This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02011R1233-20230228
Regulation (EU) No 1233/2011 of the European Parliament and of the Council of 16 November 2011 on the application of certain guidelines in the field of officially supported export credits and repealing Council Decisions 2001/76/EC and 2001/77/EC
Consolidated text: Uredba (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o primjeni određenih smjernica u području službeno podupiranih izvoznih kredita i o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2001/76/EZ i 2001/77/EZ
Uredba (EU) br. 1233/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o primjeni određenih smjernica u području službeno podupiranih izvoznih kredita i o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2001/76/EZ i 2001/77/EZ
02011R1233 — HR — 28.02.2023 — 004.002
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EU) br. 1233/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. studenoga 2011. ( L 326 8.12.2011, 45) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 727/2013 od 14. ožujka 2013. |
L 207 |
1 |
2.8.2013 |
|
|
L 36 |
1 |
11.2.2016 |
||
|
L 37 |
1 |
9.2.2018 |
||
|
L 38 |
1 |
8.2.2023 |
||
Koju je ispravio:
UREDBA (EU) br. 1233/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 16. studenoga 2011.
o primjeni određenih smjernica u području službeno podupiranih izvoznih kredita i o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2001/76/EZ i 2001/77/EZ
Članak 1.
Primjena Sporazuma
Smjernice navedene u Sporazumu o službeno podupiranim izvoznim kreditima („Sporazum”) primjenjuju se u Uniji. Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.
Članak 2.
Prijenos ovlasti
Komisija usvaja delegirane akte u skladu s člankom 3. radi izmjene Priloga II. kao posljedicu izmjena smjernica o kojima su se dogovorile sudionice Sporazuma.
Ako, u slučaju izmjena Priloga II. kao posljedice izmjena smjernica o kojima su se dogovorile sudionice Sporazuma, hitne okolnosti to zahtijevaju, postupak predviđen člankom 4. primjenjuje se na delegirane akte usvojene u skladu s ovim člankom.
Članak 3.
Izvršavanje ovlasti
Članak 4.
Postupak u hitnim slučajevima
Članak 5.
Transparentnost i izvješćivanje
Unija primjenjuje mjere vezane za transparentnost i izvješćivanje kako je određeno Prilogom I.
Članak 6.
Stavljanje izvan snage
Odluke 2001/76/EZ i 2001/77/EZ stavljaju se izvan snage.
Članak 7.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
1. Ne dovodeći u pitanje prava institucija država članica koje provode nadzor nad nacionalnim izvozno-kreditnim programima, svaka država članica Komisiji dostavlja godišnje izvješće o radu s ciljem povećanja transparentnosti na razini Unije. Države članice izvješćuju, u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavnim okvirom, o sredstvima i odgovornostima, plaćenoj šteti i povratima, novim obvezama, izloženosti i troškovima premija. U slučaju pojavljivanja zavisnih odgovornosti vezanih uz aktivnosti službeno podupiranih izvoznih kredita, te aktivnosti postaju dio godišnjeg izvješća o radu.
2. U godišnjem izvješću o radu države članice opisuju na koji način njihove izvozno-kreditne agencije kod aktivnosti vezanih uz službeno podupirane izvozne kredite uzimaju u obzir rizike za okoliš, koje mogu uzrokovati ostale važne rizike.
3. Komisija godišnju reviziju za Europski parlament sastavlja na temelju tih podataka, uključujući evaluaciju vezanu uz sukladnost izvozno-kreditnih agencija s ciljevima i obvezama Unije.
4. Komisija, u skladu sa svojom nadležnosti Europskom parlamentu dostavlja godišnje izvješće o izvršenim pregovorima u kojima Komisija ima ovlaštenje za pregovaranje na raznim forumima međunarodne suradnje, s ciljem uspostave svjetskih normi u području službeno podupiranih izvoznih kredita.
Prvo razdoblje izvješćivanja, u okviru ove Uredbe, obuhvaća 2011. godinu.
PRILOG II.
|
SADRŽAJ |
|
|
PRILOG |
|
|
POGLAVLJE I.: OPĆE ODREDBE |
|
|
1. |
SVRHA |
|
2. |
STATUS |
|
3. |
SUDJELOVANJE |
|
4. |
PODACI DOSTUPNI NESUDIONICAMA |
|
5. |
PODRUČJE PRIMJENE |
|
6. |
SEKTORSKI DOGOVORI |
|
7. |
PROJEKTNO FINANCIRANJE |
|
8. |
POVLAČENJE |
|
9. |
PRAĆENJE |
|
POGLAVLJE II.: FINANCIJSKI UVJETI ZA IZVOZNE KREDITE |
|
|
10. |
PREDUJAM, MAKSIMALNA SLUŽBENA POTPORA I LOKALNI TROŠKOVI |
|
11. |
RAZVRSTAVANJE ZEMALJA S OBZIROM NA MAKSIMALNE ROKOVE OTPLATE |
|
12. |
MAKSIMALNI ROKOVI OTPLATE |
|
13. |
ROKOVI OTPLATE ZA NENUKLEARNE ELEKTRANE |
|
14. |
OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA |
|
15. |
KAMATNE STOPE, PREMIJSKE STOPE I OSTALE NAKNADE |
|
16. |
RAZDOBLJE VALJANOSTI ZA IZVOZNE KREDITE |
|
17. |
MJERE ZA IZBJEGAVANJE ILI SMANJENJE GUBITAKA |
|
18. |
PRILAGOĐAVANJE |
|
19. |
NAJMANJE FIKSNE KAMATNE STOPE SA SLUŽBENOM FINANCIJSKOM POTPOROM |
|
20. |
UTVRĐIVANJE CIRR-ova |
|
21. |
VALJANOST CIRR-ova |
|
22. |
PRIMJENA CIRR-ova |
|
23. |
PREMIJA ZA KREDITNI RIZIK |
|
24. |
MINIMALNE PREMIJSKE STOPE ZA KREDITNI RIZIK |
|
25. |
RAZVRSTAVANJE ZEMALJA PREMA RIZIKU |
|
26. |
OCJENA RIZIKA DRŽAVE |
|
27. |
RAZVRSTAVANJE KUPACA PREMA RIZIKU |
|
28. |
RAZVRSTAVANJE MULTILATERALNIH I REGIONALNIH INSTITUCIJA |
|
29. |
POSTOTAK I KVALITETA POKRIĆA SLUŽBENOG IZVOZNOG KREDITA |
|
30. |
METODE SMANJENJA RIZIKA ZEMLJE |
|
31. |
POVEĆANJA KREDITNE SPOSOBNOSTI KUPCA |
|
32. |
REVIZIJA VALJANOSTI MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA ZA KREDITNI RIZIK |
|
POGLAVLJE III.: ODREDBE ZA VEZANU POMOĆ |
|
|
33. |
OPĆA NAČELA |
|
34. |
OBLICI VEZANE POMOĆI |
|
35. |
POVEZANO FINANCIRANJE |
|
36. |
PRIHVATLJIVOST ZEMLJE ZA VEZANU POMOĆ |
|
37. |
PRIHVATLJIVOST PROJEKTA |
|
38. |
MINIMALNA RAZINA POVLASTICA |
|
39. |
IZUZEĆA OD PRIHVATLJIVOSTI ZEMLJE ILI PROJEKTA ZA VEZANU POMOĆ |
|
40. |
IZRAČUN RAZINE POVLASTICA VEZANE POMOĆI |
|
41. |
RAZDOBLJE VALJANOSTI VEZANE POMOĆI |
|
42. |
PRILAGOĐAVANJE |
|
POGLAVLJE IV.: POSTUPCI |
|
|
ODJELJAK 1.: UOBIČAJENI POSTUPCI ZA IZVOZNE KREDITE I POMOĆ POVEZANU S TRGOVINOM |
|
|
43. |
OBAVIJESTI |
|
44. |
INFORMACIJE O SLUŽBENOJ POTPORI |
|
45. |
POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA |
|
46. |
POSEBNO SAVJETOVANJE |
|
ODJELJAK 2.: POSTUPCI ZA IZVOZNE KREDITE |
|
|
47. |
PRETHODNA OBAVIJEST UZ RASPRAVU |
|
48. |
PRETHODNA OBAVIJEST |
|
ODJELJAK 3.: POSTUPCI ZA POMOĆ POVEZANU S TRGOVINOM |
|
|
49. |
PRETHODNA OBAVIJEST |
|
50. |
TRENUTAČNA OBAVIJEST |
|
ODJELJAK 4.: POSTUPCI SAVJETOVANJA ZA VEZANU POMOĆ |
|
|
51. |
SVRHA SAVJETOVANJA |
|
52. |
OPSEG I VREMENSKI RASPORED SAVJETOVANJA |
|
53. |
ISHOD SAVJETOVANJA |
|
ODJELJAK 5. RAZMJENA PODATAKA ZA IZVOZNE KREDITE I POMOĆ POVEZANU S TRGOVINOM |
|
|
54. |
KONTAKTNE TOČKE |
|
55. |
OPSEG UPITA |
|
56. |
OPSEG ODGOVORA |
|
57. |
OSOBNO SAVJETOVANJE |
|
58. |
POSTUPCI I OBLIK POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA |
|
59. |
ODGOVORI NA PRIJEDLOGE POJEDINAČNOG POSEBNOG DOGOVORA |
|
60. |
PRIHVAĆANJE POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA |
|
61. |
NESLAGANJE OKO POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA |
|
62. |
DATUM STUPANJA NA SNAGU POJEDINAČNOG POSEBNOG DOGOVORA |
|
63. |
VALJANOST POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA |
|
ODJELJAK 6.: OPERATIVNE ODREDBE ZA PRIJENOS PODATAKA O MINIMALNIM KAMATNIM STOPAMA (CIRR-OVI) |
|
|
64. |
PRIJENOS PODATAKA O MINIMALNIM KAMATNIM STOPAMA |
|
65. |
DATUM STUPANJA NA SNAGU PRIMJENE KAMATNIH STOPA |
|
66. |
TRENUTAČNE PROMJENE KAMATNIH STOPA |
|
ODJELJAK 7.: REVIZIJE |
|
|
67. |
REDOVITA REVIZIJA SPORAZUMA |
|
68. |
REVIZIJA MINIMALNIH KAMATNIH STOPA |
|
69. |
REVIZIJA MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA I S NJIMA POVEZANIH PITANJA |
|
PRILOG I.: SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA BRODOVE |
|
|
PRILOG II: SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA NUKLEARNE ELEKTRANE |
|
|
PRILOG III.: SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA CIVILNE ZRAKOPLOVE |
|
|
PRILOG IV.: SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE, UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA I PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA TE VODNE PROJEKTE |
|
|
PRILOG V.: SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU |
|
|
PRILOG VI.: SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA PROJEKTE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ UGLJENA |
|
|
PRILOG VII.: UVJETI PRIMJENJIVI NA TRANSAKCIJE PROJEKTNOG FINANCIRANJA |
|
|
PRILOG VIII.: PODACI KOJI SE TREBAJU UKLJUČITI U OBAVIJESTI |
|
|
PRILOG IX.: IZRAČUN MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA |
|
|
PRILOG X.: TRŽIŠNE USPOREDNE VRIJEDNOSTI ZA TRANSAKCIJE U DRŽAVAMA NULTE KATEGORIJE |
|
|
PRILOG XI.: KRITERIJI I UVJETI KOJIMA SE UREĐUJE PRIMJENA GARANCIJE OTPLATE OD TREĆE STRANE I RAZVRSTAVANJE MULTILATERALNIH ILI REGIONALNIH INSTITUCIJA |
|
|
PRILOG XII.: KVALITATIVNI OPISI KATEGORIJA RIZIKA KUPCA |
|
|
PRILOG XIII.: KRITERIJI I UVJETI KOJIMA SE UREĐUJE PRIMJENA METODA SMANJIVANJA RIZIKA ZEMLJE I POVEĆANJE KREDITNE SPOSOBNOSTI KUPCA |
|
|
PRILOG XIV.: KONTROLNI POPIS KRITERIJA KVALITETE RAZVOJA |
|
|
PRILOG XV.: POPIS DEFINICIJA |
|
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
1. SVRHA
Glavna je svrha Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima (dalje u tekstu: Sporazum) osigurati okvir za pravilnu uporabu službeno podupiranih izvoznih kredita.
Sporazumom se nastoje poticati ravnopravni tržišni uvjeti za službenu potporu, kako je navedeno u članku 5. točki (a), kako bi se među izvoznicima potaknula konkurencija na temelju kvalitete i cijene izvezene robe i usluga, a ne na temelju najpovoljnijih službeno podupiranih financijskih uvjeta.
2. STATUS
Sporazum, razvijen u okviru OECD-a, najprije je stupio na snagu u travnju 1978. na neodređeno vrijeme. Sporazum je džentlmenski dogovor među sudionicama. To nije akt OECD-a ( 1 ), iako uživa administrativnu podršku tajništva OECD-a (dalje u tekstu: „tajništvo”).
3. SUDJELOVANJE
Trenutačne su sudionice Sporazuma: Australija, Kanada, Europska unija, Japan, Koreja, Novi Zeland, Norveška, Švicarska i Sjedinjene Države. Trenutačne sudionice mogu pozvati druge članice OECD-a, kao i zemlje koje nisu članice.
4. PODACI DOSTUPNI NESUDIONICAMA
Sudionice se obvezuju s nesudionicama dijeliti podatke koji se odnose na obavijesti povezane sa službenom potporom kako je određeno člankom 5. točkom (a).
Sudionica mora, na temelju uzajamnosti, odgovoriti na zahtjev nesudionice u konkurentskoj situaciji o ponuđenim financijskim uvjetima njezine službene potpore, jednako kao što bi odgovorila na zahtjev sudionice.
5. PODRUČJE PRIMJENE
Sporazum se primjenjuje na sve službene potpore koje pruža vlada ili koje se pružaju u njezino ime za izvoz roba i/ili usluga s rokom otplate od dvije godine ili više, uključujući financijski lizing.
Službena potpora pruža se u različitim oblicima:
garancija ili osiguranje za izvozne kredite (čisto pokriće)
službene financijske potpore:
sve kombinacije gore navedenog.
Sporazum se primjenjuje na vezanu pomoć Postupci iz poglavlja IV. primjenjuju se i na nevezanu pomoć povezanu s trgovinom.
Sporazum se ne primjenjuje na izvoz vojne opreme i poljoprivrednih proizvoda.
Službene se potpore ne smiju pružati ako postoje jasni dokazi da je ugovor sklopljen s kupcem u zemlji koja nije konačno odredište te robe, prvenstveno s ciljem stjecanja povoljnijih uvjeta otplate.
6. SEKTORSKI DOGOVORI
Sljedeći su sektorski dogovori dio Sporazuma:
Sudionica sektorskog dogovora iz Priloga I., II., IV. ili V. može primijeniti odgovarajuće odredbe na službene potpore za izvoz roba i/ili usluga koje su obuhvaćene odgovarajućim sektorskim dogovorima. Ako sektorski dogovor ne sadržava odredbu koja odgovara nekoj odredbi Sporazuma, sudionica tog sektorskog dogovora primjenjuje odredbu Sporazuma.
Za izvoz roba i/ili usluga obuhvaćenih Prilogom III. sudionice koje su sudionice i tog sektorskog dogovora primjenjuju odredbe tog sektorskog dogovora.
Za izvoz roba i/ili usluga obuhvaćenih Prilogom VI. umjesto odredbi Sporazuma primjenjuju se odgovarajuće odredbe tog priloga. Ako Prilog VI. ne sadržava odredbu koja odgovara nekoj odredbi Sporazuma, sudionica tog sektorskog dogovora primjenjuje odredbe Sporazuma.
7. PROJEKTNO FINANCIRANJE
Sudionice mogu primijeniti uvjete utvrđene Prilogom VII. na izvoz roba i/ili usluga za transakcije koje ispunjavaju kriterije iz Dodatka 1. Prilogu VII.
Točka (a) primjenjuje se na izvoz roba i usluga obuhvaćenih Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za nuklearne elektrane, Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za projekte obnovljive izvore energije, ublažavanja klimatskih promjena te vodne projekte, Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za željezničku infrastrukturu i Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za proizvodnju električne energije iz ugljena.
Točka (a) ne primjenjuje se na izvoz robe i usluga obuhvaćenih Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za civilne zrakoplove i Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za brodove.
8. POVLAČENJE
Sudionica se može povući uz pismenu obavijest tajništvu s pomoću trenutačne komunikacije, odnosno putem internetskog informacijskog sustava OECD-a (OLIS). Povlačenje stupa na snagu 180 kalendarskih dana nakon primitka obavijesti tajništva.
9. PRAĆENJE
Tajništvo prati provedbu Sporazuma.
POGLAVLJE II.
FINANCIJSKI UVJETI ZA IZVOZNE KREDITE
Financijski uvjeti za izvozne kredite obuhvaćaju sve odredbe navedene u ovom poglavlju koje se zajedno čitaju.
U Sporazumu su navedena ograničenja uvjeta koji se mogu službeno poduprijeti. Sudionice prihvaćaju da se na određene trgovačke ili industrijske sektore tradicionalno primjenjuju restriktivniji financijski uvjeti od onih predviđenih Sporazumom. Sudionice moraju i dalje poštovati te uobičajene financijske uvjete, a posebno načelo po kojemu rokovi otplate ne premašuju vijek trajanja robe.
10. PREDUJAM, MAKSIMALNA SLUŽBENA POTPORA I LOKALNI TROŠKOVI
Sudionice od kupaca robe i usluga koji su predmet službene potpore zahtijevaju plaćanje predujma od najmanje 15 % vrijednosti izvoznog ugovora na dan ili prije datuma početka roka otplate kredita kako je navedeno u Prilogu XV. Radi ocjene predujma, vrijednost izvoznog ugovora može se proporcionalno smanjiti ako transakcija uključuje robu i usluge iz treće zemlje koje nemaju službenu potporu. Dozvoljeno je financiranje/osiguranje 100 % premije. Premija može i ne mora biti uključena u vrijednost izvoznog ugovora. Zadržana plaćanja izvršena nakon datuma početka roka otplate kredita ne smatraju se predujmom u ovom kontekstu.
Službena potpora za takav predujam može biti samo u obliku osiguranja od uobičajenih rizika prije kredita ili garancije za takve rizike.
Osim kako je predviđeno u točkama (b) i (d), sudionice ne pružaju službenu potporu u iznosu od više od 85 % vrijednosti izvoznog ugovora, uključujući opskrbu treće zemlje, no isključujući lokalne troškove.
Sudionice mogu pružiti službenu potporu za lokalne troškove pod sljedećim uvjetima:
službena potpora za lokalne troškove nije viša od 30 % vrijednosti izvoznog ugovora
ne smije se pružati uz uvjete povoljnijim/manje restriktivnim od onih dogovorenih za povezani izvoz
ako je službena potpora za lokalne troškove viša od 15 % vrijednosti izvoznog ugovora, za takvu je potporu potrebna prethodna obavijest, u skladu s člankom 48., u kojoj se navodi vrsta podupiranih lokalnih troškova.
11. RAZVRSTAVANJE ZEMALJA S OBZIROM NA MAKSIMALNE ROKOVE OTPLATE
Zemlje kategorije I. zemlje su OECD-a s visokim dohotkom ( 2 ). Sve ostale zemlje pripadaju kategoriji II.
Kod razvrstavanja zemalja primjenjuju se sljedeći operativni kriteriji i postupci:
Razvrstavanje za potrebe Sporazuma određeno je BND-om po glavi stanovnika kako ga izračunava Svjetska banka za potrebe svojeg razvrstavanja zemalja koje se zadužuju.
U slučajevima u kojima Svjetska banka nema dovoljno informacija za objavljivanje podataka BDP-a po stanovniku, Svjetska banka procjenjuje ima li zemlja u pitanju BDP po stanovniku koji je ispod ili iznad trenutačnog praga. Zemlja se razvrstava u skladu s procjenom osim ako se sudionice odluče za drugačiji pristup.
Ako je zemlja ponovno razvrstana u skladu s člankom 11. točkom (a), ponovno razvrstavanje stupit će na snagu dva tjedna nakon što tajništvo svim sudionicama dostavi zaključke donesene na temelju navedenih podataka Svjetske banke.
Ako Svjetska banka revidira brojke, te se revizije ne uzimaju u obzir u odnosu na Sporazum. Usprkos tome, razvrstavanje zemlje može se promijeniti s pomoću pojedinačnog posebnog dogovora pri čemu sudionice povoljno razmatraju promjenu potrebnu zbog pogrešaka i propusta povezanih s brojkama naknadno uočenih u istoj kalendarskoj godini u kojoj ih je tajništvo prvotno iznijelo.
Zemlja će promijeniti kategoriju tek nakon što njezina kategorija prema Svjetskoj banci ostane nepromijenjena dvije godine zaredom.
12. MAKSIMALNI ROKOVI OTPLATE
Ne dovodeći u pitanje članak 13., maksimalni rok otplate razlikuje se ovisno o razvrstavanju zemlje odredišta utvrđene na temelju kriterija u članku 11.
Za zemlje iz kategorije I. maksimalni je rok otplate pet godina, uz mogućnost dogovora na osam i pol godina ako se poštuju postupci za prethodnu obavijest navedeni u članku 48.
Za zemlje iz kategorije II. maksimalni je rok otplate deset godina.
Ako ugovor obuhvaća više od jedne zemlje odredišta, sudionice moraju pokušati postići pojedinačni poseban dogovor u skladu s postupcima u člancima 58. do 63. da bi se dogovorili primjereni rokovi.
13. ROKOVI OTPLATE ZA NENUKLEARNE ELEKTRANE
Maksimalni rok otplate za nenuklearne elektrane koje nisu obuhvaćene Prilogom VI. jest12 godina. Ako sudionica namjerava podupirati rok otplate duži od onoga predviđenog člankom 12., sudionica izdaje prethodnu obavijest u skladu s postupkom u članku 48.
Nenuklearne elektrane su cjelokupne elektrane ili njihovi dijelovi koji nemaju nuklearni pogon; sadržavaju sve komponente, opremu, materijale i usluge (uključujući osposobljavanje osoblja) koji su izravno potrebni za izgradnju i puštanje u pogon takvih nenuklearnih elektrana. Ovime nisu obuhvaćene stavke za koje je obično odgovoran kupac, konkretno troškovi povezani s razvojem zemljišta, cestama, građevinskim naseljima, energetskim vodovima te ranžirnom postajom i vodovodnom mrežom izvan granica zemljišta elektrane, ali i troškovi nastali u zemlji kupca radi dobivanja službenog odobrenja (npr. lokacijske dozvole, građevinske dozvole, dozvole za punjenje goriva), osim:
ako je kupac ranžirne stanice istodobno i kupac elektrane, maksimalni rok otplate za izvornu ranžirnu stanicu jednak je kao za nenuklearnu elektranu (odnosno 12 godina) i
maksimalni rok otplate za razdjelne stanice, transformatore i prijenosne vodove s najnižim pragom voltaže od 100 kV jednak je roku otplate za nenuklearnu elektranu.
14. OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA
Glavnica izvoznog kredita otplaćuje se u jednakim obrocima.
Glavnica se otplaćuje i kamate se plaćaju najmanje svakih šest mjeseci, pri čemu se prvo plaćanje kamata vrši najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita.
Za izvozne kredite pružene u svrhu potpore najma, umjesto jednakih otplata glavnice kako je navedeno u točki (a), mogu se primijeniti jednake otplate glavnice i kamate zajedno.
Iznimno i uz propisno opravdanje izvozni se krediti mogu odobriti pod drugim uvjetima osim onih u navedenim točkama (a) do (c). Pružanje takve potpore objašnjava se neravnotežom vremenske raspodjele sredstava dostupnih dužniku i profilom servisiranja dugova unutar jednakog polugodišnjeg rasporeda otplate i u skladu je sa sljedećim kriterijima:
niti jedna otplata glavnice ili niz uplata u šestomjesečnom razdoblju koje se odnose na glavnicu ne smiju premašiti 25 % glavnice kredita
glavnica se otplaćuje najmanje svakih 12 mjeseci. Prva otplata glavnice vrši se najkasnije 12 mjeseci od datuma početka roka otplate kredita, pri čemu je u razdoblju od 12 mjeseci od datuma početka roka otplate kredita potrebno otplatiti najmanje 2 % glavnice kredita.
Kamate se plaćaju najmanje svakih 12 mjeseci, pri čemu se prvo plaćanje kamata izvršava najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita.
Najviši ponderirani prosjek razdoblja otplate ne smije premašiti:
Sudionica izdaje prethodnu obavijest u skladu s člankom 48. u kojoj se navodi razlog zbog kojeg nije pružena potpora u skladu s točkama (a) do (c).
Kamate dospjele nakon datuma početka roka otplate kredita se ne kapitaliziraju.
15. KAMATNE STOPE, PREMIJSKE STOPE I OSTALE NAKNADE
Kamata isključuje:
bilo koje plaćanje premija ili drugih troškova vezanih uz osiguranje ili garanciju kredita dobavljača ili financijskih kredita
bilo koje plaćanje putem bankarskih naknada ili provizija koje se odnose na izvozni kredit osim godišnjih ili polugodišnjih bankarskih troškova koji su plativi tijekom razdoblja otplate i
zadržane poreze koje je uvela zemlja uvoznica.
Ako se službena potpora pruža u obliku izravnih kredita/financiranja ili refinanciranja, premija se može dodati nominalnoj vrijednosti kamatne stope ili može biti odvojeni trošak. Obje se komponente moraju odvojeno prikazati sudionicama.
