplje, ako se radi o konoplji;

(g) voća i povrća

(h) prerađenog voća i povrća;

(i) banana;

(j) vina;

(k) živog bilja;

(l) govedine i teletine;

(m) mlijeka i mliječnih proizvoda;

(n) svinjetine;

(o) ovčjeg i kozjeg mesa;

(p) jaja;

(q) mesa peradi;

(r) etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

2.  Dozvole izdaju države članice svakom podnositelju zahtjeva bez obzira na to gdje mu je u Uniji poslovni nastan, osim ako je drugačije predviđeno aktom donesenim u skladu s člankom 43. stavkom 2. UFEU-a, i ne dovodeći u pitanje primjenu članaka 177., 178. i 179. ove Uredbe.

3.  Dozvole vrijede u cijeloj Uniji.

Članak 177.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se uzele u obzir međunarodne obveze Unije te važeći društveni i okolišni standardi Unije i standardi u vezi s dobrobiti životinja, potreba za praćenjem razvoja trgovinskih i tržišnih kretanja, uvoza i izvoza proizvoda, potreba za dobrim tržišnim upravljanjem i potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuje:

(a) popis proizvoda iz sektora navedenih u članku 176. stavku 1. za koje je potrebno predočenje uvozne ili izvozne dozvole;

(b) slučajeve i situacije u kojima nije potrebno predočenje uvozne ili izvozne dozvole, uzimajući u obzir carinski status dotičnih proizvoda, trgovinske aranžmane koji se moraju poštovati, ciljeve djelovanja, pravni status podnositelja zahtjeva i relevantne količine.

2.  Kako bi se osigurali dodatni elementi sustava dozvola, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte sukladno članku 227. kojima se utvrđuju pravila o:

(a) pravima i obvezama koje proizlaze iz dozvole, njezinim pravnim učincima i slučajevima kada se primjenjuje dopušteno odstupanje s obzirom na sukladnost s obvezama uvoza ili izvoza količina navedenih u dozvoli ili kada se u dozvoli treba navesti podrijetlo;

(b) izdavanju uvozne dozvole ili stavljanju u slobodni promet, što podliježe predočenju dokumenta koji je izdala treća zemlja ili subjekt, a kojim se između ostaloga potvrđuje podrijetlo, izvornost i značajke kvalitete proizvoda;

(c) prijenosu dozvole ili ograničenjima njezinog prenošenja;

(d) dodatnim uvjetima za uvozne dozvole za konoplju sukladno članku 189. te načelu upravne pomoći među državama članicama kako bi se spriječili ili riješili slučajevi prijevare i nepravilnosti;

(e) slučajevima i situacijama kada jest odnosno nije potrebno polaganje sredstva osiguranja koje jamči da će se proizvodi uvesti ili izvesti za vrijeme razdoblja valjanosti dozvole.

Članak 178.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđujumjere potrebne za primjenu ovog poglavlja, uključujući pravila o:

(a) obliku i sadržaju dozvole;

(b) podnošenju zahtjeva i izdavanju dozvola i njihovom korištenju;

(c) razdoblju valjanosti dozvole,

(d) postupcima povezanima s osiguranjem te iznosu osiguranja koji je potrebno položiti;

(e) dokazu da su uvjeti za korištenje dozvole ispunjeni;

(f) razini odstupanja od poštovanja obveze uvoza ili izvoza količine navedene u dozvoli;

(g) pitanju zamjenskih dozvola ili duplikata dozvola;

(h) načinu na koji države članice postupaju prema dozvolama i razmjeni informacija koje su potrebne za upravljanje sustavom, uključujući postupke u vezi s posebnom upravnom pomoći između država članica.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 179.

Ostale provedbene ovlasti

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju kojima se:

(a) ograničavaju količine za koje se mogu izdati dozvole;

(b) odbacuju zahtjevi za određene količine i

(c) suspendira podnošenje zahtjeva kako bi se upravljalo tržištem na kojem su zatražene velike količine.

Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.



POGLAVLJE II.

Uvozne carine

Članak 180.

Provedba međunarodnih sporazuma i određenih drugih akata

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđujumjere za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om ili u ostalim mjerodavnim aktima donesenima u skladu s člankom 43. stavkom 2. ili člankom 207. UFEU-a ili Zajedničkom carinskom tarifom što se tiče izračuna uvoznih carina za poljoprivredne proizvode. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 181.

Sustav uvoznih cijena za određene proizvode iz sektora voća i povrća, prerađenog voća i povrća te vina

▼C3

1.  Za primjenu carinske stope Zajedničke carinske tarife na proizvode iz sektora voća i povrća, prerađenog voća i povrća te na sok od grožđa i mošt, ulazna cijena pošiljke jednaka je njezinoj carinskoj vrijednosti, izračunatoj u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2913/92 ( 23 ) (Carinski zakonik) i Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 ( 24 ).

▼B

2.  Kako bi osigurala učinkovitost sustava, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se osiguralo da se vjerodostojnost prijavljene ulazne cijene pošiljke provjerava korištenjem paušalne uvozne vrijednosti i kako bi se osigurali uvjeti pod kojima se zahtijeva polaganje sredstva osiguranja.

3.  Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđujupravila za izračun paušalne uvozne vrijednosti stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 182.

Dodatne uvozne carine

1.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju proizvodi iz sektora žitarica, riže, šećera, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine, ovčetine i kozletine, jaja, mesa peradi i banana kao i sektora soka od grožđa i mošta od grožđa na koje se primjenjuje dodatna uvozna carina, ako podliježu uvoznoj carini iz Zajedničke carinske tarife, kako bi se spriječile ili suzbile negativne posljedice koje se mogu javiti na tržištu Unije zbog njihova uvoza, ako:

(a) se uvoz obavlja po cijeni koja je niža od cijene koju je Unija prijavila WTO-u („inicijalna cijena”) ili

(b) obujam uvoza u bilo kojoj godini premašuje određenu razinu („granični obujam”).

Granični obujam utvrđuje se na temelju mogućnosti pristupa tržištu koje se definiraju kao uvoz izražen u postotku odgovarajuće domaće potrošnje tijekom tri prethodne godine.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

2.  Dodatne uvozne carine ne primjenjuju se ako postoji mala vjerojatnost da će uvoz dovesti do poremećaja na tržištu Unije ili ako bi učinci bili nerazmjerni postavljenom cilju.

3.  U smislu stavka 1.prvog podstavka točke (a), uvozne se cijene određuju na temelju CIF uvoznih cijena predmetne pošiljke. CIF uvozne cijene provjeravaju se usporedbom s reprezentativnim cijenama dotičnog proizvoda na svjetskom tržištu ili na uvoznom tržištu Unije za taj proizvod.

4.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 183.

Ostale provedbene ovlasti

Komisija donosi provedbene akte kojima se:

(a) određuje primijenjena uvozna carina u skladu s pravilima određenima u međunarodnom sporazumu zaključenom sukladno s UFEU-om, Zajedničkom carinskom tarifom i u provedbenim aktima iz članka 180.;

(b) određuju reprezentativne cijene i granične obujme u cilju primjene dodatnih uvoznih carina u okviru pravila donesenih u skladu s člankom 182. stavkom 1. prvim podstavkom.

Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.



POGLAVLJE III.

Upravljanje tarifnim kvotama i posebno postupanje s uvozom od strane trećih zemalja

Članak 184.

Carinske kvote

▼M5

1.  Komisija putem delegiranih akata na temelju članka 186. ove Uredbe i provedbenih akata na temelju članka 187. ove Uredbe otvara carinske kvote i/ili upravlja carinskim kvotama za uvoz poljoprivrednih proizvoda radi stavljanja tih poljoprivrednih proizvoda u slobodni promet u Uniji ili dijelu Unije, ili carinskim kvotama za uvoz poljoprivrednih proizvoda Unije u treće zemlje, kojima treba djelomično ili u potpunosti upravljati Unija, koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma sklopljenih u skladu s UFEU-om ili bilo kojeg drugog akta donesenog u skladu s člankom 43. stavkom 2. ili člankom 207. UFEU-a.

▼B

2.  Carinskim se kvotama upravlja tako da se spriječi svaka diskriminacija uključenih gospodarskih subjekata, primjenom jedne od sljedećih metoda ili kombinacije ovih metoda ili neke druge odgovarajuće metode:

(a) metoda koja se temelji na kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi dostavljeni (načelo „prvi po redoslijedu”);

(b) metoda distribucije razmjerno količinama koje su zatražene pri dostavljanju zahtjeva (metoda „istodobne provjere”);

(c) metoda koja se temelji na uvažavanju tradicionalnih trgovačkih tokova (koristeći metodu „tradicionalni uvoznici/novi uvoznici”).

3.  Donesena metoda upravljanja mora:

(a) za uvozne carinske kvote, pridati dužnu važnost zahtjevima za opskrbom postojećeg i novonastalog proizvodnog, prerađivačkog i potrošačkog tržišta Unije u pogledu konkurentnosti, pouzdanosti i kontinuiteta opskrbe i potrebe za očuvanjem ravnoteže tog tržišta i

(b) za izvozne carinske kvote, dopustiti puno korištenje mogućnosti koje su na raspolaganju u okviru dotične kvote.

Članak 185.

Posebne carinske kvote Kako bi carinske kvote za uvoz 2 000 000 tona kukuruza i 300 000 tona sirka u Španjolsku i carinskih kvota za uvoz 500 000 tona kukuruza u Portugal stupile na snagu, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju nužne odredbe za provedbu uvoza u okviru carinske kvote i, prema potrebi, za javno skladištenje količina koje su uvezle agencije za plaćanje dotičnih država članica te za njihovu prodaju na tržištima tih država članica.

Članak 186.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se osigurao pravedan pristup raspoloživim količinama i jednako postupanje prema gospodarskim subjektima unutar carinske kvote, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se:

(a) utvrđuju uvjeti i zahtjevi za prihvatljivost koje gospodarski subjekti moraju ispuniti kako bi podnijeli zahtjev unutar carinske kvote; dotične odredbe mogu tražiti minimalno iskustvo u trgovini s trećim zemljama i pridruženim područjima, ili u preradi, izraženo kao minimalna količina i razdoblje u određenom tržišnom sektoru; te odredbe mogu uključivati određena pravila kako bi odgovarale postojećim potrebama i praksom u određenom sektoru te uporabi ili potrebama prerađivačke industrije;

(b) uspostavljaju pravila o prijenosu prava između gospodarskih subjekata i, ako je potrebno, ograničenjima takvog prijenosa u okviru upravljanja carinskim kvotama;

(c) određuje da je za sudjelovanje u carinskim kvotama potrebno položiti sredstva osiguranja;

(d) predviđaju, ako je potrebno, sva posebna obilježja, zahtjeve ili ograničenja koji se primjenjuju na carinske kvote prema međunarodnom sporazumu ili drugom aktu iz članka 184. stavka 1.

2.  Kako bi se osiguralo da izvezeni proizvodi mogu pod određenim uvjetima uživati posebne pogodnosti pri uvozu u treću zemlju, na temelju međunarodnih sporazumima koje je Unija zaključila u skladu s UFEU-om, Komisija je sukladno članku 227. ove Uredbe ovlaštena donijeti delegirane akte u vezi s pravilima kojima se od nadležnih tijela države članice traži da, na zahtjev i nakon odgovarajuće provjere, izdaju dokument kojim se potvrđuje da su ispunjeni uvjeti za proizvode koji, ako se izvoze, mogu uživati posebne pogodnosti pri uvozu u treću zemlju ako su zadovoljeni određeni uvjeti.

Članak 187.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju:

(a) godišnje carinske kvote koje se po potrebi prikladno raspoređuju tijekom godine, i metodu upravljanja koja se mora primijeniti;

(b) postupke za primjenu posebnih odredbi utvrđenih u sporazumu ili aktu kojim se donosi uvozni ili izvozni režim, osobito za:

i. jamstva koja se odnose na vrstu, podrijetlo i izvor proizvoda;

ii. priznavanje isprave koja se koristi za provjeravanje jamstava iz točke i.;

iii. prilaganje isprave koju je izdala država izvoznica;

iv. odredište i uporabu proizvoda;

(c) razdoblje valjanosti dozvola ili odobrenja;

(d) postupke povezane s osiguranjem i iznose osiguranja koje je potrebno položiti;

(e) korištenje dozvola i, ako je potrebno, posebne mjere posebice povezane s uvjetima pod kojima se podnose zahtjevi za uvoz i pod kojima se izdaje odobrenje unutar carinske kvote;

(f) postupke i tehničke kriterije za primjenu članka 185.

(g) potrebne mjere u vezi sa sadržajem, oblikom, izdavanjem i uporabom dokumenta iz članka 186. stavka 2;

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

▼M5

Članak 188.

Proces dodjele carinskih kvota

1.  Komisija odgovarajućom publikacijom na internetu objavljuje rezultate dodjele carinskih kvota za prijavljene zahtjeve uzimajući u obzir raspoložive carinske kvote i prijavljene zahtjeve.

2.  U publikaciji iz stavka 1. upućuje se, ako je to primjenjivo, i na potrebu za odbacivanjem zahtjevâ u postupku, suspenzijom podnošenja zahtjevâ ili dodjelom neupotrebljenih količina.

3.  Države članice izdaju uvozne dozvole i izvozne dozvole za zatražene količine u okviru uvoznih carinskih kvota i izvoznih carinskih kvota podložno odgovarajućim koeficijentima dodjele, i nakon što ih je Komisija objavila u skladu sa stavkom 1.

▼B



POGLAVLJE IV.

Posebne odredbe za uvoz određenih proizvoda

Članak 189.

Uvoz konoplje

1.  Sljedeći se proizvodi mogu uvesti u Uniju jedino ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) sirova prava konoplja obuhvaćena oznakom KN 5302 10 00 koja ispunjava uvjete iz članka 32. stavka 6. i članka 35. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2103;

(b) sjeme sorti konoplje namijenjeno sjetvi obuhvaćeno oznakom KN ex 1207 99 20 , popraćeno dokazom da razina tetrahidrokanabinola dotične sorte ne premašuje razinu koja je utvrđena u skladu s člankom 32. stavkom 6. i člankom 35.stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2103;

(c) sjeme konoplje koje nije namijenjeno sjetvi, obuhvaćeno oznakom KN 1207 99 91 , koje uvoze isključivo uvoznici odobreni od strane države članice kako bi se osiguralo da takvo sjeme nije namijenjeno sjetvi.

2.  Ovaj se članak primjenjuje ne dovodeći u pitanje restriktivnija pravila koja donesu države članice u skladu s UFEU-omte obveze iz Sporazuma o poljoprivredi WTO-a.

Članak 190.

Uvoz hmelja

1.  Proizvodi iz sektora hmelja mogu se uvoziti iz trećih zemalja samo ako su njihovi standardi kvalitete najmanje jednaki onima koji su utvrđeni za slične proizvode ubrane u Uniji ili su dobiveni iz takvih proizvoda.

2.  Smatra se da proizvodi odgovaraju standardima iz stavka 1. ako su popraćeni potvrdom koju je izdalo tijelo države podrijetla i koja se priznaje kao istovrijedna certifikatu iz članka 77.

U slučaju hmelja u prahu, hmelja u prahu s većim udjelom lupulina, ekstrakta hmelja i miješanih proizvoda od hmelja, potvrda se može priznati kao istovrijedna certifikatu samo ako udio alfa kiseline u tim proizvodima nije manji od njezina udjela u hmelju od kojeg su ti proizvodi pripremljeni.

3.  Kako bi se umanjilo administrativno opterećenje, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se određuju uvjeti pod kojima se ne trebaju primjenjivati obveze koje se odnose na potvrdu o istovrijednosti i označivanje ambalaže.

4.  Komisija donosi provedbene akte kojima seutvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog članka, uključujući pravila o priznavanju potvrda o istovrijednosti i o kontroli uvoza hmelja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 191.

Odstupanja za uvezene proizvode i posebno osiguranje u sektoru vina

Odstupanja od Priloga VIII. dijela II. odjeljka B točke 5. ili odjeljka C za uvezene proizvode mogu se donijeti u skladu s člankom 43. stavkom 2. UFEU-a, na temelju međunarodnih obveza Unije.

U slučaju odstupanja od Priloga VIII. dijela II. odjeljka B točke 5., uvoznici za navedene proizvode u trenutku stavljanja u slobodni promet dostavljaju osiguranje pri određenim carinskim tijelima. Sredstvo osiguranja vraća se kad uvoznik carinskim tijelima država članice za stavljanje u slobodan promet dostavi dokaz da:

(a) proizvodi nisu imali koristi od odstupanja; ili

(b) ako su imali koristi od odstupanja, proizvodi nisu vinificirani ili, ako su vinificirani, završni proizvodi su propisno označeni.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za osiguranje ujednačene primjene ovog članka, uključujući iznose osiguranja i primjereno označivanje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 192.

Uvoz sirovog šećera za rafiniranje

1.  Do kraja tržišne godine 2016.-2017., stalnim rafinerijama dodjeljuje se isključivi uvozni kapacitet u iznosu od 2 500 000 tona po tržišnoj godini, izraženo u bijelom šećeru.

2.  Stalnom rafinerijom smatra se postrojenje za isključivu preradu šećerne repe u Portugalu koje je u pogonu 2005. godine.

3.  Uvozne dozvole za šećer za rafiniranje izdaju se samo stalnim rafinerijama, uz uvjet da dotične količine ne premašuju količine iz stavka 1. Te se dozvole mogu prenositi samo između stalnih rafinerija, a prestaju vrijediti na kraju tržišne godine za koju su izdane.

Ovaj stavak primjenjuje se na prva tri mjeseca svake tržišne godine.

4.  Uzimajući u obzir potrebu da se osigura da je šećer za rafiniranje uvezen u skladu s ovim člankom rafiniran, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuje:

(a) upotreba termina za funkcioniranje modaliteta uvoza iz stavka 1;

(b) uvjeti i zahtjevi za prihvatljivost koje poslovni subjekt mora ispuniti kako bi podnio zahtjev za uvoznu dozvolu, uključujući polaganje sredstva osiguranja;

(c) pravila o naplati administrativnih kazni.

5.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju neophodna pravila vezana uz prateću dokumentaciju koja se treba dostaviti u vezi sa zahtjevima i obvezama koje se primjenjuju na uvoznike, a posebno na stalne rafinerije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 193.

Obustava primjene uvoznih carina u sektoru šećera

Kako bi se zajamčila nužna opskrba za proizvodnju proizvoda iz članka 140. stavka 2., Komisija može do kraja tržišne godine 2016.-2017. donijeti provedbene akte kojima se suspendiraju,,uvozne carine u cijelosti ili djelomično za određene količine sljedećih proizvoda:

(a) šećer obuhvaćen tarifnom oznakom KN 1701 ;

(b) izoglukozu obuhvaćenu tarifnim oznakama KN 1702 30 10 , 1702 40 10 , 1702 60 10 i 1702 90 30 .

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



POGLAVLJE V.

Zaštitne mjere i unutarnja proizvodnja

Članak 194.

Zaštitne mjere

1.  Zaštitne mjere pri uvozu u Uniju poduzima Komisija, podložno uvjetima iz ovog članka stavka 3., a u skladu s Uredbama Vijeća (EZ) br. 260/2009 ( 25 ) i (EZ) br. 625/2009 ( 26 ).

2.  Osim ako je drugačije predviđeno u bilo kojem drugom aktu Europskog parlamenta i Vijeća ili u bilo kojem drugom aktu Vijeća, Komisija u skladu sa stavkom 3. ovog članka poduzima zaštitne mjere pri uvozu u Uniju predviđene međunarodnim sporazumima zaključenima u skladu s UFEU-om.

3.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere iz stavaka 1. i 2. ovog članka na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje putem provedbenih akata u roku od pet radnih dana od primitka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Iz opravdanih nužnih razloga hitnosti, Komisija donosi provedbene akte koji se odmah mogu primijeniti u skladu s postupkom iz članka 229. stavka 3.

O donesenim mjerama obavješćuju se države članice te one odmah stupaju na snagu.

4.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se ukidaju ili mijenjaju zaštitne mjere Unije koje su donesene u skladu sa stavkom 3. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Iz opravdanih nužnih razloga hitnosti, Komisija donosi provedbene akte koji se odmah mogu primijeniti u skladu s postupkom iz članka 229. stavka 3.

Članak 195.

Obustava prerade i postupaka unutarnje proizvodnje

Ako zbog prerade ili postupaka unutarnje proizvodnje dođe do poremećaja na tržištu Unijeili postoji opasnost da će do njih doći, Komisija može donijeti provedbene akte, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, kojima se u cijelosti ili djelomično suspendira prerada ili primjena postupaka unutarnje proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, šećera, maslinovog ulja i stolnih maslina, voća i povrća, prerađenog voća i povrća, vina, govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine, ovčetine i kozletine, jaja, mesa peradi i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje, putem provedbenih akata, u roku od pet radnih dana od primitka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Iz opravdanih nužnih razloga hitnosti, Komisija donosi provedbene akte koji se odmah mogu primijeniti u skladu s postupkom iz članka 229. stavka 3.

