Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 02013R0575-20201228

    Consolidated text: Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/575/2020-12-28

    02013R0575 — HR — 28.12.2020 — 009.001


    Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

    ►B

    UREDBA (EU) br. 575/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 26. lipnja 2013.

    o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

    (Tekst značajan za EGP)

    ( L 176 27.6.2013, 1)

    Koju je izmijenila:

     

     

      br.

    stranica

    datum

    ►M1

    DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/62 оd 10. listopada 2014.

      L 11

    37

    17.1.2015

     M2

    UREDBA (EU) 2016/1014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 8. lipnja 2016.

      L 171

    153

    29.6.2016

    ►M3

    DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2188 оd 11. kolovoza 2017.

      L 310

    1

    25.11.2017

    ►M4

    UREDBA (EU) 2017/2395 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2017.

      L 345

    27

    27.12.2017

    ►M5

    UREDBA (EU) 2017/2401 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2017.

      L 347

    1

    28.12.2017

     M6

    DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/405 оd 21. studenoga 2017.

      L 74

    3

    16.3.2018

    ►M7

    UREDBA (EU) 2019/630 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. travnja 2019.

      L 111

    4

    25.4.2019

    ►M8

    UREDBA (EU) 2019/876 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. svibnja 2019.

      L 150

    1

    7.6.2019

    ►M9

    UREDBA (EU) 2019/2033 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. studenoga 2019.

      L 314

    1

    5.12.2019

    ►M10

    UREDBA (EU) 2020/873 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. lipnja 2020.

      L 204

    4

    26.6.2020


    Koju je ispravio:

    ►C1

    Ispravak,  L 332, 7.12.2016,  31 (br. 2015/62)

    ►C2

    Ispravak,  L 020, 25.1.2017,  2 (575/2013)

    ►C3

    Ispravak,  L 060, 8.3.2017,  64 ((EU) 2015/62)

    ►C4

    Ispravak,  L 335, 13.10.2020,  20 (2019/630)

    ►C5

    Ispravak,  L 405, 2.12.2020,  79 (2019/2033)




    ▼B

    UREDBA (EU) br. 575/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 26. lipnja 2013.

    o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

    (Tekst značajan za EGP)



    DIO PRVI

    OPĆE ODREDBE



    GLAVA I.

    PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

    ▼M8

    Članak 1.

    Područje primjene

    Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila o općim bonitetnim zahtjevima koje institucije, financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji podliježu nadzoru u skladu s Direktivom 2013/36/EU ispunjavaju u odnosu na sljedeće stavke:

    (a) 

    kapitalni zahtjevi koji se odnose na potpuno mjerive, jedinstvene i standardizirane elemente kreditnog rizika, tržišnog rizika, operativnog rizika, rizika namire i financijske poluge;

    (b) 

    zahtjevi za ograničavanje velikih izloženosti;

    (c) 

    likvidnosni zahtjevi koji se odnose na potpuno mjerive, jedinstvene i standardizirane elemente likvidnosnog rizika;

    (d) 

    zahtjevi za izvješćivanje u vezi s točkama (a), (b) i (c);

    (e) 

    zahtjevi za javnu objavu.

    Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila o zahtjevima za regulatorni kapital i prihvatljive obveze koje ispunjavaju sanacijski subjekti koji su globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) ili su dio GSV institucija i značajno društvo kći GSV institucija izvan EU-a.

    Ovom Uredbom ne uređuju se zahtjevi za objavu za nadležna tijela u području bonitetne regulative i nadzora institucija utvrđeni u Direktivi 2013/36/EU.

    Članak 2.

    Ovlasti nadzora

    1.  
    Radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom nadležna tijela imaju ovlasti i provode postupke utvrđene u Direktivi 2013/36/EU i ovoj Uredbi.
    2.  
    Radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom sanacijska tijela imaju ovlasti i provode postupke utvrđene u Direktivi 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) i ovoj Uredbi.
    3.  
    Nadležna tijela i sanacijska tijela surađuju radi osiguranja usklađenosti sa zahtjevima u vezi s regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama.
    4.  
    Radi osiguranja usklađenosti s njihovim nadležnostima, Jedinstveni sanacijski odbor osnovan člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ) i Europska središnja banka u odnosu na pitanja koja su povezana sa zadaćama koje su joj dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 ( 3 ) jamče redovnu i pouzdanu razmjenu relevantnih informacija.

    ▼B

    Članak 3.

    Primjena strožih zahtjeva od strane institucija

    Ova Uredba ne sprečava institucije da imaju regulatorni kapital i njegove sastavne dijelove koji nadilaze zahtjeve navedene u Uredbi odnosno provode mjere koje su strože od navedenih u Uredbi.

    Članak 4.

    Definicije

    1.  

    Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

    (1) 

    „kreditna institucija” znači društvo čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti te odobravanje kredita za vlastiti račun;

    (2) 

    „investicijsko društvo” znači osoba definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (1) Direktive 2004/39/EZ koja podliježe zahtjevima navedenim u toj Direktivi, isključujući sljedeće:

    (a) 

    kreditne institucije;

    (b) 

    lokalne pravne osobe;

    (c) 

    društva koja nemaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga navedenih u točki (1) odjeljka B Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ, koja pružaju samo jednu investicijsku uslugu ili aktivnost ili više njih navedenih u točkama 1., 2., 4. i 5. odjeljka A Priloga I. toj Direktivi i kojima nije dopušteno držati novac ili vrijednosne papire koji pripadaju njihovim klijentima, i koja iz tog razloga ni u jednom trenutku ne smiju stupiti u dužnički odnos s tim klijentima;

    (3) 

    „institucija” znači kreditna institucija ili investicijsko društvo;

    (4) 

    „lokalna pravna osoba” znači pravna osoba koja trguje za vlastiti račun na tržištima financijskih budućnosnica ili opcija ili drugih izvedenica te na gotovinskim tržištima, isključivo radi zaštite pozicija na tržištima izvedenica, ili koja trguje za račune drugih članova tih tržišta i za koje jamče klirinški članovi istih tržišta, ako odgovornost za osiguranje provedbe ugovora koje sklapa takva pravna osoba preuzimaju klirinški članovi istih tržišta;

    (5) 

    „društvo za osiguranje” znači društvo za osiguranje definirano člankom 13. točkom (1) Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) ( 4 );

    (6) 

    „društvo za reosiguranje” znači društvo za reosiguranje definirano člankom 13. točkom (4) Direktive 2009/138/EZ;

    ▼M8

    (7) 

    „subjekt za zajedničko ulaganje” ili „CIU” znači UCITS definiran člankom 1. stavkom 2. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ) ili alternativni investicijski fond (AIF) definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 );

    ▼B

    (8) 

    „subjekt javnog sektora” znači neprofitno administrativno tijelo odgovorno središnjoj državi, područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi ili tijelima koja imaju iste ovlasti kao područna (regionalna) ili lokalna samouprava, ili neprofitno društvo koje je u vlasništvu ili koje su osnovale i financiraju središnja država ili područna (regionalna) ili lokalna samouprava, i za koje vrijedi izričito jamstvo i može uključivati zakonski regulirana samoupravna tijela koja su pod javnim nadzorom;

    (9) 

    „upravljačko tijelo” znači upravljačko tijelo definirano člankom 3. stavkom 1. točkom (7) Direktive 2013/36/EU;

    (10) 

    „više rukovodstvo” znači više rukovodstvo definirano člankom 3. stavkom 1. točkom (9) Direktive 2013/36/EU;

    (11) 

    „sistemski rizik” znači sistemski rizik definiran člankom 3. stavkom 1. točkom (10) Direktive 2013/36/EU;

    (12) 

    „rizik modela” znači rizik modela definiran člankom 3. stavkom 1. točkom (11) Direktive 2013/36/EU;

    ▼M5

    (13) 

    „inicijator” znači inicijator kako je definiran u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2017/2402 ( 7 );

    (14) 

    „sponzor” znači sponzor kako je definiran u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2017/2402;

    ▼M5

    (14.a) 

    „izvorni zajmodavac” znači izvorni zajmodavac kako je definiran u članku 2. točki 20. Uredbe (EU) 2017/2402;

    ▼B

    (15) 

    „matično društvo” znači sljedeće:

    (a) 

    matično društvo u smislu članaka 1. i 2. Direktive 83/349/EEZ;

    (b) 

    za potrebe odjeljka II. poglavlja 3. i 4. glave VII. i glave VIII. Direktive 2013/36/EU te dijela petog ove Uredbe, matično društvo u smislu članka 1. stavka 1. Direktive 83/349/EEZ i svako društvo koje stvarno ostvaruje dominantan utjecaj na drugo društvo;

    (16) 

    „društvo kći” znači sljedeće:

    (a) 

    društvo kći u smislu članaka 1. i 2. Direktive 83/349/EEZ;

    (b) 

    društvo kći u smislu članka 1. stavka 1. Direktive 83/349/EEZ i svako društvo nad kojim matično društvo stvarno ostvaruje dominantan utjecaj;

    Društva kćeri društava kćeri također se smatraju društvima kćerima društva koje je njihovo izvorno matično društvo;

    (17) 

    „podružnica” znači mjesto poslovanja koje predstavlja pravno ovisni dio institucije, te koje izravno obavlja sve ili neke poslove koji su dio djelatnosti institucija;

    (18) 

    „društvo za pomoćne usluge” znači društvo čiju osnovnu djelatnost čini vlasništvo nad imovinom ili upravljanje njome, upravljanje uslugama obrade podataka ili slična djelatnost koja je pomoćna u odnosu na osnovnu djelatnost jedne institucije ili više njih;

    (19) 

    „društvo za upravljanje imovinom” znači društvo za upravljanje imovinom definirano člankom 2. točkom (5) Direktive 2002/87/EZ ili upravitelj alternativnog investicijskog fonda definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2011/61/EU, uključujući, osim ako je drukčije određeno, subjekte iz trećih zemalja koji obavljaju slične djelatnosti i koji podliježu propisima treće zemlje koja primjenjuje nadzorne i regulatorne zahtjeve koji su barem istovjetni onima koji se primjenjuju u Uniji;

    ▼M8

    (20) 

    „financijski holding” znači financijska institucija čija su društva kćeri isključivo ili uglavnom institucije ili financijske institucije i koja nije mješoviti financijski holding; društva kćeri financijske institucije uglavnom su institucije ili financijske institucije ako je barem jedno od njih institucija i ako je više od 50 % vlasničkog kapitala financijske institucije, konsolidirane imovine, prihoda, osoblja ili drugog pokazatelja koje nadležno tijelo smatra relevantnim povezano s društvima kćerima koja su institucije ili financijske institucije;

    ▼B

    (21) 

    „mješoviti financijski holding” znači mješoviti financijski holding definiran člankom 2. točkom (15) Direktive 2002/87/EZ;

    (22) 

    „mješoviti holding” znači matično društvo, osim financijskog holdinga ili institucije ili mješovitog financijskog holdinga, čija društva kćeri obuhvaćaju barem jednu instituciju;

    (23) 

    „društvo za osiguranje iz treće zemlje” znači društvo za osiguranje iz treće zemlje definirano člankom 13. točkom (3) Direktive 2009/138/EZ;

    (24) 

    „društvo za reosiguranje iz treće zemlje” znači društvo za reosiguranje iz treće zemlje definirano člankom 13. točkom (6) Direktive 2009/138/EZ;

    (25) 

    „priznato investicijsko društvo iz treće zemlje” znači društvo koje ispunjava sve sljedeće uvjete:

    (a) 

    društvo koje bi, da ima poslovni nastan u Uniji, bilo obuhvaćeno definicijom investicijskog društva;

    (b) 

    društvo koje ima odobrenje za rad u trećoj zemlji;

    (c) 

    društvo koje podliježe bonitetnim pravilima i ispunjava bonitetna pravila koja nadležna tijela smatraju barem jednako strogima kao što su ona koja propisuje ova Uredba ili Direktiva 2013/36/EU;

    ▼M8

    (26) 

    „financijska institucija” znači društvo koje nije institucija i nije samo industrijski holding, a čija je osnovna djelatnost stjecanje udjela ili obavljanje jedne ili više djelatnosti navedenih u točkama od 2. do 12. i točki 15. Priloga I. Direktivi 2013/36/EU, uključujući financijski holding, mješoviti financijski holding, instituciju za platni promet kako je definirana u članku 4. točki 4. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ) i društvo za upravljanje imovinom, ali isključujući osigurateljne holdinge i mješovite osigurateljne holdinge definirane člankom 212. stavkom 1. točkama (f) i (g) Direktive 2009/138/EZ;

    ▼B

    (27) 

    „subjekt financijskog sektora” znači jedno od sljedećeg:

    (a) 

    institucija;

    (b) 

    financijska institucija;

    (c) 

    društvo za pomoćne usluge uključeno u konsolidirani financijski položaj institucije;

    (d) 

    društvo za osiguranje;

    (e) 

    društvo za osiguranje iz treće zemlje;

    (f) 

    društvo za reosiguranje;

    (g) 

    društvo za reosiguranje iz treće zemlje;

    (h) 

    osigurateljni holding definiran člankom 212. stavkom 1. točkom (f) Direktive 2009/138/EZ;

    (k) 

    društvo isključeno iz područja primjene Direktive 2009/138/EZ u skladu s člankom 4. te Direktive;

    (l) 

    društvo iz treće zemlje čija je osnovna djelatnost usporediva s bilo kojim subjektom navedenim u točkama od (a) do (k);

    ▼M8

    (28) 

    „matična institucija u državi članici” znači institucija u državi članici koja ima instituciju, financijsku instituciju ili društvo za pomoćne usluge kao društvo kćer ili koja ima sudjelujući udio u instituciji, financijskoj instituciji ili društvu za pomoćne usluge te koja sama nije društvo kći neke druge institucije koja je dobila odobrenje za rad u istoj državi članici ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u istoj državi članici;

    ▼B

    (29) 

    „matična institucija iz EU-a” znači matična institucija u državi članici koja nije društvo kći neke druge institucije koja je odobrenje za rad dobila u bilo kojoj državi članici ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u bilo kojoj državi članici;

    ▼M8

    (29a) 

    „matično investicijsko društvo u državi članici” znači matična institucija u državi članici koja je investicijsko društvo;

    (29b) 

    „matično investicijsko društvo unutar EU-a” znači matična institucija iz EU-a koja je investicijsko društvo;

    (29c) 

    „matična kreditna institucija u državi članici” znači matična institucija u državi članici koja je kreditna institucija;

    (29d) 

    „matična kreditna institucija unutar EU-a” znači matična institucija iz EU-a koja je kreditna institucija;

    ▼B

    (30) 

    „matični financijski holding u državi članici” znači financijski holding koji sam nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u istoj državi članici ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u istoj državi članici;

    (31) 

    „matični financijski holding iz EU-a” znači matični financijski holding u državi članici koji nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u bilo kojoj državi članici ili drugog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u bilo kojoj državi članici;

    (32) 

    „matični mješoviti financijski holding u državi članici” znači mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u istoj državi članici ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u toj istoj državi članici;

    (33) 

    „matični mješoviti financijski holding iz EU-a” znači matični mješoviti financijski holding u državi članici koji nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u bilo kojoj državi članici ili drugog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u bilo kojoj državi članici;

    (34) 

    „središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana definirana člankom 2. točkom (1) Uredbe (EU) br. 648/2012;

    (35) 

    „sudjelujući udio” znači sudjelujući udio u smislu prve rečenice članka 17. Četvrte direktive Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. o godišnjim financijskim izvještajima određenih vrsta trgovačkih društava ( 9 ) ili vlasništvo, izravno ili neizravno, nad 20 % ili više glasačkih prava ili kapitala nekog društva;

    (36) 

    „kvalificirani udio” znači izravno ili neizravno ulaganje u društvo koje predstavlja 10 % ili više kapitala ili glasačkih prava ili koje omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje tim društvom;

    (37) 

    „kontrola” znači odnos između matičnog društva i društva kćeri, na način kako je definirano člankom 1. Direktive 83/349/EEZ ili računovodstvenim standardima kojima institucija podliježe u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i društva;

    (38) 

    „uska povezanost” znači situacija u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na bilo koji od sljedećih načina:

    (a) 

    sudjelujući udio u obliku vlasništva, izravnog ili putem kontrole, nad 20 % ili više glasačkih prava ili kapitala društva;

    (b) 

    kontrola;

    (c) 

    činjenica da su obje ili sve osobe stalno povezane s istom trećom osobom odnosom kontrole;

    (39) 

    „grupa povezanih osoba” znači jedno od sljedećeg:

    (a) 

    dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje, ako se ne dokaže drukčije, predstavljaju jedan rizik jer jedna od njih, izravno ili neizravno, ima kontrolu nad drugom osobom ili drugim osobama;

    (b) 

    dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba između kojih ne postoji odnos kontrole opisan u točki (a), a za koje se smatra da predstavljaju jedan rizik jer su tako međusobno povezane da, ako bi za jednu od tih osoba nastali financijski problemi, posebno teškoće povezane s financiranjem ili otplatom, druga osoba ili sve ostale osobe vjerojatno bi se i same suočile s poteškoćama povezanim s financiranjem ili otplatom.

    Neovisno o točkama (a) i (b) kada središnja država ima izravnu kontrolu nad ili je izravno povezana s više od jednom fizičkom ili pravnom osobom, grupa koju čine središnja država i sve fizičke ili pravne osobe nad kojima ona u skladu s točkom (a) ima izravnu ili neizravnu kontrolu ili su u skladu s točkom (b) povezane s njom ne mora se smatrati grupom povezanih osoba. Umjesto toga se postojanje grupe povezanih osoba koju čine središnja država i druge fizičke ili pravne osobe može procjenjivati zasebno za svaku osobu nad kojom ona u skladu s točkom (a) ima izravnu kontrolu ili s kojom je u skladu s točkom (b) izravno povezana i sve fizičke i pravne osobe nad kojima ta osoba u skladu s točkom (a) ima kontrolu ili koje su u skladu s točkom (b) povezane s tom osobom, uključujući središnju državu. Isto vrijedi i za slučajeve koji uključuju područnu (regionalnu) ili lokalnu samoupravu na koju se primjenjuje članak 115. stavak 2.;

    ▼M8

    Dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje zbog svoje izravne izloženosti istoj središnjoj drugoj ugovornoj strani za potrebe poravnanja ispunjavaju uvjete iz točke (a) ili točke (b) ne smatraju se grupom povezanih osoba;

    ▼B

    (40) 

    „nadležno tijelo” znači tijelo javne vlasti ili tijelo koje je u skladu s nacionalnim pravom i službeno priznato i ovlašteno za nadzor nad institucijama u sklopu sustava nadzora na snazi u dotičnoj državi članici;

    ▼M8

    (41) 

    „konsolidirajuće nadzorno tijelo” znači nadležno tijelo odgovorno za vršenje nadzora na konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 111. Direktive 2013/36/EU;

    ▼B

    (42) 

    „odobrenje za rad” znači instrument koji nadležna tijela izdaju u bilo kojem obliku, a kojim se daje pravo na obavljanje djelatnosti;

    (43) 

    „matična država članica” znači država članica u kojoj je institucija dobila odobrenje za rad;

    (44) 

    „država članica domaćin” znači država članica u kojoj institucija ima podružnicu ili u kojoj pruža usluge;

    (45) 

    „središnje banke ESSB-a” znači nacionalne središnje banke članice Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europska središnja banka (ESB);

    (46) 

    „središnje banke” znači središnje banke ESSB-a i središnje banke trećih zemalja;

    (47) 

    „konsolidirani položaj” znači položaj koji nastaje kao rezultat primjene zahtjeva ove Uredbe u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog na jednu instituciju kao da ta institucija s jednim ili više drugih subjekata čini jednu jedinstvenu instituciju;

    (48) 

    „konsolidirana osnova” znači na osnovi konsolidiranog položaja;

    (49) 

    „potkonsolidirana osnova” znači na osnovi konsolidiranog položaja matične institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, isključujući podgrupu subjekata ili na osnovi konsolidiranog položaja matične institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji nije konačna matična institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding;

    (50) 

    „financijski instrument” znači jedno od sljedećeg:

    (a) 

    ugovor iz kojeg proizlaze financijska imovina za jednu ugovornu stranu i financijska obveza ili vlasnički instrument za drugu ugovornu stranu;

    (b) 

    bilo koji instrument naveden u odjeljku C Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ;

    (c) 

    izvedeni financijski instrument;

    (d) 

    osnovni financijski instrument;

    (e) 

    gotovinski instrument.

    Instrumenti iz točaka (a), (b) i (c) smatraju se financijskim instrumentima samo ako je njihova vrijednost izvedena iz cijene odnosnog financijskog instrumenta ili neke druge odnosne stavke, stope ili indeksa.

    (51) 

    „inicijalni kapital” znači iznos i vrste regulatornog kapitala iz članka 12. Direktive 2013/36/EU za kreditne institucije i glave IV. te Direktive za investicijska društva;

    (52) 

    „operativni rizik” znači rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući pravni rizik;

    (53) 

    „razrjeđivački rizik” znači rizik smanjenja iznosa otkupljenih potraživanja na osnovi gotovinskih ili negotovinskih potraživanja dužnika;

    (54) 

    „vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza” ili „PD” (engl. probability of default, PD) znači vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane tijekom jednogodišnjeg razdoblja;

    (55) 

    „gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza” ili „LGD” (engl. loss given default, LGD) znači omjer gubitka po izloženosti zbog neispunjavanja obveze druge ugovorne strane i iznosa izloženosti u trenutku neispunjavanja obveze;

    (56) 

    „konverzijski faktor” znači omjer trenutačno neiskorištenog iznosa preuzete obveze koji bi mogao biti iskorišten i koji bi stoga bio nepodmiren u trenutku neispunjavanja obveze i trenutačno neiskorištenog iznosa preuzete obveze; iznos preuzete obveze jednak je odobrenom limitu, osim ako je limit koji nije odobren dužniku veći;

    (57) 

    „smanjenje kreditnog rizika” znači tehnika kojom se institucija koristi za smanjivanje kreditnog rizika povezanog s izloženošću ili izloženostima koje ta institucija još ima;

    (58) 

    „materijalna kreditna zaštita” znači tehnika smanjenja kreditnog rizika prema kojoj smanjenje kreditnog rizika po izloženosti institucije proizlazi iz prava te institucije da, u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane ili nastanka drugih određenih kreditnih događaja povezanih s drugom ugovornom stranom, unovči ili prenese na sebe ili prisvoji ili zadrži određenu imovinu ili iznose, ili da smanji iznos izloženosti na iznos razlike između iznosa izloženosti i iznosa potraživanja prema instituciji ili ga zamijeni iznosom razlike;

    (59) 

    „nematerijalna kreditna zaštita” znači tehnika smanjenja kreditnog rizika prema kojoj smanjenje kreditnog rizika po izloženosti institucije proizlazi iz obveze treće strane na plaćanje određenog iznosa u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza dužnika ili nastanka drugih određenih kreditnih događaja;

    (60) 

    „instrument koji se može smatrati gotovinom” znači certifikat o depozitu, obveznica, uključujući pokrivenu obveznicu ili bilo koji drugi nepodređeni instrument koji je izdala institucija, za koji je instituciji već u cijelosti plaćeno i koji će institucija bezuvjetno iskupiti po njegovoj nominalnoj vrijednosti;

    ▼M5

    (61) 

    „sekuritizacija” znači sekuritizacija kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2017/2402;

    (62) 

    „sekuritizacijska pozicija” znači sekuritizacijska pozicija kako je definirana u članku 2. točki 19. Uredbe (EU) 2017/2402;

    (63) 

    „resekuritizacija” znači resekuritizacija kako je definirana u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) 2017/2402;

    ▼B

    (64) 

    „resekuritizacijska pozicija” znači izloženost resekuritizaciji;

    (65) 

    „kreditno poboljšanje” znači ugovorni odnos kojim se poboljšava kreditna kvaliteta sekuritizacijske pozicije u odnosu na kvalitetu koju bi ta pozicija imala da nije omogućeno kreditno poboljšanje, uključujući kreditno poboljšanje koje pružaju tranše s nižim pravom prvenstva naplate u sekuritizaciji te ostale vrste kreditne zaštite;

    ▼M5

    (66) 

    „sekuritizacijski subjekt posebne namjene” ili „SSPN” znači sekuritizacijski subjekt posebne namjene ili SSPN kako je definiran u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2017/2402;

    (67) 

    „tranša” znači tranša kako je definirana u članku 2. točki 6. Uredbe (EU) 2017/2402;

    ▼B

    (68) 

    „vrednovanje po tržišnoj vrijednosti” znači vrednovanje pozicija po odmah dostupnim zaključnim cijenama pribavljenim od neovisnih izvora, uključujući cijene s burza, elektroničkih kotacija ili kotacija više neovisnih brokera dobre reputacije;

    (69) 

    „vrednovanje po modelu” znači svako vrednovanje na osnovi referentnih mjerila, procijenjeno ili na drugi način izračunato na osnovi jednog ili više ulaznih tržišnih parametara;

    (70) 

    „neovisna provjera cijena” znači proces redovite provjere točnosti i neovisnosti tržišnih cijena ili ulaznih parametara za vrednovanje po modelu;

    (71) 

    „priznati kapital” znači sljedeće:

    (a) 

    u svrhu glave III. dijela drugog, znači zbroj sljedećih elemenata:

    i. 

    osnovni kapital kako je navedeno u članku 25., bez primjene odbitka u članku 36. stavku 1. točki (k) podtočki i.;

    ii. 

    dopunski kapital kako je navedeno u članku 71. koji je jednak jednoj trećini osnovnog kapitala ili manji od nje, izračunat u skladu s podtočkom i. ove točke;

    (b) 

    ▼M8

    za potrebe članka 97. to znači zbroj sljedećih elemenata:

    ▼B

    i. 

    osnovni kapital kako je navedeno u članku 25.;

    ii. 

    dopunski kapital kako je navedeno u članku 71. koji je jednak jednoj trećini osnovnog kapitala ili manji od nje;

    (72) 

    „priznata burza” znači burza koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

    ▼M8

    (a) 

    uređeno je tržište ili tržište treće zemlje koje se smatra istovjetnim uređenom tržištu u skladu s postupkom iz članka 25. stavka 4. točke (a) Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 );

    ▼B

    (b) 

    ima klirinški mehanizam, pri čemu ugovori navedeni u Prilogu II. podliježu zahtjevima za dnevno utvrđivanje marže koja prema mišljenju nadležnih tijela osigurava odgovarajuću zaštitu;

    (73) 

    „diskrecijske mirovinske pogodnosti” znači poboljšane mirovinskih pogodnosti koje institucija dodjeljuje zaposleniku na diskrecijskoj osnovi kao dio paketa varijabilnih primitaka tog zaposlenika, a koje ne uključuju obračunate doprinose koje institucija dodjeljuje zaposleniku pod uvjetima mirovinskog plana društva;

    (74) 

    „hipotekarna vrijednost” znači vrijednost nekretnine koja je utvrđena razboritom procjenom buduće utrživosti nekretnine uzimajući u obzir dugoročne, održive aspekte nekretnine, uobičajene i lokalne tržišne uvjete, tekuću upotrebu i alternativne odgovarajuće načine upotrebe nekretnine;

    (75) 

    „stambena nekretnina” znači stambena nekretnina u kojoj stanuje vlasnik ili najmoprimac, uključujući pravo stanovanja u stambenim zadrugama koje se nalaze u Švedskoj;

    (76) 

    „tržišna vrijednost” za potrebe nekretnine znači procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na datum vrednovanja između voljnog kupca i voljnog prodavatelja u transakciji po tržišnim uvjetima nakon odgovarajućeg marketinga, pri čemu je svaka strana bila dobro obaviještena te postupila razborito i bez prisile;

    (77) 

    „primjenjivi računovodstveni okvir” znači računovodstveni standardi kojima institucija podliježe u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 ili Direktivom 86/635/EEZ;

    (78) 

    „jednogodišnja stopa neispunjavanja obveza” znači omjer između broja neispunjenih obveza do kojih je došlo u razdoblju koje započinje godinu dana prije dana T i broja dužnika pripisanih tom razredu ili skupini godinu dana prije tog datuma;

    (79) 

    „špekulativno financiranje nekretnina” znači zajmovi za stjecanje ili razvoj zemljišta ili gradnju na zemljištu povezanom s nekretninom ili za stjecanje takve nekretnine i u vezi s takvom nekretninom s namjerom kasnije prodaje radi ostvarivanja dobiti;

    (80) 

    „financiranje trgovine” znači financiranje, uključujući jamstva, povezano s razmjenom robe i usluga upotrebom financijskih instrumenata s fiksnim kratkoročnim dospijećem, obično kraćim od jedne godine, bez mogućnosti automatskog obnavljanja;

    (81) 

    „službeno podupirani izvozni krediti” znači zajmovi ili krediti za financiranje izvoza robe ili usluga za koji službene agencije za kreditiranje izvoza daju jamstva, osiguranje ili izravno financiranje;

    (82) 

    „repo ugovor” i „obratni repo ugovor” znači bilo koji ugovor kojim institucija ili njezina druga ugovorna strana prenose vrijednosne papire ili robu ili zajamčena prava koji se odnose na pravo vlasništva nad vrijednosnim papirima ili robom ako to jamstvo izdaje priznata burza koja ima prava na vrijednosne papire ili robu i ugovor instituciji ne dopušta prijenos ili zalog određenog vrijednosnog papira ili robe u odnosu na više od jedne druge ugovorne strane u isto vrijeme, uz obvezu njihova otkupa ili na zamjenske vrijednosne papire ili robu koja odgovara istom opisu po određenoj cijeni na budući datum koji je odredio ili će odrediti prenositelj, što predstavlja repo ugovor za instituciju koja prodaje vrijednosne papire ili robu, a obratni repo ugovor za instituciju koja ih kupuje;

    (83) 

    „repo transakcija” znači bilo koja transakcija koja je regulirana repo ugovorom ili obratnim repo ugovorom;

    (84) 

    „jednostavni repo ugovor” znači repo transakcija u vezi s pojedinačnom imovinom ili sličnom nesloženom imovinom za razliku od košarice imovine;

    (85) 

    „pozicije s namjerom trgovanja” znači jedno od sljedećeg:

    (a) 

    vlasničke pozicije i pozicije koje proizlaze iz servisiranja klijenata i održavanja tržišta;

    (b) 

    pozicije s namjerom kratkoročne ponovne prodaje;

    (c) 

    pozicije s namjerom ostvarivanja koristi od stvarnih ili očekivanih kratkoročnih razlika u cijeni između njihove prodajne i kupovne cijene ili na račun promjene drugih cijena ili promjene kamatnih stopa;

    ▼M8

    (86) 

    „knjiga trgovanja” znači sve pozicije u financijskim instrumentima i robi koje institucija drži s namjerom trgovanja ili da bi zaštitila pozicije koje drži s namjerom trgovanja u skladu s člankom 104.;

    ▼B

    (87) 

    „multilateralni trgovinski proizvod” znači multilateralni trgovinski proizvod definiran člankom 4. točkom (15) Direktive 2004/39/EZ;

    (88) 

    „kvalificirana središnja druga ugovorna strana” znači središnja druga ugovorna strana koja je dobila odobrenje za rad u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili koja je priznata u skladu s člankom 25. te Uredbe;

    (89) 

    „jamstveni fond” znači fond koji osniva središnja druga ugovorna strana u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 648/2012 i koji se upotrebljava u skladu s člankom 45. te Uredbe;

    (90) 

    „preduplata u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane” znači uplata u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane koju uplaćuje institucija;

    ▼M8

    (91) 

    „izloženost iz trgovanja” znači sadašnja izloženost, uključujući varijacijski iznos nadoknade koja pripada klirinškom članu i koji on tek treba primiti, i svaka potencijalna buduća izloženost klirinškog člana ili klijenta prema središnjoj drugoj ugovornoj strani koja proizlazi iz ugovora i transakcija navedenih u članku 301. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) te inicijalni iznos nadoknade;

    ▼B

    (92) 

    „uređeno tržište” znači uređeno tržište definirano člankom 4. točkom (14) Direktive 2004/39/EZ;

    (93) 

    „financijska poluga” znači, u odnosu na regulatorni kapital institucije, relativna veličina imovine, izvanbilančnih obveza i potencijalnih obveza institucije za plaćanje ili isporuku ili pružanje kolaterala, uključujući obveze na osnovi primljenih izvora financiranja, preuzete obveze, izvedenice ili repo ugovore, a isključujući obveze koje je moguće izvršiti samo tijekom likvidacije institucije;

    (94) 

    „rizik prekomjerne financijske poluge” znači rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine preostale imovine;

    (95) 

    „ispravak vrijednosti za kreditni rizik” znači iznos posebnih i općih rezervacija za gubitke po kreditima zbog kreditnih rizika koji se priznaje u financijskim izvještajima institucije u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom;

    ▼M8

    (96) 

    „interna zaštita” znači pozicija koja značajno poništava elemente rizika između pozicije iz knjige trgovanja i jedne ili više pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje ili između dvaju organizacijskih jedinica za trgovanje;

    ▼B

    (97) 

    „referentna obveza” znači obveza koja se upotrebljava radi utvrđivanja vrijednosti gotovinske namire kreditne izvedenice;

    (98) 

    „vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika” ili „VIPKR” znači agencija za kreditni rejting koja je registrirana ili certificirana u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting ( 11 ) ili središnja banka koja daje kreditne rejtinge na koje se ne primjenjuje Uredba (EZ) br. 1060/2009;

    (99) 

    „odabrani VIPKR” znači VIPKR koji je odabrala institucija;

    (100) 

    „akumulirana ostala sveobuhvatna dobit” ima isto značenje kao i u Međunarodnom računovodstvenom standardu (MRS) 1 koji se primjenjuje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002;

    (101) 

    „osnovna vlastita sredstva” znači osnovna vlastita sredstva u smislu članka 88. Direktive 2009/138/EZ;

    (102) 

    „stavke osigurateljnog osnovnog kapitala” znači stavke osnovnih vlastitih sredstava društava koja podliježu zahtjevima iz Direktive 2009/138/EZ, ako su te stavke klasificirane u osnovni kapital u smislu Direktive 2009/138/EZ u skladu s člankom 94. stavkom 1. te Direktive;

    (103) 

    „stavke osigurateljnog dodatnog osnovnog kapitala” znači stavke osnovnih vlastitih sredstava društava koja podliježu zahtjevima iz Direktive 2009/138/EZ, ako su te stavke klasificirane u osnovni kapital u smislu Direktive 2009/138/EZ u skladu s člankom 94. stavkom 1. te Direktive, a uključenje tih stavki ograničeno je delegiranim aktima donesenim u skladu s člankom 99. te Direktive;

    (104) 

    „stavke osigurateljnog dopunskog kapitala I” znači stavke osnovnih vlastitih sredstava društava koja podliježu zahtjevima iz Direktive 2009/138/EZ, ako su te stavke klasificirane u dopunski kapital I u smislu Direktive 2009/138/EZ u skladu s člankom 94. stavkom 2. te Direktive;

    (105) 

    „stavke osigurateljnog dopunskog kapitala II” znači stavke osnovnih osigurateljnih vlastitih sredstava društava koja podliježu zahtjevima iz Direktive 2009/138/EZ, ako su te stavke klasificirane u dopunski kapital II u smislu Direktive 2009/138/EZ u skladu s člankom 94. stavkom 3. te Direktive;

    (106) 

    „odgođena porezna imovina” ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru;

    (107) 

    „odgođena porezna imovina koja ovisi o budućoj profitabilnosti” znači odgođena porezna imovina čiju je buduću vrijednost moguće realizirati samo ako institucija u budućnosti ostvari oporezivu dobit;

    (108) 

    „odgođene porezne obveze” ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru;

    (109) 

    „imovina mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca” znači imovina mirovinskog fonda ili plana, prema potrebi, koja je izračunata nakon što je od nje oduzet iznos obveza u okviru istog fonda ili plana;

    (110) 

    „raspodjela” znači isplata dividendi ili kamata u bilo kojem obliku;

    (111) 

    „financijsko društvo” ima isto značenje kao u članku 13. točki (25) podtočkama b. i d. Direktive 2009/138/EZ;

    (112) 

    „rezerve za opće bankovne rizike” ima isto značenje kao u članku 38. Direktive 86/635/EEZ;

    (113) 

    goodwill” ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru;

    (114) 

    „neizravno ulaganje” znači bilo koja izloženost prema posredniku koji je izložen instrumentima kapitala koje izdaje subjekt financijskog sektora, pri čemu se, u slučaju da instrumenti kapitala koje izdaje subjekt financijskog sektora budu trajno otpisani, gubitak koji bi institucija ostvarila ne bi značajno razlikovao od gubitka koji bi institucija ostvarila u slučaju izravnog ulaganja u te instrumente kapitala koje izdaje subjekt financijskog sektora;

    (115) 

    „nematerijalna imovina” ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru i obuhvaća goodwill;

    (116) 

    „ostali instrumenti kapitala” znači instrumenti kapitala koje izdaju subjekti financijskog sektora i koji ne ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala, instrumente dodatnog osnovnog kapitala ili instrumente dopunskog kapitala, odnosno stavke osigurateljnog osnovnog kapitala, stavke osigurateljnog dodatnog osnovnog kapitala, stavke osigurateljnog dopunskog kapitala I ili stavke osigurateljnog dopunskog kapitala II;

    (117) 

    „ostale rezerve” znači rezerve u smislu primjenjivog računovodstvenog okvira koje se moraju objaviti u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardom, isključujući iznose koji su već uključeni u akumuliranu ostalu sveobuhvatnu dobit ili zadržanu dobit;

    (118) 

    „regulatorni kapital” znači zbroj osnovnog kapitala i dopunskog kapitala;

    (119) 

    „instrumenti regulatornog kapitala” znači instrumenti kapitala koje izdaje institucija i koji ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala, instrumente dodatnog osnovnog kapitala ili instrumente dopunskog kapitala;

    (120) 

    „manjinski udio” znači iznos redovnog osnovnog kapitala društva kćeri institucije koji pripada fizičkim ili pravnim osobama koje nisu uključene u bonitetni opseg konsolidacije institucije;

    (121) 

    „dobit” ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru;

    (122) 

    „recipročno međusobno ulaganje” znači ulaganje institucije u instrumente regulatornog kapitala ili druge instrumente kapitala koje izdaju subjekti financijskog sektora, ako i ti subjekti imaju ulaganje u instrumente regulatornog kapitala koje izdaje institucija;

    (123) 

    „zadržana dobit” znači prenesena dobit i gubitak koji proizlaze iz dobiti ili gubitka proteklih godina, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom;

    (124) 

    „račun premija na dionice” ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru;

    (125) 

    „privremene razlike” ima isto značenje kao i u primjenjivom računovodstvenom okviru;

    (126) 

    „sintetsko ulaganje” znači ulaganje institucije u financijski instrument čija je vrijednost izravno povezana s vrijednošću instrumenata kapitala koje izdaje subjekt financijskog sektora;

    (127) 

    „shema međusobnih jamstava” znači shema koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

    ▼M8

    (a) 

    institucije su obuhvaćene istim institucionalnim sustavom zaštite kako se navodi u članku 113. stavku 7. ili su trajno mrežom povezane sa središnjim tijelom;

    ▼B

    (b) 

    institucije su uključene u punu konsolidaciju u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (b), (c) ili (d) ili člankom 1. stavkom 2. Direktive 83/349/EEZ te su obuhvaćene nadzorom na konsolidiranoj osnovi institucije koja je matična institucija u državi članici u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog ove Uredbe i podliježu kapitalnim zahtjevima;

    (c) 

    matična institucija u državi članici i društva kćeri osnovani su u istoj državi članici i podliježu dobivanju odobrenja za rad od istog nadležnog tijela i njegovom nadzoru;

    (d) 

    matična institucija u državi članici i društva kćeri sklopili su ugovorno ili zakonski određeno uređenje odgovornosti koje štiti te institucije i posebno osigurava njihovu likvidnost i solventnost kako bi se izbjegao stečaj u slučaju da to postane neophodno;

    (e) 

    postoje uređenja koja osiguravaju promptno pružanje financijskih sredstava u obliku kapitala i likvidnosti ako to bude potrebno u skladu s ugovornim ili zakonski određenim uređenjem odgovornosti iz točke (d);

    (f) 

    prikladnost uređenja iz točaka od (d) do (e) redovito prati nadležno tijelo;

    (g) 

    najkraći otkazni rok za dobrovoljni izlazak društva kćeri iz uređenja odgovornosti jest deset godina;

    (h) 

    nadležno tijelo je ovlašteno zabraniti dobrovoljni izlazak društva kćeri iz uređenja odgovornosti;

    ▼M8

    (128) 

    „stavke raspoložive za raspodjelu” znači iznos dobiti na kraju posljednje financijske godine uvećan za bilo koju prenesenu dobit i rezerve raspoložive u tu svrhu prije raspodjele imateljima instrumenata regulatornog kapitala i umanjen za sve prenesene gubitke, bilo kakvu dobit koja nije raspoloživa za raspodjelu u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom ili internim aktima institucije i bilo kakve iznose koji su raspoređeni u rezerve koje nisu raspoložive za raspodjelu u skladu s nacionalnim pravom ili statutom institucije, u svakom od slučajeva s obzirom na posebne kategorije instrumenata regulatornog kapitala na koje se pravo Unije ili nacionalno pravo ili interni akti institucije odnose; takva dobit, gubici i rezerve utvrđuju se na temelju pojedinačnih financijskih izvještaja institucije, a ne na temelju konsolidiranih financijskih izvještaja;

    ▼M5

    (129) 

    „serviser” znači serviser kako je definiran u članku 2. točki 13. Uredbe (EU) 2017/2402;

    ▼M8

    (130) 

    „sanacijsko tijelo” znači sanacijsko tijelo definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 18. Direktive 2014/59/EU;

    (131) 

    „sanacijski subjekt” znači sanacijski subjekt definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 83.a Direktive 2014/59/EU;

    (132) 

    „sanacijska grupa” znači sanacijska grupa definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 83.b Direktive 2014/59/EU;

    (133) 

    „globalna sistemski važna institucija” ili „GSV institucija” znači GSV institucija utvrđena u skladu s člankom 131. stavcima 1. i 2. Direktive 2013/36/EU;

    (134) 

    „globalna sistemski važna institucija izvan EU-a” ili „GSV institucija izvan EU-a” znači globalna sistemski važna bankarska grupacija ili banka (GSV banka) koja nije GSV institucija i na popisu je GSV banaka koji objavljuje Odbor za financijsku stabilnost i koji se redovito ažurira;

    (135) 

    „značajno društvo kći” znači društvo kći koje na pojedinačnoj ili konsolidiranoj osnovi ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

    (a) 

    društvo kći drži više od 5 % konsolidirane rizikom ponderirane imovine svojeg izvornog matičnog društva;

    (b) 

    društvo kći ostvaruje više od 5 % ukupnih prihoda iz poslovanja svojeg izvornog matičnog društva;

    (c) 

    mjera ukupne izloženosti, iz članka 429. stavka 4. ove Uredbe, društva kćeri iznosi više od 5 % konsolidirane mjere ukupne izloženosti njegova izvornog matičnog društva.