16. RAZDOBLJE VALJANOSTI ZA IZVOZNE KREDITE
Financijski uvjeti za pojedinačni izvozni kredit ili kreditnu liniju, osim razdoblja valjanosti za komercijalne referentne kamatne stope (CIRR-ovi) kako je određeno člankom 21., ne utvrđuju se fiksno za razdoblje koje premašuje šest mjeseci prije preuzimanja konačne obveze.
17. MJERE ZA IZBJEGAVANJE ILI SMANJENJE GUBITAKA
Sporazum ne sprečava izvozno-kreditna tijela ili financijske institucije da dogovore manje restriktivne financijske uvjete od onih navedenih u Sporazumu, ako se te mjere poduzmu nakon dodjele ugovora (nakon što ugovor o izvoznom kreditu i popratni dokumenti već stupe na snagu) i ako su namijenjeni isključivo izbjegavanju ili smanjenju gubitaka od događaja koji bi mogli uzrokovati neplaćanje ili štetu.
18. PRILAGOĐAVANJE
Uzimajući u obzir međunarodne obveze sudionice i u skladu s namjenom Sporazuma sudionica se može, u skladu s postupcima određenima člankom 45., prilagoditi financijskim uvjetima druge sudionice ili nesudionice. Financijski uvjeti navedeni u skladu s ovim člankom smatraju se sukladnima odredbama iz poglavlja I. i II. i, kad je primjenjivo, prilozima I., II., III., IV., V., VI. i VII.
19. NAJMANJE FIKSNE KAMATNE STOPE SA SLUŽBENOM FINANCIJSKOM POTPOROM
Sudionice koje pružaju službenu financijsku potporu za kredite sa fiksnom stopom primjenjuju odgovarajuće komercijalne referentne kamatne stope (CIRR-ovi) kao najmanje kamatne stope. CIRR-ovi su kamatne stope utvrđene prema sljedećim načelima:
CIRR-ovi bi trebali predstavljati konačne komercijalne kamatne stope na zajmove na domaćem tržištu predmetne valute
CIRR-ovi bi trebali odgovarati stopi za prvorazredne domaće korisnike kredita
CIRR-ovi bi se trebali temeljiti na troškovima financiranja s fiksnom kamatnom stopom
CIRR ne bi smjeli narušavati domaće konkurentske uvjete i
CIRR-ovi moraju odgovarati stopi dostupnoj prvorazrednim stranim korisnicima kredita.
Pružanje službene financijske potpore ne smije izravnati ili nadoknaditi, djelomično ili u cijelosti, odgovarajuću premiju kreditnog rizika koju valja naplatiti za rizik od neotplaćivanja u skladu s odredbama članka 23.
20. UTVRĐIVANJE CIRR-ova
Svaka sudionica koja želi utvrditi CIRR najprije odabire jedan od sljedeća dva sustava referentne kamatne stope za svoju nacionalnu valutu:
trogodišnji prinos državnih obveznica za rok otplate do uključno pet godina, petogodišnji prinos državnih obveznica za više od pet godina i do uključno osam i pol godina i sedmogodišnji prinos državnih obveznica za više od osam i pol godina ili
petogodišnji prinos državnih obveznica za sve rokove dospijeća.
Sudionice se dogovaraju o iznimkama povezanima sa sustavom referentne kamatne stope.
CIRR-ovi se postavljaju na fiksnu maržu od 100 baznih bodova iznad referentne kamatne stope svake sudionice osim ako se sudionice dogovore drukčije.
Ostale sudionice upotrebljavaju CIRR utvrđen za određenu valutu ako se odluče za financiranje u toj valuti.
Sudionica može promijeniti svoj sustav referentne kamatne stope nakon što pošalje obavijest šest mjeseci unaprijed te se savjetuje s ostalim sudionicama.
Sudionica ili nesudionica može zatražiti utvrđivanje CIRR-a za valutu nesudionice. Uz savjetovanje zainteresirane ne-sudionice, sudionica ili tajništvo mogu, u ime navedene ne-sudionice, iznijeti prijedlog za utvrđivanje CIRR-a u toj valuti prema postupcima pojedinačnog posebnog dogovora u skladu s člancima 58. do 63.
21. VALJANOST CIRR-ova
Kamatna stopa koja se primjenjuje na transakciju ne utvrđuje se na razdoblje duže od 120 dana. Marža od 20 baznih bodova dodaje se CIRR-u ako su uvjeti službene financijske potpore utvrđeni prije datuma ugovora.
22. PRIMJENA CIRR-ova
Ako se službena financijska potpora pruža za kredite s promjenjivom stopom, banke i ostale financijske institucije tijekom cijelog trajanja kredita ne smiju nuditi mogućnost stope niže od CIRR-a (važećeg u vrijeme izvornog ugovora) ili od kratkoročne tržišne stope, ovisno o tome koja je od njih u tom trenutku niža.
U slučaju dobrovoljne prijevremene otplate kredita ili bilo kojeg njegova dijela korisnik kredita državnim institucijama koje pružaju službenu financijsku potporu nadoknađuje sve troškove i gubitke nastale kao posljedica prijevremene otplate, uključujući troškove državne institucije povezane sa zamjenom dijela priljeva novca s fiksnom stopom prekinutog prijevremenom oplatom.
23. PREMIJA ZA KREDITNI RIZIK
Osim kamata sudionice naplaćuju i premije da bi pokrile rizik od neotplaćivanja izvoznih kredita. Premijske stope koje naplaćuju sudionice moraju se temeljiti na riziku i biti usklađene te ne smiju biti nedostatne za pokriće dugoročnih operativnih troškova i gubitaka.
24. MINIMALNE PREMIJSKE STOPE ZA KREDITNI RIZIK
Sudionice moraju naplaćivati barem primjenjivu minimalnu premijsku stopu (MPR) za kreditni rizik.
Primjenjiva minimalna premijska stopa određuje se na temelju sljedećih čimbenika:
Minimalne premijske stope izražene su u postocima vrijednosti glavnice kredita kao da su premije u cijelosti naplaćene na datum povlačenja prve tranše kredita. U Prilogu IX. nalaze se upute za izračun minimalnih premijskih stopa, uključujući i matematičku formulu.
Neovisno o zemlji odredišta premijske stope koje sudionice naplaćuju za transakcije koje podliježu primjeni usporednih tržišnih vrijednosti, tj. uključujući krajnje dužnike/jamce (odnosno subjekte povezane s kreditnim rizikom) iz zemalja kategorije 0, zemalja OECD-a s visokim dohotkom i zemalja europodručja s visokim dohotkom ( 3 ) određuju se za svaki slučaj zasebno. Da bi se osiguralo da se premijskim stopama za transakcije s dužnicima i, ako je potrebno, jamcima, u takvim zemljama ne snižavaju cijene na privatnom tržištu, sudionice se moraju pridržavati sljedećih postupaka, koristeći se dogovorenim načinima za prenošenje relevantnih usporednih vrijednosti cijena u premijske stope:
Ako sudionica pruža službenu potporu kao dio paketa sindiciranog kredita koji je strukturiran kao transakcija osigurana imovinom ( 4 ) ili transakcija projektnog financiranja ( 5 ), tada vrijedi sljedeće:
Da bi se nešto smatralo paketom sindiciranog kredita, moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Sljedeći se postupci primjenjuju na sve ostale transakcije koje podliježu primjeni usporednih tržišnih vrijednosti:
Zemlje „najvišeg rizika” u kategoriji 7 u načelu podliježu premijskim stopama koje premašuju minimalne premijske stope utvrđene za tu kategoriju. Te premijske stope utvrđuju sudionice koje pružaju službenu potporu.
Pri izračunu minimalne premijske stope za neku transakciju primjenjuje se razvrstavanje zemalja prema riziku primjenjivo u zemlji dužnika, dok se kod razvrstavanja kupaca prema riziku primjenjuje razvrstavanje dužnika ( 10 ), osim ako:
Kriteriji i uvjeti koji se odnose na primjenu garancije treće strane u skladu sa situacijama opisanima u prvoj i drugoj alineji prethodno navedene točke (e) utvrđeni su u Prilogu XI.
Konvencija HOR korištena za izračun minimalne premijske stope jedna je polovina razdoblja korištenja uz cijelo razdoblje otplate i njome se predviđa profil redovne otplate izvoznog kredita, odnosno otplata u jednakim polugodišnjim obrocima glavnice uz obračunanu kamatu šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita. Za izvozne kredite s neuobičajenim profilima otplate istovjetno razdoblje otplate (izraženo u jednakim, polugodišnjim obrocima) izračunava se s pomoću sljedeće formule: istovjetno razdoblje otplate = (ponderirano prosječno razdoblje otplate – 0,25)/0,5.
Ako se sudionica odluči za primjenu minimalne premijske stope povezane s trećom stranom iz zemlje koja nije ista kao i dužnikova kao jamcem, mora dati prethodnu obavijest u skladu s člankom 47. Sudionica koja se odluči za primjenu minimalne premijske stope povezane s multilateralnom ili regionalnom institucijom u funkciji jamca mora o tome dati prethodnu obavijest u skladu s člankom 48.
25. RAZVRSTAVANJE ZEMALJA PREMA RIZIKU
Osim zemalja OECD-a s visokim dohotkom i zemalja europodručja s visokim dohotkom zemlje se razvrstavaju u skladu s vjerojatnosti otplaćivanja svojih vanjskih dugova (tj. kreditnim rizikom zemlje).
Pet elemenata kreditnog rizika zemlje su:
Zemlje su razvrstane u jednu od osam kategorija rizika zemlje (0 – 7). Minimalne premijske stope utvrđene su za kategorije od 1 do 7, no ne i za kategoriju 0 jer je razina rizika zemalja u toj kategoriji zanemariva. Kreditni rizik povezan s transakcijama u zemljama kategorije 0 najvećim se dijelom odnosi na rizik dužnika/jamca.
Razvrstavanje zemalja ( 12 ) obavlja se na temelju metodologije razvrstavanja zemalja prema riziku koja se sastoji od:
Razvrstavanje zemalja prema riziku mora se neprekidno pratiti i revidirati najmanje jednom godišnje, a tajništvo mora odmah obavijestiti o promjenama do kojih dolazi zbog metodologije razvrstavanja zemalja prema riziku. Ako se zemlja ponovno razvrsta u nižu ili višu kategoriju rizika zemlje, sudionice najkasnije pet radnih dana od obavijesti tajništva o ponovnom razvrstavanju naplaćuju premijske stope u skladu s ili iznad minimalnih premijskih stopa povezanih s novom kategorijom rizika zemlje.
Razvrstanost zemalja prema riziku objavljuje tajništvo.
26. OCJENA RIZIKA DRŽAVE
Za sve zemlje razvrstane prema metodologiji razvrstavanja zemalja prema riziku u skladu s člankom 25. točkom (d), rizik države ocjenjuje se da bi se iznimno utvrdili sljedeći državni korisnici kredita:
Državni korisnici kredita koji ispunjavaju navedene kriterije iz prethodno navedene točke (a) utvrđuju se prema metodologiji ocjenjivanja rizika ulaganja u zemlju koju su razvile i s kojom su se suglasile sudionice.
Popis državnih korisnika kredita za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije iz prethodno navedene točke (a) mora se neprekidno pratiti i revidirati najmanje jedanput godišnje, a tajništvo mora odmah obavijestiti o promjenama nastalima zbog metodologije ocjene rizika države.
Popis državnih korisnika kredita iz točke (b) objavljuje tajništvo.
27. RAZVRSTAVANJE KUPACA PREMA RIZIKU
Dužnici i, ako je potrebno, jamci u zemljama razvrstanima u kategorije rizika zemalja 1–7 razvrstani su u jednu od kategorija rizika kupaca koje su utvrđene u odnosu na zemlju dužnika/jamca ( 13 ). Matrica kategorija rizika kupca u koje se razvrstavaju dužnici i jamci nalazi se u Prilogu IX. Kvalitativni opisi kategorija rizika kupca nalaze se u Prilogu XII.
Razvrstavanja kupaca prema riziku moraju se temeljiti na nadređenom neosiguranom kreditnom rejtingu dužnika/jamca koji je utvrdila sudionica.
Ne dovodeći u pitanje prethodno navedenu točku (a) transakcije podupirane u skladu s uvjetima Priloga VII. i transakcije u kreditnoj vrijednosti od pet milijuna SDR-ova ili manje mogu se razvrstavati prema pojedinačnim slučajevima, tj. nakon primjene bilo kakvih povećanja kreditne sposobnosti kupca. Takve transakcije, međutim, bez obzira na njihovo razvrstavanje, nisu podobne za bilo kakav popust za primjenu povećanja kreditne sposobnosti kupca.
Državni dužnici i jamci razvrstavaju se u kategoriju rizika kupca SOV/CC0.
Dužnici i jamci koji nisu državni mogu se iznimno razvrstati u kategoriju rizika kupca „manje od rizika države” (SOV+) ( 14 ), ako:
Sudionice moraju dati prethodnu obavijest u skladu s člankom 48. za sljedeće transakcije:
U slučaju nadmetanja za određenu transakciju, pri čemu su sudionice koje u njemu sudjeluju svrstale dužnika/jamca u različite kategorije rizika kupca, sudionice koje se nadmeću nastojat će se usuglasiti oko jednakog razvrstavanja rizika kupca. Ako nije postignut dogovor oko zajedničkog razvrstavanja, sudionicama koje su razvrstale dužnika/jamca u više razvrstavanje rizika kupca nije zabranjena primjena nižeg razvrstavanja rizika kupca.
28. RAZVRSTAVANJE MULTILATERALNIH I REGIONALNIH INSTITUCIJA
Multilateralne i regionalne institucije razvrstavaju se u jednu od osam kategorija rizika zemlje (0 – 7) ( 16 ) i revidiraju prema potrebi. Takva važeća razvrstavanja objavljuje tajništvo.
29. POSTOTAK I KVALITETA POKRIĆA SLUŽBENOG IZVOZNOG KREDITA
Minimalne premijske stope razlikuju se da bi se u obzir uzela različita kvaliteta izvozno-kreditnih proizvoda i postotak pokrića sudionica kako je navedeno u Prilogu IX. Razlikovanje se temelji na perspektivi izvoznika (odnosno neutralizaciji konkurentskog učinka koji je posljedica razlika u kvaliteti proizvoda koji se pružaju izvozniku/financijskoj instituciji).
Kvaliteta izvozno-kreditnog proizvoda ovisi o tome je li proizvod osiguranje, garancija ili izravni kredit/financiranje, a u slučaju proizvoda osiguranja o tome je li za pokriće kamata tijekom razdoblja čekanja na odštetu (odnosno razdoblja između datuma dospijeća plaćanja dužnika i datuma na koji osiguravatelj može nadoknaditi troškove izvozniku/financijskoj instituciji) potrebna dodatna naknada.
Svi postojeći izvozno-kreditni proizvodi koje nude sudionice razvrstavaju se u jednu od sljedeće tri skupine proizvoda:
30. METODE SMANJENJA RIZIKA ZEMLJE
Sudionice mogu primijeniti sljedeće metode smanjenja rizika zemlje, čija je konkretna primjena opisana u Prilogu XIII.:
Sudionica koja primjenjuje minimalnu premijsku stopu u kojoj se odražava metoda smanjenja rizika zemlje mora dati prethodnu obavijest u skladu s člankom 47.
Smanjenje rizika zemlje ne primjenjuje se na transakcije koje podliježu modelu usporednih tržišnih vrijednosti.
31. POVEĆANJA KREDITNE SPOSOBNOSTI KUPCA
Sudionice mogu primijeniti sljedeća povećanja kreditne sposobnosti kupca, koja omogućuju primjenu faktora povećanja kreditne sposobnosti (CEF) koji je veći od 0:
Definicije vrijednosti povećanja kreditne sposobnosti kupca i faktora povećanja kreditne sposobnosti za dužnike iz kategorija 1 – 7 i dužnike povezane s usporednim tržišnim vrijednostima navedene su u Prilogu XIII.
Povećanja kreditne sposobnosti kupca mogu se koristiti sama ili uz sljedeća ograničenja:
Sudionice izdaju prethodnu obavijest u skladu s člankom 48. za transakcije s nedržavnim dužnikom/jamcem kreditne sposobnosti više od pet milijuna SDR-ova ako povećanja kreditne sposobnosti kupca imaju za rezultat primjenu faktora povećanja kreditne sposobnosti koji je veći od 0 ili kada god se povećanja kreditne sposobnosti kupca upotrebljavaju u transakciji koja podliježe primjeni usporednih tržišnih vrijednosti čiji je rezultat cijena niža od odgovarajuće minimalne premijske stope TCMB-a.
32. REVIZIJA VALJANOSTI MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA ZA KREDITNI RIZIK
Za ocjenu dostatnosti minimalnih premijskih stopa i da bi se, ako je potrebno, omogućile prilagodbe naviše ili naniže, za redovito praćenje i prilagodbu minimalnih premijskih stopa koriste se instrumenti za dobivanje povratnih informacija o premijama (PFT-ovi).
PFT-ovima se ocjenjuje primjerenost minimalnih premijskih stopa u odnosu na stvarna iskustva institucija koje pružaju službene izvozne kredite, kao i na informacije privatnog tržišta o određivanju cijena kreditnog rizika.
Opsežna revizija svih aspekata pravila iz Sporazuma povezanih s premijama, s posebnim naglaskom na pravilima o određivanju cijena na temelju usporednih tržišnih vrijednosti, odvija se najkasnije do 31. prosinca 2018.
POGLAVLJE III.
ODREDBE ZA VEZANU POMOĆ
33. OPĆA NAČELA
Sudionice su dogovorile dodatne politike za izvozne kredite i vezanu pomoć. Politike izvoznih kredita moraju se temeljiti na slobodnom tržišnom natjecanju i slobodnom djelovanju tržišnih sila. S pomoću politika vezane pomoći zemljama, sektorima ili projektima koji imaju ograničen ili nikakav pristup tržišnom financiranju moraju se osigurati potrebni vanjski izvori. Politikama vezane pomoći treba se osigurati najbolja vrijednost za novac, smanjiti iskrivljavanje tržišta i pridonijeti razvojno učinkovitom korištenju tih izvora.
Odredbe Sporazuma o vezanoj pomoći ne primjenjuju se na programe pomoći multilateralnih ili regionalnih institucija.
Navedenim načelima ne prejudiciraju se stajališta Odbora za razvojnu pomoć (DAC) o kvaliteti vezane i nevezane pomoći.
Sudionica može zahtijevati dodatne podatke bitne za status vezanja bilo kojeg oblika pomoći. Ako nije sigurno pripada li određena financijska praksa u područje primjene vezane pomoći navedene u Prilogu XV., zemlja donatorica dostavlja dokaz da je pomoć zapravo „nevezana” u skladu s definicijom u Prilogu XV.
34. OBLICI VEZANE POMOĆI
Vezana pomoć može biti u obliku:
kredita Službene razvojne pomoći (ODA) kako je definirano u „Temeljnim načelima DAC-a za povezano financiranje i vezanu i djelomično nevezanu službenu razvojnu pomoć (1987.)” (DAC Guiding Principles for Associated Financing and Tied and Partially Untied Official Development Assistance (1987))
bespovratnih sredstava ODA kako je definirano u „Temeljnim načelima DAC-a za povezano financiranje i vezanu i djelomično nevezanu službenu razvojnu pomoć (1987.)” i
ostalih službenih sredstava (OOF), što uključuje bespovratna sredstva i kredite, ali isključuje službeno podupirane izvozne kredite koji su u skladu sa Sporazumom ili
bilo kojih drugih miješanih oblika, de iure ili de facto, unutar kontrole donatorice, davatelja ili korisnika kredita, što uključuje dva ili više prethodno navedena oblika i/ili sljedeće financijske komponente:
izvozni kredit sa službenom potporom pomoću izravnog kredita/financiranja, refinanciranja, subvencioniranja kamatne stope, garancije ili osiguranja na koje se Sporazum primjenjuje i
ostala sredstva po tržišnim uvjetima ili blizu njih, ili predujam kupca.
35. POVEZANO FINANCIRANJE
Povezano financiranje može biti u različitim oblicima uključujući miješane kredite, miješano financiranje, zajedničko financiranje, usporedno financiranje ili jednokratne cjelovite transakcije. Glavna su svojstva svih oblika:
„Činjenična” (de facto) međusobna povezanost ili veza određena je čimbenicima kao što su:
Sljedeće prakse ne sprječavaju utvrđivanje „činjenične” međusobne povezanosti ili veze:
36. PRIHVATLJIVOST ZEMLJE ZA VEZANU POMOĆ
Zemljama čiji je BND po glavi stanovnika, prema podacima Svjetske banke, iznad gornje granice za zemlje nižeg srednjeg dohotka, ne odobrava se vezana pomoć. Svjetska banka ponovno izračunava ovaj prag na godišnjoj razini ( 17 ). Zemlja će promijeniti kategoriju tek nakon što njezina kategorija prema Svjetskoj banci ostane nepromijenjena dvije godine zaredom.
Kod razvrstavanja zemalja primjenjuju se sljedeći operativni kriteriji i postupci:
Razvrstavanje za potrebe Sporazuma određeno je BND-om po stanovniku kako ga izračunava Svjetska banka u svrhu njezina razvrstavanja zemalja koje se zadužuju. To razvrstavanje objavljuje tajništvo.
U slučajevima u kojima Svjetska banka nema dovoljno informacija za objavljivanje podataka BDP-a po stanovniku, Svjetska banka procjenjuje ima li zemlja u pitanju BDP po stanovniku koji je ispod ili iznad trenutačnog praga. Zemlja se razvrstava u skladu s procjenom osim ako se sudionice odluče za drugačiji pristup.
Ako se prihvatljivost zemlje za odobrenje vezane pomoći promijeni u skladu s prethodno navedenom točkom (a), ponovno razvrstavanje stupa na snagu dva tjedna nakon što tajništvo svim sudionicama dostavi zaključke donesene na temelju navedenih podataka Svjetske banke. Prije datuma stupanja na snagu ponovnog razvrstavanja ne smije se objaviti nikakvo financiranje vezane pomoći za novu prihvatljivu zemlju; nakon tog datuma ne smije se objaviti nikakvo financiranje vezane pomoći za zemlju koja je napredovala, osim obavijesti o pojedinačnim transakcijama obuhvaćenim u okviru prethodno potvrđene kreditne linije prije isteka te kreditne linije (najkasnije jednu godinu od datuma stupanja na snagu).
Ako Svjetska banka revidira brojke, te se revizije ne uzimaju u obzir u odnosu na Sporazum. Usprkos tome, razvrstavanje zemlje može se promijeniti pomoću pojedinačnog posebnog dogovora, u skladu s odgovarajućim postupcima u člancima 58. do 63., pri čemu sudionice povoljno razmatraju promjenu potrebnu zbog pogrešaka i propusta vezanih uz brojke naknadno uočenih tijekom iste kalendarske godine kada ih je tajništvo prvotno iznijelo.
37. PRIHVATLJIVOST PROJEKTA
Vezana pomoć ne daje se za javne ili privatne projekte koji bi trebali biti komercijalno održivi u slučaju financiranja po tržišnim uvjetima ili uvjetima Sporazuma.
Ključni testovi takve prihvatljivosti za pomoć su sljedeći:
Namjena je ključnih testova iz točke (b) opisati kako se vrednuje projekt da bi se utvrdilo treba li ga financirati takvom vrstom pomoći ili izvoznim kreditima po tržišnim uvjetima ili uvjetima Sporazuma. Očekuje se da će se postupkom savjetovanja iz članaka 51. do 53. s vremenom steći iskustvo s pomoću kojeg će se i za izvozno-kreditne agencije i za agencije za pomoć preciznije utvrditi ex ante smjernice o razlici između dvije kategorije projekata.
38. MINIMALNA RAZINA POVLASTICA
Sudionice ne dodjeljuju vezanu pomoć koja ima razinu povlastica manju od 35 % ili 50 % ako je zemlja korisnik najmanje razvijena zemlja (LDC), osim u slučajevima navedenima u nastavku koji su izuzeti od postupaka obavješćivanja navedenih u članku 49. točki (a) i članku 50. točki (a):
tehnička pomoć: vezana pomoć u slučaju kad se komponenta službene razvojne pomoći sastoji isključivo od tehničke suradnje koja iznosi manje od 3 % ukupne vrijednosti transakcije ili jedan milijun posebnih prava vučenja (SDR), što god je niže i
mali projekti: kapitalni projekti od manje od jednog milijuna posebnih prava vučenja (SDR) koji se u potpunosti financiraju dodjelom bespovratne razvojne pomoći.
39. IZUZEĆA OD PRIHVATLJIVOSTI ZEMLJE ILI PROJEKTA ZA VEZANU POMOĆ
Odredbe članaka 36. i 37. ne primjenjuju se na vezanu pomoć u slučaju kad razina povlastica iznosi 80 % ili više, osim na vezanu pomoć koja je dio povezanog financijskog paketa, opisanog u članku 35.
Odredbe članka 37. ne primjenjuju se na vezanu pomoć čija je vrijednost manja od dva milijuna posebnih prava vučenja (SDR), osim na vezanu pomoć koja je dio povezanog financijskog paketa, opisanog u članku 35.
Vezana pomoć za najmanje razvijene zemlje (LCD) prema definiciji Ujedinjenih naroda ne podliježe odredbama članaka 36. i 37.