O donesenim mjerama obavješćuju se države članice te one odmah stupaju na snagu.



POGLAVLJE VI.

Izvozne subvencije

Članak 196.

Područje primjene

1.  U mjeri potrebnoj da se omogući izvoz na temelju kotacija ili cijena na svjetskom tržištu, kad su uvjeti na unutarnjem tržištu obuhvaćeni područjem primjene kao oni opisani u članku 219. stavku 1. ili članku 221., a u okviru ograničenja koja proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om, razlika između tih kotacija ili cijena i cijena u Uniji može se pokriti izvoznim subvencijama za:

(a) proizvode iz sljedećih sektora koji se izvoze bez daljnje obrade:

i. žitarice;

ii. rižu;

iii. šećer, za proizvode navedene u Prilogu I. dijelu III. točkama od (b) do (d) i točki (g);

iv. govedinu i teletinu;

v. mlijeko i mliječne proizvode;

vi. svinjetinu;

vii. jaja;

viii. meso peradi;

(b) proizvode navedene u ovom stavku točki (a) podtočkama od i. do iii., v. i vii. koji se izvoze u obliku prerađenih proizvoda u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1216/2009 ( 27 ), i u obliku proizvoda koji sadrže šećer iz Priloga I. dijela X. točke (b) ovoj Uredbi.

2.  Izvozne subvencije za proizvode koji se izvoze u obliku prerađenih proizvoda ne smiju biti više od onih koje se primjenjuju na iste proizvode koji se izvoze bez daljnje prerade.

3.  Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 219. stavka 1. i članka 221., subvencije raspoložive za proizvode iz stavka 1. ovog članka iznose 0 EUR.

Članak 197.

Distribucija izvoznih subvencija

Metoda dodjele za količine koje se mogu izvoziti uz izvoznu subvenciju jest ona koja:

(a) najbolje odgovara vrsti proizvoda i stanju na mjerodavnom tržištu i koja omogućuje najučinkovitije korištenje raspoloživih resursa, uzimajući u obzir učinkovitost i strukturu izvoza Unije i njihov utjecaj na ravnotežu tržišta, ne stvarajući diskriminaciju između uključenih gospodarskih subjekata, naročito između velikih i malih gospodarskih subjekata;

(b) s obzirom na zahtjeve upravnih postupaka, najmanje administrativno opterećuje gospodarske subjekte.

Članak 198.

Određivanje izvoznih subvencija

1.  Za jednake proizvode u cijeloj Uniji primjenjuju se jednake izvozne subvencije. One mogu varirati ovisno o odredištu proizvoda, posebno ako je to nužno zbog stanja na svjetskom tržištu, posebnih zahtjeva određenih tržišta ili obveza koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.

2.  Mjere za utvrđivanje subvencija Unije provodi Vijeće, u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.

Članak 199.

Dodjeljivanje izvozne subvencije

1.  Za proizvode navedene u članku 196. stavku 1. točki (a), koji se izvoze kao takvi, bez daljnje prerade, subvencije se dodjeljuju isključivo na temelju zahtjeva i po predočenju izvozne dozvole.

2.  Subvencija koja se primjenjuje na proizvode iz članka 196. stavka 1. točke (a) jest subvencija koja se primjenjuje na dan podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole ili subvencija koja je utvrđena u dotičnom natječajnom postupku, a ako se radi o diferenciranoj subvenciji, ona koja se isti dan primjenjuje:

(a) za odredište navedeno na dozvoli; ili

(b) za stvarno odredište ako se ono razlikuje od odredišta navedenog u dozvoli, u kojem slučaju primjenjivi iznos ne smije premašiti iznos koji se primjenjuje za odredište navedeno u dozvoli.

3.  Subvencija se isplaćuje nakon podnošenja dokaza:

(a) da su proizvodi napustili carinsko područje Unije u skladu s postupkom izvoza iz članka 161. Carinskog zakonika;

(b) u slučaju diferencirane subvencije, da su proizvodi uvezeni u odredište navedeno u dozvoli ili drugo odredište za koje je utvrđena subvencija, ne dovodeći u pitanje stavak 2. točku (b).

Članak 200.

Izvozne subvencije za žive životinje u sektoru govedine i teletine

Što se tiče proizvoda iz sektora govedine i teletine, odobravanje i isplata subvencije za izvoz živih životinja uvjetuje se poštovanjem uvjeta utvrđenih u pravu Unije koji se odnose na dobrobit životinja, a naročito one za zaštitu životinja tijekom prijevoza.

Članak 201.

Izvozna ograničenja

Količinska ograničenja koja proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om poštuju se na temelju izvoznih dozvola izdanih za referentna razdoblja koja se primjenjuju na dotične proizvode.

S obzirom na ispunjavanje obveza iz Sporazuma o poljoprivredi WTO-a, završetak referentnog razdoblja ne utječe na valjanost izvoznih dozvola.

Članak 202.

Delegirane ovlasti

1.  Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje sustava izvoznih subvencija, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuje zahtjev polaganja osiguranja koje jamči ispunjenje obveza gospodarskih subjekata.

2.  Kako bi se administrativno opterećenje za gospodarske subjekte i nadležna tijela svelo na najmanju moguću mjeru, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se uspostavljaju pragovi ispod kojih se ne može zahtijevati obveza izdavanja ili predočavanja izvozne dozvole, koji određuju odredišta ili poslove gdje izuzeće od obveze predočavanja izvozne dozvole može biti opravdano, te u opravdanim situacijamadopuštaju naknadno odobravanje izvozne dozvole.

3.  Kako bi se obratila pozornost konkretnim okolnostima koje u opravdavaju potpunu ili djelomičnu prihvatljivost za izvozne subvencije te kako bi se gospodarskim subjektima pomoglo da premoste razdoblje između podnošenja zahtjeva i konačnog plaćanja izvozne subvencije, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte s obzirom na pravila koje se odnose na:

(a) drugi datum subvencije;

(b) predujam za izvozne subvencije uključujući uvjete dostavljanja i vraćanja osiguranja;

(c) dodatni dokaz ako postoje dvojbe oko stvarnog odredišta proizvoda te mogućnost ponovnog uvoza na carinsko područje Unije;

(d) odredišta koja se tretiraju kao izvoz iz Unije te uključivanje odredišta unutar carinskog područja Unije koja su prihvatljiva za izvozne subvencije.

4.  Kako bi se osigurao jednaki pristup izvoznim subvencijama za izvoznike proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovora i proizvoda dobivenih njihovom preradom, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o primjeni članka 199. stavka 1. i 2. na proizvode iz članka 196. stavka 1. točke (b).

5.  Kako bi se osiguralo da se proizvodi koji ostvaruju korist od izvoznih subvencija izvoze iz carinskog područja Unije i da bi se spriječio njihov povratak na to područje te kako bi se administrativno opterećenje za gospodarske subjekte svelo na najmanju moguću mjeru pri prikupljanju i podnošenju dokaza da su subvencionirani proizvodi stigli u državu odredišta za diferencirane subvencije, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte s obzirom na pravila koje se odnose na:

(a) rok do kojeg mora biti završen izlazak iz carinskog područja Unije, uključujući vrijeme za privremeni ponovni ulazak;

(b) preradu koju proizvodi za koje se ostvaruje izvozna subvencija mogu proći za vrijeme tog razdoblja;

(c) dokaz da su proizvodi stigli na odredište da bi bilo prihvatljivi za diferencirane subvencije;

(d) pragove za subvencije i uvjete pod kojima izvoznici mogu biti izuzeti iz dostavljanja takvog dokaza;

(e) uvjete za odobravanje dokaza, koji pruže neovisne treće strane, da su proizvodi stigli na odredište ako se primjenjuju diferencirane subvencije.

6.  Kako bi se izvoznici potaknuli na poštovanje uvjeta za dobrobit životinja te kako bi se nadležnim tijelima omogućila provjera pravilnog trošenja izvoznih subvencija, ako su one uvjetovane ispunjavanjem zahtjeva za dobrobit životinja, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte s obzirom na zahtjeve za dobrobit životinja izvan carinskog područja Unije, uključujući upotrebu neovisnih trećih strana.

7.  Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja različitih sektora, Komisija može donijeti provedbene akte u skladu s člankom 227. kojima se utvrđuju posebni zahtjevi i uvjeti za gospodarske subjekte i proizvode prihvatljive za izvozne subvencije, i koeficijenti u svrhu izračuna izvoznih subvencija, uzimajući u obzir proces starenja određenih alkoholnih pića dobivenih iz žitarica.

Članak 203.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđujumjere koje su potrebne za primjenu ovog poglavlja, naročito o:

(a) redistribuciji nedodijeljenih ili neiskorištenih izvoznih količina;

(b) metodi ponovnog izračuna za plaćanje izvozne subvencije kada oznaka proizvoda ili odredište navedeno u dozvoli nisu u skladu sa stvarnim proizvodom ili odredištem;

(c) proizvodima iz članka 196 stavka 1. točke (b).

(d) postupcima vezanim uz osiguranje i iznose osiguranja koje je potrebno položiti;

(e) primjeni mjera donesenih na temelju članka 202. stavka 4.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 204.

Ostale provedbene ovlasti

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se:

(a) utvrđuju odgovarajuće mjere kako bi spriječila zlouporabu fleksibilnosti koja je predviđena člankom 199. stavkom 2., koje se naročito odnose na postupak za podnošenje zahtjeva;

(b) utvrđuju mjere potrebne za poštovanje količinskih ograničenja iz članka 201., uključujući prestanak ili ograničavanje izdavanja izvoznih dozvola ako su ta ograničenja premašena ili mogu biti premašena;

(c) određuju koeficijenti koji se primjenjuju na izvozne subvencije prema pravilima donesenima u skladu s člankom 202. stavkom 7.

Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.



POGLAVLJE VII.

Vanjska proizvodnja

Članak 205.

Obustava postupaka vanjske proizvodnje

Ako zbog postupaka vanjske proizvodnje dođe do poremećaja na tržištu Unije ili postoji opasnost da će do njih doći, Komisija može donijeti provedbene akte, na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, kojima se u cijelosti ili djelomično suspendira primjena postupaka vanjske proizvodnje za proizvode iz sektora žitarica, riže, voća i povrća, prerađenog voća povrća, vina, govedine i teletine, svinjetine, ovčetine i kozletine i mesa peradi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Ako Komisija primi zahtjev države članice, o njemu odlučuje putem provedbenih akata u roku od pet radnih dana od primitka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Iz opravdanih nužnih razloga hitnosti, Komisija donosi provedbene akte koji se odmah mogu primijeniti u skladu s postupkom iz članka 229. stavka 3.

O donesenim mjerama obavješćuju se države članice te one odmah stupaju na snagu.



DIO IV.

PRAVILA TRŽIŠNOG NATJECANJA



POGLAVLJE I.

Pravila koja se primjenjuju na poduzeća

Članak 206.

Smjernice Komisije o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredu

Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, a u skladu s člankom 42. UFEU-a, članci od 101. do 106. UFEU-a i provedbene odredbe koje se na njih odnose primjenjuju se, podložno člancima od 207. do 210. ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i prakse iz članka 101. stavka 1. i članka 102. UFEU-a koji se odnose na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili trgovinu njima.

Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jedinstvena primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju, Komisija i tijela zadužena za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama u uskoj suradnji primjenjuju pravila Unije o tržišnom natjecanju.

Osim toga, Komisija prema potrebi objavljuje smjernice za pomoć nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja, kao i poduzećima.

Članak 207.

Mjerodavno tržište

Definicija mjerodavnog tržišta jest sredstvo za identifikaciju i definiranje granica natjecanja između poduzeća i temelji se na dva kumulativna elementa:

(a) mjerodavno tržište proizvoda: za potrebe ovog poglavlja, „tržište proizvoda” znači tržište koje obuhvaća sve proizvode koje potrošač smatra razmjenjivima ili zamjenjivima zbog značajki tih proizvoda, njihovih cijena i njihove predviđene namjene;

(b) mjerodavno zemljopisno tržište: za potrebe ovog poglavlja, „zemljopisno tržište” znači tržište koje obuhvaća područje na kojemu su dotična poduzeća uključena u ponudu relevantnih proizvoda, na kojem su uvjeti tržišnog natjecanja dovoljno ujednačeni i koje se može razlikovati od susjednih područja, posebno zato što su uvjeti tržišnog natjecanja znatno različiti u tim područjima.

Članak 208.

Vladajući položaj

Za potrebe ovog poglavlja, „vladajući položaj” znači položaj gospodarske moći koji uživa neko poduzeće, a koji mu omogućava sprečavanje održanja učinkovitog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu tako što mu daje veliku mogućnost neovisnog djelovanja prema konkurentima, kupcima te naposljetku potrošačima.

Članak 209.

Iznimke za ciljeve ZPP-a, poljoprivrednika i njihovih udruženja

1.  Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne odnosi se na sporazume, odluke i djelovanja iz članka 206. ove Uredbe koji su potrebni za ostvarenje ciljeva postavljenih u članku 39. UFEU-a.

▼M5

Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveze tih udruženja, ili organizacije proizvođača koji su priznati na temelju članka 152. ili članka 161. ove Uredbe ili udruženja organizacija proizvođača koja su priznata na temelju članka 156. ove Uredbe, koji se tiču proizvodnje ili prodaje poljoprivrednih proizvoda ili uporabe zajedničkih prostora za skladištenje, obradu ili preradu poljoprivrednih proizvoda, osim ako su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.

▼B

Ovaj stavak ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja čija je posljedica obveza naplaćivanja jednakih cijena ili koji isključuju tržišno natjecanje.

2.  Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka ne smiju se zabranjivati niti se smije o tome zahijevati prethodna odluka.

▼M5

Međutim, poljoprivrednici, udruženja poljoprivrednika ili savezi tih udruženja, ili organizacije proizvođača koji su priznati na temelju članka 152. ili članka 161. ove Uredbe, ili udruženja organizacija proizvođača koja su priznata na temelju članka 156. ove Uredbe mogu zatražiti mišljenje Komisije o usklađenosti tih sporazuma, odluka i usklađenih djelovanja s ciljevima utvrđenima u članku 39. UFEU-a.

Komisija odmah obrađuje zahtjeve za mišljenja te podnositelju zahtjeva šalje svoje mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva. Komisija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice može promijeniti sadržaj mišljenja, osobito ako je podnositelj zahtjeva dostavio netočne informacije ili zloupotrijebio mišljenje.

▼B

U svakom postupku na nacionalnoj razini države članice ili onom na razini Unije koji se odnosi na primjenu članka 101. UFEU-a, teret dokaza za povredu članka 101. stavka 1. UFEU-a je na stranci ili tijelu koje prijavljuje povredu. Stranka koja se poziva na povlasticu izuzeća iz stavka 1.ovog članka snosi teret dokazivanja o ispunjavanju uvjeta iz tog stavka.

Članak 210.

Sporazumi i usklađena djelovanja priznatih sektorskih organizacija

1.  Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja sektorskih organizacija koje su priznate u skladu s člankom 157. ove Uredbe s ciljem provođenja aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (c) i, za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, iz članka 157. stavka 3. točke (c) ove Uredbe, te, za sektore maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, u članku 162. ove Uredbe.

2.  Stavak 1. primjenjuje se pod uvjetom:

(a) da je o tim sporazumima, odlukama i usklađenim djelovanjima navedenima u njemu obaviještena Komisija; i

(b) da u roku od dva mjeseca od primitka svih traženih podataka Komisija nije utvrdila da su ti sporazumi, odluke ili usklađena djelovanja neusklađeni s pravilima Unije.

Ako Komisija utvrdi da su ti sporazumi, odluke i usklađena djelovanja nekompatibilni s pravilima Unije, iznosi svoj nalaz bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

3.  Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1. ne mogu stupiti na snagu prije isteka roka od dva mjeseca iz stavka 2. prvog podstavka točke (b).

4.  Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja u svakom slučaju moraju biti proglašeni nekompatibilnima s pravilima Unije ako oni:

(a) mogu dovesti do bilo kakve podjele tržišta unutar Unije;

(b) mogu ugroziti pravilno djelovanje organizacije tržišta;

(c) mogu dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja koje nije neophodno za postizanje ciljeva ZPP-a koje sektorske organizacije ostvaruju kroz svoje djelovanje;

(d) povlače za sobom fiksiranje cijena ili fiksiranje kvota;

(e) mogu uzrokovati diskriminaciju ili isključiti konkurenciju za značajan dio dotičnih proizvoda.

5.  Ako nakon isteka dvomjesečnog razdoblja iz stavka 2. prvog podstavka točke (b) Komisija utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu stavka 1., ona bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. donosi odluku kojom proglašava da se članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađeno djelovanje.

Ta odluka Komisije ne primjenjuje se prije datuma obavijesti upućene dotičnoj sektorskoj organizaciji, osim ako je sektorska organizacija dala netočne podatke ili zlouporabila izuzeće predviđeno stavkom 1.

6.  U slučaju višegodišnjih sporazuma, obavijest za prvu godinu vrijedi i za naredne godine sporazuma. Međutim, u tom slučaju Komisija može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge države članice u bilo kojem trenutku izdati rješenje o nesukladnosti.

7.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



POGLAVLJE II.

Pravila za državnu potporu

Članak 211.

Primjena članaka 107. do 109. UFEU-a

1.  Članci 107. do 109. UFEU-a primjenjuju se na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i trgovinu njima.

2.  Odstupajući od stavka 1., članci 107. do 109. UFEU-a ne primjenjuju se na plaćanja država članica na temelju bilo čega od sljedećeg i u skladu s bilo čim od sljedećeg:

(a) mjerama predviđenim ovom Uredbom koje djelomično ili u potpunosti financira Unija;

(b) člankom 213. do 218. ove Uredbe.

Članak 212.

Nacionalna plaćanja vezana uz programe potpore za vino

Iznimno od članka 44. stavka 3., države članice mogu dodijeliti nacionalna plaćanja u skladu s pravilima Unije o državnoj potpori za mjere iz članaka 45., 49. i 50.

Najveća stopa potpore, kako je utvrđeno odgovarajućim pravilima Unije za državnu potporu, primjenjuje se na ukupno javno financiranje, uključujući i Unijina i nacionalna sredstva.

Članak 213.

Nacionalna plaćanja za sobove u Finskoj i Švedskoj

Uz odobrenje Komisije doneseno bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. Finska i Švedska mogu provesti nacionalna plaćanja za proizvodnju i stavljanje na tržište sobova i proizvoda od sobova (oznake KN ex  02 08 i ex  02 10 ) ako to nema za posljedicu povećanje uobičajenih razina proizvodnje.

Članak 214.

Nacionalna plaćanja za sektor šećera u Finskoj

Finska može provesti nacionalna plaćanja uzgajivačima šećerne repe u iznosu do 350 EUR po hektaru po tržišnoj godini.

▼M1

Članak 214.a

Nacionalna plaćanja za određene sektore u Finskoj

Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje 2014. – 2020., Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima u 2013. na temelju članka 141. Akta o pristupanju iz 1994., pod uvjetom:

(a) da se iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i da u 2020. ne premaši 30 % iznosa dodijeljenog u 2013.; i

(b) da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za predmetne sektore.

Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. ove Uredbe.

▼B

Članak 215.

Nacionalna plaćanja za pčelarstvo

Države članice mogu provesti nacionalna plaćanja za zaštitu pčelinjaka koji su u nepovoljnom položaju zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta ili koji su obuhvaćeni programima gospodarskog razvoja, osim onih koji su određeni za proizvodnju ili trgovinu.

Članak 216.

Nacionalna plaćanja za destilaciju vina u kriznim slučajevima

1.  Države članice mogu provesti nacionalna plaćanja za proizvođače vina za dobrovoljnu ili obveznu destilaciju vina u opravdanim kriznim slučajevima.

Ta su plaćanja razmjerna i omogućuju rješavanje krize.

Ukupni iznos plaćanja u državi članici niti jedne godine ne smije premašiti 15 % ukupno raspoloživih sredstava po državi članici za tu godinu kako je utvrđeno u Prilogu VI.

2.  Države članice koje žele koristiti nacionalna plaćanja iz stavka 1. dužne su podnijeti valjano obrazloženu obavijest Komisiji. Komisija bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3 odlučuje jesu li mjere odobrene i može li se izvršiti plaćanje.

3.  Alkohol dobiven destilacijom iz stavka 1. koristi se isključivo u industrijske ili energetske svrhe kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja.

4.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere nužne za primjenu ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

▼M2

Članak 217.