    Za potrebe određivanja značajnog društva kćeri, ako se primjenjuje članak 21.b stavak 2. Direktive 2013/36/EU, dva posrednička matična društva u EU-u računaju se kao jedno društvo kći na temelju njihova konsolidiranog položaja;

    (136) 

    „GSV subjekt” znači subjekt koji ima pravnu osobnost i koji je GSV institucija ili je dio GSV institucije ili GSV institucije izvan EU-a;

    (137) 

    „bail-in instrument” znači bail-in instrument definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 57. Direktive 2014/59/EU;

    (138) 

    „grupa” znači grupa društava od kojih je najmanje jedno institucija i koja se sastoji od matičnog društva i njegovih društava kćeri ili društava koja su međusobno povezana kako je utvrđeno u članku 22. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 );

    (139) 

    „transakcija financiranja vrijednosnih papira” znači repo transakcija, transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane ili maržni kredit;

    (140) 

    „inicijalni iznos nadoknade” ili „IM” znači bilo koji kolateral, osim varijacijskog iznosa nadoknade, primljen od subjekta ili dan subjektu radi pokrića postojeće ili potencijalne buduće izloženosti transakcije ili portfelja transakcija u razdoblju potrebnom za unovčenje tih transakcija, ili radi ponovne uspostave zaštite njihovih tržišnih rizika, nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane u transakciji ili portfelju transakcija;

    (141) 

    „tržišni rizik” znači rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tržišnih cijena, uključujući promjene tečajeva stranih valuta ili promjene cijene robe;

    (142) 

    „valutni rizik” znači rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečajeva stranih valuta;

    (143) 

    „robni rizik” znači rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijena robe;

    (144) 

    „organizacijska jedinica za trgovanje” znači jasno određena skupina trgovaca koju je institucija osnovala radi zajedničkog upravljanja portfeljem pozicija u knjizi trgovanja u skladu s jasno određenom i dosljednom poslovnom strategijom i koja posluje u okviru iste strukture za upravljanje rizicima;

    (145) 

    „mala i jednostavna institucija” znači institucija koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

    (a) 

    nije velika institucija;

    (b) 

    ukupna vrijednost njezine imovine na pojedinačnoj osnovi ili, ako je primjenjivo, na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovom Uredbom i Direktivom 2013/36/EU, u prosjeku je jednaka pragu od 5 milijardi EUR ili manja u razdoblju od četiri godine koje neposredno prethodi tekućem godišnjem izvještajnom razdoblju; države članice mogu smanjiti taj prag;

    (c) 

    ne podliježe nikakvim obvezama ili podliježe pojednostavnjenim obvezama u pogledu planiranja oporavka i sanacije u skladu s člankom 4. Direktive 2014/59/EU;

    (d) 

    njezini poslovi iz knjige trgovanja klasificiraju se kao mali u skladu s člankom 94. stavkom 1.;

    (e) 

    ukupna vrijednost njezinih pozicija u izvedenicama koje drži s namjerom trgovanja ne premašuje 2 % njezine ukupne bilančne i izvanbilančne imovine, ukupna vrijednost njezinih ukupnih pozicija u izvedenicama ne premašuje 5 %, kako je u oba slučaja izračunano u skladu s člankom 273.a stavkom 3.;

    (f) 

    više od 75 % konsolidirane ukupne imovine institucije i konsolidiranih ukupnih obveza institucije, osim izloženosti unutar grupe u oba slučaja, odnosi se na poslove s drugim ugovornim stranama smještenima u Europskom gospodarskom prostoru;

    (g) 

    institucija ne primjenjuje interne modele kako bi ispunila bonitetne zahtjeve u skladu s ovom Uredbom, osim za društva kćeri koja primjenjuju interne modele izrađene na razini grupe, pod uvjetom da grupa podliježe zahtjevima za objavljivanje utvrđenima u članku 433.a ili članku 433.c na konsolidiranoj osnovi;

    (h) 

    institucija se nije usprotivila tomu da je nadležno tijelo klasificira kao malu i jednostavnu instituciju;

    (i) 

    nadležno tijelo nije odlučilo da se institucija na temelju analize veličine, povezanosti, složenosti i profila rizičnosti ne može smatrati malom i jednostavnom institucijom;

    (146) 

    „velika institucija” znači institucija koja ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

    (a) 

    ona je GSV institucija;

    (b) 

    smatra se ostalom sistemski važnom institucijom (OSV institucija) u skladu s člankom 131. stavcima 1. i 3. Direktive 2013/36/EU;

    (c) 

    prema ukupnoj vrijednosti imovine, jedna je od triju najvećih institucija u državi članici u kojoj ima poslovni nastan;

    (d) 

    ukupna vrijednost njezine imovine na pojedinačnoj osnovi ili, ako je primjenjivo, na temelju konsolidiranog položaja u skladu s ovom Uredbom i Direktivom 2013/36/EU iznosi 30 milijardi EUR ili više;

    (147) 

    „veliko društvo kći” znači društvo kći koje se smatra velikom institucijom;

    (148) 

    „institucija koja nije uvrštena na burzi” znači institucija koja ne izdaje vrijednosne papire koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu bilo koje države članice, kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Direktive 2014/65/EU;

    (149) 

    „financijski izvještaj”, za potrebe dijela osmog, znači financijski izvještaj u smislu članaka 4. i 5. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ).

    ▼B

    2.  
    Sva upućivanja u ovoj Uredbi na nekretnine ili stambenu ili poslovnu nekretninu ili hipoteku na takvoj nekretnini obuhvaćaju i dionice u finskim društvima za stambenu izgradnju koja posluju u skladu s finskim zakonom o društvima za stambenu izgradnju iz 1991. ili naknadno donesenim istovjetnim zakonodavstvom. Države članice ili njihova nadležna tijela mogu dopustiti da se s dionicama koje čine istovjetno neizravno ulaganje u nekretninu postupa kao s izravnim ulaganjem u nekretninu pod uvjetom da je takvo neizravno ulaganje posebno uređeno nacionalnim pravom dotične države članice i da, kada se zalaže kao kolateral, osigurava istovjetnu zaštitu vjerovnicima.
    3.  
    Financiranje trgovine iz točke (80) stavka 1. općenito je neobvezujuće i zahtijeva zadovoljavajuću prateću transakcijsku dokumentaciju za svaki zahtjev za povlačenje financiranja čime se omogućava odbijanje financiranja u slučaju bilo kakve sumnje u kreditnu sposobnost ili prateću transakcijsku dokumentaciju. Otplata izloženosti s osnove financiranja trgovine obično ne ovisi o dužniku, a sredstva se ostvaruju s osnove gotovine primljene od uvoznika ili su rezultat prihoda od prodaje odnosne robe.

    ▼M8

    4.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojim se utvrđuju okolnosti u kojima su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke (39).

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2020.

    Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    ▼B

    Članak 5.

    Definicije koje su specifične za kapitalne zahtjeve za kreditni rizik

    Za potrebe glave II. dijela trećeg primjenjuju se sljedeće definicije:

    (1) 

    „izloženost” znači stavka imovine ili izvanbilančna stavka;

    (2) 

    „gubitak” znači ekonomski gubitak, uključujući značajne učinke diskontiranja, te značajne izravne i neizravne troškove povezane s naplatom po pojedinom instrumentu;

    (3) 

    „očekivani gubitak” ili „EL” (engl. expected loss, EL) znači omjer između iznosa za koji se očekuje da će biti izgubljen po određenoj izloženosti zbog potencijalnog neispunjavanja obveza druge ugovorne strane ili razrjeđivanja tijekom jednogodišnjeg razdoblja i iznosa izloženosti u trenutku neispunjavanja obveze.



    GLAVA II.

    RAZINA PRIMJENE ZAHTJEVA



    POGLAVLJE 1.

    Primjena zahtjeva na pojedinačnoj osnovi

    Članak 6.

    Opća načela

    1.  
    Institucije moraju ispunjavati obveze propisane od dijela drugog do dijela petog i u dijelu osmom na pojedinačnoj osnovi.

    ▼M8

    1.a  
    Odstupajući od stavka 1. ovog članka, samo institucije koje se smatraju sanacijskim subjektima te koje su i GSV institucije ili dio GSV institucije i nemaju društva kćeri moraju ispunjavati zahtjev iz članka 92.a na pojedinačnoj osnovi.

    Značajna društva kćeri GSV institucije izvan EU-a moraju ispunjavati uvjete iz članka 92.b na pojedinačnoj osnovi ako ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

    (a) 

    nisu sanacijski subjekti;

    (b) 

    nemaju društva kćeri;

    (c) 

    nisu društva kćeri matične institucije iz EU-a.

    ▼B

    2.  
    Institucija koja je ili društvo kći u državi članici gdje ima odobrenje za rad i u kojoj se nad njom provodi nadzor ili matično društvo te institucija koja je uključena u konsolidaciju u skladu s člankom 18. nije dužna ispunjavati obveze propisane člancima 89., 90. i 91. na pojedinačnoj osnovi.
    3.  
    Institucija koja je ili matično društvo ili društvo kći te svaka institucija koja je uključena u konsolidaciju u skladu s člankom 18. nije dužna ispunjavati obveze propisane u dijelu osmom na pojedinačnoj osnovi.
    4.  
    Kreditne institucije i investicijska društva koja imaju odobrenje za pružanje investicijskih usluga i aktivnosti navedenih u točkama (3) i (6) odjeljka A Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ moraju ispunjavati obveze propisane u dijelu šestom na pojedinačnoj osnovi. Dok Komisija ne pripremi izvješće u skladu s člankom 508. stavkom 3., nadležna tijela mogu izuzeti investicijska društva od ispunjavanja obveza propisanih u dijelu šestom, vodeći računa o vrsti, opsegu i složenosti poslova investicijskih društava.
    5.  
    Institucije, osim investicijskih društava iz članka 95. stavka 1. i članka 96. stavka 1. i institucije za koje nadležna tijela primijene odstupanje navedeno u članku 7. stavku 1. ili stavku 3., moraju ispunjavati obveze propisane u dijelu sedmom na pojedinačnoj osnovi.

    Članak 7.

    Odstupanje od primjene bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi

    1.  

    Nadležna tijela mogu izuzeti od primjene članka 6. stavka 1. bilo koje društvo kćer institucije ako se i za društvo kćer i za instituciju zahtijeva odobrenje za rad i nadzor od strane dotične države članice, a društvo kći je uključeno u nadzor na konsolidiranoj osnovi institucije koja je matično društvo, te ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti, kako bi se osigurala adekvatna raspodjela regulatornog kapitala između matičnog društva i društva kćeri:

    (a) 

    ne postoje tekuće ili predvidive značajne praktične ili pravne prepreke za promptni prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu obveza od strane matičnog društva;

    (b) 

    matično društvo ispunjava zahtjeve nadležnog tijela u vezi s razboritim upravljanjem društvom kćeri te je izjavilo, uz odobrenje nadležnog tijela, da jamči za obveze društva kćeri ili su rizici društva kćeri zanemarivi;

    (c) 

    postupci procjene, mjerenja i kontrole rizika matičnog društva obuhvaćaju društvo kćer;

    (d) 

    matično društvo ima više od 50 % glasačkih prava povezanih s udjelima u kapitalu društva kćeri ili ima pravo imenovati ili razriješiti većinu članova upravljačkog tijela društva kćeri.

    2.  
    Nadležna tijela mogu upotrijebiti mogućnost iz stavka 1. ako je matično društvo financijski holding ili mješoviti financijski holding osnovan u istoj državi članici kao i institucija, pod uvjetom da se na njega primjenjuje isti nadzor kao i onaj za institucije, a posebno standardi određeni člankom 11. stavkom 1.
    3.  

    Nadležna tijela mogu izuzeti od primjene članka 6. stavka 1. matičnu instituciju u državi članici ako se za tu instituciju zahtijeva odobrenje za rad i nadzor od strane dotične države članice, a ona je uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, te ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti, kako bi se osigurala adekvatna raspodjela regulatornog kapitala između matičnog društva i društava kćeri:

    (a) 

    ne postoje tekuće ili predvidive značajne praktične ili pravne prepreke za promptni prijenos regulatornog kapitala ili otplatu obveza matičnoj instituciji u državi članici; te

    (b) 

    postupci procjene, mjerenja i kontrole rizika relevantni za konsolidirani nadzor obuhvaćaju matičnu instituciju u državi članici.

    Nadležno tijelo koje primijeni ovaj stavak dužno je obavijestiti nadležna tijela svih drugih država članica.

    Članak 8.

    Odstupanje od primjene likvidnosnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi

    1.  

    Nadležna tijela mogu izuzeti u potpunosti ili djelomično od primjene dijela šestog instituciju i sva ili neka od njezinih društava kćeri u Uniji i nadzirati ih kao jedinstvenu likvidnosnu podgrupu ako one ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

    (a) 

    matična institucija na konsolidiranoj osnovi ili institucija kći na potkonsolidiranoj osnovi ispunjavaju obveze propisane u dijelu šestom;

    (b) 

    matična institucija na konsolidiranoj osnovi ili institucija kći na potkonsolidiranoj osnovi prate i u svakom trenutku imaju pregled nad likvidnosnim pozicijama svih institucija unutar grupe ili podgrupe koje podliježu izuzeću i osiguravaju zadovoljavajuću razinu likvidnosti za sve te institucije;

    (c) 

    institucije su sklopile ugovore koji su u skladu sa zahtjevima nadležnih tijela i koji omogućavaju slobodno kretanje sredstava između njih kako bi one mogle podmiriti pojedinačne i zajedničke obveze po njihovom dospijeću;

    (d) 

    ne postoji tekuća ili predvidiva značajna praktična ili pravna prepreka za ispunjenje ugovora navedenih u točki (c).

    Komisija do 1. siječnja 2014. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o svim pravnim preprekama koje mogu onemogućiti primjenu točke (c) prvog podstavka te je pozvana da do 31. prosinca 2015., ako je to potrebno, priredi prijedlog zakonodavnog akta u vezi s preprekama koje je potrebno ukloniti.

    2.  
    Nadležna tijela mogu izuzeti u potpunosti ili djelomično od primjene dijela šestog instituciju i sva ili neka od njezinih društava kćeri ako sve institucije unutar jedinstvene likvidnosne podgrupe imaju odobrenje za rad u istoj državi članici i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.
    3.  

    Ako institucije unutar jedinstvene likvidnosne podgrupe imaju odobrenje za rad u nekoliko država članica, odredbe iz stavka 1. primjenjuju se nakon provođenja postupka opisanog u članku 21. i samo na institucije čija se nadležna tijela slažu oko sljedećih elemenata:

    (a) 

    njihove procjene usklađenosti ustrojstva i tretmana likvidnosnog rizika s uvjetima propisanim člankom 86. Direktive 2013/36/EU unutar jedinstvene likvidnosne podgrupe;

    (b) 

    razdiobe iznosa, lokacije i vlasništva nad zahtijevanom likvidnom imovinom koju mora imati jedinstvena likvidnosna podgrupa;

    (c) 

    određivanja minimalnih iznosa likvidne imovine koju moraju imati institucije koje se izuzimaju od primjene dijela šestog;

    (d) 

    potrebe za primjenom strožih parametara od onih navedenih u dijelu šestom;

    (e) 

    neograničene razmjene svih informacija među nadležnim tijelima;

    (f) 

    potpunog razumijevanja implikacija takvog izuzeća.

    4.  
    Nadležna tijela također mogu primjenjivati odredbe stavka 1., stavka 2. i stavka 3. na institucije koje su članice istog institucionalnog sustava zaštite kako je navedeno u članku 113. stavku 7., pod uvjetom da ispunjavaju sve tamo utvrđene uvjete i na druge institucije koje su povezane odnosom iz članka 113. stavka 6. pod uvjetom da ispunjavaju sve uvjete koji su u njemu utvrđeni. Nadležna tijela u tom slučaju određuju jednu od institucija na koju se primjenjuje izuzeće da ispuni zahtjeve iz dijela šestog na osnovi konsolidiranog položaja svih institucija jedinstvene likvidnosne podgrupe.
    5.  
    U slučaju kad je odobreno izuzeće prema odredbama stavka 1. ili stavka 2., nadležna tijela mogu također primijeniti članak 86. Direktive 2013/36/EU ili neke njegove dijelove na razini jedinstvene likvidnosne podgrupe i izuzeti od primjene članak 86. Direktive 2013/36/EU ili neke njegove dijelove na pojedinačnoj osnovi.

    Članak 9.

    Metoda pojedinačne konsolidacije

    1.  
    Uz primjenu stavaka od 2. do 3. ovog članka i članka 144. stavka 3. Direktive 2013/36/EU nadležna tijela mogu na pojedinačnoj osnovi dopustiti matičnim institucijama da uključe u izračun svojih zahtjeva iz članka 6. stavka 1. društva kćeri koja ispunjavaju uvjete iz članka 7. stavka 1. točaka (c) i (d) te imaju značajne izloženosti ili značajne obveze prema toj matičnoj instituciji.
    2.  
    Tretman iz stavka 1. dopušta se samo ako matična institucija u potpunosti dokaže nadležnim tijelima okolnosti i mjere, uključujući pravno uređenje, na temelju kojih ne postoje tekuće ili predvidive značajne praktične ili pravne prepreke za promptni prijenos regulatornog kapitala ili za otplatu dospjelih obveza društva kćeri prema njegovom matičnom društvu.
    3.  
    Ako se nadležno tijelo koristi diskrecijskim pravom iz stavka 1., ono mora redovito, a najmanje jednom godišnje, izvijestiti nadležna tijela svih drugih država članica o korištenju prava iz stavka 1. te o okolnostima i mjerama iz stavka 2. Ako je društvo kći u trećoj zemlji, nadležna tijela moraju također dostaviti iste informacije nadležnim tijelima te treće zemlje.

    Članak 10.

    Izuzeće za kreditne institucije stalno povezane sa središnjim tijelom

    1.  

    Nadležna tijela mogu, u skladu s nacionalnim pravom, izuzeti u potpunosti ili djelomično od primjene zahtjeva navedenih od dijela drugog do dijela osmog jednu ili više kreditnih institucija koje se nalaze u istoj državi članici te koje su stalno povezane sa središnjim tijelom koje ih nadzire, a koje ima sjedište u istoj državi članici, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    obveze središnjeg tijela i povezanih institucija predstavljaju zajedničku i solidarnu odgovornost ili za obveze svojih povezanih institucija u potpunosti jamči središnje tijelo;

    (b) 

    solventnost i likvidnost središnjeg tijela i svih povezanih institucija prate se kao cjelina na temelju konsolidiranih izvještaja tih institucija;

    (c) 

    uprava središnjeg tijela ovlaštena je za davanje uputa upravi povezanih institucija.

    Države članice mogu zadržati i primjenjivati postojeće nacionalno zakonodavstvo u vezi s primjenom izuzeća iz prvog podstavka sve dok to nije u suprotnosti s ovom Uredbom ili Direktivom 2013/36/EU.

    2.  
    Kada nadležna tijela smatraju da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. i kada za obveze središnjeg tijela u potpunosti jamče povezane institucije, nadležna tijela mogu izuzeti središnje tijelo od primjene dijela drugog do dijela osmog na pojedinačnoj osnovi.



    POGLAVLJE 2.

    Bonitetna konsolidacija



    Odjeljak 1.

    Primjena zahtjeva na konsolidiranoj osnovi

    Članak 11.

    Opći tretman

    ▼M8

    1.  
    Matične institucije u državi članici moraju ispunjavati, u opsegu i na način utvrđen u članku 18., obveze utvrđene u drugom, trećem, četvrtom, sedmom dijelu te dijelu sedmom A na osnovi svojeg konsolidiranog položaja, uz iznimku članka 430. stavka 1. točke (d). Matična društva i njihova društva kćeri na koja se primjenjuje ova Uredba uspostavljaju odgovarajuću organizacijsku strukturu i odgovarajuće mehanizme unutarnjih kontrola kako bi osigurali da su podaci potrebni za konsolidaciju obrađeni na odgovarajući način i proslijeđeni. Oni posebno osiguravaju da društva kćeri na koja se ne primjenjuje ova Uredba primjenjuju sustave, procese i mehanizme koji osiguravaju odgovarajuću konsolidaciju.
    2.  

    Za potrebe osiguravanja da se zahtjevi iz ove Uredbe primjenjuju na konsolidiranoj osnovi, pojmovi „institucija”, „matična institucija u državi članici”, „matična institucija iz EU-a” i „matično društvo”, ovisno o slučaju, odnose se i na:

    (a) 

    financijske holdinge ili mješovite financijske holdinge kojima je izdano odobrenje za rad u skladu s člankom 21.a Direktive 2013/36/EU;

    (b) 

    imenovanu instituciju koja je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga ako takvo matično društvo ne podliježe odobrenju u skladu s člankom 21.a stavkom 4. Direktive 2013/36/EU;

    (c) 

    financijski holding, mješoviti financijski holding ili instituciju imenovanu u skladu s člankom 21.a stavkom 6. točkom (d) Direktive 2013/36/EU.

    Konsolidirani položaj društva iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka jest konsolidirani položaj matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga koji ne podliježe odobrenju u skladu s člankom 21.a stavkom 4. Direktive 2013/36/EU. Konsolidirani položaj društva iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka jest konsolidirani položaj njegovog matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga.

    ▼M8 —————

    ▼M8

    3.a  
    Odstupajući od stavka 1. ovog članka, samo matične institucije koje se smatraju sanacijskim subjektima te koje su GSV institucije, dio GSV institucije ili dio GSV institucije izvan EU-a moraju ispunjavati uvjete iz članka 92.a ove Uredbe na konsolidiranoj osnovi, u opsegu i na način utvrđen u članku 18. ove Uredbe.

    Samo matična društva iz EU-a koja su značajna društva kćeri GSV institucije izvan EU-a i koja nisu sanacijski subjekti moraju ispunjavati uvjete iz članka 92.b ove Uredbe na konsolidiranoj osnovi, u opsegu i na način utvrđen u članku 18. ove Uredbe. Ako se primjenjuje članak 21.b stavak 2. Direktive 2013/36/EU, svaki od dva posrednička matična društva u EU-u koja su zajednički utvrđena kao značajno društvo kći mora ispunjavati uvjete iz članka 92.b ove Uredbe na temelju njihova konsolidiranog položaja.

    ▼M8

    4.  
    Matične institucije iz EU-a ispunjavaju uvjete iz dijela šestog i članka 430. stavka 1. točke (d) ove Uredbe na osnovi svojeg konsolidiranog položaja ako grupu čini jedna ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava koja imaju odobrenje za pružanje investicijskih usluga i aktivnosti navedenih u točkama 3. i 6. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU. Dok Komisija ne pripremi izvješće u skladu s člankom 508. stavkom 2. ove Uredbe, i ako grupu čine samo investicijska društva, nadležna tijela mogu matične institucije iz EU-a izuzeti od ispunjavanja uvjeta iz dijela šestog i članka 430. stavka 1. točke (d) ove Uredbe na konsolidiranoj osnovi, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova investicijskog društva.

    Ako je izuzeće odobreno u skladu s člankom 8. stavcima od 1. do 5., institucije i, ako je primjenjivo, financijski holdinzi ili mješoviti financijski holdinzi koji su dio likvidnosne podgrupe ispunjavaju uvjete iz dijela šestog i članka 430. stavka 1. točke (d) na konsolidiranoj osnovi ili na potkonsolidiranoj osnovi likvidnosne podgrupe.

    5.  
    Ako se primjenjuje članak 10., središnje tijelo koje se u tom članku navodi mora ispunjavati zahtjeve od dijela drugog do dijela osmog ove Uredbe i poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402 na osnovi konsolidiranog položaja cjeline koju čini središnje tijelo zajedno s njegovim povezanim institucijama.
    6.  
    Osim zahtjeva utvrđenih u stavcima od 1. do 5. i ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ove Uredbe i Direktive 2013/36/EU, te ako je to opravdano potrebama nadzora zbog specifičnosti rizika ili strukture kapitala institucije ili ako države članice donesu nacionalne propise kojima se zahtijeva strukturno razdvajanje djelatnosti unutar bankarske grupacije, nadležna tijela mogu zahtijevati da institucija na potkonsolidiranoj osnovi ispunjava obveze utvrđene u dijelovima od drugog do osmog ove Uredbe te u glavi VII. Direktive 2013/36/EU.

    Primjenom pristupa iz prvog podstavka ne smije se dovesti u pitanje djelotvorni nadzor na konsolidiranoj osnovi i ne smije se dovesti do nerazmjernih negativnih utjecaja na cijeli financijski sustav ili na njegove dijelove u drugim državama članicama ili u Uniji kao cjelini ni biti zapreka ili stvoriti zapreku funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

    ▼M8 —————

    ▼M8

    Članak 12.a

    Izračun na konsolidiranoj osnovi za GSV institucije s nekoliko sanacijskih subjekata

    Ako se najmanje dva GSV subjekata koji pripadaju istoj GSV instituciji smatraju sanacijskim subjektima, matična institucija iz EU-a te GSV institucije izračunava iznos regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza iz članka 92.a stavka 1. točke (a) ove Uredbe. Izračun se temelji na konsolidiranom položaju matične institucije iz EU-a kao da je ona jedini sanacijski subjekt u okviru GSV institucije.

    Ako je iznos izračunan u skladu s prvim stavkom ovog članka manji od zbroja iznosâ regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza iz članka 92.a stavka 1. točke (a) ove Uredbe svih sanacijskih subjekata koji pripadaju toj GSV instituciji, sanacijska tijela postupaju u skladu s člankom 45.d stavkom 3. i člankom 45.h stavkom 2. Direktive 2014/59/EU.

    Ako je iznos izračunan u skladu s prvim stavkom ovog članka veći od zbroja iznosâ regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza iz članka 92.a stavka 1. točke (a) ove Uredbe svih sanacijskih subjekata koji pripadaju toj GSV instituciji, sanacijska tijela mogu postupati u skladu s člankom 45.d stavkom 3. i člankom 45.h stavkom 2. Direktive 2014/59/EU.

    ▼M8

    Članak 13.

    Primjena zahtjeva za objavu na konsolidiranoj osnovi

    1.  
    Matične institucije iz EU-a dužne su ispunjavati uvjete iz dijela osmog na osnovi svojeg konsolidiranog položaja.

    Velika društva kćeri matičnih institucija iz EU-a dužna su objavljivati informacije utvrđene u člancima 437., 438., 440., 442., 450., 451., 451.a i 453. na pojedinačnoj osnovi ili, ako je primjenjivo, na potkonsolidiranoj osnovi u skladu s ovom Uredbom i Direktivom 2013/36/EU.

    2.  
    Institucije koje se smatraju sanacijskim subjektima i koje su GSV institucije ili koje su dio GSV institucije moraju ispunjavati uvjete iz članka 437.a i članka 447. točke (h) na osnovi konsolidiranog položaja njihove sanacijske grupe.
    3.  
    Odredbe iz stavka 1. prvog podstavka ne primjenjuju se na matične institucije iz EU-a, matične financijske holdinge iz EU-a, matične mješovite financijske holdinge iz EU-a i sanacijske subjekte ako su oni uključeni u istovjetne objave koje na konsolidiranoj osnovi objavljuje matično društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

    Odredbe iz stavka 1. drugog podstavka primjenjuju se na društva kćeri matičnih društava s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ako se smatra da su ta društva kćeri velika društva kćeri.

    4.  
    Ako se primjenjuje članak 10., središnje tijelo iz tog članka ispunjava zahtjeve iz dijela osmog na osnovi konsolidiranog položaja središnjeg tijela. Članak 18. stavak 1. primjenjuje se na središnje tijelo, a povezane institucije tretiraju se kao društva kćeri središnjeg tijela.

    Članak 14.

    Primjena zahtjeva iz članka 5. Uredbe (EU) 2017/2402 na konsolidiranoj osnovi

    1.  
    Od matičnih društava i njihovih društava kćeri na koja se primjenjuje ova Uredba zahtijeva se da ispunjavaju obveze utvrđene u članku 5. Uredbe (EU) 2017/2402 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi kako bi se osiguralo da su njihovi sustavi, procesi i mehanizmi koji se zahtijevaju tim odredbama usklađeni i dobro integrirani i da je moguće pružiti sve podatke i informacije koji su potrebni za nadzor. Posebno trebaju osigurati da društva kćeri na koja se ne primjenjuje ova Uredba provode sustave, procese i mehanizme koji osiguravaju usklađenost s ovim odredbama.
    2.  
    Institucije primjenjuju dodatni ponder rizika u skladu s člankom 270.a ove Uredbe pri provedbi članka 92. ove Uredbe na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi ako su zahtjevi utvrđeni u članku 5. Uredbe (EU) 2017/2402 prekršeni na razini subjekta s poslovnim nastanom u trećoj zemlji uključenog u konsolidaciju u skladu s člankom 18. ove Uredbe te ako je kršenje značajno u odnosu na ukupni profil rizičnosti grupe.

    ▼B

    Članak 15.

    Odstupanje od primjene kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi za grupe investicijskih društava

    1.  

    Konsolidirajuće nadzorno tijelo može na pojedinačnoj osnovi izuzeti od primjene dio treći ove Uredbe i poglavlje 4. glave VII. Direktive 2013/36/EU na konsolidiranoj osnovi pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    svako investicijsko društvo iz EU-a u grupi primjenjuje alternativni izračun ukupnog iznosa izloženosti riziku iz članka 95. stavka 2. ili članka 96. stavka 2.;

    (b) 

    sva investicijska društva u grupi spadaju u kategorije iz članka 95. stavka 1. ili članka 96. stavka 1.;

    (c) 

    svako investicijsko društvo iz EU-a u grupi ispunjava zahtjeve iz članka 95. ili 96. na pojedinačnoj osnovi te istodobno odbija od stavki svog redovnog osnovnog kapitala sve potencijalne obveze prema investicijskim društvima, financijskim institucijama, društvima za upravljanje imovinom i društvima za pomoćne usluge koje bi inače bile konsolidirane;

    (d) 

    svaki financijski holding koji je matični financijski holding u državi članici nekog investicijskog društva u grupi ima barem dovoljno kapitala, koji je ovdje definiran kao zbroj stavki navedenih u članku 26. stavku 1., članku 51. stavku 1. i članku 62. stavku 1. kako bi pokrio zbroj sljedećeg:

    i. 

    zbroj ukupne knjigovodstvene vrijednosti svih ulaganja, podređenih potraživanja i instrumenata iz članka 36. stavka 1. točaka (h) i (i), članka 56. stavka 1. točaka (c) i (d) i članka 66. stavka 1. točaka (c) i (d) u investicijskim društvima, financijskim institucijama, društvima za upravljanje imovinom i društvima za pomoćne usluge koji bi inače bili konsolidirani; i

    ii. 

    ukupni iznos svih potencijalnih obveza prema investicijskim društvima, financijskim institucijama, društvima za upravljanje imovinom i društvima za pomoćne usluge koje bi inače bile konsolidirane;

    (e) 

    grupa ne obuhvaća kreditne institucije.

    Ako su ispunjeni kriteriji iz prvog podstavka, svako investicijsko društvo iz EU-a mora imati uspostavljene sustave za praćenje i kontrolu izvora kapitala i financiranja svih financijskih holdinga, investicijskih društava, financijskih institucija, društava za upravljanje imovinom i društava za pomoćne usluge unutar grupe.

    2.  
    Nadležna tijela mogu primijeniti izuzeće i u slučaju da financijski holdinzi imaju manji iznos regulatornog kapitala od iznosa koji je izračunat u skladu sa stavkom 1. točkom (d), a nije manji od zbroja kapitalnih zahtjeva određenih na pojedinačnoj osnovi za investicijska društva, financijske institucije, društva za upravljanje imovinom i društva za pomoćne usluge koji bi inače bili konsolidirani i ukupnog iznosa svih potencijalnih obveza prema investicijskim društvima, financijskim institucijama, društvima za upravljanje imovinom i društvima za pomoćne usluge koje bi inače bile konsolidirane. Za potrebe ovog stavka, kapitalni zahtjev za investicijska društva iz trećih zemalja, financijske institucije, društva za upravljanje imovinom i društva za pomoćne usluge smatra se zamišljenim kapitalnim zahtjevom.

    Članak 16.

    Odstupanje od primjene zahtjeva u vezi s omjerom financijske poluge na konsolidiranoj osnovi za grupe investicijskih društava

    Kada su svi subjekti u grupi investicijskih društava, uključujući matični subjekt, investicijska društva koja su izuzeta od primjene zahtjeva propisanih u dijelu sedmom na pojedinačnoj osnovi u skladu s člankom 6. stavkom 5., matično investicijsko društvo može odlučiti da neće primjenjivati zahtjeve propisane u dijelu sedmom na konsolidiranoj osnovi.

    Članak 17.

    Nadzor investicijskih društava izuzetih od primjene kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi

    1.  
    Investicijska društva u grupi kojima je odobreno izuzeće iz članka 15. moraju obavijestiti nadležna tijela o rizicima koji bi mogli ugroziti njihov financijski položaj, uključujući i one povezane sa sastavom i izvorima njihovog regulatornog kapitala, internog kapitala i financiranja.
    2.  
    Ako nadležna tijela koja su odgovorna za bonitetni nadzor investicijskog društva odobre izuzeće od obveze nadzora na konsolidiranoj osnovi iz članka 15., moraju poduzeti druge odgovarajuće mjere za praćenje rizika, posebno velikih izloženosti, cijele grupe, uključujući i društva koja se ne nalaze u državi članici.
    3.  
    Ako nadležna tijela koja su odgovorna za bonitetni nadzor investicijskog društva odobre izuzeće od primjene kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi iz članka 15., zahtjevi iz dijela osmog primjenjuju se na pojedinačnoj osnovi.



    Odjeljak 2.

    Metode bonitetne konsolidacije

    Članak 18.

    Metode bonitetne konsolidacije

    ▼M8

    1.  
    Institucije, financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji su obvezni ispunjavati zahtjeve iz odjeljka 1. ovog poglavlja na osnovi svojeg konsolidiranog položaja provode punu konsolidaciju svih institucija i financijskih institucija koje su njihova društva kćeri. Odredbe stavaka od 3. do 6. i stavka 9. ovog članka ne primjenjuju se ako se dio šesti i članak 430. stavak 1. točka (d) primjenjuju na osnovi konsolidiranog položaja institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga ili na potkonsolidiranoj osnovi likvidnosne podgrupe kako je utvrđeno u člancima 8. i 10.

    ▼M8

    Za potrebe članka 11. stavka 3.a institucije koje su obvezne ispunjavati zahtjeve iz članka 92.a i 92.b na konsolidiranoj osnovi provode punu konsolidaciju svih institucija i financijskih institucija koje su njihova društva kćeri u odgovarajućim sanacijskim grupama.

    ▼M8

    2.  
    Društva za pomoćne usluge uključuju se u konsolidaciju u slučajevima i u skladu s metodama utvrđenima u ovom članku.
    3.  
    Ako su društva povezana u smislu članka 22. stavka 7. Direktive 2013/34/EU, nadležna tijela određuju način provedbe konsolidacije.
    4.  
    Konsolidirajuće nadzorno tijelo zahtijeva proporcionalnu konsolidaciju prema udjelu u kapitalu sudjelujućih udjela u institucijama i financijskim institucijama kojima upravlja društvo uključeno u konsolidaciju zajedno s jednim ili više društava koja nisu uključena u konsolidaciju, ako je odgovornost tih društava ograničena visinom njihova udjela u kapitalu.
    5.  
    U slučaju sudjelujućih udjela ili kapitalnih veza koji nisu navedeni u stavcima 1. i 4., nadležna tijela određuju hoće li i na koji način konsolidacija biti provedena. Ona posebno mogu dopustiti ili zahtijevati primjenu metode udjela. Ta metoda, međutim, ne može biti osnova za uključivanje dotičnih društava u nadzor na konsolidiranoj osnovi.
    6.  

    Nadležna tijela određuju hoće li i na koji način konsolidacija biti provedena u sljedećim slučajevima:

    (a) 

    ako prema mišljenju nadležnih tijela institucija ostvaruje značajan utjecaj na jednu ili više institucija ili financijskih institucija, no nema sudjelujući udio ili druge kapitalne veze u tim institucijama; i

    (b) 

    ako su dvije ili više institucija ili financijskih institucija pod jedinstvenom upravom, koja nije uprava određena ugovorom, odredbama društvenog ugovora ili statuta.

    Nadležna tijela posebno mogu dopustiti ili zahtijevati primjenu metode navedene u članku 22. stavcima 7., 8. i 9. Direktive 2013/34/EU. Ta metoda, međutim, ne može biti osnova za uključivanje dotičnih društava u nadzor na konsolidiranoj osnovi.

    7.  
    Ako institucija ima društvo kći koje nije institucija, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge ili ima sudjelujući udio u takvom društvu, na to društvo kćer ili sudjelujući udio primjenjuje metodu udjela. Ta metoda, međutim, ne može biti osnova za uključivanje dotičnih društava u nadzor na konsolidiranoj osnovi.

    Odstupajući od prvog podstavka, nadležna tijela mogu dopustiti instituciji ili od nje zahtijevati primjenu različite metode na takva društva kćeri ili sudjelujuće udjele, uključujući metodu koja se zahtijeva primjenjivim računovodstvenim okvirom, pod sljedećim uvjetima:

    (a) 

    institucija još ne primjenjuje metodu udjela na 28. prosinca 2020.;

    (b) 

    primjena metode udjela bila bi nepotrebno opterećenje ili metoda udjela ne odražava na odgovarajući način rizike koje društvo iz prvog podstavka predstavlja za instituciju i

    (c) 

    primijenjena metoda ne dovodi do pune ili proporcionalne konsolidacije tog društva.

    8.  

    Nadležna tijela mogu zahtijevati punu ili proporcionalnu konsolidaciju društva kćeri ili društva u kojem institucija ima sudjelujući udio ako to društvo kći ili društvo nije institucija, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge i ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    društvo nije društvo za osiguranje, društvo za osiguranje iz treće zemlje, društvo za reosiguranje, društvo za reosiguranje iz treće zemlje, osigurateljni holding ili društvo isključeno iz područje primjene Direktive 2009/138/EZ u skladu s člankom 4. te Direktive;

    (b) 

    postoji znatan rizik da će institucija odlučiti pružiti financijsku potporu tom društvu u stresnim uvjetima, u slučaju nepostojanja ugovorne obveze o pružanju takve pomoći ili prekoračenja eventualnih ugovornih obveza o pružanju takve pomoći.

    ▼M8

    9.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju uvjeti u skladu s kojima se provodi konsolidacija u slučajevima iz stavaka od 3. do 6. i stavka 8.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 31. prosinca 2020.

    Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    ▼B



    Odjeljak 3.

    Opseg bonitetne konsolidacije

    Članak 19.

    Subjekti izuzeti iz opsega bonitetne konsolidacije

    1.  

    Institucija, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge koji su društvo kći ili društvo u kojem se drži sudjelujući udio ne moraju biti uključeni u konsolidaciju ako ukupni iznos imovine i izvanbilančnih stavki dotičnog društva ne prelazi niži od sljedeća dva iznosa:

    (a) 

    10 milijuna eura;

    (b) 

    1 % ukupnog iznosa imovine i izvanbilančnih stavki matičnog društva ili društva koje ima sudjelujući udio.

    2.  

    Nadležna tijela odgovorna za provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 111. Direktive 2013/36/EU mogu odlučiti na pojedinačnoj osnovi da u sljedećim slučajevima institucija, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge koji su društvo kći ili u kojima se drži sudjelujući udio ne moraju biti uključeni u konsolidaciju:

    (a) 

    ako se dotično društvo nalazi u trećoj zemlji u kojoj postoje pravne prepreke za prijenos potrebnih informacija;

    (b) 

    ako je dotično društvo od zanemarivog interesa samo s obzirom na ciljeve nadzora institucija;

    ▼C2

    (c) 

    ako bi prema mišljenju nadležnih tijela odgovornih za provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi konsolidacija financijskog položaja dotičnog društva bila neodgovarajuća ili zavaravajuća u smislu ciljeva nadzora institucija.

    ▼B

    3.  
    Ako u slučajevima navedenima u stavku 1. i stavku 2. točki (b) nekoliko društava ispunjava prethodno navedene kriterije, ona se unatoč tomu uključuju u konsolidaciju ako su zajedno od značaja koji nije zanemariv s obzirom na navedene ciljeve.

    Članak 20.

    Zajedničke odluke o bonitetnim zahtjevima

    1.  

    Nadležna tijela djeluju zajednički i konzultiraju se:

    (a) 

    u slučaju zahtjeva za izdavanje odobrenja iz članka 143. stavka 1., članka 151. stavaka 4. i 9., članka 283., članka 312. stavka 2. i članka 363. podnesenih od strane matične institucije iz EU-a i njezinih društava kćeri ili podnesenih zajednički od strane društava kćeri matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a, a s ciljem donošenja odluke o izdavanju traženog odobrenja i određivanju uvjeta, ako oni postoje, koji se trebaju primjenjivati u vezi s takvim odobrenjem;

    (b) 

    za potrebe utvrđivanja jesu li ispunjeni kriteriji za primjenu posebnog unutargrupnog tretmana iz članka 422. stavka 9. i članka 425. stavka 5., dopunjeni regulatornim tehničkim standardima EBA-e iz članka 422. stavka 10. i članka 425. stavka 6.

    Zahtjevi se podnose isključivo konsolidirajućem nadzornom tijelu.

    Zahtjev iz članka 312. stavka 2. mora sadržavati opis metodologije koja je upotrijebljena za raspodjelu kapitala za operativni rizik između različitih subjekata u grupi. U zahtjevu se navodi namjeravaju li se diversifikacijski učinci uključiti u sustav mjerenja rizika i na koji način.

    2.  

    Nadležna tijela čine sve u granicama svoje ovlasti kako bi donijela zajedničku odluku u roku od šest mjeseci o sljedećem:

    (a) 

    o zahtjevu iz stavka 1. točke (a);

    (b) 

    o procjeni kriterija i utvrđivanju posebnog tretmana iz stavka 1. točke (b).

    Zajednička odluka mora biti iznesena i u potpunosti obrazložena u dokumentu koji nadležno tijelo iz stavka 1. dostavlja podnositelju zahtjeva.

    3.  

    Rok iz stavka 2. počinje teći:

    (a) 

    od dana kad konsolidirajuće nadzorno tijelo primi potpun zahtjev iz stavka 1. točke (a). Konsolidirajuće nadzorno tijelo prosljeđuje potpun zahtjev drugim nadležnim tijelima bez odgode;

    (b) 

    od dana kad nadležna tijela od konsolidirajućeg nadzornog tijela prime izvještaj o analizi unutargrupnih obveza u okviru grupe.

    4.  
    Ako nadležna tijela ne donesu zajedničku odluku u roku od šest mjeseci, konsolidirajuće nadzorno tijelo donosi vlastitu odluku u vezi sa stavkom 1. točkom (a). Odluka konsolidirajućeg nadzornog tijela ne ograničava ovlasti nadležnih tijela iz članka 105. Direktive 2013/36/EU.

