EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02013D1313-20210101
Decision No 1313/2013/EU of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 on a Union Civil Protection Mechanism (Text with EEA relevance)Text with EEA relevance
Consolidated text: Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
02013D1313 — HR — 01.01.2021 — 003.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
ODLUKA br. 1313/2013/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu ( L 347 20.12.2013, 924) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
UREDBA (EU) 2018/1475 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 2. listopada 2018. |
L 250 |
1 |
4.10.2018 |
|
ODLUKA (EU) 2019/420 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. ožujka 2019. |
L 77I |
1 |
20.3.2019 |
|
UREDBA (EU) 2021/836 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. svibnja 2021. |
L 185 |
1 |
26.5.2021 |
ODLUKA br. 1313/2013/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 17. prosinca 2013.
o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu
(Tekst značajan za EGP)
POGLAVLJE I.
OPĆI I POSEBNI CILJEVI, PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Članak 1.
Opći cilj i predmet
Članak 2.
Područje primjene
Ova Odluka primjenjuje se na suradnju u području civilne zaštite. Ta suradnja uključuje:
djelovanja u području prevencije i pripravnosti unutar Unije i, u mjeri u kojoj se to tiče članka 5. stavka 2., članka 13. stavka 2. i članka 28., također i izvan Unije; i
djelovanja u svrhu pomoći pri odgovoru na izravne nepovoljne posljedice katastrofe unutar ili izvan Unije, uključujući u zemljama iz članka 28. stavka 1., nakon zahtjeva za pomoć putem Mehanizma Unije.
Članak 3.
Posebni ciljevi
Mehanizmom Unije podupire se, dopunjuje i olakšava koordinacija djelovanja država članica s ciljem postizanja sljedećih zajedničkih posebnih ciljeva:
postizanje visoke razine zaštite od katastrofa prevencijom ili smanjenjem njihovih potencijalnih učinaka, poticanjem kulture prevencije i poboljšanjem suradnje između službi civilne zaštite i drugih mjerodavnih službi;
poboljšanje pripravnosti na razini država članica i na razini Unije za odgovor na katastrofe;
olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa ili neposredne opasnosti od katastrofa, među ostalim poduzimanjem mjera za ublažavanje neposrednih posljedica katastrofa te poticanjem država članica da rade na uklanjanju birokratskih prepreka;
podizanje svijesti javnosti i pripravnosti za katastrofe;
povećanje dostupnosti i uporabe znanstvenog znanja o katastrofama; i
povećanje suradnje i aktivnosti koordinacije na prekograničnoj razini i među državama članicama koje su izložene istim vrstama katastrofa.
Pokazatelji se prema potrebi upotrebljavaju za praćenje, evaluaciju i preispitivanje primjene ove Odluke. Ti su pokazatelji sljedeći:
napredak u provedbi okvira za prevenciju katastrofa, koji se mjeri brojem država članica koje su Komisiji dostavile informacije navedene u članku 6. stavku 1. točki (d);
napredak u podizanju razine spremnosti za katastrofe: koji se mjeri količinom kapaciteta za odgovor uključenih u Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu u odnosu na ciljeve kapaciteta iz članka 11., broj modula registriranih u zajedničkom komunikacijskom i informacijskom sustavu za hitne situacije (CECIS) i broj rescEU kapaciteta uspostavljenih kako bi se pružila pomoć u situacijama s teško savladivim posljedicama;
napredak u poboljšanju odgovora na katastrofe, koji se mjeri brzinom intervencija u okviru Mehanizma Unije te opsegom u kojem pomoć doprinosi potrebama na terenu; i
napredak u podizanju svijesti javnosti i pripravnosti za katastrofe, koji se mjeri razinom svijesti građana Unije o rizicima u njihovoj regiji.
Članak 4.
Definicije
Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:
„katastrofa” znači svaka situacija koja ima ili može imati ozbiljne učinke na ljude, okoliš ili imovinu, uključujući kulturnu baštinu;
„odgovor” znači svako djelovanje poduzeto na temelju zahtjeva za pomoć u okviru Mehanizma Unije u slučaju neposredne opasnosti od katastrofe, tijekom katastrofe ili nakon nje, radi uklanjanja njezinih neposrednih štetnih posljedica;
„pripravnost” znači stanje spremnosti i sposobnosti ljudskih i materijalnih sredstava, struktura, zajednica i organizacija koje im omogućuje osiguravanje učinkovitog i brzog odgovora na katastrofu, postignuto kao rezultat unaprijed poduzetog djelovanja;
„prevencija” znači svako djelovanje usmjereno na smanjenje rizika ili ublažavanje nepovoljnih posljedica katastrofe za ljude, okoliš i imovinu, uključujući kulturnu baštinu;
„Ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe” znači ciljevi utvrđeni radi potpore djelovanjima u području prevencije i pripravnosti u svrhu poboljšanja sposobnosti Unije i njezinih država članica da se nose s posljedicama katastrofe koja uzrokuje ili može uzrokovati prekogranične učinke u više zemalja;
„rano upozoravanje” znači pravovremeno i učinkovito pružanje informacija koje omogućuju poduzimanje djelovanja za izbjegavanje ili smanjivanje rizika i nepovoljnih učinaka katastrofe te za olakšavanje pripravnosti za učinkovit odgovor;
„modul” znači samodostatna i autonomna, prethodno definirana organizacija sposobnosti država članica potaknuta zadaćom i potrebama, ili mobilna operativna skupina država članica koja predstavlja kombinaciju ljudskih i materijalnih sredstava koja je moguće opisati u smislu kapaciteta za intervenciju ili prema zadaći/zadaćama koje može izvršiti;
„procjena rizika” znači cjelokupni međusektorski proces utvrđivanja, analize i evaluacije rizika izvršen na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini;
„sposobnost upravljanja rizicima” znači sposobnost države članice ili njezinih regija da rizike (učinke i vjerojatnost katastrofe), utvrđene u njezinim procjenama rizika, smanje, da im se prilagode ili da ih ublaže, na razine koje su prihvatljive u toj državi članici. Sposobnost upravljanja rizicima procjenjuje se s obzirom na tehnički, financijski i administrativni kapacitet za provođenje:
odgovarajućih procjena rizika;
odgovarajućeg planiranja upravljanja rizicima za prevenciju i pripravnost; i
odgovarajućih mjera prevencije rizika i pripravnosti;
„potpora države domaćina” znači svako djelovanje u fazama pripravnosti i odgovora koje poduzima zemlja koja prima ili šalje pomoć, ili Komisija, radi uklanjanja predvidljivih prepreka međunarodnoj pomoći koja se nudi putem Mehanizma Unije. Uključuje potporu država članica za olakšavanje tranzita te pomoći kroz njihovo državno područje;
„kapacitet za odgovor” znači pomoć koja se na zahtjev može pružiti putem Mehanizma Unije;
„logistička podrška” znači ključna oprema ili usluge potrebne timovima stručnjaka iz članka 17. stavka 1. za obavljanje njihovih zadaća, između ostaloga komunikacija, privremeni smještaj, hrana ili prijevoz unutar zemlje;
„država sudionica” znači treća zemlja koja sudjeluje u Mehanizmu Unije u skladu s člankom 28. stavkom 1.
POGLAVLJE II.
PREVENCIJA
Članak 5.