Nacionalna plaćanja za distribuciju proizvoda djeci

Države članice mogu izvršavati nacionalna plaćanja za opskrbu djece u obrazovnim ustanovama skupinama prihvatljivih proizvoda iz članka 23., za prateće obrazovne mjere povezane s takvim proizvodima i za povezane troškove iz članka 23. stavka 1. točke (c).

Države članice mogu financirati ta plaćanja pristojbom u dotičnom sektoru ili bilo kojim drugim doprinosom iz privatnog sektora.

▼B

Članak 218.

Nacionalna plaćanja za orašaste plodove

1.  Države članice mogu provoditi nacionalna plaćanja do najviše 120,75 EUR po hektaru godišnje za poljoprivrednike koji proizvode sljedeće proizvode:

(a) bademe obuhvaćene KN oznakama 0802 11 i 0802 12 ;

(b) lješnjake obuhvaćene KN oznakama 0802 21 i 0802 22 ;

(c) orahe obuhvaćene KN oznakama 0802 31 00 i 0802 32 00 ;

(d) pistacije obuhvaćene KN oznakama 0802 51 00 i 0802 52 00 ;

(e) rogače obuhvaćene KN oznakom 1212 92 00 .

2.  Nacionalna plaćanja iz stavka 1. mogu se provesti samo za najveću površinu od:



Država članica

Najveća površina (ha)

Belgija

100

Bugarska

11 984

Njemačka

1 500

Grčka

41 100

Španjolska

568 200

Francuska

17 300

Italija

130 100

Cipar

5 100

Luksemburg

100

Mađarska

2 900

Nizozemska

100

Poljska

4 200

Portugal

41 300

Rumunjska

1 645

Slovenija

300

Slovačka

3 100

Ujedinjena Kraljevina

100

3.  Države članice mogu uvjetovati dodjelu nacionalnih plaćanja iz stavka 1. time da poljoprivrednici moraju biti članovi organizacije proizvođača koja je priznata u skladu s člankom 152.



DIO V.

OPĆE ODREDBE



POGLAVLJE I.

Izvanredne mjere



Odjeljak 1.

Tržišni poremećaji

Članak 219.

Mjere protiv tržišnih poremećaja

1.  Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se poduzele mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om i pod uvjetom da sve druge mjere koje su dostupne na temelju ove Uredbe izgledaju nedostatnima.

Ako je u slučajevima opasnosti od tržišnih poremećaja iz prvog podstavka ovog stavka to potrebno zbog nužnih razloga hitnosti, postupak predviđen člankom 228. primjenjuje se na delegirane akte koji su doneseni u skladu s prvim podstavkom ovog članka.

Ti nužni razlozi hitnosti mogu uključivati potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se riješio ili spriječio poremećaj na tržištu, ako se opasnost od tržišnih poremećaja pojavila tako brzo ili neočekivano da su hitne mjere nužne za učinkovito i djelotvorno rješavanje situacije, ili gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti od tržišnih poremećaja pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima.

Takve mjere mogu, u mjeri i roku potrebnom kako bi se riješio poremećaj na tržištu ili prijetnja poremećajem, proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih ovom Uredbom, ili predvidjeti izvozne subvencije, ili suspendirati uvozne carine u cijelosti ili djelomično, uključujući za određene količine ili razdoblja, prema potrebi.

2.  Mjere iz stavka 1. ne primjenjuju se na proizvode iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.

Međutim, Komisija može putem delegiranih akata donesenih u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. odlučiti da se mjere iz stavka 1. primjenjuju na jedan ili više proizvoda navedenih u Prilogu I. dijelu XXIV. odjeljku 2.

3.  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebna postupovna pravila i tehnički kriteriji za primjenu mjera navedenih u stavku 1. ovog članka.Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



Odjeljak 2.

Mjere tržišne potpore koje se odnose na bolesti životinja i gubitak povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka

Članak 220.

Mjere koje se odnose na bolesti životinja i gubitak povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka

1.  Komisija može donijeti provedbene akte o izvanrednim mjerama potpore za pogođeno tržište kako bi se uzeli u obzir:

(a) ograničenja trgovine unutar Unije i trgovine s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja; i

(b) ozbiljni tržišni poremećaji izravno povezani s gubitkom povjerenja potrošača do kojeg je došlo zbog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka i zbog rizika od bolesti.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

2.  Mjere predviđene stavkom 1. primjenjuju se u bilo kojem od sljedećih sektora:

(a) govedine i teletine;

(b) mlijeka i mliječnih proizvoda;

(c) svinjetine;

(d) ovčetine i kozletine;

(e) jaja;

(f) mesa peradi.

Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) koje se odnose na gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi ili biljaka također se odnose na sve druge poljoprivredne proizvode, osim na one iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akate u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. te proširiti popis proizvoda u prva dva podstavka ovoga stavka.

3.  Mjere predviđene stavkom 1. poduzimaju se na zahtjev dotične države članice.

4.  Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) mogu se poduzeti jedino ako je dotična država članica brzo poduzela veterinarsko-zdravstvene mjere kako bi suzbila bolest i samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je potrebno za potporu dotičnom tržištu.

5.  Unija sudjeluje u financiranju mjera predviđenih stavkom 1. u visini do 50 % troškova koje snose države članice.

Međutim, za sektore govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine te ovčetine i kozletine, Unija sudjeluje u financiranju u visini od 60 % tih troškova ako je riječ o suzbijanju slinavke i šapa.

6.  Ako proizvođači sudjeluju u troškovima koje snose države članice, države članice osiguravaju da zbog toga ne dođe do narušavanja tržišnog natjecanja među proizvođačima iz različitih država članica.



Odjeljak 3.

Posebni problemi

Članak 221.

Mjere za rješavanje posebnih problema

1.  Komisija donosi provedbene akte kojima sepoduzimaju potrebne i opravdane hitne mjere za rješavanje posebnih problema. Te mjere mogu odstupati od odredbi ove Uredbe samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je nužno. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

2.  Kako bi se riješili posebni problemi, i zbog opravdanih nužnih razloga hitnosti, u vezi sa situacijama koje bi mogle uzrokovati naglo pogoršanje stanja u proizvodnji i na tržištu koje bi bilo teško riješiti ako se mjere ne poduzmu odmah, Komisija odmah usvaja primjenjive provedbene akte sukladno postupku iz članka 229. stavka 3.

3.  Komisija donosi mjere iz stavka 1. ili 2. samo ako nije moguće donijeti tražene hitne mjere u skladu s člankom 219. ili 220.

4.  Mjere donesene na temelju stavka 1. ili 2. ostaju na snazi najduže dvanaest mjeseci. Ako su nakon tog razdoblja posebni problemi koji su doveli do donošenja tih mjera i dalje prisutni, Komisija može u cilju uspostave trajnog rješenja donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u pogledu problema ili predstaviti primjerene zakonodavne prijedloge.

5.  Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svakoj mjeri donesenoj na temelju stavka 1. ili 2. u roku od dva radna dana nakon njezina donošenja.



Odjeljak 4.

Sporazumi i odluke tijekom razdoblja ozbiljne neravnoteže tržišta

Članak 222.

Primjena članka 101. stavka 1. UFEU-a

▼M5

1.  Tijekom razdobljâ ozbiljne neravnoteže tržišta, Komisija može donijeti provedbene akte kojima određuje da se članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje na sporazume i odluke poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveza tih udruženja, ili priznatih organizacija proizvođača, udruženja priznatih organizacija proizvođača i priznatih sektorskih organizacija u svim sektorima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, pod uvjetom da se takvim sporazumima i odlukama ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, strogo slijedi cilj stabilizacije dotičnog sektora te da oni su obuhvaćeni jednom ili više sljedećih kategorija:

▼B

(a) povlačenje s tržišta ili besplatna distribucija njihovih proizvoda;

(b) transformacija i prerada;

(c) skladištenje od strane privatnih gospodarskih subjekata;

(d) mjere zajedničke promidžbe;

(e) dogovori o zahtjevima kvalitete;

(f) zajednička kupnja ulaznih sredstava nužnih za sprečavanje širenja štetočina i bolesti životinja i biljaka u Uniji ili ulaznih sredstava nužnih za suočavanje s posljedicama elementarnih nepogoda u Uniji;

(g) privremeno planiranje proizvodnje u skladu s posebnom prirodom proizvodnog ciklusa.

Komisija u provedbenim aktima određuje materijalno i zemljopisno područje primjene ovog odstupanja i, podložno stavku 3., razdoblje tijekom kojega se odstupanje primjenjuje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

▼M5 —————

▼B

3.  Sporazumi i odluke iz stavka 1. vrijede samo za razdoblje do šest mjeseci.

Međutim, Komisija može donijeti provedbene akte kojima odobrava takve sporazume i odluke za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.



POGLAVLJE II.

Komunikacija i izvješćivanje

Članak 223.

Zahtjevi za komunikaciju

1.  Za potrebe primjene ove Uredbe, nadgledanja, analize i upravljanja tržištem poljoprivrednih proizvoda, osiguravanja tržišne transparentnosti, ispravnog funkcioniranja mjera ZPP-a, provjera, kontrola, nadgledanja, procjene i revizija mjera ZPP-a i ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u međunarodnim sporazumima koji su zaključeni u skladu s UFEU-om, uključujući zahtjeve za obavješćivanje na temelju tih sporazuma, Komisija može, u skladu s postupkom iz stavka 2., donijeti potrebne mjere vezane uz komunikacije poduzeća, država članica i trećih zemalja. Pri tome uzima u obzir potrebe za podacima i sinergiju između mogućih izvora podataka.

Dobivene informacije mogu se poslati ili učiniti dostupnima međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima trećih zemalja te se mogu objaviti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni, uključujući cijene.

2.  Kako bi se osigurao integritet informacijskih sustava te autentičnost i čitljivost dokumenata i povezanih prenesenih podataka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. koji utvrđuju:

(a) karakter i vrste informacija o kojima se obavještava;

(b) kategorije podataka koji se trebaju obraditi i maksimalne garantne rokove, svrhu prerade, osobito u slučaju objave takvih podataka i njihova prijenosa u treće zemlje;

(c) pravila povezana s pravom pristupa informacijama ili informacijskim sustavima koji su na raspolaganju;

(d) uvjete objave informacija.

3.  Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog članka, uključujući:

(a) metode obavještavanja;

(b) pravila o informacijama o kojima se obavještava;

(c) mjere za upravljanje informacijama o kojima se obavještava, kao i o sadržaju, obliku, vremenu, učestalosti i rokovima za obavijesti;

(d) mjere za slanje informacija i dokumenata ili njihovo stavljanje na raspolaganje državama članicama, međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima u trećim zemljama ili javnosti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Članak 224.

Obrada i zaštita osobnih podataka

1.  Države članice i Komisija prikupljaju osobne podatke u svrhe utvrđene u članku 223. stavku 1. i ne obrađuju te podatke na način koji nije kompatibilan s tim svrhama.

2.  Ako su osobni podaci obrađeni u svrhu nadgledanja i procjene kako je navedeno u članku 223. stavku 1., oni moraju biti anonimni i obrađeni jedino u sažetom obliku.

3.  Osobni podaci obrađuju se sukladno Direktivi 94/46/EZ i Uredbe (EZ) br. 45/2001. Posebno, ti podaci ne pohranjuju se u obliku koji omogućuje identificiranje pojedinaca na koje se odnose podaci duže nego što je potrebno za svrhe za koje su prikupljeni ili za koje se dalje obrađuju, uzimajući u obzir utvrđena minimalna razdoblja zadržavanja u primjenjivim nacionalnim zakonima.

4.  Države članice obavješćuju pojedince na koje se odnose podaci da njihove osobne podatke mogu obraditi nacionalna tijela ili tijela Unije sukladno stavku 1. i da u tom smislu uživaju prava utvrđena u Direktivi 95/46/EZ i Uredbi (EZ) br. 45/2001.

Članak 225.

Obveze izvješćivanja za Komisiju

Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću:

(a) svake tri godine, a prvi put najkasnije tri godine 21. prosinca 2016., o provedbi mjera za sektor pčelarstva kako je navedeno u člancima od 55., 56 i 57., uključujući ono o najnovijim razvojem situacije u sustavima identifikacije košnica;

(b) do 30. lipnja 2014. i također do 31. prosinca 2018., o razvoju situacije na tržištu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, a naročito o djelovanju članaka od 148. do 151., članka 152. stavka 3. i članka 157. stavka 3., osobito procjenjujući učinke na proizvođače mlijeka i proizvodnju mlijeka u nerazvijenim regijama u vezi s općim ciljem održavanja proizvodnje u takvim regijama i obuhvaćajući moguće poticaje za poljoprivrednike da se uključe u sporazume o zajedničkoj proizvodnji, zajedno s odgovarajućim prijedlozima.

(c) do 31. prosinca 2014., o mogućnosti proširenja područja primjene programa u školama s ciljem uključivanja maslinovog ulja i stolnih maslina;

(d) do 31. prosinca 2017., o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredni sektor u svim državama članicama, pogotovo o funkcioniranju članaka 209. i 210. i članaka 169., 170. i 171. u dotičnim sektorima;

▼M2

(e) do 31. srpnja 2023., o primjeni kriterija za dodjeljivanje iz članka 23.a stavka 2.;

(f) do 31. srpnja 2023., o učinku prijenosâ iz članka 23.a stavka 4. na djelotvornost programa u školama u odnosu na distribuciju voća i povrća u školama te mlijeka u školama.

▼B



POGLAVLJE III.

Pričuva za krize u poljoprivrednom sektoru

Članak 226.

Korištenje pričuve

Sredstva prenesena iz pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru pod uvjetima i prema postupku iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1306/2103 i stavka 22. Međuinstitucionalnog sporazuma između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju stavljaju se na raspolaganje za mjere na koje se ova Uredba odnosi, za godinu ili godine za koje je potrebna dodatna potpora, a koje se provode u okolnostima koje prelaze okvire uobičajenih kretanja na tržištu.

Sredstva će se naročito prenijeti za sve izdatke iz:

(a) članaka od 8. do 21.;

(b) članaka od 196. do 204.; i

(c) članaka 219., 220. i 221. ove Uredbe.



DIO VI.

DELEGIRANJE OVLASTI, PROVEDBENE ODREDBE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE



POGLAVLJE I.

Delegiranje ovlasti i provedbene odredbe

Članak 227.

Izvršavanje ovlasti

1.  Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz ove Uredbe dodjeljuju se Komisiji na razdoblje od sedam godina od 20. prosinca 2013. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka sedmogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje na razdoblje jednakog trajanja ako se Europski parlament i Vijeće ne usprotive tom produljenju najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog od tih razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz ove Uredbe. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj odluci. Ta odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je u njoj utvrđen. Odluka ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već stupili na snagu.

4.  Čim Komisija donese delegirani akt, ona ga istovremeno dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen u skladu s ovom Uredbom stupa na snagu samo ako se tome ne usprotive ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca po priopćavanju Europskom parlamentu i Vijeću o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da se neće protiviti. To se razdoblje produžuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 228.

Hitni postupak

1.  Delegirani akti koji su doneseni sukladno ovome članku stupaju na snagu bez odlaganja te se primjenjuju ako nisu podneseni prigovori u skladu sa stavkom 2. U obavijesti Europskom parlamentu i Vijeću o delegiranom aktu koji je donesen sukladno ovome članku navedeni su razlozi za primjenu hitnog postupka.

2.  Ili Europski parlament ili Vijeće mogu imati prigovor na delegirani akt donesen sukladno ovome članku, u skladu s postupkom iz članka 227. stavka 5. U tom slučaju, nakon priopćenja o odluci o prigovoru Europskog parlamenta ili Vijeća, Komisija bez odlaganja stavlja taj akt izvan snage.

Članak 229.

Odborski postupak

1.  Komisiji pomaže odbor zvan Odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Taj Odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor u slučaju akata iz članka 80. stavka 5.članka 91. točaka (c) i (d), članka 94. stavka 4., članka 99., članka 106. i članka 107. stavka 3. ne dostavi svoje mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta te se primjenjuje članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011, vezano uz članak 5.



POGLAVLJE II.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 230.

Stavljanje izvan snage

1.  Uredba (EU) br. 1234/2007 stavlja se izvan snage.

Međutim, sljedeće odredbe Uredbe (EU) br. 1234/2007 i dalje se primjenjuju:

(a) što se tiče sustava ograničenja proizvodnje mlijeka: dio III. glava I. poglavlje III. odjeljak III., članak 55., članak 85. i Prilozi IX. i X., do 31. ožujka 2015.;

(b) u sektoru vina:

i. članci od 85.a do 85.e što se tiče područja iz članka 85.a stavka 2. koja još nisu iskrčena i područja iz članka 85.b stavka 1. koja nisu regulirana, dok se ta područja ne iskrče ili reguliraju i članak 188.a stavci 1. i 2.;

ii. sustav prava sadnje u prijelaznom razdoblju određen u dijelu II. glavi I. poglavlju III. odjeljku IV.a pododjeljku II. do 31. prosinca 2015.;

iii. članak 118.m stavak 5. do iscrpljenja zaliha vina s oznakom „Mlado vino portugizac” postojećih na dan 1. srpnja 2013.;

iv. članak 118.s stavak 5., do 30. lipnja 2017.;

▼M1

(ba) članak 111. do 31. ožujka 2015.;

▼B

►C3  (c) članak 113.a stavak 4., članci 114., 115. i 116., članak 117. stavci od 1. do 4. i članak 121. točka (e) podtočka iv., kao i Prilog XIV. dio (A) stavak IV., dio (B) stavak I. točke 2. i 3. i stavak III. točka 1. i dio (C), te Prilog XV. stavak II. točke 1., 3., 5. i 6. te stavak IV. točka 2. za potrebe primjene tih članaka, ◄ do datuma primjene odgovarajućih tržišnih pravila koja se moraju utvrditi prema delegiranim aktima iz članka 75. stavka 2., članka 76.a stavka 4., članka 78. stavaka 3. i 4., članka 79. stavka 1., članka 80. stavka 4., članka 83. stavka 4., članka 86., članka 87. stavka 2., članka 88. stavka 3. i članka 89. ove Uredbe;

▼M1

(ca) članak 125.a stavak 1. točka (e) i stavak 2. i, u pogledu sektora voća i povrća, Prilog XVI.a, do datuma primjene s time povezanih pravila koja se određuju na temelju delegiranih akata predviđenih u članku 173. stavku 1. točkama (b) i (i);

▼B

(d) članak 133.a stavak 1. i članak 140.a do 30. rujna 2014.;

▼M1

(da) članci 136., 138. i 140., kao i Prilog XVIII. za potrebe primjene tih članaka, do datuma primjene pravila koja se određuju na temelju delegiranih akata predviđenih u članku 180. i članku 183. točki (a) ili do 30. lipnja 2014., ovisno o tome što nastupi prije;

▼B

(e) članak 182. stavak 3. do kraja tržišne godine 2013./2014. za šećer 30. rujna 2014.;

(f) članak 182. stavak 4. do 31. prosinca 2017.;

(g) članak 182. stavak 7. do 31. ožujka 2014.;

▼C3

(h) Prilog XV. dio III. točka 3. do 31. prosinca 2015.;

▼B

(i) Prilog XX. do datuma stupanja na snagu zakonodavnog akta kojim se zamjenjuje Uredba (EZ) br. 1216/2009 i Uredba Vijeća (EZ) br. 614/2009 ( 28 ).

2.  Upućivanja na Uredbu (EZ) br. 1234/2007 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i na Uredbu (EU) br. 1306/2103 te se čitaju u skladu s korelacijskom tablicom navedenom u Prilogu XIV. ovoj Uredbi.

3.  Uredbe Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1601/96 i (EZ) br. 1037/2001 stavljaju se izvan snage.

Članak 231.

Prijelazna pravila

1.  Kako bi se osigurao nesmetan prijelaz s postupaka predviđenih Uredbom (EZ) br. 1234/2007 na one koje određuje ova Uredba, Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte koji se tiču nužnih mjera za zaštitu stečenih prava i legitimnih očekivanja poduzeća.

2.  Svi višegodišnji programi doneseni prije 1. siječnja 2014. i dalje se uređuju dotičnim odredbama Uredbe (EZ) br. 1234/2007 nakon stupanja na snagu ove Uredbe do završetka tih programa.

Članak 232.

Stupanje na snagu i primjena

1.  Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Međutim:

(a) članak 181. primjenjuje se od 1. listopada 2014.;

(b) Prilog VII. dio VII. točka II. podtočka 3. primjenjuje se od 1. siječnja 2016.;

▼M5 —————

▼B

3.  Članci od 127. do 144. i članci 192. i 193. primjenjuju se do kraja tržišne godine 2016./2017. za šećer 30. rujna 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.




PRILOG I.

POPIS PROIZVODA IZ ČLANKA 1. STAVKA 2.

DIO I.