    Odluka mora biti iznesena i u potpunosti obrazložena u dokumentu te uzeti u obzir mišljenja i ograde koje su u roku od šest mjeseci iznijela druga nadležna tijela.

    Konsolidirajuće nadzorno tijelo odluku dostavlja matičnoj instituciji iz EU-a, matičnom financijskom holdingu iz EU-a ili matičnom mješovitom financijskom holdingu iz EU-a i ostalim nadležnim tijelima.

    Ako se na kraju roka od šest mjeseci bilo koje dotično nadležno tijelo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 obrati EBA-i u vezi s predmetom, konsolidirajuće nadzorno tijelo odgađa donošenje svoje odluke u vezi sa stavkom 1. točkom (a) ovog članka i čeka odluku koju EBA može donijeti u vezi s njegovom odlukom u skladu s člankom 19. stavkom 3. navedene Uredbe, te donosi odluku u skladu s odlukom koju je donijela EBA. Rok od šest mjeseci smatra se razdobljem mirenja u smislu navedene Uredbe. EBA svoju odluku donosi u roku od mjesec dana. Predmet se ne upućuje EBA-i nakon isteka roka od šest mjeseci ili nakon donošenja zajedničke odluke.

    5.  
    Ako nadležna tijela ne donesu zajedničku odluku u roku od šest mjeseci, nadležno tijelo koje je odgovorno za nadzor društva kćeri na pojedinačnoj osnovi donosi vlastitu odluku u vezi sa stavkom 1. točkom (b).

    Odluka mora biti iznesena i u potpunosti obrazložena u dokumentu te uzeti u obzir mišljenja i ograde koje su u roku od šest mjeseci iznijela druga nadležna tijela.

    Odluka se dostavlja konsolidirajućem nadzornom tijelu koje izvješćuje matičnu instituciju iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a.

    Ako se na kraju roka od šest mjeseci konsolidirajuće nadzorno tijelo u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 obrati EBA-i u vezi s predmetom, nadležno tijelo koje je odgovorno za nadzor društva kćeri na pojedinačnoj osnovi odgađa donošenje svoje odluke u vezi sa stavkom 1. točkom (b) ovog članka i čeka odluku koju EBA može donijeti u vezi s njegovom odlukom u skladu s člankom 19. stavkom 3. navedene Uredbe, te donosi odluku u skladu s odlukom koju je donijela EBA. Rok od šest mjeseci smatra se razdobljem mirenja u smislu navedene Uredbe. EBA svoju odluku donosi u roku od mjesec dana. Predmet se ne upućuje EBA-i nakon isteka roka od šest mjeseci ili nakon donošenja zajedničke odluke.

    6.  
    Ako matična institucija iz EU-a i njezina društva kćeri te društva kćeri matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a upotrebljavaju napredni pristup iz članka 312. stavka 2. ili IRB pristup iz članka 143. na jedinstvenoj osnovi, nadležna tijela dopuštaju da kvalificirajuće kriterije navedene u člancima 321. i 322. ili u odjeljku 6. poglavlju 3. glavi II. dijelu trećem ispune matično društvo i njegova društva kćeri promatrani zajedno, na način koji je u skladu sa strukturom grupe i njezinim sustavima, procesima i metodama upravljanja rizikom.
    7.  
    Odluke iz stavaka 2., 4. i 5. smatraju su konačnim, a nadležna tijela ih primjenjuju u dotičnim državama članicama.
    8.  
    EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje proces zajedničkog odlučivanja iz stavka 1. točke (a) u vezi sa zahtjevima za izdavanje odobrenja iz članka 143. stavka 1., članka 151. stavaka 4. i 9., članka 283., članka 312. stavka 2. i članka 363. radi lakšeg donošenja zajedničkih odluka.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 31. prosinca 2014.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 21.

    Zajedničke odluke o razini primjene likvidnosnih zahtjeva

    1.  
    Po zahtjevu matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a ili potkonsolidiranog društva kćeri matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a, konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležna tijela koja su odgovorna za nadzor društava kćeri matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a u državi članici čine sve u granicama svoje ovlasti da donesu zajedničku odluku o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. stavka 1. točaka od (a) do (d) i o utvrđivanju jedinstvene likvidnosne podgrupe radi primjene članka 8.

    Ta zajednička odluka donosi se u roku od šest mjeseci po podnošenju izvještaja od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela o utvrđivanju jedinstvenih likvidnosnih podgrupa na osnovi kriterija iz članka 8. U slučaju neslaganja tijekom razdoblja od šest mjeseci, konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetuje se s EBA-om na zahtjev bilo kojeg drugog dotičnog nadležnog tijela. Konsolidirajuće nadzorno tijelo može se savjetovati s EBA-om i na vlastitu inicijativu.

    Zajedničkom odlukom također se mogu odrediti ograničenja u vezi s lokacijom i vlasništvom nad likvidnom imovinom te zahtijevati minimalni iznosi likvidne imovine koju moraju imati institucije koje su izuzete od primjene dijela šestog.

    Zajednička odluka mora biti iznesena i u potpunosti obrazložena u dokumentu koji konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavlja matičnoj instituciji likvidnosne podgrupe.

    2.  
    Ako se u roku od šest mjeseci ne donese zajednička odluka, svako nadležno tijelo koje je odgovorno za nadzor na pojedinačnoj osnovi donosi vlastitu odluku.

    Međutim, svako nadležno tijelo može u roku od šest mjeseci EBA-i uputiti pitanje jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 8. stavka 1. točaka od (a) do (d). U tom slučaju EBA može provesti svoje neobvezujuće posredovanje u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1093/2010, a sva uključena nadležna tijela moraju odgoditi donošenje svojih odluka do okončanja neobvezujućeg posredovanja. Ako tijekom posredovanja nadležna tijela ne postignu sporazum u roku od tri mjeseca, svako nadležno tijelo koje je odgovorno za nadzor na pojedinačnoj osnovi donosi vlastitu odluku vodeći računa o proporcionalnosti koristi i rizika na razini države članice matične institucije i proporcionalnosti koristi i rizika na razini države članice društva kćeri. Predmet se ne upućuje EBA-i nakon isteka roka od šest mjeseci ili nakon donošenja zajedničke odluke.

    Zajednička odluka iz stavka 1. i odluke iz drugog podstavka ovog stavka obvezujuće su.

    3.  
    Sva relevantna nadležna tijela također se mogu konzultirati s EBA-om u roku od šest mjeseci u slučaju neslaganja oko uvjeta iz članka 8. stavka 3. točaka od (a) do (d). U tom slučaju EBA može provesti svoje neobvezujuće posredovanje u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1093/2010, a sva uključena nadležna tijela moraju odgoditi donošenje svojih odluka do okončanja neobvezujućeg posredovanja. Ako tijekom posredovanja nadležna tijela ne postignu sporazum u roku od tri mjeseca, svako nadležno tijelo koje je odgovorno za nadzor na pojedinačnoj osnovi donosi vlastitu odluku.

    Članak 22.

    Potkonsolidacija subjekata u trećim zemljama

    Institucije kćeri moraju primjenjivati zahtjeve propisane u člancima od 89. do 91., u dijelu trećem i u dijelu četvrtom na osnovi svog potkonsolidiranog položaja ako te institucije ili matično društvo, u slučaju da je financijski holding ili mješoviti financijski holding, imaju kao društvo kći u trećoj zemlji instituciju ili financijsku instituciju ili ako imaju sudjelujući udio u takvom društvu.

    Članak 23.

    Društva u trećim zemljama

    U svrhu provedbe nadzora na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovim poglavljem, izrazi „investicijsko društvo”, „kreditna institucija”, „financijska institucija” i „institucija” odnose se i na društva s poslovnim nastanom u trećim zemljama koja bi, da imaju poslovni nastan u Uniji, odgovarala definicijama tih izraza iz članka 4.

    Članak 24.

    Vrednovanje imovine i izvanbilančnih stavki

    1.  
    Vrednovanje imovine i izvanbilančnih stavki obavlja se u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.
    2.  
    Odstupajući od stavka 1. nadležna tijela mogu zahtijevati da institucije obavljaju vrednovanje imovine i izvanbilančnih stavki i izračunavanje regulatornog kapitala u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima koji se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.



    DIO DRUGI

    ▼M8

    REGULATORNI KAPITAL I PRIHVATLJIVE OBVEZE

    ▼B



    GLAVA I.

    ELEMENTI REGULATORNOG KAPITALA



    POGLAVLJE 1.

    Osnovni kapital

    Članak 25.

    Osnovni kapital

    Osnovni kapital institucije sastoji se od zbroja redovnog osnovnog kapitala i dodatnog osnovnog kapitala institucije.



    POGLAVLJE 2.

    Redovni osnovni kapital



    Odjeljak 1.

    Stavke i instrumenti redovnog osnovnog kapitala

    Članak 26.

    Stavke redovnog osnovnog kapitala

    1.  

    Stavke redovnog osnovnog kapitala institucija sastoje se od sljedećeg:

    (a) 

    instrumenata kapitala, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 28. ili, kada je to primjenjivo, članka 29.;

    (b) 

    računa premija na dionice koji se odnose na instrumente iz točke (a);

    (c) 

    zadržane dobiti;

    (d) 

    akumulirane ostale sveobuhvatne dobiti;

    (e) 

    ostalih rezervi;

    (f) 

    rezervi za opće bankovne rizike.

    Stavke iz točaka od (c) do (f) priznaju se kao redovni osnovni kapital samo ako su dostupne instituciji za neograničenu i trenutačnu uporabu kako bi se pokrili rizici ili gubici čim nastanu.

    2.  

    Za potrebe stavka 1. točke (c) samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela institucije mogu uključiti dobit tekuće godine ostvarenu tijekom poslovne godine ili dobit tekuće godine ostvarenu na kraju poslovne godine u redovni osnovni kapital prije nego što institucija donese formalnu odluku kojom se potvrđuje konačna godišnja dobit ili gubitak institucije. Nadležno tijelo daje odobrenje za to ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    tu su dobit provjerile osobe koje su neovisne o instituciji i koje su odgovorne za reviziju financijskih izvještaja te institucije;

    (b) 

    institucija je dokazala nadležnom tijelu da je iznos te dobiti umanjen za sve predvidive troškove ili dividende.

    Provjera dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine ili dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine institucije mora pružiti odgovarajuću razinu sigurnosti da je ta dobit procijenjena u skladu s načelima navedenim u primjenjivom računovodstvenom okviru.

    ▼M8

    3.  
    Nadležna tijela procjenjuju ispunjavaju li izdanja instrumenata kapitala kriterije navedene u članku 28. ili, ako je to primjenjivo, u članku 29. Institucije raspoređuju izdanja instrumenata kapitala kao instrumente redovnog osnovnog kapitala tek nakon što dobiju odobrenje nadležnih tijela.

    Odstupajući od prvog podstavka, institucije mogu kao instrumente redovnog osnovnog kapitala rasporediti naknadna izdanja oblika instrumenata redovnog osnovnog kapitala za koje su one već dobile odobrenje, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    (a) 

    odredbe kojima se uređuju ta naknadna izdanja uglavnom su jednaka onim odredbama kojima se uređuju ona izdanja za koja su institucije već dobile odobrenje;

    (b) 

    institucije su obavijestile nadležna tijela o tim naknadnim izdanjima dovoljno prije nego što su ti instrumenti raspoređeni kao instrumenti redovnog osnovnog kapitala.

    Nadležna tijela savjetuju se s EBA-om prije odobrenja novih oblika instrumenata kapitala koje se raspoređuje kao instrumente redovnog osnovnog kapitala. Nadležna tijela uzimaju u obzir mišljenje EBA-e, a u slučaju da od njega odluče odstupiti, u roku od tri mjeseca od datuma primitka mišljenja EBA-e šalju dopis EBA-i u kojem navode razloge za odstupanje od relevantnog mišljenja. Ovaj se podstavak ne primjenjuje na instrumente kapitala iz članka 31.

    Na osnovi informacija od nadležnih tijela, EBA sastavlja, održava i objavljuje popis svih oblika instrumenata kapitala u svakoj državi članici koji ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala. U skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010 EBA može prikupljati sve informacije u vezi s instrumentima redovnog osnovnog kapitala koje smatra potrebnima za uspostavu usklađenosti s kriterijima iz članka 28. ili ako je primjenjivo, kriterijima iz članka 29. ove Uredbe te za potrebu održavanja i ažuriranja popisa navedenog u ovom podstavku.

    Slijedom postupka preispitivanja iz članka 80. i ako postoje dostatni dokazi da relevantni instrumenti kapitala ne ispunjavanju kriterije iz članka 28., ili da ih više ne ispunjavaju, ili ako je primjenjivo, kriterije iz članka 29., EBA može odlučiti da te instrumente ne doda na popis iz četvrtog podstavka ili da ih ukloni s tog popisa, ovisno o slučaju. EBA u tu svrhu objavljuje priopćenje koje se također odnosi na stajalište relevantnog nadležnog tijela o tom pitanju. Ovaj se podstavak ne primjenjuje na instrumente kapitala iz članka 31.

    ▼B

    4.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje značenje riječi „predvidivo” pri utvrđivanju jesu li odbijeni predvidivi troškovi ili dividende.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 27.

    Instrumenti kapitala uzajamnih institucija, zadruga, štednih institucija ili sličnih institucija u stavkama redovnog osnovnog kapitala

    1.  

    Stavke redovnog osnovnog kapitala obuhvaćaju sve instrumente kapitala koje institucija izdaje u skladu sa zakonskim odredbama, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    vrsta institucije je određena na temelju mjerodavnog nacionalnog prava, a nadležna je tijela smatraju jednim od sljedećeg:

    i. 

    uzajamnom institucijom;

    ii. 

    zadrugom;

    iii. 

    štednom institucijom;

    iv. 

    sličnom institucijom;

    v. 

    kreditnom institucijom koja je u potpunosti u vlasništvu jedne od institucija navedenih u točkama od i. do iv. i ima suglasnost relevantnog nadležnog tijela za primjenu odredbi iz ovog članka, pod uvjetom da je i dotle dok je 100 % izdanih redovnih dionica kreditne institucije u izravnom ili neizravnom vlasništvu institucije navedene u ovim točkama;

    (b) 

    ispunjeni su uvjeti iz članaka 28. ili, kada je to primjenjivo, članka 29.

    Te uzajamne institucije, zadruge ili štedne institucije koje su priznate kao uzajamne institucije, zadruge ili štedne institucije na temelju mjerodavnog nacionalnog prava prije 31. prosinca 2012. nastavljaju se raspoređivati kao uzajamne institucije, zadruge ili štedne institucije za potrebe ovog dijela, pod uvjetom da one nastave ispunjavati kriterije koji su utvrđeni za takvo priznavanje.

    2.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju uvjeti prema kojima nadležna tijela mogu odrediti da neka vrsta društva koja je priznata na temelju mjerodavnog nacionalnog prava ispunjava uvjete za uzajamnu instituciju, zadrugu, štednu instituciju ili sličnu instituciju za potrebe ovog dijela.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 28.

    Instrumenti redovnog osnovnog kapitala

    1.  

    Instrumenti kapitala ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    institucija izdaje instrumente izravno, uz prethodnu suglasnost vlasnika institucije ili, ako je to dopušteno na temelju mjerodavnog nacionalnog prava, upravljačkog tijela institucije;

    ▼M8

    (b) 

    instrumenti su u potpunosti plaćeni, a stjecanje vlasništva nad tim instrumentima ne financira institucija izravno ili neizravno;

    ▼B

    (c) 

    instrumenti ispunjavaju sve sljedeće uvjete u vezi s njihovim raspoređivanjem:

    i. 

    ispunjavaju uvjete za kapital u smislu članka 22. Direktive 86/635/EEZ;

    ii. 

    raspoređuju se kao kapital u smislu primjenjivog računovodstvenog okvira;

    iii. 

    raspoređuju se kao kapital u svrhu utvrđivanja bilančne insolventnosti, ako je to primjenjivo u skladu s nacionalnim pravom koje uređuje insolventnost;

    (d) 

    instrumenti su jasno i odvojeno prikazani u bilanci u financijskim izvještajima institucije;

    (e) 

    instrumenti su bez dospijeća;

    (f) 

    glavnica instrumenata ne smije se smanjiti ili otplatiti, osim u jednom od sljedeća dva slučaja:

    i. 

    likvidacije institucije;

    ii. 

    diskrecijskog otkupa instrumenata ili drugih diskrecijskih načina smanjenja kapitala, ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela u skladu s člankom 77.;

    (g) 

    odredbe kojima se uređuju instrumenti ne navode izričito ili implicitno da bi se glavnica instrumenata smanjila ili otplatila ili da bi se mogla smanjiti ili otplatiti osim u slučaju likvidacije institucije i institucija ne daje takve navode na drugi način prije izdavanja instrumenata ili pri njihovu izdavanju, osim u slučaju instrumenata iz članka 27., ako je odbijanje institucije da otkupi takve instrumente zabranjeno na temelju mjerodavnog nacionalnog prava;

    (h) 

    instrumenti ispunjavaju sljedeće uvjete u vezi s raspodjelom:

    i. 

    ne postoji povlašteni tretman raspodjele u vezi s redoslijedom isplate raspodjela, uključujući i u odnosu na druge instrumente redovnog osnovnog kapitala, a uvjeti koji se primjenjuju u vezi s instrumentima ne daju povlaštena prava za isplatu raspodjela;

    ii. 

    raspodjele se imateljima instrumenata mogu isplatiti samo iz stavki raspoloživih za raspodjelu;

    iii. 

    uvjeti koji se primjenjuju u vezi s instrumentima ne uključuju gornju granicu ili drugu vrstu ograničenja maksimalne razine raspodjela, osim u slučaju instrumenata iz članka 27.;

    iv. 

    razina raspodjela nije određena na temelju iznosa za koji su instrumenti kupljeni pri izdavanju, osim u slučaju instrumenata iz članka 27.;

    v. 

    uvjeti koji se primjenjuju u vezi s instrumentima ne uključuju obvezu institucije da isplati raspodjele njihovim imateljima, a institucija nije ni na koji drugi način podložna takvoj obvezi;

    vi. 

    neisplata raspodjela ne predstavlja slučaj nastanka statusa neispunjavanja obveza institucije;

    vii. 

    otkaz raspodjela instituciji ne nameće ograničenja;

    (i) 

    u odnosu na sve instrumente kapitala koje izdaje institucija, instrumenti apsorbiraju prvi i razmjerno najveći udio nastalih gubitaka, a svaki instrument apsorbira gubitke u istoj mjeri kao i svi drugi instrumenti redovnog osnovnog kapitala;

    (j) 

    instrumenti su podređeni u odnosu na sva druga potraživanja u slučaju insolventnosti ili likvidacije institucije;

    (k) 

    instrumenti svojim vlasnicima daju pravo na potraživanje preostale imovine institucije, koja je u slučaju likvidacije institucije i nakon isplate svih nadređenih potraživanja razmjerna iznosu takvih izdanih instrumenata i nije fiksna ili podložna gornjoj granici, osim u slučaju instrumenata kapitala iz članka 27.;

    (l) 

    instrumenti nisu ni osigurani niti pokriveni jamstvom koje poboljšava podređeni status potraživanja od strane bilo kojeg od sljedećih:

    i. 

    institucije ili njezinih društava kćeri;

    ii. 

    matičnog društva institucije ili njegovih društava kćeri;

    iii. 

    matičnog financijskog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    iv. 

    mješovitog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    v. 

    mješovitog financijskog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    vi. 

    bilo kojeg društva koje je usko povezano sa subjektima iz podtočaka od i. do v.;

    (m) 

    instrumenti nisu podložni nikakvim ugovornim ili drugim sporazumima kojima se poboljšava podređeni status potraživanja na osnovi instrumenata u slučaju insolventnosti ili likvidacije.

    Smatra se da je uvjet iz prvog podstavka točke (j) ispunjen neovisno o tome što su instrumenti uključeni u dodatni osnovni kapital ili dopunski kapital u skladu s člankom 484. stavkom 3., pod uvjetom da su jednako rangirani.

    ▼M8

    Za potrebe prvog podstavka točke (b) samo onaj dio instrumenta kapitala koji je u potpunosti plaćen prihvatljiv je kao instrument redovnog osnovnog kapitala.

    ▼B

    2.  
    Smatra se da su uvjeti iz stavka 1. točke (i) ispunjeni neovisno o trajnom smanjenju vrijednosti glavnice instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala.

    Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke (f) ispunjen neovisno o smanjenju glavnice instrumenta kapitala u sklopu sanacijskog postupka ili zbog smanjenja vrijednosti instrumenata kapitala koje je zahtijevalo sanacijsko tijelo odgovorno za instituciju.

    Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke (g) ispunjen neovisno o odredbama kojima se uređuje instrument kapitala i koje izričito ili implicitno navode da bi se glavnica instrumenta smanjila ili da bi se mogla smanjiti u sklopu sanacijskog postupka ili zbog smanjenja vrijednosti instrumenata kapitala koje je zahtijevalo sanacijsko tijelo odgovorno za instituciju.

    3.  
    Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke (h) podtočke iii. ispunjen neovisno o tome što instrument isplaćuje višekratnik dividende, ako takav višekratnik dividende ne dovodi do raspodjele koja bi uzrokovala nerazmjerno opterećenje regulatornog kapitala.

    ▼M8

    Uvjeti iz stavka 1. točke (h) podtočke v. smatraju se ispunjenima neovisno o tome je li društvo kći predmet ugovora o prijenosu dobiti i gubitka sa svojim matičnim društvom, prema kojem je društvo kći obvezno, nakon pripreme svojih godišnjih financijskih izvještaja, prenijeti svoj godišnji rezultat matičnom društvu, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    matično društvo posjeduje 90 % ili više glasačkih prava i kapitala društva kćeri;

    (b) 

    matično društvo i društvo kći nalaze se u istoj državi članici;

    (c) 

    sporazum je sklopljen u zakonite svrhe oporezivanja;

    (d) 

    društvo kći tijekom pripreme svojih godišnjih financijskih izvještaja ima diskrecijsko pravo smanjiti iznos raspodjela tako da prije bilo kakvog plaćanja svojemu matičnom društvu svu svoju dobit ili njezin dio rasporedi u svoje rezerve ili rezerve za opće bankovne rizike;

    (e) 

    matično društvo ugovorom je obvezano društvu kćeri u potpunosti nadoknaditi sve njegove gubitke;

    (f) 

    na sporazum se primjenjuje rok za obavješćivanje u skladu s kojim se ugovor može raskinuti samo na kraju računovodstvene godine, s time da taj raskid proizvodi učinke s početkom sljedeće računovodstvene godine, čime se ne mijenja obveza matičnog društva da društvu kćeri u potpunosti nadoknadi sve gubitke nastale tijekom tekuće računovodstvene godine.

    Ako je institucija sklopila ugovor o prijenosu dobiti i gubitka, ona o tome bez odgode obavješćuje nadležno tijelo i šalje mu presliku ugovora. Institucija ujedno bez odgode obavješćuje nadležno tijelo o bilo kakvim izmjenama ugovora o prijenosu dobiti i gubitka te njegovu raskidanju. Institucija ne sklapa više od jednog ugovora o prijenosu dobiti i gubitka.

    ▼B

    4.  
    Za potrebe stavka 1. točke (h) podtočke i. razlike u raspodjelama odražavaju samo razlike u glasačkim pravima. S tim u vezi, veće raspodjele se primjenjuju samo na instrumente redovnog osnovnog kapitala s manjim glasačkim pravima ili bez glasačkih prava.
    5.  

    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sljedeće:

    (a) 

    odgovarajući oblici i vrsta neizravnog financiranja instrumenata regulatornog kapitala;

    (b) 

    uzrokuje li višekratnik raspodjela nerazmjerno opterećenje regulatornog kapitala i kada ga uzrokuje;

    (c) 

    značenje povlaštenih raspodjela.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 29.

    Instrumenti kapitala koje izdaju uzajamne institucije, zadruge, štedne institucije i slične institucije

    1.  
    Instrumenti kapitala koje izdaju uzajamne institucije, zadruge, štedne institucije i slične institucije ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala samo ako su ispunjeni uvjeti iz članka 28. zajedno s izmjenama koje proizlaze iz primjene ovog članka.
    2.  

    U vezi s otkupom instrumenata kapitala moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    osim ako je to zabranjeno mjerodavnim nacionalnim pravom, institucija mora imati mogućnost odbiti otkup instrumenata;

    (b) 

    ako je odbijanje institucije da otkupi instrumente zabranjeno mjerodavnim nacionalnim pravom, odredbe kojima se uređuju instrumenti moraju instituciji omogućiti ograničavanje njihova otkupa;

    (c) 

    odbijanje otkupa instrumenata ili ograničenje otkupa instrumenata kada je to primjenjivo ne smiju predstavljati slučaj nastanka statusa neispunjavanja obveza institucije.

    3.  
    Instrumenti kapitala mogu uključivati gornju granicu ili ograničenje najviše razine raspodjela samo ako je ta gornja granica ili to ograničenje navedeno u mjerodavnom nacionalnom pravu ili statutu institucije.
    4.  
    Ako instrumenti kapitala vlasniku daju pravo na rezerve institucije u slučaju insolventnosti ili likvidacije koje su ograničene na nominalnu vrijednost instrumenata, primjenjuje se isti stupanj takvog ograničenja na imatelje svih drugih instrumenata redovnog osnovnog kapitala koje je ta institucija izdala.

    Uvjet iz prvog podstavka ne dovodi u pitanje mogućnost da uzajamna institucija, zadruga, štedna institucija ili slična institucija u okviru redovnog osnovnog kapitala prizna instrumente koji imatelju ne daju glasačka prava i koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

    (a) 

    potraživanje imatelja instrumenata bez glasačkih prava u slučaju insolventnosti ili likvidacije institucije razmjerno je udjelu tih instrumenata bez glasačkog prava u ukupnim instrumentima redovnog osnovnog kapitala;

    (b) 

    instrumenti na drugi način ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala.

    5.  
    Ako instrumenti kapitala svojim vlasnicima daju pravo na potraživanje imovine institucije u slučaju insolventnosti ili likvidacije institucije koje je fiksno ili podložno gornjoj granici, primjenjuje se isti stupanj takvog ograničenja na sve imatelje svih instrumenta redovnog osnovnog kapitala koje je institucija izdala.
    6.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje vrsta ograničenja otkupa koja su nužna ako je odbijanje institucije da otkupi instrumente regulatornog kapitala zabranjeno mjerodavnim nacionalnim pravom.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 30.

    Posljedice prestanka ispunjavanja uvjeta za instrumente redovnog osnovnog kapitala

    U slučaju da instrument redovnog osnovnog kapitala prestane ispunjavati uvjete iz članka 28. ili, kada je to primjenjivo, članka 29., primjenjuje se sljedeće:

    (a) 

    taj instrument odmah prestaje ispunjavati uvjete za instrument redovnog osnovnog kapitala;

    (b) 

    računi premija na dionice koji se odnose na taj instrument odmah prestaju ispunjavati uvjete za stavke redovnog osnovnog kapitala.

    Članak 31.

    Instrumenti kapitala koje upisuju tijela javne vlasti u izvanrednim situacijama

    1.  

    U izvanrednim situacijama nadležna tijela mogu dopustiti institucijama da uključuju u redovni osnovni kapital instrumente kapitala koji najmanje ispunjavaju uvjete iz članka 28. stavka 1. točaka od (b) do (e) ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    instrumenti kapitala izdani su nakon 1. siječnja 2014.;

    (b) 

    Komisija smatra instrumente kapitala državnom potporom;

    (c) 

    instrumenti kapitala izdani su u sklopu mjera dokapitalizacije u skladu s pravilima o državnoj potpori koja su u to vrijeme bila na snazi;

    (d) 

    instrumenti kapitala upisani su u cijelosti i u vlasništvu su države ili relevantnog tijela javne vlasti ili subjekta u vlasništvu države;

    (e) 

    instrumenti kapitala mogu apsorbirati gubitke;

    (f) 

    osim instrumenata kapitala iz članka 27., u slučaju likvidacije instrumenti kapitala svojim vlasnicima daju pravo na potraživanje preostale imovine institucije nakon isplate svih nadređenih potraživanja;

    (g) 

    postoje odgovarajući mehanizmi izlaska za državu ili, kada je to primjenjivo, relevantno tijelo javne vlasti ili subjekt u vlasništvu države;

    (h) 

    nadležno tijelo je dalo prethodno odobrenje te objavilo svoju odluku i obrazloženje te odluke.

    2.  
    Na osnovi obrazloženog zahtjeva relevantnog nadležnog tijela i u suradnji s njim EBA smatra instrumente kapitala iz stavka 1. istovjetnima instrumentima redovnog osnovnog kapitala za potrebe ove Uredbe.



    Odjeljak 2.

    Bonitetni filtri

    Članak 32.

    Sekuritizirana imovina

    1.  

    Institucija iz bilo kojeg elementa regulatornog kapitala isključuje svako povećanje svog kapitala u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom koje proizlazi iz sekuritizirane imovine, uključujući sljedeće:

    (a) 

    povećanje povezano s budućim maržnim prihodom na temelju kojeg institucija ostvaruje dobitak od prodaje;

    (b) 

    ako je institucija inicijator sekuritizacije, neto dobitke od kapitaliziranoga budućeg prihoda od sekuritizirane imovine koji pružaju kreditno poboljšanje sekuritizacijskim pozicijama.

    2.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje značenje dobitka od prodaje iz stavka 1. točke (a).

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 33.

    Zaštita novčanih tokova i promjene vrijednosti vlastitih obveza

    1.  

    Institucije ne uključuju sljedeće stavke u bilo koji element regulatornog kapitala:

    (a) 

    rezerve iz fer vrednovanja koje se odnose na dobitke ili gubitke na osnovi zaštite novčanog toka financijskih instrumenata koji se ne vrednuju po fer vrijednosti, uključujući projicirane novčane tokove;

    (b) 

    dobitke ili gubitke po obvezama institucije vrednovanim po fer vrijednosti nastale kao rezultat promjena kreditne sposobnosti same institucije;

    ▼M8

    (c) 

    dobitke ili gubitke po obvezama iz izvedenica institucije vrednovanim po fer vrijednosti, nastale kao rezultat promjena kreditnog rizika same institucije.

    ▼B

    2.  
    Za potrebe stavka 1. točke (c) institucije ne prebijaju dobitke ili gubitke, nastale vrednovanjem po fer vrijednosti, koji proizlaze iz kreditnog rizika same institucije s onima koji proizlaze iz kreditnog rizika njezine druge ugovorne strane.
    3.  

    Ne dovodeći u pitanje stavak 1. točku (b) institucije mogu uključiti iznos dobitaka ili gubitaka po svojim obvezama u regulatorni kapital ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    obveze su u obliku obveznica kako je navedeno u članku 52. stavku 4. Direktive 2009/65/EZ;

    (b) 

    promjene vrijednosti imovine i obveza institucije nastaju zbog istih promjena u kreditnoj sposobnosti same institucije;

    (c) 

    između vrijednosti obveznica iz točke (a) i vrijednosti imovine institucije postoji uska veza;

    (d) 

    kredite osigurane nekretninama moguće je otkupiti otkupom obveznica kojima se financiraju krediti osigurani nekretninama po tržišnoj ili nominalnoj vrijednosti.

    4.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje što čini usku vezu između vrijednosti obveznica i vrijednosti imovine iz stavka 3. točke (c).

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 34.

    Dodatna vrijednosna usklađenja

    Institucije primjenjuju zahtjeve iz članka 105. na svu svoju imovinu mjerenu po fer vrijednosti pri izračunu iznosa svog regulatornog kapitala i odbijaju od redovnog osnovnog kapitala iznos svih potrebnih dodatnih vrijednosnih usklađenja.

    Članak 35.

    Nerealizirani dobici i gubici mjereni po fer vrijednosti

    Osim u slučaju stavki iz članka 33., institucije ne provode prilagodbe s ciljem uklanjanja nerealiziranih dobitaka ili gubitaka po svojoj imovini ili obvezama mjerenim po fer vrijednosti iz svog regulatornog kapitala.



    Odjeljak 3.

    Odbici od stavki redovnog osnovnog kapitala, izuzeća i alternative



    Pododjeljak 1.

    Odbici od stavki redovnog osnovnog kapitala

    Članak 36.

    Odbici od stavki redovnog osnovnog kapitala

    1.  

    Institucije od stavki redovnog osnovnog kapitala odbijaju sljedeće:

    (a) 

    gubitke tekuće financijske godine;

    (b) 

    nematerijalnu imovinu;

    (c) 

    odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti;

    (d) 

    za institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom prema pristupu zasnovanom na internim rejting-sustavima (IRB pristup), negativne iznose koji proizlaze iz izračuna iznosa očekivanih gubitaka iz članaka 158. i 159.;

    (e) 

    imovinu mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca u bilanci institucije;

    (f) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala, uključujući vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala za koje institucija ima stvarnu ili potencijalnu obvezu kupnje na temelju postojeće ugovorne obveze;

    (g) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako ti subjekti imaju s institucijom recipročno međusobno ulaganje za koje nadležno tijelo smatra da mu je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije;

    (h) 

    primjenjivi iznos izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje;

    (i) 

    primjenjivi iznos izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora, ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje;

    ▼C2

    (j) 

    iznos stavki koje treba odbiti od stavki dodatnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 56. koji premašuje stavke dodatnog osnovnog kapitala institucije;

    ▼B

    (k) 

    iznos izloženosti sljedećih stavki kojima se dodjeljuje ponder rizika od 1 250  %, ako institucija odbija taj iznos izloženosti od iznosa stavki redovnog osnovnog kapitala kao alternativu primjeni pondera rizika od 1 250  %:

    i. 

    kvalificirani udjeli izvan financijskog sektora;

    ▼M5

    ii. 

    sekuritizacijske pozicije u skladu s člankom 244. stavkom 1. točkom (b), člankom 245. stavkom 1. točkom (b) i člankom 253.;

    ▼B

    iii. 

    slobodne isporuke u skladu s člankom 379. stavkom 3.;

    iv. 

    pozicije u košarici za koje institucija ne može utvrditi ponder rizika prema IRB pristupu u skladu s člankom 153. stavkom 8.;

    v. 

    izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja prema pristupu internih modela u skladu s člankom 155. stavkom 4.;

    (l) 

    sve porezne troškove povezane sa stavkama redovnog osnovnog kapitala predvidive u trenutku njihova izračuna, osim ako institucija na odgovarajući način uskladi iznos stavki redovnog osnovnog kapitala u onoj mjeri u kojoj takvi porezni troškovi umanjuju iznos do kojeg se te stavke mogu primjenjivati za pokrivanje rizika ili gubitaka;

    ▼M7

    (m) 

    primjenjivi iznos nedostatnog pokrića za neprihodujuće izloženosti.

    ▼B

    2.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje primjena odbitaka iz stavka 1. točaka (a), (c), (e), (f), (h), (i) i (l) ovog članka i povezanih odbitaka iz točaka (a), (c), (d) i (f) članka 56. i točaka (a), (c) i (d) članka 66.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    3.  

    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju vrste instrumenata kapitala financijskih institucija i, u konzultaciji s europskim nadzornim tijelom (Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA) koje je osnovano u skladu s Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. ( 14 ), društava za osiguranje i reosiguranje iz trećih zemalja i društava koja nisu obuhvaćena Direktivom 2009/138/EZ u skladu s člankom 4. te Direktive, koji se odbijaju od sljedećih elemenata regulatornog kapitala:

    (a) 

    stavki redovnog osnovnog kapitala;

    (b) 

    stavki dodatnog osnovnog kapitala;

    (c) 

    stavki dopunskog kapitala.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    ▼M8

    4.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje primjena odbitaka iz stavka 1. točke (b), među ostalim značajnost negativnih učinaka na vrijednost koji nemaju posljedice u vezi s bonitetnosti.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2020.

    Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    ▼B

    Članak 37.

    Odbitak nematerijalne imovine

    Institucije određuju iznos nematerijalne imovine koji se odbija u skladu sa sljedećim:

    (a) 

    iznos koji se odbija umanjuje se za iznos povezane odgođene porezne obveze koji bi prestao postojati kad bi se nematerijalna imovina umanjila ili prestala priznavati u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom;

    (b) 

    iznos koji se odbija uključuje goodwill koji je uključen u vrednovanje značajnih ulaganja institucije;

    ▼M8

    (c) 

    iznos koji treba odbiti umanjuje se za iznos računovodstvene revalorizacije nematerijalne imovine društava kćeri koja proizlazi iz konsolidacije društava kćeri koja pripadaju osobama koje nisu društva obuhvaćena konsolidacijom u skladu s dijelom prvim glavom II. poglavljem 2.

    ▼B

    Članak 38.

    Odbitak odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti

    1.  
    Institucije određuju iznos odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti koja zahtijeva odbitak u skladu s ovim člankom.
    2.  
    Osim ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3., iznos odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti izračunava se bez njegova umanjenja za iznos povezanih odgođenih poreznih obveza institucije.
    3.  

    Iznos odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti može se umanjiti za iznos povezanih odgođenih poreznih obveza institucije ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    subjekt ima u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom pravno izvršivo pravo prebiti tu tekuću poreznu imovinu s tekućim poreznim obvezama;

    (b) 

    odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze odnose se na poreze koje utvrđuje isto porezno tijelo i u vezi s istim poreznim subjektom.

    4.  
    Povezane odgođene porezne obveze institucije za potrebe stavka 3. ne smiju uključivati odgođene porezne obveze koje smanjuju iznos nematerijalne imovine ili imovinu mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca koji se moraju odbiti.
    5.  

    Iznos povezanih odgođenih poreznih obveza iz stavka 4. raspoređuje se na sljedeće:

    (a) 

    odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika te koja se ne odbija u skladu s člankom 48. stavkom 1.;

    (b) 

    svu drugu odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti.

    Institucije raspoređuju povezane odgođene porezne obveze prema udjelima koje stavke u točkama (a) i (b) čine u odgođenoj poreznoj imovini koja ovisi o budućoj profitabilnosti.

    Članak 39.

    Preplata poreza, prijenos poreznoga gubitka i odgođena porezna imovina koja ne ovisi o budućoj profitabilnosti

    1.  

    Sljedeće se stavke ne odbijaju od regulatornog kapitala i dodjeljuje im se ponder rizika u skladu s poglavljem 2. ili 3. glave II. dijela trećeg, prema potrebi:

    (a) 

    preplata poreza institucije za tekuću godinu;

    (b) 

    porezni gubici institucije za tekuću godinu preneseni na prijašnje godine iz čega proizlazi potraživanje od središnje države, područne (regionalne) samouprave ili lokalnog poreznog tijela.

    2.  

    ►M8  Odgođena porezna imovina koja ne ovisi o budućoj profitabilnosti ograničena je na odgođenu poreznu imovinu koja je nastala prije 23. studenoga 2016. i koja proizlazi iz privremenih razlika, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: ◄

    (a) 

    u slučaju da institucija iskaže gubitak kada su godišnji financijski izvještaji institucije formalno odobreni ili u slučaju likvidacije ili insolventnosti institucije, ona se bez odgode automatski i obvezno zamjenjuje potraživanjem institucije na osnovi poreza;

    (b) 

    institucija u skladu s mjerodavnim nacionalnim poreznim zakonom ima mogućnost prebiti potraživanje na osnovi poreza iz točke (a) s bilo kojom poreznom obvezom institucije ili bilo kojeg drugog društva koje je u porezne svrhe u skladu s tim zakonom uključeno u istu konsolidaciju kao i institucija ili bilo kojeg drugog društva koje podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog;

    (c) 

    kada iznos potraživanja na osnovi poreza iz točke (b) premašuje porezne obveze iz te točke, svaki se takav višak bez odgode zamjenjuje izravnim potraživanjem od središnje države države članice u kojoj je institucija osnovana.

    Institucije primjenjuju ponder rizika od 100 % na odgođenu poreznu imovinu ako su ispunjeni uvjeti iz točaka (a), (b) i (c).

    Članak 40.

    Odbitak negativnih iznosa koji proizlaze iz izračuna iznosa očekivanih gubitaka

    Iznos koji se odbija u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (d) ne umanjuje se za iznos povećanja odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti ili za druge dodatne porezne učinke do kojih bi moglo doći ako bi se rezervacije podigle na razinu očekivanih gubitaka iz odjeljka 3. poglavlja 3. glave II. dijela trećeg.

    Članak 41.

    Odbitak imovine mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca

    1.  

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (e) iznos imovine mirovinskog fonda pod pokroviteljstvom poslodavca koji se odbija umanjuje se za sljedeće:

    (a) 

    iznos svih povezanih odgođenih poreznih obveza koji bi mogao prestati postojati kad bi se imovina umanjila ili prestala priznavati u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom;

    (b) 

    iznos imovine u mirovinskom fondu pod pokroviteljstvom poslodavca koji institucija ima neograničenu mogućnost koristiti, pod uvjetom da je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela.

    Toj se imovini koja se koristi za smanjivanje iznosa koji se odbija dodjeljuje se ponder rizika u skladu s poglavljem 2. ili 3. glave II. dijela trećeg, prema potrebi.

    2.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju kriteriji prema kojima će nadležno tijelo dopustiti instituciji da umanji iznos imovine u mirovinskom fondu pod pokroviteljstvom poslodavca na način kako je to navedeno u stavku 1. točki (b).

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 42.

    Odbitak ulaganja u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (f) institucije izračunavaju ulaganja u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala na osnovi bruto dugih pozicija, uz sljedeće iznimke:

    (a) 

    institucije mogu izračunati iznos ulaganja u vlastite instrumente redovnog osnovnog kapitala na osnovi neto duge pozicije ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    duge i kratke pozicije u istoj su odnosnoj izloženosti i kratke pozicije ne uključuju rizik druge ugovorne strane;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    institucije određuju iznos koji se odbija za izravna, neizravna i sintetska ulaganja u indeksne vrijednosne papire tako da izračunavaju odnosnu izloženost prema vlastitim instrumentima redovnog osnovnog kapitala koji su uključeni u te indekse;

    (c) 

    institucije mogu netirati bruto duge pozicije u vlastitim instrumentima redovnog osnovnog kapitala koje proizlaze iz ulaganja u indeksne vrijednosne papire s kratkim pozicijama u vlastitim instrumentima redovnog osnovnog kapitala koje proizlaze iz kratkih pozicija u odnosnim indeksima, pa i onda kada te kratke pozicije uključuju rizik druge ugovorne strane, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    duge i kratke pozicije u istim su odnosnim indeksima;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

    Članak 43.