Djelovanja u području prevencije
Za ostvarivanje ciljeva prevencije i provođenje djelovanja u području prevencije Komisija je dužna:
poduzeti mjere za poboljšanje baze znanja o rizicima od katastrofa te za dodatno olakšavanje i promicanje suradnje i razmjene znanja, rezultata znanstvenih istraživanja i inovacija, najboljih praksi i informacija, među ostalim među državama članicama koje se suočavaju sa zajedničkim rizicima;
davati podršku i promicati aktivnost država članica u procjeni i prikazu rizika putem razmjene dobre prakse te olakšavati pristup posebnom znanju i stručnosti koji se odnose na pitanja od zajedničkog interesa;
uspostaviti i redovno ažurirati međusektorski pregled i prikaz rizika od prirodnih katastrofa i rizika od katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući rizike od katastrofa koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke u više zemalja, s kojima se Unija može suočiti, uz dosljedni pristup kroz različita područja politika koja se mogu odnositi ili utjecati na prevenciju katastrofa i uz dužno uzimanje u obzir mogućih utjecaja klimatskih promjena;
poticati razmjenu dobre prakse o pripremi nacionalnih sustava civilne zaštite za suočavanje s utjecajem klimatskih promjena;
promicati i podupirati razvoj i provedbu aktivnosti država članica u upravljanju rizicima putem razmjene dobre prakse te olakšavati pristup posebnom znanju i stručnosti koji se odnose na pitanja od zajedničkog interesa;
prikupljati i širiti informacije koje su države članice stavile na raspolaganje; organizirati razmjenu iskustava o procjeni sposobnosti upravljanja rizicima; i olakšavati razmjenu dobre prakse koja se odnosi na planiranje prevencije i pripravnosti, među ostalim putem dobrovoljnih stručnih provjera;
u skladu s rokovima iz članka 6. stavka 1. točke (d), periodično izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u provedbi članka 6.;
promicati uporabu različitih fondova Unije koji mogu podupirati održivu prevenciju katastrofa te poticati države članice i regije da iskoriste te mogućnosti financiranja;
naglašavati važnost prevencije rizika, podupirati države članice u podizanju svijesti, informiranju javnosti i obrazovanju te podupirati napore država članica u informiranju javnosti o sustavima za uzbunjivanje, davanjem smjernica o takvim sustavima, među ostalim na prekograničnoj razini;
promicati mjere prevencije u državama članicama i trećim zemljama iz članka 28. putem razmjene dobre prakse te olakšavati pristup posebnom znanju i stručnosti koji se odnose na pitanja od zajedničkog interesa; i
u bliskom savjetovanju s državama članicama, poduzimati dodatno potporno i komplementarno djelovanje u području prevencije, potrebno za postizanje cilja navedenog u članku 3. stavku 1. točki (a).
Članak 6.
Upravljanje rizicima
S ciljem promicanja učinkovitog i koherentnog pristupa prevenciji katastrofa i pripravnosti za katastrofe putem razmjene neosjetljivih informacija, to jest informacija čije objavljivanje ne bi bilo u suprotnosti s bitnim interesima sigurnosti država članica, te promicanja razmjene najboljih praksi unutar Mehanizma Unije, države članice dužne su:
dodatno razvijati procjene rizika na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini;
dodatno razvijati procjenu sposobnosti upravljanja rizicima na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini;
dodatno razvijati i usavršavati planiranje upravljanja rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini, uključujući u pogledu prekogranične suradnje, uzimajući u obzir, po njihovu donošenju, ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz stavka 5. i rizike povezane s katastrofama koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke u više zemalja;
Komisiji podnositi sažetak relevantnih elemenata procjena iz točaka (a) i (b), s naglaskom na ključnim rizicima. Za ključne rizike s prekograničnim učincima i rizike povezane s katastrofama koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke u više zemalja, kao i, prema potrebi, rizike male vjerojatnosti i velikog učinka, države članice opisuju prioritetne mjere prevencije i pripravnosti. Sažetak se dostavlja Komisiji do 31. prosinca 2020. i svake tri godine nakon toga, kao i kad god dođe do važnih promjena;
sudjelovati, na dobrovoljnoj osnovi, u stručnim provjerama procjene sposobnosti upravljanja rizicima;
u skladu s međunarodnim obvezama, poboljšati prikupljanje podataka o gubicima nastalima u katastrofama na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini kako bi se osigurala izrada scenarija na temelju dokaza, kako je navedeno u članku 10. stavku 1. i utvrdili nedostaci u kapacitetima za odgovor na katastrofe.
Ako država članica u okviru Mehanizma Unije učestalo traži istu vrstu pomoći za istu vrstu katastrofe, Komisija nakon pažljive analize razloga i okolnosti aktivacije, te s ciljem pružanja potpore dotičnoj državi članici da ojača svoju razinu prevencije i pripravnosti, može:
zatražiti da ta država članica dostavi dodatne informacije o posebnim mjerama prevencije i pripravnosti povezanima s rizikom koji odgovara toj vrsti katastrofe; i
prema potrebi, na temelju dostavljenih informacija:
predložiti upućivanje tima stručnjaka na teren u svrhu pružanja savjeta o mjerama prevencije i pripravnosti; ili
dati preporuke za povećanje razine prevencije i pripravnosti u dotičnoj državi članici. Komisija i ta država članica međusobno se obavješćuju o svim mjerama poduzetima na temelju takvih preporuka.
U slučaju kada država članica u okviru Mehanizma Unije zatraži istu vrstu pomoći za istu vrstu katastrofe tri puta u tri uzastopne godine primjenjuju se točke (a) i (b), osim ako se pažljivom analizom razloga i okolnosti čestih aktivacija pokaže da to nije potrebno.
POGLAVLJE III.
PRIPRAVNOST
Članak 7.
Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije
Zadaća ERCC-a je ponajprije da u stvarnom vremenu koordinira, nadzire i podupire odgovor na hitne situacije na razini Unije. ERCC djeluje u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima civilne zaštite i nadležnim tijelima Unije radi promicanja međusektorskog pristupa upravljanju katastrofama.
Članak 8.
Opća djelovanja Komisije u području pripravnosti
Komisija provodi sljedeća djelovanja u području pripravnosti:
upravlja ERCC-om;
upravlja CECIS-om kako bi se omogućila komunikacija i razmjena informacija između ERCC-a i kontaktnih točaka država članica;
surađuje s državama članicama u cilju
razvoja transnacionalnih sustava za otkrivanje i rano upozoravanje koji su od interesa Unije kako bi se ublažili neposredni učinci katastrofa;
bolje integracije postojećih transnacionalnih sustava za otkrivanje i rano upozoravanje na temelju pristupa koji uključuje više opasnosti i radi što većeg skraćenja vremena potrebnog za odgovor na katastrofe;
održavanja i daljnjeg razvoja svijesti o situaciji i sposobnosti analize;
praćenja katastrofa i, prema potrebi, utjecaja klimatskih promjena, te pružanja savjeta na temelju znanstvenog znanja o njima;
pretvorbe znanstvenih podataka u operativne informacije;
stvaranja, održavanja i razvijanja europskih znanstvenih partnerstava radi obuhvaćanja prirodnih opasnosti i opasnosti uzrokovanih ljudskim djelovanjem, što bi zauzvrat trebalo promicati povezanost nacionalnih sustava za rano upozoravanje i uzbunjivanje te povezanost takvih sustava s ERCC-om i CECIS-om;
podupiranja nastojanja država članica i međunarodnih organizacija kojima su dodijeljene ovlasti znanstvenim spoznajama, inovativnim tehnologijama i stručnim znanjem kad države članice i takve organizacije budu dalje razvijale svoje sustave za rano upozoravanje, među ostalim i preko Mreže znanja Unije u području civilne zaštite iz članka 13.;
uspostavlja i upravlja mogućnošću mobilizacije i razmještaja timova stručnjaka odgovornih za:
procjenu potreba koje bi se mogle rješavati u okviru Mehanizma Unije u državi članici ili trećoj zemlji koja zahtijeva pomoć;
olakšavanje, ako je to potrebno, koordinacije pomoći pri odgovoru na katastrofu na terenu i komunikacije s nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje koja zahtijeva pomoć; i
pružanje potpore u obliku stručnog znanja o djelovanjima u području prevencije, pripravnosti ili odgovora državi članici ili trećoj zemlji koja traži pomoć;
uspostavlja i održava sposobnost pružanja logističke podrške za timove stručnjaka iz točke (d);
razvija i održava mrežu osposobljenih stručnjaka država članica, koji mogu biti na raspolaganju u kratkom roku za pomoć u zadaćama ERCC-a u vezi s praćenjem informacija i olakšavanjem koordinacije;
olakšava koordinaciju prethodnog razmještaja kapaciteta država članica za odgovor na katastrofe unutar Unije;
podupire napore za poboljšanje interoperabilnosti modula i ostalih kapaciteta za odgovor, uzimajući u obzir najbolju praksu na razini država članica i međunarodnoj razini;
u okviru svojih nadležnosti, poduzima potrebne mjere za olakšavanje potpore države domaćina, uključujući izradu i ažuriranje, zajedno s državama članicama, smjernica o potpori države domaćina, na temelju operativnog iskustva;
podupire stvaranje programa procjene dobrovoljnih stručnih provjera za strategije pripravnosti država članica, na temelju prethodno definiranih kriterija kojima će se omogućiti da preporuke budu osmišljene tako da se ojača razina pripravnosti Unije;
u bliskom savjetovanju s državama članicama, poduzima dodatno potporno i komplementarno djelovanje u području pripravnosti, potrebno za postizanje cilja navedenog u članku 3. stavku 1. točki (b); i
podupire države članice na njihov zahtjev u slučaju katastrofa koje se događaju na njihovom državnom području omogućavanjem uporabe europskih znanstvenih partnerstava za ciljane znanstvene analize. Rezultati tih analiza mogu se razmjenjivati putem CECIS-a, uz suglasnost pogođenih država članica.