Žitarice

Sektor žitarica obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

0709 99 60

Kukuruz šećerac, svjež ili rashlađen

0712 90 19

Kukuruz šećerac, cijeli, rezan na kocke ili rezance, ili u prahu, ali dalje nepripremljen, osim sjemenskog hibrida

1001 91 20

Obična pšenica i suražica, za sjeme

ex 1001 99 00

Pir, obična pšenica i suražica, osim za sjetvu

1002

Raž

1003

Ječam

1004

Zob

1005 10 90

Kukuruz za sjeme, osim hibrida

1005 90 00

Kukuruz, osim za sjeme

1007 10 90 ,

1007 90 00

Sirak u zrnu, osim hibrida za sjetvu

1008

Heljda, proso i sjeme za ptice; druge žitarice

(b)

1001 11 00 ,

1001 19 00

Tvrda (durum) pšenica

(c)

1101 00

Brašno od pšenice ili suražice

1102 90 70

Raženo brašno

1103 11

Prekrupa i krupica od pšenice

1107

Slad, pržen ili nepržen

(d)

0714

Manioka, indijska maranta, kaćun, topinambur (čičoka), batat i slično korijenje i gomolji s visokim sadržajem škroba ili inulina, svježi, rashlađeni, zamrznuti ili osušeni, cijeli ili rezani ili u obliku peleta; srž sago-drveta

ex  11 02

Brašno od žitarica, osim od pšenice ili suražice

1102 20

– kukuruzno brašno

1102 90

– drugo:

1102 90 10

– – ječmeno brašno

1102 90 30

– – zobeno brašno

1102 90 90

– – drugo

ex  11 03

Prekrupa, krupica i pelete od žitarica, osim prekrupe i krupice od pšenice (podbroj 1103 11 ), prekrupe i krupice od riže (podbroj 1103 19 50 ) i peleta od riže (podbroj 1103 20 50 )

ex  11 04

Žitarice u zrnu obrađene na drugi način (npr. oljuštene, valjane, u pahuljicama, perlirane, rezane ili gnječene), osim riže iz tarifnog broja 1006 i rižinih pahuljica iz podbroja 1104 19 91 ; klice od žitarica, cijele, valjane, u ljuskicama ili mljevene

1106 20

Brašno, krupica i prah od sagoa, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0714

ex  11 08

Škrobovi; inulin:

– škrobovi:

1108 11 00

– – pšenični škrob

1108 12 00

– – kukuruzni škrob

1108 13 00

– – krumpirov škrob

1108 14 00

– – škrob od manioke

ex 1108 19

– – drugi škrobovi:

1108 19 90

– – – drugo

1109 00 00

Pšenični gluten, osušen ili neosušen

1702

Drugi šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu, u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodanih aroma ili bojila; umjetni med, miješan ili ne s prirodnim medom; karamel:

ex 1702 30

– glukoza i glukozni sirup, bez masenog udjela fruktoze ili s masenim udjelom fruktoze manjim od 20 % u suhom stanju:

– – drugo:

ex 1702 30 50

– – – u obliku bijelog kristalnog praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog, s masenim udjelom glukoze manjim od 99 % u suhom stanju

ex 1702 30 90

– – – drugo, s masenim udjelom glukoze manjim od 99 % u suhom stanju

ex 1702 40

– glukoza i glukozni sirup, s masenim udjelom fruktoze 20 % ili većim, ali manjim od 50 % u suhom stanju, osim invertnog šećera:

1702 40 90

– – drugo

ex 1702 90

– drugo, uključujući invertni šećer i druge šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze 50 % u suhom stanju:

1702 90 50

– – maltodekstrin i maltodekstrinski sirup

– – karamel:

– – – drugo:

1702 90 75

– – – – u obliku praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog

1702 90 79

– – – – drugo

2106

Prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

ex 2106 90

– drugo

– – aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi:

– – – drugo

2106 90 55

– – – – glukozni sirup i maltodekstrinski sirup

ex  23 02

Mekinje i drugi ostaci, peletirani ili nepeletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica,

ex  23 03

Ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci, rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i drugi otpaci industrije šećera, ostaci i otpaci iz pivovara i destilerija, nepeletirani ili peletirani

2303 10

– ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci

2303 30 00

– ostaci i otpaci iz pivovara ili destilerija

ex  23 06

Uljane pogače i drugi kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji biljnih masti ili ulja, osim onih iz tarifnog broja 2304 ili 2305 , nemljeveni, mljeveni ili peletirani:

– drugo

2306 90 05

– – od klica kukuruza

ex 2308 00

Biljni materijali i biljni otpaci, biljni ostaci i nusproizvodi, peletirani ili nepeletirani, koji se upotrebljavaju za prehranu životinja, a nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

2308 00 40

– žir i divlji kesten; komina od voća, osim od grožđa

2309

Pripravci koji se upotrebljavaju za prehranu životinja:

ex 2309 10

– hrana za pse i mačke, pripremljena u pakiranja za maloprodaju:

2309 10 11

2309 10 13

2309 10 31

2309 10 33

2309 10 51

2309 10 53

– – koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode

ex 2309 90

– drugo:

2309 90 20

– – proizvodi na koje se odnosi dodatna napomena 5. u poglavlju 23. Kombinirane nomenklature

– – drugi, uključujući premikse:

2309 90 31

2309 90 33

2309 90 41

2309 90 43

2309 90 51

2309 90 53

– – – koji sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode

(1)  Za potrebe ovog podbroja, „mliječni proizvodi” znači proizvodi obuhvaćeni tarifnim brojevima 0401 do 0406 , kao i podbrojevima 1702 11 00 , 1702 19 00 i 2106 90 51 .

DIO II.

Riža

Sektor žitarica obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

1006 10 21 do

1006 10 98

Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova), osim za sjetvu

1006 20

Oljuštena (smeđa) riža

1006 30

Polubijela ili bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu

(b)

1006 40 00

Lomljena riža

(c)

1102 90 50

Rižino brašno

1103 19 50

Prekrupa i krupica od riže

1103 20 50

Pelete od riže

1104 19 91

Rižine pahuljice

ex 1104 19 99

Valjana rižina zrna

1108 19 10

Rižin škrob

DIO III.

Šećer

Sektor šećera obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

1212 91

Šećerna repa

1212 93 00

Šećerna trska

(b)

1701

Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i kemijski čista saharoza, u krutom stanju

(c)

1702 20

Šećer i sirup od javora

1702 60 95 i

1702 90 95

Drugi šećeri u krutom stanju i šećerni sirupi, bez dodanih aroma ili bojila, ali koji ne obuhvaćaju laktozu, glukozu, maltodekstrin i izoglukozu

1702 90 71

Karamel s masenim udjelom saharoze 50 % ili većim u suhoj tvari

2106 90 59

Aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, osim izoglukoznih, laktoznih, glukoznih i maltodekstrinskih sirupa

(d)

1702 30 10

1702 40 10

1702 60 10

1702 90 30

Izoglukoza

(e)

1702 60 80

1702 90 80

Inulinski sirup

(f)

1703

Melase dobivene pri ekstrakciji ili rafiniranju šećera

(g)

2106 90 30

Aromatiziran ili obojen izoglukozni sirup

(h)

2303 20

Rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i drugi otpaci od proizvodnje šećera

DIO IV.

Sušena krma

Sektor sušene krme obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

a)

ex 1214 10 00

– krupica i pelete od lucerne umjetno sušene toplinom

– krupica i pelete od lucerne drugačije sušene i samljevene

ex 1214 90 90

– lucerna, esparzeta, djetelina, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, umjetno sušeni toplinom, osim sijena i krmnog kelja i proizvoda koji sadrže sijeno

– lucerna, esparzeta, djetelina, lupine, grahorice, kokotac, sjetvena graholika i smiljkita, drugačije sušeni i samljeveni

b)

ex 2309 90 96

– koncentrate bjelančevina dobivene od soka lucerne i soka trave

– dehidrirani proizvodi dobiveni isključivo od krutih ostataka i soka koji nastaju pri pripremi gore navedenih koncentrata

DIO V.

Sjeme

Sektor sjemena obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

0712 90 11

Hibridi kukuruza šećerca:

– za sjetvu

0713 10 10

grašak (Pisum sativum):

– za sjetvu

ex 0713 20 00

slanutak:

– za sjetvu

ex 0713 31 00

Grah vrste Vigna mungo (L.) Hepper ili Vigna radiata (L.) Wilczek:

– za sjetvu

ex 0713 32 00

grah sitni crveni (Azuki) (Phaseolus ili Vigna angularis):

– za sjetvu

0713 33 10

grah obični, uključujući bijeli (Phaseolus vulgaris):

– za sjetvu

ex 0713 34 00

bambara grah (Vigna subterranea ili Voandzeia subterranea):

ex 0713 35 00

– za sjetvu

ex 0713 39 00

mletački grah (crnookica) (Vigna unguiculata):

– za sjetvu

Drugo:

– za sjetvu

ex 0713 40 00

leća:

– za sjetvu

ex 0713 50 00

Bob (Vicia faba var. major) i konjski bob (Vicia faba var. equina, Vicia faba var. minor):

ex 0713 60 00

– za sjetvu

golublji grašak (Cajanus cajan):

– za sjetvu

ex 0713 90 00

Druge sušene mahunarke:

– za sjetvu

1001 91 10

Pir:

– sjeme

1001 91 90

Drugo

– sjeme

ex 1005 10

Kukuruz za sjeme, hibridni

1006 10 10

Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova):

– za sjetvu

1007 10 10

Sirak u zrnu, hibridni:

– sjeme

1201 10 00

Soja u zrnu, uključujući i lomljenu:

– sjeme

1202 30 00

Kikiriki, nepržen niti drugačije termički obrađen, oljušten ili neoljušten, uključujući i lomljen:

– sjeme

1204 00 10

Laneno sjeme, cijelo ili lomljeno:

– za sjetvu

1205 10 10 i

Sjeme uljane repice, uključujući i lomljeno:

ex 1205 90 00

– za sjetvu

1206 00 10

Sjeme suncokreta, uključujući i lomljeno:

– za sjetvu

ex  12 07

Drugo uljano sjeme i plodovi, uključujući i lomljeno:

– za sjetvu

1209

Sjeme, plodovi i spore, vrsta koje se upotrebljavaju za sjetvu

DIO VI.

Hmelj

Sektor hmelja obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

1210

Hmelj, svjež ili osušen, uključujući i mljeven, u obliku praha ili peleta; lupulin

1302 13 00

Biljni sokovi i ekstrakti od hmelja

DIO VII.

Maslinovo ulje i stolne masline

Sektor maslinovog ulja i stolnih maslina obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

1509

Maslinovo ulje i njegove frakcije, rafinirano ili nerafinirano, ali kemijski nemodificirano

1510 00

Druga ulja i njihove frakcije, dobivena isključivo od maslina, rafinirana ili nerafinirana, ali kemijski nemodificirana, uključujući mješavine tih ulja ili frakcija s uljima ili frakcijama iz tarifnog broja 1509

(b)

0709 92 10

Masline, svježe ili rashlađene, za raznu uporabu osim za proizvodnju ulja

0709 92 90

Druge masline, svježe ili rashlađene

0710 80 10

Masline (nekuhane ili kuhane u pari ili vodi), zamrznute

0711 20

Masline privremeno konzervirane (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje su u tom stanju neprikladne za neposrednu konzumaciju

ex 0712 90 90

Sušene masline, cijele, narezane na kocke ili rezance, zdrobljene ili samljevene, ali dalje nepripremljene

2001 90 65

Masline, pripremljene ili konzervirane u octu ili octenoj kiselini

ex 2004 90 30

Masline, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, zamrznute

2005 70 00

Masline, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznute

(c)

1522 00 31

1522 00 39

Ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla koji sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja

2306 90 11

2306 90 19

Uljane pogače i drugi kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji maslinovog ulja

DIO VIII.

Lan i konoplja

Sektor lana i konoplje obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

5301

Lan, sirov ili prerađivan, ali nepreden; kučina i laneni otpaci (uključujući i otpatke pređe i rastrgane tekstilne materijale)

5302

Prava konoplja (Cannabis sativa L.), sirova ili prerađena ali nepredena; kučina i otpaci od konoplje (uključujući otpatke od pređe i rastrgane tekstilne materijale)

DIO IX.

Voće i povrće

Sektor voća i povrća obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

0702 00 00

Rajčica, svježa ili rashlađena

0703

Crveni luk, ljutika, češnjak, poriluk i drugo lukovičasto povrće, svježe ili rashlađeno

0704

Kupus, cvjetača, koraba, kelj i slične jestive kupusnjače, svježe ili rashlađene

0705

Salata (Lactuca sativa) i cikorija (Cichorium spp.), svježe ili rashlađene:

0706

Mrkva, bijela repa, cikla, turovac, celer korjenaš, rotkvica i slično jestivo korjenasto povrće, svježe ili rashlađeno

0707 00

Krastavci i kornišoni, svježi ili rashlađeni

0708

Mahunarke, u mahunama ili zrnu, svježe ili rashlađene

ex  07 09

Drugo povrće, svježe ili rashlađeno, osim povrća iz podbrojeva 0709 60 91 , 0709 60 95 , 0709 60 99 , 0709 92 10 , 0709 92 90 and 0709 99 60

ex  08 02

Drugi orašasti plodovi, svježi ili suhi, oljušteni ili neoljušteni, oguljeni ili neoguljeni, osim areke (betelovih oraha) i kola oraha iz podbroja 0802 70 00 , 0802 80 00

0803 10 10

Svježe banane za kuhanje

0803 10 90

Suhe banane za kuhanje

0804 20 10

Smokve, svježe

0804 30 00

Ananas

0804 40 00

Avokado

0804 50 00

Guava, mango, mangostin

0805

Agrumi, svježi ili sušeni

0806 10 10

Svježe stolno grožđe

0807

Dinje, lubenice i papaje, svježe

0808

Jabuke, kruške i dunje, svježe

0809

Marelice, trešnje, breskve (uključujući nektarine), šljive i trnina, svježe

0810

Drugo voće, svježe

0813 50 31

0813 50 39

Mješavine isključivo od orašastih plodova iz podbroja 0801 i 0802

0910 20

Šafran

ex 0910 99

Majčina dušica, svježa ili rashlađena

ex 1211 90 86

Bosiljak, matičnjak, metvica, Origanum vulgare (origano/divlja mažurana), ružmarin, kadulja, svježi ili rashlađeni

1212 92 00

Rogač

DIO X.

Prerađevine voća i povrća

Sektor prerađevina voća i povrća obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

ex  07 10

Povrće (nekuhano ili kuhano na pari ili u vodi), zamrznuto, osim kukuruza šećerca iz podbroja 0710 40 00 , maslina iz podbroja 0710 80 10 i plodova iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta iz podbroja 0710 80 59

ex  07 11

Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje je u tom stanju neprikladno za neposrednu konzumaciju, osim maslina iz podbroja 0711 20 , plodova iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta iz podbroja 0711 90 10 i kukuruza šećerca iz podbroja 0711 90 30

ex  07 12

Osušeno povrće, cijelo, rezano, u kriškama, lomljeno ili u prahu, ali dalje nepripremljeno, osim umjetno osušenog krumpira neprikladnog za prehranu ljudi iz podbroja ex 0712 90 05 , kukuruza šećerca iz podbrojeva ex 0712 90 11 i 0712 90 19 i maslina iz podbroja ex 0712 90 90

0804 20 90

Suhe smokve

0806 20

Grožđice

ex  08 11

Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u vodi ili pari, zamrznuti, bez dodanog šećera ili drugih sladila, osim smrznutih banana iz podbroja ex 0811 90 95

ex  08 12

Voće i orašasti plodovi, privremeno konzervirani (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koji su u tom stanju neprikladni za neposrednu prehranu, osim privremeno konzerviranih banana iz podbroja ex 0812 90 98

ex  08 13

Voće, sušeno, osim onog iz tarifnih brojeva 0801 do 0806 ; mješavine orašastih plodova ili sušenog voća iz ovog poglavlja, osim mješavina sastavljenih isključivo od orašastih plodova iz tarifnih brojeva 0801 i 0802 iz podbrojeva 0813 50 31 i 0813 50 39

0814 00 00

Kore agruma, dinja i lubenice, svježe, zamrznute, sušene ili privremeno konzervirane u salamuri, sumpornoj vodi ili u drugim otopinama za konzerviranje

0904 21 10

Sušena slatka paprika (Capsicum annuum), nedrobljena i nemljevena

(b)

ex  08 11

Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u vodi ili pari, zamrznuti, s dodanim šećerom ili drugim sladilima

ex 1302 20

Pektinske tvari i pektinati

ex  20 01

Povrće, voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, isključujući:

— plodove iz roda Capsicum osim slatkih paprika ili pimenta, iz podbroja 2001 90 20

— kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) iz podbroja 2001 90 30

— jam, batat i slične jestive dijelove biljaka, s masenim udjelom škroba 5 % ili većim iz podbroja 2001 90 40

— palmine jezgre iz podbroja ex 2001 90 92

— masline iz podbroja 2001 90 65

— listova vinove loze, izdanaka hmelja i sličnih jestivih dijelova biljaka iz podbroja ex 2001 90 97

2002

Rajčice, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini

2003

Gljive i tartufi, pripremljeni ili konzervirani na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini

ex  20 04

Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, zamrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 , isključujući kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) iz podbroja 2004 90 10 , masline iz podbroja ex 2004 90 30 i krumpir pripremljen ili konzerviran u obliku brašna, krupice ili pahuljica iz podbroja 2004 10 91

ex  20 05

Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 , isključujući masline iz podbroja 2005 70 00 , kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) iz podbroja 2005 80 00 i plodove iz roda Capsicum, osim slatkih paprika ili pimenta iz podbroja 2005 99 10 i krumpira pripremljenog ili konzerviranog u obliku brašna, krupice ili pahuljica iz podbroja 2005 20 10

ex 2006 00

Povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i drugi dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, glazirani ili kandirani), osim banana konzerviranih šećerom iz podbroja ex 2006 00 38 i ex 2006 00 99

ex  20 07

Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od voća ili od orašastih plodova, dobiveni kuhanjem, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, osim:

— homogeniziranih proizvoda od banana iz podbroja ex 2007 10

— džemova, voćnih želea, marmelada, pirea i pasta od banana iz podbrojeva ex 2007 99 39 , ex 2007 99 50 i ex 2007 99 97

ex  20 08

Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drugačije pripremljeni ili konzervirani, s dodanim šećerom, drugim sladilima ili alkoholom ili bez njih, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, osim:

— maslaca od kikirikija iz podbroja 2008 11 10

— palminih jezgri iz podbroja 2008 91 00

— kukuruza iz podbroja 2008 99 85

— jama, batata i sličnih jestivih dijelova biljaka, s masenim udjelom škroba 5 % ili većim iz podbroja 2008 99 91

— listova vinove loze, izdanaka hmelja i sličnih jestivih dijelova biljaka iz podbroja ex 2008 99 99

— mješavina od banana drugačije pripremljenih ili konzerviranih, iz podbrojeva ex 2008 97 59 , ex 2008 97 78 , ex 2008 97 93 and ex 2008 97 98

— banana drugačije pripremljenih ili konzerviranih iz podbrojeva ex 2008 99 49 , ex 2008 99 67 i ex 2008 99 99

ex  20 09

Voćni sokovi (osim soka od grožđa i mošta od grožđa iz podbrojeva 2009 61 i 2009 69 i soka od banane iz podbroja ex 2009 89 35 , 2009 89 38 , 2009 89 79 , 2009 89 86 , 2009 89 89 and 2009 89 99 ) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih

DIO XI.

Banane

Sektor banana obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

0803 90 10

Svježe banane, osim banana za kuhanje

0803 90 90

Sušene banane, osim banana za kuhanje

ex 0812 90 98

Banane, privremeno konzervirane

ex 0813 50 99

Mješavine koje sadrže sušene banane

1106 30 10

Brašno, krupica i prah od banana

ex 2006 00 99

Banane konzervirane u šećeru

ex 2007 10 99

Homogenizirani proizvodi od banana

ex 2007 99 39

ex 2007 99 50

ex 2007 99 97

Džemovi, voćni želei, marmelade, pirei i paste od banana

ex 2008 97 59

ex 2008 97 78

ex 2008 97 93

ex 2008 97 96

ex 2008 97 98

Mješavine koje sadrže drugačije pripremljene ili konzervirane banane, bez dodanog alkohola

ex 2008 99 49

ex 2008 99 67

ex 2008 99 99

Banane, drugačije pripremljene ili konzervirane

ex 2009 89 35

ex 2009 89 38

ex 2009 89 79

ex 2009 89 86

ex 2009 89 89

ex 2009 89 99

Sok od banane

DIO XII.