    Značajno ulaganje u subjekt financijskog sektora

    U svrhu odbitka institucija ima značajno ulaganje u subjekt financijskog sektora ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

    (a) 

    institucija posjeduje više od 10 % instrumenata redovnog osnovnog kapitala koje je taj subjekt izdao;

    (b) 

    institucija je usko povezana s tim subjektom i posjeduje instrumente redovnog osnovnog kapitala koje je taj subjekt izdao;

    (c) 

    institucija posjeduje instrumente redovnog osnovnog kapitala koje je taj subjekt izdao, pri čemu taj subjekt nije uključen u konsolidaciju u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog, ali je uključeno u istu računovodstvenu konsolidaciju kao i institucija za potrebe financijskog izvješćivanja u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

    Članak 44.

    Odbitak ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora i kad institucija ima recipročno međusobno ulaganje kojem je cilj umjetno povećanje regulatornog kapitala

    Institucije provode odbitke iz članka 36. stavka 1. točaka (g), (h) i (i) u skladu sa sljedećim:

    (a) 

    ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala i ostale instrumente kapitala subjekata financijskog sektora izračunavaju se na osnovi bruto dugih pozicija;

    (b) 

    u svrhu odbitka stavke osigurateljnog osnovnog kapitala tretiraju se kao ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala.

    Članak 45.

    Odbitak ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora

    Institucije provode odbitke iz članka 36. stavka 1. točaka (h) i (i) u skladu sa sljedećim odredbama:

    (a) 

    institucije mogu izračunati izravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora na osnovi neto duge pozicije u istoj odnosnoj izloženosti ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    ▼M8

    i. 

    datum dospijeća kratke pozicije jednak je datumu dospijeća duge pozicije ili je kasniji od njega ili je preostali rok do dospijeća kratke pozicije najmanje jedna godina;

    ▼B

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    institucije određuju iznos koji se odbija za izravna, neizravna i sintetska ulaganja u indeksne vrijednosne papire tako da izračunavaju odnosnu izloženost prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u tim indeksima.

    Članak 46.

    Odbitak ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala kad institucija nema značajno ulaganje u subjekt financijskog sektora

    1.  

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (h) institucije izračunavaju primjenjivi iznos koji se odbija tako da se iznos iz točke (a) ovog stavka množi faktorom izvedenim iz izračuna iz točke (b) ovog stavka:

    (a) 

    ukupni iznos za koji izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajno ulaganje premašuju 10 % ukupnog iznosa stavki redovnog osnovnog kapitala institucije izračunatog nakon što se na stavke redovnog osnovnog kapitala primijeni sljedeće:

    i. 

    članci od 32. do 35.;

    ii. 

    odbici iz članka 36. stavka 1. točaka od (a) do (g), točke (k) podtočaka od ii. do v. i točke (l), isključujući iznos koji se odbija za odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika;

    iii. 

    članci 44. i 45.;

    (b) 

    iznos izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala onih subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajno ulaganje podijeljen ukupnim iznosom izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala tih subjekata financijskog sektora.

    2.  
    Institucije isključuju pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje drže najviše pet radnih dana iz iznosa iz stavka 1. točke (a) te iz izračuna faktora iz stavka 1. točke (b).
    3.  

    Iznos koji se odbija u skladu sa stavkom 1. raspoređuje se po svim instrumentima redovnog osnovnog kapitala koji se drže. Institucije određuju iznos svakog instrumenta redovnog osnovnog kapitala koji se odbija u skladu sa stavkom 1. tako da se iznos opisan u točki (a) ovog stavka množi udjelom opisanim u točki (b) ovog stavka:

    (a) 

    iznos ulaganja čiji se odbitak zahtijeva u skladu sa stavkom 1.;

    (b) 

    udio koji svaki instrument redovnog osnovnog kapitala koji se drži čini u ukupnom iznosu izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajno ulaganje.

    4.  
    Iznos ulaganja iz članka 36. stavka 1. točke (h) koji je jednak ili manji od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije nakon primjene odredbi iz stavka 1. točke (a) podtočaka od i. do iii. ne odbija se i podložan je odgovarajućim ponderima rizika u skladu s poglavljem 2. ili 3. glave II. dijela trećeg i zahtjevima iz glave IV. dijela trećeg, prema potrebi.
    5.  

    Institucije određuju iznos svakog instrumenta redovnog osnovnog kapitala kojem se dodjeljuje ponder rizika u skladu sa stavkom 4. tako da se iznos opisan u točki (a) ovog stavka množi iznosom opisanim u točki (b) ovog stavka:

    (a) 

    iznos ulaganja kojem se dodjeljuje ponder rizika u skladu sa stavkom 4.;

    (b) 

    udio koji je nastao izračunom iz stavka 3. točke (b).

    Članak 47.

    Odbitak ulaganja u instrumente redovnog osnovnog kapitala kad institucija ima značajno ulaganje u subjekt financijskog sektora

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (i) primjenjivi iznos koji se odbija od stavki redovnog osnovnog kapitala isključuje pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje se drže najviše pet radnih dana i određuje se u skladu s člancima 44. i 45. i pododjeljkom 2.

    ▼M7

    Članak 47.a

    Neprihodujuće izloženosti

    1.  

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m) „izloženost” uključuje bilo koju od sljedećih stavki, pod uvjetom da nisu uključene u knjigu trgovanja institucije:

    (a) 

    dužnički instrument, uključujući dužnički vrijednosni papir, kredit, predujam i depozit po viđenju;

    (b) 

    preuzetu obvezu po kreditima, preuzeto financijsko jamstvo ili bilo koju drugu preuzetu obvezu, neovisno o tome je li opoziva ili neopoziva, osim neiskorištenih kreditnih proizvoda koji se mogu bezuvjetno otkazati u bilo kojem trenutku i bez najave ili koji omogućuju automatski otkaz zbog pogoršanja kreditne sposobnosti dužnika.

    2.  
    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m) vrijednost izloženosti dužničkog instrumenta jednaka je njegovoj računovodstvenoj vrijednosti izmjerenoj ne uzimajući u obzir specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik, dodatna vrijednosna usklađenja u skladu s člancima 34. i 105., iznose odbijene u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (m), ostala smanjenja regulatornoga kapitala povezana s izloženosti ili djelomične otpise koje je institucija provela od kada je izloženost posljednji put klasificirana kao neprihodujuća.

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m) vrijednost izloženosti dužničkog instrumenta koji je otkupljen po cijeni nižoj od iznosa koji dužnik duguje uključuje razliku između otkupne cijene i iznosa koji dužnik duguje.

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m) vrijednost izloženosti preuzete obveze po kreditima, preuzetog financijskog jamstva ili bilo koje druge preuzete obveze kako je navedeno u stavku 1. točki (b) ovog članka jednaka je njezinoj nominalnoj vrijednosti, koja čini najveću izloženost institucije kreditnom riziku ne uzimajući u obzir nikakvu materijalnu ili nematerijalnu kreditnu zaštitu. Nominalna vrijednost preuzetih obveza po kreditima jednaka je neiskorištenom iznosu koji se institucija obvezala pozajmiti, a nominalna vrijednost preuzetog financijskog jamstva jednaka je najvećem iznosu koji bi subjekt morao platiti ako se aktivira jamstvo.

    Nominalnom vrijednošću iz trećeg podstavka ovog stavka ne uzimaju se u obzir nikakav specifični ispravak vrijednosti za kreditni rizik, dodatna vrijednosna usklađenja u skladu s člancima 34. i 105., iznosi odbijeni u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (m) ili ostala smanjenja regulatornoga kapitala povezana s izloženosti.

    3.  

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m) sljedeće izloženosti klasificiraju se kao neprihodujuće:

    (a) 

    izloženost za koju se smatra da je nastao status neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178.;

    (b) 

    izloženost koja se smatra izloženosti čija je vrijednost umanjena u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom;

    (c) 

    izloženost u probnom razdoblju u skladu sa stavkom 7., ako su odobrene dodatne mjere restrukturiranja ili ako izloženost bude dospjela više od 30 dana;

    (d) 

    izloženost u obliku obveze koja, u slučaju njezina povlačenja ili drugog korištenja, vjerojatno ne bi bila u cijelosti otplaćena bez realizacije naplate iz kolaterala;

    (e) 

    izloženost u obliku financijskog jamstva za koju je vjerojatno da bi primatelj jamstva mogao aktivirati financijsko jamstvo, između ostalog u slučaju kada odnosna izloženost koja je obuhvaćena jamstvom ispunjava kriterije prema kojima ju se smatra neprihodujućom izloženosti.

    Za potrebe točke (a) ako institucija ima bilančne izloženosti prema dužniku koje su dospjele više od 90 dana i koje čine više od 20 % svih bilančnih izloženosti prema tom dužniku, smatra se da su sve bilančne i izvanbilančne izloženosti prema tom dužniku neprihodujuće.

    4.  

    Izloženosti na koje se nije primijenila mjera restrukturiranja prestaju se klasificirati kao neprihodujuće za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m) ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    izloženost ispunjava izlazne kriterije koje je institucija primijenila za prestanak klasifikacije u kategoriju izloženosti s umanjenom vrijednošću u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom i klasifikacije u kategoriju sa statusom neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178.;

    (b) 

    položaj dužnika poboljšao se u tolikoj mjeri da je institucija uvjerena da će se vjerojatno izvršiti potpuna i pravodobna otplata;

    (c) 

    dužnik nema iznosa dospjelih više od 90 dana.

    5.  
    Klasifikacijom neprihodujuće izloženosti kao dugotrajne imovine namijenjene za prodaju u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom ne prestaje njezina klasifikacija kao neprihodujuće izloženosti za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m).
    6.  

    Neprihodujuće izloženosti koje podliježu mjerama restrukturiranja prestaju se klasificirati kao neprihodujuće za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m) ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    izloženosti su prestale biti u položaju koji bi doveo do njihove klasifikacije kao neprihodujuće izloženosti u skladu sa stavkom 3.;

    (b) 

    prošla je najmanje godina dana od datuma kada su odobrene mjere restrukturiranja i datuma kada su izloženosti klasificirane kao neprihodujuće, ovisno o tome koji je datum kasniji;

    (c) 

    nakon primjene mjera restrukturiranja nema nepodmirenih dospjelih iznosa, a institucija je na temelju analize financijskog položaja dužnika uvjerena u vjerojatnost potpune i pravodobne otplate izloženosti.

    ▼C4

    Potpuna i pravodobna otplata može se smatrati vjerojatnom ako je dužnik izvršio redovite i pravodobne uplate iznosa koji odgovaraju bilo kojem od sljedećih iznosa:

    ▼M7

    (a) 

    iznosu koji je bio dospio prije nego što je odobrena mjera restrukturiranja, ako je bilo iznosa koji su dospjeli;

    (b) 

    iznosu koji je otpisan u okviru odobrenih mjera restrukturiranja, ako nije bilo iznosa koji su dospjeli.

    7.  

    Ako se neprihodujuća izloženost prestane klasificirati kao neprihodujuća na temelju stavka 6., takva je izloženost u probnom razdoblju dok se ne ispune svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    prošle su najmanje dvije godine od datuma kada je izloženost koja podliježe mjerama restrukturiranja ponovno klasificirana kao prihodujuća;

    (b) 

    najmanje tijekom jedne polovice razdoblja u kojem bi izloženost bila u probnom razdoblju izvršena su redovna i pravodobna plaćanja koja su dovela do plaćanja znatnog ukupnog iznosa glavnice ili kamata;

    (c) 

    nijedna izloženost prema dužniku nije dospjela više od 30 dana.

    Članak 47.b

    Mjere restrukturiranja

    1.  

    „Mjera restrukturiranja” jest ustupak institucije prema dužniku koji ima poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza ili je vjerojatno da će ih imati. Ustupak može značiti gubitak za zajmodavca i odnosi se na bilo koju od sljedećih mjera:

    (a) 

    izmjenu uvjeta dužničke obveze, ako takva izmjena ne bi bila odobrena da dužnik nije imao poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza;

    (b) 

    potpuno ili djelomično refinanciranje dužničke obveze, ako takvo refinanciranje ne bi bilo odobreno da dužnik nije imao poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza.

    2.  

    Mjerama restrukturiranja smatraju se barem sljedeće situacije:

    (a) 

    novi uvjeti ugovora povoljniji su za dužnika od prethodnih uvjeta ugovora, u slučaju kada dužnik ima poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza ili će ih vjerojatno imati;

    (b) 

    novi uvjeti ugovora povoljniji su za dužnika od uvjeta ugovora koje je ista institucija ponudila dužnicima sa sličnom profilnom rizičnosti u isto vrijeme, u slučaju kada dužnik ima poteškoća s ispunjavanjem svojih financijskih obveza ili će ih vjerojatno imati;

    (c) 

    izloženost na temelju uvjeta prvotnog ugovora klasificirana je kao neprihodujuća prije izmjene uvjeta ugovora ili bi bila klasificirana kao neprihodujuća da nije došlo do izmjene uvjeta ugovora;

    (d) 

    posljedica mjere potpuno je ili djelomično poništenje dužničke obveze;

    (e) 

    institucija odobrava primjenu ugovornih odredaba koje dužniku pružaju mogućnost promjene uvjeta ugovora i izloženost je bila klasificirana kao neprihodujuća prije primjene tih odredaba ili bi bila klasificirana kao neprihodujuća da te odredbe nisu primijenjene;

    (f) 

    u trenutku odobravanja duga ili neposredno prije ili nakon toga, dužnik je izvršio plaćanja glavnice ili kamata po drugoj dužničkoj obvezi prema istoj instituciji, koja je bila klasificirana kao neprihodujuća izloženost ili bi bila klasificirana kao neprihodujuća da ta plaćanja nisu izvršena;

    (g) 

    izmjena uvjeta ugovora koja uključuje otplate preuzimanjem kolaterala, ako takva izmjena predstavlja ustupak.

    3.  

    Sljedeće okolnosti pokazatelji su da su možda donesene mjere restrukturiranja:

    (a) 

    prvotni je ugovor bio dospio više od 30 dana najmanje jedanput tijekom tri mjeseca prije njegove izmjene ili bi bio dospio više od 30 dana da nije bilo izmjene;

    (b) 

    u vrijeme kada je sklopio ugovor o kreditu, ili neposredno prije ili nakon toga, dužnik je izvršio plaćanje glavnice ili kamata po drugoj dužničkoj obvezi prema istoj instituciji koja je bila dospjela 30 dana najmanje jedanput tijekom tri mjeseca prije odobravanja novog zaduženja;

    (c) 

    institucija odobrava primjenu ugovornih odredaba koje dužniku pružaju mogućnost promjene uvjeta ugovora, a izloženost je dospjela 30 dana ili bi bila dospjela 30 dana da te odredbe nisu primijenjene.

    4.  
    Za potrebe ovog članka poteškoće koje dužnik ima s ispunjavanjem svojih financijskih obveza procjenjuju se na razini dužnika, uzimajući u obzir sve pravne osobe u dužnikovoj grupi koje su obuhvaćene računovodstvenom konsolidacijom grupe i fizičke osobe koje kontroliraju tu grupu.

    Članak 47.c

    Odbitak za neprihodujuće izloženosti

    1.  

    Za potrebe članka 36. stavka 1. točke (m) institucije zasebno utvrđuju primjenjivi iznos nedostatnog pokrića za svaku neprihodujuću izloženost koji se odbija od stavki redovnog osnovnog kapitala tako što se iznos utvrđen u točki (b) ovog podstavka oduzima od iznosa utvrđenog u točki (a) ovog podstavka, ako iznos iz točke (a) premašuje iznos iz točke (b):

    (a) 

    zbroj:

    i. 

    neosiguranog dijela svake neprihodujuće izloženosti, ako postoji, pomnožen s primjenjivim faktorom iz stavka 2.;

    ii. 

    osiguranog dijela svake neprihodujuće izloženosti, ako postoji, pomnožen s primjenjivim faktorom iz stavka 3.;

    (b) 

    zbroj sljedećih stavki pod uvjetom da se odnose na istu neprihodujuću izloženost:

    i. 

    specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik;

    ii. 

    dodatnih vrijednosnih usklađenja u skladu s člancima 34. i 105.;

    iii. 

    ostalih smanjenja regulatornoga kapitala;

    iv. 

    za institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom prema pristupu zasnovanom na internim rejting sustavima, apsolutnih vrijednosti iznosa odbijenih na temelju članka 36. stavka 1. točke (d) koji se odnose na neprihodujuće izloženosti, pri čemu se apsolutna vrijednost pripisiva svakoj neprihodujućoj izloženosti utvrđuje tako da se iznosi odbijeni na temelju članka 36. stavka 1. točke (d) pomnože s udjelom iznosa očekivanog gubitka za neprihodujuću izloženost u ukupnom iznosu očekivanog gubitka za izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza ili nisu u tom statusu, ovisno o tome što je primjenjivo.

    v. 

    kada je neprihodujuća izloženost otkupljena po cijeni nižoj od iznosa koji dužnik duguje, razlike između otkupne cijene i iznosa koji dužnik duguje;

    vi. 

    iznosa koje je institucija otpisala od kada je izloženost klasificirana kao neprihodujuća.

    Osigurani dio neprihodujuće izloženosti dio je izloženosti za koji se za potrebe izračuna zahtjevâ regulatornoga kapitala u skladu s dijelom trećim glavom II. smatra da je obuhvaćen materijalnom kreditnom zaštitom ili nematerijalnom kreditnom zaštitom ili da je u cijelosti i potpuno osiguran hipotekama.

    Neosigurani dio neprihodujuće izloženosti odgovara razlici, ako postoji, između vrijednosti izloženosti kako je navedena u članku 47.a stavku 1. i osiguranog dijela izloženosti, ako postoji.

    2.  

    Za potrebe stavka 1. točke (a) podtočke i. primjenjuju se sljedeći faktori:

    (a) 

    0,35 za neosigurani dio neprihodujuće izloženosti koji se primjenjuje u razdoblju između prvog i posljednjeg dana treće godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (b) 

    1 za neosigurani dio neprihodujuće izloženosti koji se primjenjuje od prvog dana četvrte godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća.

    3.  

    Za potrebe stavka 1. točke (a) podtočke ii. primjenjuju se sljedeći faktori:

    (a) 

    0,25 za osigurani dio neprihodujuće izloženosti koji se primjenjuje u razdoblju između prvog i posljednjeg dana četvrte godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (b) 

    0,35 za osigurani dio neprihodujuće izloženosti koji se primjenjuje u razdoblju između prvog i posljednjeg dana pete godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (c) 

    0,55 za osigurani dio neprihodujuće izloženosti koji se primjenjuje u razdoblju između prvog i posljednjeg dana šeste godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (d) 

    0,70 za dio neprihodujuće izloženosti koji je osiguran nekretninama u skladu s dijelom trećim glavom II. ili koji je stambeni kredit za koji jamči priznati pružatelj zaštite iz članka 201., a koji se primjenjuje u razdoblju između prvog i posljednjeg dana sedme godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (e) 

    0,80 za dio neprihodujuće izloženosti koji je osiguran drugom materijalnom ili nematerijalnom kreditnom zaštitom u skladu s dijelom trećim glavom II. koji se primjenjuje u razdoblju između prvog i posljednjeg dana sedme godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (f) 

    0,80 za dio neprihodujuće izloženosti koji je osiguran nekretninama u skladu s dijelom trećim glavom II. ili koji je stambeni kredit za koji jamči priznati pružatelj zaštite iz članka 201., a koji se primjenjuje u razdoblju između prvog i posljednjeg dana osme godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (g) 

    1 za dio neprihodujuće izloženosti koji je osiguran drugom materijalnom ili nematerijalnom kreditnom zaštitom u skladu s dijelom trećim glavom II. koji se primjenjuje od prvog dana osme godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (h) 

    0,85 za dio neprihodujuće izloženosti koji je osiguran nekretninama u skladu s dijelom trećim glavom II. ili koji je stambeni kredit za koji jamči priznati pružatelj zaštite iz članka 201., a koji se primjenjuje u razdoblju između prvog i posljednjeg dana devete godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća;

    (i) 

    1 za dio neprihodujuće izloženosti koji je osiguran nekretninama u skladu s dijelom trećim glavom II. ili koji je stambeni kredit za koji jamči priznati pružatelj zaštite kako je navedeno u članku 201., a koji se primjenjuje od prvog dana desete godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća.

    ▼M10

    4.  

    Odstupajući od stavka 3. ovog članka, sljedeći faktori primjenjuju se na dio neprihodujuće izloženosti za koji jamstvo ili osiguranje pruža službena agencija za kreditiranje izvoza ili za koji jamstvo ili kontrajamstvo pruža priznati pružatelj zaštite iz članka 201. stavka 1. točaka od (a) do (e), ako bi neosiguranim izloženostima u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. bio dodijeljen ponder rizika 0 %:

    ▼M7

    (a) 

    0 za osigurani dio neprihodujuće izloženosti koji se primjenjuje u razdoblju koje počinje godinu dana nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća i završava sedam godina nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća; i

    (b) 

    1 za osigurani dio neprihodujuće izloženosti koji se primjenjuje od prvog dana osme godine nakon što je izloženost klasificirana kao neprihodujuća.

    5.  
    EBA ocjenjuje niz metoda koje se primjenjuju za vrednovanje osiguranih neprihodujućih izloženosti i može izraditi smjernice za određivanje zajedničke metodologije, uključujući moguće minimalne zahtjeve za ponovno vrednovanje u smislu rokova i ad hoc metoda, za bonitetno vrednovanje prihvatljivih oblika materijalne i nematerijalne kreditne zaštite, posebno u pogledu pretpostavki koje se odnose na njihov povrat i izvršivost. Te smjernice mogu uključivati i zajedničku metodologiju za utvrđivanje osiguranog dijela neprihodujuće izloženosti, kako je navedeno u stavku 1.

    Te se smjernice izdaju u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    6.  
    Odstupajući od stavka 2., ako je za izloženost u razdoblju koje počinje godinu dana nakon što je klasificirana kao neprihodujuća i završava dvije godine nakon što je klasificirana kao neprihodujuća odobrena mjera restrukturiranja, faktor koji je primjenjiv u skladu sa stavkom 2. na datum kada je mjera restrukturiranja odobrena primjenjiv je i tijekom dodatnog razdoblja od godine dana.

    Odstupajući od stavka 3., ako je za izloženost u razdoblju koje počinje dvije godine nakon što je klasificirana kao neprihodujuća i završava šest godina nakon što je klasificirana kao neprihodujuća odobrena mjera restrukturiranja, faktor koji je primjenjiv u skladu sa stavkom 3. na datum kada je mjera restrukturiranja odobrena primjenjiv je i tijekom dodatnog razdoblja od godine dana.

    Ovaj stavak primjenjuje se samo u odnosu na prvu mjeru restrukturiranja koja je odobrena otkad je izloženost klasificirana kao neprihodujuća.

    ▼B



    Pododjeljak 2.

    Izuzeća i alternative odbicima od stavki redovnog osnovnog kapitala

    Članak 48.

    Pragovi izuzeća za odbitke od stavki redovnog osnovnog kapitala

    1.  

    Pri provođenju odbitaka koji se zahtijevaju u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama (c) i (i), institucije nisu dužne odbiti iznose stavki navedenih u točkama (a) i (b) ovog stavka koji su ukupno jednaki ili manji od iznosa praga iz stavka 2.:

    (a) 

    odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika, a ukupno je jednaka ili manja od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije izračunatih nakon što se primijeni sljedeće:

    i. 

    članci od 32. do 35.;

    ii. 

    članak 36. stavak 1. točke od (a) do (h), točka (k) podtočke od ii. do v. i točka (l), isključujući odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika;

    (b) 

    ako institucija ima značajno ulaganje u subjekt financijskog sektora, izravna, neizravna i sintetska ulaganja te institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala tih subjekata koja su ukupno jednaka ili manja od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije izračunatih nakon što se primijeni sljedeće:

    i. 

    članci od 32. do 35.;

    ii. 

    članak 36. stavak 1. točke od (a) do (h), točka (k) podtočke od ii. do v. i točka (l), isključujući odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika.

    2.  

    Za potrebe stavka 1. iznos praga jednak je iznosu iz točke (a) ovog stavka pomnoženog s postotkom iz točke (b) ovog stavka:

    (a) 

    preostali iznos stavki redovnog osnovnog kapitala nakon što su u cijelosti provedene prilagodbe i odbici iz članaka od 32. do 36., ali bez primjene pragova izuzeća iz ovog članka;

    (b) 

    17,65 %.

    3.  

    Za potrebe stavka 1. institucija određuje udio odgođene porezne imovine u ukupnom iznosu stavki koji nije dužna odbiti tako da se iznos opisan u točki (a) ovog stavka dijeli iznosom opisanim u točki (b) ovog stavka:

    (a) 

    iznos odgođene porezne imovine koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika, a ukupno je jednaka ili manja od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije;

    (b) 

    zbroj sljedećeg:

    i. 

    iznosa iz točke (a);

    ii. 

    iznosa izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente regulatornog kapitala subjekata financijskog sektora u kojima institucija ima značajno ulaganje koja su ukupno jednaka ili manja od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije.

    Udio značajnih ulaganja u ukupnom iznosu stavki koji nije potrebno odbiti jednak je jedan umanjenom za udio iz prvog podstavka.

    4.  
    Iznosima stavki koji se ne odbijaju u skladu sa stavkom 1. dodjeljuje se ponder rizika od 250 %.

    Članak 49.

    Zahtjev za odbitke kad se primjenjuje konsolidacija, dodatni nadzor ili institucionalni sustavi zaštite

    1.  

    Za potrebe izračuna regulatornog kapitala na pojedinačnoj osnovi, potkonsolidiranoj osnovi i konsolidiranoj osnovi, kada nadležna tijela od institucija zahtijevaju ili im dopuštaju primjenu metode 1., 2. ili 3. iz Priloga I. Direktivi 2002/87/EZ, nadležna tijela mogu dopustiti institucijama da ne odbijaju ulaganja u instrumente regulatornog kapitala subjekta financijskog sektora u kojem matična institucija, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding ili institucija imaju značajno ulaganje ako su ispunjeni uvjeti iz točaka od (a) do (e) ovog stavka:

    (a) 

    subjekt financijskog sektora je društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje ili osigurateljni holding;

    (b) 

    to društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje ili osigurateljni holding uključeno je u isti dodatni nadzor u skladu s Direktivom 2002/87/EZ kao matična institucija, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding ili institucija koja ima ulaganje;

    (c) 

    institucija je dobila prethodno odobrenje nadležnih tijela;

    (d) 

    prije davanja odobrenja iz točke (c) i kontinuirano nakon toga ispunjeni su uvjeti nadležnih tijela da su razina integriranog upravljanja, upravljanje rizikom i unutarnja kontrola što se tiče subjekata koji bi bili uključeni u opseg konsolidacije prema metodi 1., 2. ili 3. odgovarajući;

    (e) 

    ulaganja u subjekt pripadaju jednom od sljedećih:

    i. 

    matičnoj kreditnoj instituciji;

    ii. 

    matičnom financijskom holdingu;

    iii. 

    matičnom mješovitom financijskom holdingu;

    iv. 

    instituciji;

    v. 

    društvu kćeri jednog od subjekata iz podtočaka od i. do iv. koji je uključen u opseg konsolidacije u skladu s poglavljem 2. glavom II. dijela prvog.

    Odabrana se metoda primjenjuje dosljedno tijekom vremena.

    2.  
    Za potrebe izračuna regulatornog kapitala na pojedinačnoj osnovi i na potkonsolidiranoj osnovi institucije koje podliježu nadzoru na konsolidiranoj osnovi u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog ne odbijaju ulaganja u instrumente regulatornog kapitala koje izdaju subjekti financijskog sektora uključeni u opseg nadzora na konsolidiranoj osnovi, osim ako nadležna tijela odluče da su ti odbici potrebni u posebne svrhe, ponajprije u svrhu strukturnog razdvajanja bankovnih djelatnosti ili planiranja sanacije.

    Primjena pristupa iz prvog podstavka ne smije dovesti do nerazmjernih negativnih utjecaja na cijeli ili na dijelove financijskog sustava u drugim državama članicama ili u Uniji kao cjelini te biti zapreka ili stvoriti zapreku funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

    ▼M8

    Ovaj stavak ne primjenjuje se pri izračunu regulatornog kapitala za potrebe zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b. koji se izračunava u skladu s okvirom odbitka iz članka 72.e stavka 4.

    ▼B

    3.  

    Za potrebe izračuna regulatornog kapitala na pojedinačnoj osnovi ili na potkonsolidiranoj osnovi nadležna tijela mogu institucijama dopustiti da ne odbijaju ulaganja u instrumente regulatornog kapitala u sljedećim slučajevima:

    (a) 

    ako institucija ima ulaganje u drugu instituciju, a ispunjeni su uvjeti iz podtočaka od i. do v.:

    i. 

    institucije su obuhvaćene istim institucionalnim sustavom zaštite iz članka 113. stavka 7.;

    ii. 

    nadležna tijela su dala odobrenje iz članka 113. stavka 7.;

    iii. 

    ispunjeni su uvjeti iz članka 113. stavka 7.;

    iv. 

    institucionalni sustav zaštite sastavlja konsolidiranu bilancu iz članka 113. stavka 7. točke (e) ili, ako nije dužan sastavljati konsolidirane izvještaje, prošireni agregirani izračun, koji je prema mišljenju nadležnih tijela ekvivalentan odredbama Direktive 86/635/EEZ koja sadržava određene izmjene odredbi Direktive 83/349/EEZ ili Uredbe (EZ) br. 1606/2002 kojom se uređuju konsolidirani izvještaji grupe kreditnih institucija. Ekvivalentnost tog proširenog agregiranog izračuna provjerava vanjski revizor koji posebno provjerava da su iz izračuna uklonjeni višestruka uporaba elemenata prihvatljivih za izračun regulatornog kapitala i bilo kakvo neprikladno stvaranje regulatornog kapitala između članova institucionalnog sustava zaštite. ►M8  Konsolidirana bilanca ili prošireni agregirani izračun dostavljaju se nadležnim tijelima najmanje onoliko često koliko je to navedeno u provedbenim tehničkim standardima iz članka 430. stavka 7. ◄ ;

    ►M8  v. 

    institucije obuhvaćene institucionalnim sustavom zaštite zajedno ispunjavaju na konsolidiranoj ili proširenoj agregiranoj osnovi zahtjeve iz članka 92. i izvješćuju o ispunjavanju tih zahtjeva u skladu s člankom 430. ◄ U sklopu institucionalnog sustava zaštite nije potrebno odbiti udjele članova zadruge ili pravnih osoba, koji nisu članovi sustava institucionalne zaštite, ako su uklonjeni višestruka uporaba elemenata prihvatljivih za izračun regulatornog kapitala i bilo kakvo neprikladno stvaranje regulatornog kapitala između članova institucionalnog sustava zaštite i manjinskog dioničara kada je on institucija.

    (b) 

    ako regionalna kreditna institucija ima ulaganje u svoju središnju ili drugu regionalnu kreditnu instituciju, a ispunjeni su uvjeti iz točke (a) podtočaka od i. do v.

    4.  
    Ulaganja u vezi s kojima se ne provode odbici u skladu sa stavkom 1., 2. ili 3. smatraju se izloženostima i dodjeljuje im se ponder rizika u skladu s poglavljem 2. ili 3. glave II. dijela trećeg, prema potrebi.
    5.  
    Ako institucija primjenjuje metodu 1., 2. ili 3. iz Priloga I. Direktivi 2002/87/EZ, institucija objavljuje dodatne kapitalne zahtjeve i stopu adekvatnosti kapitala financijskog konglomerata izračunate u skladu s člankom 6. i Prilogom I. toj Direktivi.
    6.  
    EBA, EIOPA i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) koje je osnovano u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. ( 15 ) sastavljaju, preko Zajedničkog odbora, nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju za potrebe ovog članka uvjeti za primjenu metoda izračuna navedenih u Prilogu I. dijelu II. Direktive 2002/87/EZ, a u svrhu alternativa odbicima iz stavka 1. ovog članka.

    EBA, EIOPA i ESMA dostavljaju Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.



    Odjeljak 4.

    Redovni osnovni kapital

    Članak 50.

    Redovni osnovni kapital

    Redovni osnovni kapital institucije sastoji se od stavki redovnog osnovnog kapitala nakon provedbe prilagodbi koje zahtijevaju članci od 32. do 35., odbitaka u skladu s člankom 36. te izuzeća i alternativa navedenih u člancima 48., 49. i 79.



    POGLAVLJE 3.

    Dodatni osnovni kapital



    Odjeljak 1.

    Stavke i instrumenti dodatnog osnovnog kapitala

    Članak 51.

    Stavke dodatnog osnovnog kapitala

    Stavke dodatnog osnovnog kapitala sastoje se od sljedećeg:

    (a) 

    instrumenata kapitala, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 52. stavka 1.;

    (b) 

    računa premija na dionice koji se odnose na instrumente iz točke (a).

    Instrumenti iz točke (a) ne ispunjavaju uvjete za stavke redovnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala.

    Članak 52.

    Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala

    1.  

    Instrumenti kapitala ispunjavaju uvjete za instrumente dodatnog osnovnog kapitala samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    ▼M8

    (a) 

    instrumente je izravno izdala institucija i plaćeni su u potpunosti;

    (b) 

    instrumenti nisu u vlasništvu nijedne od sljedećih osoba:

    ▼B

    i. 

    institucija ili njezina društva kćeri;

    ii. 

    društvo u kojem institucija ima sudjelujući udio u obliku vlasništva, izravnog ili putem kontrole, nad 20 % ili više glasačkih prava ili kapitala tog društva;

    ▼M8

    (c) 

    stjecanje vlasništva nad instrumentima ne financira institucija izravno ili neizravno;

    ▼B

    (d) 

    instrumenti su podređeni u odnosu na instrumente dopunskog kapitala u slučaju insolventnosti institucije;

    (e) 

    instrumenti nisu ni osigurani niti pokriveni jamstvom koje poboljšava podređeni status potraživanja od strane bilo kojeg od sljedećih:

    i. 

    institucije ili njezinih društava kćeri;

    ii. 

    matičnog društva institucije ili njegovih društava kćeri;

    iii. 

    matičnog financijskog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    iv. 

    mješovitog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    v. 

    mješovitog financijskog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    vi. 

    bilo kojeg društva koje je usko povezano sa subjektima iz podtočaka od i. do v.;

    (f) 

    instrumenti nisu podložni nikakvim ugovornim ili drugim sporazumima kojima se poboljšava podređeni status potraživanja na osnovi instrumenata u slučaju insolventnosti ili likvidacije;

    (g) 

    instrumenti su bez dospijeća i odredbe kojima se uređuju ne uključuju poticaj instituciji da ih otkupi;

    ▼M8

    (h) 

    ako instrumenti uključuju jednu ili više opcija prijevremenog otkupa, uključujući opcije kupnje, opcije se mogu izvršiti isključivo na osnovi diskrecijskog prava izdavatelja;

    ▼B

    (i) 

    nad instrumentima se može izvršiti opcija kupnje, mogu se otkupiti ili ponovno kupiti samo ako su ispunjeni uvjeti iz članka 77., a najranije pet godina od dana izdavanja, osim kada su ispunjeni uvjeti iz članka 78. stavka 4.;

    ▼M8

    (j) 

    u odredbama kojima se uređuju instrumenti nije navedeno izričito ili implicitno da bi institucija, ovisno o slučaju, kupila, otkupila ili ponovno kupila instrumente, osim u slučaju insolventnosti ili likvidacije institucije i institucija ne daje takve navode na drugi način;

    ▼B

    (k) 

    institucija ne navodi izričito ili implicitno da bi nadležno tijelo pristalo na zahtjev za izvršenjem opcije kupnje, otkupom ili ponovnom kupnjom instrumenata;

    (l) 

    raspodjele u vezi s instrumentima ispunjavaju sljedeće uvjete:

    i. 

    isplaćuju se iz stavki raspoloživih za raspodjelu;

    ii. 

    razina raspodjela po instrumentima ne mijenja se u odnosu na kreditnu sposobnost institucije ili njezinog matičnog društva;

    iii. 

    odredbe kojima se uređuju instrumenti daju instituciji puno diskrecijsko pravo da u bilo kojem trenutku otkaže raspodjelu po instrumentima na neograničeno razdoblje i na nekumulativnoj osnovi, a institucija ta otkazana plaćanja može upotrebljavati bez ograničenja za ispunjavanje dospjelih obveza;

    iv. 

    otkaz raspodjela ne predstavlja slučaj nastanka statusa neispunjavanja obveza institucije;

    v. 

    otkaz raspodjela instituciji ne nameće ograničenja;

    (m) 

    instrumenti se ne uzimaju o obzir pri utvrđivanju premašuju li obveze institucije njezinu imovinu, ako takvo utvrđivanje u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom predstavlja provjeru insolventnosti;

    (n) 

    odredbe kojima se uređuju instrumenti zahtijevaju da se po nastanku događaja koji je pokretač privremeno ili trajno smanji vrijednost glavnice instrumenta ili da se instrumenti pretvore u instrumente redovnog osnovnog kapitala;

    (o) 

    odredbe kojima se uređuju instrumenti ne uključuju osobinu koja bi mogla biti prepreka dokapitalizaciji institucije;

    ▼M8

    (p) 

    ako izdavatelj ima poslovni nastan u trećoj zemlji i u skladu s člankom 12. Direktive 2014/59/EU određen je kao dio sanacijske grupe čiji sanacijski subjekt ima poslovni nastan u Uniji ili ako izdavatelj ima poslovni nastan u državi članici, propisom ili ugovornim odredbama kojima se uređuju instrumenti zahtijeva se trajan otpis ili konverzija glavnice instrumenata u instrumente redovnog osnovnog kapitala, nakon odluke sanacijskog tijela o izvršenju ovlasti otpisa i konverzije iz članka 59. te direktive;

    ako izdavatelj ima poslovni nastan u trećoj zemlji i u skladu s člankom 12. Direktive 2014/59/EU nije određen kao dio sanacijske grupe čiji sanacijski subjekt ima poslovni nastan u Uniji, propisom ili ugovornim odredbama kojima se uređuju instrumenti zahtijeva se trajan otpis ili konverzija glavnice instrumenata u instrumente redovnog osnovnog kapitala, nakon odluke relevantnog tijela iz treće zemlje;

    ▼M8

    (q) 

    ako izdavatelj ima poslovni nastan u trećoj zemlji i u skladu s člankom 12. Direktive 2014/59/EU određen je kao dio sanacijske grupe čiji sanacijski subjekt ima poslovni nastan u Uniji ili ako izdavatelj ima poslovni nastan u državi članici, instrumenti se mogu izdavati samo u skladu s propisima treće zemlje ili na temelju njih samo ako je prema tim propisima izvršenje ovlasti otpisa i konverzije iz članka 59. te direktive djelotvorno i izvršivo na temelju zakonskih odredaba ili pravno izvršivih ugovornih odredaba kojima se priznaje sanacija ili druge mjere otpisa ili konverzije;

    (r) 

    instrumenti nisu predmet sporazuma o prijeboju ili netiranju kojima bi se umanjila njihova sposobnost za apsorbiranje gubitaka.

    ▼B

    Smatra se da je uvjet iz prvog podstavka točke (d) ispunjen neovisno o tome što su instrumenti uključeni u dodatni osnovni kapital ili dopunski kapital u skladu s člankom 484. stavkom 3., pod uvjetom da su jednako rangirani.

    ▼M8

    Za potrebe prvog podstavka točke (a) samo onaj dio instrumenta kapitala koji je u potpunosti plaćen prihvatljiv je kao instrument redovnog osnovnog kapitala.

    ▼B

    2.  

    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sljedeće:

    (a) 

    oblik i vrsta poticaja na otkup;

    (b) 

    vrsta bilo kakvog povećanja glavnice instrumenta dodatnog osnovnog kapitala nakon privremenog smanjenja vrijednosti njegove glavnice;

    (c) 

    postupci i vremenski okvir za provođenje sljedećeg:

    i. 

    utvrđivanje nastanka događaja koji je pokretač;

    ii. 

    povećanja glavnice instrumenta dodatnog osnovnog kapitala nakon privremenog smanjenja vrijednosti njegove glavnice;

    (d) 

    osobine instrumenata koje bi mogle biti prepreka dokapitalizaciji institucije;

    (e) 

    korištenje subjekata posebne namjene za neizravno izdavanje instrumenata regulatornog kapitala.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 53.

    Ograničenja otkazivanja raspodjela po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala i osobine koje bi mogle biti prepreka dokapitalizaciji institucije

    Za potrebe članka 52. stavka 1. točke (l) podtočke v. i točke (o) odredbe kojima se uređuju instrumenti dodatnog osnovnog kapitala posebno ne smiju uključivati sljedeće:

    (a) 

    zahtjev za raspodjele po instrumentima u slučaju da se obavi raspodjela po instrumentu koji izdaje institucija koji je jednako rangiran ili podređen u odnosu na instrument dodatnog osnovnog kapitala, uključujući i instrument redovnog osnovnog kapitala;

    (b) 

    zahtjev za isplatu raspodjela po instrumentima redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala koji bi se otkazao u slučaju da se ne obave raspodjele po tim instrumentima dodatnog osnovnog kapitala;

    (c) 

    obvezu zamjene isplate kamata ili dividendi plaćanjem u bilo kakvom drugom obliku. Institucija ni na koji drugi način ne podliježe takvoj obvezi.

    Članak 54.

    Smanjenje vrijednosti ili pretvaranje instrumenata dodatnog osnovnog kapitala

    1.  

    Za potrebe članka 52. stavka 1. točke (n) na instrumente dodatnog osnovnog kapitala primjenjuju se sljedeće odredbe:

    (a) 

    događaj koji je pokretač nastaje kad stopa redovnog osnovnog kapitala institucije iz članka 92. stavka 1. točke (a) padne ispod bilo koje od sljedećih razina:

    i. 

    5,125 %;

    ii. 

    razine više od 5,125 % koju institucija odredi i pobliže opiše u odredbama kojima se uređuje instrument;

    (b) 

    institucije u odredbama kojima se uređuje instrument mogu pobliže opisati jedan ili više događaja koji su pokretači, osim onog iz točke (a);

    (c) 

    ako odredbe kojima se uređuju instrumenti zahtijevaju njihovo pretvaranje u instrumente redovnog osnovnog kapitala po nastanku događaja koji je pokretač, u tim odredbama treba pobliže biti navedeno jedno od sljedećeg:

    i. 

    stopa takvog pretvaranja i ograničenje dopuštenog iznosa za pretvaranje;

    ii. 

    raspon unutar kojeg će se instrumenti pretvoriti u instrumente redovnog osnovnog kapitala;

    (d) 

    ako odredbe kojima se uređuju instrumenti zahtijevaju da se po nastanku događaja koji je pokretač smanji vrijednost njihove glavnice, smanjenjem vrijednosti umanjuje se sljedeće:

    i. 

    potraživanje imatelja instrumenta u slučaju insolventnosti ili likvidacije institucije;

    ii. 

    iznos koji treba platiti u slučaju izvršenja opcije kupnje ili otkupa instrumenta;

    iii. 

    raspodjele po instrumentu;

    ▼M8

    (e) 

    ako je instrumente dodatnog osnovnog kapitala izdalo društvo kći s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, okidač iz točke (a) od 5.125 % ili veći izračunava se u skladu s nacionalnim pravom te treće zemlje ili ugovornim odredbama kojima se uređuju instrumenti, pod uvjetom da nadležno tijelo nakon savjetovanja s EBA-om bude uvjereno da su te odredbe barem istovjetne zahtjevima iz ovog članka.