Članak 9.
Opća djelovanja država članica u području pripravnosti
Države članice unaprijed utvrđuju module druge kapacitete za odgovor i stručnjake u okviru svojih nadležnih službi, posebno u okviru svoje civilne zaštite ili drugih službi za hitne situacije, koji bi mogli biti stavljeni na raspolaganje za intervencije na zahtjev putem Mehanizma Unije. Države članice uzimaju u obzir da sastav modula ili drugi kapaciteti za odgovor mogu ovisiti o vrsti katastrofe te o konkretnim potrebama povezanima s katastrofom.
Moduli se sastoje od resursa jedne ili više država članica i:
mogu obavljati prethodno utvrđene zadaće u područjima odgovora u skladu s uspostavljenim međunarodnim smjernicama te stoga mogu:
biti razmješteni u vrlo kratkom roku nakon zahtjeva za pomoć putem ERCC-a; i
funkcionirati na samodostatan način i autonomno u zadanom razdoblju;
interoperabilni su s drugim modulima;
provode osposobljavanje i vježbe s ciljem ispunjenja zahtjeva interoperabilnosti;
raspoređeni su pod nadležnost osobe koja je odgovorna za djelovanje modula; i
mogu surađivati s drugim tijelima Unije i/ili međunarodnim institucijama, posebno Ujedinjenim narodima, prema potrebi.
Drugi kapaciteti za odgovor mogu sadržavati resurse iz jedne ili više država članica i prema potrebi:
mogu obavljati zadaće u područjima odgovora u skladu s uspostavljenim međunarodnim smjernicama te stoga mogu:
biti razmješteni u vrlo kratkom roku nakon zahtjeva za pomoć putem ERCC-a; i
funkcionirati na samodostatan način i autonomno, prema potrebi, u zadanom razdoblju;
mogu surađivati s drugim tijelima Unije i/ili međunarodnim institucijama, posebno Ujedinjenim narodima, prema potrebi.
Država članica koja odluči da će se koristiti uslugama u hitnim situacijama iz prvog podstavka koje pruža sustav Galileo utvrđuje nacionalna tijela nadležna za uporabu tih hitnih službi i priopćuje ih Komisiji.
Članak 10.
Izrada scenarija i planiranje upravljanja katastrofama
Komisija i države članice zajedno rade na poboljšanju planiranja međusektorskog upravljanja rizikom od katastrofa na razini Unije, i za prirodne katastrofe i za katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke u više zemalja, uključujući štetne učinke klimatskih promjena. Planiranje uključuje izradu scenarija na razini Unije za prevenciju katastrofa, pripravnost i odgovor na njih, uzimajući u obzir rad na ciljevima Unije u pogledu otpornosti na katastrofe iz članka 6. stavka 5. i rad Mreže znanja Unije u području civilne zaštite iz članka 13., i to na temelju:
procjena rizika iz članka 6. stavka 1. točke (a);
pregleda rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c);
procjene sposobnosti upravljanja rizicima koju provode države članice iz članka 6. stavka 1. točke (b);
dostupnih podataka o gubicima nastalima u katastrofama iz članka 6. stavka 1. točke (f);
dobrovoljnih razmjena postojećih informacija o planiranju upravljanja rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini;
mapiranja sredstava; i
izrade planova za uporabu kapaciteta za odgovor.
Članak 11.
Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu
Komisija u suradnji s državama članicama prati napredak u ostvarivanju ciljeva kapaciteta navedenih u provedbenim aktima iz prvog podstavka ovog stavka, te utvrđuje potencijalno znatne nedostatke kapaciteta za odgovor u Europskim udruženim sredstvima za civilnu zaštitu. Ako se utvrde takvi nedostaci, Komisija ispituje jesu li potrebni kapaciteti dostupni državama članicama izvan Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu. Komisija potiče države članice da riješe znatne nedostatke kapaciteta za odgovor u Europskim udruženim sredstvima za civilnu zaštitu. U vezi s tim može pružiti potporu državama članicama u skladu s člankom 20. i člankom 21. stavkom 1. točkom (i) i člankom 21. stavkom 2.
Članak 12.
rescEU
Kako bi se zajamčio učinkovit odgovor na katastrofe, Komisija i države članice, prema potrebi, osiguravaju odgovarajuću geografsku rasprostranjenost rescEU kapaciteta.
U propisno opravdanim hitnim slučajevima Komisija može kupiti, unajmiti, zakupiti ili na drugi način ugovoriti kapacitete utvrđene provedbenim aktima donesenima u skladu s hitnim postupkom iz članka 33. stavka 3. Tim se provedbenim aktima:
utvrđuju potrebna vrsta i količina materijalnih sredstava i sve potrebne usluge podrške koje su već definirane kao rescEU kapaciteti; i/ili
definiraju dodatna materijalna sredstva i sve potrebne usluge podrške kao rescEU kapaciteti te se utvrđuju potrebna vrsta i količina tih kapaciteta.
Domaćini rescEU kapaciteta su države članice koje kupe, unajme, zakupe ili na drugi način ugovore te kapacitete.
rescEU kapaciteti mogu se upotrebljavati za nacionalne potrebe, kako je navedeno u članku 23. stavku 4.a, samo ako se ne upotrebljavaju odnosno nisu potrebni za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije.
rescEU kapaciteti upotrebljavaju se u skladu s provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (g) te operativnim ugovorima između Komisije i države članice koja te kapacitete ima u vlasništvu ili takve kapacitete unajmljuje ili zakupljuje, a kojima se dodatno utvrđuju uvjeti raspoređivanja rescEU kapaciteta, uključujući osoblje koje u tome sudjeluje.