Vino

Sektor vina obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

2009 61

2009 69

Sok od grožđa (uključujući mošt)

2204 30 92

2204 30 94

2204 30 96

2204 30 98

Drugi mošt od grožđa, osim onog u fermentaciji ili s vrenjem zaustavljenim bez dodavanja alkohola

(b)

ex  22 04

Vino od svježeg grožđa, uključujući vina pojačana alkoholom; mošt od grožđa, osim mošta iz tarifnog broja 2009 , isključujući drugi mošt od grožđa iz podbrojeva 2204 30 92 , 2204 30 94 , 2204 30 96 i 2204 30 98

(c)

0806 10 90

Svježe grožđe, osim stolnoga grožđa

2209 00 11

2209 00 19

Vinski ocat

(d)

2206 00 10

Piquette (vino od komine)

2307 00 11

2307 00 19

Vinski talog

2308 00 11

2308 00 19

Komina od grožđa

DIO XIII.

Živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće

Sektor živih biljaka obuhvaća sve proizvode iz poglavlja 6. Kombinirane nomenklature.

DIO XIV.

Duhan

Sektor duhana obuhvaća sirovi ili neprerađeni duhan i duhanske otpatke iz tarifne oznake KN 2401 .

DIO XV.

Govedina i teletina

Sektor govedine i teletine obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

0102 29 05 to

0102 29 99 , 0102 39 10 i 0102 90 91

Žive životinje domaćih vrsta goveda, osim čistokrvnih rasplodnih životinja

0201

Goveđe meso, svježe ili rashlađeno

0202

Goveđe meso, zamrznuto

0206 10 95

Unutarnja prepona, mišićna i tetivna, svježa ili rashlađena

0206 29 91

Unutarnja prepona, mišićna i tetivna, zamrznuta

0210 20

Goveđe meso, soljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno

0210 99 51

Unutarnja prepona, mišićna i tetivna, soljena, u salamuri, sušena ili dimljena

0210 99 90

Jestivo brašno i krupica od mesa ili mesnih klaoničkih nusproizvoda

1602 50 10

Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi od goveđeg mesa ili klaoničkih nusproizvoda, nekuhani; mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda

1602 90 61

Drugi pripremljeni ili konzervirani mesni proizvodi koji sadrže meso ili klaoničke nusproizvode od goveda, nekuhani; mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda

(b)

0102 21 , 0102 31 00 i 0102 90 20

Živa goveda, čistokrvna, rasplodna

0206 10 98

Jestivi goveđi klaonički nusproizvodi, bez mišićne i tetivne prepone, svježi ili rashlađeni, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

0206 21 00

0206 22 00

0206 29 99

Jestivi goveđi klaonički nusproizvodi, bez mišićne i tetivne prepone, zamrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

0210 99 59

Jestivi goveđi klaonički nusproizvodi, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni, bez mišićne i tetivne prepone

ex 1502 10 90

Masti od goveda, osim onih iz tarifnog broja 1503

1602 50 31 and

1602 50 95

Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi od goveđeg mesa ili goveđih klaoničkih nusproizvoda, osim nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda, i mješavina kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda

1602 90 69

Drugi pripremljeni ili konzervirani mesni proizvodi koji sadrže goveđe meso ili klaoničke nusproizvode, osim nekuhanog, i mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih nusproizvoda.

DIO XVI.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Sektor mlijeka i mliječnih proizvoda obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

0401

Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani, bez dodanog šećera ili drugih sladila

(b)

0402

Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim sladilima

(c)

0403 10 11 do

0403 10 39

0403 9011 11 do

0403 90 69

Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i drugo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, neovisno o tome jesu li koncentrirani ili sadrže dodani šećer ili druga sladila ili ne, nearomatizirani i bez dodanog voća, orašastih plodova ili kakaa

(d)

0404

Sirutka, neovisno o tome je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne; proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, neovisno o tome sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne, koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

(e)

ex  04 05

Maslac i druge masti i ulja, dobiveni od mlijeka; mliječni namazi s udjelom masti većim od 75 %, ali manjim od 80 %

(f)

0406

Sir i skuta

(g)

1702 19 00

Laktoza i laktozni sirup bez dodanih aroma ili bojila, s masenim udjelom laktoze, izražene kao bezvodna laktoza, manjim od 99 %, računano na suhu tvar

(h)

2106 90 51

Aromatiziran ili obojen laktozni sirup

(i)

ex  23 09

Pripravci koji se upotrebljavaju za prehranu životinja:

ex 2309 10

– hrana za pse i mačke, pripremljena u pakiranja za maloprodaju:

2309 10 15

2309 10 19

2309 10 39

2309 10 59

2309 10 70

– – koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode

ex 2309 90

– drugo:

2309 90 35

– – druga, uključujući premikse:

2309 90 39

2309 90 49

2309 90 59

2309 90 70

– – – koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode

DIO XVII.

Svinjetina

Sektor svinjetine obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

ex  01 03

Domaće svinje, osim čistokrvnih rasplodnih životinja

(b)

ex  02 03

Meso domaće svinje, svježe, rashlađeno ili zamrznuto

ex  02 06

Jestivi klaonički nusproizvodi od domaćih svinja, svježi, rashlađeni ili zamrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

0209 10

Svinjska masnoća, bez krtog mesa, netopljena niti drugačije ekstrahirana, svježa, rashlađena, zamrznuta, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena

ex  02 10

Meso i jestivi klaonički nusproizvodi od domaćih svinja, usoljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni

1501 10

1501 20

Svinjska masnoća (uključujući mast)

(c)

1601 00

Kobasice i slični proizvodi, od mesa, mesnih klaoničkih nusproizvoda ili krvi; prehrambeni proizvodi na osnovi tih proizvoda

1602 10 00

Homogenizirani proizvodi od mesa, mesnih klaoničkih nusproizvoda ili krvi

1602 20 90

Pripremljeni ili konzervirani proizvodi od jetara bilo koje životinje osim guske ili patke

1602 41 10

1602 42 10

1602 49 11 do

1602 49 50

Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi koji sadrže meso ili klaoničke nusproizvode domaće svinje

1602 90 10

Prerađevine od krvi bilo koje životinje

1602 90 51

Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi koji sadrže meso ili klaoničke nusproizvode domaće svinje

1902 20 30

Punjena tjestenina, uključujući i kuhanu ili drugačije pripremljenu, s masenim udjelom kobasica i sličnih proizvoda od mesa i klaoničkih nusproizvoda bilo koje vrste, uključujući masnoće bilo koje vrste ili podrijetla, većim od 20 %

DIO XVIII.

Ovčetina i kozletina

Sektor ovčetine i kozletine obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

0104 10 30

Janjad (do jedne godine)

0104 10 80

Žive ovce, osim čistokrvnih rasplodnih životinja i janjadi

0104 20 90

Žive koze, osim čistokrvnih rasplodnih životinja

0204

Ovčetina ili kozletina, svježa, rashlađena ili zamrznuta

0210 99 21

Ovčetina i kozletina, s kostima, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena

0210 99 29

Ovčetina i kozletina, bez kostiju, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena

(b)

0104 10 10

Žive ovce – čistokrvne rasplodne životinje

0104 20 10

Žive koze – čistokrvne rasplodne životinje

0206 80 99

Jestivi klaonički nusproizvodi od ovaca i koza, svježi ili rashlađeni, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

0206 90 99

Jestivi klaonički nusproizvodi od ovaca i koza, zamrznuti, osim onih koji se upotrebljavaju za proizvodnju farmaceutskih proizvoda

0210 99 85

Jestivi klaonički nusproizvodi od ovaca i koza, usoljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni

ex 1502 90 90

Ovčje i kozje masnoće, osim onih iz tarifnog broja 1503

(c)

1602 90 91

Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa ili klaoničkih nusproizvoda od ovaca ili koza;

1602 90 95

 

DIO XIX.

Jaja

Sektor jaja obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

0407 11 00

0407 19 11

0407 19 19

0407 21 00

0407 29 10

0407 90 10

Jaja peradi, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana

(b)

0408 11 80

0408 19 81

0408 19 89

0408 91 80

0408 99 80

Ptičja jaja bez ljuske i žumanjci, svježi, sušeni, kuhani u vodi ili na pari, oblikovani, smrznuti ili na drugi način konzervirani, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, osim onih koji su neprikladni za prehranu ljudi

DIO XX.

Meso peradi

Sektor mesa peradi obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

(a)

0105

Živa perad, to jest kokoši vrste Gallus domesticus, patke, guske, pure i biserke

(b)

ex  02 07

Meso peradi i jestivi klaonički nusproizvodi peradi iz tarifnog broja 0105 , svježi, rashlađeni ili zamrznuti, osim jetara koja su obuhvaćena točkom (c)

(c)

0207 13 91

0207 14 91

0207 26 91

0207 27 91

0207 43 00

0207 44 91

0207 45 93

0207 45 95

Jetra peradi, svježa, rashlađena ili zamrznuta

0210 99 71

0210 99 79

Jetra peradi, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena

(d)

0209 90 00

Masnoća peradi, netopljena niti drugačije ekstrahirana, svježa, rashlađena, zamrznuta, usoljena, u salamuri, sušena ili dimljena

(e)

1501 90 00

Masnoća peradi

(f)

1602 20 10

Guščja ili pačja jetra, drugačije pripremljena ili konzervirana

1602 31

1602 32

1602 39

Meso ili mesni klaonički nusproizvodi od peradi iz tarifnog broja 0105 , drugačije pripremljeni ili konzervirani

DIO XXI.

Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla

1. Sektor etilnog alkohola obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

ex 2207 10 00

Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 % vol. ili većim, dobiven od poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovorima

ex 2207 20 00

Etilni alkohol i drugi alkoholi, denaturirani, s bilo kojim sadržajem alkohola, dobiveni od poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovorima

ex 2208 90 91

i

ex 2208 90 99

Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 % vol., dobiven od poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovorima

2. Sektor etilnog alkohola također obuhvaća proizvode na bazi etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla koji je obuhvaćen tarifnom oznakom KN 2208 , a koji je spremljen u posude obujma većeg od 2 litre i koji pokazuje sva svojstva etilnog alkohola opisanog u točki 1.

DIO XXII.

Pčelarski proizvodi

Sektor pčelarskih proizvoda obuhvaća proizvode navedene u sljedećoj tablici:



Oznaka KN

Opis

0409 00 00

Prirodni med

ex 0410 00 00

Matična mliječ i propolis, jestivi

ex 0511 99 85

Matična mliječ i propolis, nejestivi

ex 1212 99 95

Pelud

ex 1521 90

Pčelinji vosak

DIO XXIII.

Dudov svilac

Sektor dudovog svilca pokriva dudove svilce obuhvaćene tarifnom oznakom KN ex 0106 90 00 i jajašca dudovog svilca obuhvaćena tarifnom oznakom ex 0511 99 85 .

DIO XXIV

Drugi proizvodi

„Drugi proizvodi” su svi poljoprivredni proizvodi osim onih navedenih u dijelovima od I. do XXIII., uključujući one navedene u sljedećim odjeljcima 1. i 2. ovog dijela.



Odjeljak 1.

Oznaka KN

Opis

ex  01 01

Živi konji, magarci, mazge i mule:

– konji

0101 21 00

– – čistokrvne rasplodne životinje ():

0101 29

– – drugo:

0101 29 90

– – – koji nisu za klanje

0101 30 00

– – magarci

0101 90 00

drugo

ex  01 02

živa goveda:

– – koja nisu čistokrvne rasplodne životinje:

– – – koje ne pripadaju domaćim vrstama

0102 39 90 , i

0102 90 99

 

ex  01 03

Žive svinje:

0103 10 00

– čistokrvne rasplodne životinje ()

– drugo:

ex 0103 91

– – mase manje od 50 kg:

0103 91 90

– – – koje ne pripadaju domaćim vrstama

ex 0103 92

– – mase 50 kg ili veće

0103 92 90

– – koje ne pripadaju domaćim vrstama

0106

Druge žive životinje

ex  02 03

Svinjetina, svježa, rashlađena ili zamrznuta:

– svježe ili rashlađeno:

ex 0203 11

– – trupovi i polovice:

0203 11 90

– – – osim od domaće svinje

ex 0203 12

– – šunke, plećke i njihovi komadi, s kostima:

0203 12 90

– – – osim od domaće svinje

ex 0203 19

– – drugo:

0203 19 90

– – – osim od domaće svinje

– zamrznuto:

ex 0203 21

– – trupovi i polovice:

0203 21 90

– – – osim od domaće svinje

ex 0203 22

– – šunke, plećke i njihovi komadi, s kostima:

0203 22 90

– – – osim od domaće svinje

ex 0203 29

– – drugo:

0203 29 90

– – – osim od domaće svinje

ex 0205 00

Meso magaraca, mula i mazgi, svježe, rashlađeno ili zamrznuto:

ex  02 06

Jestivi klaonički nusproizvodi od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi, svježi, rashlađeni ili zamrznuti:

ex 0206 10

– od goveda, svježi ili rashlađeni

0206 10 10

– – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda ()

– od goveda, zamrznuti:

ex 0206 22 00

– – jetra:

– – – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda ()

ex 0206 29

– – drugo:

0206 29 10

– – – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda ()

ex 0206 30 00

– od svinja, svježe ili rashlađeno:

– – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda ()

– – drugo:

– – – osim od domaće svinje

– od svinja, zamrznuto:

ex 0206 41 00

– – jetra:

– – – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda ()

– – – drugo:

– – – – osim od domaće svinje

ex 0206 49 00

– – drugo:

– – – od domaćih svinja:

– – – – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda ()

– – – drugo

ex 0206 80

– drugo, svježe ili rashlađeno:

0206 80 10

– – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda ()

– – drugo:

0206 80 91

– – – od konja, magaraca, mula i mazgi

ex 0206 90

– drugo, zamrznuto:

0206 90 10

– – za proizvodnju farmaceutskih proizvoda ()

– – drugo:

0206 90 91

– – – od konja, magaraca, mula i mazgi

0208

Drugo meso i jestivi mesni klaonički nusproizvodi, svježi, rashlađeni ili smrznuti

ex  02 10

Meso i jestivi klaonički nusproizvodi, usoljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni; jestivo brašno i krupica od mesa ili od klaoničkih nusproizvoda:

– svinjetina:

ex 0210 11

– – šunke, plećke i njihovi komadi, s kostima:

0210 11 90

– – – osim od domaće svinje

ex 0210 12

– – prsa (s potrbušinom) i njihovi komadi:

0210 12 90

– – – osim od domaće svinje

ex 0210 19

– – drugo:

0210 19 90

– – – osim od domaće svinje

– drugo, uključujući jestiva brašna i krupice od mesa ili klaoničkih nusproizvoda:

0210 91 00

– – od primata

0210 92

– – od kitova, dupina i pliskavica (sisavaca iz roda Cetacea); od morskih krava i moronja (sisavaca iz roda Sirenia); od tuljana, morskih lavova i morževa (sisavaca podroda Pinnipedia)

0210 93 00

– – od gmazova (uključujući zmije i kornjače)

ex 0210 99

– – drugo:

– – – meso:

0210 99 31

– – – – od sobova

0210 99 39

– – – – drugo

– – – klaonički nusproizvodi:

– – – – osim od domaćih svinja, goveda, ovaca i koza

0210 99 85

– – – – – osim jetara peradi

ex  04 07

Ptičja jaja, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana:

0407 19 90

0407 29 90 i

0407 90 90

– osim od peradi

ex  04 08

Ptičja jaja bez ljuske i žumanjci, svježi, sušeni, kuhani u vodi ili na pari, oblikovani, zamrznuti ili na drugi način konzervirani, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih:

– žumanjci:

ex 0408 11

– – sušeni:

0408 11 20

– – – neprikladni za prehranu ljudi ()

ex 0408 19

– – drugo:

0408 19 20

– – – neprikladni za prehranu ljudi ()

– drugo:

ex 0408 91

– – sušeni:

0408 91 20

– – – neprikladni za prehranu ljudi ()

ex 0408 99

– – drugo:

0408 99 20

– – – neprikladni za prehranu ljudi ()

0410 00 00

Jestivi proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

0504 00 00

Životinjska crijeva, mjehuri i želuci (osim ribljih), cijeli ili u komadima, svježi, rashlađeni, zamrznuti, usoljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni

ex  05 11

Proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu; mrtve životinje iz 1. i 3. poglavlja, neprikladne za prehranu ljudi:

0511 10 00

– sperma bikova

– drugo:

ex 0511 99

– – drugo:

0511 99 85

– – – drugo

ex  07 09

Drugo povrće, svježe ili rashlađeno:

ex 0709 60

– plodovi iz roda Capiscum ili iz roda Pimenta:

– – drugo:

0709 60 91

– – – – iz roda Capsicum, za proizvodnju kapsicina ili boja na bazi kapsikum oleo-smola ()

0709 60 95

– – – za industrijsku proizvodnju eteričnih ulja ili rezinoida ()

0709 60 99

– – – drugo

ex  07 10

Povrće (nekuhano ili kuhano u pari ili vodi), zamrznuto:

ex 0710 80

– drugo povrće:

– – plodovi iz roda Capiscum ili iz roda Pimenta:

0710 80 59

– – – osim slatke paprike

ex  07 11

Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u salamuri, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali koje je u tom stanju neprikladno za neposrednu konzumaciju:

ex 0711 90

– drugo povrće; mješavine povrća:

– – povrće:

0711 90 10

– – – – plodovi iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta, osim slatkih paprika

ex  07 13

Sušene mahunarke, u zrnu, oljuštene ili neoljuštene ili lomljene:

ex 0713 10

– grašak (Pisum sativum):

0713 10 90

– – osim za sjetvu

ex 0713 20 00

– slanutak:

– – osim za sjetvu

– grah (Vigna spp., Phaseolus spp.):

ex 0713 31 00

– – grah vrste Vigna mungo (L) Hepper ili Vigna radiata (L) Wilczek:

– – – osim za sjetvu

ex 0713 32 00

– – grah sitni crveni (Azuki) (Phaseolus ili Vigna angularis):

– – – osim za sjetvu

ex 0713 33

– – grah obični, uključujući bijeli (Phaseolus vulgaris):

0713 33 90

– – – osim za sjetvu

ex 0713 34 00

– – bambara grah (Vigna subterranea ili Voandzeia subterranea)

ex 0713 35 00

– – – osim za sjetvu

ex 0713 39 00

– – mletački grah (crnookica) (Vigna unguiculata):

– – – osim za sjetvu

– – drugo:

– – – osim za sjetvu

ex 0713 40 00

– leća:

– – osim za sjetvu

ex 0713 50 00

– bob (Vicia faba var. major) i konjski bob (Vicia faba var. equina i Vicia faba var. minor)

– – osim za sjetvu

ex 0713 60 00

– golublji grašak (Cajanus cajan):

 

– – osim za sjetvu

ex 0713 90 00

– drugo:

– – osim za sjetvu

0801

Kokosov orah, brazilski orah, indijski orah, svježi ili osušeni, oljušteni ili neoljušteni, oguljeni ili neoguljeni

ex  08 02

Drugi orašasti plodovi, svježi ili suhi, oljušteni ili neoljušteni, oguljeni ili neoguljeni:

0802 70 00

– kola orasi (Cola spp.)