    ▼B

    2.  
    Smanjenjem vrijednosti ili pretvaranjem instrumenta dodatnog osnovnog kapitala, u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, nastaju stavke koje ispunjavaju uvjete za stavke redovnog osnovnog kapitala.
    3.  
    Iznos instrumenata dodatnog osnovnog kapitala koji se priznaju u stavke dodatnog osnovnog kapitala ograničen je na minimalni iznos stavki redovnog osnovnog kapitala koji bi nastao kada bi vrijednost glavnice instrumenata dodatnog osnovnog kapitala bila u cijelosti smanjena ili pretvorena u instrumente redovnog osnovnog kapitala.
    4.  

    Ukupni iznos instrumenata dodatnog osnovnog kapitala čiju je vrijednost potrebno smanjiti ili pretvoriti po nastanku događaja koji je pokretač, nije manji od manjeg od sljedećih dvaju iznosa:

    (a) 

    iznosa koji je potreban da bi omjer redovnog osnovnog kapitala institucije ponovno u cijelosti dosegnuo 5,125 %;

    (b) 

    ukupne glavnice instrumenta.

    5.  

    Po nastanku događaja koji je pokretač institucije moraju poduzeti sljedeće:

    (a) 

    odmah obavijestiti nadležna tijela;

    (b) 

    obavijestiti imatelje instrumenata dodatnog osnovnog kapitala;

    (c) 

    smanjiti vrijednost glavnice instrumenata ili pretvoriti instrumente u instrumente redovnog osnovnog kapitala bez odgode, ali najkasnije u roku od mjesec dana, u skladu sa zahtjevom iz ovog članka.

    6.  
    Institucija koja izdaje instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji se pretvaraju u redovni osnovni kapital po nastanku događaja koji je pokretač osigurava da je njezin odobreni dionički kapital u svakom trenutku dovoljan za pretvaranje svih takvih konvertibilnih instrumenata dodatnog osnovnog kapitala u dionice u slučaju nastanka događaja koji je pokretač. Na dan izdavanja takvih konvertibilnih instrumenata dodatnog osnovnog kapitala potrebno je dobiti sva odobrenja. Institucija u svakom trenutku raspolaže potrebnim prethodnim odobrenjem za izdavanje instrumenata redovnog osnovnog kapitala u koje bi se ti instrumenti dodatnog osnovnog kapitala pretvorili po nastanku događaja koji je pokretač.
    7.  
    Institucija koja izdaje instrumente dodatnog osnovnog kapitala koji se pretvaraju u redovni osnovni kapital po nastanku događaja koji je pokretač osigurava da u njezinom društvenom ugovoru, statutu ili ugovornim odredbama ne postoje postupovne prepreke za to pretvaranje.

    Članak 55.

    Posljedice prestanka ispunjavanja uvjeta za instrumente dodatnog osnovnog kapitala

    U slučaju da instrument dodatnog osnovnog kapitala prestane ispunjavati uvjete iz članka 52. stavka 1. primjenjuje se sljedeće:

    (a) 

    taj instrument odmah prestaje ispunjavati uvjete za instrument dodatnog osnovnog kapitala;

    (b) 

    dio računa premija na dionice koji se odnosi na taj instrument odmah prestaje ispunjavati uvjete za stavku dodatnog osnovnog kapitala.



    Odjeljak 2.

    Odbici od stavki dodatnog osnovnog kapitala

    Članak 56.

    Odbici od stavki dodatnog osnovnog kapitala

    Institucije od stavki dodatnog osnovnog kapitala odbijaju sljedeće:

    (a) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala, uključujući vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala za koje bi institucija mogla imati obvezu kupnje na temelju postojećih ugovornih obveza;

    (b) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora s kojima institucija ima recipročna međusobna ulaganja za koja nadležno tijelo smatra da im je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije;

    (c) 

    primjenjivi iznos određen u skladu s člankom 60. izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje;

    (d) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje, isključujući pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje drži najviše pet radnih dana;

    ▼C2

    (e) 

    iznos stavki koje treba odbiti od stavki dopunskog kapitala u skladu s člankom 66. koji premašuje stavke dopunskog kapitala institucije;

    ▼B

    (f) 

    sve porezne troškove povezane sa stavkama dodatnog osnovnog kapitala predvidive u trenutku njihova izračuna, osim ako institucija na odgovarajući način uskladi iznos stavki dodatnog osnovnog kapitala u onoj mjeri u kojoj takvi porezni troškovi umanjuju iznos do kojeg se te stavke mogu primjenjivati za pokrivanje rizika ili gubitaka.

    Članak 57.

    Odbici ulaganja u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala

    Za potrebe članka 56. točke (a) institucije izračunavaju ulaganja u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala na osnovi bruto dugih pozicija, uz sljedeće iznimke:

    (a) 

    institucije mogu izračunati iznos ulaganja u vlastite instrumente dodatnog osnovnog kapitala na osnovi neto duge pozicije ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    duge i kratke pozicije u istoj su odnosnoj izloženosti i kratke pozicije ne uključuju rizik druge ugovorne strane;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    institucije određuju iznos koji se odbija za izravna, neizravna ili sintetska ulaganja u indeksne vrijednosne papire tako da izračunavaju odnosnu izloženost prema vlastitim instrumentima dodatnog osnovnog kapitala u tim indeksima;

    (c) 

    institucije mogu netirati bruto duge pozicije u vlastitim instrumentima dodatnog osnovnog kapitala koje proizlaze iz ulaganja u indeksne vrijednosne papire s kratkim pozicijama u vlastitim instrumentima dodatnog osnovnog kapitala koje proizlaze iz kratkih pozicija u odnosnim indeksima, pa i onda kada te kratke pozicije uključuju rizik druge ugovorne strane, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    duge i kratke pozicije u istim su odnosnim indeksima;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

    Članak 58.

    Odbitak ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora i kad institucija ima recipročno međusobno ulaganje kojem je cilj umjetno povećanje regulatornog kapitala

    Institucije provode odbitke iz članka 56. točaka (b), (c) i (d) u skladu sa sljedećim:

    (a) 

    ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala izračunavaju se na osnovi bruto dugih pozicija;

    (b) 

    u svrhu odbitka stavke osigurateljnog dodatnog osnovnog kapitala tretiraju se kao ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala.

    Članak 59.

    Odbitak ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora

    Institucije provode odbitke iz članka 56. točaka (c) i (d) u skladu sa sljedećim:

    (a) 

    institucije mogu izračunati izravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora na osnovi neto duge pozicije u istoj odnosnoj izloženosti ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    ▼M8

    i. 

    datum dospijeća kratke pozicije jednak je datumu dospijeća duge pozicije ili je kasniji od njega ili je preostali rok do dospijeća kratke pozicije najmanje jedna godina;

    ▼B

    ii. 

    kratke i duge pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    institucije određuju iznos koji se odbija za izravna, neizravna i sintetska ulaganja u indeksne vrijednosne papire tako da izračunavaju odnosnu izloženost prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u tim indeksima.

    Članak 60.

    Odbitak ulaganja u instrumente dodatnog osnovnog kapitala kad institucija nema značajno ulaganje u subjekt financijskog sektora

    1.  

    Za potrebe članka 56. točke (c) institucije izračunavaju primjenjivi iznos koji se odbija tako da se iznos iz točke (a) ovog stavka množi faktorom izvedenim iz izračuna iz točke (b) ovog stavka:

    (a) 

    ukupni iznos za koji izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajno ulaganje premašuju 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije izračunatih nakon što se primijeni sljedeće:

    i. 

    članci od 32. do 35.;

    ii. 

    članak 36. stavak 1. točke od (a) do (g), točka (k) podtočke od ii. do v. i točka (l), isključujući odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika;

    iii. 

    članci 44. i 45.;

    (b) 

    iznos izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala onih subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajno ulaganje podijeljen ukupnim iznosom svih izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala tih subjekata financijskog sektora.

    2.  
    Institucije isključuju pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje drže najviše pet radnih dana iz iznosa iz stavka 1. točke (a) te iz izračuna faktora iz stavka 1. točke (b).
    3.  

    Iznos koji se odbija u skladu sa stavkom 1. raspoređuje se po svim instrumentima dodatnog osnovnog kapitala koji se drže. Institucije utvrđuju iznos svakog instrumenta dodatnog osnovnog kapitala koji se odbija od u skladu sa stavkom 1., koji se izračunava tako da se iznos opisan u točki (a) ovog stavka množi udjelom opisanim u točki (b) ovog stavka:

    (a) 

    iznos ulaganja čiji se odbitak zahtijeva u skladu sa stavkom 1.;

    (b) 

    udio koji svaki instrument dodatnog osnovnog kapitala koji se drži čini u ukupnom iznosu izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente dodatnog osnovnog kapitala subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajno ulaganje.

    4.  
    Iznos ulaganja iz članka 56. točke (c) koji je jednak ili manji od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije nakon primjene odredbi iz stavka 1. točke (a) podtočaka i., ii. i iii. ne odbija se i podložan je odgovarajućim ponderima rizika u skladu s poglavljem 2. ili 3. glave II. dijela trećeg i zahtjevima iz glave IV. dijela trećeg, prema potrebi.
    5.  

    Institucije određuju iznos svakog instrumenta dodatnog osnovnog kapitala kojem se dodjeljuje ponder rizika u skladu sa stavkom 4. tako da se iznos opisan u točki (a) ovog stavka množi iznosom opisanim u točki (b) ovog stavka:

    (a) 

    iznos ulaganja kojem se dodjeljuje ponder rizika u skladu sa stavkom 4.;

    (b) 

    udio koji je nastao izračunom iz stavka 3. točke (b).



    Odjeljak 3.

    Dodatni osnovni kapital

    Članak 61.

    Dodatni osnovni kapital

    Dodatni osnovni kapital institucije sastoji se od stavki dodatnog osnovnog kapitala nakon odbitka stavki iz članka 56. i primjene članka 79.



    POGLAVLJE 4.

    Dopunski kapital



    Odjeljak 1.

    Stavke i instrumenti dopunskog kapitala

    Članak 62.

    Stavke dopunskog kapitala

    Stavke dopunskog kapitala sastoje se od sljedećeg:

    ▼M8

    (a) 

    instrumenata kapitala, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 63. i u opsegu utvrđenom u članku 64;

    ▼B

    (b) 

    računa premija na dionice koji se odnose na instrumente iz točke (a);

    (c) 

    za institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela trećeg, općih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik, neumanjenih za porezne učinke, do 1,25 % iznosa izloženosti ponderiranih rizikom izračunatih u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela trećeg;

    (d) 

    za institucije koje izračunavaju iznose izloženosti ponderirane rizikom u skladu s poglavljem 3. glave II. dijela trećeg, pozitivnih iznosa, neumanjenih za porezne učinke, koji proizlaze iz izračuna navedenog u člancima 158. i 159. do 0,6 % iznosa izloženosti ponderiranih rizikom izračunatih u skladu s poglavljem 3. glave II. dijela trećeg.

    Stavke iz točke (a) ne ispunjavaju uvjete za stavke redovnog osnovnog kapitala ili dodatnog osnovnog kapitala.

    Članak 63.

    Instrumenti dopunskog kapitala

    ▼M8

    Instrumenti kapitala smatraju se instrumentima dopunskog kapitala samo ako zadovoljavaju sljedeće uvjete:

    (a) 

    instrumente je izravno izdala institucija i plaćeni su u potpunosti;

    (b) 

    instrumenti nisu u vlasništvu nijedne od sljedećih osoba:

    ▼B

    i. 

    institucija ili njezina društva kćeri;

    ii. 

    društvo u kojem institucija ima sudjelujući udio u obliku vlasništva, izravnog ili putem kontrole, nad 20 % ili više glasačkih prava ili kapitala tog društva;

    ▼M8

    (c) 

    stjecanje vlasništva nad instrumentima ne financira institucija izravno ili neizravno;

    (d) 

    potraživanja koja se odnose na glavnicu instrumenata u skladu s odredbama kojima se uređuju instrumenti podređena su u odnosu na potraživanja koja se odnose na instrumente prihvatljivih obveza;

    (e) 

    instrumenti nisu osigurani ili nisu pokriveni jamstvom kojim bi se dala prednost naplati potraživanja od strane bilo kojeg od sljedećih:

    ▼B

    i. 

    institucije ili njezinih društava kćeri;

    ii. 

    matičnog društva institucije ili njegovih društava kćeri;

    iii. 

    matičnog financijskog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    iv. 

    mješovitog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    v. 

    mješovitog financijskog holdinga ili njegovih društava kćeri;

    vi. 

    bilo kojeg društva koje je usko povezano sa subjektima iz podtočaka od i. do v.;

    ▼M8

    (f) 

    instrumenti nisu podložni nikakvim sporazumima kojima bi se dala prednost naplati potraživanja u okviru instrumenata;

    (g) 

    instrumenti imaju izvorni rok dospijeća od najmanje pet godina;

    (h) 

    odredbe kojima se uređuju instrumenti ne uključuju nikakav poticaj instituciji da otkupi ili otplati, prema potrebi, njihovu glavnicu prije njihova dospijeća;

    (i) 

    ako instrumenti uključuju jednu ili više opcija prijevremenog otkupa uključujući opcije kupnje, opcije se mogu izvršiti isključivo na osnovi diskrecijskog prava izdavatelja;

    (j) 

    instrumenti se mogu prijevremeno kupiti, otkupiti, otplatiti ili ponovno kupiti samo ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 77., a najranije pet godina od dana izdavanja, osim ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 78. stavku 4.;

    (k) 

    u odredbama kojima se uređuju instrumenti nije izričito ili implicitno navedeno da bi institucija, ovisno o slučaju, prijevremeno kupila, otkupila, otplatila ili ponovno kupila instrumente, osim u slučaju insolventnosti ili likvidacije institucije i institucija ne daje takve navode na drugi način;

    (l) 

    odredbe kojima su instrumenti uređeni ne daju imatelju pravo da ubrza buduću planiranu isplatu kamata ili glavnice, osim u slučaju insolventnosti ili likvidacije institucije;

    (m) 

    razina isplate kamata ili dividendi, ovisno o slučaju, po instrumentima ne mijenja se u odnosu na kreditnu sposobnost institucije ili njezina matičnog društva;

    (n) 

    ako izdavatelj ima poslovni nastan u trećoj zemlji i u skladu s člankom 12. Direktive 2014/59/EU određen je kao dio sanacijske grupe čiji sanacijski subjekt ima poslovni nastan u Uniji ili ako izdavatelj ima poslovni nastan u državi članici, propisom ili ugovornim odredbama kojima se uređuju instrumenti zahtijeva se trajan otpis ili konverzija glavnice instrumenata u instrumente redovnog osnovnog kapitala, nakon odluke sanacijskog tijela o izvršenju ovlasti otpisa i konverzije iz članka 59. te direktive;

    ako izdavatelj ima poslovni nastan u trećoj zemlji i u skladu s člankom 12. Direktive 2014/59/EU nije određen je kao dio sanacijske grupe čiji sanacijski subjekt ima poslovni nastan u Uniji, propisom ili ugovornim odredbama kojima se uređuju instrumenti zahtijeva se trajan otpis ili konverzija glavnice instrumenata u instrumente redovnog osnovnog kapitala, nakon odluke relevantnog tijela iz treće zemlje;

    ▼M8

    (o) 

    ako izdavatelj ima poslovni nastan u trećoj zemlji i u skladu s člankom 12. Direktive 2014/59/EU određen je kao dio sanacijske grupe čiji sanacijski subjekt ima poslovni nastan u Uniji ili ako izdavatelj ima poslovni nastan u državi članici, instrumenti se mogu izdavati samo u skladu s propisima treće zemlje ili na temelju njih samo ako je prema tim propisima izvršenje ovlasti otpisa i konverzije iz članka 59. te direktive djelotvorno i izvršivo na temelju zakonskih odredaba ili pravno izvršivih ugovornih odredaba kojima se priznaje sanacija ili druge mjere otpisa ili konverzije;

    (p) 

    instrumenti nisu predmet sporazuma o prijeboju ili netiranju kojima bi se umanjila njihova sposobnost za apsorbiranje gubitaka.

    Za potrebe prvog stavka točke (a) samo onaj dio instrumenta kapitala koji je u potpunosti plaćen prihvatljiv je kao instrument redovnog osnovnog kapitala.

    ▼M8

    Članak 64.

    Amortizacija instrumenata dopunskog kapitala

    1.  
    Puni iznos instrumenata dopunskog kapitala čiji je preostali rok do dospijeća dulji od pet godina ispunjava uvjete za stavke dopunskog kapitala.
    2.  

    Opseg u kojem instrumenti dopunskog kapitala ispunjavaju uvjete za stavke dopunskog kapitala tijekom posljednjih pet godina do dospijeća instrumenata izračunava se tako da se rezultat izveden iz izračuna iz točke (a) pomnoži s iznosom iz točke (b) na sljedeći način:

    (a) 

    knjigovodstvena vrijednost instrumenata na prvi dan posljednjeg petogodišnjeg razdoblja njihova ugovornog dospijeća podijeljena brojem dana u tom razdoblju;

    (b) 

    broj preostalih dana ugovornog dospijeća instrumenata.

    ▼B

    Članak 65.

    Posljedice prestanka ispunjavanja uvjeta za instrumente dopunskog kapitala

    U slučaju da instrument dopunskog kapitala prestane ispunjavati uvjete iz članka 63. primjenjuje se sljedeće:

    (a) 

    taj instrument odmah prestaje ispunjavati uvjete za instrument dopunskog kapitala;

    (b) 

    dio računa premija na dionice koji se odnose na taj instrument odmah prestaje ispunjavati uvjete za stavke dopunskog kapitala.



    Odjeljak 2.

    Odbici od stavki dopunskog kapitala

    Članak 66.

    Odbici od stavki dopunskog kapitala

    Od stavki dopunskog kapitala odbija se sljedeće:

    (a) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u vlastite instrumente dopunskog kapitala, uključujući vlastite instrumente dopunskog kapitala za koje bi institucija mogla imati obvezu kupnje na temelju postojećih ugovornih obveza;

    (b) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora s kojima institucija ima recipročna međusobna ulaganja za koja nadležno tijelo smatra da im je cilj umjetno povećati regulatorni kapital institucije;

    (c) 

    primjenjivi iznos određen u skladu s člankom 70. izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje;

    (d) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje, isključujući pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje drži najviše pet radnih dana;

    ▼M8

    (e) 

    iznos stavki koje treba odbiti od stavki prihvatljivih obveza u skladu s člankom 72.e koji premašuje stavke prihvatljivih obveza institucije.

    ▼B

    Članak 67.

    Odbici ulaganja u vlastite instrumente dopunskog kapitala

    Za potrebe članka 66. točke (a) institucije izračunavaju ulaganja na osnovi bruto dugih pozicija, uz sljedeće iznimke:

    (a) 

    institucije mogu izračunati iznos ulaganja na osnovi neto duge pozicije ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    duge i kratke pozicije u istoj su odnosnoj izloženosti i kratke pozicije ne uključuju rizik druge ugovorne strane;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    institucije određuju iznos koji se odbija za izravna, neizravna i sintetska ulaganja u indeksne vrijednosne papire tako da izračunavaju odnosnu izloženost prema vlastitim instrumentima dopunskog kapitala u tim indeksima;

    (c) 

    institucije mogu netirati bruto duge pozicije u vlastitim instrumentima dopunskog kapitala koje proizlaze iz ulaganja u indeksne vrijednosne papire s kratkim pozicijama u vlastitim instrumentima dopunskog kapitala koje proizlaze iz kratkih pozicija u odnosnim indeksima, pa i onda kada te kratke pozicije uključuju rizik druge ugovorne strane, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    duge i kratke pozicije u istim su odnosnim indeksima;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

    Članak 68.

    Odbitak ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora i kad institucija ima recipročno međusobno ulaganje kojem je cilj umjetno povećanje regulatornog kapitala

    Institucije provode odbitke iz članka 66. točaka (b), (c) i (d) u skladu sa sljedećim odredbama:

    (a) 

    ulaganja u instrumente dopunskog kapitala izračunavaju se na osnovi bruto dugih pozicija;

    (b) 

    u svrhu odbitka stavke osigurateljnog dopunskog kapitala I i stavke osigurateljnog dopunskog kapitala II tretiraju se kao ulaganja u instrumente dopunskog kapitala.

    Članak 69.

    Odbitak ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora

    Institucije provode odbitke iz članka 66. točaka (c) i (d) u skladu sa sljedećim:

    (a) 

    institucije mogu izračunati izravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora na osnovi neto duge pozicije u istoj odnosnoj izloženosti ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    ▼M8

    i. 

    datum dospijeća kratke pozicije jednak je datumu dospijeća duge pozicije ili je kasniji od njega ili je preostali rok do dospijeća kratke pozicije najmanje jedna godina;

    ▼B

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    institucije određuju iznos koji se odbija za izravna, neizravna i sintetska ulaganja u indeksne vrijednosne papire određivanjem odnosne izloženosti prema instrumentima kapitala subjekata financijskog sektora u tim indeksima.

    Članak 70.

    Odbitak instrumenata dopunskog kapitala kad institucija nema značajno ulaganje u relevantni subjekt

    1.  

    Za potrebe članka 66. točke (c) institucije izračunavaju primjenjivi iznos koji se odbija tako da se iznos iz točke (a) ovog stavka množi faktorom izvedenim iz izračuna iz točke (b) ovog stavka:

    (a) 

    ukupni iznos za koji izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajno ulaganje premašuju 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije izračunatih nakon što se primijeni sljedeće:

    i. 

    članci od 32. do 35.;

    ii. 

    članak 36. stavak 1. točke od (a) do (g), točka (k) podtočke od ii. do v. i točka (l), isključujući iznos koji se odbija za odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika;

    iii. 

    članci 44. i 45.;

    (b) 

    iznos izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajna ulaganja podijeljen ukupnim iznosom svih izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala tih subjekata financijskog sektora.

    2.  
    Institucije isključuju pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje drže najviše pet radnih dana iz iznosa iz stavka 1. točke (a) te iz izračuna faktora iz stavka 1. točke (b).
    3.  

    Iznos koji se odbija u skladu sa stavkom 1. raspoređuje se po svakom instrumentu dopunskog kapitala koji se drži. Institucije određuju iznos koji se odbija od svakog instrumenta dopunskog kapitala u skladu sa stavkom 1. tako da se iznos opisan u točki (a) ovog stavka množi udjelom opisanim u točki (b) ovog stavka:

    (a) 

    ukupni iznos ulaganja čiji se odbitak zahtijeva u skladu sa stavkom 1.;

    (b) 

    iznos opisan u podtočki i. podijeljen s iznosom opisanim u podtočki ii.:

    i. 

    ukupni iznos instrumenta dopunskog kapitala;

    ii. 

    udio koji svaki instrument dopunskog kapitla koji se drži čini u ukupnom iznosu izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora u kojima institucija nema značajno ulaganje.

    4.  
    Iznos ulaganja iz članka 66. stavka 1. točke (c) koji je jednak ili manji od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije nakon primjene odredbi iz stavka 1. točke (a) podtočaka od i. do iii. ne odbija se i podložan je odgovarajućim ponderima rizika u skladu s poglavljem 2. ili 3. glave II. dijela trećeg i zahtjevima iz glave IV. dijela trećeg, prema potrebi.
    5.  

    Institucije određuju iznos svakog instrumenta dopunskog kapitala kojem se dodjeljuje ponder rizika u skladu sa stavkom 4. tako da se iznos opisan u točki (a) množi iznosom opisanim u točki (b) ovog stavka:

    (a) 

    iznos ulaganja kojem se dodjeljuje ponder rizika u skladu sa stavkom 4.;

    (b) 

    udio koji je nastao izračunom iz stavka 3. točke (b).



    Odjeljak 3.

    Dopunski kapital

    Članak 71.

    Dopunski kapital

    Dopunski kapital institucije sastoji se od stavki dopunskog kapitala institucije nakon odbitaka iz članka 66. i primjene članka 79.



    POGLAVLJE 5.

    Regulatorni kapital

    Članak 72.

    Regulatorni kapital

    Regulatorni kapital institucije sastoji se od zbroja osnovnog kapitala i dopunskog kapitala.

    ▼M8



    POGLAVLJE 5.a

    Prihvatljive obveze



    Odjeljak 1.

    Stavke i instrumenti prihvatljivih obveza

    Članak 72.a

    Stavke prihvatljivih obveza

    1.  

    Stavke prihvatljivih obveza sastoje se od sljedećeg, osim ako pripadaju bilo kojoj kategoriji isključenih obveza iz stavka 2. ovog članka., i u mjeri određenoj u članku 72.c:

    (a) 

    instrumenti prihvatljivih obveza ako su ispunjeni uvjeti navedeni u članku 72.b, u opsegu u kojem ne ispunjavaju uvjete za stavke redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala;

    (b) 

    instrumenti dopunskog kapitala čije je preostalo razdoblje do dospijeća najmanje jednu godinu, u opsegu u kojem ne ispunjavaju uvjete za stavke dopunskog kapitala u skladu s člankom 64.

    2.  

    Sljedeće obveze isključuju se iz stavki prihvatljivih obveza:

    (a) 

    osigurani depoziti;

    (b) 

    depoziti po viđenju i kratkoročni depoziti čiji je izvorni rok dospijeća kraći od jedne godine;

    (c) 

    dio prihvatljivih depozita fizičkih osoba i mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika koji premašuje razinu pokrića iz članka 6. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 16 );

    (d) 

    depoziti koji bi bili prihvatljivi depoziti fizičkih osoba, mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika da ih nisu uplatile podružnice izvan Unije institucija s poslovnim nastanom u Uniji;

    (e) 

    osigurane obveze, uključujući pokrivene obveznice i obveze u obliku financijskih instrumenata, koje se upotrebljavaju za zaštitu od rizika i sastavni su dio skupa za pokriće i koje su u skladu s nacionalnim propisima osigurane na sličan način kao pokrivene obveznice, pod uvjetom da sva osigurana imovina povezana s pokrivenim iznosom pokrivenih obveznica ostane jednaka, odijeljena i s dovoljnim sredstvima i isključujući bilo koji dio osigurane obveze ili obveze za koju je osiguran kolateral koji premašuje vrijednost imovine, zaloga, založnog prava ili kolaterala kojim je osigurana;

    (f) 

    svaka obveza koja nastane na temelju držanja imovine ili novca klijenta, među ostalim i imovine ili novca klijenta koji se drže u ime subjekata za zajednička ulaganja, pod uvjetom da je takav klijent zaštićen primjenjivim propisima o insolventnosti;

    (g) 

    svaka obveza koja nastane na temelju fiducijarnog odnosa sanacijskog subjekta ili bilo kojeg njegova društva kćeri (kao fiducijara) i neke druge osobe (kao korisnika), pod uvjetom da je taj korisnik zaštićen primjenjivim propisima o insolventnosti ili građanskim pravom;

    (h) 

    obveze prema institucijama, isključujući obveze prema subjektima koji su dio iste grupe, čiji je izvorni rok dospijeća kraći od sedam dana;

    (i) 

    obveze čiji preostali rok do dospijeća iznosi manje od sedam dana i koje se duguju:

    i. 

    sustavima ili upraviteljima sustava uspostavljenima u skladu s Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 17 );

    ii. 

    sudionicima sustava uspostavljenima u skladu s Direktivom 98/26/EZ i koje nastaju na temelju sudjelovanja u takvom sustavu; ili

    iii. 

    središnjoj drugoj ugovornoj strani treće zemlje priznatoj u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012;

    (j) 

    obveza prema bilo kojoj od sljedećih osoba:

    i. 

    zaposleniku, koja se odnosi na obračunanu plaću, mirovinske pogodnosti ili druge fiksne primitke, osim varijabilne komponente primitaka koja nije uređena kolektivnim ugovorom i varijabilne komponente primitaka osoba koje preuzimaju značajni rizik, kako je navedeno u članku 92. stavku 2. Direktive 2013/36/EU;

    ii. 

    komercijalnom ili poslovnom vjerovniku, koja nastaje na temelju prodaje robe ili pružanja usluga instituciji ili matičnom društvu, a koje su ključne za svakodnevno funkcioniranje poslovanja institucije ili matičnog društva, uključujući IT usluge, komunalne usluge te usluge najma, popravaka i održavanja poslovnih prostora;

    iii. 

    poreznim tijelima i tijelima nadležnim za socijalno osiguranje, pod uvjetom da te obveze prema primjenjivim propisima imaju pravo prvenstva;

    iv. 

    sustavima osiguranja depozita, ako obveza nastaje na temelju doprinosa koji se plaćaju u skladu s Direktivom 2014/49/EU;

    (k) 

    obveze koje proizlaze iz izvedenica;

    (l) 

    obveze koje proizlaze iz dužničkih instrumenata s ugrađenim izvedenicama.

    Za potrebe prvog podstavka točke (l) dužničke instrumente koji sadrže opciju prijevremenog otkupa koja se može izvršiti na osnovi diskrecijskog prava izdavatelja ili imatelja i dužničke instrumente s promjenjivom kamatnom stopom koja se temelji na široko korištenoj referentnoj stopi poput Euribora ili Libora ne smatra se dužničkim instrumentima s ugrađenim izvedenicama samo zbog tih obilježja.

    Članak 72.b

    Instrumenti prihvatljivih obveza

    1.  
    Obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza ako ispunjavaju uvjete navedene u ovom članku i samo u opsegu utvrđenom ovim člankom.
    2.  

    Obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    obveze koje su institucije izravno izdale ili prikupile, ovisno o slučaju, i u potpunosti su podmirene;

    (b) 

    obveze nisu u vlasništvu nijedne od sljedećih osoba:

    i. 

    institucija ili subjekt obuhvaćeni istom sanacijskom grupom;

    ii. 

    društvo u kojem institucija ima izravan ili neizravan sudjelujući udio u obliku vlasništva, izravnog ili putem kontrole, od 20 % ili više glasačkih prava ili kapitala tog društva;

    (c) 

    stjecanje vlasništva nad obvezama ne financira sanacijski subjekt ni izravno ni neizravno;

    (d) 

    potraživanje u odnosu na glavnicu obveza u skladu s odredbama kojima se uređuju instrumenti u cijelosti je podređeno potraživanjima koja nastaju na temelju isključenih obveza iz članka 72.a stavka 2.; smatra se da je taj zahtjev podređenosti ispunjen u bilo kojoj od sljedećih situacija:

    i. 

    u ugovornim odredbama kojima se uređuju obveze navedeno je da je u slučaju redovnog postupka u slučaju insolventnosti kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 47. Direktive 2014/59/EU potraživanje u odnosu na glavnicu instrumenata podređeno u odnosu na potraživanja koja nastaju na temelju bilo koje isključene obveze iz članka 72.a stavka 2. ove Uredbe;

    ii. 

    u primjenjivom pravu navodi se da je u slučaju redovnog postupka u slučaju insolventnosti kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 47. Direktive 2014/59/EU potraživanje u odnosu na glavnicu instrumenata podređeno u odnosu na potraživanja koja nastaju na temelju bilo koje isključene obveze iz članka 72.a stavka 2. ove Uredbe;

    iii. 

    instrumente je izdao sanacijski subjekt koji u svojoj bilanci nema ni jednu isključenu obvezu iz članka 72.a stavka 2. ove Uredbe koja je u jednakom položaju ili ima podređen položaj u odnosu na instrumente prihvatljivih obveza;

    (e) 

    obveze nisu osigurane niti pokrivene jamstvom ili nekim drugim aranžmanom kojima bi se dala prednost naplati potraživanja bilo koje od sljedećih osoba:

    i. 

    institucije ili njezinih društava kćeri;

    ii. 

    matičnog društva institucije ili njegovih društava kćeri;

    iii. 

    bilo kojeg društva koje je u uskoj povezanosti sa subjektima iz podtočaka i. i ii.;

    (f) 

    obveze nisu predmet sporazuma o prijeboju ili netiranju kojima bi se umanjila njihova sposobnost za apsorbiranje gubitaka u sanaciji;

    (g) 

    odredbe kojima se uređuju obveze ne uključuju poticaj instituciji da, ovisno o slučaju, prijevremeno kupi, otkupi ili ponovno kupi prije dospijeća ili otplati njihovu glavnicu, osim u slučajevima iz članka 72.c stavka 3.;

    (h) 

    obveze se ne mogu otkupiti na zahtjev imatelja instrumenata prije njihova dospijeća, osim u slučajevima iz članka 72.c stavka 2.;

    (i) 

    podložno članku 72.c stavcima 3. i 4. ako obveze uključuju jednu ili više opcija prijevremenog otkupa uključujući opcije kupnje, opcije se mogu izvršiti isključivo na osnovi diskrecijskog prava izdavatelja, osim u slučajevima iz članka 72.c stavka 2.;

    (j) 

    obveze se mogu prijevremeno kupiti, otkupiti, otplatiti ili ponovno kupiti samo ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 77. i 78.a;

    (k) 

    u odredbama kojima se uređuju obveze nije izričito ili implicitno navedeno da bi sanacijski subjekt, ovisno o slučaju, prijevremeno kupio, otkupio, otplatio ili ponovno kupio obveze, osim u slučaju insolventnosti ili likvidacije institucije i institucija ne daje takve navode na drugi način;

    (l) 

    odredbama kojima se uređuju obveze ne daje se imatelju pravo da ubrza buduće planirano plaćanje kamata ili glavnice, osim u slučaju insolventnosti ili likvidacije sanacijskog subjekta;

    (m) 

    razina isplate kamata ili dividendi, ovisno o slučaju, po obvezama ne mijenja se u odnosu na kreditnu sposobnost sanacijskog subjekta ili njegova matičnog društva;

    (n) 

    za instrumente izdane nakon 28. lipnja 2021. relevantna ugovorna dokumentacija i, ako je primjenjivo, prospekt u vezi s izdavanjem izričito upućuje na moguće izvršenje ovlasti otpisa i konverzije u skladu s člankom 48. Direktive 2014/59/EU.

    Za potrebe prvog podstavka točke (a), samo oni dijelovi obveza koji su u potpunosti plaćeni prihvatljivi su kao instrumenti prihvatljivih obveza.

    Za potrebe prvog podstavka točke (d) ovog članka, ako su pojedine isključene obveze iz članka 72.a stavka 2. podređene običnim neosiguranim potraživanjima u skladu s nacionalnim propisima o insolventnosti, između ostaloga, zbog toga što su usko povezane s vjerovnikom, koji jest ili je bio dioničar, ima kontrolu ili je u grupnom odnosu, član je upravljačkog tijela ili je povezan s bilo kojom od tih osoba, podređenost se ne procjenjuje na temelju potraživanja koja proizlaze iz takvih isključenih obveza.

    3.  

    Osim obveza iz stavka 2. ovog članka sanacijsko tijelo može dozvoliti da obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza do ukupnog iznosa koji ne premašuje 3,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4. pod sljedećim uvjetima:

    (a) 

    ispunjeni su svi uvjeti navedeni u stavku 2. osim uvjeta navedenog u stavku 2. prvom podstavku točki (d);

    (b) 

    obveze su u jednakom položaju kao i isključene obveze najnižeg položaja iz članka 72.a stavka 2., uz iznimku isključenih obveza koje su podređene redovnim neosiguranim potraživanjima u skladu s nacionalnim propisima o insolventnosti iz stavka 2. trećeg podstavka ovog članka; i

    (c) 

    uključenje tih obveza u stavke prihvatljivih obveza ne bi prouzročilo značajan rizik od uspješnog pravnog spora ili valjana potraživanja za naknadu štete kako je ocijenilo sanacijsko tijelo u odnosu na načela iz članka 34. stavka 1. točke (g) i članka 75. Direktive 2014/59/EU.

    4.  

    Sanacijsko tijelo može dopustiti da obveze ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza uz obveze iz stavka 2. pod sljedećim uvjetima:

    (a) 

    instituciji nije dopušteno uključiti obveze iz stavka 3. u stavke prihvatljivih obveza;

    (b) 

    ispunjeni su svi uvjeti navedeni u stavku 2. osim uvjeta navedenog u stavku 2. prvom podstavku točki (d);

    (c) 

    obveze su u jednakom položaju ili su nadređene u odnosu na isključene obveze najnižeg položaja iz članka 72.a stavka 2., uz iznimku isključenih obveza podređenih redovnim neosiguranim potraživanjima u skladu s nacionalnim propisima o insolventnosti iz stavka 2. trećeg podstavka ovog članka;

    (d) 

    iznos isključenih obveza iz članka 72.a stavka 2. koje su u jednakom ili podređenom položaju u odnosu na te obveze u postupku insolventnosti u bilanci institucije ne premašuje 5 % iznosa regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza institucije;

    (e) 

    uključenje tih obveza u stavke prihvatljivih obveza ne bi prouzročilo značajan rizik od uspješnog pravnog spora ili valjanih potraživanja za naknadu štete kako je ocijenilo sanacijsko tijelo u odnosu na načela iz članka 34. stavka 1. točke (g) i članka 75. Direktive 2014/59/EU.

    5.  
    Sanacijsko tijelo može dozvoliti instituciji da u stavke prihvatljivih obveza uključi samo obveze iz stavka 3. ili obveze iz stavka 4.
    6.  
    Kada provjerava jesu li ispunjeni uvjeti navedeni u ovom članku, sanacijsko tijelo savjetuje se s nadležnim tijelom.
    7.  

    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

    (a) 

    odgovarajući oblici i vrsta neizravnog financiranja instrumenata prihvatljivih obveza;

    (b) 

    oblik i vrsta poticaja na otkup za potrebe uvjeta iz ovog članka stavka 2. točke (g) prvog podstavka i članka 72.c stavka 3.

    Taj nacrt regulatornih tehničkih standarda u potpunosti je usklađen s delegiranim aktom iz članka 28. stavka 5. točke (a) i članka 52. stavka 2. točke (a).

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. prosinca 2019.

    Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 72.c

    Amortizacija instrumenata prihvatljivih obveza

    1.  
    Instrumenti prihvatljivih obveza čiji je preostali rok do dospijeća najmanje jednu godinu u cijelosti ispunjavaju uvjete za stavke prihvatljivih obveza.

    Instrumenti prihvatljivih obveza čiji je preostali rok do dospijeća kraći od jedne godine ne ispunjavaju uvjete za stavke prihvatljivih obveza.

    2.  
    Za potrebe stavka 1., ako instrument prihvatljivih obveza uključuje opciju otkupa od imatelja koja se može izvršiti prije izvorno navedenog dospijeća instrumenta, dospijeće instrumenta utvrđuje se na najraniji mogući datum na koji imatelj može izvršiti opciju otkupa i zatražiti otkup ili otplatu instrumenta.
    3.  
    Za potrebe stavka 1., ako instrument prihvatljivih obveza uključuje poticaj izdavatelju da instrument kupi, otkupi, otplati ili ponovno kupi prije izvorno navedenog dospijeća instrumenta, dospijeće instrumenta utvrđuje se na najraniji mogući datum na koji izdavatelj može izvršiti tu opciju i zatražiti otkup ili otplatu instrumenta.
    4.  
    Za potrebe stavka 1., ako instrument prihvatljivih obveza uključuje opcije prijevremenog otkupa koje se mogu izvršiti isključivo na osnovi diskrecijskog prava izdavatelja prije izvorno navedenog dospijeća instrumenta, ali pri čemu odredbe kojima se uređuju instrumenti ne uključuju nikakav poticaj za kupnju, otkup, otplatu ili ponovnu kupnju instrumenta prije dospijeća i ne uključuju nikakvu opciju otkupa ili otplate na osnovi diskrecijskog prava imatelja, dospijeće instrumenta utvrđuje se na izvorno navedeno dospijeće.

    Članak 72.d

    Posljedice prestanka ispunjavanja uvjeta prihvatljivosti

    Ako instrument prihvatljivih obveza prestane ispunjavati primjenjive uvjete navedene u članku 72.b, obveze odmah prestaju ispunjavati uvjete za instrumente prihvatljivih obveza.

    Obveze iz članka 72.b stavka 2. mogu se i dalje smatrati instrumentima prihvatljivih obveza sve dok ispunjavaju uvjete za instrumente prihvatljivih obveza u skladu s člankom 72.b stavkom 3. ili stavkom 4.



    Odjeljak 2.

    Odbici od stavki prihvatljivih obveza

    Članak 72.e

    Odbici od stavki prihvatljivih obveza

    1.  

    Institucije na koje se primjenjuje članak 92.a od stavki prihvatljivih obveza odbijaju sljedeće:

    (a) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u vlastite instrumente prihvatljivih obveza, uključujući vlastite obveze za koje bi institucija mogla imati obvezu kupnje na temelju postojećih ugovornih obveza;

    (b) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente prihvatljivih obveza GSV subjekata s kojima institucija ima recipročna međusobna ulaganja za koja nadležno tijelo smatra da im je cilj umjetno povećati kapacitet sanacijskog subjekta za apsorbiranje gubitaka i dokapitalizaciju;

    (c) 

    primjenjivi iznos određen u skladu s člankom 72.i izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza GSV subjekata ako institucija u tim subjektima nema značajno ulaganje;

    (d) 

    izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente prihvatljivih obveza GSV subjekata ako institucija u tim subjektima ima značajno ulaganje, isključujući pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje drži najviše pet radnih dana.

    2.  
    Za potrebe ovog odjeljka, svi instrumenti koji su u jednakom položaju kao instrumenti prihvatljivih obveza tretiraju se kao instrumenti prihvatljivih obveza, osim instrumenata koji su u jednakom položaju kao instrumenti priznati kao prihvatljive obveze u skladu s člankom 72.b stavcima 3. i 4.
    3.  

    Za potrebe ovog odjeljka, institucije mogu iznos ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza iz članka 72.b stavka 3. izračunati na sljedeći način:

    image

    pri čemu je:

    h

    =

    iznos ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza iz članka 72.b stavka 3.;

    i

    =

    indeks koji označuje instituciju izdavatelja;

    Hi

    =

    ukupni iznos ulaganja institucije izdavatelja i u prihvatljive obveze iz članka 72.b stavka 3.;

    li

    =

    iznos obveza institucije izdavatelja i uključen u stavke prihvatljivih obveza u okviru ograničenja navedenih u članku 72.b stavku 3. u skladu s najnovijim informacijama koje je objavila institucija izdavatelja; i

    Li

    =

    ukupni iznos preostalih obveza institucije izdavatelja i iz članka 72.b stavka 3. u skladu s najnovijim informacijama koje je objavio izdavatelj.

    4.  