Država članica na čijem se državnom području raspoređuju rescEU kapaciteti odgovorna je za upravljanje operacijama odgovora. U slučaju raspoređivanja kapaciteta izvan Unije, države članice koje su domaćini rescEU kapacitetima odgovorne su za osiguravanje potpune integracije rescEU kapaciteta u cjelokupni odgovor.
Pri raspoređivanju rescEU kapaciteta u trećim zemljama države članice u posebnim slučajevima mogu odbiti raspoređivanje vlastitog osoblja, u skladu s provedbenim aktom donesenim u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (g) te kako je dodatno utvrđeno u operativnim ugovorima iz stavka 5. trećeg podstavka ovog članka.
Članak 13.
Mreža znanja Unije u području civilne zaštite
Komisija putem Mreže vodi računa o stručnom znanju dostupnom u državama članicama, na razini Unije, na razini drugih međunarodnih organizacija i subjekata, na razini trećih zemalja i na razini organizacija aktivnih na terenu.
Komisija i države članice promiču rodno uravnoteženo sudjelovanje u uspostavi i radu Mreže.
Komisija putem Mreže podupire usklađenost postupaka planiranja i donošenja odluka olakšavajući kontinuiranu razmjenu znanja i informacija što uključuje sva područja djelovanja u okviru Mehanizma Unije.
U tu svrhu Komisija putem Mreže među ostalim:
uspostavlja program osposobljavanja o prevenciji katastrofa, pripravnosti na katastrofe i odgovoru na njih za osoblje civilne zaštite i osoblje uključeno u upravljanje katastrofama te upravlja tim programom. Programom se u prvi plan stavlja i potiče razmjena najboljih praksi u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama, među ostalim u pogledu katastrofa izazvanih klimatskim promjenama, te se on sastoji od zajedničkih tečajeva i sustava za razmjenu stručnih znanja u području upravljanja katastrofama, što obuhvaća i razmjene djelatnika i iskusnih volontera te upućivanje stručnjaka iz država članica.
Cilj je programa osposobljavanja i vježbi poboljšati koordinaciju, kompatibilnost i komplementarnost kapaciteta iz članaka 9., 11. i 12. te povećati osposobljenost stručnjaka iz članka 8. stavka 1. točaka (d) i (f);
uspostavlja program lekcija naučenih iz djelovanja u području civilne zaštite koja su se provodila u okviru Mehanizma Unije, uključujući aspekte iz cjelokupnog ciklusa upravljanja katastrofama, kako bi se osigurala široka osnova za procese učenja i stjecanje znanja, te upravlja tim programom. Program obuhvaća:
praćenje, analizu i evaluaciju svih relevantnih djelovanja u području civilne zaštite u okviru Mehanizma Unije;
promicanje provedbe naučenih lekcija kako bi se na osnovi iskustva stvorio temelj za razvoj djelovanja unutar ciklusa upravljanja katastrofama; i
izradu metoda i alata za prikupljanje, analizu, promicanje i provedbu naučenih lekcija.
Taj program također uključuje, prema potrebi, lekcije naučene iz intervencija izvan Unije u odnosu na iskorištavanje poveznica i sinergija između pomoći pružene u okviru Mehanizma Unije i humanitarnog odgovora;
potiče istraživanje i inovacije te promiče uvođenje i primjenu relevantnih novih pristupa ili tehnologija ili obojega za potrebe Mehanizma Unije;
uspostavlja i održava internetsku platformu koja Mreži služi za podržavanje i olakšavanje provedbe različitih zadaća iz točaka (a), (b) i (c).
POGLAVLJE IV.
ODGOVOR
Članak 14.
Obavijest o katastrofama unutar Unije
Prvi se podstavak ne primjenjuje ako je obveza obavješćivanja već bila obuhvaćena u skladu s drugim zakonodavstvom Unije, Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju ili u skladu s postojećim međunarodnim sporazumima.
Članak 15.
Odgovor na katastrofe unutar Unije
Po primitku zahtjeva za pomoć Komisija prema potrebi i bez odlaganja:
prosljeđuje zahtjev kontaktnim točkama drugih država članica;
prikuplja i analizira potvrđene informacije o situaciji, u vezi s pogođenom državom članicom u cilju stvaranja zajedničke svijesti o situaciji i odgovoru na situaciju i prosljeđuje ih izravno državama članicama;
daje preporuke, uz savjetovanje s državom članicom koja je uputila zahtjev, za pružanje pomoći putem Mehanizma Unije, na temelju potreba na terenu i eventualnih relevantnih prethodno izrađenih planova, kako je navedeno u članku 10. stavku 1., poziva države članice da razmjeste specifične kapacitete i olakšava koordinaciju potrebne pomoći; i
poduzima dodatno djelovanje da olakša koordinaciju odgovora.
Članak 16.
Promicanje dosljednosti u odgovoru na katastrofe izvan Unije
Komisija podupire dosljednost u dostavi pomoći kroz sljedeća djelovanja:
održavanje dijaloga s kontaktnim točkama država članica kako bi se osigurao učinkovit i koherentan doprinos odgovora Unije na katastrofu putem Mehanizma Unije cjelokupnom pothvatu pružanja pomoći, osobito:
obavješćivanjem država članica bez odlaganja o cjelovitim zahtjevima za pomoć;
potporom zajedničkoj ocjeni situacije i potreba, pružanjem tehničkih savjeta i/ili olakšavanjem koordinacije pružanja pomoći na terenu kroz nazočnost tima stručnjaka civilne zaštite na terenu;
razmjenom relevantnih ocjena i analizâ sa svim relevantnim dionicima;
pružanjem pregleda pomoći koju nude države članice i drugi dionici;
savjetovanjem o vrsti zatražene pomoći kako bi se osiguralo da je pružena pomoć u skladu s ocjenama potreba; i
pomaganjem u prevladavanju svih praktičnih poteškoća u dostavi pomoći u područjima kao što su tranzit i carina;
trenutačno davanje preporuka, kada je moguće u suradnji s pogođenom zemljom, utemeljenih na potrebama na terenu i eventualnih relevantnih prethodno izrađenih planova, pozivajući države članice da rasporede posebne kapacitete te olakšavajući koordinaciju zatražene pomoći;
povezivanje s pogođenom zemljom u vezi s tehničkim detaljima, kao što su konkretne potrebe za pomoći, prihvaćanje ponuda i praktični dogovori za lokalni prihvat i raspodjelu pomoći;
povezivanje s OCHA-om ili podrška OCHA-e te suradnja s drugim relevantnim dionicima koji doprinose cjelokupnom pothvatu pružanja pomoći kako bi se postigao maksimalan učinak sinergija, pronašle komplementarnosti i izbjeglo udvostručavanje i nedostaci; i
povezivanje sa svim relevantnim dionicima, osobito u završnoj fazi intervencije pomoći u okviru Mehanizma Unije, kako bi se olakšala nesmetana primopredaja.
Članak 17.
Podrška na terenu
Komisija može odabrati, imenovati i uputiti tim stručnjaka koji se sastoji od stručnjaka iz država članica:
na zahtjev za stručnost u području prevencije, u skladu s člankom 5. stavkom 2.;
na zahtjev za stručnost u području pripravnosti, u skladu s člankom 8. stavkom 2.;
u slučaju katastrofe unutar Unije, kako je navedeno u članku 15. stavku 5.;
u slučaju katastrofe izvan Unije, kako je navedeno u članku 16. stavku 3.
Stručnjaci iz Komisije i drugih službi Unije mogu se pridružiti timu s ciljem pružanja podrške timu i olakšavanja uspostave veze s ERCC-om. Stručnjaci koje su uputile agencije UN-a ili druge međunarodne organizacije mogu se integrirati u tim s ciljem jačanja suradnje i olakšavanja zajedničkih ocjena.