Sudionice pozitivno razmatraju ubrzavanje postupaka vezane pomoći u skladu s posebnim okolnostima:
Ne dovodeći u pitanje članke 36. i 37. sudionica može iznimno dodijeliti potporu na jedan od sljedećih načina:
40. IZRAČUN RAZINE POVLASTICA VEZANE POMOĆI
Razina povlastica vezane pomoći izračunava se s pomoću jednake metode kao za element bespovratnih sredstava koji koristi DAC, osim sljedećeg:
Diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica kredita u određenoj valuti, odnosno diferencirana diskontna stopa (DDR), mijenja se 15. siječnja svake godine i izračunava se kako slijedi:
|
R |
M |
|
manje od 15 godina |
0,75 |
|
15 godina i više, ali manje od 20 godina |
1,00 |
|
20 godina i više, ali manje od 30 godina |
1,15 |
|
30 godina i više |
1,25 |
Referentni datum za izračun razine povlastica datum je početka roka otplate kredita kako je navedeno u Prilogu XV.
Za potrebe izračuna ukupne razine povlastica povezanog financijskog paketa smatra se da su razine povlastica sljedećih kredita, sredstava i plaćanja jednake nuli:
Plaćanja na datum početka roka otplate kredita ili prije tog datuma koja se ne smatraju predujmom uključuju se u izračun razine povlastica.
Diskontna stopa pri prilagođavanju: u slučaju pomoći za prilagođavanje, identično prilagođavanje znači prilagođavanje identičnoj razini povlastica koja je ponovno izračunana s diskontnom stopom na snazi u vrijeme prilagođavanja.
Lokalni troškovi i nabava treće zemlje uključuju se u izračun razine povlastica samo ako ih financira zemlja donatorica.
Ukupna razina povlastica paketa određuje se množenjem nominalne vrijednosti svake komponente paketa s odgovarajućom razinom povlastica svake komponente, uz dodavanje rezultata, i dijeljenjem tog ukupnog broja s ukupnom nominalnom vrijednosti komponenata.
Diskontna stopa za odobreni kredit u okviru pomoći stopa je na snazi u vrijeme izdavanja obavijesti. Međutim, u slučajevima trenutačnog izdavanja obavijesti, diskontna je stopa ona na snazi u trenutku određivanja uvjeta kredita u okviru pomoći. Promjena diskontne stope za vrijeme trajanja kredita ne mijenja njegovu razinu povlastica.
Ako se promjena valute izvrši prije zaključivanja ugovora, obavijest se revidira. Diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica bit će ona primjenjiva na datum revizije. Revizija nije potrebna ako su u izvornoj obavijesti navedeni alternativna valuta i svi potrebni podaci za izračun razine povlastica.
Ne dovodeći u pitanje točku (g) diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica pojedinačnih transakcija pokrenutih u okviru kreditne linije pomoći jest stopa prvobitno proglašena kreditnom linijom.
41. RAZDOBLJE VALJANOSTI VEZANE POMOĆI
Sudionice ne smiju određivati uvjete vezane pomoći duže od dvije godine, bilo da se to odnosi na financiranje pojedinačnih transakcija ili na protokol o pomoći, kreditnu liniju pomoći ili sličan sporazum. U slučaju protokola o pomoći, kreditne linije pomoći ili sličnog sporazuma, rok valjanosti počinje na datum njihova potpisivanja, o čemu valja obavijestiti u skladu s člankom 50. O produženju kreditne linije šalje se obavijest kao da je riječ o novoj transakciji, uz napomenu da je riječ o produženju i da se obnavlja uz uvjete dozvoljenima u vrijeme slanja obavijesti o produženju. U slučaju pojedinačnih transakcija, uključujući one o kojima je poslana obavijest u okviru protokola o pomoći, kreditne linije pomoći ili sličnog sporazuma, rok valjanosti počinje na datum obavješćivanja o obvezi u skladu s člancima 49. ili 50., prema potrebi.
Kad zemlja prvi put postane neprihvatljiva za primanje 17-godišnjih kredita Svjetske banke, rok valjanosti postojećeg protokola i novih protokola o vezanoj pomoći i kreditnih linija o kojima je poslana obavijest ograničava se na jednu godinu od datuma mogućeg ponovnog razvrstavanja u skladu s postupcima iz članka 36. točke (b).
Produženje takvih protokola i kreditnih linija moguće je jedino uz uvjete koji su u skladu s odredbama članaka 36. i 37. Sporazuma nakon:
U tim se okolnostima mogu zadržati postojeći uvjeti bez obzira na promjenu diskontne stope navedene u članku 40.
42. PRILAGOĐAVANJE
Uzimajući u obzir međunarodne obveze sudionice i u skladu s namjenom Sporazuma sudionica se može, u skladu s postupcima određenim člankom 45., prilagoditi financijskim uvjetima druge sudionice ili nesudionice.
POGLAVLJE IV.
POSTUPCI
ODJELJAK 1.
Uobičajeni postupci za izvozne kredite i pomoć povezanu s trgovinom
43. OBAVIJESTI
Obavijesti utvrđene postupcima iz Sporazuma moraju biti sastavljene u skladu s podacima navedenima u Prilogu VIII. te ih uključivati, a kopije se moraju poslati tajništvu.
44. INFORMACIJE O SLUŽBENOJ POTPORI
Čim se sudionica obveže na službenu potporu, o kojoj je poslala obavijest u skladu s postupcima u člancima 47. do 50., o tome obavješćuje sve ostale sudionice dodajući referentni broj obavijesti na odgovarajući obrazac.
Pri razmjeni podataka u skladu s člancima 55. do 57. sudionica obavješćuje ostale sudionice o uvjetima kredita u skladu s kojima namjerava poduprijeti određenu transakciju i može zahtijevati slične podatke od ostalih sudionica.
45. POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA
Prije prilagođavanja financijskih uvjeta koje navodno nude sudionica ili ne-sudionica u skladu s člancima 18. i 42., sudionica ulaže sve razumne napore, uključujući, prema potrebi, korištenje osobnog savjetovanja opisanog u članku 57., da bi provjerila jesu li ti uvjeti službenu podupirani, te postupa u skladu sa sljedećim:
Sudionica obavješćuje sve ostale sudionice o uvjetima koje namjerava poduprijeti u skladu s jednakim postupcima obavješćivanja potrebnim za prilagođene uvjete. U slučaju prilagođavanja nesudionici sudionica koja namjerava izvršiti prilagođavanje pridržava se jednakih postupaka obavješćivanja koji bi bili potrebni da je prilagođavanje uvjeta ponudila sudionica.
Ne dovodeći u pitanje podtočku 1., ako primjenjivi postupak obavješćivanja zahtijeva da se sudionica koja namjerava izvršiti prilagođavanje suzdrži od svoje obveze nakon datuma zaključivanja prikupljanja ponuda, sudionica koja namjerava izvršiti prilagođavanje šalje obavijest o svojoj namjeri što je prije moguće.
Ako sudionica koja pokreće postupak ublaži ili povuče svoju namjeru podupiranja uvjeta o kojima je poslala obavijest, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.
Sudionica koja namjerava ponuditi financijske uvjete jednake onima o kojima je poslana obavijest u skladu s člancima 47. i 48. može isto učiniti nakon isteka ondje navedenog razdoblja čekanja. Navedena sudionica šalje obavijest o svojoj namjeri što je prije moguće.
46. POSEBNO SAVJETOVANJE
Sudionica koja ima opravdane razloge vjerovati da su financijski uvjeti koje nudi druga sudionica (sudionica koja pokreće postupak) velikodušniji od onih navedenih u Sporazumu šalje obavijest tajništvu. Tajništvo odmah objavljuje te podatke.
Sudionica koja pokreće postupak obrazlaže financijske uvjete svoje ponude u roku od dva radna dana nakon što tajništvo iznese podatke.
Nakon obrazloženja sudionice koja pokreće postupak bilo koja sudionica može zahtijevati da tajništvo u roku od pet radnih dana organizira poseban sastanak radi savjetovanja sudionica da bi se raspravilo o tom pitanju.
Financijski uvjeti koji uživaju pogodnosti službene potpore ne počinju vrijediti do ishoda posebnog sastanka sudionica održanog radi savjetovanja.
ODJELJAK 2.
Postupci za izvozne kredite
47. PRETHODNA OBAVIJEST UZ RASPRAVU
Sudionica obavješćuje sve ostale sudionice najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze u skladu s Prilogom VIII. ako:
Ako u tom razdoblju bilo koja druga sudionica zatraži raspravu, sudionica koja pokreće postupak čeka deset dodatnih kalendarskih dana.
Sudionica nakon rasprave obavješćuje sve ostale sudionice o svojoj konačnoj odluci da bi se olakšalo preispitivanje iskustva u skladu s člankom 69. Sudionice vode evidenciju svog iskustva u vezi premijskih stopa o kojima je poslana obavijest u skladu s prethodno navedenom točkom (a).
48. PRETHODNA OBAVIJEST
Sudionica obavješćuje sve ostale sudionice najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze u skladu s Prilogom VIII. ako namjerava:
pružati potporu u skladu s člankom 10. točkom (d) podtočkom 3.
u slučaju zemlje kategorije I. poduprijeti rok otplate duži od pet godina
pružati potporu u skladu s člankom 13. točkom (a)
pružati potporu u skladu s člankom 14. točkom (d)
primijeniti premijsku stopu u skladu s odredbama članka 24. točke (c) podtočke 1. prilikom sudjelovanja kao dijela paketa sindiciranog kredita
primijeniti premijsku stopu nižu od odgovarajuće premije utvrđene modelom TCMB-a u skladu s člankom 24. točkom (c) podtočkom 2. drugom alinejom
pružiti potporu transakcijama koje podliježu primjeni usporednih tržišnih vrijednosti ako sudionica razvrsta dužnika/jamca kao boljeg od najboljeg rejtinga akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga ili ako nema rejtinga akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga, ako sudionica razvrsta transakciju kao CC2 ili bolju, ili kao kreditni rejting jednak AAA do A–, ili jednak ili povoljniji od najboljeg rejtinga akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga države sjedišta dužnika/jamca
primijeniti premijsku stopu u skladu s člankom 24. točkom (e) drugom alinejom pri čemu su važeće razvrstavanje zemalja prema riziku i kategorija rizika kupca koji se koriste za izračun minimalne premijske stope utvrđeni sudjelovanjem razvrstane multilateralne ili regionalne institucije kao dužnika ili jamca
primijeniti premijsku stopu u skladu s člankom 27. točkom (e) pri čemu je izabrana kategorija rizika kupca koja se koristi za izračun minimalne premijske stope za transakciju:
primijeniti premijsku stopu u skladu s člankom 31. točkom (a) za transakcije s nedržavnim dužnikom/jamcem kreditne sposobnosti više od pet milijuna SDR-ova ako povećanja kreditne sposobnosti kupca imaju za rezultat primjenu faktora povećanja kreditne sposobnosti koji je veći od 0 ili kada god se povećanja kreditne sposobnosti kupca upotrebljavaju u transakciji koja podliježe primjeni usporednih tržišnih vrijednosti čiji je rezultat cijena niža od odgovarajuće minimalne premijske stope TCMB-a
pružati potporu u skladu s člankom 8. točkom (a) Priloga II.
pružati potporu u skladu s člankom 10. točkom (a) podtočkom 1. Priloga IV.
pružati potporu u skladu s člankom 5. točkom (b) Priloga V.
pružati potporu u skladu s člankom 4. točkom (a) Priloga VI.
Ako sudionica koja pokreće postupak ublaži ili povuče svoju namjeru pružanja potpore takvoj transakciji, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.
ODJELJAK 3.
Postupci za pomoć povezanu s trgovinom
49. PRETHODNA OBAVIJEST
Sudionica šalje prethodnu obavijest u skladu s Prilogom VIII. ako namjerava osigurati službenu potporu za:
Prethodna obavijest šalje se najkasnije 30 radnih dana prije zaključivanja prikupljanja ponuda ili datuma preuzimanja obveze, pri čemu se prvenstvo daje ranijem datumu.
Ako sudionica koja pokreće postupak ublaži ili povuče svoju namjeru podupiranja uvjeta o kojima je poslala obavijest, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.
Odredba ovog članka primjenjuje se na vezanu pomoć koja čini dio povezanog financijskog paketa, kako je navedeno u članku 35.
50. TRENUTAČNA OBAVIJEST
Sudionica odmah, odnosno u roku od dva radna dana od preuzimanja obveze, obavješćuje sve ostale sudionice, u skladu s prilogom VIII., ako pruža službenu potporu za vezanu pomoć u sljedećim vrijednostima:
Sudionica također odmah obavješćuje sve ostale sudionice o potpisivanju protokola o pomoći, kreditne linije ili sličnog sporazuma.
Prethodna obavijest nije potrebna ako sudionica namjerava prilagoditi financijske uvjete za koje je potrebna trenutna obavijest.
ODJELJAK 4.
Postupci savjetovanja za vezanu pomoć
51. SVRHA SAVJETOVANJA
Sudionica koja traži obrazloženje za moguće trgovinske motive za vezanu pomoć može zahtijevati potpunu ocjenu kvalitete pomoći (navedenu u Prilogu XIV).
Osim toga, sudionica može zatražiti savjetovanje s ostalim sudionicama, u skladu s člankom 52. To uključuje osobno savjetovanje kako je navedeno u članku 57. da bi se raspravilo o sljedećem:
52. OPSEG I VREMENSKI RASPORED SAVJETOVANJA
Za vrijeme savjetovanja sudionica može, među ostalim, zahtijevati sljedeće podatke:
Savjetovanje se završava, a tajništvo obavješćuje sve sudionice o nalazima povezanima s obama pitanjima iz članka 51. najmanje deset kalendarskih dana prije zaključivanja prikupljanja ponuda ili datuma preuzimanja obveze, pri čemu se prvenstvo daje ranijem datumu. Ako dođe do neslaganja stranaka koje su se savjetovale, tajništvo poziva ostale sudionice da izraze svoja stajališta u roku od pet radnih dana. O navedenim stajalištima obavješćuje sudionicu koja šalje obavijest i koja bi trebala razmotriti nastavak postupka u slučaju da nema znatne potpore ponudi za pomoć.
53. ISHOD SAVJETOVANJA
Donatorica koja želi nastaviti s projektom bez obzira na nedostatak znatne potpore šalje prethodnu obavijest o svojim namjerama ostalim sudionicama najkasnije 60 kalendarskih dana nakon završetka savjetovanja, odnosno prihvaćanja zaključka predsjednika. Donatorica također šalje dopis glavnom tajniku OECD-a navodeći rezultate savjetovanja i objašnjavajući prednosti nacionalnih interesa nepovezanih s trgovinom koji su doveli do tog postupka. Sudionice očekuju da će se tako nešto dogoditi u rijetkim, iznimnim slučajevima.
Donatorica odmah obavješćuje sudionice da je poslala dopis glavnom tajniku OECD-a, čiju kopiju valja priložiti obavijesti. Ni donatorica ni bilo koja druga sudionica ne smiju preuzeti obvezu za vezanu pomoć do deset radnih dana od slanja ove obavijesti sudionicama. Prethodno navedeno razdoblje od deset radnih dana produžuje se na 15 dana u slučaju projekata u vezi s kojima su tijekom procesa savjetovanja utvrđene konkurentne komercijalne ponude.
Tajništvo prati napredak i rezultate savjetovanja.
ODJELJAK 5.
Razmjena podataka za izvozne kredite i pomoć povezanu s trgovinom
54. KONTAKTNE TOČKE
Sve se obavijesti šalju između određenih kontaktnih točaka u svakoj zemlji putem trenutačne komunikacije, odnosno sustava OLIS, te se moraju tretirati povjerljivo.
55. OPSEG UPITA
Sudionica može pitati drugu sudionicu o njezinom stavu prema trećoj zemlji, instituciji u trećoj zemlji ili posebnom načinu poslovanja.
Sudionica koja je primila zahtjev za službenu potporu može poslati upit drugoj sudionici, dajući najpovoljnije kreditne uvjete te uvjete koje bi sudionica koja šalje upit bila spremna poduprijeti.
Ako se upit šalje dvjema sudionicama ili više njih, mora sadržavati popis primatelja.
Kopija svih upita mora se poslati tajništvu.
56. OPSEG ODGOVORA
Sudionica kojoj je upućen upit mora odgovoriti u roku od sedam kalendarskih dana i iznijeti što je više moguće podataka. Odgovor mora što je bolje moguće opisivati odluku koju sudionica namjerava donijeti. Ako je potrebno, potpuni se odgovor šalje u najkraćem mogućem roku. Kopije se šalju na ostale adrese upita i tajništvu.
Ako odgovor na upit naknadno postane nevaljan iz bilo kojeg razloga, primjerice:
odmah se šalje odgovor, čija se kopija šalje svim ostalim primateljima upita i tajništvu.
57. OSOBNO SAVJETOVANJE
Sudionica se u roku od deset radnih dana odaziva na poziv na osobno savjetovanje.
Zahtjev za osobno savjetovanje na raspolaganju je sudionicama i nesudionicama. Savjetovanje se održava u najkraćem mogućem roku nakon isteka razdoblja od deset radnih dana.
Predsjedavajuća sudionica zajedno s tajništvom koordinira sve potrebne radnje praćenja, poput pojedinačnog posebnog dogovora. Tajništvo odmah stavlja na raspolaganje ishod savjetovanja.
58. POSTUPCI I OBLIK POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Prijedlozi pojedinačnog posebnog dogovora upućuju se samo tajništvu. Tajništvo mora poslati prijedlog za pojedinačni posebni dogovor svim sudionicama i, u slučaju kad je uključena vezana pomoć, svim kontaktnim točkama DAC-a. Identitet stranke koja pokreće postupak ne otkriva se u registru pojedinačnih posebnih dogovora na oglasnoj ploči OLIS-a. Međutim, tajništvo može na zahtjev usmenim putem otkriti identitet stranke koja pokreće postupak sudionici ili članici DAC-a. Tajništvo vodi evidenciju o takvim zahtjevima.
Prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora mora sadržavati datum te mora biti u sljedećem obliku:
Prijedlog za pojedinačni posebni dogovor iznesen u skladu s člankom 36. stavkom 4. točkom (b) upućuje se tajništvu, a kopija se šalje ostalim sudionicama. Sudionica koja iznosi prijedlog za pojedinačni posebni dogovor daje potpuno objašnjenje razloga zašto smatra da bi se razvrstavanje zemlje trebalo razlikovati od postupka navedenog u članku 36. točki (b).
Tajništvo čini dogovorene pojedinačne posebne dogovore javno dostupnima.
59. ODGOVORI NA PRIJEDLOGE POJEDINAČNOG POSEBNOG DOGOVORA
Odgovori se šalju u roku od 20 kalendarskih dana iako se sudionice potiču da na prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora odgovore u najkraćem mogućem roku.
Odgovor može biti zahtjev za dodatne podatke, prihvaćanje i odbijanje, prijedlog izmjene pojedinačnog posebnog dogovora ili alternativni prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora.
Smatra se da je sudionica koja izjavi da nema stajalište jer joj nisu pristupili niti jedan izvoznik niti tijela zemlje primateljice u slučaju pomoći za projekt prihvatila prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora.
60. PRIHVAĆANJE POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Nakon razdoblja od 20 kalendarskih dana tajništvo obavješćuje sve sudionice o statusu prijedloga pojedinačnog posebnog dogovora. Ako sve sudionice ne prihvate pojedinačni posebni dogovor, no niti jedna ga sudionica ne odbije, prijedlog ostaje otvoren dodatnih osam kalendarskih dana.
Nakon navedenog dodatnog razdoblja smatra se da je sudionica koja nije izričito odbila prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora prihvatila pojedinačni posebni dogovor. Međutim, sudionica, uključujući sudionicu koja pokreće postupak, može svoje prihvaćanje pojedinačnog posebnog dogovora uvjetovati izričitim prihvaćanjem jedne ili više sudionica.
Ako sudionica ne prihvati jedan ili više elemenata pojedinačnog posebnog dogovora, indirektno prihvaća sve ostale elemente pojedinačnog posebnog dogovora. Podrazumijeva se da takvo djelomično prihvaćanje može navesti ostale sudionice da promijene svoje stajalište o predloženom pojedinačnom posebnom dogovoru. Sve sudionice mogu slobodno ponuditi ili prilagoditi uvjete koji nisu obuhvaćeni pojedinačnim posebnim dogovorom.
Pojedinačni posebni dogovor koji nije prihvaćen može se ponovno razmotriti pomoću postupaka u člancima 58. i 59. U tim okolnostima sudionice ne obvezuje njihova prvobitna odluka.
61. NESLAGANJE OKO POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Ako se sudionica koja pokreće postupak i sudionica koja je predložila izmjenu ili alternativu ne mogu dogovoriti oko pojedinačnog posebnog dogovora u roku od osam dodatnih kalendarskih dana, to se razdoblje može produžiti uz pristanak obje stranke. Tajništvo o takvom produžetku obavješćuje sve sudionice.
62. DATUM STUPANJA NA SNAGU POJEDINAČNOG POSEBNOG DOGOVORA
Tajništvo obavješćuje sve sudionice o stupanju pojedinačnog posebnog dogovora na snagu ili o njegovom odbijanju. Pojedinačni posebni dogovor stupit će na snagu tri kalendarska dana nakon te objave. Tajništvo trajno ažurirane evidencije o svim pojedinačnim posebnim dogovorima u vezi kojih je postignut sporazum ili o kojima nije donesena odluka čini dostupnima s pomoću sustava OLIS.
63. VALJANOST POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Ako nije drugačije dogovoreno, pojedinačni posebni dogovor valjan je tijekom dvije godine od datuma stupanja na snagu, osim ako tajništvo ne primi obavijest da više ne predstavlja predmet interesa i ako to prihvate sve sudionice. Pojedinačni posebni dogovor ostaje valjan dodatne dvije godine ako sudionica zatraži produženje u roku od 14 kalendarskih dana od prvobitnog datuma isteka. O naknadnim produženjima dogovor se može postići primjenom jednakog postupka. Pojedinačni posebni dogovor postignut u skladu s člankom 36. stavkom 4. točkom (b) ostaje valjan dok podaci Svjetske banke za sljedeću godinu ne postanu dostupni.
Tajništvo prati status pojedinačnih posebnih dogovora i o tome obavješćuje sudionice vođenjem popisa „Status valjanih pojedinačnih posebnih dogovora” na OLIS-u. Tajništvo, među ostalim, poduzima sljedeće:
ODJELJAK 6.
Operativne odredbe za prijenos podataka o minimalnim kamatnim stopama (CIRR-ovi)
64. PRIJENOS PODATAKA O MINIMALNIM KAMATNIM STOPAMA
CIRR-ovi za valute određene u skladu s odredbama članka 20. šalju se tajništvu sredstvima trenutačne komunikacije najmanje jednom mjesečno radi dostavljanja svim sudionicama
Ta se obavijest mora dostaviti tajništvu najkasnije pet dana nakon kraja svakog mjeseca na koji se odnosi. Tajništvo zatim odmah obavješćuje sve sudionice o primjenjivim stopama i objavljuje ih.
65. DATUM STUPANJA NA SNAGU PRIMJENE KAMATNIH STOPA
Sve promjene CIRR-ova stupaju na snagu 15. dana nakon kraja svakog mjeseca.
66. TRENUTAČNE PROMJENE KAMATNIH STOPA
Kad tržišna kretanja zahtijevaju obavijesti o izmjeni CIRR-a tijekom mjeseca, izmijenjena stopa primjenjuje se deset dana nakon što tajništvo primi obavijest o toj izmjeni.
ODJELJAK 7.
Revizije
67. REDOVITA REVIZIJA SPORAZUMA
Sudionice redovito preispituju funkcioniranje Sporazuma. U okviru revizije sudionice, među ostalim, preispituju postupke o slanju obavijesti, provedbu i djelovanje sustava DDR, pravila i postupke o vezanoj pomoći, pitanja prilagođavanja, prethodno preuzete obveze i mogućnosti šireg sudjelovanja u Sporazumu.
Ova se revizija temelji na podacima o iskustvu sudionica i njihovim prijedlozima za poboljšanje djelovanja i učinkovitosti Sporazuma. Sudionice uzimaju u obzir ciljeve Sporazuma i prevladavajuću gospodarsku i monetarnu situaciju. Podaci i prijedlozi koje sudionice žele iznijeti u okviru ove revizije moraju se dostaviti tajništvu najkasnije 45 kalendarskih dana prije datuma revizije.
68. REVIZIJA MINIMALNIH KAMATNIH STOPA
Sudionice redovito revidiraju sustav za određivanje CIRR-ova da bi se uvjerile da stope o kojima je izdana obavijest odražavaju trenutačne tržišne uvjete i ispunjavaju ciljeve na kojima se taj sustav temelji. Takve revizije obuhvaćaju i maržu koja se dodaje pri primjeni tih stopa.
Sudionica može predsjedavajućoj sudionici podnijeti utemeljeni zahtjev za dodatnu reviziju ako smatra da CIRR za jednu ili više valuta više ne odražava trenutačne tržišne uvjete.
69. REVIZIJA MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA I S NJIMA POVEZANIH PITANJA
Sudionice redovito prate i preispituju sve aspekte pravila i postupaka povezanih s premijama. To uključuje:
metodologiju razvrstavanja zemalja prema riziku i ocjene rizika države da bi se na temelju iskustva preispitala njihova valjanost
razinu minimalnih premijskih stopa da bi se uvjerile da su one i dalje točna mjera za kreditni rizik, uzimajući u obzir stvarna iskustva institucija koje pružaju službene izvozne kredite i informacije privatnog tržišta o određivanju cijena kreditnog rizika
razlikovanja među minimalnim premijskim stopama koja u obzir uzimaju različitu kvalitetu izvozno-kreditnih proizvoda i postotak osiguranog pokrića i
iskustvo povezano s korištenjem smanjenja rizika zemlje i povećanja kreditne sposobnosti kupca i nastavak valjanosti i primjerenosti njihovog posebnog utjecaja na minimalne premijske stope.