    Ako matična institucija iz EU-a ili matična institucija u državi članici koja podliježe članku 92.a ima izravna, neizravna ili sintetska ulaganja u instrumente regulatornog kapitala ili instrumente prihvatljivih obveza jednog ili više društava kćeri koja ne pripadaju istoj sanacijskoj grupi kao i to matično društvo, sanacijsko tijelo nadležno za tu matičnu instituciju može, nakon pomnog razmatranja mišljenja sanacijskih tijela bilo kojeg dotičnog društva kćeri, matičnoj instituciji dopustiti da odbije takva ulaganja odbijanjem manjeg iznosa koji utvrdi sanacijsko tijelo nadležno za tu matičnu instituciju. Taj prilagođeni iznos jednak je iznosu (m) izračunanom na sljedeći način:

    mi = max{0; OPi + LPi – max{0; β · [Oi + Li – ri · aRWAi ]}}
    pri čemu je:

    i

    =

    indeks koji označuje društvo kćer;

    OPi

    =

    iznos instrumenata regulatornog kapitala koje je izdalo društvo kći i, i koje drži matična institucija;

    LPi

    =

    iznos stavki prihvatljivih obveza koje je izdalo društvo kći i, i koje drži matična institucija;

    β

    =

    postotak instrumenata regulatornog kapitala i stavki prihvatljivih obveza koje je izdalo društvo kći i, i koje drži matično društvo;

    Oi

    =

    iznos regulatornog kapitala društva kćeri i, ne uzimajući u obzir odbitak koji je izračunan u skladu s ovim stavkom;

    Li

    =

    iznos prihvatljivih obveza društva kćeri i, ne uzimajući u obzir odbitak koji je izračunan u skladu s ovim stavkom;

    ri

    =

    omjer primjenjiv na društvo kćer i na razini njegove sanacijske grupe u skladu s člankom 92.a stavkom 1. točkom (a) ove Uredbe te člankom 45.d Direktive 2014/59/EU; i

    aRWAi

    =

    ukupni iznos izloženosti riziku GSV subjekta i izračunan u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4. uzimajući u obzir prilagodbe navedene u članku 12.a.

    Ako je matičnoj instituciji dopušteno odbiti prilagođeni iznos u skladu s prvim podstavkom, društvo kći odbija razliku između iznosa ulaganja u instrumente regulatornog kapitala i instrumente prihvatljivih obveza iz prvog podstavka i tog prilagođenog iznosa.

    Članak 72.f

    Odbici ulaganja u vlastite instrumente prihvatljivih obveza

    Za potrebe članka 72.e stavka 1. točke (a) institucije izračunavaju ulaganja na osnovi bruto dugih pozicija, uz sljedeće iznimke:

    (a) 

    institucije mogu izračunati iznos ulaganja na osnovi neto duge pozicije ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    duge i kratke pozicije u istoj su odnosnoj izloženosti i kratke pozicije ne uključuju rizik druge ugovorne strane;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    institucije određuju iznos koji se odbija za izravna, neizravna i sintetska ulaganja u indeksne vrijednosne papire tako da izračunavaju odnosnu izloženost prema vlastitim instrumentima prihvatljivih obveza u tim indeksima;

    (c) 

    institucije mogu netirati bruto duge pozicije u vlastitim instrumentima prihvatljivih obveza koje proizlaze iz ulaganja u indeksne vrijednosne papire s kratkim pozicijama u vlastitim instrumentima prihvatljivih obveza koje proizlaze iz kratkih pozicija u odnosnim indeksima, pa i onda kada te kratke pozicije uključuju rizik druge ugovorne strane, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    duge i kratke pozicije u istim su odnosnim indeksima;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

    Članak 72.g

    Osnovica za odbitak stavki prihvatljivih obveza

    Za potrebe članka 72.e stavka 1. točaka (b), (c) i (d) institucije odbijaju bruto duge pozicije, uz iznimke iz članaka 72.h i 72.i.

    Članak 72.h

    Odbitak ulaganja u prihvatljive obveze ostalih GSV subjekata

    Institucije koje ne primjenjuju iznimku iz članka 72.j provode odbitke iz članka 72.e stavka 1. točaka (c) i (d) u skladu sa sljedećim:

    (a) 

    institucije mogu izračunati izravna, neizravna i sintetska ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza na osnovi neto duge pozicije u istoj odnosnoj izloženosti ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    datum dospijeća kratke pozicije jednak je datumu dospijeća duge pozicije ili je kasniji od njega ili je preostali rok do dospijeća kratke pozicije najmanje jedna godina;

    ii. 

    duge i kratke pozicije obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    institucije određuju iznos koji se odbija za izravna, neizravna i sintetska ulaganja u indeksne vrijednosne papire određivanjem odnosne izloženosti prema instrumentima prihvatljivih obveza u tim indeksima.

    Članak 72.i

    Odbitak prihvatljivih obveza ako institucija nema značajno ulaganje u GSV subjekte

    1.  

    Za potrebe članka 72.e stavka 1. točke (c) institucije izračunavaju primjenjivi iznos koji se odbija tako da se iznos iz točke (a) ovog stavka množi faktorom izvedenim iz izračuna iz točke (b) ovog stavka:

    (a) 

    ukupni iznos za koji izravna, neizravna i sintetska ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora i instrumente prihvatljivih obveza GSV subjekata u kojima institucija nema značajno ulaganje premašuju 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije izračunanih nakon što se primijeni sljedeće:

    i. 

    članci od 32. do 35.,

    ii. 

    članak 36. stavak 1. točke od (a) do (g), točka (k) podtočke od ii. do v. i točka (l), osim iznosa koji se odbija za odgođenu poreznu imovinu koja ovisi o budućoj profitabilnosti i proizlazi iz privremenih razlika,

    iii. 

    članci 44. i 45.

    (b) 

    iznos izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente prihvatljivih obveza GSV subjekata u kojima institucija nema značajno ulaganje podijeljen ukupnim iznosom izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora i instrumente prihvatljivih obveza GSV subjekata u kojima sanacijski subjekt nema značajno ulaganje.

    2.  
    Institucije isključuju pozicije proizišle iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koje drže najviše pet radnih dana iz iznosa navedenih u stavku 1. točki (a) te iz izračuna faktora u skladu sa stavkom 1. točkom (b).
    3.  

    Iznos koji se odbija u skladu sa stavkom 1. raspoređuje se po svakom instrumentu prihvatljivih obveza GSV subjekta koji institucija drži. Institucije određuju iznos svakog instrumenta prihvatljivih obveza koji se odbija u skladu sa stavkom 1. tako da se iznos opisan u točki (a) ovog stavka množi udjelom opisanim u točki (b) ovog stavka:

    (a) 

    iznos ulaganja čiji se odbitak zahtijeva u skladu sa stavkom 1.;

    (b) 

    udio koji svaki instrument prihvatljivih obveza koji institucija drži čini u ukupnom iznosu izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja institucije u instrumente prihvatljivih obveza GSV subjekata u kojima institucija nema značajno ulaganje.

    4.  
    Iznos ulaganja iz članka 72.e stavka 1. točke (c) koji je jednak ili manji od 10 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije nakon primjene odredaba iz stavka 1. točke (a) podtočaka i., ii. i iii. ovog članka ne odbija se i na njega se primjenjuju odgovarajući ponderi rizika u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. ili 3. i zahtjevima iz dijela trećeg glave IV., ovisno o slučaju.
    5.  
    Institucije određuju iznos svakog instrumenta prihvatljivih obveza kojem se dodjeljuje ponder rizika u skladu sa stavkom 4. tako da se iznos ulaganja kojem se mora dodijeliti ponder rizika u skladu sa stavkom 4. množi udjelom koji se dobije izračunom utvrđenim u stavku 3. točki (b).

    Članak 72.j

    Stavke iz knjige trgovanja izuzete od odbitaka od stavki prihvatljivih obveza

    1.  

    Institucije mogu odlučiti da neće odbiti određeni dio svojih izravnih, neizravnih i sintetskih ulaganja u instrumente prihvatljivih obveza koji je u ukupnom iznosu i mjeren na osnovi bruto dugih pozicija jednak ili manji od 5 % stavki redovnog osnovnog kapitala institucije nakon primjene članaka od 32. do 36. ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    ulaganja su u knjizi trgovanja;

    (b) 

    instrumenti prihvatljivih obveza drže se najviše 30 radnih dana.

    2.  
    Na iznose stavki koji se ne odbijaju u skladu sa stavkom 1. primjenjuju se kapitalni zahtjevi za stavke u knjizi trgovanja.
    3.  
    Ako ulaganja koja nisu odbijena u skladu sa stavkom 1. prestanu ispunjavati uvjete navedene u tom stavku, ta se ulaganja odbijaju u skladu s člankom 72.g bez primjene iznimaka iz članaka 72.h i 72.i.



    Odjeljak 3.

    Regulatorni kapital i prihvatljive obveze

    Članak 72.k

    Prihvatljive obveze

    Prihvatljive obveze institucije sastoje se od stavki prihvatljivih obveza institucije nakon odbitaka iz članka 72.e.

    Članak 72.l

    Regulatorni kapital i prihvatljive obveze

    Regulatorni kapital i prihvatljive obveze institucije sastoje se od zbroja njezina regulatornog kapitala i njezinih prihvatljivih obveza.

    ▼B



    POGLAVLJE 6.

    ▼M8

    Opći zahtjevi za regulatorni kapital i prihvatljive obveze

    ▼B

    Članak 73.

    ▼M8

    Raspodjele po instrumentima

    1.  
    Instrumenti kapitala i obveze u vezi s kojima institucija ima isključivo diskrecijsko pravo donijeti odluku o isplati raspodjela u obliku koji nije gotovina ili instrumenti regulatornog kapitala ne ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala, dopunskog kapitala ili prihvatljivih obveza osim ako je institucija dobila prethodno odobrenje nadležnog tijela.
    2.  

    Nadležna tijela daju prethodno odobrenje iz stavka 1. samo ako smatraju da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    diskrecijsko pravo iz stavka 1. ili oblik u kojem se raspodjele mogu isplatiti ne bi negativno utjecali na sposobnost institucije da otkaže plaćanja u vezi s instrumentom;

    (b) 

    diskrecijsko pravo iz stavka 1. ili oblik u kojem se raspodjele mogu isplatiti ne bi negativno utjecali na sposobnost instrumenta kapitala ili obveze da apsorbira gubitke;

    (c) 

    diskrecijsko pravo iz stavka 1. ili oblik u kojem se raspodjele mogu isplatiti ne bi na drugi način umanjili kvalitetu instrumenta kapitala ili obveze.

    Nadležno tijelo savjetuje se sa sanacijskim tijelom o usklađenosti institucije s tim uvjetima prije izdavanja prethodnog odobrenja iz stavka 1.

    3.  
    Instrumenti kapitala i obveze u vezi s kojima pravna osoba, koja nije institucija koja ih je izdala, ima diskrecijsko pravo donijeti odluku ili zahtijevati da isplata raspodjela po tim instrumentima ili obvezama bude u obliku koji nije gotovina ili instrumenti regulatornog kapitala, ne ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala, dopunskog kapitala ili prihvatljivih obveza.
    4.  
    Institucije mogu upotrijebiti širi tržišni indeks kao jednu od osnovica za utvrđivanje razine raspodjela po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala, dopunskog kapitala i prihvatljivih obveza.

    ▼B

    5.  

    Stavak 4. ne primjenjuje se kada je institucija referentni subjekt u tom širem tržišnom indeksu osim ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

    (a) 

    institucija smatra da kretanja tog šireg tržišnog indeksa nisu znatno korelirana s kreditnom sposobnošću institucije, njezine matične institucije ili matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog holdinga;

    (b) 

    nadležno tijelo nije donijelo zaključak različit od onoga iz točke (a).

    ▼M8

    6.  
    Institucije izvješćuju o širim tržišnim indeksima na kojima se temelje njihovi instrumenti kapitala i instrumenti prihvatljivih obveza te ih objavljuju.

    ▼B

    7.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju uvjeti u skladu s kojima se indeksi smatraju širim tržišnim indeksima za potrebe stavka 4.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 74.

    Ulaganja u instrumente kapitala reguliranih subjekata financijskog sektora koji ne ispunjavaju uvjete za regulatorni kapital

    Institucije ne odbijaju od bilo kojeg elementa regulatornog kapitala izravna, neizravna ili sintetska ulaganja u instrumente kapitala reguliranog subjekta financijskog sektora koji ne ispunjavaju uvjete za regulatorni kapital tog subjekta. Institucije primjenjuju pondere rizika na takva ulaganja u skladu s poglavljem 2. ili 3. glave II. dijela trećeg, prema potrebi.

    Članak 75.

    Odbitak i zahtjevi povezani s dospijećem kratkih pozicija

    ▼M8

    Smatra se da su zahtjevi povezani s dospijećem kratkih pozicija iz članka 45. točke (a), članka 59. točke (a), članka 69. točke (a) i članka 72.h točke (a) ispunjeni s obzirom na pozicije koje se drže ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    ▼B

    (a) 

    institucija ima na temelju ugovora pravo prodati na određeni budući datum dugu poziciju koja se štiti drugoj ugovornoj strani koja pruža zaštitu;

    (b) 

    druga ugovorna strana koja pruža zaštitu instituciji ima ugovornu obvezu kupiti od institucije na taj određeni budući datum dugu poziciju iz točke (a).

    Članak 76.

    Indeksna ulaganja u instrumente kapitala

    ▼M8

    1.  

    Za potrebe članka 42. točke (a), članka 45. točke (a), članka 57. točke (a), članka 59. točke (a), članka 67. točke (a), članka 69. točke (a) i članka 72.h točke (a), institucije mogu umanjiti iznos duge pozicije u instrumentu kapitala za udio indeksa koji čini ista odnosna izloženost koja se štiti ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    duga pozicija koja se štiti i kratka pozicija u indeksu koja se upotrebljava da bi se zaštitila ta duga pozicija obje su u knjizi trgovanja ili su obje u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

    (b) 

    pozicije iz točke (a) vode se po fer vrijednosti u bilanci institucije;

    (c) 

    kratka pozicija iz točke (a) priznaje se kao učinkovita zaštita u skladu s procesima unutarnjih kontrola institucije;

    (d) 

    nadležna tijela procjenjuju prikladnost procesâ unutarnje kontrole iz točke (c) najmanje jedanput godišnje i zadovoljna su s kontinuiranom primjerenošću tih procesa.

    2.  

    Ako je nadležno tijelo dalo prethodno odobrenje, institucija može upotrijebiti konzervativnu procjenu odnosne izloženosti institucije prema instrumentima koji su uključeni u indekse kao alternativu izračunu svoje izloženosti prema stavkama navedenim u jednoj ili više sljedećih točaka:

    (a) 

    vlastiti instrumenti redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala, dopunskog kapitala i prihvatljivih obveza uključeni u indekse;

    (b) 

    instrumenti redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala subjekata financijskog sektora uključeni u indekse;

    (c) 

    instrumenti prihvatljivih obveza institucije uključeni u indekse.

    3.  
    Nadležna tijela daju prethodno odobrenje iz stavka 2. samo ako im je institucija dokazala da bi za instituciju bilo operativno opterećujuće pratiti svoju odnosnu izloženost prema stavkama navedenim u jednoj ili više točaka stavka 2., ovisno o slučaju.

    ▼B

    4.  

    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sljedeće:

    (a) 

    kada je procjena koja se upotrebljava kao alternativa izračunu odnosne izloženosti iz stavka 2. dovoljno konzervativna;

    (b) 

    značenje izraza „operativno opterećujuće” za potrebe stavka 3.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    ▼M8

    Članak 77.

    Uvjeti za smanjenje regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza

    1.  

    Institucija je od nadležnog tijela dužna pribaviti prethodno odobrenje za svaku od sljedećih radnji:

    (a) 

    smanjenje, otkup ili ponovnu kupnju instrumenata redovnog osnovnog kapitala koje je institucija izdala u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom;

    (b) 

    smanjenje, raspodjelu ili reklasifikaciju u drugu stavku regulatornog kapitala računa premija na dionice povezane s instrumentima regulatornog kapitala;

    (c) 

    izvršenje kupnje, otkupa, otplate ili ponovne kupnje instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala prije datuma njihova ugovornog dospijeća.

    2.  
    Institucija je dužna pribaviti prethodno odobrenje sanacijskog tijela za izvršenje opcije kupnje, otkupa, otplate ili ponovne kupnje instrumenata prihvatljivih obveza koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. prije datuma njihova ugovornog dospijeća.

    Članak 78.

    Nadzorno odobrenje za smanjenje regulatornog kapitala

    1.  

    Nadležno tijelo daje instituciji odobrenje za smanjenje, kupnju, otkup, otplatu ili ponovnu kupnju instrumenata redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala ili za smanjenje, raspodjelu ili reklasifikaciju povezanih računa premija na dionice ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

    (a) 

    ako institucija prije ili u trenutku izvršenja bilo koje od radnji iz članka 77. stavka 1. zamijeni instrumente ili povezane račune premija na dionice iz članka 77. stavka 1. instrumentima regulatornog kapitala jednake ili više kvalitete po uvjetima koji su održivi s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit;

    (b) 

    ako institucija nadležnom tijelu dokaže da bi regulatorni kapital i prihvatljive obveze institucije nakon izvršenja radnje iz članka 77. stavka 1. ove Uredbe premašili zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i u direktivama 2013/36/EU i 2014/59/EU u iznosu koji nadležno tijelo smatra potrebnim.

    Ako institucija osigura dovoljne zaštitne mehanizme za svoje poslovanje s regulatornim kapitalom u iznosima koji premašuju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i Direktivi 2013/36/EU, nadležno tijelo može toj instituciji izdati opće prethodno odobrenje za izvršenje neke od radnji iz članka 77. stavka 1. ove Uredbe ako su ispunjeni kriteriji kojima se osigurava da će svaka takva buduća radnja biti u skladu s uvjetima navedenima u ovom stavku točkama (a) i (b). To opće prethodno odobrenje izdaje se samo na određeno razdoblje koje nije dulje od jedne godine i koje se nakon toga može produljiti. Opće prethodno odobrenje izdaje se samo za određeni unaprijed utvrđeni iznos koji utvrđuje nadležno tijelo. U slučaju instrumenata redovnog osnovnog kapitala taj unaprijed utvrđeni iznos ne smije premašiti 3 % relevantnog izdanja i ne smije premašiti 10 % iznosa za koji redovni osnovni kapital premašuje zbroj kapitalnih zahtjeva za redovni osnovni kapital utvrđenih u ovoj Uredbi, direktivama 2013/36/EU i 2014/59/EU u iznosu koji nadležno tijelo smatra potrebnim. U slučaju instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala taj unaprijed utvrđeni iznos ne smije premašiti 10 % relevantnog izdanja i ne smije premašiti 3 % ukupnog iznosa preostalih instrumenata redovnog dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, ovisno o slučaju.

    Nadležna tijela povlače opće prethodno odobrenje ako institucija prekrši bilo koji kriterij za to odobrenje.

    2.  
    Pri procjeni održivosti zamjenskih instrumenata s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit iz stavka 1. točke (a), nadležna tijela razmatraju opseg u kojem bi ti zamjenski instrumenti kapitala bili skuplji za instituciju od onih instrumenata kapitala ili računa premija na dionice koje bi zamijenili.
    3.  
    Ako institucija izvrši radnju iz članka 77. stavka 1. točke (a), a odbijanje otkupa instrumenata redovnog osnovnog kapitala iz članka 27. nije dopušteno mjerodavnim nacionalnim pravom, nadležno tijelo može izuzeti od primjene uvjete navedene u stavku 1. ovog članka ako nadležno tijelo od institucije zahtijeva da ograniči otkup takvih instrumenata na odgovarajućoj osnovi.
    4.  

    Nadležna tijela mogu instituciji odobriti izvršenje kupnje, otkupa, otplate ili ponovne kupnje instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ili instrumenata dopunskog kapitala ili povezanih računa premija na dionice tijekom razdoblja od pet godina koje počinje na dan njihova izdavanja ako su ispunjeni uvjeti navedeni u stavku 1. i jedan od sljedećih uvjeta:

    (a) 

    došlo je do promjene u regulatornoj klasifikaciji tih instrumenata koja bi vjerojatno rezultirala njihovim isključenjem iz regulatornog kapitala ili reklasifikacijom u regulatorni kapital niže kvalitete i ispunjena su oba sljedeća uvjeta:

    i. 

    nadležno tijelo smatra da je takva promjena u dovoljnoj mjeri izgledna;

    ii. 

    institucija je dokazala nadležnim tijelima da se regulatorna reklasifikacija tih instrumenata nije mogla razumno predvidjeti u trenutku njihova izdavanja;

    (b) 

    došlo je do promjene u primjenjivom poreznom tretmanu tih instrumenata u vezi s kojom je institucija dokazala nadležnim tijelima da je ona značajna i da se nije mogla razumno predvidjeti u trenutku izdavanja instrumenata;

    (c) 

    instrumenti i povezani računi premija na dionice priznati su u skladu s člankom 494.b;

    (d) 

    ako institucija prije ili u trenutku izvršenja radnje iz članka 77. stavka 1. zamijeni instrumente ili povezane račune premija na dionice iz članka 77. stavka 1. instrumentima regulatornog kapitala jednake ili više kvalitete po uvjetima koji su održivi s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit i ako je nadležno tijelo odobrilo tu radnju na temelju zaključka da bi ona bila korisna s bonitetnog stajališta i opravdana izvanrednim okolnostima;

    (e) 

    instrumenti dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala ponovno su kupljeni u svrhu održavanja tržišta.

    5.  

    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

    (a) 

    značenje izraza „održivo s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit”;

    (b) 

    odgovarajuće osnove ograničenja otkupa iz stavka 3.;

    (c) 

    postupak kojim su obuhvaćena ograničenja i postupci izdavanja prethodnog odobrenja nadležnih tijela za radnju iz članka 77. stavka 1. i podatke koji su potrebni u zahtjevu institucije za odobrenje nadležnog tijela za provedbu radnje iz tog članka, uključujući postupak koji se primjenjuje u slučaju otkupa udjela izdanih članovima zadruga i vrijeme za obradu takvog zahtjeva;

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    ▼M8

    Članak 78.a

    Odobrenje smanjenja instrumenata prihvatljivih obveza

    1.  

    Sanacijsko tijelo izdaje instituciji odobrenje za kupnju, otkup, otplatu ili ponovnu kupnju instrumenata prihvatljivih obveza ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

    (a) 

    ako institucija prije ili u trenutku izvršenja bilo koje radnje iz članka 77. stavka 2. zamijeni instrumente prihvatljivih obveza instrumentima regulatornog kapitala ili prihvatljivih obveza jednake ili više kvalitete po uvjetima koji su održivi s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit;

    (b) 

    ako institucija sanacijskom tijelu dokaže da bi regulatorni kapital i prihvatljive obveze institucije nakon izvršenja radnje iz članka 77. stavka 2. ove Uredbe premašili zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze utvrđene u ovoj Uredbi i direktivama 2013/36/EU i 2014/59/EU u iznosu koji sanacijsko tijelo u dogovoru s nadležnim tijelom smatra potrebnim;

    (c) 

    ako institucija sanacijskom tijelu dokaže da je djelomična ili potpuna zamjena prihvatljivih obveza instrumentima regulatornog kapitala potrebna kako bi se osigurala usklađenost s kapitalnim zahtjevima iz ove Uredbe i Direktive 2013/36/EU za nastavak odobrenja za rad.

    Ako institucija osigura dovoljne zaštitne mehanizme za svoje poslovanje s regulatornim kapitalom i prihvatljivim obvezama u iznosu koji premašuje zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i direktivama 2013/36/EU i 2014/59/EU, sanacijsko tijelo može, nakon savjetovanja s nadležnim tijelom, toj instituciji izdati opće prethodno odobrenje za izvršenje opcije kupnje, otkupa, otplate ili ponovne kupnje instrumenata prihvatljivih obveza ako su ispunjeni kriteriji kojima se osigurava da će svaka takva buduća radnja biti u skladu s uvjetima navedenima u ovom stavku točkama (a) i (b). To opće prethodno odobrenje izdaje se samo na određeno razdoblje koje nije dulje od jedne godine i koje se nakon toga može produljiti. Opće prethodno odobrenje izdaje se za određeni unaprijed utvrđeni iznos koji utvrđuje sanacijsko tijelo. Sanacijska tijela obavješćuju nadležna tijela o svakom izdanom općem prethodnom odobrenju.

    Sanacijsko tijelo povlači opće prethodno odobrenje ako institucija prekrši bilo koji kriterij za to odobrenje.

    2.  
    Pri procjeni održivosti zamjenskih instrumenata s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit u skladu sa stavkom 1. točkom (a), sanacijska tijela razmatraju opseg u kojem bi ti zamjenski instrumenti kapitala ili zamjenske prihvatljive obveze bili skuplji za instituciju od onih koje bi zamijenili.
    3.  

    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

    (a) 

    postupak suradnje između nadležnog tijela i sanacijskog tijela;

    (b) 

    postupak, uključujući rokove i zahtjeve za informacije, s ciljem odobrenja u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom;

    (c) 

    postupak, uključujući rokove i zahtjeve za informacije, s ciljem općeg prethodnog odobrenja u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom;

    (d) 

    značenje izraza „održivo s aspekta sposobnosti institucije da ostvaruje dobit”.

    Za potrebe prvog podstavka točke (d) ovog stavka, nacrt regulatornih tehničkih standarda u potpunosti je usklađen s delegiranim aktom iz članka 78.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. prosinca 2019.

    Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    ▼B

    Članak 79.

    ▼M8

    Privremeno izuzeće od odbitka od regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza

    1.  
    Ako institucija drži instrumente kapitala ili obveze koji ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala u subjektu financijskog sektora ili za prihvatljive obveze u instituciji, a nadležno tijelo to smatra ulaganjem radi postupka financijske pomoći u svrhu reorganizacije i ponovne uspostave održivosti tog subjekta ili te institucije, nadležno tijelo može privremeno izuzeti od primijene odredbe o odbitku koje bi se na te instrumente inače odnosile.

    ▼B

    2.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje značenje izraza „privremeno” za potrebe stavka 1. i uvjete prema kojima nadležno tijelo može ta privremena ulaganja smatrati ulaganjima radi postupka financijske pomoći u svrhu reorganizacije i spašavanja relevantnog subjekta.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    ▼M8

    Članak 79.a

    Procjena usklađenosti s uvjetima za regulatorni kapital i prihvatljive obveze

    Institucije vode računa o ključnim značajkama instrumenata, a ne samo o njihovu pravnom obliku, pri ocjeni usklađenosti sa zahtjevima iz dijela dva Ocjenom ključnih značajki instrumenata uzima se u obzir sve aranžmane u vezi s instrumentima, čak i ako oni nisu izričito navedeni u uvjetima samih instrumenata, kako bi se ustvrdilo jesu li ukupni ekonomski učinci takvih aranžmana u skladu s ciljem odgovarajućih odredaba.

    ▼B

    Članak 80.

    ▼M8

    Kontinuirana ocjena kvalitete instrumenata regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza

    1.  
    EBA prati kvalitetu instrumenata regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza koje su izdale institucije na području Unije i u slučaju postojanja bitnih dokaza da ti instrumenti ne ispunjavaju pojedine kriterije prihvatljivosti navedene u ovoj Uredbi o tome odmah obavješćuje Komisiju.

    Nadležna tijela bez odgode i na zahtjev EBA-e prosljeđuju sve informacije koje EBA smatra relevantnim u vezi s novim izdanim instrumentima kapitala ili novim vrstama izdanih obveza kako bi se EBA-i omogućilo da prati kvalitetu instrumenata regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza koje su izdale institucije na području Unije.

    ▼B

    2.  

    Takva obavijest obuhvaća sljedeće:

    (a) 

    detaljno objašnjenje vrste i opsega utvrđenog nedostatka;

    (b) 

    tehnički savjet o mjerama za koje EBA smatra da bi ih Komisija trebala poduzeti;

    (c) 

    značajne promjene u metodologiji EBA-e koja se odnosi na testiranje otpornosti solventnosti institucija na stres.

    ▼M8

    3.  

    EBA daje tehnički savjet Komisiji u vezi s bilo kakvim značajnim promjenama za koje smatra da bi ih trebalo unijeti u definiciju regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza kao rezultat jednog od sljedećega:

    ▼B

    (a) 

    relevantne promjene u vezi s tržišnim standardima ili praksom;

    (b) 

    promjene relevantnih pravnih ili računovodstvenih standarda;

    (c) 

    značajne promjene u metodologiji EBA-e koja se odnosi na testiranje otpornosti solventnosti institucija na stres.

    4.  
    EBA daje tehnički savjet Komisiji do 1. siječnja 2014. o mogućim tretmanima nerealiziranih dobitaka mjerenih po fer vrijednosti, a koji nisu njihovo uključivanje u redovni osnovni kapital bez prilagodbe. Takve preporuke uzimaju u obzir relevantne promjene međunarodnih računovodstvenih standarda i međunarodnih sporazuma o bonitetnim standardima za banke.



    GLAVA II.

    MANJINSKI UDIO I INSTRUMENTI DODATNOG OSNOVNOG KAPITALA I DOPUNSKOG KAPITALA KOJE IZDAJU DRUŠTVA KĆERI

    Članak 81.

    Manjinski udjeli koji ispunjavaju uvjete za uključivanje u konsolidirani redovni osnovni kapital

    ▼M8

    1.  

    Manjinski udjeli sastoje se od zbroja stavki redovnog osnovnog kapitala društva kćeri ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    društvo kći jedno je od sljedećega:

    i. 

    institucija;

    ii. 

    društvo koje prema mjerodavnom nacionalnom pravu podliježe zahtjevima iz ove Uredbe i Direktive 2013/36/EU;

    iii. 

    financijski holding posrednik u trećoj zemlji na koji se primjenjuju isti bonitetni zahtjevi kao i na kreditne institucije te treće zemlje ako je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 107. stavkom 4. da su ti bonitetni zahtjevi barem istovrijedni zahtjevima iz ove Uredbe;

    (b) 

    društvo kći u cijelosti je uključeno u konsolidaciju u skladu s dijelom prvim glavom II. poglavljem 2.;

    (c) 

    stavke redovnog osnovnog kapitala navedene u uvodnom dijelu ovog stavka u vlasništvu su osoba koje nisu društva uključena u konsolidaciju u skladu s dijelom prvim glavom II. poglavljem 2.

    ▼B

    2.  
    Manjinski udjeli koje financira, izravno ili neizravno, putem subjekta posebne namjene ili na drugi način, matično društvo institucije ili njegova društva kćeri, ne ispunjavaju uvjete za konsolidirani redovni osnovni kapital.

    ▼M8

    Članak 82.

    Kvalificirani dodatni osnovni kapital, osnovni kapital, dopunski kapital i kvalificirani regulatorni kapital

    Kvalificirani dodatni osnovni kapital, osnovni kapital, dopunski kapital i kvalificirani regulatorni kapital obuhvaćaju manjinski udio, instrumente dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, prema potrebi, i s njima povezanu zadržanu dobit i račune premija na dionice društva kćeri ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    društvo kći jedno je od sljedećega:

    i. 

    institucija;

    ii. 

    društvo koje prema mjerodavnom nacionalnom pravu podliježe zahtjevima iz ove Uredbe i Direktive 2013/36/EU;

    iii. 

    financijski holding posrednik u trećoj zemlji na koji se primjenjuju isti bonitetni zahtjevi kao i na kreditne institucije te treće zemlje ako je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 107. stavkom 4. da su ti bonitetni zahtjevi barem istovrijedni zahtjevima iz ove Uredbe;

    (b) 

    društvo kći u cijelosti je uključeno u opseg konsolidacije u skladu s dijelom prvim glavom II. poglavljem 2.;

    (c) 

    ti instrumenti u vlasništvu su osoba koje nisu društva uključena u konsolidaciju u skladu s dijelom prvim glavom II. poglavljem 2.

    ▼B

    Članak 83.

    Kvalificirani dodatni osnovni kapital i dopunski kapital koji izdaje subjekt posebne namjene

    ▼M8

    1.  

    Instrumenti dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala koje izdaje subjekt posebne namjene, kao i povezani računi premija na dionice, uključuju se do 31. prosinca 2021. u kvalificirani dodatni osnovni kapital, osnovni kapital ili dopunski kapital ili u kvalificirani regulatorni kapital, prema potrebi, samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    ▼B

    (a) 

    subjekt posebne namjene koji izdaje te instrumente u cijelosti je uključen u konsolidaciju u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog;

    (b) 

    instrumenti, kao i povezani računi premija na dionice, uključuju se u kvalificirani dodatni osnovni kapital samo ako su ispunjeni uvjeti iz članka 52. stavka 1.;

    (c) 

    instrumenti, kao i povezani računi premija na dionice, uključuju se u kvalificirani dopunski kapital samo ako su ispunjeni uvjeti iz članka 63.;

    (d) 

    jedina je imovina subjekta posebne namjene njegovo ulaganje u regulatorni kapital matičnog društva ili njegovog društva kćeri koje je u cijelosti uključeno u konsolidaciju u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog, čiji oblik ispunjava relevantne uvjete iz članka 52. stavka 1. ili članka 63., prema potrebi.

    Ako nadležno tijelo smatra da je imovina subjekta posebne namjene, koja nije njegovo ulaganje u regulatorni kapital matičnog društva ili njegovog društva kćeri koje je u cijelosti uključeno u opseg konsolidacije u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog, minimalna i za takav subjekt beznačajna, nadležno tijelo može primijeniti izuzeće od uvjeta navedenog u točki (d) prvog podstavka.

    2.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju vrste imovine koja se može povezati s poslovanjem subjekata posebne namjene i značenje izraza „minimalno” i „beznačajno” iz drugog podstavka stavka 1.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 84.

    Manjinski udjeli uključeni u konsolidirani redovni osnovni kapital

    1.  

    Institucije određuju iznos manjinskih udjela društva kćeri koji je uključen u konsolidirani redovni osnovni kapital tako da se od manjinskih udjela tog društva oduzme umnožak iznosa iz točke (a) i postotka iz točke (b):

    (a) 

    redovni osnovni kapital društva kćeri umanjen za niže od sljedećega:

    i. 

    iznos redovnog osnovnog kapitala tog društva kćeri koji je potreban za ispunjavanje zbroja zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (a), zahtjeva iz članaka 458. i 459., posebnih kapitalnih zahtjeva iz članka 104. Direktive 2013/36/EU, zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. točke (6) Direktive 2013/36/EU, zahtjeva iz članka 500. i bilo kojih dodatnih lokalnih nadzornih propisa u trećim zemljama u mjeri u kojoj te zahtjeve treba ispuniti redovnim osnovnim kapitalom;

    ii. 

    iznos konsolidiranog redovnog osnovnog kapitala koji se odnosi na to društvo kći koji je potreban, na konsolidiranoj osnovi, za ispunjavanje zbroja zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (a), zahtjeva iz članaka 458. i 459., posebnih kapitalnih zahtjeva iz članka 104. Direktive 2013/36/EU, zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. točke (6) Direktive 2013/36/EU, zahtjeva iz članka 500. i bilo kojih dodatnih lokalnih nadzornih propisa u trećim zemljama u mjeri u kojoj te zahtjeve treba ispuniti redovnim osnovnim kapitalom;

    (b) 

    manjinski udjeli društva kćeri izraženi kao postotak svih instrumenata redovnog osnovnog kapitala tog društva uvećani za povezane račune premija na dionice, zadržanu dobit i ostale rezerve.

    2.  
    Izračun iz stavka 1. obavlja se na potkonsolidiranoj osnovi za svako društvo kći iz članka 81. stavka 1.

    Institucija može odlučiti da taj izračun neće obavljati za društvo kći iz članka 81. stavka 1. Kada institucija donese takvu odluku, manjinski udio tog društva kćeri ne smije se uključiti u konsolidirani redovni osnovni kapital.

    3.  
    Kada nadležno tijelo primijeni odstupanje u vezi s primjenom bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi, kako je to propisano u članku 7., manjinski udio u društvima kćerima na koji se primjenjuje izuzeće ne priznaje se u regulatorni kapital na potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj razini, prema potrebi.
    4.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje potkonsolidirani izračun koji se zahtijeva u skladu sa stavkom 2. ovog članka, člankom 85. i člankom 87.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    5.  

    Nadležna tijela mogu odobriti izuzeće od primjene ovog članka matičnom financijskom holdingu koji ispunjava sve sljedeće uvjete:

    (a) 

    njegova osnovna djelatnost jest stjecanje udjela;

    (b) 

    on podliježe bonitetnom nadzoru na konsolidiranoj osnovi;

    (c) 

    on konsolidira instituciju kći u kojoj ima samo manjinski udio na osnovi odnosa kontrole definiranog člankom 1. Direktive 83/349/EEZ;

    (d) 

    više od 90 % konsolidiranog zahtijevanog redovnog osnovnog kapitala izračunatog na potkonsolidiranoj osnovi proizlazi iz institucije kćeri iz točke (c).

    Ako nakon 28. lipnja 2013. matični financijski holding koji ispunjava uvjete propisane u prvom podstavku postane matični mješoviti financijski holding, nadležna tijela mogu odobriti izuzeće iz prvog podstavka tom matičnom mješovitom financijskom holdingu ako on ispunjava uvjete propisane u tom podstavku.

    6.  
    Kada kreditne institucije koje su stalno povezane u mreži sa središnjim tijelom i institucije osnovane u sklopu institucionalnog sustava zaštite u skladu s uvjetima iz članka 113. stavka 7. osnuju shemu međusobnih jamstava koja osigurava da ne postoje tekuće ili predvidive značajne, praktične ili pravne prepreke za prijenos iznosa regulatornog kapitala koji premašuje regulatorne zahtjeve s druge ugovorne strane na kreditnu instituciju, te institucije se izuzimaju od odredbi ovog članka u vezi s odbicima i mogu u cijelosti priznati bilo koji manjinski udio koji nastaje u sklopu sheme međusobnih jamstava.

    Članak 85.

    Instrumenti kvalificiranog osnovnog kapitala uključeni u konsolidirani osnovni kapital

    1.  

    Institucije određuju iznos kvalificiranog osnovnog kapitala društva kćeri koji je uključen u konsolidirani regulatorni kapital tako da se od kvalificiranog osnovnog kapitala tog društva oduzme umnožak iznosa iz točke (a) i postotka iz točke (b):

    (a) 

    osnovni kapital društva kćeri umanjen za niže od sljedećega:

    i. 

    iznos osnovnog kapitala društva kćeri koji je potreban za ispunjavanje zbroja zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (b), zahtjeva iz članaka 458. i 459., posebnih kapitalnih zahtjeva iz članka 104. Direktive 2013/36/EU, zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. točke (6) Direktive 2013/36/EU, zahtjeva iz članka 500. i bilo kojih dodatnih lokalnih nadzornih propisa u trećim zemljama u mjeri u kojoj te zahtjeve treba ispuniti osnovnim kapitalom;

    ii. 

    iznos konsolidiranog osnovnog kapitala koji se odnosi na društvo kćer koji je potreban, na konsolidiranoj osnovi, za ispunjavanje zbroja zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (b), zahtjeva iz članaka 458. i 459., posebnih kapitalnih zahtjeva iz članka 104. Direktive 2013/36/EU, zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. točke (6) Direktive 2013/36/EU, zahtjeva iz članka 500. i bilo kojih dodatnih lokalnih nadzornih propisa u trećim zemljama u mjeri u kojoj te zahtjeve treba ispuniti osnovnim kapitalom;

    (b) 

    kvalificirani osnovni kapital društva kćeri izražen kao postotak svih instrumenata osnovnog kapitala tog društva uvećan za povezane račune premija na dionice, zadržanu dobit i ostale rezerve.

    2.  
    Izračun iz stavka 1. obavlja se na potkonsolidiranoj osnovi za svako društvo kćer iz članka 81. stavka 1.

    Institucija može odlučiti da taj izračun neće obavljati za društvo kćer iz članka 81. stavka 1. Kada institucija donese takvu odluku, kvalificirani osnovni kapital tog društva kćeri ne smije se uključiti u konsolidirani osnovni kapital.

    3.  
    Kada nadležno tijelo primijeni odstupanje u vezi s primjenom bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi, kako je to propisano u članku 7., instrumenti osnovnog kapitala u društvima kćerima na koje se primjenjuje izuzeće ne priznaju se kao regulatorni kapital na potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj razini, prema potrebi.

    Članak 86.

    Kvalificirani osnovni kapital uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital

    Ne dovodeći u pitanje članak 84. stavke 5. ili 6., institucije određuju iznos kvalificiranog osnovnog kapitala društva kćeri koji je uključen u konsolidirani dodatni osnovni kapital tako da se od kvalificiranog osnovnog kapitala tog društva uključenog u konsolidirani osnovni kapital oduzmu manjinski udjeli tog društva koji su uključeni u konsolidirani redovni osnovni kapital.

    Članak 87.

    Kvalificirani regulatorni kapital uključen u konsolidirani regulatorni kapital

    1.  

    Institucije određuju iznos kvalificiranog regulatornog kapitala društva kćeri koji je uključen u konsolidirani regulatorni kapital tako da se od kvalificiranog regulatornog kapitala tog društva oduzme umnožak iznosa iz točke (a) i postotka iz točke (b):

    (a) 

    regulatorni kapital društva kćeri umanjen za niže od sljedećega:

    i. 

    iznos regulatornog kapitala društva kćeri koji je potreban za ispunjavanje zbroja zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c), zahtjeva iz članaka 458. i 459., posebnih kapitalnih zahtjeva öiz članka 104. Direktive 2013/36/EU, zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. točke (6) Direktive 2013/36/EU, zahtjeva iz članka 500. i bilo kojih dodatnih lokalnih nadzornih propisa u trećim zemljama;

    ii. 

    iznos regulatornog kapitala koji se odnosi na društvo kćer koji je potreban, na konsolidiranoj osnovi, za ispunjavanje zbroja zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c), zahtjeva iz članaka 458. i 459., posebnih kapitalnih zahtjeva iz članka 104. Direktive 2013/36/EU, zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. točke (6) Direktive 2013/36/EU, zahtjeva iz članka 500. i bilo kojeg dodatnog lokalnog nadzornog kapitalnog zahtjeva u trećim zemljama;

    (b) 

    kvalificirani regulatorni kapital društva izražen kao postotak svih instrumenata regulatornog kapitala društva kćeri koji su uključeni u stavke redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala i povezanih računa premija na dionice, zadržane dobiti i ostalih rezervi.

    2.  
    Izračun iz stavka 1. obavlja se na potkonsolidiranoj osnovi za svako društvo kćer iz članka 81. stavka 1.

    Institucija može odlučiti da taj izračun neće obavljati za društvo kćer iz članka 81. stavka 1. Kada institucija donese takvu odluku, kvalificirani regulatorni kapital tog društva kćeri ne smije se uključiti u konsolidirani regulatorni kapital.

    3.  
    Kada nadležno tijelo primijeni odstupanje u vezi s primjenom bonitetnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi, kako je to propisano u članku 7., instrumenti regulatornog kapitala u društvima kćerima na koje se primjenjuje izuzeće ne priznaju se kao regulatorni kapital na potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj razini, prema potrebi.