Ako je potrebno radi operativne učinkovitosti, Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama može omogućiti uključivanje dodatnih stručnjaka njihovim raspoređivanjem i tehničku i znanstvenu potporu te posegnuti za specijaliziranim znanstvenim stručnim znanjem, stručnim medicinskim znanjem u hitnim situacijama te stručnim sektorskim znanjem.
Postupak za odabir i imenovanje stručnjaka je sljedeći:
države članice imenuju stručnjake za koje su nadležne, a koje je moguće rasporediti kao članove timova stručnjaka;
Komisija odabire stručnjake i voditelja tih timova na temelju njihove stručnosti i iskustva, uključujući razinu završenog osposobljavanja u okviru Mehanizma Unije, prethodno iskustvo sudjelovanja u misijama u okviru Mehanizma Unije te u drugim vrstama međunarodnog humanitarnog rada; odabir se također mora temeljiti na drugim kriterijima, uključujući jezične vještine, kako bi se osiguralo da tim kao cjelina posjeduje vještine potrebne u određenoj situaciji;
Komisija imenuje stručnjake i voditelje tima za misiju u dogovoru s državom članicom koja ih imenuje.
Komisija obavješćuje države članice o dodatnoj stručnoj potpori pruženoj u skladu sa stavkom 1.
Članak 18.
Prijevoz i oprema
U slučaju katastrofe unutar ili izvan Unije, Komisija može podržati države članice u dobivanju pristupa opremi ili prijevoznim i logističkim resursima:
pružanjem i razmjenom informacija o opremi i o prijevoznim i logističkim resursima koje države članice mogu dati na raspolaganje radi olakšavanja udruživanja takve opreme ili prijevoznih i logističkih resursa;
izradom kartografskih materijala za brzo raspoređivanje i mobilizaciju resursa, imajući na umu osobito posebnosti prekograničnih regija u pogledu prekograničnih rizika u više zemalja;
pružanjem pomoći državama članicama u utvrđivanju prijevoznih i logističkih resursa koji mogu biti raspoloživi iz drugih izvora, uključujući komercijalno tržište, te u omogućavanju njihova pristupa tim resursima; ili
pružanjem pomoći državama članicama u utvrđivanju opreme koja može biti raspoloživa iz drugih izvora, uključujući komercijalno tržište.
POGLAVLJE V.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 19.
Proračunska sredstva
Iznos od 425 172 000 EUR u tekućim cijenama proizlazi iz naslova 3. „Sigurnost i građanstvo” višegodišnjeg financijskog okvira, a iznos od 148 856 000 EUR u tekućim cijenama iz naslova 4. „Globalna Europa”.
Takvi troškovi mogu osobito obuhvaćati studije, sastanke stručnjaka, informacijsko-komunikacijska djelovanja, uključujući institucijsko priopćivanje političkih prioriteta Unije, u mjeri u kojoj su povezani s općim ciljevima Mehanizma Unije, troškove povezane s mrežama informacijske tehnologije usmjerenima na obradu i razmjenu informacija, uključujući njihovo međusobno povezivanje s postojećim ili budućim sustavima izrađenima za promicanje međusektorske razmjene podataka i povezanu opremu, zajedno sa svim drugim troškovima tehničke i administrativne pomoći koje Komisija ima za upravljanje programom.
Članak 19.a
Sredstva iz Instrumenta Europske unije za oporavak
Članak 20.
Opća prihvatljiva djelovanja
Sljedeća opća djelovanja prihvatljiva su za financijsku pomoć za unapređenje prevencije katastrofa, pripravnosti za katastrofe i učinkovitog odgovora na njih:
studije, istraživanja, modeli i izrada scenarija za olakšavanje razmjene znanja, najbolje prakse i informacija;
osposobljavanje, vježbe, radionice, razmjena osoblja i stručnjaka, stvaranje mreža, pokazni projekti i prijenos tehnologije;
praćenje, procjena i evaluacija;
javno informiranje, obrazovanje i razvijanje svijesti i povezana djelovanja u vezi sa širenjem informacija, kako bi se građani uključili u prevenciju i smanjivanje učinaka katastrofa u Uniji i kako bi se građanima Unije omogućila djelotvornija i održivija zaštita;
uspostava i provedba programa naučenih lekcija iz intervencija i vježbi u kontekstu Mehanizma Unije, uključujući i o područjima koja se odnose na prevenciju i pripravnost; i
komunikacijska djelovanja i mjere za podizanje svijesti o radu civilne zaštite država članica i Unije u područjima prevencije katastrofa, pripravnosti za katastrofe i odgovora na njih.
Članak 20.a
Vidljivost i nagrade
Za svako financiranje ili pomoć koji su predviđeni ovom Odlukom osigurava se odgovarajuća vidljivost u skladu s posebnim smjernicama koje je Komisija izdala za konkretne intervencije. Države članice posebno osiguravaju da priopćenja za javnost o aktivnostima koje se financiraju u okviru Mehanizma Unije:
sadržavaju odgovarajuća upućivanja na Mehanizam Unije;
koriste vizualno brendiranje za kapacitete koji se financiraju ili sufinanciraju u okviru Mehanizma Unije;
predstavljaju mjere uz prikaz amblema Unije;
o potpori Unije proaktivno izvještavaju nacionalne medije i dionike, kao i putem svojih komunikacijskih kanala; i
podupiru aktivnosti komunikacije Komisije o operacijama.
Kada se rescEU kapaciteti upotrebljavaju u nacionalne svrhe, kako je navedeno u članku 12. stavku 5., države članice, na isti način kako je navedeno u prvom podstavku ovog stavka, priznaju porijeklo tih kapaciteta i jamče vidljivost financijskih sredstava Unije upotrijebljenih za kupnju tih kapaciteta.
Članak 21.
Prihvatljiva djelovanja u području prevencije i pripravnosti
Sljedeća djelovanja u području prevencije i pripravnosti prihvatljiva su za financijsku pomoć:
sufinanciranje projekata, studija, radionica, istraživanja i sličnih djelovanja i aktivnosti iz članka 5.;
sufinanciranje stručnih provjera iz članka 6. točke (d) i članka 8. točke (j);
održavanje funkcija koje pruža ERCC u skladu s člankom 8. točkom (a);
priprema za mobilizaciju i raspoređivanje timova stručnjaka iz članka 8. točke (d) i članka 17. te razvoj i održavanje kapaciteta brzog razmještaja kroz mrežu osposobljenih stručnjaka država članica iz članka 8. točke (f);
uspostava i održavanje CECIS-a i sredstava za omogućavanje komunikacije i razmjenu informacija između ERCC-a i kontaktnih točaka država članica te drugih sudionika u kontekstu Mehanizma Unije;
doprinos razvoju transnacionalnih sustava za otkrivanje, rano upozoravanje i uzbunjivanje koji su od europskog interesa kako bi se omogućio brzi odgovor i promicala međupovezanost nacionalnih sustava za rano upozoravanje i uzbunjivanje te njihova povezanost s ERCC-om i CECIS-om. Ti sustavi uzimaju u obzir i temelje se na postojećim i budućim izvorima i sustavima informiranja, praćenja i otkrivanja;
razvoj planiranja upravljanja rizicima od katastrofa kako je navedeno u članku 10.;
podrška djelovanjima u području pripravnosti opisanima u članku 13.;
razvoj ►M2 Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu ◄ -a, kako je navedeno u članku 11., u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
uspostava rescEU kapaciteta, upravljanje njima i njihovo održavanje u skladu s člankom 12.;
osiguravanje dostupnosti logističke podrške timovima stručnjaka iz članka 17. stavka 1.;
olakšavanje koordinacije prethodnog razmještaja kapaciteta država članica za odgovor na katastrofe unutar Unije u skladu s člankom 8. točkom (g);
potpora pružanju savjeta o mjerama za prevenciju i pripravnost kroz raspoređivanje tima stručnjaka na terenu, na zahtjev države članice, treće zemlje, Ujedinjenih naroda ili njihovih agencija, kako je navedeno u članku 5. stavku 2. i članku 13. stavku 3.