PRILOG I.
SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA BRODOVE
POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE SEKTORSKOG DOGOVORA
1. SUDJELOVANJE
Sudionice sektorskog dogovora su: Australija, Europska unija, Japan, Koreja, Novi Zeland i Norveška.
2. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj sektorski dogovor koji predstavlja dopunu Sporazumu sadržava posebne smjernice za službeno podupirane izvozne kredite za izvozne ugovore povezane sa sljedećim:
Bilo koje novo morsko plovilo od 100 brt ili više koje se upotrebljava za prijevoz robe ili osoba ili za pružanje specijalizirane usluge (primjerice ribarska plovila, brodovi za proizvodnju proizvoda od ribe, ledolomci i jaružala, koji zbog svog pogona i usmjeravanja (upravljanja) trajno sadržavaju sva svojstva samostalne navigacije na otvorenom moru), remorkeri od 365 kW i više ili porinuti i plovni nedovršeni brodovi. Sektorski dogovor ne obuhvaća vojna plovila. Plovni dokovi i pokretne jedinice na moru nisu obuhvaćeni sektorskim dogovorom, no pojave li se problemi u vezi izvoznih kredita za takve strukture, sudionice sektorskog dogovora („sudionice”) nakon razmatranja utemeljenih zahtjeva bilo koje sudionice mogu odlučiti da će oni biti obuhvaćeni.
Sve prenamjene broda. Prenamjena broda znači bilo kakva prenamjena pomorskih plovila od više od 1 000 brt uz uvjet da radnje preoblikovanja obuhvaćaju značajne izmjene plana tereta, trupa ili pogonskog sustava.
Iako plovila na zračni jastuk („hovercraft”) nisu uključena u sektorski dogovor, sudionice imaju dopuštenje odobriti izvozne kredite za plovila na zračni jastuk uz uvjete jednake onima koji prevladavaju u sektorskom dogovoru. Obvezuju se da će umjereno primjenjivati tu mogućnost i da neće odobravati takve kreditne uvjete plovilima na zračni jastuk u slučajevima kad se utvrdi da ne postoji konkurencija u skladu s uvjetima sektorskog dogovora.
U sektorskom dogovoru izraz „plovilo na zračni jastuk” („hovercraft”) definiran je kako slijedi: amfibijsko vozilo od najmanje 100 tona koje u cijelosti podupire zrak koji se ispušta iz vozila i stvara prostor unutar fleksibilnog ruba oko ruba vozila i tla ili vodene površine ispod vozila, te ga pokreću i kontroliraju propeleri ili zrak iz ventilatora koji prolazi kroz cijevi ili slični uređaji.
Podrazumijeva se da odobravanje izvoznih kredita po uvjetima jednakim onima koji prevladavaju u sektorskom dogovoru treba ograničiti na ona plovila na zračni jastuk koja se koriste na morskim i nekopnenim linijama, osim ako moraju doći do objekata na terminalima koji su udaljeni od vode najviše jedan kilometar.
POGLAVLJE II.
ODREDBE ZA IZVOZNE KREDITE I VEZANU POMOĆ
3. MAKSIMALNI ROK OTPLATE
Maksimalni je rok otplate, bez obzira na kategoriju zemlje, 12 godina od isporuke.
4. GOTOVINSKO PLAĆANJE
Sudionice zahtijevaju minimalno gotovinsko plaćanje od 20 posto ugovorne cijene po isporuci.
5. OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA
Glavnica izvoznog kredita otplaćuje se u jednakim obrocima u redovitim intervalima, koji obično traju šest mjeseci, a najviše 12 mjeseci.
Kamate se plaćaju najmanje svakih šest mjeseci, a prva se kamata uplaćuje najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita.
Za izvozne kredite pružene u svrhu potpore najmu, umjesto jednakih otplata glavnice kako je navedeno u točki (a), mogu se primijeniti jednake otplate glavnice i kamate zajedno.
Kamate dospjele nakon datuma početka roka otplate kredita ne kapitaliziraju se.
Sudionica ovog sektorskog dogovora koja namjerava poduprijeti plaćanje kamata po uvjetima drugačijim od onih navedenih u točki (b) mora o tome izdati prethodnu obavijest najkasnije deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze u skladu s Prilogom VIII. Sporazumu.
6. MINIMALNA PREMIJA
Odredbe Sporazuma koje se odnose na referentne vrijednosti minimalne premije ne primjenjuju se dok sudionice ovog sektorskog dogovora dodatno ne preispitaju te odredbe.
7. PROJEKTNO FINANCIRANJE
Odredbe članka 7. i Priloga VII. Sporazumu ne primjenjuju se dok sudionice ovog sektorskog dogovora dodatno ne preispitaju te odredbe.
8. POMOĆ
Svaka sudionica koja želi pružati pomoć mora, osim odredaba Sporazuma, potvrditi da se tijekom razdoblja otplate brod ne vodi u okviru otvorenog registra i da je dobiveno odgovarajuće jamstvo da krajnji vlasnik ima prebivalište u zemlji primateljici, da nije neoperativno ovisno društvo stranog interesa i da se obvezao da neće prodati brod bez odobrenja svoje vlade.
POGLAVLJE III.
POSTUPCI
9. OBAVJEŠĆIVANJE
U svrhu transparentnosti, svaka sudionica, osim odredaba Sporazuma i sustava za izvješćivanje vjerovnika IBRD/Berne Union/OECD, mora osigurati godišnje podatke o svom sustavu za pružanje službene potpore i o načinima provedbe ovog sektorskog dogovora, uključujući sheme koje su na snazi.
10. PREISPITIVANJE
Sektorski se dogovor revidira na godišnjoj razini ili na zahtjev bilo koje sudionice u okviru radne skupine OECD-a o brodogradnji, a sudionicama Sporazuma podnosi se izvješće.
Za bolju sukladnost i dosljednost između Sporazuma i ovog sektorskog dogovora te uzimajući u obzir prirodu industrije brodogradnje, sudionice ovog sektorskog dogovora i Sporazuma savjetovat će se i uskladiti prema potrebi.
Nakon što sudionice Sporazuma odluče promijeniti Sporazum, sudionice ovog sektorskog dogovora („sudionice”) ispitat će takvu odluku i razmotriti njezinu važnost za ovaj sektorski dogovor. Za vrijeme navedenog razmatranja izmjene Sporazuma neće se primjenjivati na ovaj sektorski dogovor. U slučaju da sudionice prihvate izmjene Sporazuma, o tome obavješćuju sudionice Sporazuma pisanim putem. U slučaju da sudionice ne prihvate izmjene Sporazuma u odnosu na njihovu primjenu u brodogradnji, o svojim prigovorima obavješćuju sudionice Sporazuma i započinju savjetovanje s njima da bi pronašle rješenje tih problema. U slučaju da te dvije skupine ne mogu postići dogovor, prevladavaju stajališta sudionica vezana uz primjenu izmjena u brodogradnji.
Prilog
Obveze za budući rad
Osim budućeg rada povezanog sa Sporazumom, sudionice ovog sektorskog dogovora obvezuju se na sljedeće:
razvoj oglednog popisa vrsta brodova koje se općenito smatraju komercijalno neodrživima, uzimajući u obzir pravila o vezanoj pomoći navedena u Sporazumu
preispitivanje odredaba Sporazuma u vezi s referentnim vrijednostima minimalnih premija s ciljem njihova uključivanja u ovaj sektorski dogovor
vođenje rasprava o uključivanju ostalih pravila o minimalnim kamatnim stopama, uključujući posebni CIRR i promjenjive stope, uz poštivanje razvoja događaja u okviru važnih međunarodnih pregovora
reviziju primjenjivosti odredaba Sporazuma povezanih s projektnim financiranjem na ovaj sektorski dogovor
razgovor o tome može li se:
koristiti u vezi s načinom otplate iz članka 5. ovog sektorskog dogovora.
PRILOG II.
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
1. SVRHA
1. Glavna je svrha Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima (dalje u tekstu „Sporazum”) osigurati okvir za pravilnu uporabu službeno podupiranih izvoznih kredita.
2. Sporazumom se nastoje poticati ravnopravni tržišni uvjeti za službenu potporu, kako je navedeno u članku 5. točki a), kako bi se među izvoznicima potaknula konkurencija na temelju kvalitete i cijene izvezene robe i usluga, a ne na temelju najpovoljnijih službeno podupiranih financijskih uvjeta.
2. STANJE
Sporazum, razvijen u okviru OECD-a, najprije je stupio na snagu u travnju 1978. na neodređeno vrijeme. Sporazum je džentlmenski dogovor među sudionicama. To nije akt OECD-a ( 18 ), iako uživa administrativnu podršku tajništva OECD-a (dalje u tekstu „tajništvo”).
3. SUDJELOVANJE
Trenutačne su sudionice Sporazuma: Australija, Kanada, Europska unija, Japan, Koreja, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, Turska, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države. Trenutačne sudionice mogu pozvati druge članice OECD-a i zemlje koje nisu članice.
4. PODACI DOSTUPNI NESUDIONICAMA
Sudionice se obvezuju dijeliti podatke s ne-sudionicama koji se odnose na obavijesti povezane sa službenom potporom kako je određeno člankom 5. točkom a).
Sudionica mora, na temelju uzajamnosti, odgovoriti na zahtjev nesudionice u konkurentskoj situaciji o ponuđenim financijskim uvjetima njezine službene potpore, jednako kao što bi odgovorila na zahtjev sudionice.
5. PODRUČJE PRIMJENE
Sporazum se primjenjuje na sve službene potpore koje pruža vlada ili koje se pružaju u njezino ime za izvoz roba i/ili usluga s rokom otplate od dvije godine ili više, uključujući financijski lizing.
Službena potpora pruža se u različitim oblicima:
garancija ili osiguranje za izvozne kredite (čisto pokriće)
službene financijske potpore:
sve kombinacije gore navedenog.
Sporazum se primjenjuje na vezanu pomoć. Postupci iz poglavlja IV. primjenjuju se i na nevezanu pomoć povezanu s trgovinom.
Sporazum se ne primjenjuje na izvoz vojne opreme i poljoprivrednih sirovina.
Službene se potpore ne smiju pružati ako postoje jasni dokazi da je ugovor sklopljen s kupcem u zemlji koja nije konačno odredište te robe, prvenstveno s ciljem stjecanja povoljnijih uvjeta otplate.
6. ZABRANE U POGLEDU POTPORE NA TEMELJU SPORAZUMA
Sudionice ne smiju pružati službenu potporu za izvozne kredite ili vezanu pomoć za:
izvoz novih postrojenja za proizvodnju električne energije iz ugljena ili njihovih dijelova, što obuhvaća sve komponente, opremu, materijale i usluge (uključujući osposobljavanje osoblja) izravno potrebne za izgradnju i puštanje u rad takvih elektrana. Dodavanje nove jedinice za proizvodnju električne energije iz ugljena postojećoj elektrani smatra se novom elektranom na ugljen;
izvoznu isporuku opreme za postojeće elektrane na ugljen, osim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
svrha isporučene opreme je smanjenje onečišćenja zraka, smanjenje onečišćenja vode ili smanjenje emisija CO2;
isporučenom opremom ne dovodi se ni do produljenja korisnog vijeka rada elektrane ni do povećanja njezina kapaciteta;
zabrane iz točaka a) i b) ne primjenjuju se na elektrane na ugljen koje imaju djelotvorna postrojenja za hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika ni na nadogradnju postojećih elektrana na ugljen radi ugradnje takvih postrojenja, kako je predviđeno u okviru razreda projekata A iz Dodatka II. Prilogu IV.;
sudionice pristaju na to da se, na zahtjev određene sudionice i za potrebe iznimaka iz točaka a) i b), provede revizija tehnologija za smanjenje emisija CO2 koje nisu tehnologije za hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika, a koje bi se mogle razviti u budućnosti. Uključivanje bilo kakve buduće iznimke mora se temeljiti na jednoglasnoj odluci sudionica;
ovaj članak mora se preispitati najkasnije do 31. prosinca 2022. kako bi se pridonijelo zajedničkom cilju suočavanja s klimatskim promjenama, pri čemu se uzimaju u obzir:
najnovija klimatološka izvješća i posljedice na globalne odluke o ulaganjima u infrastrukturu radi zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na razini znatno nižoj od 2 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina te poduzimanja aktivnosti kako bi se povećanje te temperature ograničilo na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina;
službeno podupirani izvozni krediti ili potpora u obliku vezane pomoći drugim projektima povezanima s ugljenom;
dostupnost tehnologije za hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika; i
dostupnost tehnologija za smanjenje emisija CO2 koje nisu tehnologije za hvatanje, korištenje i skladištenje ugljika.
7. SEKTORSKI DOGOVORI
Sljedeći su sektorski dogovori dio Sporazuma:
Sudionica sektorskog dogovora iz Priloga I., II., IV. ili V. može primijeniti odgovarajuće odredbe na službene potpore za izvoz roba i/ili usluga koje su obuhvaćene odgovarajućim sektorskim dogovorima. Ako sektorski dogovor ne sadržava odredbu koja odgovara nekoj odredbi Sporazuma, sudionica tog sektorskog dogovora primjenjuje odredbu Sporazuma.
Za izvoz roba i/ili usluga obuhvaćenih Prilogom III. sudionice koje su sudionice i tog sektorskog dogovora primjenjuju odredbe tog sektorskog dogovora.
8. PROJEKTNO FINANCIRANJE
Sudionice mogu primijeniti uvjete utvrđene Prilogom VI. na izvoz roba i/ili usluga za transakcije koje ispunjavaju kriterije iz Dodatka 1. Prilogu VI.
Točka a) primjenjuje se na izvoz roba i usluga obuhvaćenih Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za nuklearne elektrane, Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te vodne projekti te Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za željezničku infrastrukturu.
Točka a) ne primjenjuje se na izvoz robe i usluga obuhvaćenih Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za civilne zrakoplove i Sektorskim dogovorom o izvoznim kreditima za brodove.
9. POVLAČENJE
Sudionica se može povući tako da tajništvu pošalje pisanu obavijest trenutačnom komunikacijom, npr. korištenjem sustava elektroničke pošte koji tajništvo održava radi olakšavanja komunikacije među sudionicama i tajništvom. Povlačenje stupa na snagu 180 kalendarskih dana nakon što je tajništvo primilo obavijest.
10. PRAĆENJE
Tajništvo prati provedbu Sporazuma.
POGLAVLJE II.
Financijski uvjeti za izvozne kredite
Financijski uvjeti za izvozne kredite obuhvaćaju sve odredbe navedene u ovom poglavlju koje se zajedno čitaju. U Sporazumu su navedena ograničenja uvjeta koji se mogu službeno poduprijeti. Sudionice prihvaćaju da se na određene trgovačke ili industrijske sektore tradicionalno primjenjuju restriktivniji financijski uvjeti od onih predviđenih Sporazumom. Sudionice moraju i dalje poštovati te uobičajene financijske uvjete, a posebno načelo po kojemu rokovi otplate ne premašuju vijek trajanja robe.
11. RAZVRSTAVANJE ZEMALJA S OBZIROM NA MAKSIMALNE ROKOVE OTPLATE I POTPORU ZA LOKALNE TROŠKOVE
Zemlje kategorije I. zemlje su OECD-a ( 19 ) s visokim dohotkom. Sve ostale zemlje pripadaju kategoriji II.
Kod razvrstavanja zemalja primjenjuju se sljedeći operativni kriteriji i postupci:
Razvrstavanje za potrebe Sporazuma određeno je BND-om po glavi stanovnika kako ga izračunava Svjetska banka za potrebe svojeg razvrstavanja zemalja koje se zadužuju.
U slučajevima u kojima Svjetska banka nema dovoljno informacija za objavljivanje podataka BDP-a po stanovniku, Svjetska banka procjenjuje ima li zemlja u pitanju BDP po stanovniku koji je ispod ili iznad trenutačnog praga. Zemlja se razvrstava u skladu s procjenom osim ako se sudionice odluče za drugačiji pristup.
Ako je zemlja ponovno razvrstana u skladu s člankom 11. točkom a), ponovno razvrstavanje stupit će na snagu dva tjedna nakon što tajništvo svim sudionicama dostavi zaključke donesene na temelju navedenih podataka Svjetske banke.
Ako Svjetska banka revidira brojke, te se revizije ne uzimaju u obzir u odnosu na Sporazum. Usprkos tome, razvrstavanje zemlje može se promijeniti s pomoću pojedinačnog posebnog dogovora pri čemu sudionice povoljno razmatraju promjenu potrebnu zbog pogrešaka i propusta povezanih s brojkama naknadno uočenih u istoj kalendarskoj godini u kojoj ih je tajništvo prvotno iznijelo.
Zemlja će promijeniti kategoriju tek nakon što njezina kategorija prema Svjetskoj banci ostane nepromijenjena dvije godine zaredom.
12. PREDUJAM, MAKSIMALNA SLUŽBENA POTPORA I LOKALNI TROŠKOVI
Sudionice od kupaca robe i usluga koji su predmet službene potpore zahtijevaju plaćanje predujma od najmanje 15 % vrijednosti izvoznog ugovora na datum ili prije datuma početka roka otplate kredita kako je navedeno u Prilogu XIV. Radi ocjene predujma vrijednost izvoznog ugovora može se proporcionalno smanjiti ako transakcija uključuje robu i usluge iz treće zemlje koje nemaju službenu potporu. Dozvoljeno je financiranje/osiguranje 100 % premije. Premija može i ne mora biti uključena u vrijednost izvoznog ugovora. Zadržana plaćanja izvršena nakon datuma početka roka otplate kredita ne smatraju se predujmom u ovom kontekstu.
Službena potpora za takav predujam može biti samo u obliku osiguranja od uobičajenih rizika prije kredita ili garancije za takve rizike.
Osim kako je predviđeno u točkama b) i d), sudionice ne pružaju službenu potporu u iznosu od više od 85 % vrijednosti izvoznog ugovora, uključujući opskrbu treće zemlje, no isključujući lokalne troškove.
Sudionice mogu pružati službenu potporu za lokalne troškove pod sljedećim uvjetima:
iznos službene potpore za lokalne troškove ne smije biti viši od:
službena potpora za lokalne troškove ne smije se pružati pod povoljnijim/manje restriktivnim uvjetima od uvjeta koji dogovoreni za povezani izvoz;
ako je službena potpora za lokalne troškove viša od 15 % vrijednosti izvoznog ugovora, za takvu se potporu zahtijeva prethodna obavijest u skladu s člankom 46., u kojoj se navodi vrsta podupiranih lokalnih troškova.
13. MAKSIMALNI ROKOVI OTPLATE
Ne dovodeći u pitanje članak 14., maksimalni rok otplate razlikuje se ovisno o razvrstavanju zemlje odredišta utvrđene na temelju kriterija u članku 11.
za zemlje kategorije I. maksimalni je rok otplate 8 i pol godina;
za zemlje iz kategorije II. maksimalni je rok otplate deset godina;
ako ugovor obuhvaća više od jedne zemlje odredišta, sudionice moraju pokušati postići pojedinačni poseban dogovor u skladu s postupcima u člancima 56. do 61. da bi se dogovorili primjereni rokovi.
14. ROKOVI OTPLATE ZA NENUKLEARNE ELEKTRANE
Maksimalni rok otplate za nenuklearne elektrane je 12 godina. Ako sudionica namjerava podupirati rok otplate duži od onoga predviđenog člankom 13., sudionica izdaje prethodnu obavijest u skladu s postupkom u članku 46.
Nenuklearne elektrane su cjelokupne elektrane ili njihovi dijelovi koji nemaju nuklearni pogon; sadrže sve komponente, opremu, materijale i usluge (uključujući osposobljavanje osoblja) koji su izravno potrebni za izgradnju i puštanje u pogon takvih nenuklearnih elektrana. Time nisu obuhvaćene stavke za koje je obično odgovoran kupac, konkretno troškovi povezani s razvojem zemljišta, cestama, građevinskim naseljima, energetskim vodovima te ranžirnom postajom i vodovodnom mrežom izvan granica zemljišta elektrane, ali i troškovi nastali u zemlji kupca radi dobivanja službenog odobrenja (npr. lokacijske dozvole, građevinske dozvole, dozvole za punjenje goriva), osim:
ako je kupac ranžirne stanice istodobno i kupac elektrane, maksimalni rok otplate za izvornu ranžirnu stanicu jednak je kao za nenuklearnu elektranu (odnosno 12 godina) i
maksimalni rok otplate za razdjelne stanice, transformatore i prijenosne vodove s najnižim pragom voltaže od 100 kV jednak je roku otplate za nenuklearnu elektranu.
15. OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA
Iznos glavnice izvoznog kredita obično se otplaćuje u jednakim obrocima ili, ako je to primjenjivo (npr. ako se potpora pruža za transakcije najma ili za izvoz samostalnih strojeva ili opreme), jednakim obrocima otplate glavnice i kamata zajedno.
Glavnica se otplaćuje i kamate se plaćaju najmanje svakih šest mjeseci, pri čemu se prvo plaćanje kamata vrši najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita.
Iznimno i u propisno opravdanim slučajevima izvozni krediti mogu se odobriti pod drugim uvjetima osim onih u navedenim točkama a) i b). Pružanje takve potpore objašnjava se neravnotežom vremenske raspodjele sredstava dostupnih dužniku i profilom servisiranja dugova unutar jednakog polugodišnjeg rasporeda otplate i u skladu je sa sljedećim kriterijima:
niti jedna otplata glavnice ili niz uplata u šestomjesečnom razdoblju koje se odnose na glavnicu ne smiju premašiti 25 % glavnice kredita;
glavnica se otplaćuje najmanje svakih 12 mjeseci. Prva otplata glavnice izvršava se najkasnije 12 mjeseci od datuma početka roka otplate kredita, pri čemu je u razdoblju od 12 mjeseci od datuma početka roka otplate kredita potrebno otplatiti najmanje 2 % glavnice kredita;
kamate se plaćaju najmanje svakih 12 mjeseci, pri čemu se prvo plaćanje kamata izvršava najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita;
najviši ponderirani prosjek razdoblja otplate ne smije premašiti:
sudionica izdaje prethodnu obavijest u skladu s člankom 46. u kojoj se navodi razlog zbog kojeg nije pružena potpora u skladu s točkama od a) do c).
Kamate dospjele nakon datuma početka roka otplate kredita ne kapitaliziraju se.
16. KAMATNE STOPE, PREMIJSKE STOPE I OSTALE NAKNADE
Kamata isključuje:
plaćanja u obliku premija ili drugih troškova vezanih uz osiguranje ili garanciju kredita dobavljača ili financijskih kredita;
plaćanja u obliku bankarskih naknada ili provizija koje se odnose na izvozni kredit osim godišnjih ili polugodišnjih bankarskih troškova koji su plativi tijekom razdoblja otplate i
zadržane poreze koje je uvela zemlja uvoznica.
Ako se službena potpora pruža u obliku izravnih kredita/financiranja ili refinanciranja, premija se može dodati nominalnoj vrijednosti kamatne stope ili može biti odvojeni trošak. Obje se komponente moraju odvojeno prikazati sudionicama.
17. RAZDOBLJE VALJANOSTI ZA IZVOZNE KREDITE
Financijski uvjeti za pojedinačni izvozni kredit ili kreditnu liniju, osim razdoblja valjanosti za komercijalne referentne kamatne stope (CIRR-ovi) kako je određeno u Prilogu XV., ne utvrđuju se fiksno za razdoblje koje premašuje šest mjeseci prije preuzimanja konačne obveze.
18. MJERE ZA IZBJEGAVANJE ILI SMANJENJE GUBITAKA
Sporazum ne sprečava izvozno-kreditna tijela ili financijske institucije da dogovore manje restriktivne financijske uvjete od onih navedenih u Sporazumu ako se te mjere poduzmu nakon dodjele ugovora (nakon što ugovor o izvoznom kreditu i popratni dokumenti već stupe na snagu) i ako su namijenjeni isključivo izbjegavanju ili smanjenju gubitaka od događaja koji bi mogli uzrokovati neplaćanje ili štetu.
19. PRILAGOĐAVANJE
Uzimajući u obzir međunarodne obveze sudionice i u skladu s namjenom Sporazuma sudionica se može, u skladu s postupcima određenim člankom 43., prilagoditi financijskim uvjetima druge sudionice ili nesudionice. Financijski uvjeti navedeni u skladu s ovim člankom smatraju se sukladnima odredbama iz poglavlja I. i II. i, kad je primjenjivo, prilozima I., II., III., IV., V. i VI.
20. NAJMANJE FIKSNE KAMATNE STOPE SA SLUŽBENOM FINANCIJSKOM POTPOROM
Sudionice koje pružaju službenu financijsku potporu za kredite sa fiksnom stopom primjenjuju odgovarajuće komercijalne referentne kamatne stope (CIRR-ovi) kao najmanje kamatne stope. CIRR-ovi su kamatne stope utvrđene prema sljedećim načelima:
CIRR-ovi bi trebali predstavljati konačne komercijalne kamatne stope na zajmove na domaćem tržištu predmetne valute;
CIRR-ovi bi trebali odgovarati stopi za prvorazredne domaće korisnike kredita;
CIRR-ovi bi se trebali temeljiti na troškovima financiranja s fiksnom kamatnom stopom;
CIRR-ovi ne bi smjeli narušavati domaće konkurentske uvjete i
CIRR-ovi moraju odgovarati stopi dostupnoj prvorazrednim stranim korisnicima kredita.
Pružanje službene financijske potpore ne smije izravnati ili nadoknaditi, djelomično ili u cijelosti, odgovarajuću premiju kreditnog rizika koju valja naplatiti za rizik od neotplaćivanja u skladu s odredbama članka 22.