    Članak 88.

    Instrumenti kvalificiranog regulatornog kapitala uključeni u konsolidirani dopunski kapital

    Ne dovodeći u pitanje članak 84. stavke 5. ili 6., institucije određuju iznos kvalificiranog regulatornog kapitala društva kćeri koji je uključen u konsolidirani dopunski kapital tako da se od kvalificiranog regulatornog kapitala tog društva uključenog u konsolidirani regulatorni kapital oduzme kvalificirani osnovni kapital tog društva koji je uključen u konsolidirani osnovni kapital.



    GLAVA III.

    KVALIFICIRANI UDJELI IZVAN FINANCIJSKOG SEKTORA

    Članak 89.

    Ponderiranje rizikom i zabrana kvalificiranih udjela izvan financijskog sektora

    1.  

    Na kvalificirani udio čiji iznos premašuje 15 % priznatog kapitala institucije u društvu koje nije jedno od sljedećih primjenjuju se odredbe iz stavka 3.:

    (a) 

    subjekt financijskog sektora;

    (b) 

    društvo koje nije subjekt financijskog sektora, a obavlja poslove koje nadležno tijelo smatra jednim od sljedećeg:

    i. 

    izravnim produžetkom bankarskih usluga;

    ii. 

    pomoćnim bankarskim uslugama;

    iii. 

    najmom, otkupom potraživanja s regresom ili bez njega, upravljanjem investicijskim fondovima, upravljanjem uslugama obrade podataka ili bilo kojom drugom sličnom aktivnošću.

    2.  
    Na ukupni iznos kvalificiranih udjela institucije u društvima osim u društvima iz točaka (a) i (b) stavka 1. koji premašuje 60 % njezinog priznatog kapitala primjenjuju se odredbe iz stavka 3.
    3.  

    Nadležna tijela primjenjuju zahtjeve iz točaka (a) ili (b) na kvalificirane udjele institucija iz stavaka 1. i 2.:

    (a) 

    za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva u skladu s dijelom trećim, institucije primjenjuju ponder rizika od 1 250  % na veći od sljedećih iznosa:

    i. 

    iznos kvalificiranih udjela iz stavka 1. koji prelazi 15 % priznatog kapitala;

    ii. 

    ukupni iznos kvalificiranih udjela iz stavka 2. koji prelazi 60 % priznatog kapitala institucije;

    (b) 

    nadležna tijela zabranit će institucijama posjedovanje kvalificiranih udjela iz stavaka 1. i 2. čiji iznos prelazi postotke priznatog kapitala navedene u tim stavcima.

    Nadležna tijela objavljuju svoju odluku o izboru iz točke (a) ili točke (b).

    4.  

    Za potrebe točke (b) stavka 1. EBA izdaje smjernice kojima se pobliže određuje značenje sljedećih izraza:

    (a) 

    poslovi koji predstavljaju izravni produžetak bankarskih usluga;

    (b) 

    poslovi koji predstavljaju pomoćne bankarske usluge;

    (c) 

    slični poslovi.

    Smjernice se donose u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 90.

    Alternativa ponderu rizika od 1 250  %

    Institucije mogu umjesto primjene pondera rizika od 1 250  % na iznose koji prelaze ograničenja navedena u članku 89. stavcima 1. i 2., te iznose odbiti od stavki redovnog osnovnog kapitala u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (k).

    Članak 91.

    Iznimke

    1.  

    Dionice ili udjeli društava koja nisu navedena u članku 89. stavku 1. točkama (a) i (b) ne uključuju se u izračun ograničenja priznatog kapitala iz tog članka ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

    (a) 

    te dionice ili udjeli se privremeno drže za vrijeme postupka financijske pomoći kako je navedeno u članku 79.;

    (b) 

    držanje tih dionica ili udjela je pozicija proizišla iz pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa koja se drži najviše pet radnih dana;

    (c) 

    te se dionice ili udjeli drže u ime institucije, a za račun drugih.

    2.  
    Dionice ili udjeli koji nisu dugotrajna financijska imovina na način kako je definirano člankom 35. stavkom 2. Direktive 86/635/EEZ ne uključuju se u izračun iz članka 89.



    TREĆI DIO

    KAPITALNI ZAHTJEVI



    GLAVA I.

    OPĆI ZAHTJEVI, VREDNOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE



    POGLAVLJE 1.

    Zahtijevana razina regulatornog kapitala



    Odjeljak 1.

    Kapitalni zahtjevi za institucije

    Članak 92.

    Kapitalni zahtjevi

    1.  

    Pridržavajući se članaka 93. i 94., institucije moraju u svakom trenutku ispunjavati sljedeće kapitalne zahtjeve:

    (a) 

    stopa redovnog osnovnog kapitala od 4,5 %;

    (b) 

    stopa osnovnog kapitala od 6 %;

    (c) 

    stopa ukupnog kapitala od 8 %.

    2.  

    Institucije izračunavaju svoje stope kapitala na sljedeći način:

    (a) 

    stopa redovnog osnovnog kapitala je omjer redovnog osnovnog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;

    (b) 

    stopa osnovnog kapitala je omjer osnovnog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku;

    (c) 

    stopa ukupnog kapitala je omjer regulatornog kapitala institucije i ukupnog iznosa izloženosti riziku izražena u postotku.

    3.  

    Ukupni iznos izloženosti riziku izračunava se kao zbroj točaka od (a) do (f) ovog stavka nakon uvažavanja odredbi iz stavka 4.:

    (a) 

    iznosi izloženosti ponderirani rizikom za kreditni rizik i razrjeđivački rizik izračunati u skladu s glavom II. i člankom 379. za sve poslovne aktivnosti institucije osim iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za poslove iz knjige trgovanja institucije;

    (b) 

    kapitalni zahtjevi za poslove iz knjige trgovanja institucije određeni u skladu s glavom IV. ovog dijela ili dijelom četvrtim, ovisno o tome što je primjenjivo, za sljedeće:

    i. 

    pozicijski rizik;

    ii. 

    velike izloženosti koje prekoračuju ograničenja iz članaka od 395. do 401. u onoj mjeri u kojoj je instituciji dopušteno ta ograničenja prekoračiti;

    (c) 

    kapitalni zahtjevi određeni u skladu s glavom IV. ili glavom V., osim članka 379., prema potrebi, za sljedeće:

    i. 

    valutni rizik;

    ii. 

    rizik namire;

    iii. 

    robni rizik;

    (d) 

    kapitalni zahtjevi izračunati u skladu s glavom VI. za rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju OTC izvedenih instrumenata, osim kreditnih izvedenica koje se priznaju za umanjenje iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik;

    (e) 

    kapitalni zahtjevi određeni u skladu s glavom III. za operativni rizik;

    (f) 

    iznosi izloženosti ponderirani rizikom određeni u skladu s glavom II. za rizik druge ugovorne strane koji proizlazi iz poslova iz knjige trgovanja institucije za sljedeće vrste transakcija i ugovora:

    i. 

    ugovori navedeni u Prilogu II. i kreditne izvedenice;

    ii. 

    repo transakcije, transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane na osnovi vrijednosnih papira ili robe;

    iii. 

    maržni krediti na osnovi vrijednosnih papira ili robe;

    iv. 

    transakcije s dugim rokom namire.

    4.  

    Sljedeće odredbe primjenjuju se pri izračunu ukupnog iznosa izloženosti iz stavka 3.:

    (a) 

    kapitalni zahtjevi iz točaka (c), (d) i (e) tog stavka uključuju one koji proizlaze iz svih poslovnih aktivnosti institucije;

    (b) 

    institucije množe kapitalne zahtjeve iz točaka od (b) do (e) tog stavka s 12,5.

    ▼M8

    Članak 92.a

    Zahtjevi za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV institucija

    1.  

    U skladu s člancima 93. i 94. i iznimkama iz stavka 2. ovog članka, institucije koje se smatraju sanacijskim subjektima i koje su GSV institucija ili dio GSV institucije moraju ispunjavati u svakom trenutku sljedeće zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze:

    (a) 

    omjer od 18 % zasnovan na riziku, koji predstavlja regulatorni kapital i prihvatljive obveze institucije, iskazano kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4.;

    (b) 

    omjer od 6,75 % koji nije zasnovan na riziku, koji predstavlja regulatorni kapital i prihvatljive obveze institucije, iskazano kao postotni udio mjere ukupne izloženosti iz članka 429. stavka 4.

    2.  

    Zahtjevi iz stavka 1. ne primjenjuju se u sljedećim slučajevima:

    (a) 

    u razdoblju od tri godine nakon datuma od kada se institucija ili grupa čiji je institucija dio smatra GSV institucijom;

    (b) 

    u razdoblju od dvije godine nakon datuma na koji je sanacijsko tijelo primijenilo bail-in instrument u skladu s Direktivom 2014/59/EU;

    (c) 

    u razdoblju od dvije godine nakon datuma na koji je sanacijski subjekt primijenio alternativnu mjeru privatnog sektora iz članka 32. stavka 1. točke (b) Direktive 2014/59/EU kojom su instrumenti kapitala i druge obveze otpisani ili su konvertirani u stavke redovnog osnovnog kapitala radi dokapitalizacije sanacijskog subjekta bez primjene instrumenata sanacije.

    3.  
    Ako ukupni iznos koji proizlazi iz primjene zahtjeva utvrđenog u stavku 1. točki (a) ovog članka na svaki sanacijski subjekt iste GSV institucije premašuje zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze izračunan u skladu s člankom 12.a ove Uredbe, sanacijsko tijelo matične institucije iz EU-a može, nakon savjetovanja s ostalim relevantnim sanacijskim tijelima, postupiti u skladu s člankom 45.d stavkom 4. ili člankom 45.h stavkom 1. Direktive 2014/59/EU.

    Članak 92.b

    Zahtjevi za regulatorni kapital i prihvatljive obveze GSV institucija izvan EU-a

    1.  
    Institucije koje su značajna društva kćeri GSV institucije izvan EU-a i koje nisu sanacijski subjekti u svakom trenutku moraju ispunjavati zahtjeve za regulatorni kapital i prihvatljive obveze koji iznose 90 % zahtjeva za regulatorni i prihvatljive obveze iz članka 92.a.
    2.  
    Za potrebe usklađenosti sa stavkom 1., instrumenti dodatnog osnovnog kapitala, dopunskog kapitala i prihvatljivih obveza uzimaju se u obzir samo ako su ti instrumenti u vlasništvu krajnjeg matičnog društva GSV institucije izvan EU-a i ako su izdani izravno ili neizravno putem drugih subjekata unutar iste grupe, pod uvjetom da svi takvi subjekti imaju poslovni nastan u istoj trećoj zemlji kao to krajnje matično društvo ili u državi članici.
    3.  

    Instrument prihvatljivih obveza uzima se u obzir samo za potrebe usklađenosti sa stavkom 1. ako ispunjava sve sljedeće dodatne uvjete:

    (a) 

    u slučaju redovnog postupka u slučaju insolventnosti kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 47. Direktive 2014/59/EU, potraživanje koje proizlazi iz obveze podređeno je u odnosu na potraživanja koja proizlaze iz obveza koje ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovog članka i nisu prihvatljive kao regulatorni kapital;

    (b) 

    podliježe ovlastima otpisa ili konverzije u skladu s člancima od 59. do 62. Direktive 2014/59/EU.

    ▼B

    Članak 93.

    Zahtjev za inicijalni kapital za redovno poslovanje

    1.  
    Regulatorni kapital institucije ne smije pasti ispod iznosa inicijalnog kapitala koji se zahtijevao u vrijeme izdavanja odobrenja za rad.
    2.  
    Kreditne institucije koje su postojale na dan 1. siječnja 1993., a čiji iznos regulatornog kapitala ne dostiže iznos zahtijevanog inicijalnog kapitala, mogu nastaviti svoje poslovanje. U tom slučaju iznos regulatornog kapitala tih institucija ne smije pasti ispod najviše razine ostvarene od 22. prosinca 1989.
    3.  
    Investicijska društva koja imaju odobrenje za rad i društva koja su obuhvaćena člankom 6. Direktive 2006/49/EZ koja su postojala prije 31. prosinca 1995., a čiji iznos regulatornog kapitala ne dosiže iznos zahtijevanog inicijalnog kapitala, mogu nastaviti svoje poslovanje. Regulatorni kapital tih društava ili investicijskih društava ne smije pasti ispod najviše referentne razine izračunate nakon datuma obavijesti navedenog u Direktivi Vijeća 93/6/EEZ od 15. ožujka 1993. o adekvatnosti kapitala investicijskih društava i kreditnih institucija ( 18 ). Ta je referentna razina prosječna dnevna razina regulatornog kapitala izračunatog tijekom šestomjesečnog razdoblja koje je prethodilo datumu izračuna. Izračunava se svakih šest mjeseci za odgovarajuće prethodno razdoblje.
    4.  
    Ako kontrolu nad institucijom koja ulazi u kategoriju iz stavka 2. ili stavka 3. preuzme fizička ili pravna osoba osim osobe koja je prethodno kontrolirala instituciju, iznos regulatornog kapitala te institucije mora doseći iznos zahtijevanog inicijalnog kapitala.
    5.  
    U slučaju spajanja dviju ili više institucija koje ulaze u kategoriju iz stavka 2. ili stavka 3., iznos regulatornog kapitala institucije koja nastaje spajanjem ne smije pasti ispod ukupnog regulatornog kapitala spojenih institucija u vrijeme spajanja, sve dok se ne dosegne iznos zahtijevanog inicijalnog kapitala.
    6.  
    Ako nadležna tijela smatraju da je nužno ispuniti zahtjev iz stavka 1. da bi se osigurala solventnost institucije, odredbe iz stavaka od 2. do 5. ne primjenjuju se.

    Članak 94.

    Odstupanje za mali obujam poslova iz knjige trgovanja

    1.  

    Institucije mogu zamijeniti kapitalni zahtjev iz članka 92. stavka 3. točke (b) kapitalnim zahtjevom izračunatim u skladu s točkom (a) tog stavka za njihove poslove iz knjige trgovanja ako obujam njihovih bilančnih i izvanbilančnih poslova iz knjige trgovanja ispunjava oba sljedeća uvjeta:

    (a) 

    obično iznosi manje od 5 % ukupne imovine i 15 milijuna eura;

    (b) 

    nikada ne prelazi 6 % ukupne imovine i 20 milijuna eura.

    2.  

    Pri izračunu obujma bilančnih i izvanbilančnih poslova institucije primjenjuju sljedeće:

    (a) 

    dužnički instrumenti vrednuju se po njihovoj tržišnoj cijeni ili njihovoj nominalnoj vrijednosti, vlasnički instrumenti po njihovoj tržišnoj cijeni, a izvedenice po nominalnoj ili tržišnoj vrijednosti odnosnih instrumenata;

    (b) 

    apsolutna vrijednost dugih pozicija zbraja se s apsolutnom vrijednošću kratkih pozicija.

    3.  
    Ako institucija ne ispunjava uvjet iz točke (b) stavka 1., o tome mora odmah obavijestiti nadležno tijelo. Ako nadležno tijelo nakon provedene procjene utvrdi da uvjet iz točke (a) stavka 1. nije ispunjen i o tome obavijesti instituciju, institucija od sljedećeg izvještajnog datuma prestaje primjenjivati stavak 1.



    Odjeljak 2.

    Kapitalni zahtjevi za investicijska društva s ograničenim odobrenjem za pružanje investicijskih usluga

    Članak 95.

    Kapitalni zahtjevi za investicijska društva s ograničenim odobrenjem za pružanje investicijskih usluga

    1.  
    Za potrebe članka 92. stavka 3. investicijska društva koja nemaju odobrenje za pružanje investicijskih usluga i aktivnosti navedenih u točkama (3) i (6) odjeljka A Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ primjenjuju izračun ukupnog iznosa izloženosti riziku iz stavka 2.
    2.  

    Investicijska društva iz stavka 1. ovog članka i društva iz članka 4. stavka 1. točke (2) podtočke c. koja pružaju investicijske usluge i aktivnosti navedene u točkama (2) i (4) odjeljka A Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ izračunavaju ukupan iznos izloženosti riziku kao viši iznos od sljedećih:

    (a) 

    zbroj stavki iz točaka od (a) do (d) i točke (f) stavka 3. članka 92. nakon primjene članka 92. stavka 4.;

    (b) 

    iznos iz članka 97. pomnožen s 12,5.

    Društva iz članka 4. stavka 1. točke (2) podtočke c. koja pružaju investicijske usluge i aktivnosti navedene u točkama (2) i (4) odjeljka A Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ ispunjavaju zahtjeve iz članka 92. stavaka 1. i 2. na osnovi ukupnog iznosa izloženosti riziku iz prvog podstavka.

    Nadležna tijela mogu odrediti kapitalne zahtjeve za društva iz članka 4. stavka 1. točke (2) podtočke c. koja pružaju investicijske usluge i aktivnosti navedene u točkama (2) i (4) odjeljka A Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ kao kapitalne zahtjeve koji bi bili obvezujući za ta društva u skladu s nacionalnim mjerama prenošenja koje su na snazi 31. prosinca 2013. za direktive 2006/49/EZ i 2006/48/EZ.

    3.  
    Investicijska društva iz stavka 1. podliježu svim drugim odredbama u smislu operativnog rizika navedenim u pododjeljku 2. odjeljku II. poglavlju 2. glave VII. Direktive 2013/36/EU.

    Članak 96.

    Kapitalni zahtjevi za investicijska društva koja imaju inicijalni kapital na način opisan u članku 28. stavku 2. Direktive 2013/36/EU

    1.  

    Za potrebe članka 92. stavka 3. sljedeće kategorije investicijskih društava koja imaju inicijalni kapital u skladu s člankom 28. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU primjenjuju izračun ukupnog iznosa izloženosti riziku naveden u stavku 2. ovog članka:

    (a) 

    investicijska društva koja trguju za vlastiti račun samo u svrhu ispunjavanja ili izvršavanja naloga klijenata ili u svrhu ulaska u sustav poravnanja i namire, ili priznate burze ako djeluju u svojstvu agenta ili izvršavaju nalog klijenta;

    (b) 

    investicijska društva koja ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

    i. 

    ne drže novac ili vrijednosne papire klijenata;

    ii. 

    trguju samo za vlastiti račun;

    iii. 

    nemaju vanjskih klijenata;

    iv. 

    izvršenje i namira njihovih transakcija odvija se pod odgovornošću klirinške institucije i za njih jamči ta klirinška institucija.

    2.  

    Kod investicijskih društava iz stavka 1. ukupan iznos izloženosti riziku izračunava se kao zbroj sljedećeg:

    (a) 

    točaka od (a) do (d) i točke (f) stavka 3. članka 92. nakon primjene članka 92. stavka 4.;

    (b) 

    iznosa iz članka 97. pomnoženog s 12,5.

    3.  
    Investicijska društva iz stavka 1. podliježu svim drugim odredbama u smislu operativnog rizika navedenim u pododjeljku 1. odjeljku II. poglavlju 3. glave VII. Direktive 2013/36/EU.

    Članak 97.

    Regulatorni kapital na osnovni fiksnih općih troškova

    1.  
    U skladu s člancima 95. i 96. investicijsko društvo i društva iz članka 4. stavka 1. točke (2) podtočke c. koja pružaju investicijske usluge i aktivnosti navedene u točkama (2) i (4) odjeljka A Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ moraju imati priznati kapital za najmanje jednu četvrtinu fiksnih općih troškova iz prethodne godine.
    2.  
    Ako dođe do promjene u poslovanju investicijskog društva u odnosu na prethodnu godinu koju nadležno tijelo smatra značajnom, nadležno tijelo može prilagoditi zahtjev iz stavka 1.
    3.  
    Investicijsko društvo koje, počevši od dana kad je osnovano, nije dovršilo jednogodišnje poslovanje, mora imati priznati kapital za najmanje jednu četvrtinu fiksnih općih troškova predviđenih u svom poslovnom planu, osim u slučaju da nadležno tijelo zahtijeva prilagodbu poslovnog plana.
    4.  

    EBA u konzultaciji s ESMA-om sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sljedeće:

    (a) 

    izračun zahtjeva za imanje priznatog kapitala za najmanje jednu četvrtinu fiksnih općih troškova iz prethodne godine;

    (b) 

    uvjeti prilagodbe zahtjeva nadležnog tijela za imanje priznatog kapitala za najmanje jednu četvrtinu fiksnih općih troškova iz prethodne godine;

    (c) 

    izračun predviđenih fiksnih općih fiksnih troškova u slučaju da investicijsko društvo nije dovršilo jednogodišnje poslovanje.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 1. ožujka 2014.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 98.

    Regulatorni kapital za investicijska društva na konsolidiranoj osnovi

    1.  

    U slučaju da su investicijska društva iz članka 95. stavka 1. u grupi, a ta grupa ne obuhvaća kreditne institucije, matično investicijsko društvo iz države članice primjenjuje članak 92. na konsolidiranoj osnovi na sljedeći način:

    (a) 

    primjenom izračuna ukupnog iznosa izloženosti riziku iz članka 95. stavka 2.;

    (b) 

    izračunom regulatornog kapitala na osnovi konsolidiranog položaja matičnog investicijskog društva ili konsolidiranog položaja financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, prema potrebi.

    2.  

    U slučaju da su investicijska društva iz članka 96. stavka 1. u grupi, a ta grupa ne obuhvaća kreditne institucije, matično investicijsko društvo iz države članice i investicijsko društvo pod kontrolom financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga primjenjuju članak 92. na konsolidiranoj osnovi na sljedeći način:

    (a) 

    primjenom izračuna ukupnog iznosa izloženosti riziku iz članka 96. stavka 2.;

    (b) 

    primjenom izračuna regulatornog kapitala na osnovi konsolidiranog položaja matičnog investicijskog društva ili konsolidiranog položaja financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, prema potrebi, i u skladu s poglavljem 2. glave II. dijela prvog.



    POGLAVLJE 2.

    Zahtjevi u vezi s izračunom i izvješćivanjem

    Članak 99.

    Izvješćivanje o kapitalnim zahtjevima i financijskim informacijama

    1.  
    O obvezama propisanim u članku 92. institucije izvješćuju nadležna tijela najmanje na polugodišnjoj osnovi.
    2.  
    Institucije na koje se primjenjuje članak 4. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 i kreditne institucije osim onih navedenih u članku 4. te Uredbe koje pripremaju svoje konsolidirane izvještaje u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima donesenim u skladu s postupkom iz članka 6. stavka 2. te Uredbe također izvješćuju o financijskim informacijama.
    3.  
    Nadležna tijela mogu zahtijevati od onih kreditnih institucija koje primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde koji se primjenjuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 za izvješćivanje o regulatornom kapitalu na konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 24. stavkom 2. te Uredbe da također izvješćuju o financijskim informacijama kako je propisano u stavku 2. ovog članka.
    4.  
    O financijskim informacijama iz stavaka 2. i 3. izvješćuje se u opsegu koji je potreban da bi se dobio potpun pregled nad profilom rizičnosti poslova institucije i pregled nad sistemskim rizicima koje institucije predstavljaju za financijski sektor ili realno gospodarstvo u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010.
    5.  
    EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju jedinstveni formati, učestalost, datumi izvješćivanja, definicije i informatička rješenja koja se primjenjuju u Uniji za izvješćivanje iz stavaka od 1. do 4.

    Izvještajni zahtjevi moraju biti razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova institucija.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    6.  
    Kada nadležno tijelo smatra da su financijske informacije koje se zahtijevaju u skladu sa stavcima 2. i 3. potrebne za dobivanje potpunog pregleda nad profilom rizičnosti poslova institucija i pregleda nad sistemskim rizicima koje institucije predstavljaju za financijski sektor ili realno gospodarstvo, a koje nisu institucije iz stavaka 2. i 3. na koje se primjenjuje računovodstveni okvir koji se temelji na Direktivi 86/635/EEZ, nadležno tijelo konzultira se s EBA-om o proširenju izvještajnih zahtjeva za financijske informacije na konsolidiranoj osnovi i na te institucije, ako one već ne izvješćuju na toj osnovi.

    EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju formati koje upotrebljavaju institucije na koje nadležna tijela mogu proširiti izvještajne zahtjeve u skladu s prvim podstavkom.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u drugom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    7.  
    Kada nadležno tijelo smatra da su informacije koje nisu obuhvaćene provedbenim tehničkim standardima iz stavka 5. potrebne u svrhe navedene u stavku 4., ono obavješćuje EBA-u i ESRB o dodatnim informacijama za koje smatra da ih je potrebno uključiti u provedbene tehničke standarde iz stavka 5.

    Članak 100.

    Dodatni izvještajni zahtjevi

    Institucije izvješćuju nadležna tijela, barem u agregiranom obliku, o opsegu svojih repo ugovora i pozajmljivanja vrijednosnih papira te o svim vrstama opterećenosti imovine.

    EBA uključuje te informacije u provedbene tehničke standarde o izvješćivanju iz članka 99. stavka 5.

    Članak 101.

    Specifične obveze izvješćivanja

    1.  

    Institucije izvješćuju nadležna tijela na polugodišnjoj osnovi o sljedećim podacima za svako nacionalno tržište nekretnina kojemu se izložene:

    (a) 

    gubicima koji proizlaze iz izloženosti za koje je institucija priznala stambenu nekretninu kao kolateral, i to do založenog iznosa odnosno do 80 % tržišne vrijednosti ili 80 % hipotekarne vrijednosti nekretnine, ovisno o tome koji je iznos niži, osim ako je drukčije odlučeno u skladu s člankom 124. stavkom 2.;

    (b) 

    ukupnim gubicima koji proizlaze iz izloženosti za koje je institucija priznala stambenu nekretninu kao kolateral u visini u kojoj se ta izloženost smatra potpuno osiguranom stambenom nekretninom u skladu s člankom 124. stavkom 1.;

    (c) 

    vrijednosti izloženosti svih preostalih izloženosti za koje je institucija priznala stambenu nekretninu kao kolateral ograničenoj na onaj dio koji se smatra potpuno osiguranim stambenom nekretninom u skladu s člankom 124. stavkom 1.;

    (d) 

    gubicima koji proizlaze iz izloženosti za koje je institucija priznala poslovnu nekretninu kao kolateral, i to do založenog iznosa odnosno do 50 % tržišne vrijednosti ili 60 % hipotekarne vrijednosti nekretnine, ovisno o tome koji je iznos niži, osim ako je drukčije odlučeno u skladu s člankom 124. stavkom 2.;

    (e) 

    ukupnim gubicima koji proizlaze iz izloženosti za koje je institucija priznala poslovnu nekretninu kao kolateral u visini u kojoj se ta izloženost smatra potpuno osiguranom poslovnom nekretninom u skladu s člankom 124. stavkom 1.;

    (f) 

    vrijednosti izloženosti svih preostalih izloženosti za koje je institucija priznala poslovnu nekretninu kao kolateral ograničenoj na onaj dio koji se smatra potpuno osiguranim poslovnom nekretninom u skladu s člankom 124. stavkom 1.

    2.  
    O podacima iz stavka 1. izvješćuje se nadležno tijelo matične države članice relevantne institucije. Kada institucija ima podružnicu u drugoj državi članici, o podacima koji se odnose na tu podružnicu također se izvješćuju nadležna tijela države članice domaćina. Podaci o svakom tržištu nekretnina u Uniji prema kojem je relevantna institucija izložena iskazuju se zasebno.
    3.  
    Nadležna tijela godišnje na agregiranoj osnovi objavljuju podatke navedene u točkama od (a) do (f) stavka 1. zajedno s dostupnim povijesnim podacima. Nadležno tijelo dužno je po zahtjevu drugog nadležnog tijela iz neke od država članica ili po zahtjevu EBA-e tom nadležnom tijelu ili EBA-i dostaviti detaljnije informacije o stanju na tržištu stambenih ili poslovnih nekretnina u toj državi članici.
    4.  

    EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sljedeće:

    (a) 

    jedinstveni formati, definicije, učestalost i datumi izvješćivanja o stavkama te informatička rješenja za stavke iz stavka 1.;

    (b) 

    jedinstveni formati, definicije, učestalost i datumi izvješćivanja o agregiranim podacima te informatička rješenja za agregirane podatke iz stavka 2.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.



    POGLAVLJE 3.

    Knjiga trgovanja

    Članak 102.

    Zahtjevi za knjigu trgovanja

    1.  
    Pozicije u knjizi trgovanja ne smiju imati ograničenja njihove utrživosti ili ih je moguće zaštititi od rizika.
    2.  
    Namjera trgovanja dokazuje se na temelju strategija, politika i postupaka koje institucija određuje radi upravljanja pozicijom ili portfeljem u skladu s člankom 103.
    3.  
    Institucije su dužne uspostaviti i održavati sustave i kontrole za upravljanje knjigom trgovanja u skladu s člancima 104. i 105.
    4.  
    Institucije mogu uključiti interne zaštite u izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik ako se one drže s namjerom trgovanja i ako su ispunjeni zahtjevi iz članaka od 103. do 106.

    Članak 103.

    Upravljanje knjigom trgovanja

    Pri upravljanju svojim pozicijama ili skupom pozicija u knjizi trgovanja institucija mora ispunjavati sve sljedeće zahtjeve:

    (a) 

    institucija mora imati jasno dokumentiranu strategiju trgovanja za pozicije/instrumente ili portfelje odobrenu od strane višeg rukovodstva koja uključuje očekivano razdoblje držanja;

    (b) 

    institucija mora imati jasno definirane politike i postupke za aktivno upravljanje pozicijama zauzetim po pojedinom stolu za trgovanje. Te politike i postupci uključuju sljedeće:

    i. 

    koje je pozicije moguće zauzeti na kojem stolu za trgovanje;

    ii. 

    određeni su pozicijski limiti čija se primjerenost prati;

    iii. 

    autonomno pravo ovlaštenih osoba za trgovanje da zauzimaju i upravljaju pozicijama unutar dogovorenih limita i u skladu s odobrenom strategijom;

    iv. 

    izvješćivanje višeg rukovodstva o pozicijama kao sastavni dio procesa upravljanja rizicima institucije;

    v. 

    aktivno praćenje pozicija upotrebom izvora tržišnih informacija, uz procjenu utrživosti ili mogućnosti zaštite pozicije ili njezinih rizika, uključujući procjenu, kvalitetu i dostupnost ulaznih tržišnih parametara koji se upotrebljavaju u procesu vrednovanja, razinu prometa na tržištu, veličinu pozicija kojima se trguje na tržištu;

    vi. 

    aktivne postupke i kontrole za sprječavanje prijevara;

    (c) 

    institucija mora imati jasno definirane politike i postupke za praćenje pozicija u odnosu na svoju strategiju trgovanja, uključujući praćenje prometa i pozicija za koje je prvotno predviđeno razdoblje držanja premašeno.

    Članak 104.

    Uključivanje u knjigu trgovanja

    1.  
    Institucije moraju imati jasno definirane politike i postupke za određivanje pozicija koje se uključuju u knjigu trgovanja u svrhu izračuna njihovih kapitalnih zahtjeva u skladu sa zahtjevima iz članka 102. i definicije knjige trgovanja u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (86), uzimajući u obzir sposobnosti i praksu upravljanja rizicima institucije. Institucija je dužna u potpunosti dokumentirati poštivanje tih politika i postupaka te ih podvrgavati periodičnoj unutarnjoj reviziji.
    2.  

    Institucije moraju imati jasno definirane politike i postupke za cjelovito upravljanje knjigom trgovanja. Te politike i postupci moraju uključivati najmanje sljedeće:

    (a) 

    aktivnosti koje institucija smatra trgovanjem i koje čine sastavni dio knjige trgovanja u svrhu kapitalnih zahtjeva;

    (b) 

    mjeru u kojoj se pozicija može dnevno vrednovati po tržišnoj vrijednosti na aktivnom, likvidnom, dvosmjernom tržištu;

    (c) 

    za pozicije koje se vrednuju po modelu, mjeru u kojoj institucija može:

    i. 

    identificirati sve značajne rizike pozicije;

    ii. 

    zaštititi se od svih značajnih rizika pozicije instrumentima za koje postoji aktivno, likvidno, dvosmjerno tržište;

    iii. 

    izvesti pouzdane procjene ključnih pretpostavki i parametara koji se koriste u modelu;

    (d) 

    mjeru u kojoj institucija može i dužna je ostvariti vrednovanje pozicije koja se može dosljedno vanjski vrednovati;

    (e) 

    mjeru u kojoj bi zakonska ograničenja ili drugi operativni zahtjevi mogli umanjiti sposobnost institucije da ostvari poništavanje pozicije ili zaštiti pozicije u kratkom roku;

    (f) 

    mjeru u kojoj institucija može i dužna je aktivno upravljati rizicima koji proizlaze iz pozicija u okviru njezinih poslova trgovanja;

    (g) 

    mjeru u kojoj institucija može prenijeti rizik ili pozicije između knjige pozicija kojima se ne trguje i knjige trgovanja te kriterije za takve prijenose.

    ▼M8

    Članak 104.b

    Zahtjevi u vezi s organizacijskom jedinicom za trgovanje

    1.  
    Za potrebe zahtjeva za izvješćivanje iz članka 430.b stavka 3. institucije uspostavljaju organizacijske jedinice za trgovanje i svaku svoju poziciju iz knjige trgovanja dodjeljuju jednoj od tih organizacijskih jedinica za trgovanje. Pozicije iz knjige trgovanja povezuju se s istim stolom za trgovanje samo ako su u skladu s dogovorenom poslovnom strategijom za stol za trgovanje te se njima dosljedno upravlja i prati ih se u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
    2.  

    Organizacijske jedinice za trgovanje institucija u svakom trenutku ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

    (a) 

    svaka organizacijska jedinica za trgovanje ima jasnu i određenu poslovnu strategiju i strukturu za upravljanje rizicima koja je primjerena za njegovu poslovnu strategiju;

    (b) 

    svaka organizacijska jedinica za trgovanje ima jasnu organizacijsku strukturu; pozicijama u pojedinoj organizacijskoj jedinici za trgovanje upravljaju imenovani trgovci u instituciji; svaki trgovac ima posebne funkcije u okviru organizacijske jedinice za trgovanje; svaki trgovac dodjeljuje se samo jednoj organizacijskoj jedinici za trgovanje;

    (c) 

    ograničenja pozicija određuju se u okviru svake organizacijske jedinice za trgovanje u skladu s poslovnom strategijom tog stola za trgovanje;

    (d) 

    izvješća o djelatnostima, profitabilnosti, upravljanju rizicima i regulatornim zahtjevima na razini organizacijske jedinice za trgovanje sastavljaju se najmanje jedanput tjedno i redovito se priopćavaju upravljačkom tijelu;

    (e) 

    svaka organizacijska jedinica za trgovanje ima jasan godišnji poslovni plan koji uključuje jasno određenu politiku primitaka temeljenu na dobrim kriterijima koji se upotrebljavaju za mjerenje uspješnosti;

    (f) 

    za svaku organizacijsku jedinicu za trgovanje jedanput mjesečno sastavljaju se izvješća o pozicijama koje dospijevaju, unutardnevnim i dnevnim kršenjima ograničenja trgovanja i mjerama koje institucija poduzima u vezi s tim kršenjima, kao i o procjenama tržišne likvidnosti, te se stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima.

    3.  
    Odstupajući od stavka 2. točke (b), institucija može rasporediti trgovca na više od jedne organizacijske jedinice za trgovanje pod uvjetom da institucija svome nadležnom tijelu dovoljno dobro dokaže da je raspoređivanje provedeno zbog pitanja poslovanja ili resursa te da to raspoređivanje zadržava ostale kvalitativne zahtjeve iz ovog članka koji se primjenjuju na trgovce i organizacijske jedinice za trgovanje.
    4.  
    Institucije obavješćuju nadležna tijela o načinu na koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. Nadležna tijela mogu zahtijevati da institucija promijeni strukturu ili organizaciju svojih organizacijskih jedinica za trgovanje radi usklađivanja s ovim člankom.

    ▼B

    Članak 105.

    Zahtjevi za bonitetno vrednovanje

    1.  
    Sve pozicije u knjizi trgovanja podliježu standardima bonitetnog vrednovanja iz ovog članka. Institucije posebno moraju osigurati da se bonitetnim vrednovanjem njihovih pozicija iz knjige trgovanja postiže odgovarajuća razina pouzdanosti u odnosu na dinamičnu prirodu pozicija iz knjige trgovanja, zahtjeve za bonitetnu ispravnost te način postupanja i svrhu kapitalnih zahtjeva s obzirom na pozicije iz knjige trgovanja.
    2.  

    Institucije uspostavljaju i održavaju odgovarajuće sustave i kontrole koji omogućuju razborite i pouzdane procijenjene vrijednosti. Ti sustavi i kontrole uključuju barem sljedeće elemente:

    (a) 

    dokumentirane politike i postupke za proces vrednovanja, uključujući jasno definirane odgovornosti različitih područja uključenih u određivanje vrednovanja, izvore tržišnih informacija i ocjenu njihove primjerenosti, smjernice za korištenje interno procijenjenih parametara koji odražavaju pretpostavke institucije o tome što će tržišni sudionici koristiti pri određivanju cijene pozicije, učestalost neovisnog vrednovanja, vremenski okvir završnih cijena, postupke za prilagodbu vrednovanja, verifikacijske postupke ad hoc i na kraju mjeseca;

    (b) 

    linije izvješćivanja odjela zaduženog za proces vrednovanja koje su jasne i neovisne o jedinici za trgovanje, koje isključivo završavaju kod upravljačkog tijela.

    3.  
    Institucije ponovno vrednuju pozicije iz knjige trgovanja najmanje jednom dnevno.
    4.  
    Institucije vrednuju svoje pozicije po tržišnoj vrijednosti kad god je to moguće, uključujući i onda kad primjenjuju tretman kapitala u knjizi trgovanja.
    5.  
    Pri vrednovanju po tržišnoj vrijednosti institucija upotrebljava razboritiju od ponuđene i tražene cijene, osim ako institucija može završiti trgovanje po srednjoj tržišnoj cijeni. Ako se institucije koriste tim odstupanjem, one svakih šest mjeseci izvješćuju svoja nadležna tijela o dotičnim pozicijama i dostavljaju dokaze o tome da mogu završiti trgovanje po srednjoj tržišnoj cijeni.
    6.  
    Ako vrednovanje po tržišnoj vrijednosti nije moguće, institucije konzervativno vrednuju po modelu svoje pozicije i portfelje, uključujući i onda kad izračunavaju kapitalne zahtjeve za pozicije u knjizi trgovanja.
    7.  

    Pri primjeni vrednovanja po modelu, institucije moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

    (a) 

    više rukovodstvo upoznato je s elementima knjige trgovanja ili s drugim pozicijama po fer vrijednosti za koje se primjenjuje vrednovanje po modelu i razumije značenje neizvjesnosti koja na taj način nastaje pri izvješćivanju o riziku/učinku poslovanja;

    (b) 

    institucije usklađuju ulazne tržišne parametre s tržišnim cijenama ako je to moguće i učestalo procjenjuju primjerenost ulaznih tržišnih parametara za određenu poziciju koja se vrednuje, kao i parametre modela;

    (c) 

    ako su dostupne, institucije upotrebljavaju metodologije vrednovanja koje predstavljaju prihvaćenu tržištu praksu za pojedine financijske instrumente ili robu;

    (d) 

    ako institucija sama razvije model, on se mora zasnivati na primjerenim pretpostavkama koje su procijenili i ispitali odgovarajući kvalificirani subjekti koji nisu sudjelovali u razvoju modela;

    (e) 

    institucije su dužne imati formalne postupke za kontrolu promjene i imati sigurnu kopiju modela te je povremeno upotrebljavati za provjeru vrednovanja;

    (f) 

    institucije pri upravljanju rizikom moraju biti svjesne slabosti modela koje upotrebljavaju i znati kako ih na najbolji način uzeti u obzir kod rezultata vrednovanja; i

    (g) 

    modeli institucija podliježu redovitim ocjenama s ciljem utvrđivanja točnosti njihova djelovanja, pri čemu te ocjene uključuju procjenu kontinuirane primjerenosti pretpostavki, analizu dobitaka i gubitaka u odnosu na faktore rizika i usporedbu završnih vrijednosti s rezultatima modela.

    Za potrebe točke (d) model mora biti razvijen ili odobren neovisno o onima koji zauzimaju pozicije trgovanja i mora biti neovisno testiran, uključujući validaciju matematičkih izračuna, pretpostavki i programske provedbe.

    8.  
    Uz dnevno vrednovanje po tržišnoj vrijednosti ili vrednovanje po modelu, institucije su dužne provoditi neovisnu provjeru cijena. Provjeru tržišnih cijena i ulaznih parametara za model provodi osoba ili jedinica koja je neovisna o osobama ili jedinicama koje ostvaruju koristi od knjige trgovanja, najmanje jednom mjesečno ili češće, ovisno o prirodi tržišne ili trgovačke aktivnosti. Ako neovisni izvori formiranja cijena nisu dostupni ili su subjektivni, može postojati potreba za primjenom razboritog postupanja, kao što je prilagodba vrednovanja.
    9.  
    Institucije uspostavljaju i održavaju postupke za razmatranje prilagodbi vrednovanja.
    10.  
    Institucije formalno razmatraju prilagodbe vrednovanja za sljedeće: nerealizirane kreditne raspone, troškove zatvaranja pozicija, operativne rizike, neizvjesnost tržišnih cijena, ranije zatvaranje pozicija, troškove investiranja i financiranja, buduće administrativne troškove i, prema potrebi, rizik modela.
    11.  

    Institucije uspostavljaju i održavaju postupke za izračun prilagodbe trenutačnog vrednovanja manje likvidnih pozicija koje posebno mogu nastati kao posljedica događaja na tržištu ili okolnosti povezanih s institucijom kao što su koncentrirane pozicije i/ili pozicije kod kojih je premašeno prvotno predviđeno razdoblje držanja. Institucije, ako je potrebno, takve prilagodbe provode dodatno uz sve promjene vrijednosti pozicije za potrebe financijskog izvješćivanja i tako da te prilagodbe odražavaju nelikvidnost pozicije. Prema tim postupcima institucije razmatraju nekoliko faktora pri odlučivanju je li prilagodba vrednovanja manje likvidnih pozicija nužna. Ti faktori uključuju sljedeće:

    (a) 

    vrijeme koje je potrebno za zaštitu pozicije ili od rizika unutar pozicije;

    (b) 

    volatilnost i prosječne razlike između ponuđene i tražene cijene;

    (c) 

    dostupnost tržišnih kotacija (broj i identitet održavatelja tržišta) te volatilnost i prosjek protrgovanog prometa, uključujući protrgovane promete tijekom razdoblja tržišnog šoka;

    (d) 

    koncentracije na tržištu;

    (e) 

    starenje pozicija;

    (f) 

    mjeru u kojoj se vrednovanje oslanja na vrednovanja po modelu;

    (g) 

    utjecaj drugih rizika modela.