Prihvatljivost za financijsku pomoć za djelovanje iz stavka 1. točke (i) ograničuje se na:
troškove na razini Unije za osnivanje i upravljanje ►M2 Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu ◄ -om i povezanih procesa utvrđenih u članku 11.;
troškove obveznih tečajeva, vježbi i radionica neophodnih za certificikaciju kapaciteta za odgovor država članica za potrebe ►M2 Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu ◄ -a („troškovi certifikacije”). Troškovi certifikacije mogu sadržavati jedinične troškove ili paušalne iznose određene prema vrsti kapaciteta, pokrivajući do 100 % prihvatljivih troškova; i
troškove koji su potrebni za nadogradnju ili popravak kapaciteta za odgovor do stanja spremnosti i raspoloživosti koje omogućuje da budu razmješteni u okviru Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu, u skladu sa zahtjevima kvalitete Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu i, ako je to relevantno, preporukama izrađenima u procesu certifikacije („troškovi prilagodbe”). Ti troškovi mogu uključivati troškove koji se odnose na operabilnost, interoperabilnost modula i drugih kapaciteta za odgovor, autonomiju, samodostatnost, prevozivost, troškove pakiranja i druge nužne troškove, pod uvjetom da se ti troškovi posebno odnose na sudjelovanje kapaciteta u Europskim udruženim sredstvima za civilnu zaštitu.
Troškovi prilagodbe mogu obuhvaćati sljedeće:
75 % prihvatljivih troškova u slučaju nadogradnje, ako taj iznos ne prekoračuje 50 % prosječnog troška razvoja kapaciteta; i
75 % prihvatljivih troškova u slučaju popravka.
Kapaciteti za odgovor koji se financiraju na temelju točaka i. i ii. stavljaju se na raspolaganje u okviru Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu tijekom minimalnog razdoblja koje ovisi o primljenim sredstvima, traje od 3 do 10 godina i započinje u trenutku njihove stvarne raspoloživosti u okviru Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu, osim ako je njihov gospodarski životni vijek kraći.
Troškovi prilagodbe mogu se sastojati od jediničnih troškova ili paušalnih iznosa određenih prema vrsti kapaciteta.
▼M2 —————
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 30. radi izmjene Priloga I.a u pogledu kategorija prihvatljivih troškova.
▼M3 —————
Članak 22.
Prihvatljiva djelovanja u području odgovora
Sljedeća djelovanja u području odgovora prihvatljiva su za financijsku pomoć:
upućivanje timova stručnjaka iz članka 17. stavka 1. zajedno s logističkom podrškom i raspoređivanjem stručnjaka iz članka 8. točaka (d) i (e);
u slučaju katastrofe, pružanje podrške državama članicama u dobivanju pristupa opremi i prijevoznim i logističkim resursima, kako je utvrđeno u članku 23.; i
na temelju zahtjeva za pomoć, poduzimanje dodatnog potpornog i komplementarnog djelovanja potrebnog kako bi se na najučinkovitiji način olakšala koordinacija odgovora.
Članak 23.
Prihvatljiva djelovanja povezana s opremom i operacijama
Sljedeća djelovanja prihvatljiva su za financijsku pomoć s ciljem omogućavanja pristupa opremi i prijevoznim i logističkim resursima u okviru Mehanizma Unije:
pružanje i razmjena informacija o opremi i o prijevoznim i logističkim resursima koje države članice odluče staviti na raspolaganje radi olakšavanja udruživanja takve opreme ili prijevoznih i logističkih resursa;
pružanje pomoći državama članicama u utvrđivanju prijevoznih i logističkih resursa koji mogu biti raspoloživi iz drugih izvora, uključujući komercijalno tržište, te u omogućavanju njihova pristupa tim resursima;
pružanje pomoći državama članicama u utvrđivanju opreme koja može biti raspoloživa iz drugih izvora, uključujući komercijalno tržište;
financiranje prijevoznih i logističkih resursa potrebnih za osiguravanje brzog odgovora na katastrofe. Takva djelovanja prihvatljiva su za financijsku potporu samo ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:
zahtjev za pomoć upućen je u okviru Mehanizma Unije, u skladu s člancima 15. i 16.;
dodatni prijevozni i logistički resursi potrebni su za osiguravanje učinkovitosti odgovora na katastrofe u okviru Mehanizma Unije;
pomoć odgovara potrebama koje je utvrdio ERCC te se dostavlja u skladu s preporukama o tehničkim specifikacijama, kvaliteti, rokovima i modalitetima dostave koje izdaje ERCC;
pomoć je prihvatila zemlja koja je uputila zahtjev, neposredno ili preko Ujedinjenih naroda ili njihovih agencija, ili relevantnih međunarodnih organizacija, u okviru Mehanizma Unije; i
u slučaju katastrofa u trećim zemljama, pomoć nadopunjuje bilo koji cjelokupni humanitarni odgovor Unije.
Financijskom pomoći Unije za prijevozne i logističke resurse može biti pokriveno najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova utvrđenih u točkama od (a) do (d) gdje je to potrebno radi operativne učinkovitosti udruživanja pomoći država članica te ako se troškovi odnose na jedno od sljedećeg:
kratkoročni najam skladišnih kapaciteta radi privremene pohrane pomoći država članica s ciljem olakšavanja njihova koordiniranog prijevoza;
prijevoz iz države članice koja nudi pomoć u državu članicu koja olakšava koordinirani prijevoz te pomoći;
prepakiranje pomoći država članica kako bi se u najvećoj mjeri iskoristili raspoloživi prijevozni kapaciteti ili ispunili određeni operativni zahtjevi; ili
lokalni prijevoz, provoz i skladištenje udružene pomoći s ciljem osiguravanja koordinirane isporuke na konačno odredište u zemlji koja upućuje zahtjev.
Odstupajući od prvog podstavka, financijskom pomoći Unije pokriva se 100 % operativnih troškova rescEU kapaciteta potrebnih za katastrofe male vjerojatnosti i velikog učinka, kada se ti kapaciteti raspoređuju u okviru Mehanizma Unije.
Ne dovodeći u pitanje stavke 1.a i 2., financijska potpora Unije za prijevoz pomoći, koja je potrebna u ekološkim katastrofama u kojima se primjenjuje načelo „onečišćivač plaća”, može pokriti najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova. Primjenjuju se sljedeći uvjeti:
pogođena država članica ili država članica koja pruža pomoć traži financijsku potporu Unije za prijevoz pomoći na temelju valjano obrazložene ocjene potreba;
pogođena država članica ili država članica koja pruža pomoć, ovisno o slučaju, poduzima sve potrebne korake da zatraži i dobije naknadu od onečišćivača, u skladu sa svim primjenjivim međunarodnim zakonskim odredbama, propisima Unije ili nacionalnim propisima;
nakon što primi naknadu od onečišćivača, pogođena država članica ili država članica koja pruža pomoć, ovisno o slučaju, odmah nadoknađuje iznos Uniji.
U slučaju ekološke katastrofe iz prvog podstavka koja ne pogađa neku od država članica aktivnosti iz točaka (a), (b) i (c) provodi država članica koja pruža pomoć.
Članak 24.
Korisnici
Bespovratna sredstva koja se dodjeljuju u okviru ove Odluke mogu se dodijeliti pravnim osobama koje podliježu bilo privatnom, bilo javnom pravu.