21. UTVRĐIVANJE I PRIMJENA CIRR-OVA
CIRR za službenu financijsku potporu pruženu na temelju Sporazuma i svih njegovih priloga, osim Sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za civilne zrakoplove (Prilog III.), utvrđuje se i primjenjuje u skladu s odredbama Priloga XV.
22. PREMIJA ZA KREDITNI RIZIK
Osim kamata sudionice naplaćuju i premije da bi pokrile rizik od neotplaćivanja izvoznih kredita. Premijske stope koje naplaćuju sudionice moraju se temeljiti na riziku i biti usklađene te ne smiju biti nedostatne za pokriće dugoročnih operativnih troškova i gubitaka.
23. MINIMALNE PREMIJSKE STOPE ZA KREDITNI RIZIK
Sudionice moraju naplaćivati barem primjenjivu minimalnu premijsku stopu (MPR) za kreditni rizik.
Primjenjiva minimalna premijska stopa određuje se na temelju sljedećih čimbenika:
Minimalne premijske stope izražene su u postocima vrijednosti glavnice kredita kao da su premije u cijelosti naplaćene na datum povlačenja prve tranše kredita. U Prilogu VIII. nalaze se upute za izračun minimalne premijske stope, uključujući i matematičku formulu.
Bez obzira na odredišnu zemlju, premijske stope koje sudionice naplaćuju za transakcije koje podliježu primjeni usporednih tržišnih vrijednosti, tj. transakcije koje uključuju krajnje dužnike/jamce (tj. subjekte povezane s kreditnim rizikom) u zemljama kategorije 0, zemljama OECD-a s visokim dohotkom i zemljama europodručja s visokim dohotkom ( 20 ) ili koje uključuju multilateralnu ili regionalnu instituciju za koju se sudionice slažu da je općenito izuzeta od monetarnog nadzora i propisa o transferima zemlje u kojoj se nalazi ( 21 ) određuju se zasebno za svaki pojedini slučaj. Da bi se osiguralo da se premijskim stopama za transakcije s dužnicima i, ako je potrebno, jamcima, u takvim zemljama ne snižavaju cijene na privatnom tržištu, sudionice se moraju pridržavati sljedećih postupaka, koristeći se dogovorenim načinima za prenošenje relevantnih usporednih vrijednosti cijena u premijske stope:
Ako sudionica pruža službenu potporu kao dio paketa sindiciranog kredita koji je strukturiran kao transakcija osigurana imovinom ( 22 ) ili transakcija projektnog financiranja ( 23 ), tada vrijedi sljedeće:
Da bi se nešto smatralo paketom sindiciranog kredita, moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
Sljedeći se postupci primjenjuju na sve ostale transakcije koje podliježu primjeni usporednih tržišnih vrijednosti:
Zemlje „najvišeg rizika” u kategoriji 7., u načelu, podliježu premijskim stopama koje premašuju minimalne premijske stope utvrđene za tu kategoriju. Te premijske stope utvrđuju sudionice koje pružaju službenu potporu.
Pri izračunu minimalne premijske stope za neku transakciju primjenjuje se razvrstavanje zemalja prema riziku primjenjivo u zemlji dužnika, dok se kod razvrstavanja kupaca prema riziku primjenjuje razvrstavanje dužnika ( 28 ), osim ako treća strana, koja je kreditno sposobna u odnosu na veličinu zajamčenog duga, ponudi osiguranje u obliku neopozive, bezuvjetne, pravno valjane i provedive garancije na poziv za obveze otplate ukupnog duga za cijelo trajanje kredita. U slučaju garancije treće strane sudionica se može odlučiti za primjenu razvrstavanja zemalja prema riziku važećeg u zemlji jamca i jamčeve kategorije rizika kupca ( 29 ).
Kriteriji i uvjeti koji se odnose na primjenu garancije treće strane u skladu sa situacijama opisanima u prvoj i drugoj alineji točke e) utvrđeni su u Prilogu X.
Konvencija HOR korištena za izračun minimalne premijske stope jedna je polovina razdoblja korištenja uz cijelo razdoblje otplate i njome se predviđa profil redovne otplate izvoznog kredita, odnosno otplata u jednakim polugodišnjim obrocima glavnice uz obračunanu kamatu šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita. Za izvozne kredite s neuobičajenim profilima otplate istovjetno razdoblje otplate (izraženo u jednakim, polugodišnjim obrocima) izračunava se s pomoću sljedeće formule: istovjetno razdoblje otplate = (ponderirano prosječno razdoblje otplate – 0,25)/0,5.
Ako se sudionica odluči za primjenu minimalne premijske stope povezane s trećom stranom iz zemlje koja nije ista kao i dužnikova, mora dati prethodnu obavijest u skladu s člankom 45.
24. RAZVRSTAVANJE ZEMALJA PREMA RIZIKU
Osim zemalja OECD-a s visokim dohotkom i zemalja europodručja s visokim dohotkom zemlje se razvrstavaju u skladu s vjerojatnosti otplaćivanja svojih vanjskih dugova (tj. kreditnim rizikom zemlje).
Pet elemenata kreditnog rizika zemlje su:
Zemlje su razvrstane u jednu od osam kategorija rizika zemlje (0–7). Minimalne premijske stope utvrđene su za kategorije od 1 do 7, no ne i za kategoriju 0 jer je razina rizika zemalja u toj kategoriji zanemariva. Kreditni rizik povezan s transakcijama u zemljama kategorije 0 najvećim se dijelom odnosi na rizik dužnika/jamca.
Razvrstavanje zemalja ( 30 ) obavlja se na temelju metodologije razvrstavanja zemalja prema riziku koja se sastoji od:
Razvrstavanje zemalja prema riziku mora se neprekidno pratiti i revidirati najmanje jednom godišnje, a tajništvo mora odmah obavijestiti o promjenama do kojih dolazi zbog metodologije razvrstavanja zemalja prema riziku. Ako se zemlja ponovno razvrsta u nižu ili višu kategoriju rizika zemlje, sudionice najkasnije pet radnih dana od obavijesti tajništva o ponovnom razvrstavanju naplaćuju premijske stope u skladu s ili iznad minimalnih premijskih stopa povezanih s novom kategorijom rizika zemlje.
Razvrstanost zemalja prema riziku objavljuje tajništvo.
25. OCJENA RIZIKA DRŽAVE
Za sve zemlje razvrstane prema metodologiji razvrstavanja zemalja prema riziku u skladu s člankom 24. točkom d) rizik države ocjenjuje se da bi se iznimno utvrdili sljedeći državni korisnici kredita:
Državni korisnici kredita koji ispunjavaju navedene kriterije iz točke a) utvrđuju se prema metodologiji ocjenjivanja rizika ulaganja u zemlju koju su razvile i s kojom su se suglasile sudionice.
Popis državnih korisnika kredita za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije iz točke a) mora se neprekidno pratiti i revidirati najmanje jedanput godišnje, a tajništvo mora odmah obavijestiti o promjenama nastalima zbog metodologije ocjene rizika države.
Popis državnih korisnika kredita iz točke b) objavljuje tajništvo.
26. RAZVRSTAVANJE KUPACA PREMA RIZIKU
Dužnici i, ako je potrebno, jamci u zemljama razvrstanima u kategorije rizika zemalja 1–7 razvrstani su u jednu od kategorija rizika kupaca koje su utvrđene u odnosu na zemlju dužnika/jamca ( 31 ). Matica kategorija rizika kupca u koje će se razvrstati dužnici i jamci nalazi se u Prilogu VIII. Kvalitativni opisi kategorija rizika kupca nalaze se u Prilogu XII.
Razvrstavanja kupaca prema riziku moraju se temeljiti na nadređenom neosiguranom kreditnom rejtingu dužnika/jamca koji je utvrdila sudionica.
Bez obzira na prethodno navedenu točku a), transakcije podupirane u skladu s uvjetima Priloga VI. i transakcije u kreditnoj vrijednosti od pet milijuna SDR-ova ili manje mogu se razvrstavati prema pojedinačnim slučajevima, tj. nakon primjene bilo kakvih povećanja kreditne sposobnosti kupca. Takve transakcije, međutim, bez obzira na njihovo razvrstavanje, nisu podobne za bilo kakav popust za primjenu povećanja kreditne sposobnosti kupca.
Državni dužnici i jamci razvrstavaju se u kategoriju rizika kupca SOV/CC0.
Dužnici i jamci koji nisu državni mogu se iznimno razvrstati u kategoriju rizika kupca „manje od rizika države” (SOV+) ako ( 32 ):
Sudionice moraju dati prethodnu obavijest u skladu s člankom 46. za sljedeće transakcije:
U slučaju nadmetanja za određenu transakciju, pri čemu su sudionice koje u njemu sudjeluju svrstale dužnika/jamca u različite kategorije rizika kupca, sudionice koje se nadmeću nastojat će se usuglasiti oko jednakog razvrstavanja rizika kupca. Ako nije postignut dogovor oko zajedničkog razvrstavanja, sudionicama koje su razvrstale dužnika/jamca u više razvrstavanje rizika kupca nije zabranjena primjena nižeg razvrstavanja rizika kupca.
27. POSTOTAK I KVALITETA POKRIĆA SLUŽBENOG IZVOZNOG KREDITA
Minimalne premijske stope razlikuju se da bi se u obzir uzela različita kvaliteta izvozno-kreditnih proizvoda i postotak pokrića sudionica kako je navedeno u Prilogu VIII. Razlikovanje se temelji na perspektivi izvoznika (odnosno neutralizaciji konkurentskog učinka koji je posljedica razlika u kvaliteti proizvoda koji se pružaju izvozniku/financijskoj instituciji).
Kvaliteta izvozno-kreditnog proizvoda ovisi o tome je li proizvod osiguranje, garancija ili izravni kredit/financiranje, a u slučaju proizvoda osiguranja o tome je li za pokriće kamata tijekom razdoblja čekanja na odštetu (odnosno razdoblja između datuma dospijeća plaćanja dužnika i datuma na koji osiguravatelj može nadoknaditi troškove izvozniku/financijskoj instituciji) potrebna dodatna naknada.
Svi postojeći izvozno-kreditni proizvodi koje nude sudionice razvrstavaju se u jednu od sljedeće tri skupine proizvoda:
28. METODE SMANJENJA RIZIKA ZEMLJE
Sudionice mogu primijeniti sljedeće metode smanjivanja rizika zemlje, čija je konkretna primjena opisana u Prilogu XII.:
Sudionica koja primjenjuje minimalnu premijsku stopu u kojoj se odražava metoda smanjenja rizika zemlje mora dati prethodnu obavijest u skladu s člankom 45.
Smanjenje rizika zemlje ne primjenjuje se na transakcije koje podliježu modelu usporednih tržišnih vrijednosti.
29. POVEĆANJA KREDITNE SPOSOBNOSTI KUPCA
Sudionice mogu primijeniti sljedeća povećanja kreditne sposobnosti kupca, koja omogućuju primjenu faktora povećanja kreditne sposobnosti (CEF) većeg od 0:
Definicije povećanja kreditne sposobnosti kupca i najviše vrijednosti faktora povećanja kreditne sposobnosti za dužnike iz kategorija 1–7 i dužnike povezane s usporednim tržišnim vrijednostima navedene su u Prilogu XII.
Povećanja kreditne sposobnosti kupca mogu se koristiti sama ili uz sljedeća ograničenja:
Sudionice izdaju prethodnu obavijest u skladu s člankom 45. za transakcije s nedržavnim dužnikom/jamcem ako povećanja kreditne sposobnosti kupca imaju za rezultat primjenu faktora povećanja kreditne sposobnosti koji je veći od 0 ili kada god se povećanja kreditne sposobnosti kupca upotrebljavaju u transakciji koja podliježe primjeni usporednih tržišnih vrijednosti čiji je rezultat cijena niža od odgovarajuće minimalne premijske stope TCMB-a.
30. REVIZIJA VALJANOSTI MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA ZA KREDITNI RIZIK
Za ocjenu dostatnosti minimalnih premijskih stopa i da bi se, ako je potrebno, omogućile prilagodbe naviše ili naniže, za redovito praćenje i prilagodbu minimalnih premijskih stopa koriste se instrumenti za dobivanje povratnih informacija o premijama.
Instrumentima za dobivanje povratnih informacija o premijama ocjenjuje se primjerenost minimalnih premijskih stopa u odnosu na stvarna iskustva institucija koje pružaju službene izvozne kredite i na informacije privatnog tržišta o određivanju cijena kreditnog rizika.
Opsežna revizija svih aspekata pravila iz Sporazuma povezanih s premijama, s posebnim naglaskom na pravilima o određivanju cijena na temelju usporednih tržišnih vrijednosti, odvija se najkasnije do 31. prosinca 2019. ( 34 )
POGLAVLJE III.
Odredbe za vezanu pomoć
31. OPĆA NAČELA
Sudionice su dogovorile dodatne politike za izvozne kredite i vezanu pomoć. Politike izvoznih kredita moraju se temeljiti na slobodnom tržišnom natjecanju i slobodnom djelovanju tržišnih sila. S pomoću politika vezane pomoći zemljama, sektorima ili projektima koji imaju ograničen ili nikakav pristup tržišnom financiranju moraju se osigurati potrebni vanjski izvori. Politikama vezane pomoći treba se osigurati najbolja vrijednost za novac, smanjiti iskrivljavanje tržišta i pridonijeti razvojno učinkovitom korištenju tih izvora.
Odredbe Sporazuma o vezanoj pomoći ne primjenjuju se na programe pomoći multilateralnih ili regionalnih institucija.
Navedena načela ne dovode u pitanje stajališta Odbora za razvojnu pomoć (DAC) o kvaliteti vezane i nevezane pomoći.
Sudionica može zahtijevati dodatne podatke bitne za status vezanja bilo kojeg oblika pomoći. Ako nije sigurno pripada li određena financijska praksa u područje primjene vezane pomoći navedene u Prilogu XIV., zemlja donatorica dostavlja dokaz da je pomoć zapravo „nevezana” u skladu s definicijom u Prilogu XIV.
32. OBLICI VEZANE POMOĆI
Vezana pomoć može biti u obliku:
kredita Službene razvojne pomoći (ODA) kako je definirano u Temeljnim načelima DAC-a za povezano financiranje i vezanu i djelomično nevezanu službenu razvojnu pomoć (1987.) (DAC Guiding Principles for Associated Financing and Tied and Partially Untied Official Development Assistance (1987))
bespovratnih sredstava ODA kako je definirano u „Temeljnim načelima DAC-a za povezano financiranje i vezanu i djelomično nevezanu službenu razvojnu pomoć (1987.)” i
ostalih službenih sredstava (OOF), što uključuje bespovratna sredstva i kredite, ali isključuje službeno podupirane izvozne kredite koji su u skladu sa Sporazumom ili
bilo kojih drugih miješanih oblika, de iure ili de facto, unutar kontrole donatorice, davatelja ili korisnika kredita, što uključuje dva ili više prethodno navedena oblika i/ili sljedeće financijske komponente:
izvozni kredit sa službenom potporom pomoću izravnog kredita/financiranja, refinanciranja, subvencioniranja kamatne stope, garancije ili osiguranja na koje se Sporazum primjenjuje i
ostala sredstva po tržišnim uvjetima ili blizu njih odnosno predujam kupca.
33. POVEZANO FINANCIRANJE
Povezano financiranje može biti u različitim oblicima uključujući miješane kredite, miješano financiranje, zajedničko financiranje, usporedno financiranje ili jednokratne cjelovite transakcije. Glavna su svojstva svih oblika:
„Činjenična” (de facto) međusobna povezanost ili veza određena je čimbenicima kao što su:
Sljedeće prakse ne sprječavaju utvrđivanje „činjenične” međusobne povezanosti ili veze:
34. PRIHVATLJIVOST ZEMLJE ZA VEZANU POMOĆ
Zemljama čiji je BND po glavi stanovnika, prema podacima Svjetske banke, iznad gornje granice za zemlje nižeg srednjeg dohotka, ne odobrava se vezana pomoć. Svjetska banka ponovno izračunava ovaj prag na godišnjoj razini ( 35 ). Zemlja će promijeniti kategoriju tek nakon što njezina kategorija prema Svjetskoj banci ostane nepromijenjena dvije godine zaredom.
Kod razvrstavanja zemalja primjenjuju se sljedeći operativni kriteriji i postupci:
Razvrstavanje za potrebe Sporazuma određeno je BND-om po stanovniku kako ga izračunava Svjetska banka u svrhu njezina razvrstavanja zemalja koje se zadužuju. To razvrstavanje objavljuje tajništvo.
U slučajevima u kojima Svjetska banka nema dovoljno informacija za objavljivanje podataka BDP-a po stanovniku, Svjetska banka procjenjuje ima li zemlja u pitanju BDP po stanovniku koji je ispod ili iznad trenutačnog praga. Zemlja se razvrstava u skladu s procjenom osim ako se sudionice odluče za drugačiji pristup.
Ako se prihvatljivost zemlje za odobrenje vezane pomoći promijeni u skladu s prethodno navedenom točkom a), ponovno razvrstavanje stupa na snagu dva tjedna nakon što tajništvo svim sudionicama dostavi zaključke donesene na temelju navedenih podataka Svjetske banke. Prije datuma stupanja na snagu ponovnog razvrstavanja ne smije se objaviti nikakvo financiranje vezane pomoći za novu prihvatljivu zemlju, a nakon tog datuma ne smije se objaviti nikakvo financiranje vezane pomoći za zemlju koja je napredovala, osim obavijesti o pojedinačnim transakcijama obuhvaćenim u okviru prethodno potvrđene kreditne linije prije isteka te kreditne linije (najkasnije jednu godinu od datuma stupanja na snagu).
Ako Svjetska banka revidira brojke, te se revizije ne uzimaju u obzir u odnosu na Sporazum. Usprkos tome, razvrstavanje zemlje može se promijeniti pomoću pojedinačnog posebnog dogovora, u skladu s odgovarajućim postupcima u člancima od 56. do 61., pri čemu sudionice povoljno razmatraju promjenu potrebnu zbog pogrešaka i propusta vezanih uz brojke naknadno uočenih tijekom iste kalendarske godine kada ih je tajništvo prvotno iznijelo.
35. PRIHVATLJIVOST PROJEKTA
Vezana pomoć ne daje se za javne ili privatne projekte koji bi trebali biti komercijalno održivi u slučaju financiranja po tržišnim uvjetima ili uvjetima Sporazuma.
Ključni testovi takve prihvatljivosti za pomoć su sljedeći:
Namjena je ključnih testova iz točke b) opisati kako se vrednuje projekt da bi se utvrdilo treba li ga financirati takvom vrstom pomoći ili izvoznim kreditima po tržišnim uvjetima ili uvjetima Sporazuma. Očekuje se da će se postupkom savjetovanja iz članaka od 49. do 51. s vremenom steći iskustvo s pomoću kojeg će se i za izvozno-kreditne agencije i za agencije za pomoć preciznije utvrditi ex ante smjernice o razlici između dvije kategorije projekata.
36. MINIMALNA RAZINA POVLASTICA
Sudionice ne dodjeljuju vezanu pomoć koja ima razinu povlastica manju od 35 % ili 50 % ako je zemlja korisnik najmanje razvijena zemlja (LDC), osim u slučajevima navedenima u nastavku koji su izuzeti od postupaka obavješćivanja navedenih u članku 47. točki a) i članku 48. točki a):
tehnička pomoć: vezana pomoć u slučaju kad se komponenta službene razvojne pomoći sastoji isključivo od tehničke suradnje koja iznosi manje od 3 % ukupne vrijednosti transakcije ili jedan milijun posebnih prava vučenja (SDR), što god je niže i
mali projekti: kapitalni projekti od manje od jednog milijuna posebnih prava vučenja (SDR) koji se u potpunosti financiraju u obliku bespovratne razvojne pomoći.
37. IZUZEĆA OD PRIHVATLJIVOSTI ZEMLJE ILI PROJEKTA ZA VEZANU POMOĆ
Odredbe članaka 34. i 35. ne primjenjuju se na vezanu pomoć u slučaju kad razina povlastica iznosi 80 % ili više, osim na vezanu pomoć koja je dio povezanog financijskog paketa, opisanog u članku 33.
Odredbe članka 35. ne primjenjuju se na vezanu pomoć čija je vrijednost manja od dva milijuna posebnih prava vučenja (SDR), osim na vezanu pomoć koja je dio povezanog financijskog paketa, opisanog u članku 33.
Vezana pomoć za najmanje razvijene zemlje (LCD) prema definiciji Ujedinjenih naroda ne podliježe odredbama članaka 34. i 35.
Sudionice pozitivno razmatraju ubrzavanje postupaka vezane pomoći u skladu s posebnim okolnostima:
Ne dovodeći u pitanje članke 34. i 35. sudionica može iznimno dodijeliti potporu na jedan od sljedećih načina:
38. IZRAČUN RAZINE POVLASTICA VEZANE POMOĆI
Razina povlastica vezane pomoći izračunava se s pomoću jednake metode kao za element bespovratnih sredstava koji koristi DAC, osim sljedećeg:
Diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica kredita u određenoj valuti, odnosno diferencirana diskontna stopa (DDR), mijenja se 15. siječnja svake godine i izračunava se kako slijedi:
|
R |
M |
|
manje od 15 godina |
0,75 |
|
15 godina i više, ali manje od 20 godina |
1,00 |
|
20 godina i više, ali manje od 30 godina |
1,15 |
|
30 godina i više |
1,25 |
Referentni datum za izračun razine povlastica datum je početka roka otplate kredita kako je navedeno u Prilogu XIV.
Za potrebe izračuna ukupne razine povlastica povezanog financijskog paketa smatra se da su razine povlastica sljedećih kredita, sredstava i plaćanja jednake nuli:
Plaćanja na datum početka roka otplate kredita ili prije tog datuma koja se ne smatraju predujmom uključuju se u izračun razine povlastica.
Diskontna stopa pri prilagođavanju: u slučaju pomoći za prilagođavanje identično prilagođavanje znači prilagođavanje identičnoj razini povlastica koja je ponovno izračunana s diskontnom stopom na snazi u vrijeme prilagođavanja.
Lokalni troškovi i nabava treće zemlje uključuju se u izračun razine povlastica samo ako ih financira zemlja donatorica.
Ukupna razina povlastica paketa određuje se množenjem nominalne vrijednosti svake komponente paketa s odgovarajućom razinom povlastica svake komponente, uz dodavanje rezultata, i dijeljenjem tog ukupnog broja s ukupnom nominalnom vrijednosti komponenata.
Diskontna stopa za odobreni kredit u okviru pomoći stopa je na snazi u vrijeme izdavanja obavijesti. Međutim, u slučajevima trenutačnog izdavanja obavijesti, diskontna je stopa ona na snazi u trenutku određivanja uvjeta kredita u okviru pomoći. Promjena diskontne stope za vrijeme trajanja kredita ne mijenja njegovu razinu povlastica.
Ako se promjena valute izvrši prije zaključivanja ugovora, obavijest se revidira. Diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica bit će ona primjenjiva na datum revizije. Revizija nije potrebna ako su u izvornoj obavijesti navedeni alternativna valuta i svi potrebni podaci za izračun razine povlastica.
Ne dovodeći u pitanje točku g) diskontna stopa korištena za izračun razine povlastica pojedinačnih transakcija pokrenutih u okviru kreditne linije pomoći jest stopa prvobitno proglašena kreditnom linijom.
39. RAZDOBLJE VALJANOSTI VEZANE POMOĆI
Sudionice ne smiju određivati uvjete vezane pomoći duže od dvije godine, bilo da se to odnosi na financiranje pojedinačnih transakcija ili na protokol o pomoći, kreditnu liniju pomoći ili sličan sporazum. U slučaju protokola o pomoći, kreditne linije pomoći ili sličnog sporazuma rok valjanosti počinje na datum njihova potpisivanja, o čemu valja obavijestiti u skladu s člankom 48. O produženju kreditne linije šalje se obavijest kao da se radi o novoj transakciji, uz napomenu da se radi o produženju i da se obnavlja pod uvjetima dozvoljenima u vrijeme slanja obavijesti o produženju. U slučaju pojedinačnih transakcija, uključujući one o kojima je poslana obavijest u okviru protokola o pomoći, kreditne linije pomoći ili sličnog sporazuma, rok valjanosti počinje na datum obavješćivanja o obvezi u skladu s člancima 47. ili 48., prema potrebi.
Kad zemlja prvi put postane neprihvatljiva za primanje 17-godišnjih kredita Svjetske banke, rok valjanosti postojećeg protokola i novih protokola o vezanoj pomoći i kreditnih linija o kojima je poslana obavijest ograničava se na jednu godinu od datuma mogućeg ponovnog razvrstavanja u skladu s postupcima iz članka 34. točke b).
Produženje takvih protokola i kreditnih linija moguće je jedino uz uvjete koji su u skladu s odredbama članaka 34. i 35. Sporazuma nakon:
U tim se okolnostima mogu zadržati postojeći uvjeti bez obzira na promjenu diskontne stope navedene u članku 38.
40. PRILAGOĐAVANJE
Uzimajući u obzir međunarodne obveze sudionice i u skladu s namjenom Sporazuma sudionica se može, u skladu s postupcima određenim člankom 43., prilagoditi financijskim uvjetima druge sudionice ili nesudionice.
POGLAVLJE IV.
Postupci
41. OBAVIJESTI
Obavijesti utvrđene postupcima iz Sporazuma moraju biti sastavljene u skladu s podatcima navedenima u Prilogu VII. te ih uključivati, a kopije valja poslati tajništvu.