0802 80 00

– areka (betelov orah)

ex  08 04

Datulje, smokve, ananas, avokado, guava, mango i mangostin, svježi ili suhi:

0804 10 00

– datulje

0902

Čaj, aromatiziran ili nearomatiziran

ex  09 04

Papar roda Piper; suhi, drobljeni ili mljeveni plodovi roda Capsicum ili roda Pimenta, osim slatke paprike iz podbroja 0904 21 10

0905

Vanilija

0906

Cimet i cvijet cimetova drveta

0907

Klinčići (cijeli plodovi, pupoljci i peteljke)

0908

Muškatni oraščić, muškatni cvijet (macis) i kardamom

0909

Sjeme anisa, zvjezdastog anisa, komorača, korijandra, kumina ili kima; bobice kleke:

ex  09 10

Đumbir, kurkuma, listovi lovora, curry i drugi začini osim majčine dušice i šafrana

ex  11 06

Brašno, krupica i prah od sušenih mahunarki iz tarifnog broja 0713 , od sago-palmi, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0714 ili od proizvoda iz poglavlja 8.:

1106 10 00

– od sušenih mahunarki iz tarifnog broja 0713

ex 1106 30

– od proizvoda iz poglavlja 8.:

1106 30 90

– – osim od banana

ex  11 08

Škrobovi; inulin:

1108 20 00

– inulin

1201 90 00

Soja u zrnu, uključujući i lomljenu, osim za sjeme

1202 41 00

Kikiriki, nepržen niti drugačije termički obrađen, u ljusci, osim za sjeme

1202 42 00

Kikiriki, nepržen niti drugačije termički obrađen, oljušten, uključujući i lomljen, osim za sjeme

1203 00 00

Kopra

1204 00 90

Laneno sjeme, cijelo ili lomljeno, osim za sjetvu

1205 10 90 i ex 1205 90 00

Sjeme uljane repice, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1206 00 91

Suncokretovo sjeme, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1206 00 99

 

1207 29 00

Sjeme pamuka, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1207 40 90

Sjeme sezama, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1207 50 90

Sjeme gorušice, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1207 91 90

Sjeme maka, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1207 99 91

Sjeme konoplje, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

ex 1207 99 96

Drugo uljano sjeme i plodovi, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1208

Brašno i krupica od uljanog sjemenja ili plodova, osim od gorušice

ex  12 11

Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjemenje i plodove) koji se poglavito koriste u parfumeriji, farmaciji ili za insekticidne, fungicidne ili slične svrhe, svježi ili osušeni, rezani ili cijeli, drobljeni ili mljeveni, osim proizvoda navedenih pod tarifnom oznakom ex 1211 90 86 u dijelu IX.;

ex  12 12

Rogač, morske i druge alge, šećerna repa i šećerna trska, svježi, rashlađeni, zamrznuti ili suhi, uključujući i mljevene; koštice i jezgre iz koštica voća i drugi biljni proizvodi (uključujući neprženo korijenje cikorije Cichorium intybus vrste sativum) koji se poglavito koriste za prehranu ljudi i koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

ex 1212 99

– – osim šećerne trske:

1212 99 41 i 1212 99 49

– – – sjeme rogača

ex 1212 99 95

– – – drugo, osim korijenja cikorije

1213 00 00

Slama i pljeva od žitarica, neprerađena, uključujući i sječenu, mljevenu, prešanu ili u obliku peleta

ex  12 14

Stočna koraba, krmna cikla, krmno korijenje, sijeno, lucerna (alfalfa), djetelina, esparzeta, stočni kelj, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, uključujući i one u obliku peleta:

ex 1214 10 00

– Krupica i pelete od lucerne (alfalfa), osim od lucerne umjetno sušene toplinom ili od drugačije sušene i samljevene lucerne

ex 1214 90

– drugo:

1214 90 10

– – krmna cikla, stočna koraba i drugo krmno korijenje

ex 1214 90 90

– – drugo, isključujući:

– lucernu, esparzetu, djetelinu, lupine, grahorice i slične proizvode za stočnu hranu umjetno sušene toplinom, osim sijena i krmnog kelja i proizvoda koji sadrže sijeno

– lucernu, esparzetu, djetelinu, lupine, grahorice, kokotac, sjetvenu graholiku i smiljkitu, drugačije sušene i samljevene

ex  15 02

Masti goveda, ovaca ili koza, osim iz tarifnog broja 1503 :

ex 1502 10 10

ex 1502 90 10

– za industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude, isključujući masti dobivene od kostiju i otpadaka ()

1503 00

Stearin od svinjske masti, ulje od svinjske masti, oleostearin, oleo ulje i ulje od loja, neemulgirani, nemiješani niti na drugi način pripremljeni

ex  15 04

Masti i ulja i njihove frakcije, od riba ili morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani, osim ulja ribljih jetara i njihovih frakcija iz tarifnog broja 1504 10 i masti i ulja i njihove frakcije, od riba, osim ulja jetara iz tarifnog broja 1504 20

1507

Sojino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani

1508

Ulje od kikirikija i njegove frakcije, rafinirano ili nerafinirano, ali kemijski nemodificirano

1511

Palmino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani

1512

Ulje od sjemenki suncokreta, šafranike ili pamuka i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani

1513

Ulje od kokosovog oraha (kopre), palminih koštica (jezgri) ili babasu palme i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani

1514

Ulje od repice ili ulje od gorušice i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani

ex  15 15

Druge stabilne (nehlapive) biljne masti i ulja (osim jojobinog ulja iz podbroja ex 1515 90 11 ) i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani:

ex  15 16

Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla i njihove frakcije, djelomično ili potpuno hidrogenirani, interesterificirani, reesterificirani ili elaidinizirani, rafinirani ili ne, ali dalje nepripremljeni (osim hidrogeniranog ricinusovog ulja, tzv. „opal voska” iz podbroja 1516 20 10 )

ex  15 17

Margarin; jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516 , isključujući podbrojeve 1517 10 10 , 1517 90 10 i 1517 90 93

1518 00 31 i

1518 00 39

Stabilna (nehlapiva) biljna ulja, tekuća, miješana, za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude ()

1522 00 91

Uljni talozi; sapunski talozi, dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla, osim onih koji sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja

1522 00 99

Drugi ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla, osim onih koji sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja

ex  16 02

Drugi pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, mesnih klaoničkih nusproizvoda ili krvi:

– od svinje:

ex 1602 41

– – šunke i njihovi komadi:

1602 41 90

– – – osim od domaće svinje

ex 1602 42

– – šunke i njihovi komadi:

1602 42 90

– – – osim od domaće svinje

ex 1602 49

– – drugo, uključujući mješavine:

1602 49 90

– – – osim od domaće svinje

ex 1602 90

– drugo, uključujući prerađevine od krvi bilo koje životinje:

– – osim prerađevina od krvi bilo koje životinje:

1602 90 31

– – – od divljači ili kunića

– – – drugo:

– – – – koji ne sadrže meso ili klaoničke nusproizvode domaće svinje:

– – – – – koji ne sadrže goveđe meso ili klaoničke nusproizvode:

1602 90 99

– – – – – – osim od ovaca i koza

ex 1603 00

Mesni ekstrakti i sokovi

1801 00 00

Kakao u zrnu, cijeli ili lomljen, sirov ili pržen

1802 00 00

Ljuske, kore, opne i drugi otpaci od kakaa

ex  20 01

Povrće, voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini:

ex 2001 90

– drugo:

2001 90 20

– – plodovi roda Capsicum osim slatkih paprika ili pimenta

ex  20 05

Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nezamrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 :

ex 2005 99

– drugo povrće i mješavine povrća:

2005 99 10

– – plodovi roda Capsicum osim slatkih paprika ili pimenta

ex  22 06

Druga fermentirana pića (npr. vino od jabuke, vino od kruške, medovina); mješavine fermentiranih pića i mješavine fermentiranih i bezalkoholnih pića, koje nisu drugdje spomenute niti obuhvaćene:

2206 31 91 do

2206 00 89

– osim piquettea (vina od komine)

ex  23 01

Brašno, krupica i pelete, od mesa ili mesnih klaoničkih nusproizvoda, od riba ili rakova, mekušaca ili drugih vodenih beskralježnjaka, neprikladni za ljudsku uporabu; čvarci:

2301 10 00

– brašno, krupica i pelete, od mesa ili klaoničkih nusproizvoda; čvarci

ex  23 02

Mekinje i drugi ostaci, nepeletirani ili peletirani, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica ili mahunarki:

2302 50 00

– od mahunarki

2304 00 00

Uljane pogače i drugi kruti ostaci, nemljeveni, mljeveni ili peletirani, dobiveni pri ekstrakciji ulja od soje

2305 00 00

Uljane pogače i drugi kruti ostaci, nemljeveni, mljeveni ili peletirani, dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija

ex  23 06

Uljane pogače i drugi kruti ostaci, nemljeveni, mljeveni ili peletirani, dobiveni pri ekstrakciji biljnih masti ili ulja, osim onih iz tarifnih brojeva 2304 ili 2305 , s iznimkom podbroja 2306 90 05 (uljane pogače i drugi kruti ostaci, dobiveni pri ekstrakciji kukuruznih klica) te 2306 90 11 i 2306 90 19 (uljane pogače i drugi kruti ostaci, dobiveni pri ekstrakciji maslinovog ulja)

ex 2307 00

Vinski talog; vinski kamen:

2307 00 90

– vinski kamen

ex 2308 00

Biljni materijali i biljni otpaci, biljni ostaci i nusproizvodi, peletirani ili nepeletirani, koji se upotrebljavaju za prehranu životinja, a nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu:

2308 00 90

– osim komine od grožđa, žira i divljeg kestena, komine od voća (osim od grožđa)

ex  23 09

Pripravci koji se upotrebljavaju za prehranu životinja:

ex 2309 10

– hrana za pse i mačke, pripremljena u pakiranja za maloprodaju:

2309 10 90

– – koja ne sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode

ex 2309 90

– drugo:

ex 2309 90 10

– – drugo, uključujući premikse:

– – topive tvari od morskih sisavaca

ex 2309 90 91 do

2309 90 96

– – – koje ne sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 50 , 1702 30 90 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode, isključujući

– koncentrate bjelančevina dobivene od soka lucerne i soka trave

– dehidrirane proizvode dobivene isključivo od krutih ostataka i soka koji nastaju pri pripremi gore navedenih koncentrata

(1)   Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odgovarajućih odredbi Unije (vidi Direktivu Vijeća 94/28/EC (2) i Uredbu Komisije (EZ) br. 504/2008 (3)).

(2)   Direktiva Vijeća 94/28/EZ od 23. lipnja 1994. o utvrđivanju načela koja se odnose na zootehničke i genealoške uvjete primjenjive na uvoz iz trećih zemalja životinja, njihovog sjemena, jajnih stanica i zametaka, te o izmjeni Direktiva 77/504/EEZ o čistokrvnim rasplodnim govedima (SL L 178, 12.7.1994, str. 66.).

(3)   Uredba Komisije (EZ) br. 504/2008 od 6. lipnja 2008. o provedbi Direktive Vijeća 90/426/EEZ i 90/427/EEZ s obzirom na metode za identifikaciju kopitara (SL L 149, 7.6.2008., str.3.).

(4)   Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odgovarajućih odredbi Unije (vidi Direktivu Vijeća 88/661/EEZ (5), Direktivu Vijeća 94/28/EZ i Odluku Komisije 96/510/EZ (6)).

(5)   Direktiva Vijeća 88/661/EEZ od 19. prosinca 1988. o zootehničkim standardima koji se primjenjuju na uzgojno valjane svinje (SL L 382, 31.12.1988., str. 36.).

(6)   Odluka Komisije 96/510/EZ od 18. srpnja 1996. o utvrđivanju rodovnika i zootehničkih certifikata za uvoz uzgojno valjanih životinja, njihovog sjemena, jajnih stanica i zametaka (SL L 210, 20.8.1996, p. 53.).

(7)   Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odgovarajućih odredbi Unije (vidi Članke 291 do 300 Uredbe (EEZ) br. 2454/93).

(8)   Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odjeljka II stavka F uvodnih odredbi kombinirane nomenklature.



Odjeljak 2.

Oznaka KN

Opis

0101 29 10

Živi konji za klanje ()

ex 0205 00

Konjetina, svježa, rashlađena ili zamrznuta:

0210 99 10

Konjetina, usoljena, u salamuri ili sušena

0511 99 10

Žile ili tetive; obresci i slični otpaci od sirovih koža i krzna

0701

Krumpir, svjež ili rashlađen

0901

Kava, pržena ili nepržena, s kofeinom ili dekofeinizirana; ljuske i opne kave, kavovine koje sadrže kavu u bilo kojem postotku

1105

Brašno, krupica, prah, pahuljice, granule i pelete od krumpira

▼C3

1212 94 00

Korijen cikorije

▼B

2209 00 91 i 2209 00 99

Ocat i nadomjesci za ocat dobiveni iz octene kiseline, osim vinskog octa

4501

Prirodno pluto, sirovo ili jednostavno pripremljeno; otpadci od pluta; drobljeno, granulirano ili mljeveno pluto;

(1)   Za unos pod ovim podbrojem vrijede uvjeti iz odgovarajućih odredbi Unije (vidi Članke 291 do 300 Uredbe (EEZ) br. 2454/93).




PRILOG II.

DEFINICIJE IZ ČLANKA 3. STAVKA 1.

DIO I.

Definicije koje se odnose na sektor riže

I. Izrazi „neoljuštena riža”, „oljuštena riža”, „polubijela riža”, „bijela riža”, „riža okruglog zrna”, „riža srednjeg zrna”, „riža dugog zrna A ili B” i „lomljena riža” definiraju se kako slijedi:

1.

 

(a) „Neoljuštena riža” je riža na kojoj je ostala vanjska ljuska nakon mlaćenja.

(b) „Oljuštena riža” je neoljuštena riža s koje je odstranjena samo vanjska ljuska. Primjeri riže ove definicije komercijalno su opisani kao „smeđa riža”, „cargo riža”, „loonzain” i „riso sbramato”.

(c) „Polubijela riža” je neoljuštena riža s koje su odstranjeni vanjska ljuska, dio klice i cjelokupan vanjski sloj usplođa ili njegov dio, ali ne i unutarnji slojevi.

(d) „Bijela riža” je neoljuštena riža s koje su odstranjeni vanjska ljuska, cjelokupni vanjski i unutarnji slojevi usplođa, cijela klica kod riže dugog ili srednjeg zrna i barem dio klice kod riže okruglog zrna, a duguljaste bijele crte mogu ostati na najviše 10 % zrnja.

2.

 

(a) „Okruglozrnata riža” je riža s dužinom zrna do 5,2 mm i omjerom između dužine i širine manjim od 2.

(b) „Srednjezrnata riža” je riža s dužinom zrna od 5,2 mm do 6 mm i omjerom između dužine i širine manjim od 3.

(c) „Dugozrnata riža” je

i. dugozrnata riža A, riža s dužinom zrna većom od 6,0 mm i omjerom između dužine i širine većim od 2, ali manjim od 3;

ii. dugozrnata riža B, riža s dužinom zrna većom od 6,0 mm i omjerom između dužine i širine jednakim ili većim od 3.

(d) „Mjerenja zrna” znači mjerenja zrna na bijeloj riži koja se izvode sljedećom metodom:

i. uzmite reprezentativni uzorak iz proizvodne serije;

ii. prosijte uzorak tako da ostanu samo cijela zrna, uključujući nezrela zrna;

iii. provedite po dva mjerenja na 100 zrna i izračunajte prosjek;

iv. izrazite rezultat u milimetrima, zaokružen na jednu decimalu.

3. „Lomljena riža” su dijelovi zrna čija je dužina manja od tri četvrtine prosječne dužine cijelog zrna.

II. Što se tiče zrna i lomljenih zrna koja nisu besprijekorne kvalitete, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „Cijela zrna” su zrna s kojih je odstranjen samo dio vrha, bez obzira na značajke dobivene u svakoj fazi mljevenja.

2. „Oštećena zrna” su zrna s kojih je odstranjen cijeli vrh.

3. „Lomljena zrna ili dijelovi” su zrna s kojih je odstranjen dio obujma veći od vrha; lomljena zrna uključuju:

i. velika lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina jednaka ili veća od polovine zrna, ali ne čini cijelo zrno),

ii. srednja lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina jednaka ili veća od četvrtine zrna, ali koji su manji od minimalne veličine „velikih lomljenih zrna”),

iii. fina lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina manja od četvrtine zrna, ali su preveliki da prođu kroz sito s mrežom od 1,4 mm),

iv. dijelove (male dijelove ili čestice zrna koji mogu proći kroz sito s mrežom od 1,4 mm); u ovu definiciju ulaze razlomljena zrna (dijelovi nastali uzdužnim lomom zrna).

4. „Nedozrela zrna” su zrna koja nisu u potpunosti dozrela.

5. „Zrna s prirodnim oštećenjima” su zrna s prirodnim oštećenjima, nasljednog ili nenasljednog podrijetla, u usporedbi s morfološkim karakteristikama tipičnima za sortu.

6. „Kredasta zrna” su zrna kod kojih najmanje tri četvrtine površine zrna izgleda mutno i kredasto.

7. „Zrna s crvenom prugicom” su zrna koja sadrže uzdužne crvene pruge različitog intenziteta i nijanse, zbog ostataka usplođa.

8. „Zrna s tamnom prugom” su zrna s dobro definiranim kružićem tamne boje i manje ili više pravilnog oblika; pod zrna s tamnom prugom ubrajaju se također zrna sa slabim crnim prugama samo na površini; pruge i mrlje ne smiju imati žuti ili tamni kolut.

9. „Zrna s mrljama” su zrna koja su na malom dijelu površine pretrpjela očitu promjenu svoje prirodne boje; mrlje mogu biti različitih boja (crnkaste, crvenkaste, smeđe); duboke crne pruge također se smatraju mrljama. Ako je boja mrlja dovoljno izražena (crna, ružičasta, crvenkasto-smeđa) i odmah vidljiva te ako prekriva površinu od najmanje pola zrna, zrna se moraju smatrati požutjelim zrnima.

10. „Požutjela zrna” su zrna koja su u cijelosti ili dijelom, osim sušenjem, pretrpjela promjenu svoje prirodne boje i poprimila žutu nijansu limuna ili naranče.

11. „Jantarna zrna” su zrna koja su pretrpjela, osim sušenjem, blagu jednoličnu promjenu boje na cijeloj površini; ova promjena mijenja boju zrna u svijetlu jantarno žutu.

DIO II.

Tehničke definicije koje se odnose na sektor šećera

Odjeljak A

Opće definicije

1. „Bijeli šećer” je šećer kojemu nisu dodane arome, tvari za bojenje ni bilo koji drugi dodaci i čiji je maseni udio saharoze u suhom stanju 99,5 % ili veći, određeno polarimetrijskom metodom.

2. „Sirovi šećer” je šećer kojemu nisu dodane arome, tvari za bojenje, ni bilo koji drugi dodaci i čiji je maseni udio saharoze u suhom stanju manji od 99,5 %, određeno polarimetrijskom metodom.

3. „Izoglukoza” je proizvod dobiven od glukoze ili njezinih polimera čiji je maseni udio fruktoze u suhom stanju najmanje 10 %.

4. „Inulinski sirup” je proizvod dobiven neposredno hidrolizom inulina ili oligofruktoze, koji u suhom stanju sadrži najmanje 10 % fruktoze u slobodnom obliku ili u obliku saharoze, izražen kao ekvivalent šećera/izoglukoze. Komisija može izmijeniti ovu definiciju kako bi se izbjegla tržišna ograničenja za proizvode s niskom moći zaslađivanja koje proizvode prerađivači inulinskih vlakana bez kvote za inulinski sirup putem delegiranih akata na temelju članka 125 stavka 4. točke a.

5. „Ugovor o isporuci” je ugovor o isporuci šećerne repe namijenjene za proizvodnju šećera, zaključen između prodavatelja šećerne repe i šećerane.

6. „Sporazum unutar sektora” je jedno od sljedećeg:

(a) sporazum koji je prije zaključivanja bilo kojeg ugovora o isporuci zaključen između poduzeća ili udruženja poduzeća priznatih od strane dotične države članice ili skupine takvih udruženja poduzeća s jedne strane i udruženja prodavatelja priznatog od strane dotične države članice ili skupine takvih udruženja prodavatelja s druge strane;

(b) ako ne postoji sporazum iz točke (a), zakon o trgovačkim društvima i zakon o zadrugama, pod uvjetom da uređuju isporuku šećerne repe od strane dioničara ili članova trgovačkog društva ili zadruge koja proizvodi šećer.

Odjeljak B

Definicije koje se primjenjuju tijekom razdoblja iz članka 124.

1. „Šećer unutar kvote”, „izoglukoza unutar kvote” i „inulinski sirup unutar kvote” je svaka količina proizvodnje šećera, izoglukoze odnosno inulinskog sirupa pripisana određenoj tržišnoj godini u okviru kvote za dotično poduzeće.

2. „Industrijski šećer” je svaka količina proizvodnje šećera pripisana određenoj tržišnoj godini koja premašuje količinu šećera iz točke 5., namijenjena za industrijsku proizvodnju jednog od proizvoda iz članka 140. stavka 2.

3. „Industrijska izoglukoza” i „industrijski inulinski sirup” je svaka količina proizvodnje izoglukoze odnosno inulinskog sirupa pripisana određenoj tržišnoj godini, namijenjena za industrijsku proizvodnju jednog od proizvoda iz članka 140. stavka 2.

4. „Višak šećera”, „višak izoglukoze” i „višak inulinskog sirupa” je svaka količina proizvodnje šećera, izoglukoze odnosno inulinskog sirupa pripisana određenoj tržišnoj godini koja premašuje odgovarajuće količine navedene u točkama 1., 2. i 3.

5. „Šećerna repa unutar kvote” je sva šećerna repa koja se prerađuje u šećer unutar kvote.

6. „Stalna rafinerija” je proizvodna jedinica:

 čija je jedina djelatnost rafiniranje uvezenog sirovog šećera od šećerne trske ili

 koja je u tržišnoj godini 2004./2005., ili u slučaju Hrvatske 2007./2008., rafinirala količinu od najmanje 15 000 tona uvezenog sirovog šećera od šećerne trske.

DIO III.

Definicije koje se odnose na sektor hmelja

1. „Hmelj” je osušeni cvat, koji se naziva i češer, (ženske) biljke hmelja, penjačice (Humulus lupulus); taj cvat, zelenkasto žute boje i ovalnog oblika, ima cvjetnu stapku i njegova je najveća dužina između 2 i 5 cm.