Članak 25.
Vrste financijskih intervencija i provedbeni postupci
Godišnji ili višegodišnji program rada ne zahtijeva se za djelovanja obuhvaćena odgovorom na katastrofe utvrđenim u poglavlju IV., koja se ne mogu unaprijed predvidjeti.
Članak 26.
Komplementarnost i usklađenost djelovanja Unije
Komisija osigurava da joj podnositelji zahtjeva za financijsku pomoć na temelju ove Odluke i korisnici takve pomoći dostave informacije o financijskoj pomoći primljenoj iz drugih izvora, među ostalim iz općeg proračuna Unije, te o tekućim zahtjevima za takvu pomoć.
Članak 27.
Zaštita financijskih interesa Unije
Ako treća zemlja sudjeluje u Mehanizmu Unije prema odluci donesenoj na temelju međunarodnog sporazuma ili sudjeluje na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, ta treća zemlja odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu dodjeljuje potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti. Kada je riječ o OLAF-u, takva prava uključuju pravo provedbe istraga, među ostalim provjera i inspekcija na terenu, kako je predviđeno u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ).
POGLAVLJE VI.
OPĆE ODREDBE
Članak 28.
Treće zemlje i međunarodne organizacije
Mehanizam Unije otvoren je za sudjelovanje:
zemljama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP), u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u, i drugim europskim zemljama kada je to predviđeno sporazumima i postupcima;
zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima, u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima.
Članak 29.
Nadležna tijela
Za potrebe primjene ove Odluke, države članice imenuju nadležna tijela i o tome na odgovarajući način obavješćuju Komisiju.
Članak 30.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
▼M3 —————
Članak 31.
Hitni postupak
Članak 32.
Provedbeni akti
Komisija donosi provedbene akte o sljedećim predmetima:
suradnji ERCC-a s kontaktnim točkama država članica, kako je predviđeno člankom 8. točkom (b), člankom 15. stavkom 3. i člankom 16. stavkom 3. točkom (a); i operativnim postupcima za odgovor na katastrofe unutar Unije, kako je predviđeno člankom 15. kao i izvan Unije, kako je predviđeno člankom 16. uključujući utvrđivanje relevantnih međunarodnih organizacija;
komponentama CECIS-a, kao i organiziranju razmjene informacija preko CECIS-a, kako je predviđeno člankom 8. točkom (b);
procesu rapoređivanja timova stručnjaka, kako je predviđeno člankom 17.;
utvrđivanju modula, drugih kapaciteta za odgovor i stručnjaka, kako je predviđeno člankom 9. stavkom 1.;
operativnim zahtjevima za funkcioniranje i interoperabilnost modula, kako je predviđeno člankom 9. stavkom 2., uključujući njihove zadaće, kapacitete, glavne komponente, samodostatnost i raspoređivanje;
ciljevima kapaciteta, zahtjevima u pogledu kvalitete i interoperabilnosti te postupku certifikacije i registracije koji su potrebni za funkcioniranje ►M2 Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu ◄ -a, kako je predviđeno člankom 11., kao i financijskim aranžmanima, kako je predviđeno člankom 21. stavkom 2.;
uspostavi rescEU kapaciteta, upravljanju njima i njihovom održavanju, kako je predviđeno člankom 12., uključujući kriterije u pogledu odluka o raspoređivanju, operativne postupke, kao i troškove kako je navedeno u članku 21. stavku 3.;
uspostavi i organizaciji Mreže znanja Unije u području civilne zaštite, kako je predviđeno člankom 13.;
kategorijama rizika male vjerojatnosti, ali visokog učinka te pripadajućim kapacitetima za upravljanje takvim rizicima, kako je navedeno u članku 21. stavku 4.;
kriterijima i postupcima za odavanje priznanja za dugotrajnu predanost i izvanredne doprinose civilnoj zaštiti Unije, kako je navedeno u članku 20.a; i
organizaciji potpore za prijevozne i logističke resurse, kako je predviđeno člancima 18. i 23.
Članak 33.
Postupak odbora
Članak 34.
Evaluacija
Poglavlje VII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 35.
Prijelazne odredbe
Do 1. siječnja 2025. financijskom pomoći Unije može se pokriti 75 % troškova potrebnih za osiguravanje brzog pristupa nacionalnim kapacitetima koji odgovaraju kapacitetima utvrđenima u skladu s člankom 12. stavkom 2. U tu svrhu Komisija državama članicama može dodijeliti izravna bespovratna sredstva bez poziva na podnošenje prijedloga.
Kapaciteti iz prvog stavka određuju se kao rescEU kapaciteti do isteka tog prijelaznog razdoblja.
Odstupajući od članka 12. stavka 6., odluku o raspoređivanju kapaciteta iz prvog stavka donosi država članica koja ih je stavila na raspolaganje kao rescEU kapacitete. Kada je zbog domaćih hitnih situacija, više sile ili, u iznimnim slučajevima, ozbiljnih razloga država članica spriječena da u određenoj situaciji katastrofe stavi na raspolaganje te kapacitete, ta država članica što je prije moguće o tome obavješćuje Komisiju uz upućivanje na ovaj članak.
Članak 36.
Stavljanje izvan snage
Odluka 2007/162/EZ, Euratom i Odluka 2007/779/EZ, Euratom stavljaju se izvan snage. Upućivanja na odluke stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Odluku i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu II. ovoj Odluci.
Članak 37.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.
▼M2 —————
PRILOG I.
Postoci za alokaciju financijske omotnice za provedbu Mehanizma Unije iz članka 19. stavka 1.a i iznos iz članka 19.a za razdoblje od 2021. do 2027.
Načela
Pri provedbi ove Odluke uzima se u obzir cilj Unije da doprinese općim klimatskim ciljevima i ambiciji uključivanja djelovanja u području biološke raznolikosti u politike Unije, u mjeri u kojoj to dopuštaju nepredvidivost i posebne okolnosti pripravnosti na katastrofe i odgovora na katastrofe.
PRILOG I.A
Kategorije prihvatljivih troškova iz članka 21. stavka 3.
Troškovi opreme
Troškovi održavanja, uključujući troškove popravka
Troškovi osiguranja
Troškovi osposobljavanja
Troškovi skladištenja
Troškovi registracije i certifikacije
Troškovi potrošnog materijala
Troškovi osoblja potrebni za osiguravanje raspoloživosti i mogućnosti raspoređivanja rescEU kapaciteta.
PRILOG II.