42. INFORMACIJE O SLUŽBENOJ POTPORI
Čim se sudionica obveže na službenu potporu, o kojoj je poslala obavijest u skladu s postupcima u člancima 45. do 48., o tome obavješćuje sve ostale sudionice dodajući referentni broj obavijesti na odgovarajući obrazac.
Pri razmjeni podataka u skladu s člancima od 53. do 55. sudionica obavješćuje ostale sudionice o uvjetima kredita u skladu s kojima namjerava poduprijeti određenu transakciju i može zahtijevati slične podatke od ostalih sudionica.
43. POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA
Prije prilagođavanja financijskih uvjeta koje navodno nude sudionica ili ne-sudionica u skladu s člancima 17. i 40., sudionica ulaže sve razumne napore, uključujući, prema potrebi, korištenje osobnog savjetovanja opisanog u članku 55., da bi provjerila jesu li ti uvjeti službeno podupirani te postupa u skladu sa sljedećim:
Sudionica obavješćuje sve ostale sudionice o uvjetima koje namjerava poduprijeti u skladu s jednakim postupcima obavješćivanja potrebnim za prilagođene uvjete. U slučaju prilagođavanja nesudionici sudionica koja namjerava izvršiti prilagođavanje pridržava se jednakih postupaka obavješćivanja koji bi bili potrebni da je prilagođavanje uvjeta ponudila sudionica.
Ne dovodeći u pitanje podtočku 1., ako primjenjivi postupak obavješćivanja zahtijeva da se sudionica koja namjerava izvršiti prilagođavanje suzdrži od svoje obveze nakon datuma zaključivanja prikupljanja ponuda, sudionica koja namjerava izvršiti prilagođavanje šalje obavijest o svojoj namjeri što je prije moguće.
Ako sudionica koja pokreće postupak ublaži ili povuče svoju namjeru podupiranja uvjeta o kojima je poslala obavijest, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.
Sudionica koja namjerava ponuditi financijske uvjete jednake onima o kojima je poslana obavijest u skladu s člancima 45. i 46. može isto učiniti nakon isteka ondje navedenog razdoblja čekanja. Navedena sudionica šalje obavijest o svojoj namjeri što je prije moguće.
44. POSEBNO SAVJETOVANJE
Sudionica koja ima opravdane razloge vjerovati da su financijski uvjeti koje nudi druga sudionica (sudionica koja pokreće postupak) velikodušniji od onih navedenih u Sporazumu šalje obavijest tajništvu, koje odmah objavljuje te podatke.
Sudionica koja pokreće postupak obrazlaže financijske uvjete svoje ponude u roku od dva radna dana nakon što tajništvo iznese podatke.
Nakon obrazloženja sudionice koja pokreće postupak bilo koja sudionica može zahtijevati da tajništvo u roku od pet radnih dana organizira poseban sastanak radi savjetovanja sudionica da bi se raspravilo o tom pitanju.
Financijski uvjeti koji uživaju pogodnosti službene potpore ne počinju vrijediti do ishoda posebnog sastanka sudionica održanog radi savjetovanja.
45. PRETHODNA OBAVIJEST UZ RASPRAVU
Sudionica obavješćuje sve ostale sudionice najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze s vrijednošću kredita većom od dva milijuna posebnih prava vučenja (SDR) u skladu s Prilogom VII. ako:
Ako u tom razdoblju bilo koja druga sudionica zatraži raspravu, sudionica koja pokreće postupak čeka deset dodatnih kalendarskih dana.
Sudionica nakon rasprave obavješćuje sve ostale sudionice o svojoj konačnoj odluci da bi se olakšalo preispitivanje iskustva u skladu s člankom 64. Sudionice vode evidenciju svog iskustva u vezi premijskih stopa o kojima je poslana obavijest u skladu s točkom a).
46. PRETHODNA OBAVIJEST
Sudionica, u skladu s Prilogom VII., obavješćuje sve ostale sudionice najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze s vrijednošću kredita većom od dva milijuna posebnih prava vučenja (SDR) ako namjerava:
pružati potporu u skladu s člankom 12. točkom d) podtočkom 3.;
pružati potporu u skladu s člankom 14. točkom a);
pružati potporu u skladu s člankom 15. točkom c);
primijeniti premijsku stopu u skladu s odredbama članka 22. točke c) podtočke 1. prilikom sudjelovanja kao dijela paketa sindiciranog kredita;
primijeniti premijsku stopu nižu od odgovarajuće premije utvrđene modelom TCMB-a u skladu s člankom 23. točkom c) podtočkom 2. drugom alinejom;
pružiti potporu transakcijama koje podliježu primjeni usporednih tržišnih vrijednosti ako sudionica razvrsta dužnika/jamca kao boljeg od najboljeg rejtinga akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga ili ako nema rejtinga akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga, ako sudionica razvrsta transakciju kao CC2 ili bolju, ili kao kreditni rejting jednak AAA do A–, ili jednak ili povoljniji od najboljeg rejtinga akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga države sjedišta dužnika/jamca;
primijeniti premijsku stopu u skladu s člankom 26. točkom e) pri čemu je izabrana kategorija rizika kupca koja se koristi za izračun minimalne premijske stope za transakciju:
Primijeniti premijsku stopu u skladu s člankom 29. točkom a) za transakcije s nedržavnim dužnikom/jamcem ako povećanja kreditne sposobnosti kupca imaju za rezultat primjenu faktora povećanja kreditne sposobnosti koji je veći od 0 ili kada god se povećanja kreditne sposobnosti kupca upotrebljavaju u transakciji koja podliježe primjeni usporednih tržišnih vrijednosti čiji je rezultat cijena niža od odgovarajuće minimalne premijske stope TCMB-a;
pružati potporu u skladu s člankom 6. točkom a) Priloga II.;
pružati potporu u skladu s člankom 7. točkom a) podtočkom 1. Priloga IV.;
pružati potporu u skladu s člankom 4. točkom b) Priloga V.
Ako sudionica koja pokreće postupak ublaži ili povuče svoju namjeru pružanja potpore takvoj transakciji, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.
47. PRETHODNA OBAVIJEST
Sudionica šalje prethodnu obavijest u skladu s Prilogom VII. ako namjerava osigurati službenu potporu za:
Prethodna obavijest šalje se najkasnije 30 radnih dana prije zaključivanja prikupljanja ponuda ili datuma preuzimanja obveze, pri čemu se prvenstvo daje ranijem datumu.
Ako sudionica koja pokreće postupak ublaži ili povuče svoju namjeru podupiranja uvjeta o kojima je poslala obavijest, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.
Odredba ovog članka primjenjuje se na vezanu pomoć koja čini dio povezanog financijskog paketa, kako je navedeno u članku 33.
48. TRENUTAČNA OBAVIJEST
Sudionica odmah, odnosno u roku od dva radna dana od preuzimanja obveze, obavješćuje sve ostale sudionice, u skladu s prilogom VII., ako pruža službenu potporu za vezanu pomoć u sljedećim vrijednostima:
Sudionica također odmah obavješćuje sve ostale sudionice o potpisivanju protokola o pomoći, kreditne linije ili sličnog sporazuma.
Prethodna obavijest nije potrebna ako sudionica namjerava prilagoditi financijske uvjete za koje je potrebna trenutna obavijest.
49. SVRHA SAVJETOVANJA
Sudionica koja traži obrazloženje za moguće trgovinske motive za vezanu pomoć može zahtijevati potpunu ocjenu kvalitete pomoći (navedenu u Prilogu XIII.).
Osim toga, sudionica može zatražiti savjetovanje s ostalim sudionicama, u skladu s člankom 50. To uključuje osobno savjetovanje kako je navedeno u članku 55. da bi se raspravilo o sljedećem:
50. OPSEG I VREMENSKI RASPORED SAVJETOVANJA
Za vrijeme savjetovanja sudionica može, među ostalim, zahtijevati sljedeće podatke:
Savjetovanje se završava, a tajništvo obavješćuje sve sudionice o nalazima povezanima s obama pitanjima iz članka 48. najmanje deset kalendarskih dana prije zaključivanja prikupljanja ponuda ili datuma preuzimanja obveze, pri čemu se prvenstvo daje ranijem datumu. Ako dođe do neslaganja stranaka koje su se savjetovale, tajništvo poziva ostale sudionice da izraze svoja stajališta u roku od pet radnih dana. O navedenim stajalištima obavješćuje sudionicu koja šalje obavijest i koja bi trebala razmotriti nastavak postupka u slučaju da nema znatne potpore ponudi za pomoć.
51. ISHOD SAVJETOVANJA
Donatorica koja želi nastaviti s projektom bez obzira na nedostatak znatne potpore šalje prethodnu obavijest o svojim namjerama ostalim sudionicama najkasnije 60 kalendarskih dana nakon završetka savjetovanja, odnosno prihvaćanja zaključka predsjednika. Donatorica također šalje dopis glavnom tajniku OECD-a navodeći rezultate savjetovanja i objašnjavajući prevladavajuće nacionalne interese nepovezane s trgovinom koji su doveli do tog postupka. Sudionice očekuju da će se tako nešto dogoditi u rijetkim, iznimnim slučajevima.
Donatorica odmah obavješćuje sudionice da je poslala dopis glavnom tajniku OECD-a, čiju kopiju valja priložiti obavijesti. Ni donatorica ni bilo koja druga sudionica ne smiju preuzeti obvezu za vezanu pomoć do deset radnih dana od slanja te obavijesti sudionicama. Prethodno navedeno razdoblje od deset radnih dana produžuje se na 15 dana u slučaju projekata u vezi s kojima su tijekom procesa savjetovanja utvrđene konkurentne komercijalne ponude.
Tajništvo prati napredak i rezultate savjetovanja.
52. KONTAKTNE TOČKE
Sve se obavijesti šalju između određenih kontaktnih točaka u svakoj zemlji trenutačnom komunikacijom, odnosno elektroničkom poštom, te se moraju tretirati povjerljivo.
53. OPSEG UPITA
Sudionica može pitati drugu sudionicu o njezinom stavu prema trećoj zemlji, instituciji u trećoj zemlji ili posebnom načinu poslovanja.
Sudionica koja je primila zahtjev za službenu potporu može poslati upit drugoj sudionici, dajući najpovoljnije kreditne uvjete te uvjete koje bi sudionica koja šalje upit bila spremna poduprijeti.
Ako se upit šalje dvjema sudionicama ili više njih, mora sadržavati popis primatelja.
Kopija svih upita mora se poslati tajništvu.
54. OPSEG ODGOVORA
Sudionica kojoj je upućen upit mora odgovoriti u roku od sedam kalendarskih dana i iznijeti što je više moguće podataka. Odgovor mora što bolje opisivati odluku koju sudionica namjerava donijeti. Ako je potrebno, potpuni se odgovor šalje u najkraćem mogućem roku. Kopije se šalju na ostale adrese upita i tajništvu.
Ako odgovor na upit naknadno postane nevaljan iz bilo kojeg razloga, primjerice:
odmah se šalje odgovor, čija se kopija šalje svim ostalim primateljima upita i tajništvu.
55. OSOBNO SAVJETOVANJE
Sudionica se u roku od deset radnih dana odaziva na poziv na osobno savjetovanje.
Zahtjev za osobno savjetovanje na raspolaganju je sudionicama i nesudionicama. Savjetovanje se održava u najkraćem mogućem roku nakon isteka razdoblja od deset radnih dana.
Predsjedavajuća sudionica zajedno s tajništvom koordinira sve potrebne radnje praćenja, poput pojedinačnog posebnog dogovora. Tajništvo odmah stavlja na raspolaganje ishod savjetovanja.
56. POSTUPCI I OBLIK POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Prijedlozi pojedinačnog posebnog dogovora upućuju se samo tajništvu. Tajništvo mora poslati prijedlog za pojedinačni posebni dogovor svim sudionicama i, u slučaju kad je uključena vezana pomoć, svim kontaktnim točkama DAC-a. Identitet stranke koja pokreće postupak ne otkriva se u registru pojedinačnih posebnih dogovora na elektroničkoj oglasnoj ploči koju održava tajništvo u mrežnom okruženju OECD-a. Međutim, tajništvo može na zahtjev usmenim putem otkriti identitet stranke koja pokreće postupak sudionici ili članici DAC-a. Tajništvo vodi evidenciju o takvim zahtjevima.
Prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora mora sadržavati datum te mora biti u sljedećem obliku:
Prijedlog za pojedinačni posebni dogovor iznesen u skladu s člankom 34. stavkom 4. točkom b) upućuje se tajništvu, a kopija se šalje ostalim sudionicama. Sudionica koja iznosi prijedlog za pojedinačni posebni dogovor daje potpuno objašnjenje razloga zašto smatra da bi se razvrstavanje zemlje trebalo razlikovati od postupka navedenog u članku 34. točki b).
Tajništvo čini dogovorene pojedinačne posebne dogovore javno dostupnima.
57. ODGOVORI NA PRIJEDLOGE POJEDINAČNOG POSEBNOG DOGOVORA
Odgovori se šalju u roku od 20 kalendarskih dana iako se sudionice potiču da na prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora odgovore u najkraćem mogućem roku.
Odgovor može biti zahtjev za dodatne podatke, prihvaćanje i odbijanje, prijedlog izmjene pojedinačnog posebnog dogovora ili alternativni prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora.
Smatra se da je sudionica koja izjavi da nema stajalište jer joj nisu pristupili niti jedan izvoznik niti tijela zemlje primateljice u slučaju pomoći za projekt prihvatila prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora.
58. PRIHVAĆANJE POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Nakon razdoblja od 20 kalendarskih dana tajništvo obavješćuje sve sudionice o statusu prijedloga pojedinačnog posebnog dogovora. Ako sve sudionice ne prihvate pojedinačni posebni dogovor, no niti jedna ga sudionica ne odbije, prijedlog ostaje otvoren dodatnih osam kalendarskih dana.
Nakon navedenog dodatnog razdoblja smatra se da je sudionica koja nije izričito odbila prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora prihvatila pojedinačni posebni dogovor. Međutim, sudionica, uključujući sudionicu koja pokreće postupak, može svoje prihvaćanje pojedinačnog posebnog dogovora uvjetovati izričitim prihvaćanjem jedne ili više sudionica.
Ako sudionica ne prihvati jedan ili više elemenata pojedinačnog posebnog dogovora, indirektno prihvaća sve ostale elemente pojedinačnog posebnog dogovora. Podrazumijeva se da takvo djelomično prihvaćanje može navesti ostale sudionice da promijene svoje stajalište o predloženom pojedinačnom posebnom dogovoru. Sve sudionice mogu slobodno ponuditi ili prilagoditi uvjete koji nisu obuhvaćeni pojedinačnim posebnim dogovorom.
Pojedinačni posebni dogovor koji nije prihvaćen može se ponovno razmotriti pomoću postupaka u člancima 56. i 57. U tim okolnostima sudionice ne obvezuje njihova prvobitna odluka.
59. NESLAGANJE OKO POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Ako se sudionica koja pokreće postupak i sudionica koja je predložila izmjenu ili alternativu ne mogu dogovoriti oko pojedinačnog posebnog dogovora u roku od osam dodatnih kalendarskih dana, to se razdoblje može produžiti uz pristanak obje stranke. Tajništvo o takvom produžetku obavješćuje sve sudionice.
60. DATUM STUPANJA NA SNAGU POJEDINAČNOG POSEBNOG DOGOVORA
Tajništvo obavješćuje sve sudionice o stupanju pojedinačnog posebnog dogovora na snagu ili o njegovom odbijanju. Pojedinačni posebni dogovor stupit će na snagu tri kalendarska dana nakon te objave. Tajništvo vodi računa o tome da je na elektroničkoj oglasnoj ploči trajno dostupna ažurirana evidencija o svim pojedinačnim posebnim dogovorima u vezi kojih je postignut sporazum ili o kojima nije donesena odluka.
61. VALJANOST POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Ako nije drugačije dogovoreno, pojedinačni posebni dogovor valjan je tijekom dvije godine od datuma stupanja na snagu, osim ako tajništvo ne primi obavijest da više ne predstavlja predmet interesa i ako to prihvate sve sudionice. Pojedinačni posebni dogovor ostaje valjan dodatne dvije godine ako sudionica zatraži produženje u roku od 14 kalendarskih dana od prvobitnog datuma isteka. O naknadnim produženjima dogovor se može postići primjenom jednakog postupka. Pojedinačni posebni dogovor postignut u skladu s člankom 34. stavkom 4. točkom b) ostaje valjan dok podaci Svjetske banke za sljedeću godinu ne postanu dostupni.
Tajništvo prati status pojedinačnih posebnih dogovora i o tome obavješćuje sudionice vođenjem popisa „Status valjanih pojedinačnih posebnih dogovora” na elektroničkoj oglasnoj ploči. Tajništvo, među ostalim, poduzima sljedeće:
62. REDOVITA REVIZIJA SPORAZUMA
Sudionice redovito preispituju funkcioniranje Sporazuma. U okviru revizije sudionice, među ostalim, preispituju postupke o slanju obavijesti, provedbu i djelovanje sustava DDR, pravila i postupke o vezanoj pomoći, pitanja prilagođavanja, prethodno preuzete obveze i mogućnosti šireg sudjelovanja u Sporazumu.
Ta se revizija temelji na podacima o iskustvu sudionica i njihovim prijedlozima za poboljšanje djelovanja i učinkovitosti Sporazuma. Sudionice uzimaju u obzir ciljeve Sporazuma i prevladavajuću gospodarsku i monetarnu situaciju. Podaci i prijedlozi koje sudionice žele iznijeti u okviru te revizije moraju se dostaviti tajništvu najkasnije 45 kalendarskih dana prije datuma revizije.
63. REVIZIJA MINIMALNIH KAMATNIH STOPA
Sudionice redovito revidiraju sustav za određivanje CIRR-ova da bi se uvjerile da stope o kojima je izdana obavijest odražavaju trenutačne tržišne uvjete i ispunjavaju ciljeve na kojima se taj sustav temelji. Takve revizije obuhvaćaju i maržu koja se dodaje pri primjeni tih stopa.
Sudionica može predsjedavajućoj sudionici podnijeti utemeljeni zahtjev za dodatnu reviziju ako smatra da CIRR za jednu ili više valuta više ne odražava trenutačne tržišne uvjete.
64. REVIZIJA MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA I S NJIMA POVEZANIH PITANJA
Sudionice redovito prate i preispituju sve aspekte pravila i postupaka povezanih s premijama. To uključuje:
metodologiju razvrstavanja zemalja prema riziku i ocjene rizika države da bi se na temelju iskustva preispitala njihova valjanost
razinu minimalnih premijskih stopa da bi se uvjerile da su one i dalje točna mjera za kreditni rizik, uzimajući u obzir stvarna iskustva institucija koje pružaju službene izvozne kredite i informacije privatnog tržišta o određivanju cijena kreditnog rizika
razlikovanja među minimalnim premijskim stopama koja u obzir uzimaju različitu kvalitetu izvozno-kreditnih proizvoda i postotak osiguranog pokrića i
iskustvo povezano s korištenjem smanjenja rizika zemlje i povećanja kreditne sposobnosti kupca i nastavak valjanosti i primjerenosti njihovog posebnog utjecaja na minimalne premijske stope.
65. PREISPITIVANJE SLUŽBENE POTPORE ZA LOKALNE TROŠKOVE
Sudionice moraju preispitati odredbe o potpori za lokalne troškove najkasnije do 20. travnja 2024.
PRILOG III.
SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA CIVILNE ZRAKOPLOVE
DIO 1.
OPĆE ODREDBE
1. SVRHA
Svrha je ovog sektorskog dogovora osigurati okvir za predvidljivo, usklađeno i transparentno korištenje službeno podupiranih izvoznih kredita za prodaju ili najam zrakoplova i druge robe i usluga navedenih u članku 4. točki (a) u nastavku. Ovim se sektorskim dogovorom žele promicati ravnopravni tržišni uvjeti za te izvozne kredite, da bi se potaknulo tržišno natjecanje među izvoznicima utemeljeno na kvaliteti i cijeni izvezenih roba i usluga, a ne na najpovoljnijim službeno podupiranim financijskim uvjetima.
Ovim su sektorskim dogovorom utvrđeni najpovoljniji uvjeti po kojima se mogu odobriti službeno podupirani izvozni krediti.
U cilju toga sektorskim se dogovorom želi uspostaviti ravnoteža kojom se na svim tržištima:
izjednačavaju konkurentski financijski uvjeti između sudionica
neutralizira službena potpora među sudionicama kao čimbenik pri odabiru konkurentskih roba i usluga navedenih u članku 4. točki (a) i
izbjegava narušavanje tržišnog natjecanja među sudionicama ovog sektorskog dogovora i svim drugim izvorima financiranja.
Sudionice ovog sektorskog dogovora („sudionice”) potvrđuju da su odredbe ovog sektorskog sporazuma sastavljene isključivo u svrhu ovog sektorskog dogovora i da se tim odredbama ne dovode u pitanje drugi dijelovi Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima („Sporazum”) i njihov razvoj.
2. STATUS
Ovaj je sektorski dogovor džentlmenski dogovor među sudionicama i čini Prilog III. Sporazumu. On je sastavni dio Sporazuma i njime se zamjenjuje sektorski dogovor koji je stupio na snagu u srpnju 2007.
3. SUDJELOVANJE
Trenutačne su sudionice: Australija, Brazil, Kanada, Europska unija, Japan, Koreja, Novi Zeland, Norveška, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Sve nesudionice mogu postati sudionice u skladu s postupcima iz Dodatka I.
4. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj se sektorski dogovor primjenjuje na sve službene potpore koje pruža ili koje se pružaju u ime neke vlade i čiji je rok otplate dvije godine ili više, za izvoz:
novih civilnih zrakoplova i u njih ugrađenih motora, uključujući opremu koju je pribavio kupac
rabljenih, prenamijenjenih i obnovljenih civilnih zrakoplova i u njih ugrađenih motora, uključujući, u svim tim slučajevima, opremu koju je pribavio kupac
rezervnih motora
rezervnih dijelova za civilne zrakoplove i motore
ugovora o održavanju i servisiranju civilnih zrakoplova i motora
preinaka, većih preoblikovanja i obnova civilnih zrakoplova
kompleta za motore.
Službena potpora pruža se u različitim oblicima:
garancija ili osiguranje za izvozne kredite (čisto pokriće)
službene financijske potpore:
Sve kombinacije gore navedenog.
Ovaj sektorski dogovor ne primjenjuje se na službenu potporu za:
izvoz novih i rabljenih vojnih zrakoplova i povezane robe te usluga navedenih u prethodno navedenoj točki (a) ovog sektorskog dogovora, uključujući i slučaj kada se koristi u vojne svrhe
nove ili rabljene simulatore leta.
5. PODACI DOSTUPNI NESUDIONICAMA
Sudionica mora, na temelju uzajamnosti, odgovoriti na zahtjev nesudionice u konkurentskoj situaciji o ponuđenim financijskim uvjetima njezine službene potpore, jednako kao što bi odgovorila na zahtjev sudionice.
6. POTPORA U OBLIKU POMOĆI
Sudionice ne pružaju potporu u obliku pomoći, osim u humanitarne svrhe u postupku pojedinačnog posebnog dogovora.
7. MJERE ZA IZBJEGAVANJE ILI SMANJENJE GUBITAKA
Ovim sektorskim dogovorom sudionice se ne sprečavaju da dogovore manje restriktivne financijske uvjete od onih navedenih u ovom sektorskom dogovoru ako se te mjere poduzmu nakon što ugovor o izvoznom kreditu i popratni dokumenti već stupe na snagu i ako su namijenjene isključivo izbjegavanju ili smanjenju gubitaka od događaja koji bi mogli uzrokovati neplaćanje ili štetu. Sudionica u roku od 20 radnih dana nakon postizanja dogovora s kupcem/korisnikom kredita mora obavijestiti sve ostale sudionice i tajništvo OECD-a („tajništvo”) o izmjeni financijskih uvjeta. Za obavijest se mora koristiti obrazac iz Dodatka IV., koji mora sadržavati informacije o novim financijskim uvjetima, uključujući obrazloženje.
DIO 2.
NOVI ZRAKOPLOVI
POGLAVLJE I.
Pokrivenost
8. NOVI ZRAKOPLOVI
U svrhu ovog sektorskog dogovora, novi zrakoplov je:
zrakoplov, uključujući opremu koju je dostavio kupac i motore ugrađene u taj zrakoplov, u vlasništvu proizvođača, koji nije dostavljen niti prethodno korišten u predviđene svrhe prijevoza putnika i/ili tereta i
rezervni motori i rezervni dijelovi kad se smatraju dijelom prvobitne narudžbe zrakoplova, u skladu s odredbama članka 20. točke (a) u nastavku.
Ne dovodeći u pitanje odredbe točke (a) ovog sektorskog dogovora sudionica može pružiti potporu uvjetima koji su primjereni za novi zrakoplov za transakcije u čijem su slučaju, uz prethodno znanje sudionice, zbog odgode službene potpore dogovorena privremena rješenja za financiranje. Takva odgoda ne smije trajati duže od 18 mjeseci. U tim su slučajevima rok otplate i konačni datum otplate jednaki kao u slučaju da su za prodaju ili najam zrakoplova primljene službene potpore od datuma prvobitne isporuke zrakoplova.
POGLAVLJE II.
Financijski uvjeti
Financijski uvjeti za izvozne kredite obuhvaćaju sve odredbe navedene u ovom poglavlju koje se zajedno čitaju.
9. PRIHVATLJIVE VALUTE
Valute podobne za službenu financijsku potporu su euro, japanski jen, britanska funta, američki dolar i ostale valute koje su u potpunosti konvertibilne i za koje su dostupni podaci za utvrđivanje minimalnih kamatnih stopa iz Dodatka III.