2. „Hmelj u prahu” je proizvod dobiven mljevenjem hmelja koji sadrži sve njegove prirodne sastojke.

3. „Hmelj u prahu s većim udjelom lupulina” je proizvod dobiven mljevenjem hmelja nakon prethodnog mehaničkog uklanjanja dijelova listova, stabljika, zalistaka i češernih vretena.

4. „Ekstrakt hmelja” je koncentrirani proizvod dobiven djelovanjem otapala na hmelj ili hmelj u prahu.

5. „Miješani proizvodi od hmelja” su mješavine dvaju ili više proizvoda iz točaka od 1. do 4.

DIO IV

Definicije koje se odnose na sektor vina

Pojmovi koji se odnose na vinovu lozu

1. „Krčenje” je potpuno uklanjanje svih trsova na površini zasađenoj vinovom lozom.

2. „Sadnja” je konačna sadnja vinove loze ili dijelova vinove loze, cijepljene ili ne, s namjerom proizvodnje grožđa ili podizanja matičnog nasada za proizvodnju plemki.

3. „Precjepljivanje” je cijepljenje vinove loze koja je već bila cijepljena.

Pojmovi koji se odnose na proizvod

4. „Svježe grožđe” je plod vinove loze koji se koristi za proizvodnju vina, dozreo ili djelomično prosušen, može biti muljan ili prešan uobičajenim postupcima u proizvodnji vina i može spontano započeti alkoholnu fermentaciju.

5. „Mošt od svježeg grožđa čije je vrenje zaustavljeno dodavanjem alkohola” je proizvod:

(a) koji ima stvarnu alkoholnu jakost od 12 % vol. do 15 % vol.;

(b) koji se dobiva od nefermentiranog mošta prirodne alkoholne jakosti od najmanje 8,5 % vol., dobivenog isključivo od sorata vinove loze sukladno članku 81. stavku 2., dodavanjem:

i. neutralnog alkohola vinskog podrijetla, uključujući alkohol dobiven destilacijom prosušenog grožđa alkoholne jakosti od najmanje 96 % vol.

ii. ili nerektificiranog proizvoda dobivenog destilacijom vina čija je alkoholna jakost od 52 % vol. do 80 % vol.

6. „Sok od grožđa” je tekući proizvod, nefermentiran, ali prikladan za fermentaciju, dobiven:

(a) odgovarajućim postupkom, odmah pogodan za potrošnju;

(b) od svježega grožđa ili od mošta ili razrjeđivanjem. U posljednjem slučaju dobiva se razrjeđivanjem koncentriranog mošta ili koncentriranog soka od grožđa.

Stvarna alkoholna jakost soka od grožđa ne smije biti veća od 1 % vol.

7. „Koncentrirani sok od grožđa” je nekaramelizirani sok od grožđa koji se dobiva djelomičnom dehidracijom soka od grožđa koja se provodi bilo kojim odobrenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.

Stvarna alkoholna jakost koncentriranog soka od grožđa ne smije biti veća od 1 % vol.

8. „Vinski talog” su ostaci:

(a) koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže vino nakon fermentacije, tijekom skladištenja ili nakon dopuštene obrade;

(b) koji nastanu filtriranjem ili centrifugiranjem proizvoda iz točke (a);

(c) koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže mošt tijekom skladištenja ili nakon dopuštene obrade; ili

(d) koji nastanu filtriranjem ili centrifugiranjem proizvoda iz točke (c);

9. „Komina” su fermentirani ili nefermentirani ostaci nakon prešanja svježega grožđa

10. „Piquette” je proizvod dobiven:

(a) fermentacijom neobrađene komine macerirane u vodi, ili

(b) ispiranjem fermentirane komine vodom.

11. „Vino pojačano za destilaciju” je proizvod:

(a) koji ima stvarnu alkoholnu jakost od 18 % vol. do 24 % vol.;

(b) koji se dobiva isključivo tako da se vinu bez ostatka šećera doda nerektificirani proizvod dobiven destilacijom vina, stvarne alkoholne jakosti od maksimalno 86 % vol. ili

(c) ima sadržaj hlapljivih kiselina izraženih kao octena kiselina do maksimalno 1,5 g/L.

12. „Kupaža (Cuvée)” je

(a) mošt od grožđa;

(b) vino; ili

(c) mješavina više vrsta mošta i/ili vina različitih obilježja,

koji su namijenjeni pripremi posebne vrste pjenušavih vina.

Alkoholna jakost

13. „Stvarna alkoholna jakost izražena volumenom” je volumni udio čistog alkohola sadržan u 100 volumnih dijelova proizvoda pri temperaturi od 20 °C.

14. „Potencijalna alkoholna jakost izražena volumenom” je volumni udio čistog alkohola pri temperaturi od 20 °C koji bi se dobio fermentacijom ukupne količine šećera sadržane u 100 volumnih dijelova proizvoda pri toj temperaturi.

15. „Ukupna alkoholna jakost izražena volumenom” je zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti.

16. „Prirodna alkoholna jakost izražena volumenom” je ukupna alkoholna jakost proizvoda izražena volumenom prije bilo kakvog pojačavanja.

17. „Stvarna alkoholna jakost izražena masom” su kilogrami čistog alkohola sadržani u 100 kg proizvoda.

18. „Potencijalna alkoholna jakost izražena masom” su kilogrami čistog alkohola koji bi se dobili fermentacijom ukupne količine šećera koja je sadržana u 100 kg proizvoda.

19. „Ukupna alkoholna jakost izražena masom” je zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti.

DIO V.

Definicije koje se odnose na sektor govedine i teletine

„Goveda” su žive životinje domaćih vrsta goveda obuhvaćene oznakama KN 0102 21 , ex 0102 31 00 , 0102 90 20 , ex 0102 29 10 do ex 0102 29 99 , 0102 39 10 , 0102 90 91 .

DIO VI.

Definicije koje se odnose na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda

Za provedbu carinske kvote za maslac podrijetlom s Novog Zelanda, izraz „proizveden izravno od mlijeka ili vrhnja” ne isključuje maslac koji je proizveden od mlijeka ili vrhnja, bez korištenja uskladištenih materijala, u jednom samodostatnom i neprekinutom procesu u kojemu vrhnje može proći kroz fazu koncentrirane mliječne masti i/ili fazu frakcioniranja takve mliječne masti.

DIO VII.

Definicije koje se odnose na sektor jaja

1. „Jaja u ljusci” su jaja peradi u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana, osim rasplodnih jaja iz točke 2.

2. „Rasplodna jaja” su jaja peradi za rasplod.

3. „Cijeli proizvodi” su ptičja jaja bez ljuske, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, prikladni za prehranu ljudi.

4. „Odvojeni proizvodi” su žumanjci ptičjih jaja, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, prikladni za prehranu ljudi.

DIO VIII.

Definicije koje se odnose na sektor mesa peradi

1. „Živa perad” su žive kokoši, patke, guske, pure i biserke čija je masa veća od 185 grama.

2. „Podmladak peradi” su žive kokoši, patke, guske, pure i biserke čija masa iznosi najviše 185 grama.

3. „Zaklana perad” su mrtve kokoši vrste Gallus domesticus, patke, guske, pure i biserke, cijele, s klaoničkim nusproizvodima ili bez njih.

4. „Dobiveni proizvodi” su sljedeći proizvodi:

(a) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (a);

(b) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (b), osim zaklane peradi i jestivih klaoničkih nusproizvoda koji se zovu „komadi peradi”;

(c) jestivi klaonički nusproizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (b);

(d) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (c);

(e) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točkama (d) i (e);

(f) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (f), osim onih koji su obuhvaćeni tarifnom oznakom KN 1602 20 10 .

DIO IX.

Definicije koje se odnose na sektor pčelarstva

1. Med je med u smislu Direktive Vijeća 2001/110 EZ ( 29 ), uključujući glavne tipove meda.

2. „Pčelarski proizvodi” su med, pčelinji vosak, matična mliječ, propolis ili pelud.




PRILOG III.

STANDARDNA KVALITETA RIŽE I ŠEĆERA IZ ČLANKA 7. I ČLANKA 135.

A    Standardna kvaliteta neoljuštene riže

Neoljuštena riža standardne kvalitete:

(a) dobre je, prikladne i tržišne kvalitete, bez mirisa;

(b) sadržava maksimalno 13 % vlage;

(c) sadržava 63 % masenog udjela bijele riže u cijelim zrnima (s odstupanjem od 3 % oštećenih zrna) od čega je maseni udio cijelih zrna bijele riže koja nisu besprijekorne kvalitete sljedeći:



kredastih zrna neoljuštene riže obuhvaćene oznakama KN 1006 10 27 i 1006 10 98

1,5 %

kredastih zrna neoljuštene riže obuhvaćene drugim oznakama KN, osim 1006 10 27 i 1006 10 98

2,0 %

zrna s crvenom prugicom

1,0 %

zrna s tamnom prugom

0,50 %

zrna s mrljama

0,25 %

požutjelih zrna

0,02 %

jantarnih zrna

0,05 %

B    Standardne kvalitete za šećer

I.    Standardna kvaliteta šećerne repe

Šećerna repa standardne kvalitete ima sljedeće značajke:

(a) dobre je, prikladne i tržišne kvalitete;

(b) pri preuzimanju, udio šećera iznosi 16 %.

II.    Standardna kvaliteta bijelog šećera

1. Bijeli šećer standardne kvalitete ima sljedeće značajke:

(a) dobre je, prikladne i tržišne kvalitete; suh je, homogeno granuliranih kristala, sipak;

(b) minimalna polarizacija: 99,7;

(c) maksimalni udio vlage: 0,06 %;

(d) maksimalni udio invertnog šećera: 0,04 %;

(e) broj bodova utvrđenih u skladu s točkom 2. ne ne prelazi ukupno 22 niti:

 15 za količinu pepela,

 9 za tip boje utvrđen metodom Instituta za poljoprivrednu tehnologiju u Brunswicku („Brunswickova metoda”),

 6 za boju otopine utvrđenu metodom Međunarodne komisije za jedinstvene metode analize šećera („metoda ICUMSA”).

2. Jedan bod odgovara vrijednosti:

(a) 0,0018 % količine pepela, koja se određuje metodom ICUMSA pri 28° Brixa,

(b) 0,5 jedinica tipa boje, koja se određuje Brunswickovom metodom.

(c) 7,5 jedinica boje otopine utvrđene metodom ICUMSA.

3. Metode za određivanje elemenata iz točke 1. iste su kao i one koje se koriste za određivanje tih elemenata u okviru intervencijskih mjera.

III.    Standardna kvaliteta sirovog šećera

1. Sirovi šećer standardne kvalitete je šećer čiji prinos u bijelom šećeru iznosi 92 %.

2. Prinos sirovog šećera od šećerne repe izračunava se tako da se od stupnja polarizacije tog šećera oduzme:

(a) postotak količine pepela pomnožen s četiri;

(b) postotak količine invertnog šećera pomnožen s dva;

(c) broj 1.

3. Prinos sirovog šećera od šećerne trske izračunava se tako da se od stupnja polarizacije, pomnoženog s dva, oduzme 100.




PRILOG IV.

LJESTVICE UNIJE ZA KLASIRANJE TRUPOVA IZ ČLANKA10.

A    Ljestvica Unije za klasiranje trupova goveda starih osam mjeseci ili više

I.    Definicije

Primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „trup”: znači cijeli trup zaklane životinje, nakon iskrvarenja, uklanjanja svih unutarnjih organa i skidanja kože;

2. „polovica”: znači proizvod dobiven rasijecanjem trupa simetrično po crti razdvajanja koja prolazi sredinom vratnih, leđnih, slabinskih i križnih kralježaka te sredinom prsne kosti i zdjelične simfize.

II.    Kategorije

Trupovi goveda dijele se na sljedeće kategorije:

Z : trupovi životinja starih 8 mjeseci i više, a mlađih od 12 mjeseci;

A : trupovi nekastriranih mužjaka starih 12 mjeseci i više, a mlađih od 24 mjeseca;

B : trupovi nekastriranih mužjaka starih 24 mjeseca i više;

C : trupovi kastriranih mužjaka starih 12 mjeseci i više;

D : trupovi ženki koje su se telile;

E : trupovi drugih ženki starih 12 mjeseci i više.

III.    Klasiranje

Trupovi se razvrstavaju u klase uzastopnim ocjenjivanjem sljedećih značajki:

1. Konformacija, koja se definira kao:

Razvijenost profila trupa, naročito osnovnih dijelova (but, leđa, lopatica)



Klasa prema konformaciji

Opis

S

Vrhunska

Svi profili ekstremno zaobljeni; izrazita razvijenost mišića (dvostruka mišićavost)

E

Izvrsna

Svi profili zaobljeni do izuzetno zaobljeni; izrazita razvijenost mišića

U

Vrlo dobra

Profili u cijelosti zaobljeni, vrlo dobra razvijenost mišića

R

Dobra

Profili u cijelosti ravni; dobra razvijenost mišića

O

Osrednja

Profili ravni do udubljeni; osrednja razvijenost mišića

P

Slaba

Svi profili udubljeni do vrlo udubljeni; slaba razvijenost mišića

2. Stupanj prekrivenosti masnim tkivom, koji se definira kao:

 količina masnog tkiva na površini trupa i u prsnoj šupljini

 



Klasa prema stupnju prekrivenosti masnim tkivom

Opis

1

vrlo slaba

Bez naslaga masnog tkiva ili s vrlo tankim naslagama masnog tkiva

2.

slaba

Tanki sloj masnog tkiva, mišići gotovo svugdje vidljivi

3

srednja

Mišići su, osim na butu i lopatici, gotovo svugdje prekriveni slojem masnog tkiva, tanke naslage masnog tkiva u prsnoj šupljini

4

jaka

Mišići prekriveni slojem masnog tkiva, mišići na butu i lopatici još uvijek su mjestimično vidljivi; nešto izrazitije naslage masnog tkiva u prsnoj šupljini

5

vrlo jaka

Trup je u cijelosti prekriven masnim tkivom; deblje naslage masnog tkiva u prsnoj šupljini

Državama članicama dopušteno je da svaku od klasa predviđenih u točkama 1. i 2. podijele na najviše tri podklase.

IV.    Prezentiranje

Trupovi i polovice obrađuju se tako da budu:

(a) bez glave i donjih dijelova nogu; glava se odstranjuje između zatiljne kosti i prvog vrtnog kralješka, a donji dijelovi nogu odstranjuju se u tarzalnim i karpalnim zglobovima,

(b) bez organa u prsnoj i trbušnoj šupljini, s bubregom, bubrežnim i zdjeličnim masnim tkivom ili bez njih,

(c) bez spolnih organa i pripadajućih mišića i bez vimena ili masnog tkiva vimena.

V.    Klasiranje i označivanje

Klaonice odobrene u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća ( 30 ) poduzimaju mjere kako bi osigurale da svi trupovi ili polovice goveda starih osam mjeseci ili više koja su zaklana u tim klaonicama i nose oznaku zdravstvene ispravnosti predviđenu člankom 5. stavkom 2., u vezi s Prilogom I. poglavljem III. odjeljkom I. Uredbe (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća ( 31 ) budu klasirani i označeni u skladu s ljestvicom Unije.

Prije označivanja žigom, države članice mogu odobriti da se s trupova ili polovica ukloni potkožno masno tkivo ako je stanje masnog tkiva takvo da je to opravdano.

B    Ljestvica Unije za klasiranje svinjskih trupova

I.    Definicija

„Trup” znači trup zaklane svinje, iskrvaren i bez unutarnjih organa, cijeli ili rasječen uzdužno po sredini.

II.    Klasiranje

Klase trupova određuju se prema procijenjenom udjelu mišićnog tkiva te se u skladu s tim trupovi svrstavaju u odgovarajuću klasu:



Klase

Udio mišićnog tkiva izražen u postotku mase trupa

S

60 ili više

E

55 ili više, ali manje od 60

U

50 ili više, ali manje od 55

R

45 ili više, ali manje od 50

O

40 ili više, ali manje od 45

P

manje od 40

III.    Prezentiranje

Trupovi moraju biti bez jezika, čekinja, papaka, spolnih organa, bubrežnog sala, bubrega i ošita.

IV.    Udio mišićnog tkiva

1. Udio mišićnog tkiva ocjenjuje se metodama ocjenjivanja koje odobri Komisija. Mogu se odobriti samo metode ocjenjivanja koje su statistički dokazane i koje se temelje na fizičkom mjerenju jednog ili više anatomskih dijelova trupa svinje. Da bi se metoda ocjenjivanja mogla odobriti, ona mora biti takva da se njome ne premaši najveća dopuštena statistička pogreška pri ocjenjivanju.

2. Međutim, komercijalna vrijednost trupova ne određuje se samo prema procijenjenom udjelu mišićnog tkiva.

V.    Označivanje trupova

Ako Komisija ne predvidi drugačije, klasirani se trupovi označuju žigom u skladu s ljestvicom Unije.

C    Ljestvica Unije za klasiranje ovčjih trupova

I.    Definicija

Definicije za „trup” i „polovica” utvrđene su u točki A.I.

II.    Kategorije

Trupovi se dijele na sljedeće kategorije:

A : trupovi ovaca mlađih od 12 mjeseci,

B : trupovi drugih ovaca.

III.    Klasiranje

Odredbe točke A.III. primjenjuju se mutatis mutandis na klasiranje trupova. Međutim, izraz „but” u točki A.III.1. i u retku 3. i 4. tablice ispod točke A.III.2. zamjenjuje se izrazom „stražnja četvrtina”.

IV.    Prezentiranje

Trupovi i polovice moraju biti bez glave (odstranjene između zatiljne kosti i prvog vratnog kralješka), donjih dijelova nogu (odstranjenih u karpalnim ili tarzalnim zglobovima), repa (odstranjenog između šestog i sedmog repnog kralješka), vimena, spolnih organa, jetre i iznutrica. Trup uključuje bubrege i bubrežno salo.

Međutim, države članice mogu dopustiti drugačiju obradu i izgled ako se ne koristi referentna obrada i izgled.

V.    Označivanje trupova

Klasirani trupovi i polovice označuju se žigom u skladu s ljestvicom Unije.

▼M2




PRILOG V.

PROIZVODI IZ ČLANKA 23. STAVKA 5.

Kategorija I.

 Fermentirani mliječni proizvodi bez voćnog soka, prirodno aromatizirani

 Fermentirani mliječni proizvodi s voćnim sokom, prirodno aromatizirani ili nearomatizirani

 Napici na bazi mlijeka s kakaom, voćnim sokom ili prirodno aromatizirani

Kategorija II.

Fermentirani ili nefermentirani mliječni proizvodi s voćem, prirodno aromatizirani ili nearomatizirani

▼B




PRILOG VI.



PRORAČUNSKA OGRANIČENJA ZA PROGRAME POTPORE IZ ČLANKA 44. STAVKA 1.

u 1000 EUR po proračunskoj godini

 

2014.

2015.

2016.

od 2017. nadalje

Bugarska

26 762

26 762

26 762

26 762

Češka

5 155

5 155

5 155

5 155

Njemačka

38 895

38 895

38 895

38 895

Grčka

23 963

23 963

23 963

23 963

Španjolska

353 081

210 332

210 332

210 332

Francuska

280 545

280 545

280 545

280 545

Hrvatska

11 885

11 885

11 885

10 832

Italija

336 997

336 997

336 997

336 997

Cipar

4 646

4 646

4 646

4 646

Litva

45

45

45

45

Luksemburg

588

Mađarska

29 103

29 103

29 103

29 103

Malta

402

Austrija

13 688

13 688

13 688

13 688

Portugal

65 208

65 208

65 208

65 208

Rumunjska

47 700

47 700

47 700

47 700

Slovenija

5 045

5 045

5 045

5 045

Slovačka

5 085

5 085

5 085

5 085

Ujedinjena Kraljevina

120




▼C2

PRILOG VIÌ.

DEFINICIJE, OZNAKE I PRODAJNE OZNAKE PROIZVODA IZ ČLANKA 78.

▼B

Za potrebe ovog Priloga, „prodajna oznaka” znači ime pod kojim se prehrambeni proizvod prodaje u smislu članka 5. stavka 1. Direktive 2000/13/EZ ili ime hrane u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011.

DIO I.

Meso goveda mlađih od 12 mjeseci

I.   Definicija

Za potrebe ovog dijela, „meso” su svi trupovi, meso s kostima ili otkošteno meso te narezani ili nenarezani klaonički nusproizvodi, namijenjeni prehrani ljudi, dobiveni od goveda mlađih od 12 mjeseci, svježi, zamrznuti ili duboko zamrznuti, neovisno o tome jesu li pakirani ili ambalažirani ili nisu.