Korelacijska tablica
Odluka Vijeća 2007/162 EZ, Euratom |
Odluka Vijeća 2007/779 EZ, Euratom |
Ova Odluka |
Članak 1. stavak 1. |
|
— |
Članak 1. stavak 2. |
|
Članak 1. stavak 4. |
Članak 1. stavak 3. |
|
— |
Članak 1. stavak 4. |
Članak 1. stavak 2. |
Članak 2. stavak 2. |
|
Članak 1.stavak 1. |
— |
|
Članak 1. stavak 2. prvi podstavak |
Članak 1. stavak 2. |
|
Članak 1. stavak 2. drugi podstavak |
Članak 1. stavak 5. |
Članak 2. stavak 1. |
|
Članak 2. stavak 1. točka (a) |
Članak 2. stavak 2. |
|
Članak 2. stavak 1. točka (b) |
Članak 2. stavak 3. |
|
Članak 1. stavak 6. |
|
Članak 2. točka 1. |
— |
|
Članak 2. točka 2. |
Članak 13. stavak 1. točka (a) |
|
Članak 2. točka 3. |
Članak 20. točka (b) |
|
Članak 2. točka 4. |
Članak 8. točka (d) |
|
Članak 2. točka 5. |
Članak 7. i članak 8. točka (a) |
|
Članak 2. točka 6. |
Članak 8. točka (b) |
|
Članak 2. točka 7. |
Članak 8. točka (c) |
|
Članak 2. točka 8. |
Članak 18. stavak 1. |
|
Članak 2. točka 9. |
Članak 18. stavak 2. |
|
Članak 2. točka 10. |
Članak 16. stavak 7. |
|
Članak 2. točka 11. |
— |
Članak 3. |
Članak 3. |
Članak 4. |
Članak 4. stavak 1. |
|
Članak 20. i članak 21. |
Članak 4. stavak 2. točka (a) |
|
Članak 22. točka (a) |
Članak 4. stavak 2. točka (b) |
|
Članak 22. točka (b) i članak 23. stavak 1. točke (a), (b) i (c) |
Članak 4. stavak 2. točka (c) |
|
Članak 23. stavak 1. točka (d) |
Članak 4. stavak 3. |
|
Članak 23. stavci 2. i 4. |
Članak 4. stavak 4. |
|
Članak 32. stavak 1. točka (i) |
|
Članak 4. stavak 1. |
Članak 9. stavak 1. |
|
Članak 4. stavak 2. |
Članak 9. stavak 3. |
|
Članak 4. stavak 3. |
Članak 9. stavci 1. i 2. |
|
Članak 4. stavak 4. |
Članak 9. stavak 4. |
|
Članak 4. stavak 5. |
Članak 9. stavak 5. |
|
Članak 4. stavak 6. |
Članak 9. stavak 6. |
|
Članak 4. stavak 7. |
Članak 9. stavak 9. |
|
Članak 4. stavak 8. |
Članak 9. stavak 7. |
Članak 5. |
|
Članak 24. |
|
Članak 5. točka 1. |
Članak 8. točka (a) |
|
Članak 5. točka 2. |
Članak 8. točka (b) |
|
Članak 5. točka 3. |
Članak 8. točka (c) |
|
Članak 5. točka 4. |
Članak 8. točka (d) |
|
Članak 5. točka 5. |
Članak 13. stavak 1. točka (a) |
|
Članak 5. točka 6. |
— |
|
Članak 5. točka 7. |
Članak 13. stavak 1. točka (d) |
|
Članak 5. točka 8. |
Članak 13. stavak 1. točka (f) |
|
Članak 5. točka 9. |
Članak 18. |
|
Članak 5. točka 10. |
Članak 8. točka (e) |
|
Članak 5. točka 11. |
Članak 8. točka (g) |
Članak 6. stavak 1. |
|
Članak 25. stavak 1. |
Članak 6. stavak 2. |
|
Članak 25. stavak 2. |
Članak 6. stavak 3. |
|
Članak 25. stavak 3. treća i četvrta rečenica |
Članak 6. stavak 4. |
|
— |
Članak 6. stavak 5. |
|
Članak 25. stavak 3. prva i druga rečenica |
Članak 6. stavak 6. |
|
— |
|
Članak 6. |
Članak 14. |
Članak 7. |
|
Članak 28. stavak 1. |
|
Članak 7. stavak 1. |
Članak 15. stavak 1. |
|
Članak 7. stavak 2. |
Članak 15. stavak 3. |
|
Članak 7. stavak 2. točka (a) |
Članak 15. stavak 3. točka (a) |
|
Članak 7. stavak 2. točka (c) |
Članak 15. stavak 3. točka (b) |
|
Članak 7. stavak 2. točka (b) |
Članak 15. stavak 3. točka (c) |
|
Članak 7. stavak 3. prva i treća rečenica |
Članak 15. stavak 4. i članak 16. stavak 16. |
|
Članak 7. stavak 4. |
Članak 15. stavak 5. |
|
Članak 7. stavak 5. |
— |
|
Članak 7. stavak 6. |
Članak 17. stavak 3. prva rečenica |
Članak 8. |
|
Članak 26. |
|
Članak 8. stavak 1. prvi podstavak |
Članak 16. stavak 1. |
|
Članak 8. stavak 1. drugi podstavak |
Članak 16. stavak 2. prva rečenica |
|
Članak 8. stavak 1. treći podstavak |
— |
|
Članak 8. stavak 1. četvrti podstavak |
— |
|
Članak 8. stavak 2. |
Članak 16. stavak 4. |
|
Članak 8. stavak 3. |
— |
|
Članak 8. stavak 4. točka (a) |
Članak 16. stavak 3. točka (a) |
|
Članak 8. stavak 4. točka (b) |
Članak 16. stavak 3. točka (c) |
|
Članak 8. stavak 4. točka (c) |
Članak 16. stavak 3. točka (d) |
|
Članak 8. stavak 4. točka (d) |
Članak 16. stavak 3. točka (e) |
|
Članak 8. stavak 5. |
Članak 16. stavak 8. |
|
Članak 8. stavak 6. prvi podstavak |
Članak 17. stavak 1. i članak 17. stavak 2. točka (b) |
|
Članak 8. stavak 6. drugi podstavak |
Članak 17. stavak 3. druga rečenica |
|
Članak 8. stavak 7. prvi podstavak |
— |
|
Članak 8. stavak 7. drugi podstavak |
Članak 16. stavak 2. druga rečenica |
|
Članak 8. stavak 7. treći podstavak |
Članak 16. stavak 9. |
|
Članak 8. stavak 7. četvrti podstavak |
Članak 16. stavak 11. |
|
Članak 8. stavak 7. peti podstavak |
— |
|
Članak 8. stavak 8. |
Članak 16. stavak 10. |
|
Članak 8. stavak 9. točka (a) |
Članak 16. stavak 12. |
|
Članak 8. stavak 9. točka (b) |
Članak 16. stavak 13. |
Članak 9. |
|
Članak 16. stavak 2. |
|
Članak 9. |
Članak 18. |
Članak 10. |
|
Članak 19. stavak 3. |
|
Članak 10. |
Članak 28. |
Članak 11. |
|
— |
|
Članak 11. |
Članak 29. |
Članak 12. stavak 1. |
|
Članak 27. stavak 1. |
Članak 12. stavak 2. |
|
— |
Članak 12. stavak 3. |
|
— |
Članak 12. stavak 4. |
|
— |
Članak 12. stavak 5. |
|
— |
|
Članak 12. stavak 1. |
Članak 32. stavak 1. točka (e) |
|
Članak 12. stavak 2. |
Članak 32. stavak 1. točka (a) |
|
Članak 12. stavak 3. |
Članak 32. stavak 1. točka (b) |
|
Članak 12. stavak 4. |
Članak 32. stavak 1. točka (c) |
|
Članak 12. stavak 5. |
Članak 32. stavak 1. točka (h) |
|
Članak 12. stavak 6. |
Članak 32. stavak 1. točka (d) |
|
Članak 12. stavak 7. |
— |
|
Članak 12. stavak 8. |
— |
|
Članak 12. stavak 9. |
Članak 32. stavak 1. drugi dio točke (a) |
Članak 13. |
Članak 13. |
Članak 33. |
Članak 14. |
|
Članak 19. |
Članak 15. |
Članak 14. |
Članak 34. |
|
Članak 15. |
Članak 36. |
Članak 16. |
|
Članak 37. druga rečenica |
Članak 17. |
Članak 16. |
Članak 38. |
( 1 ) Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013. str., 1.).
( 2 ) Uredba (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (SL L 170, 12.5.2021., str. 69.).
( 3 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
( 4 ) SL C 25, 30.1.2008., str. 1.
( 5 ) Uredba Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 433I, 22.12.2020., str. 23.).
( 6 ) Uredba (EU) 2021/836 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o izmjeni Direktive br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 185, 26.5.2021., str. 1.).
( 7 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
( 8 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).