10. PREDUJAM I MAKSIMALNA SLUŽBENA POTPORA
U slučaju transakcija s kupcima/korisnicima kredita razvrstanima u kategoriju rizika I. (u skladu s Tablicom 1. Dodatka II.), sudionice:
moraju zahtijevati predujam od najmanje 20 % neto cijene zrakoplova na dan ili prije datuma početka roka otplate kredita
ne smiju pružati službenu potporu u iznosu većem od 80 % neto cijene zrakoplova.
U slučaju transakcija s kupcima/korisnicima kredita razvrstanima u kategorije rizika 2 do 8 (u skladu s Tablicom 1. Dodatka II.), sudionice:
moraju zahtijevati predujam od najmanje 15 % neto cijene zrakoplova na dan ili prije datuma početka roka otplate kredita
ne smiju pružati službenu potporu u iznosu većem od 85 % neto cijene zrakoplova.
Sudionica koja primjenjuje članak 8. točku (b) ovog sektorskog dogovora mora umanjiti najviši mogući iznos službene potpore za iznos glavnice obroka koji se smatraju dospjelima na dan početka otplate kredita da bi osigurala da u vrijeme isplate kredita preostali iznos duga bude jednak kao u slučaju da je takav službeno podupirani izvozni kredit odobren u vrijeme isporuke. U takvim okolnostima sudionica mora primiti zahtjev za službenu potporu prije isporuke.
11. MINIMALNE PREMIJSKE STOPE
Sudionice koje pružaju službenu potporu za službeno podupirani iznos kredita naplaćuju barem minimalnu premijsku stopu utvrđenu u skladu s Dodatkom II.
Kad god je to potrebno, sudionice koriste dogovoreni model konverzije za konverziju godišnjih raspona koji se obračunavaju na iznos preostalog duga za službenu potporu u jednokratne avansne premijske stope koje se obračunavaju na prvobitni iznos službene potpore.
12. MAKSIMALNI ROK OTPLATE
Maksimalni je rok otplate za sve nove zrakoplove 12 godina.
U iznimnim se slučajevima i uz prethodnu obavijest može odobriti maksimalni rok otplate od 15 godina. U tom se slučaju na minimalne premijske stope primjenjuje dodatna naknada od 35 % koja se obračunava u skladu s Dodatkom II.
Rok otplate službeno podupiranog izvoznog kredita ne smije se produživati ravnopravnim dijeljenjem prava osiguranja s komercijalnim davateljima kredita.
13. OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA
Sudionice primjenjuju način otplate glavnice i plaćanja kamata utvrđen u podtočkama 1. i 2. u nastavku:
Kombinirana otplata glavnice i plaćanje kamata vrši se u jednakim obrocima:
Glavnica se otplaćuje u jednakim obrocima, dok se kamate plaćaju na opadajući saldo:
Ne dovodeći u pitanje točku (a) i uz prethodnu obavijest otplata glavnice može se osmisliti tako da sadržava konačno plaćanje svih iznosa preostalog duga na određeni datum. U tom će se slučaju otplate glavnice izvršene prije konačnog plaćanja osmisliti na način utvrđen točkom (a) na temelju razdoblja amortizacije koje ne smije biti duže od maksimalnog dozvoljenog roka otplate kredita za podupiranu robu i usluge.
Ne dovodeći u pitanje točku (a) otplata glavnice može se osmisliti uz uvjete koji su manje povoljni za dužnika.
Kamate dospjele nakon datuma početka roka otplate kredita ne kapitaliziraju se.
14. MINIMALNE KAMATNE STOPE
Sudionice koje pružaju službenu financijsku potporu primjenjuju ili minimalnu promjenjivu kamatnu stopu ili minimalnu fiksnu kamatnu stopu, u skladu s odredbama Dodatka III.
Za zrakoplove na mlazni pogon neto cijene od najmanje 35 milijuna USD, službena financijska potpora na osnovi CIRR-a pruža se samo u iznimnim okolnostima. Sudionica koja namjerava pružati takvu potporu mora o tome obavijestiti sve ostale sudionice najmanje 20 kalendarskih dana prije preuzimanja konačne obveze i navesti korisnika kredita.
U kamatnu stopu nisu uključena plaćanja premijama navedena u članku 11. ovog sektorskog dogovora niti naknade navedene u članku 16. u nastavku.
15. SUBVENCIONIRANJE KAMATNE STOPE
Sudionice koje subvencioniraju kamatnu stopu moraju poštovati financijske uvjete ovog sektorskog dogovora i zahtijevati od svih banaka ili financijskih institucija koje sudjeluju u subvencioniranju da ispunjavaju uvjete koji su u svakom pogledu usklađeni s financijskim uvjetima ovog sektorskog dogovora.
16. NAKNADE
U okviru ograničenja razdoblja držanja premije, sudionice koje pružaju službenu potporu u obliku čistog pokrića tijekom razdoblja držanja premije naplaćuju naknadu za držanje premije na dio službene potpore koji još nije povučen, i to kako slijedi:
tijekom prvih šest mjeseci razdoblja držanja: nula baznih bodova godišnje
tijekom drugih šest mjeseci razdoblja držanja: 12,5 baznih bodova godišnje
tijekom trećih i posljednjih šest mjeseci razdoblja držanja: 25 baznih bodova godišnje.
Sudionice koje pružaju službenu potporu u obliku izravnog kredita/financiranja naplaćuju sljedeće naknade:
troškovi obrade/strukturiranja: 25 baznih bodova na isplaćeni iznos koji se plaćaju u vrijeme svake isplate
naknada za odobrenje sredstava i držanje premije: 20 baznih bodova godišnje tijekom razdoblja držanja premije na nepovučeni dio službeno podupiranog i još neisplaćenog izvoznog kredita, koji se plaćaju unatrag
administrativna naknada: pet baznih bodova godišnje na neotplaćeni iznos službene potpore, koji se plaćaju unatrag. Kao alternativa, u skladu s odredbama članka 11. točke (b) sudionice mogu izglasati da se ova naknada plaća unaprijed na isplaćeni iznos u vrijeme svake isplate.
17. SUFINANCIRANJE
Ne dovodeći u pitanje članke 14. i 16. ovog sektorskog dogovora, u slučaju sufinanciranja pri kojem se službena potpora pruža u obliku izravnog kredita i čistog pokrića i pri kojem čisto pokriće iznosi barem 35 % službeno podupiranog iznosa, sudionica koja odobrava izravni kredit primjenjuje iste financijske uvjete, uključujući naknade, poput onih koje pruža financijska institucija pod čistim pokrićem, da bi ukupni troškovi institucije koja pruža čisto pokriće i troškovi izravnog davatelja kredita postali istovjetni. U takvim okolnostima, sudionica koja pruža takvu potporu izvještava o financijskim uvjetima potpore, uključujući naknade, u skladu s obrascem iz Dodatka IV.
DIO 3.
RABLJENI ZRAKOPLOVI, REZERVNI MOTORI, REZERVNI DIJELOVI, UGOVORI O ODRŽAVANJU I SERVISIRANJU
POGLAVLJE I.
Pokrivenost
18. RABLJENI ZRAKOPLOVI I OSTALA ROBA I USLUGE
Ovaj se dio sektorskog dogovora primjenjuje na rabljene zrakoplove i rezervne motore, rezervne dijelove, preinake u teretne zrakoplove, veća preoblikovanja, obnovu te ugovore o održavanju i servisiranju povezane s novim i rabljenim zrakoplovima te kompletima za motore.
POGLAVLJE II.
Financijski uvjeti
Financijski uvjeti koji se primjenjuju, osim maksimalnog roka otplate, moraju biti u skladu s odredbama iz Dijela 2. ovog sektorskog dogovora.
19. PRODAJA RABLJENIH ZRAKOPLOVA
U skladu s točkom (b) u nastavku, maksimalni rok otplate za rabljene zrakoplove određuje se u skladu sa starosti zrakoplova, kao što je utvrđeno u sljedećoj tablici:
|
Starost zrakoplova (broj godina od izvorne proizvodnje) |
Maksimalni rok otplate za transakcije osigurane imovinom ili državne transakcije (u godinama) |
Maksimalni rok otplate za transakcije koje nisu osigurane imovinom niti su državne transakcije (u godinama) |
|
1 |
10 |
8,5 |
|
2 |
9 |
7,5 |
|
3 |
8 |
6,5 |
|
4 |
7 |
6 |
|
5 – 8 |
6 |
5,5 |
|
Više od 8 |
5 |
5 |
Maksimalni rok otplate za zrakoplove koji su preinačeni, uz uvjet da transakcija ispunjava sve zahtjeve članka 19. Dodatka II. i uz uvjet da službena potpora, ako je bila pružena za takvu preinaku, nije bila pružena u skladu s člankom 21. točkom (a) u nastavku, utvrđuje se u skladu s vremenskim razdobljem od dana preinake i sa starosti zrakoplova, kako je utvrđeno u sljedećoj tablici:
Maksimalni rok otplate za preinačene zrakoplove osigurane imovinom (u godinama)
|
Vremensko razdoblje od datuma preinake (u godinama) |
Starost zrakoplova (broj godina od datuma izvorne proizvodnje) |
|||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 – 8 |
Više od 8 |
|
|
0 (nedavno preinačeni) |
10 |
9 |
8 |
8 |
8 |
8 |
|
1 |
10 |
9 |
8 |
7 |
7 |
7 |
|
2 |
— |
9 |
8 |
7 |
6 |
6 |
|
3 ili više |
— |
— |
8 |
7 |
6 |
5 |
20. REZERVNI MOTORI I REZERVNI DIJELOVI
U slučaju kupnji ili narudžbi povezanih s motorima koji se ugrađuju u nove zrakoplove, službena potpora za rezervne motore može se pružati pod istim uvjetima kao i za zrakoplove.
Službena potpora za rezervne dijelove, ako se kupuju s novim zrakoplovima, može se pružati pod istim uvjetima kao i za zrakoplove, do najviše 5 % neto cijene novog zrakoplova i ugrađenih motora. Točka (d) u nastavku primjenjuje se na službenu potporu za rezervne dijelove iznad granice od 5 %.
Ako se rezervni motori ne kupuju zajedno s novim zrakoplovom, maksimalni je rok otplate osam godina. Kod rezervnih motora jedinične vrijednosti 10 milijuna USD ili više, rok otplate može se povećati na 10 godina, uz uvjet da transakcija ispunjava sve zahtjeve iz članka 19. Dodatka II.
Ako se drugi rezervni dijelovi ne kupuju zajedno s novim zrakoplovom, maksimalni je rok otplate:
pet godina za vrijednost ugovora od 5 milijuna USD ili više
dvije godine za vrijednost ugovora od manje od 5 milijuna USD.
21. UGOVORI ZA PREINAKE/VEĆA PREOBLIKOVANJA/OBNOVU
Ako se transakcija za preinaku:
procjenjuje na 5 milijuna USD ili više i
procjenjuje na manje od 5 milijuna USD, sudionica može ponuditi službenu potporu uz rok otplate do dvije godine.
Ako je transakcija za veća preoblikovanja ili obnovu, sudionica može ponuditi službenu potporu uz rok otplate do:
pet godina ako je vrijednost ugovora od 5 milijuna USD ili više
dvije godine ako je vrijednost ugovora manja od 5 milijuna USD.
22. UGOVORI O ODRŽAVANJU I SERVISIRANJU
Sudionice mogu ponuditi službenu potporu s rokom otplate do tri godine.
23. KOMPLETI ZA MOTORE
Sudionice mogu ponuditi službenu potporu s rokom otplate do pet godina.
DIO 4.
TRANSPARENTNOST
Sve se obavijesti šalju između određenih kontaktnih točaka u svakoj zemlji sredstvima trenutačne komunikacije, poput internetskog informacijskog sustava OECD-a (OLIS). Ako nije dogovoreno drugačije, sve sudionice moraju se odnositi prema svim informacijama razmijenjenima u skladu s ovim dijelom sektorskog dogovora kao povjerljivima.
24. INFORMACIJE O SLUŽBENOJ POTPORI
U roku od mjesec dana nakon datuma preuzimanja konačne obveze, sudionica dostavlja tražene informacije iz Dodatka IV. svim ostalim sudionicama, a kopiju dostavlja tajništvu.
Radi utvrđivanja referentne vrijednosti marže u skladu s Dodatkom III. člankom 8. točkom (b), informacije o maržama punog pokrića dostavljaju se tajništvu najkasnije pet dana nakon završetka svakog mjeseca, kako je navedeno u Dodatku III. članku 8. točkama (c) i (d).
25. ZAHTJEVI ZA INFORMACIJE
Sudionica može od druge sudionice zatražiti informacije o korištenju njezinih službeno podupiranih izvoznih kredita za prodaju ili najam zrakoplova predviđenih ovim sektorskim dogovorom.
Sudionica koja je primila zahtjev za službenu potporu može poslati upit drugoj sudionici, dajući najpovoljnije kreditne uvjete te uvjete koje bi sudionica koja šalje upit bila spremna poduprijeti.
Sudionica kojoj je upućen upit mora odgovoriti u roku od sedam kalendarskih dana i iznijeti što je više moguće traženih informacija. Odgovor mora što je bolje moguće opisivati odluku koju sudionica namjerava donijeti. Ako je potrebno, potpuni se odgovor šalje u najkraćem mogućem roku.
Kopije svih upita i odgovora moraju se poslati tajništvu.
26. OSOBNO SAVJETOVANJE
U konkurentskoj situaciji sudionica može zatražiti osobno savjetovanje s jednom ili više sudionica.
Sve se sudionice moraju u roku od deset radnih dana odazvati na takav poziv.
Savjetovanje se održava u najkraćem mogućem roku nakon isteka razdoblja od deset radnih dana.
Predsjedavajuća sudionica zajedno s tajništvom koordinira sve potrebne radnje praćenja. Tajništvo odmah stavlja ishod savjetovanja na raspolaganje svim sudionicama.
27. POSEBNO SAVJETOVANJE
Sudionica („sudionica koja pokreće postupak”) koja ima opravdane razloge vjerovati da su financijski uvjeti koje nudi druga sudionica („sudionica koja odgovara”) velikodušniji od onih navedenih u sektorskom dogovoru šalje obavijest tajništvu Tajništvo odmah objavljuje takve podatke sudionici koja odgovara.
Sudionica koja odgovara obrazlaže financijske uvjete službene potpore koja se razmatra u roku od pet radnih dana nakon što tajništvo iznese informacije.
Nakon obrazloženja sudionice koja odgovara, sudionica koja pokreće postupak može zahtijevati da tajništvo u roku od pet radnih dana organizira posebno savjetovanje sa sudionicom koja odgovara da bi se raspravilo o tom pitanju.
Sudionica koja odgovara iščekuje ishod savjetovanja o kojemu se odlučuje na dan tog savjetovanja prije nego što se nastavi s transakcijom.
28. POSTUPCI I OBLIK POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Prijedlozi pojedinačnih posebnih dogovora upućuju se samo tajništvu. Identitet stranke koja pokreće postupak ne otkriva se u registru pojedinačnih posebnih dogovora u okviru OLIS-a. Međutim, tajništvo može sudionici na zahtjev usmenim putem otkriti identitet stranke koja pokreće postupak. Tajništvo vodi evidenciju o takvim zahtjevima.
Prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora mora sadržavati datum te mora biti u sljedećem obliku:
referentni broj, nakon čega slijedi tekst „pojedinačni posebni dogovor”
naziv zemlje uvoznice i kupca/korisnika kredita
naziv ili što precizniji opis transakcije da bi se jasno odredila transakcija
prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora za najpovoljnije uvjete pružanja potpore
nacionalnost i nazivi poznatih konkurentskih podnositelja ponuda
datum zaključenja natječaja i broj natječaja, ako je poznat
ostale relevantne informacije, uključujući razloge prijedloga pojedinačnog posebnog odgovora i, prema potrebi, posebne okolnosti.
29. ODGOVORI NA PRIJEDLOGE POJEDINAČNOG POSEBNOG DOGOVORA
Odgovori se šalju u roku od 20 kalendarskih dana iako se sudionice potiču da na prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora odgovore u najkraćem mogućem roku.
Odgovor može biti zahtjev za dodatne podatke, prihvaćanje i odbijanje, prijedlog za izmjenu pojedinačnog posebnog dogovora ili alternativni prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora.
Smatra se da je sudionica koja se odluči na šutnju ili izrazi da nema stajalište prihvatila prijedlog zajedničkog pojedinačnog dogovora.
30. PRIHVAĆANJE POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Nakon razdoblja od 20 kalendarskih dana, tajništvo obavješćuje sve sudionice o statusu prijedloga pojedinačnog posebnog dogovora. Ako sve sudionice ne prihvate pojedinačni posebni dogovor, no niti jedna ga sudionica ne odbije, prijedlog ostaje otvoren dodatnih osam kalendarskih dana.
Nakon navedenog dodatnog razdoblja smatra se da je sudionica koja nije izričito odbila prijedlog pojedinačnog posebnog dogovora prihvatila pojedinačni posebni dogovor. Međutim, sudionica, uključujući sudionicu koja pokreće postupak, može svoje prihvaćanje pojedinačnog posebnog dogovora uvjetovati izričitim prihvaćanjem jedne ili više sudionica.
Ako sudionica ne prihvati jedan ili više elemenata pojedinačnog posebnog dogovora, indirektno prihvaća sve ostale elemente pojedinačnog posebnog dogovora.
31. NESLAGANJE OKO POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Ako se sudionica koja pokreće postupak i sudionica koja je predložila izmjenu ili alternativu ne mogu dogovoriti oko pojedinačnog posebnog dogovora u roku od osam dodatnih kalendarskih dana navedenom u članku 30. ovog sektorskog dogovora, to se razdoblje može produžiti uz pristanak obje strane. Tajništvo o takvom produžetku obavješćuje sve sudionice.
Pojedinačni posebni dogovor koji nije prihvaćen može se ponovno razmotriti primjenom postupaka iz članaka 28. do 30. U tim okolnostima sudionice ne obvezuje njihova prvobitna odluka.
32. DATUM STUPANJA NA SNAGU POJEDINAČNOG POSEBNOG DOGOVORA
Tajništvo obavješćuje sve sudionice o stupanju pojedinačnog posebnog dogovora na snagu ili o njegovom odbijanju; prihvaćeni pojedinačni posebni dogovor stupit će na snagu tri kalendarska dana nakon te objave.
33. VALJANOST POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Ako nije drugačije dogovoreno, pojedinačni posebni dogovor valjan je tijekom dvije godine od datuma stupanja na snagu, osim ako tajništvo ne primi obavijest da više ne predstavlja predmet interesa i ako to prihvate sve sudionice.
Ako neka sudionica zatraži produženje u roku od 14 kalendarskih dana od prvobitnog datuma isteka i ako se tome nitko ne usprotivi, pojedinačni posebni dogovor ostaje valjan dodatne dvije godine. O naknadnim produženjima dogovor se može postići primjenom jednakog postupka.
Tajništvo prati status pojedinačnih posebnih dogovora i o tome obavješćuje sudionice vođenjem popisa „Status valjanih pojedinačnih posebnih dogovora” na OLIS-u. U skladu s tim, tajništvo među ostalim svaka tri mjeseca izdaje popis pojedinačnih posebnih dogovora koji ističu u sljedećem tromjesečju.
Na zahtjev nesudionice koja proizvodi konkurentske zrakoplove, tajništvo toj nesudionici stavlja na raspolaganje valjane pojedinačne posebne dogovore.
34. PRILAGOĐAVANJE
Uzimajući u obzir međunarodne obveze neke sudionice, sudionica može prilagoditi financijske uvjete službene potpore koju pruža nesudionica.
U slučaju prilagođavanja nesukladnih uvjeta koje nudi nesudionica:
sudionica koja izvršava prilagođavanje poduzet će sve što je potrebno da provjeri te uvjete
sudionica koja izvršava prilagođavanje obavještava tajništvo i sve ostale sudionice o naravi i ishodima tih napora, kao i o uvjetima koje namjerava poduprijeti, najkasnije deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze
ako konkurentska sudionica zatraži razgovor tijekom tog razdoblja od deset kalendarskih dana, sudionica koja izvršava prilagođavanje mora čekati deset dodatnih kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze pod takvim uvjetima.
Ako sudionica koja izvršava prilagođavanje promijeni ili povuče svoju namjeru podupiranja uvjeta o kojima je poslala obavijest, o tome odmah obavješćuje sve ostale sudionice.
DIO 5.
PRAĆENJE I PREISPITIVANJE
35. PRAĆENJE
Tajništvo prati provedbu ovog sektorskog dogovora i o tome izvještava sudionice na godišnjoj razini.
O svakoj se transakciji koja se smatra prihvatljivom u skladu s člankom 39. točkom (a) podnosi izvješće u skladu s odredbama članka 24. točke (a) i Dodatka IV.
O svakoj se transakciji koja se smatra prihvatljivom u skladu s člankom 39. točkom (b) podnosi izvješće u skladu s odredbama članka 24. točke (a) i Dodatka IV., a osim toga:
sudionica koja podnosi izvješće navodi vezu između te transakcije i prijelaznog popisa
prijelazni se popisi pregledavaju svakih šest mjeseci u tu se svrhu tajništvo sastaje sa svakom sudionicom radi:
36. REVIZIJA
Sudionice revidiraju postupke i odredbe ovog sektorskog dogovora prema kriterijima i u vrijeme utvrđeno u točkama (a) i (b).
Sudionice vrše reviziju ovog sektorskog dogovora na sljedeći način:
u kalendarskoj godini 2019. i svake četiri godine nakon toga, u svakom slučaju uz obavijest tajništva tri mjeseca unaprijed
na zahtjev sudionice i nakon potrebnog savjetovanja, uz uvjet da je tajništvo izdalo obavijest tri mjeseca unaprijed i da je sudionica koja podnosi zahtjev dostavila pismeno obrazloženje razloga i ciljeva revizije te sažetak savjetovanja koje je prethodilo njezinom zahtjevu
načini ažuriranja minimalnih premijskih stopa i minimalnih kamatnih stopa utvrđeni su u Dodacima II. i III.
revizije obuhvaćaju i naknade iz članka 16.
Revizijom iz točke (a) podtočke 1. uzima se u obzir:
mjera u kojoj su postignuti ciljevi ovog sektorskog dogovora, kako je utvrđeno člankom 1., te svako drugo pitanje koje neka sudionica želi iznijeti na raspravi
s obzirom na elemente točke (b) podtočke 1., jesu li izmjene bilo kojeg aspekta sektorskog dogovora opravdane.
Prepoznavajući važnost procesa revizije i da bi se osiguralo da uvjeti ovog sektorskog dogovora i dalje ispunjavaju potrebe sudionica, svaka sudionica pridržava pravo da se povuče iz ovog sektorskog dogovora u skladu s člankom 40. u nastavku.
37. BUDUĆI RAD
Sljedeće će se uzeti u obzir:
ispitivanje prakse sudionica u slučaju pružanja službene potpore prije početka roka otplate kredita
odredbe koje se primjenjuju na neizravne kredite
produženje maksimalnih rokova otplate u skladu s člankom 19. za rabljene zrakoplove podvrgnute značajnoj obnovi prije prodaje
produženje maksimalnih rokova otplate u skladu s člankom 21. kod ugovora veće vrijednosti
odredbe koje se primjenjuju na „obnovu” (članak 21.) i „usluge” (članak 22.)
postupak utvrđivanja prihvatljivosti iz Konvencije iz Cape Towna
definiciju „zainteresirane sudionice”.
DIO 6.
ZAVRŠNE ODREDBE
38. STUPANJE NA SNAGU
Datum stupanja na snagu ovog sektorskog dogovora je 1. veljače 2011.
39. PRIJELAZNI ARANŽMANI
Ne dovodeći u pitanje članak 38. sudionice mogu pružati službenu potporu po sljedećim uvjetima:
Sudionice mogu pružati službenu potporu po uvjetima iz sektorskog dogovora o zrakoplovima koji je na snazi od 1. srpnja 2007. („SDZ iz 2007.”) ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Za robu i usluge mora se sklopiti čvrsti ugovor do 31. prosinca 2010.
Roba i usluge fizički se isporučuju najkasnije 31. prosinca 2012. za zrakoplove kategorije I. prema SDZ-u iz 2007. i 31. prosinca 2013. za zrakoplove kategorija II. i III. prema SDZ-u iz 2007.
Za svako preuzimanje konačne obveze o kojem se izda obavijest naplaćuje se godišnja naknada za odobrenje sredstava, i to od datuma preuzimanja konačne obveze ili od 31. siječnja 2011. (zrakoplovi kategorije I. prema SDZ-u iz 2007.)/30. lipnja 2011. (zrakoplovi kategorija II. i III. prema SDZ-u iz 2007.), ovisno o tome koji je od ta dva datuma raniji, sve dok se zrakoplov ne isporuči. Naknada za odobrenje sredstava naplaćuje se umjesto naknada iz članka 17. točke (a) i članka 17. točke (b) podtočke 2. SDZ-a iz 2007. Ta se naknada za odobrenje sredstava naplaćuje uz minimalnu premiju.
Sudionice mogu pružati službenu potporu po uvjetima koji se primjenjuju prije stupanja na snagu ovog sektorskog dogovora ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Za robu i usluge mora se sklopiti čvrsti ugovor do 31. prosinca 2010.
Ta je službena potpora ograničena na isporuku 69 zrakoplova kategorije 1. prema SDZ-u iz 2007. i 92 zrakoplova kategorije 2. prema SDZ-u iz 2007. po sudionici.