II.   Klasiranje goveda mlađih od 12 mjeseci u klaonici

U trenutku klanja, gospodarski subjekti pod nadzorom nadležnog tijela klasiraju sva goveda mlađa od 12 mjeseci u jednu od sljedeće dvije kategorije:

(A) Kategorija V: goveda mlađa od osam mjeseci

Identifikacijski broj kategorije: V;

(B) Kategorija Z: goveda starija od 8 i mlađa od 12 mjeseci

Identifikacijski broj kategorije: Z.

To klasiranje provodi se na temelju podataka sadržanih u putnom listu koje prati goveda ili, ako potonji ne postoji, na temelju podataka sadržanih u računalnoj bazi podataka predviđenoj u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća ( 32 ).

III.   Prodajne oznake

1. Meso goveda mlađih od 12 mjeseci stavlja se na tržište država članica samo pod sljedećim prodajnim oznakama, utvrđenima za svaku državu članicu:

(A) Za meso goveda mlađih od osam mjeseci (identifikacijski broj kategorije: V):



Država u kojoj se trguje

Prodajne oznake koje treba upotrebljavati

Belgija

veau, viande de veau/kalfsvlees/Kalbfleisch

Bugarska

месо от малки телета

Češka

Telecí

Danska

Lyst kalvekød

Njemačka

Kalbfleisch

Estonija

Vasikaliha

Irska

Veal

Grčka

μοσχάρι γάλακτος

Španjolska

Ternera blanca, carne de ternera blanca

Francuska

veau, viande de veau

Hrvatska

teletina

Italija

vitello, carne di vitello

Cipar

μοσχάρι γάλακτος

Latvija

Teļa gaļa

Litva

Veršiena

Luksemburg

veau, viande de veau/Kalbfleisch

Mađarska

Borjúhús

Malta

Vitella

Nizozemska

Kalfsvlees

Austrija

Kalbfleisch

Poljska

Cielęcina

Portugal

Vitela

Rumunjska

carne de vițel

Slovenija

Teletina

Slovačka

Teľacie mäso

Finska

vaalea vasikanliha/ljust kalvkött

Švedska

ljust kalvkött

Ujedinjena Kraljevina

Veal

(B) Za meso goveda starijih od 8 i mlađih od 12 mjeseci (identifikacijski broj kategorije: Z):



Država u kojoj se trguje

Prodajne oznake koje treba upotrebljavati

Belgija

jeune bovin, viande de jeune bovin/jongrundvlees/Jungrindfleisch

Bugarska

Телешко месо

Češka

hovězí maso z mladého skotu

Danska

Kalvekød

Njemačka

Jungrindfleisch

Estonija

noorloomaliha

Irska

rosé veal

Grčka

νεαρό μοσχάρι

Španjolska

Ternera, carne de ternera

Francuska

jeune bovin, viande de jeune bovin

Hrvatska

mlada junetina

Italija

vitellone, carne di vitellone

Cipar

νεαρό μοσχάρι

Latvija

jaunlopa gaļa

Litva

Jautiena

Luksemburg

jeune bovin, viande de jeune bovin/Jungrindfleisch

Mađarska

Növendék marha húsa

Malta

Vitellun

Nizozemska

rosé kalfsvlees

Austrija

Jungrindfleisch

Poljska

młoda wołowina

Portugal

Vitelão

Rumunjska

carne de tineret bovin

Slovenija

meso težjih telet

Slovačka

mäso z mladého dobytka

Finska

vasikanliha/kalvkött

Švedska

Kalvkött

Ujedinjena Kraljevina

Beef

2. Prodajne oznake iz stavka 1. mogu se dopuniti navođenjem imena ili oznake pojedinih komada mesa ili klaoničkih nusproizvoda.

3. Prodajne oznake navedene za kategoriju V pod točkom A tablice iz stavka 1. i svako novo ime izvedeno iz tih prodajnih oznaka upotrebljavaju se samo ako su ispunjeni svi zahtjevi ovog Priloga.

Pogotovo se izrazi „veau”, „telecí”, „Kalb”, „μοσχάρι”, „ternera”, „kalv”, „veal”, „vitello”, „vitella”, „kalf”, „vitela” and „teletina” ne smiju koristiti u prodajnim oznakama ni na etiketama mesa goveda starijih od 12 mjeseci.

4. Uvjeti iz stavka 1 ne primjenjuju se na meso govedas oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1151/2012., registriranom prije 29. lipnja 2007.

IV.   Obavezni podaci na oznaci

1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ, Uredbu (EU) br. 1169/2011 i članke 13., 14. i 15. Uredbe (EZ) br. 1760/2000, gospodarski subjekti u svakoj fazi proizvodnje i stavljanja na tržište na mesu goveda starih manje od 12 mjeseci ističu sljedeće informacije:

(a) prodajnu oznaku u skladu s točkom III. ovoga dijela;

(b) starost životinja u trenutku klanja, navedenu, već prema slučaju, u obliku:

 „starost u trenutku klanja: manje od 8 mjeseci”;

 „starost u trenutku klanja: od 8 do manje od 12 mjeseci”.

Odstupajući od prvog podstavka točke (b), gospodarski subjekti mogu zamijeniti navođenje starosti u trenutku klanja navođenjem kategorije: „kategorija V” ili „kategorija Z”, u fazama koje prethode predaji krajnjem potrošaču.

2. U slučaju mesa goveda mlađih od 12 mjeseci ponuđenog krajnjem potrošaču na maloprodajnome mjestu u nepakiranom obliku, države članice određuju pravila o načinu navođenja podataka iz stavka 1.

V.   Bilježenje

U svakoj fazi proizvodnje i stavljanja na tržište gospodarski subjekti bilježe sljedeće informacije:

(a) identifikacijski broj i datum rođenja životinja, samo na razini klaonice;

(b) referentni broj koji omogućava uspostavu poveznice između identifikacije životinja od kojih meso potječe s jedne strane te prodajne oznake, starosti u trenutku klanja i identifikacijskog broja kategorije naznačenog na oznaci mesa s druge strane;

(c) datum dolaska životinja i mesa u objekt te datum njihova odlaska iz objekta.

VI.   Službene kontrole

1. Države članice imenuju jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za službene kontrole kojima provjeravaju primjenu ovoga Priloga te o tome obavješćuju Komisiju.

2. Službene kontrole provodi nadležni tijelo ili tijela u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća ( 33 ).

3. Stučnjaci Komisije prema potrebi zajedno s dotičnim nadležnim tijelima, i eventualno sa stručnjacima iz država članica, provode kontrole na licu mjesta kako bi osigurali da se provode odredbe ovoga Priloga.

4. Svaka država članica na čijem se državnom području provode kontrole dostavlja Komisiji svu podršku koja bi joj mogla biti potrebna za ispunjavanje njezinih zadataka.

5. Za meso uvezeno iz trećih zemalja, nadležno tijelo koje imenuje treća zemlja ili, prema potrebi, neovisno tijelo treće strane, jamči ispunjavanje zahtjeva ovoga dijela. To neovisno tijelo u potpunosti jamči ispunjavanje uvjeta utvrđenih u europskom standardu EN 45011 ili Vodiču ISO/IEC 65.

DIO II.

Kategorije proizvoda od vinove loze

(1)   Vino

„Vino” znači proizvod dobiven isključivo potpunom ili djelomičnom alkoholnom fermentacijom izmuljanog ili cijelog svježega grožđa ili mošta.

Vino:

(a) nakon eventualne provedbe postupaka navedenih u odjeljku B dijela I. Priloga VII., ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 8,5 % vol. ako je proizvedeno od grožđa ubranoga isključivo u vinogradarskim zonama A i B iz dodatka I ovom Prilogu, a najmanje 9 % vol. iz drugih vinogradarskih zona;

(b) iznimno od inače važećeg minimuma stvarne alkoholne jakosti, kad nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, nakon eventualne provedbe postupaka navedenih u odjeljku B dijela I. Priloga VII., ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 4,5 % vol.

(c) ima ukupnu alkoholnu jakost najviše 15 % vol. Iznimno:

 za vina iz određenih vinogradarskih područja Unije proizvedena bez ikakvog pojačavanja, koja određuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2., ukupna alkoholna jakost može iznositi najviše do 20 % vol.

▼M5

 ukupna alkoholna jakost može iznositi više od 15 % vol. za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti proizvedena bez pojačavanja ili pojačana samo postupcima djelomičnog koncentriranja navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku B točki 1., pod uvjetom da je specifikacijom proizvoda u tehničkoj dokumentaciji dotične zaštićene oznake izvornosti dopuštena ta mogućnost;

▼B

(d) ima, osim u slučaju odstupanja koje može usvojiti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2., ukupnu kiselost, izraženu kao vinska kiselina, najmanje 3,5 g/L ili 46,6 miliekvivalenata po litri.

„Retsina” znači vino proizvedeno isključivo na zemljopisnom području Grčke, od grožđanog mošta tretiranog smolom alepskog bora. Korištenje smole alepskog bora dopušteno je samo u svrhu dobivanja vina "Retsina" pod uvjetima definiranima u važećim grčkim propisima.

Iznimno od drugog podstavka točke (b), „Tokaji eszencia” i „Tokajská esencia” smatraju se vinima.

Međutim, države članice mogu dopustiti upotrebu izraza „vino” ako:

(a) se u sastavljenom imenu navodi i ime voća, a to se sastavljeno ime upotrebljava za stavljanje na tržište proizvoda koji se dobivaju fermentacijom voća koje nije grožđe; ili

(b) je dio sastavljenog imena.

Mora se izbjegavati svaka zamjena s proizvodima koji odgovaraju kategorijama vina iz ovog Priloga.

(2)   Mlado vino u fermentaciji

„Mlado vino u fermentaciji” znači proizvod u kojem alkoholna fermentacija još nije završena i koje još nije odvojeno od svog taloga.

(3)   Likersko vino

„Likersko vino” znači proizvod:

(a) koji ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 15 % vol. i najviše 22 % vol.;

(b) koji ima ukupnu alkoholnu jakost od najmanje 17,5 % vol., osim određenih likerskih vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla navedenih na popisu koji utvrđuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2.

(c) koji je dobiven od:

 mošta u fermentaciji

 vina

 kombinacije oba proizvoda ili

 mošta ili njegove mješavine s vinom, ako je riječ o likerskom vinu sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, koje određuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2.

(d) koji ima početni udio prirodnoga alkohola od najmanje 12 % vol., osim određenih likerskih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla navedenih na popisu koji utvrđuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2;

(e) kojemu su dodani

i. pojedinačno ili u kombinaciji:

 neutralni alkohol vinskoga podrijetla, uključujući alkohol proizveden destilacijom prosušenog grožđa, čiji je stvarni udio alkohola najmanje 96 % vol.,

 destilat vina ili prosušenog grožđa, čiji je stvarni udio alkohola od 52 % vol. do 86 % vol.;

ii. jedan ili više sljedećih proizvoda kad je to primjenjivo:

 koncentrirani mošt,

 kombinacija jednoga od proizvoda iz točke (e) podtočke i. s moštom iz prve i četvrte alineje točke (c);

(f) kojemu su dodani, iznimno od točke (e), kad je riječ o određenim likerskim vinima sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla navedenih na popisu koji utvrđuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2;

i. proizvodi navedeni u točki (e) podtočki i. pojedinačno ili u kombinaciji ili

ii. jedan ili više od sljedećih proizvoda:

 vinski destilat ili destilat od prosušenog grožđa sa stvarnim udjelom alkohola od 95 % vol. do 96 % vol.,

 jaka alkoholna pića destilirana iz vina ili komine sa stvarnim udjelom alkohola od 52 % vol. do 86 % vol.,

 jaka alkoholna pića destilirana iz prosušenog grožđa sa stvarnim udjelom alkohola od 52 % vol. do 94,5 % vol.; i

iii. jedan ili više sljedećih proizvoda kad je to primjenjivo:

 djelomično fermentirani mošt dobiven iz prosušenih bobica grožđa,

 koncentrirani mošt dobiven neposrednim zagrijavanjem koji, s iznimkom toga postupka, odgovara definiciji koncentriranoga mošta,

 koncentrirani mošt,

 kombinacija jednoga od proizvoda navedenih u točki (e) podtočki i. s moštom iz prve i četvrte alineje točke (c).

(4)   Pjenušavo vino

„Pjenušavo vino” znači proizvod:

(a) koji se dobiva primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom:

 od svježega grožđa

 od mošta ili

 od vina

(b) kod kojega se pri otvaranju posude oslobađa ugljik-dioksid koji nastaje isključivo fermentacijom;

(c) koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 C zbog otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 3 bara; i

(d) za koji ukupan udio alkohola cuvéea namijenjenoga njegovoj pripremi ne smije biti manji od 8,5 % vol.

(5)   Kvalitetno pjenušavo vino

„Kvalitetno pjenušavo vino” znači proizvod:

(a) koji se dobiva primarnom ili sekundarnom alkoholnom fermentacijom:

 od svježega grožđa

 od mošta ili

 od vina

(b) kod kojega se pri otvaranju posude oslobađa ugljik-dioksid koji nastaje isključivo fermentacijom;

(c) koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 zbog otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 3,5 bara; i

(d) za koji ukupan udio alkohola cuvéea namijenjenoga njegovoj pripremi ne smije biti manji od 9 % vol.

(6)   Kvalitetno aromatično pjenušavo vino

„Kvalitetno aromatično pjenušavo vino” znači kvalitetno pjenušavo vino:

(a) koje se, kad predstavlja cuvée, dobiva samo uporabom mošta ili mošta u fermentaciji koji potječe od određenih sorata vinove loze s popisa koji utvrđuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2.

Kvalitetna aromatična pjenušava vina, proizvedena na tradicionalan način koristeći vina, kad predstavljaju cuvée, određuje Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2.

(b) koje u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C zbog otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 3 bara;

(c) koje ima stvarni udio alkohola najmanje 6 % vol.; i

(d) koje ima ukupan udio alkohola najmanje 10 % vol.

(7)   Gazirano pjenušavo vino

„Gazirano pjenušavo vino” je proizvod:

(a) koji se dobiva od vina bez zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(b) koji, kad se posuda otvori, oslobađa ugljik-dioksid koji u cijelosti ili djelomično potječe od dodatka toga plina; i

(c) koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C zbog otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 3 bara.

(8)   Biser vino

„Biser vino” je proizvod:

(a) koji se dobiva od vina, mladog vina u fermentaciji, mošta ili mošta u fermentaciji, ukoliko ti proizvodi imaju ukupnu alkoholnu jakost od najmanje 9 % vol.;

(b) koji ima stvarni udio alkohola najmanje 7 % vol.;

(c) koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C zbog unutarnjeg otopljenog ugljik-dioksida ima natpritisak od najmanje 1 bar i najviše 2,5 bara; i

(d) koji se čuva u posudama kapaciteta 60 litara ili manje.

(9)   Gazirano biser vino

„Gazirano biser vino” je proizvod:

(a) koji se dobiva od vina, mladog vina u fermentaciji, mošta ili mošta u fermentaciji;

(b) koji ima stvarni udio alkohola najmanje 7 % vol. i ukupan udio alkohola najmanje 9 % vol.;

(c) koji u zatvorenoj posudi pri temperaturi od 20 °C zbog unutarnjeg otopljenog ugljik-dioksida, koji je u cijelosti ili djelomično dodan, ima natpritisak od najmanje 1 bar i najviše 2,5 bara; i

(d) koji se čuva u posudama kapaciteta 60 litara ili manje.

(10)   „Mošt”

Mošt je tekući proizvod dobiven od svježega grožđa prirodnim putem ili fizikalnim postupcima. Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost mošta je 1 % vol.

(11)   Djelomično fermentirani mošt

„Mošt u fermentaciji” znači proizvod koji se dobiva fermentacijom mošta koji ima stvarnu alkoholnu jakost veću od 1 % vol., ali manju od tri petine ukupne volumne alkoholne jakosti.

(12)   Djelomično fermentirani mošt ekstrahiran iz prosušenog grožđa

„Mošt u fermentaciji ekstrahiran iz prosušenog grožđa” znači proizvod koji se dobiva djelomičnom fermentacijom mošta dobivenog iz prosušenog grožđa, čiji je ukupan sadržaj šećera prije fermentacije najmanje 272 g/L, a prirodna i stvarna alkoholna jakost najmanje 8 % vol. Međutim, određena vina koja udovoljavaju tim zahtjevima, a određuje ih Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 75. stavkom 2., ne smatraju se moštom u fermentaciji ekstrahiranim iz prosušenog grožđa.

(13)   Koncentrirani mošt,

„Koncentrirani mošt” znači nekaramelizirani mošt koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta koja se provodi bilo kojim odobrenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru, u skladu s prvim podstavkom članka 80. stavka 5. i točke (d) prvog podstavka članka 91, pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.

Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost koncentriranog mošta je 1 % vol.

(14)   Rektificirani koncentrirani mošt,

„Rektificirani koncentrirani mošt” znači:

(a) tekući nekaramelizirani proizvod:

i. koji se dobiva djelomičnom dehidracijom mošta koja se provodi bilo kojim odobrenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru sukladno metodi koju je potrebno propisati u skladu s člankom 80. stavkom 5. i točkom (d) prvog podstavka i članka 91., pri temperaturi od 20 °C nije manja od 61,7 %;

ii. koji je prošao odobreni postupak otkiseljavanja i uklanjanja sastojaka s iznimkom šećera;

iii. koji ima sljedeća svojstva:

 pH najviše 5 kod 25 Brix,

 optičku gustoću kod 425 nm za debljinu od 1 cm najviše 0,100 u grožđanome moštu s koncentracijom 25 Brix,

 sadržaj saharoze koji se ne može otkriti metodom analize koju treba definirati,

 Folin-Ciocalteauov indeks najviše 6,00 kod 25 Brix,

 titracijsku kiselost najviše 15 miliekvivalenata po kilogramu ukupnih šećera,

 koncentraciju sumpor-dioksida najviše 25 miligrama po kilogramu ukupnih šećera,

 ukupnu koncentraciju kationa najviše 8 miliekvivalenata po kilogramu ukupnih šećera,

 vodljivost kod 25 °Brix i 20 °C najviše 120 mikro-Siemens/cm,

 koncentraciju hidroksimetilfurfurala najviše 25 mg/kg ukupnih šećera,

 prisutnost mezoinozitola.

(b) kruti nekaramelizirani proizvod:

i. koji se dobiva kristalizacijom tekućeg ektificiranog koncentriranog mošta bez uporabe otapala;

ii. koji je prošao odobreni postupak otkiseljavanja i uklanjanja sastojaka s iznimkom šećera;

iii. ima sljedeće značajke nakon razjređivanja u otopini od 25 Brix-a:

 pH najviše 7,5,

 optičku gustoću kod 425 nm za debljinu od 1 cm najviše 0,100,

 sadržaj saharoze koji se ne može otkriti metodom analize koju treba definirati,

 Folin-Ciocalteauov indeks najviše 6,00,

 titracijsku kiselost najviše 15 miliekvivalenata po kilogramu ukupnih šećera,

 koncentraciju sumpor-dioksida najviše 10 miligrama po kilogramu ukupnih šećera,

 ukupnu koncentraciju kationa najviše 8 miliekvivalenata po kilogramu ukupnih šećera,

 vodljivost kod 20 °C najviše 120 mikro-Siemens/cm,

 koncentraciju hidroksimetilfurfurala najviše 25 mg/kg ukupnih šećera,

 prisutnost mezoinozitola.

Najveća dopuštena stvarna alkoholna jakost rektificiranog koncentriranog mošta je 1 % vol.

(15)   Vino od prosušenog grožđa

„Vino od prosušenog grožđa” znači proizvod:

(a) koji je proizveden bez pojačavanja, od grožđa djelomično dehidriranoga na suncu ili u sjeni;

(b) koji ima ukupan udio alkohola najmanje 16 % vol. i stvarni udio alkohola najmanje 9 % vol.; i

(c) koji ima prirodni udio alkohola najmanje 16 % vol. (ili 272 g/L šećera).

(16)   Vino od prezrelog grožđa

„Vino od prezrelog grožđa” znači proizvod:

(a) koji je proizveden bez pojačavanja;

(b) koji ima prirodni udio alkohola najmanje 15 % vol. i

(c) koji ima ukupan udio alkohola najmanje 15 % vol. i stvarni udio alkohola najmanje 12 % vol.

Države članice za ovaj proizvod mogu propisati razdoblje starenja.

(17)   Vinski ocat

„Vinski ocat” znači ocat:

(a) koji se dobiva isključivo octenom fermentacijom vina; i

(b) koji ima ukupan sadržaj kiselina najmanje 60 g/L izraženo kao octena kiselina.

DIO III.

Mlijeko i mliječni proizvodi

1. „Mlijeko” znači isključivo prirodni sekret mliječne žlijezde, dobiven iz jedne ili više mužnji, kojem nije ništa dodano niti oduzeto.

Međutim, izraz „mlijeko” može se koristiti:

(a) za mlijeko kojem nakon tehnološke obrade nije promijenjen sastav ili za mlijeko kojeg je