    12.  
    Kada se koriste vrednovanjem provedenim od strane treće osobe ili vrednovanjem po modelu, institucije same procjenjuju hoće li primjenjivati prilagodbu vrednovanja. Osim toga, institucije razmatraju postojanje potrebe za prilagodbom za manje likvidne pozicije i redovito procjenjuju njihovu kontinuiranu primjerenost. Institucije također izrijekom procjenjuju potrebu za prilagodbama vrednovanja neizvjesnih ulaznih parametara koji se upotrebljavaju u modelu.
    13.  
    Kod kompleksnih proizvoda, uključujući izloženosti kod sekuritizacije i kreditne izvedenice na osnovi n-tog nastanka statusa neispunjavanja obveza, institucije izrijekom procjenjuju potrebu za prilagodbama vrednovanja zbog rizika modela koji je povezan s mogućom neodgovarajućom metodologijom vrednovanja i rizika modela koji je povezan s korištenjem interno procijenjenih (a time moguće i neodgovarajućih) kalibracijskih parametara u modelu za vrednovanje.
    14.  
    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju uvjeti u skladu s kojima se primjenjuju zahtjevi iz članka 105. za potrebe stavka 1. ovog članka.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    Članak 106.

    Interne zaštite

    1.  

    Interna zaštita posebno mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

    (a) 

    njezina osnovna namjena nije izbjegavanje ili smanjenje kapitalnih zahtjeva;

    (b) 

    uredno je dokumentirana i podliježe posebnim postupcima internog odobrenja i revizije;

    (c) 

    na nju se primjenjuju tržišni uvjeti;

    (d) 

    tržišnim rizikom koji nastaje internom zaštitom dinamično se upravlja u knjizi trgovanja u skladu s odobrenim limitima;

    (e) 

    pažljivo se prati u skladu s odgovarajućim postupcima.

    Praćenje treba osigurati odgovarajućim postupcima.

    2.  
    Zahtjevi iz stavka 1. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se odnose na zaštićene pozicije u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
    3.  
    Odstupajući od stavaka 1. i 2., ako se institucija štiti od izloženosti kreditnom riziku u knjizi pozicija kojima se ne trguje ili od izloženosti riziku druge ugovorne strane uz pomoć kreditne izvedenice raspoređene u svoju knjigu trgovanja korištenjem interne zaštite, izloženost u knjizi pozicija kojima se ne trguje ili izloženost riziku druge ugovorne strane ne smatraju se zaštićenima u svrhu izračuna iznosa izloženosti ponderiranih rizikom, osim ako institucija od dostupne treće strane pružatelja zaštite ne kupi odgovarajuću kreditnu izvedenicu koja ispunjava zahtjeve za nematerijalnu kreditnu zaštitu u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Ne dovodeći u pitanje točku (h) članka 299. stavka 2., ako je ta zaštita treće strane kupljena i priznaje se kao zaštita izloženosti u knjizi pozicija kojima se ne trguje u svrhu izračuna kapitalnih zahtjeva, ni interna ni eksterna zaštita kreditnom izvedenicom ne uključuju se u knjigu trgovanja u svrhu izračuna kapitalnih zahtjeva.



    GLAVA II.

    KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITNI RIZIK



    POGLAVLJE 1.

    Opća načela

    Članak 107.

    Pristupi kreditnom riziku

    1.  
    Institucije za izračun svojih iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za potrebe članka 92. stavka 3. točaka (a) i (f) primjenjuju standardizirani pristup iz poglavlja 2. ili, ako su to u skladu s člankom 143. nadležna tijela odobrila, pristup zasnovan na internim rejting-sustavima iz poglavlja 3.
    2.  

    Institucije za izračun svojih iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za potrebe članka 92. stavka 3. točaka (a) i (f) za izloženosti iz trgovanja i uplate u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane, primjenjuju postupak naveden u odjeljku 9. poglavlju 6. Sve ostale vrste izloženosti središnjoj drugoj ugovornoj strani institucije tretiraju na sljedeći način:

    (a) 

    kao izloženosti prema instituciji za druge vrste izloženosti kvalificiranoj središnjoj drugoj ugovornoj strani;

    (b) 

    kao izloženosti prema trgovačkim društvima za druge vrste izloženosti nekvalificiranoj središnjoj drugoj ugovornoj strani.

    3.  
    Za potrebe ove Uredbe izloženosti prema investicijskim društvima iz trećih zemalja i izloženosti prema kreditnim institucijama iz trećih zemalja i izloženosti prema klirinškim kućama i burzama iz trećih zemalja tretiraju se kao izloženosti prema instituciji samo ako treća zemlja u vezi s tim subjektom primjenjuje bonitetne i nadzorne zahtjeve koji su barem istovjetni onima koji se primjenjuju u Uniji.
    4.  
    Za potrebe stavka 3. Komisija može provedbenim aktima i uz poštivanje postupka ispitivanja iz članka 464. stavka 2. donijeti odluku o tome primjenjuje li treća zemlja zahtjeve bonitetnog nadzora i regulatorne zahtjeve barem istovjetne onima koji se primjenjuju u Uniji. Ako takva odluka nije donesena, institucije mogu do 1. siječnja 2015. nastaviti tretirati izloženosti prema subjektima iz stavka 3. kao izloženosti prema institucijama ako su relevantna nadležna tijela tu treću zemlju prije 1. siječnja 2014. odobrila kao prihvatljivu za takav tretman.

    Članak 108.

    Korištenje tehnike smanjenja kreditnog rizika u okviru standardiziranog pristupa i IRB pristupa

    1.  
    Za izloženost na koju institucija primjenjuje standardizirani pristup iz poglavlja 2. ili IRB pristup iz poglavlja 3., a bez primjene vlastitih procjena LGD-a i konverzijskih faktora iz članka 151., pri izračunu iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za potrebe članka 92. stavka 3. točaka (a) i (f) ili iznosa očekivanih gubitaka za potrebe izračuna iz članka 36. stavka 1. točke (d) i članka 62. točke (c) institucija se može koristiti tehnikom smanjenja kreditnog rizika u skladu s poglavljem 4.
    2.  
    Za izloženost na koju institucija primjenjuje IRB pristup uz korištenje vlastitih procjena LGD-a i konverzijskih faktora iz članka 151. institucija se može koristiti tehnikom smanjenja kreditnog rizika u skladu s poglavljem 3.

    ▼M5

    Članak 109.

    Tretman sekuritizacijskih pozicija

    Institucije izračunavaju iznos izloženosti ponderiran rizikom za poziciju koju drže u sekuritizaciji u skladu s poglavljem 5.

    ▼B

    Članak 110.

    Tretman ispravka vrijednosti za kreditni rizik

    1.  
    Institucije koje primjenjuju standardizirani pristup tretiraju opće ispravke vrijednosti za kreditni rizik u skladu s člankom 62. točkom (c).
    2.  
    Institucije koje primjenjuju IRB pristup tretiraju opće ispravke vrijednosti za kreditni rizik u skladu s člankom 159., člankom 62. točkom (d) i člankom 36. stavkom 1. točkom (d).

    Za potrebe ovog članka i poglavlja 2. i 3. opći i specifični ispravci vrijednosti za kreditni rizik isključuju rezerve za opće bankovne rizike.

    3.  

    Institucije koje se koriste IRB pristupom, a primjenjuju standardizirani pristup na dio svojih izloženosti na konsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi, određuju u skladu s člancima 148. i 150. dio općeg ispravka vrijednosti za kreditni rizik koji se tretira kao opći ispravak vrijednosti za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu i dio koji se tretira kao opći ispravak vrijednosti za kreditni rizik prema IRB pristupu, i to na sljedeći način:

    (a) 

    ako je to primjenjivo, kada institucija uključena u konsolidaciju primjenjuje isključivo IRB pristup, opći ispravci vrijednosti za kreditni rizik te institucije tretiraju se na način opisan u stavku 2.;

    (b) 

    ako je to primjenjivo, kada institucija uključena u konsolidaciju primjenjuje isključivo standardizirani pristup, opći ispravak vrijednosti za kreditni rizik te institucije tretira se na način opisan u stavku 1.;

    (c) 

    ostatak ispravka vrijednosti za kreditni rizik tretira se na proporcionalnoj osnovi, u skladu s udjelom iznosa izloženosti ponderiranih rizikom koji podliježe standardiziranom pristupu i koji podliježe IRB pristupu.

    4.  

    EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje način izračuna općih i specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom za sljedeće:

    (a) 

    vrijednost izloženosti prema standardiziranom pristupu iz članka 111.;

    (b) 

    vrijednost izloženosti prema IRB pristupu iz članaka od 166. do 168.;

    (c) 

    tretman iznosa očekivanih gubitaka iz članka 159.;

    (d) 

    vrijednost izloženosti za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom za sekuritizacijsku poziciju iz članaka 246. i 266.;

    (e) 

    određivanje neispunjavanja obveza iz članka 178.;

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. srpnja 2013.

    Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.



    POGLAVLJE 2.

    Standardizirani pristup



    Odjeljak 1.

    Opća načela

    Članak 111.

    Vrijednost izloženosti

    ▼M7

    1.  

    Vrijednost izloženosti stavke imovine čini njezina računovodstvena vrijednost preostala nakon primjene specifičnih ispravaka vrijednosti za kreditni rizik u skladu s člankom 110., dodatnih vrijednosnih usklađenja u skladu s člancima 34. i 105., iznosa odbijenih u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (m) i ostalih smanjenja regulatornoga kapitala povezanih sa stavkom imovine. Vrijednost izloženosti izvanbilančne stavke navedene u Prilogu I. čini sljedeći postotak njezine nominalne vrijednosti nakon umanjenja za specifične ispravke vrijednosti za kreditni rizik i iznosa odbijenih u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkom (m):

    ▼B

    (a) 

    100 % za stavke s visokim rizikom;

    (b) 

    50 % za stavke sa srednjim rizikom;

    (c) 

    20 % za stavke sa srednjim/niskim rizikom;

    (d) 

    0 % za stavke s niskim rizikom.

    Izvanbilančne stavke iz druge rečenice prvog podstavka raspoređuju se u kategorije rizika kako je navedeno u Prilogu I.

    Ako se institucija koristi složenom metodom financijskog kolaterala iz članka 223., vrijednost izloženosti vrijednosnih papira ili robe, prodanih, ponuđenih kao kolateral ili danih u zajam na temelju repo transakcije ili u okviru transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane ili maržnih kredita, povećava se za korektivni faktor primjeren za takve vrijednosne papire ili robu kao što je propisano člancima od 223. do 225.

    2.  
    Vrijednost izloženosti izvedenog instrumenta navedenog u Prilogu II. određuje se u skladu s poglavljem 6., poštujući učinke ugovora o obnovi i ostalih sporazuma o netiranju koji se uzimaju u obzir u svrhu tih metoda u skladu s poglavljem 6. Vrijednost izloženosti repo transakcije, transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, transakcija s dugim rokom namire ili maržnih kredita može se odrediti u skladu s poglavljem 6. ili poglavljem 4.
    3.  
    Ako se na izloženost primjenjuje materijalna kreditna zaštita, vrijednost izloženosti koja je primjenjiva na tu stavku može se izmijeniti u skladu s poglavljem 4.

    Članak 112.

    Kategorije izloženosti

    Svaka izloženost raspoređuje se u jednu od sljedećih kategorija izloženosti:

    (a) 

    izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama;

    (b) 

    izloženosti prema područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi;

    (c) 

    izloženosti prema subjektima javnog sektora;

    (d) 

    izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama;

    (e) 

    izloženosti prema međunarodnim organizacijama;

    (f) 

    izloženosti prema institucijama;

    (g) 

    izloženosti prema trgovačkim društvima;

    (h) 

    izloženosti prema stanovništvu;

    (i) 

    izloženosti osigurane nekretninama;

    (j) 

    izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza;

    (k) 

    visokorizične izloženosti;

    (l) 

    izloženosti u obliku pokrivenih obveznica;

    (m) 

    stavke koje čine sekuritizacijske pozicije;

    (n) 

    izloženosti prema institucijama i trgovačkim društvima s kratkoročnom kreditnom procjenom;

    (o) 

    izloženosti u obliku udjela ili dionica u subjektima za zajednička ulaganja (CIU);

    (p) 

    izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja;

    (q) 

    ostale stavke.

    Članak 113.

    Izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom

    1.  
    Za izračun iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ponderi rizika primjenjuju se na sve izloženosti, osim ako se odbijaju od regulatornog kapitala, u skladu s odredbama iz odjeljka 2. Primjena pondera rizika temelji se na kategoriji izloženosti u koju se raspoređuje izloženost i na njezinoj kreditnoj kvaliteti, u opsegu određenom odjeljkom 2. Kreditnu kvalitetu moguće je odrediti s obzirom na kreditnu procjenu vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika ili kreditnu procjenu agencija za kreditiranje izvoza, kao što je opisano u odjeljku 3.
    2.  
    U svrhu primjene pondera rizika, kao što je navedeno u stavku 1., vrijednost izloženosti množi se ponderom rizika navedenim ili utvrđenim u skladu s odjeljkom 2.
    3.  
    Ako se na izloženost primjenjuje kreditna zaštita, moguće je promijeniti ponder rizika primjenjiv na tu stavku u skladu s poglavljem 4.
    4.  
    Iznosi izloženosti ponderirani rizikom za sekuritizirane izloženosti izračunavaju se u skladu s poglavljem 5.
    5.  
    Izloženostima za koje izračun nije određen u odjeljku 2. dodjeljuje se ponder rizika od 100 %.
    6.  

    Osim izloženosti koje čine stavke redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, institucija može uz prethodnu suglasnost nadležnih tijela odlučiti ne primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. ovog članka na izloženosti te institucije prema drugoj ugovornoj strani koja je njezino matično društvo, njezino društvo kći, društvo kći njezinog matičnog društva ili društvo povezano odnosom u smislu članka 12. stavka 1. Direktive 83/349/EEZ. Nadležna tijela su ovlaštena dati suglasnost ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    druga ugovorna strana je institucija, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge za koje vrijede odgovarajući bonitetni zahtjevi;

    (b) 

    druga ugovorna strana je uključena u istu punu konsolidaciju kao i institucija;

    (c) 

    druga ugovorna strana podliježe istim postupcima procjene, mjerenja i kontrole rizika kao i institucija;

    (d) 

    druga ugovorna strana ima poslovni nastan u istoj državi članici kao i institucija;

    (e) 

    ne postoji tekuća ili predvidiva značajna praktična ili pravna prepreka za promptni prijenos regulatornog kapitala ili otplatu obveza druge ugovorne strane prema instituciji.

    Ako institucija u skladu s ovim stavkom ima odobrenje da ne primjenjuje zahtjeve iz stavka 1., ona im može dodijeliti ponder rizika od 0 %.

    7.  

    Osim izloženosti koje čine stavke redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala, institucije mogu uz prethodno odobrenje nadležnih tijela ne primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. ovog članka na izloženosti prema drugim ugovornim stranama s kojima je institucija ušla u institucionalni sustav zaštite koji je ugovorno ili zakonski određeno uređenje odgovornosti koje štiti te institucije i posebno osigurava njihovu likvidnost i solventnost kako bi se izbjegao stečaj u slučaju da to postane neophodno. Nadležna tijela su ovlaštena dati odobrenje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

    (a) 

    ispunjeni su zahtjevi iz točaka (a), (d) i (e) stavka 6.;

    (b) 

    uređenje osigurava da institucionalni sustav zaštite bude u mogućnosti dati potrebnu potporu u okviru preuzetih obveza iz sredstava koja su mu na raspolaganju;

    (c) 

    institucionalni sustav zaštite ima na raspolaganju prikladne i jedinstveno određene sustave za praćenje i klasifikaciju rizika koji omogućuju potpuni pregled situacije u vezi s rizikom svih pojedinih članova i institucionalnog sustava zaštite kao cjeline, kao i odgovarajuće mogućnosti utjecanja; ti sustavi na odgovarajući način prate izloženosti koje su u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. stavkom 1.;

    (d) 

    institucionalni sustav zaštite provodi svoju vlastitu ocjenu rizika, koja se priopćava pojedinim članovima;

    (e) 

    institucionalni sustav zaštite sastavlja i objavljuje, jednom godišnje, konsolidirani izvještaj koji obuhvaća bilancu, račun dobiti i gubitka, izvještaj o položaju i izvještaj o riziku s obzirom na institucionalni sustav zaštite kao cjelinu ili izvještaj koji obuhvaća agregiranu bilancu, agregirani račun dobiti i gubitka, izvještaj o položaju i izvještaj o riziku s obzirom na institucionalni sustav zaštite kao cjelinu;

    (f) 

    članovi institucionalnog sustava zaštite obvezni su svoju namjeru istupanja iz sustava institucionalne zaštite najaviti barem 24 mjeseca unaprijed;

    (g) 

    višestruko korištenje elemenata koji su prihvatljivi za izračun regulatornog kapitala (dalje u tekstu: „višestruko uključivanje”, engl. multiple gearing), kao i sva neprikladna stvaranja regulatornog kapitala između članova institucionalnog sustava zaštite, eliminiraju se;

    (h) 

    institucionalni sustav zaštite temelji se na širokom članstvu kreditnih institucija s pretežno homogenim poslovnim profilom;

    (i) 

    relevantna nadležna tijela u redovnim intervalima odobravaju i prate adekvatnost sustava navedenih u točkama (c) i (d).

    Ako institucija u skladu s ovim stavkom odluči da ne primjenjuje zahtjeve iz stavka 1., ona im može dodijeliti ponder rizika od 0 %.



    Odjeljak 2.

    Ponderi rizika

    Članak 114.

    Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

    1.  
    Osim u slučajevima navedenim u stavcima od 2. do 7., izloženostima prema središnjim državama i središnjim bankama dodjeljuje se ponder rizika 100 %.
    2.  

    Izloženostima prema središnjim državama i središnjim bankama za koje postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a dodjeljuje se ponder rizika u skladu s tablicom 1. koji odgovara kreditnoj procjeni VIPKR-a u skladu s člankom 136.



    Tablica 1.

    Stupanj kreditne kvalitete

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    Ponder rizika

    0  %

    20  %

    50  %

    100  %

    100  %

    150  %

    3.  
    Izloženostima prema ESB-u dodjeljuje se ponder rizika 0 %.
    4.  
    Izloženostima prema središnjim državama i središnjim bankama država članica nominiranima i s izvorima sredstava u domaćoj valuti te središnje države i središnje banke dodjeljuje se ponder rizika 0 %.

    ▼M10 —————

    ▼B

    7.  
    Ako nadležna tijela treće zemlje koja primjenjuje nadzorni i pravni okvir barem istovjetan onome koji se primjenjuje u Uniji dodijele ponder rizika koji je niži od pondera navedenog u stavcima 1. i 2. izloženostima prema svojoj središnjoj državi i središnjoj banci koje su nominirane i s izvorima sredstava u domaćoj valuti, institucije mogu ponderirati te izloženosti na isti način.

    Za potrebe ovog stavka Komisija može provedbenim aktima i uz poštivanje postupka ispitivanja iz članka 464. stavka 2. donijeti odluku o tome primjenjuje li treća zemlja nadzorni i pravni okvir barem istovjetan onome koji se primjenjuje u Uniji. Ako takva odluka nije donesena, institucije mogu do 1. siječnja 2015. nastaviti primjenjivati na izloženosti prema središnjoj državi ili središnjoj banci treće zemlje tretman iz ovog stavka ako su relevantna nadležna tijela tu treću zemlju odobrila kao prihvatljivu za takav tretman prije 1. siječnja 2014.

    Članak 115.

    Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave

    1.  
    Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave ponderiraju se kao izloženosti prema institucijama, osim u slučaju da se tretiraju kao izloženosti prema središnjoj državi kako je to navedeno u stavku 2. ili 4. ili da se na njih primjenjuje ponder rizika naveden u stavku 5. Povlašteni tretman za kratkoročne izloženosti iz članka 119. stavka 2. i članka 120. stavka 2. ne primjenjuje se.
    2.  
    Izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave tretiraju se kao izloženosti prema središnjoj državi u kojoj su osnovane ako ne postoji razlika u riziku između takvih izloženosti zato što područna (regionalna) ili lokalna samouprava ima ovlasti prikupljanja prihoda i ako postoji posebni institucionalni okvir koji smanjuje njezin rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza.

    EBA vodi javno dostupnu bazu podataka svih jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave unutar Unije koje relevantna nadležna tijela tretiraju kao izloženosti prema njihovim središnjim državama.

    3.  
    Izloženosti prema crkvama ili vjerskim zajednicama tretiraju se kao izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave ako su crkve i vjerske zajednice u skladu s javnim pravom osnovane kao pravne osobe i ubiru poreze u skladu sa zakonodavstvom koje im daje to pravo. U tom se slučaju stavak 2. ne primjenjuje, a za potrebe članka 150. stavka 1. točke (a) ne isključuje se dopuštenje za primjenu standardiziranog pristupa.
    4.  
    Kad nadležna tijela treće zemlje koja primjenjuju nadzorni i pravni okvir barem istovjetan onome koji se primjenjuje u Uniji tretiraju izloženosti prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave kao izloženosti prema svojoj središnjoj državi i ne postoji razlika u riziku između takvih izloženosti zato što jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave imaju ovlasti prikupljanja prihoda te zbog posebnog institucionalnog okvira koji smanjuje rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, institucije mogu ponderirati izloženosti prema toj jedinici područne (regionalne) i lokalne samouprave na isti način.

    Za potrebe ovog stavka Komisija može provedbenim aktima i uz poštivanje postupka ispitivanja iz članka 464. stavka 2. donijeti odluku o tome primjenjuje li treća zemlja nadzorni i pravni okvir barem istovjetan onome koji se primjenjuje u Uniji. Ako takva odluka nije donesena, institucije mogu do 1. siječnja 2015. nastaviti primjenjivati na treću zemlju tretman iz ovog stavka ako su relevantna nadležna tijela tu treću zemlju odobrila kao prihvatljivu za takav tretman prije 1. siječnja 2014.

    5.  
    Izloženostima prema jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave država članica koje nisu navedene u stavcima od 2. do 4., a nominirane su i s izvorima sredstava u domaćoj valuti te jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave dodjeljuje se ponder rizika 20 %.

    Članak 116.

    Izloženosti prema subjektima javnog sektora

    1.  

    Izloženostima prema subjektima javnog sektora za koje ne postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a dodjeljuje se u skladu s tablicom 2. ponder rizika u skladu sa stupnjem kreditne kvalitete koji je dodijeljen izloženostima prema središnjoj državi u kojoj subjekt javnog sektora ima sjedište.



    Tablica 2.

    Stupanj kreditne kvalitete dodijeljen središnjoj državi

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    Ponder rizika

    20  %

    50  %

    100  %

    100  %

    100  %

    150  %

    Ponder rizika za izloženosti prema subjektima javnog sektora koji imaju sjedište u državama čijoj središnjoj državi nije dodijeljen rejting jest 100 %.

    2.  
    Izloženosti prema subjektima javnog sektora za koje postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a tretiraju se u skladu s člankom 120. Povlašteni tretman iz članka 119. stavka 2. i članka 120. stavka 2. za kratkoročne izloženosti ne primjenjuje se na te subjekte.
    3.  
    Za izloženosti prema subjektima javnog sektora s izvornim rokom dospijeća od tri mjeseca ili manje ponder rizika je 20 %.
    4.  
    U iznimnim se okolnostima izloženosti prema subjektima javnog sektora mogu tretirati kao izloženosti prema središnjoj državi, jedinici područne (regionalne) ili lokalne samouprave na čijem su području nadležnosti ona osnovana ako prema mišljenju nadležnih tijela ne postoji razlika u riziku između spomenutih izloženosti zbog postojanja odgovarajućeg jamstva središnje države ili jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.
    5.  
    Kad nadležna tijela treće zemlje koja primjenjuju nadzorni i pravni okvir barem istovjetan onome koji se primjenjuje u Uniji tretiraju izloženosti prema subjektima javnog sektora u skladu sa stavkom 1. ili 2., institucije mogu ponderirati izloženosti tim subjektima javnog sektora na isti način. U protivnom, institucije primjenjuju ponder rizika od 100 %.

    Za potrebe ovog stavka Komisija može provedbenim aktima i uz poštivanje postupka ispitivanja iz članka 464. stavka 2. donijeti odluku o tome primjenjuje li treća zemlja nadzorni i pravni okvir barem istovjetan onome koji se primjenjuje u Uniji. Ako takva odluka nije donesena, institucije mogu do 1. siječnja 2015. nastaviti primjenjivati na treću zemlju tretman iz ovog stavka ako su relevantna nadležna tijela tu treću zemlju odobrila kao prihvatljivu za takav tretman prije 1. siječnja 2014.

    Članak 117.

    Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama

    1.  
    Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama koje nisu navedene u stavku 2. tretiraju se na isti način kao izloženosti prema institucijama. Povlašteni tretman iz članka 119. stavka 2., članka 120. stavka 2. i članka 121. stavka 3. za kratkoročne izloženosti ne primjenjuje se.

    Međuamerička investicijska korporacija (engl. Inter-American Investment Corporation), Crnomorska trgovinska i razvojna banka (engl. Black Sea Trade and Development Bank), Srednjoamerička banka za gospodarsku integraciju (engl. Central American Bank for Economic Integration) i CAF – razvojna banka Latinske Amerike (engl. CAF-Development Bank of Latin America) smatraju se multilateralnim razvojnim bankama.

    2.  

    Izloženostima prema sljedećim multilateralnim razvojnim bankama dodjeljuje se ponder rizika 0 %.

    (a) 

    Međunarodna banka za obnovu i razvoj (engl. International Bank for Reconstruction and Development);

    (b) 

    Međunarodna financijska korporacija (engl. International Finance Corporation);

    (c) 

    Međuamerička razvojna banka (engl. Inter-American Development Bank);

    (d) 

    Azijska razvojna banka (engl. Asian Development Bank);

    (e) 

    Afrička razvojna banka (engl. African Development Bank);

    (f) 

    Razvojna banka Vijeća Europe (engl. Council of Europe Development Bank);

    (g) 

    Nordijska investicijska banka (engl. Nordic Investment Bank);

    (h) 

    Karipska razvojna banka (engl. Caribbean Development Bank);

    (i) 

    Europska banka za obnovu i razvoj (engl. European Bank for Reconstruction and Development);

    (j) 

    Europska investicijska banka (engl. European Investment Bank);

    (k) 

    Europski investicijski fond (engl. European Investment Fund);

    (l) 

    Multilateralna agencija za osiguravanje ulaganja (engl. Multilateral Investment Guarantee Agency);

    (m) 

    Međunarodna financijska pomoć za imunizaciju (engl. International Finance Facility for Immunisation);

    (n) 

    Islamska razvojna banka (engl. Islamic Development Bank);

    ▼M8

    (o) 

    Međunarodno udruženje za razvoj;

    (p) 

    Azijska banka za ulaganja u infrastrukturu.

    Komisija je ovlaštena za izmjenu ove Uredbe donošenjem delegiranih akata u skladu s člankom 462. kojima se mijenja, u skladu s međunarodnim standardima, popis multilateralnih razvojnih banaka iz prvog podstavka.

    ▼B

    3.  
    Ponder rizika od 20 % dodjeljuje se dijelu neuplaćenog upisanog kapitala u Europski investicijski fond.

    Članak 118.

    Izloženosti prema međunarodnim organizacijama

    Izloženostima prema sljedećim međunarodnim organizacijama dodjeljuje se ponder rizika 0 %:

    ▼M8

    (a) 

    Europska unija i Europska zajednica za atomsku energiju;

    ▼B

    (b) 

    Međunarodni monetarni fond (engl. International Monetary Fund);

    (c) 

    Banka za međunarodne namire (engl. Bank for International Settlements);

    (d) 

    Europski instrument za financijsku stabilnost (engl. European Financial Stability Facility);

    (e) 

    Europski mehanizam za stabilnost (engl. European Stability Mechanism);

    (f) 

    međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije države članice ili više njih, a kojoj je cilj osigurati financiranje i pružiti financijsku pomoć svojim članicama koje se nalaze u ozbiljnim financijskim poteškoćama ili im takve poteškoće prijete.

    Članak 119.

    Izloženosti prema institucijama

    1.  
    Izloženosti prema institucijama za koje postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a ponderiraju se u skladu s člankom 120. Izloženosti prema institucijama za koje ne postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a ponderiraju se u skladu s člankom 121.
    2.  
    Izloženostima prema institucijama čiji je preostali rok do dospijeća tri mjeseca ili kraći koje su nominirane i s izvorima u nacionalnoj valuti dužnika dodjeljuje se ponder rizika koji je za jednu kategoriju manje povoljan nego povlašteni ponder rizika iz članka 114. stavaka od 4. do 7., koji je dodijeljen izloženostima središnjoj državi u kojoj institucija ima sjedište.
    3.  
    Izloženostima čiji je preostali rok do dospijeća tri mjeseca ili kraći koje su nominirane i s izvorima sredstava u nacionalnoj valuti dužnika ne smije se dodijeliti ponder rizika manji od 20 %.
    4.  

    Izloženost prema instituciji u obliku minimalnih pričuva koje institucija održava u skladu sa zahtjevima ESB-a ili središnje banke države članice može se ponderirati kao izloženost prema središnjoj banci te države članice ako se:

    (a) 

    pričuve drže u skladu s Uredbom (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke od 12. rujna 2003. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama ( 19 ) ili u skladu s nacionalnim zahtjevima koji su istovjetni toj Uredbi u svim značajnim aspektima;

    (b) 

    pričuve, u slučaju stečaja ili insolventnosti institucije kod koje se drže, pravodobno i u cijelosti vrate instituciji i nisu na raspolaganju za pokriće drugih obveza institucije.

    5.  
    Izloženosti prema financijskim institucijama koja imaju odobrenje za rad i pod nadzorom su nadležnih tijela te podliježu bonitetnim zahtjevima koji su u smislu robusnosti usporedivi s onima koji se primjenjuju na institucije, tretiraju se kao izloženosti prema institucijama.

    Članak 120.

    Izloženosti prema institucijama kojima je dodijeljen rejting

    1.  

    Izloženostima prema institucijama čiji je preostali rok do dospijeća duži od tri mjeseca i za koje postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a dodjeljuje se ponder rizika u skladu s tablicom 3. koji odgovara kreditnoj procjeni VIPKR-a u skladu s člankom 136.



    Tablica 3.

    Stupanj kreditne kvalitete

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    Ponder rizika

    20  %

    50  %

    50  %

    100  %

    100  %

    150  %

    2.  

    Izloženostima prema instituciji čiji je preostali rok do dospijeća kraći od tri mjeseca i za koje postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a dodjeljuje se ponder rizika u skladu s tablicom 4. koji odgovara kreditnoj procjeni VIPKR-a u skladu s člankom 136.



    Tablica 4.

    Stupanj kreditne kvalitete

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    Ponder rizika

    20  %

    20  %

    20  %

    50  %

    50  %

    150  %

    3.  

    Odnos između tretmana kratkoročne kreditne procjene iz članka 131. i općeg povlaštenog tretmana za kratkoročne izloženosti iz stavka 2. je sljedeći:

    (a) 

    Ako ne postoji procjena kratkoročne izloženosti, opći povlašteni tretman za kratkoročne izloženosti iz stavka 2. primjenjuje se na sve izloženosti prema institucijama čiji je preostali rok do dospijeća kraći od tri mjeseca;

    (b) 

    Ako postoji kratkoročna procjena i ako takva procjena određuje primjenu povoljnijeg ili jednakog pondera rizika kao i primjenu općeg povlaštenog tretmana za kratkoročne izloženosti iz stavka 2., tada se kratkoročna procjena primjenjuje samo za tu navedenu izloženost. Za ostale kratkoročne izloženosti primjenjuje se opći povlašteni tretman za kratkoročne izloženosti iz stavka 2.;

    (c) 

    Ako postoji kratkoročna procjena i ako takva procjena određuje primjenu manje povoljnog pondera rizika od onog koji bi se dobio primjenom općeg povlaštenog tretmana za kratkoročne izloženosti iz stavka 2., tada se opći povlašteni tretman za kratkoročne izloženosti ne primjenjuje te se svim kratkoročnim potraživanjima kojima nije dodijeljen rejting dodjeljuje isti ponder rizika koji se primjenjuje za tu kratkoročnu procjenu.

    Članak 121.

    Izloženosti prema institucijama kojima nije dodijeljen rejting

    1.  

    Izloženostima prema institucijama za koje ne postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a dodjeljuje se ponder rizika u skladu sa stupnjem kreditne kvalitete koji je dodijeljen izloženostima prema središnjoj državi u kojoj institucija ima sjedište, u skladu s tablicom 5.



    Tablica 5.

    Stupanj kreditne kvalitete dodijeljen središnjoj državi

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    Ponder rizika izloženosti

    20  %

    50  %

    100  %

    100  %

    100  %

    150  %

    2.  
    Za izloženosti prema institucijama kojima nije dodijeljen rejting, a koje imaju sjedište u državama čijoj središnjoj državi nije dodijeljen rejting, ponder rizika je 100 %.
    3.  
    Za izloženosti prema institucijama kojima nije dodijeljen rejting, a čiji je izvorni efektivni rok do dospijeća tri mjeseca ili kraći, ponder rizika je 20 %.
    4.  
    Bez obzira na stavke 2. i 3., za izloženosti s osnove financiranja trgovine iz točke (b) drugog podstavka članka 162. stavka 3. prema institucijama kojima nije dodijeljen rejting, ponder rizika je 50 %, a kada je preostali rok do dospijeća tih izloženosti s osnove financiranja trgovine tri mjeseca ili kraći, ponder rizika je 20 %.

    Članak 122.

    Izloženosti prema trgovačkim društvima

    1.  

    Izloženostima za koje postoji kreditna procjena odabranog VIPKR-a dodjeljuje se ponder rizika u skladu s tablicom 6. koji odgovara kreditnoj procjeni VIPKR-a u skladu s člankom 136.



    Tablica 6.

    Stupanj kreditne kvalitete

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    Ponder rizika

    20  %

    50  %

    100  %

    100  %

    150  %

    150  %

    2.  
    Izloženostima za koje ne postoji kreditna procjena dodjeljuje se ponder rizika od 100 % ili ponder rizika koji se dodjeljuje izloženostima prema središnjoj državi u kojoj društvo ima sjedište, ovisno o tome koji je ponder veći.

    Članak 123.

    Izloženosti prema stanovništvu

    Izloženostima koje ispunjavaju sljedeće kriterije dodjeljuje se ponder rizika od 75 %:

    (a) 

    izloženost je ili prema fizičkoj osobi ili više njih ili prema malom ili srednjem poduzetniku (MSP);

    (b) 

    izloženost je jedna od značajnog broja izloženosti sa sličnim karakteristikama, tako da se rizici povezani s takvim kreditiranjem značajno smanjuju;

    (c) 

    ukupni iznos koji dužnik ili grupa povezanih osoba duguje instituciji i njezinim matičnim društvima i njihovim društvima kćerima, uključujući sve izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza, a isključujući izloženosti koje su u cijelosti i potpuno osigurane kolateralom u obliku stambene nekretnine i koje su raspoređene u kategoriju izloženosti utvrđenu u točki i. članka 112., ne smije prema saznanju institucije prijeći 1 milijun eura. Institucija mora poduzeti razumne mjere da bi došla do takvih saznanja.

    Vrijednosni papiri ne mogu se rasporediti u kategoriju izloženosti prema stanovništvu.

    Izloženosti koje ne zadovoljavaju kriterije iz točaka od (a) do (c) prvog podstavka ne smiju se rasporediti u kategoriju izloženosti prema stanovništvu.

    Sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja najma može se rasporediti u kategoriju izloženosti prema stanovništvu.

    ▼M8

    Izloženostima zbog kredita koje je kreditna institucija odobrila umirovljenicima ili zaposlenima na neodređeno vrijeme uz bezuvjetan prijenos dijela mirovine ili plaće dužnika toj kreditnoj instituciji dodjeljuje se ponder rizika od 35 % pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

    (a) 

    kako bi otplatio kredit, dužnik bezuvjetno ovlašćuje mirovinski fond ili poslodavca da provodi izravna plaćanja kreditnoj instituciji oduzimanjem iznosa mjesečnih plaćanja za kredit od dužnikove mjesečne mirovine ili plaće;

    (b) 

    rizici od smrti, radne nesposobnosti, nezaposlenosti ili smanjenja neto mjesečne mirovine ili plaće dužnika primjereno su pokriveni policom osiguranja koju je dužnik sklopio u korist kreditne institucije;

    (c) 

    mjesečna plaćanja koja dužnik mora provesti za sve kredite koji ispunjavaju uvjete iz točaka (a) i (b) zajedno ne prelaze 20 % dužnikove neto mjesečne mirovine ili plaće;

    (d) 

    najdulji izvorni rok dospijeća kredita jednak je ili kraći od deset godina.

    ▼M8

    Članak 124.

    Izloženosti osigurane nekretninama

    1.  
    Izloženosti ili bilo kojem dijelu izloženosti koji je u cijelosti osiguran hipotekom na nekretnini dodjeljuje se ponder rizika od 100 % ako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 125. ili 126., osim za dio izloženosti koji je raspoređen u drugu kategoriju izloženosti. Dijelu izloženosti koji prelazi hipotekarnu vrijednost nekretnine dodjeljuje se ponder rizika koji se primjenjuje na neosigurane izloženosti te druge ugovorne strane.

    Dio izloženosti koji se tretira kao u cijelosti osiguran nekretninom ne može biti veći od založenog iznosa tržišne vrijednosti ili, u državama članicama koje su zakonima ili podzakonskim propisima utvrdile stroge kriterije za procjenu hipotekarne vrijednosti, od hipotekarne vrijednosti dotične nekretnine.

    1.a.  
    Države članice imenuju tijelo odgovorno za primjenu stavka 2. To je tijelo nadležno tijelo ili imenovano tijelo.

    Ako je tijelo koje je država članica imenovala za primjenu ovog članka nadležno tijelo, ono osigurava da su relevantna nacionalna tijela i tijela koja imaju makrobonitetni mandat primjereno obaviještena o namjeri nadležnog tijela o upotrebi ovog članka, i da su na odgovarajući način uključena u procjenu pitanja financijske stabilnosti u svojoj državi članici u skladu sa stavkom 2.

    Ako tijelo koje je država članica imenovala za primjenu ovog članka nije nadležno tijelo, država članica donosi potrebne odredbe kako bi osigurala odgovarajuću koordinaciju i razmjenu informacija između nadležnog tijela i imenovanog tijela za pravilnu primjenu ovog članka. Posebno se od tijela traži bliska suradnja i razmjena svih informacija koje bi mogle biti potrebne za pravilno obavljanje dužnosti koje se ovim člankom propisuju imenovanim tijelima. Tom suradnjom želi se izbjeći svaki oblik podvostručenog ili neusklađenog postupanja između nadležnog tijela i imenovanog tijela te osigurati da se primjereno uzme u obzir interakcija s drugim mjerama, posebno mjerama poduzetima u skladu s člankom 458. ove Uredbe i člankom 133. Direktive 2013/36/EU.

    2.  

    Na osnovi podataka prikupljenih u skladu s člankom 430.a i drugih relevantnih pokazatelja, tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a ovog članka redovito, a najmanje jedanput godišnje, ocjenjuje jesu li ponder rizika od 35 % za izloženosti jednog ili više segmenata nekretnina osiguranih hipotekama na stambenim nekretninama iz članka 125. koje se nalaze na jednom ili više dijelova državnog područja države članice relevantnog tijela i ponder rizika od 50 % za izloženosti osigurane hipotekama na poslovnim nekretninama iz članka 126. koje se nalaze na jednom ili više dijelova državnog područja države članice relevantnog tijela odgovarajući, uzimajući u obzir:

    (a) 

    ostvarene gubitke po izloženostima osiguranima nekretninama;

    (b) 

    buduća kretanja na tržištima nekretnina.

    Ako na temelju ocjene iz prvog podstavka ovog stavka tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a. ovog članka zaključi da ponderi rizika iz članka 125. stavka 2. ili članka 126. stavka 2. ne odražavaju na primjereni način stvarne rizike u vezi s jednim ili više segmenata nekretnina za izloženosti koje su u cijelosti osigurane hipotekama na stambenim nekretninama ili poslovnim nekretninama koje se nalaze na jednom ili više dijelova državnog područja države članice relevantnog tijela, i ako smatra da bi neprimjerenost pondera rizika mogla negativno utjecati na sadašnju ili buduću financijsku stabilnost u njegovoj državi članici, može povećati pondere rizika koji se odnose na te izloženosti u okviru rasponâ iz četvrtog podstavka ovog stavka ili nametnuti strože kriterije od onih iz članka 125. stavka 2. ili članka 126. stavka 2.

    Tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a ovog članka obavješćuje EBA-u i ESRB o svim prilagodbama pondera rizika i primijenjenim kriterijima na temelju ovog stavka. U roku od jednog mjeseca od primitka te obavijesti EBA i ESRB dostavljaju svoje mišljenje dotičnoj državi članici. EBA i ESRB objavljuju pondere rizika i kriterije za izloženosti iz članaka 125. i 126. i članka 199. stavka 1. točke (a) kako ih provodi relevantno tijelo.

    Za potrebe drugog podstavka ovog stavka tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a. može odrediti pondere rizika unutar sljedećih raspona:

    (a) 

    od 35 % do 150 % za izloženosti osigurane hipotekama na stambenim nekretninama;

    (b) 

    50 % do 150 % za izloženosti osigurane hipotekama na poslovnim nekretninama.

    3.  
    Ako tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a. odredi više pondere rizika ili strože kriterije na temelju stavka 2. drugog podstavka, institucije imaju šestomjesečno prijelazno razdoblje da ih primijene.
    4.  
    EBA, u bliskoj suradnji s ESRB-om, sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju strogi kriteriji za procjenu hipotekarne vrijednosti iz stavka 1. i vrste faktora koje treba uzeti u obzir u procjeni primjerenosti pondera rizika iz stavka 2. prvog podstavka.

    EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 31. prosinca 2019.

    Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

    5.  

    ESRB, putem preporuka u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 i u bliskoj suradnji s EBA-om, može dati smjernice namijenjene tijelima koja su imenovana u skladu sa stavkom 1.a. ovog članka o sljedećem:

    (a) 

    faktorima koji bi mogli „negativno utjecati na sadašnju ili buduću financijsku stabilnost” iz stavka 2. drugog podstavka; i

    (b) 

    referentnim mjerilima koje tijelo imenovano u skladu sa stavkom 1.a. uzima u obzir pri određivanju viših pondera rizika.

    6.  
    The institutions of a Member State shall apply the risk weights and criteria that have been determined by the authorities of another Member State in accordance with paragraph 2 to all their corresponding exposures secured by mortgages on residential property or commercial immovable property located in one or more parts of that Member State.

    ▼B

    Članak 125.

    Izloženosti u cijelosti i potpuno osigurane stambenim nekretninama

    1.  

    Osim ako su nadležna tijela u skladu s člankom 124. stavkom 2. odlučila drukčije, izloženosti u cijelosti i potpuno osigurane stambenim nekretninama tretiraju se na sljedeći način:<