Da bi se iskoristile pogodnosti uvjeta utvrđenih ovom točkom, zrakoplovi iz točke (b) podtočke 2. moraju se evidentirati na popisima (dalje u tekstu „prijelazni popisi”) o kojima sudionice obavještavaju tajništvo prije stupanja na snagu ovog sektorskog dogovora. Ti prijelazni popisi sadržavaju:
Informacije iz prve, druge i četvrte alineje razmjenjuju se sa svim sudionicama. Informacijama iz treće alineje raspolažu isključivo tajništvo i predsjedavajući.
Za sve zrakoplove s prijelaznih popisa:
Sudionice mogu pružati službeno podupirane izvozne kredite po uvjetima iz sektorskog dogovora o zrakoplovima koji je bio na snazi prije SDZ-a iz 2007. samo za dostave zrakoplove planirane 31. prosinca 2010. ili prije tog datuma, u skladu s čvrstim ugovorima sklopljenima najkasnije 30. travnja 2007., uz obavijest koja je dostavljena tajništvu najkasnije 30. lipnja 2007.
Provedba ovog članka prati se u skladu s člankom 35. točkama (b) i (c).
40. POVLAČENJE
Sudionica se može povući iz ovog sektorskog dogovora s pomoću pisane obavijesti tajništvu dostavljene putem trenutačne komunikacije, npr. OLIS-a. Povlačenje stupa na snagu šest mjeseci nakon što je tajništvo primilo obavijest. Povlačenje neće utjecati na sporazume o pojedinačnim transakcijama započetima prije datuma stupanja povlačenja na snagu.
Dodatak I.
Sudjelovanje u sektorskom dogovoru o zrakoplovima
1. Sudionice potiču nesudionice koje razvijaju kapacitet proizvodnje civilnih zrakoplova da primijene odredbe ovog sektorskog dogovora. U tom kontekstu sudionice pozivaju nesudionice da s njima započnu dijalog o uvjetima pridruživanja SDZ-u.
2. Tajništvo se treba pobrinuti da nečlanica zainteresirana za sudjelovanje u ovom sektorskom dogovoru dobije potpune informacije o uvjetima sudjelovanja u ovom sektorskom dogovoru.
3. Sudionice bi zatim pozvale predmetnu nesudionicu da sudjeluje u aktivnostima koje su dio ovog sektorskog dogovora i da kao promatračica pohađa relevantne sastanke. Taj bi poziv vrijedio najviše dvije godine i mogao bi se jednom produžiti na dodatne dvije godine. Tijekom tog razdoblja nesudionica se poziva da predoči reviziju svog sustava izvoznih kredita, posebno za izvoz civilnih zrakoplova.
4. Na kraju tog razdoblja nesudionica se mora izjasniti želi li postati sudionica ovog sektorskog dogovora i slijediti njegove odredbe; u slučaju potvrde, nesudionica mora na godišnjoj razini doprinositi troškovima povezanima s provedbom ovog sektorskog dogovora.
5. Zainteresirana nesudionica postaje sudionica 30 radnih dana nakon potvrde iz članka 4. ovog Dodatka.
Dodatak II.
Minimalne premijske stope
Ovim su Dodatkom utvrđeni postupci koji se trebaju koristiti u određivanju cijena službene potpore kod transakcija u skladu s ovim sektorskim dogovorom. Odjeljkom 1. utvrđeni su postupci razvrstavanja; Odjeljkom 2. utvrđene su minimalne premijske stope koje se naplaćuju za nove i rabljene zrakoplove, a Odjeljkom 3. minimalne premijske stope koje se naplaćuju za rezervne motore, rezervne dijelove, preinake u teretne zrakoplove/veća preoblikovanja/obnovu civilnih zrakoplova, ugovore o održavanju i servisiranju i komplete za motore.
ODJELJAK 1.
Postupci razvrstavanja prema riziku
1. Sudionice su dogovorile popis kupaca/korisnika kredita razvrstanih prema riziku („popis”); takva razvrstavanja odražavaju nadređeni neosigurani kreditni rejting kupaca/korisnika kredita dobiven s pomoću zajedničke ljestvice kreditnog rejtinga, poput one koju koristi neka od agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga.
2. Razvrstavanje prema riziku obavljat će stručnjaci koje su imenovale sudionice prema kategorijama rizika iz Tablice 1. ovog Dodatka.
3. Popis je obvezujući u svim fazama transakcije (tj. od oglašavanja do dostave) i podliježe odredbama članka 15. ovog Dodatka.
I. UTVRĐIVANJE POPISA RAZVRSTAVANJA RIZIKA
4. Popis utvrđuju i dogovaraju sudionice prije stupanja na snagu ovog sektorskog dogovora; tajništvo ga vodi i stavlja na raspolaganje svim sudionicama kao povjerljivi dokument.
5. Tajništvo može, na zahtjev i uz čuvanje povjerljivosti, obavijestiti nesudionicu koja je proizvođač zrakoplova o razvrstavanju nekog kupca/korisnika kredita prema riziku; u tom slučaju tajništvo obavješćuje sve sudionice o tom zahtjevu. Nesudionica može u bilo koje vrijeme predložiti dodatke popisu koji vodi tajništvo. Nesudionica koja predloži dodatak popisu može sudjelovati u postupku razvrstavanja prema riziku kao da je zainteresirana sudionica.
II. AŽURIRANJE POPISA RAZVRSTAVANJA PREMA RIZIKU
6. Podložno odredbama članka 15. ovog Dodatka, popis se može ažurirati ad hoc u slučaju da sudionica u bilo kojem obliku izrazi namjeru da primijeni razvrstavanje prema riziku koje se ne nalazi na popisu ili je sudionici potrebno razvrstavanje kupca/korisnika kredita prema riziku koje se još ne nalazi na popisu ( 36 ) ( 37 ).
7. Prije svakog korištenja alternativnog ili novog razvrstavanja prema riziku, predmetna sudionica mora tajništvu poslati zahtjev za ažuriranje popisa na temelju tog alternativnog ili novog razvrstavanja rizika. Tajništvo će taj zahtjev poslati svim sudionicama u roku od dva radna dana, pri čemu neće spomenuti identitet sudionice koja je predala zahtjev.
8. Zainteresiranim je sudionicama odobreno razdoblje od deset ( 38 ) radnih dana da pristanu na predloženu izmjenu popisa ili da je ospore. Ako ne odgovore u tom roku, smatra se da su pristale na taj prijedlog. Ako prijedlog nitko ne ospori po završetku razdoblja od deset dana, smatra se da je predložena izmjena popisa prihvaćena. Tajništvo će u skladu s tim izmijeniti popis i poslati obavijest u sustavu OLIS u roku od pet radnih dana; revidirani je popis obvezujući od datuma te poruke.
III. RJEŠAVANJE NESPORAZUMA
9. U slučaju osporavanja predloženog razvrstavanja prema riziku, zainteresirane sudionice dužne su na razini stručnjaka učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se postigao dogovor u roku od sljedećih deset radnih dana nakon obavijesti o neslaganju. Za rješavanje nesporazuma trebaju se upotrijebiti sva potrebna sredstva, kao i, po potrebi, pomoć tajništva (npr. konferencijski pozivi ili osobne konzultacije). Ako zainteresirane sudionice u roku od deset radnih dana postignu dogovor o razvrstavanju prema riziku, one o tome izvješćuju tajništvo koje zatim ažurira popis i s pomoću sustava OLIS šalje obavijest u sljedećih pet radnih dana. Prilagođeni popis obvezujući je od datuma te obavijesti.
10. Ako se neslaganje ne riješi na razini stručnjaka u roku od deset radnih dana, pitanje se upućuje sudionicama koje o tome donose odluku u razdoblju od najviše pet radnih dana.
11. Ako se ne postigne konačni dogovor, sudionica se radi utvrđivanja razvrstavanja kupca/korisnika kredita prema riziku može obratiti agenciji za utvrđivanje kreditnog rejtinga. U takvim slučajevima predsjednik sudionicâ, u ime sudionicâ, kupcu/korisniku kredita upućuje komunikaciju u roku od deset radnih dana. Komunikacija mora sadržavati referentni okvir za savjetovanje o procjeni rizika, kako je dogovoren među sudionicama. Tako utvrđeno razvrstavanje prema riziku uvrštava se na popis i postaje obvezujuće čim tajništvo pošalje obavijest s pomoću sustava OLIS kako bi se postupak ažuriranja zaključio u roku od pet radnih dana.
12. Osim ako se sudionice drukčije dogovore, troškove upućivanja predmeta agenciji za utvrđivanje kreditnog rejtinga snosi zainteresirani kupac/korisnik kredita.
13. Tijekom postupaka iz članaka 9. do 11. ovog Dodatka, postojeće razvrstavanje prema riziku (ako je dostupno u okviru popisa) ostaje primjenjivo.
IV. ROK VALJANOSTI RAZVRSTAVANJA
14. Važeće razvrstavanje prema riziku jest ono iz popisa koji održava tajništvo; pokazatelji i obveze povezani s premijskim stopama temelje se isključivo na tom razvrstavanju prema riziku.
15. Razvrstavanje prema riziku ima rok valjanosti od najviše 12 mjeseci od datuma kad ga tajništvo uvrsti na popis kako bi bilo na raspolaganju sudionicama za utvrđivanje pokazatelja i konačnih obveza povezanih s premijskim stopama. Jednom kad nastupi obveza ili konačna obveza i kad se zaračunaju naknade za držanje premija, rok valjanosti određene transakcije može se produžiti za dodatnih 18 mjeseci. Ako dođe do značajnih promjena u profilu rizika kupca/korisnika kredita, primjerice u ocjeni kreditnog rejtinga od strane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga, razvrstavanje prema riziku može se revidirati tijekom razdoblja valjanosti od 12 mjeseci.
16. Osim ako neka od sudionica zatraži njegovo ažuriranje, tajništvo uklanja dotično razvrstavanje prema riziku iz sljedećeg ažuriranog popisa najmanje 20 radnih dana prije kraja relevantnog roka valjanosti dotičnog razvrstavanja. Tajništvo takav zahtjev za ažuriranje šalje svim sudionicama u roku od dva radna dana i ne navodi koja je sudionica podnijela taj zahtjev, pri čemu se primjenjuju postupci iz članaka 9. do 11. ovog Dodatka.
V. ZAHTJEV ZA RAZVRSTAVANJE KUPCA/KORISNIKA KREDITA PREMA RIZIKU
17. Ako u fazi kampanje kupac/korisnik kredita zatraži pokazatelj vlastitog razvrstavanja prema riziku i ako ono još nije uvršteno na popis, dotični kupac/korisnik kredita može od agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga na vlastiti trošak zatražiti okvirno razvrstavanje prema riziku. To se razvrstavanje ne uvrštava na popis Sudionice ga mogu koristiti kao osnovu za vlastitu procjenu rizika.
ODJELJAK 2.
Minimalne premijske stope za nove i rabljene zrakoplove
I. UTVRĐIVANJE MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA
18. U člancima 19. do 61. ovog Dodatka utvrđuju se minimalne premijske stope koje odgovaraju razvrstavanju kupca/korisnika kredita prema riziku (ili primarni izvor otplate transakcije ako je riječ o drugom subjektu).
19. Sudionice mogu pružiti službenu potporu po minimalnoj premijskoj stopi ili većoj od nje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
transakcija je osigurana imovinom i ispunjava sve sljedeće kriterije:
osiguranje potraživanja prvenstvenog reda iz vrijednosti aviona i motorâ ili u vezi s njima
u slučaju najma, prijenos prava i/ili osiguranje potraživanja prvenstvenog reda u vezi s plaćanjem najma
kad je to moguće u okviru primjenjivog pravnog režima, unakrižna klauzula o neispunjavanju financijskih obveza i unakrižno osiguranje svih zrakoplova i motorâ koji su u okviru predloženog financiranja u zakonskom i stvarnom vlasništvu istih stranki
transakcija je strukturirana tako da kao minimum uključuje instrumente smanjenja rizika iz tablice 1. u nastavku teksta:
Tablica 1.
Instrumenti smanjenja rizika
|
Kategorija rizika prema SDZ-u |
Ocjene rizika |
Instrumenti smanjenja rizika |
|
|
UKUPNO |
Od kojih minimalno „A” |
||
|
1 |
AAA do BBB– |
0 |
0 |
|
2 |
BB+ i BB |
0 |
0 |
|
3 |
BB– |
1 |
1 |
|
4 |
B+ |
2 |
1 |
|
5 |
B |
2 |
1 |
|
6 |
B– |
3 |
2 |
|
7 |
CCC |
4 |
3 |
|
8 |
CC do C |
4 |
3 |
20. U smislu članka 19. ovog Dodatka:
sudionice mogu birati među sljedećim instrumentima smanjenja rizika:
snižena stopa predujma: svako sniženje stopa predujma iz članka 10. točaka (a) i (b) ovog sektorskog dogovora za pet postotnih bodova odgovara jednom instrumentu smanjenja rizika „A”. U ovom slučaju, sudionica ne odobrava službenu potporu, ni u kakvom obliku, koja premašuje sniženu stopu predujma.
linearna amortizacija: otplata glavnice u jednakim obrocima odgovara jednom instrumentu smanjenja rizika
skraćeni rok otplate: rok otplate koji nije duži od deset godina odgovara jednom instrumentu smanjenja rizika, neovisno o maksimalnom dozvoljenom roku otplate.
jamstveni polog: svaki jamstveni polog u iznosu koji je jednak tromjesečnom obroku otplate glavnice i kamata odgovara jednom instrumentu smanjenja rizika. Jamstveni polog može biti u obliku gotovine ili stand-by akreditiva.
plaćanje najma unaprijed: plaćanje najma u iznosu koji je jednak tromjesečnom obroku otplate glavnice i kamata izvršava se tri mjeseca prije svakog datuma otplate
rezerve za održavanje, čiji oblik i iznos odražava najbolju praksu na tržištu.
Podložno prethodnoj obavijesti, jedan od instrumenata smanjenja rizika „A” može se zamijeniti dodatnom naknadom od 15 % na primjenjivu minimalnu premijsku stopu.
21. Minimalne premijske stope koje se primjenjuju na transakciju mogu se odrediti prije isporuke, pri preuzimanju obveze, na datum konačne obveze ili na početku razdoblja držanja premije uz utvrđeno trajanje. Konačni iznos premije koja se plaća unaprijed ili tijekom trajanja kredita, ili kao kombinacija ta dva načina plaćanja, koji se primjenjuju na transakciju, u skladu su s utvrđenom minimalnom premijskom stopom i obveznim instrumentima smanjenja rizika iz članka 19. točke (b) ovog Dodatka od dana utvrđivanja minimalnih premijskih stopa. Ti uvjeti primjenjuju se za cijelo trajanje razdoblja držanja premije i mogu se revidirati tek nakon isteka tog razdoblja, pri čemu se primjenjuju minimalne premijske stope i obvezni instrument smanjenja rizika iz tada važećeg SDZ-a, koje se može utvrditi i za naredno razdoblje držanja premije.
22. U skladu s člankom 11. ovog sektorskog dogovora primjenjive minimalne premijske stope sastavljene su od minimalnih stopa koje se temelje na riziku (RBR) na koje se, u skladu s člancima 23. do 36. u nastavku teksta, primjenjuje dodatna naknada koja odražava tržišne uvjete (MRS).
23. Od stupanja na snagu ovog sektorskog dogovora RBR-ovi su sljedeći:
Tablica 2.
Stope koje se temelje na riziku
|
Kategorija rizika prema SDZ-u |
Raspon (u baznim bodovima) |
Avansno (u %) |
|
1 |
89 |
4,98 |
|
2 |
98 |
5,49 |
|
3 |
116 |
6,52 |
|
4 |
133 |
7,49 |
|
5 |
151 |
8,53 |
|
6 |
168 |
9,51 |
|
7 |
185 |
10,50 |
|
8 |
194 |
11,03 |
24. RBR-ovi se ažuriraju na godišnjoj osnovi, na temelju četverogodišnjeg kliznog prosjeka godišnjeg gubitka nastalog zbog neispunjenja obveze (LGD) izračunanog po modelu agencije Mooody's. Odgovarajući LGD za ovo ažuriranje temelji se na bankovnim kreditima osiguranima založnim pravima prvenstvenog reda te se izračunava kako slijedi
Tablica 3.
Utvrđivanje LGD-a
|
Četverogodišnji klizni prosjek |
Razmatrani LGD |
|
≥ 45 % |
25 % |
|
≥ 35 % < 45 % |
23 % |
|
≥ 30 % < 35 % |
21 % |
|
< 30 % |
19 % |
25. Faktor prilagodbe RBR-a utvrđuje se kako slijedi:
26. Za utvrđivanje ažuriranih RBR-ova, faktor prilagodbe RBR-a množi se s RBR-ovima iz Tablice 2.
27. Prvo ažuriranje provodi se u prvom tromjesečju 2012., a tako dobiveni RBR-ovi stupaju na snagu od 15. travnja 2012.
28. RBR-ovi dobiveni daljnjim ažuriranjima stupaju na snagu 15. travnja svake sljedeće godine. Nakon što se utvrde RBR-ovi dobiveni slijedom godišnjeg ažuriranja, tajništvo odmah izvješćuje sve sudionice o primjenjivim stopama i čini ih javno dostupnima.
29. Za svaku kategoriju rizika izračunava se dodatna naknada koja odražava tržišne uvjete (MRS) kako slijedi:
MRS = B × [(0,5 × MCS) – RBR]
gdje je:
30. Ako kategorije rizika obuhvaćaju više od jedne ocjene rizika, utvrđuje se prosječni raspon. U kategoriji rizika 1 koristi se raspon BBB–.
31. MCS-ovi se diskontiraju za 50 % kako bi se uzelo u obzir osiguranje imovinom. Diskontirani MCS-ovi se zatim prilagođavaju primjenom faktora ponderiranja, koji varira od 70 % do 35 %, u skladu s tablicom 4., na razliku između diskontiranih MCS-ova i RBR-ova. Ako je rezultat te operacije negativni raspon, on se ne oduzima.
Tablica 4.
Faktori ponderiranja
|
Ocjene rizika |
Kategorija rizika prema SDZ-u |
Faktor ponderiranja (u %) |
|
AAA |
1 |
70 |
|
AA |
1 |
70 |
|
A |
1 |
70 |
|
BBB+ |
1 |
70 |
|
BBB |
1 |
70 |
|
BBB– |
1 |
70 |
|
BB+ |
2 |
65 |
|
BB |
2 |
65 |
|
BB– |
3 |
50 |
|
B+ |
4 |
45 |
|
B |
5 |
40 |
|
B– |
6 |
35 |
|
CCC |
7 |
35 |
|
CC |
8 |
35 |
|
C |
8 |
35 |
32. MRS-ovi se ažuriraju na tromjesečnoj osnovi kako slijedi:
33. MRS-ovi se primjenjuju samo ako je pozitivan i iznosi više od 25 baznih bodova.
34. Povećanje minimalnih premijskih stopa koje proizlazi iz ažuriranja MRS-ova ne smije iznositi više od 10 % minimalnih premijskih stopa iz prethodnog tromjesečja. Minimalne premijske stope (koje se utvrđuju zbrajanjem RBR-ova i MRS-ova) ne smiju premašivati RBR-ove za više od 100 %.
35. Za utvrđivanje minimalnih premijskih stopa:
36. Minimalne premijske stope koje se primjenjuju od prvog stupanja na snagu ovog sektorskog dogovora (1. veljače 2011.) utvrđene se u tablici 5. u nastavku.
Tablica 5.
Minimalne premijske stope
(rok otplate od 12 godina, transakcije osigurane imovinom)
|
Kategorija rizika |
Razvrstavanje prema riziku |
Minimalne premijske stope |
|
|
Godišnji rasponi (u baznim bodovima) |
Avansno (u %) |
||
|
1 |
AAA do BBB– |
137 |
7,72 |
|
2 |
BB+ i BB |
184 |
10,44 |
|
3 |
BB– |
194 |
11,03 |
|
4 |
B+ |
208 |
11,85 |
|
5 |
B |
234 |
13,38 |
|
6 |
B– |
236 |
13,50 |
|
7 |
CCC |
252 |
14,45 |
|
8 |
CC do C |
257 |
14,74 |
II. SMANJENJA MINIMALNIH PREMIJA
37. Podložno odredbama članka 38. ovog Dodatka smanjenje minimalnih premijskih stopa utvrđenih u skladu s prethodnim pododjeljkom I. dopušta se u sljedećim slučajevima:
ako se transakcija osigurana imovinom odnosi na zrakoplovni objekt u smislu Protokola uz Konvenciju iz Cape Towna o pitanjima koja se odnose na opremu zrakoplova
ako operater zrakoplovnog objekta (i korisnik kredita/kupac ili najmodavac, u slučaju da se razlikuju od operatera, ako je po mišljenju sudionice koja pruža službenu potporu to opravdano s obzirom na strukturu transakcije) ima sjedište u državi koja je u vrijeme isplate povezane s dotičnim zrakoplovnim objektom uvrštena na popis država koje ispunjavaju uvjete za smanjenje minimalnih premijskih stopa („popis Konvencije iz Cape Towna”) i, ako je primjenjivo, u teritorijalnoj jedinici države koja ispunjava uvjete iz članka 40. ovog Dodatka i
ako se transakcija odnosi na zrakoplovni objekt registriran u međunarodnom registru koji je uspostavljen u skladu s Konvencijom iz Cape Towna i njezinim Protokolom o zrakoplovima (CTC).
38. Smanjenje minimalnih premijskih stopa utvrđenih u skladu s prethodnim pododjeljkom I. ne smije prelaziti 10 % primjenjive minimalne premijske stope.
39. Da bi bila uvrštena u popis Konvencije iz Cape Towna, država mora:
biti ugovorna strana Konvencije iz Cape Towna
podnijeti izjave o ispunjavanju uvjeta iz Priloga 1. ovom Dodatku i
u svojim zakonima i propisima provesti Konvenciju iz Cape Towna, uključujući izjave o ispunjavanju uvjeta, na način na koji je to propisano, tako da se obveze preuzete u vezi s Konvencijom iz Cape Towna na odgovarajući način prenesu u nacionalno zakonodavstvo.
40. Za ispunjavanje uvjeta iz članka 37. ovog Dodatka teritorijalna jedinica mora:
biti teritorijalna jedinica na koju se primjenjuje Konvencija iz Cape Towna
biti teritorijalna jedinica na koju se primjenjuju izjave o ispunjavanju uvjeta iz Priloga 1. ovom Dodatku i
u svojim zakonima i propisima provesti Konvenciju iz Cape Towna, uključujući izjave o ispunjavanju uvjeta, na način na koji je to propisano, tako da se obveze preuzete u vezi s Konvencijom iz Cape Towna na odgovarajući način prenesu u nacionalno zakonodavstvo.
41. Prije stupanja na snagu ovog sektorskog dogovora sudionice tajništvu dostavljaju prvi dogovoreni popis Konvencije iz Cape Towna. Taj se popis ažurira u skladu s člancima 42. do 54. ovog Dodatka.
42. Svaka sudionica ili nesudionica koja pruža službenu potporu za zrakoplove može tajništvu predložiti uvrštavanje nove države na popis. Takav prijedlog u odnosu na predloženu državu mora sadržavati sljedeće informacije:
sve relevantne informacije o datumu polaganja isprava o ratifikaciji Konvencije iz Cape Towna ili isprava o pristupanju kod depozitara
presliku svih izjava koje je dala država predložena za uvrštenje na popis
sve relevantne informacije koje se odnose na datum stupanja na snagu Konvencije iz Cape Towna i izjavu o ispunjavanju uvjeta
analizu kojom se u glavnim crtama opisuju mjere koje je država predložena za uvrštenje na popis Konvencije iz Cape Towna poduzela kako bi u svojim zakonima i propisima provela Konvenciju iz Cape Towna, uključujući izjave o ispunjavanju uvjeta, na način na koji je to propisano kako bi se osiguralo da se obveze preuzete Konvencijom iz Cape Towna na odgovarajući način prenesu u nacionalno zakonodavstvo i
upitnik, čiji je obrazac priložen u Prilogu 2. ovom Dodatku („upitnik CTC-a”), koji je propisno ispunilo najmanje jedno odvjetničko društvo kvalificirano za davanje pravnih savjeta o relevantnoj nadležnosti države koja je predložena za uvrštenje na popis Konvencije iz Cape Towna. Ispunjeni upitnik mora sadržavati sljedeće podatke:
naziv/nazive i adresu/adrese ureda odvjetničkog društva ili odvjetničkih društava koja su ispunila upitnik
relevantno iskustvo odvjetničkog društva, što može uključivati iskustvo u zakonodavnim i ustavnim postupcima koji su povezani s provedbom međunarodnih ugovora u dotičnoj državi, i posebno iskustvo koje se odnosi na pitanja obuhvaćena Konvencijom iz Cape Towna, među ostalim i svako iskustvo u savjetovanju vlade ili privatnog sektora o primjeni i provedbi Konvencije iz Cape Towna ili u području jačanja vjerovničkih prava u državi predloženoj za uvrštenje na popis Konvencije iz Cape Towna
podatke o tome sudjeluje li odvjetničko društvo odnosno ima li nakanu sudjelovati u transakcijama koje bi mogle imati koristi od smanjenja minimalnih premijskih stopa u slučaju uvrštenja predložene države na popis CTC-a ( 39 ) i
datum na koji je upitnik CTC-a ispunjen.
43. Tajništvo u roku od pet radnih dana s pomoću sustava OLIS šalje obavijest s prijedlogom.
44. Svaka sudionica ili nesudionica koja pruža službenu potporu za zrakoplove može predložiti da se određena država ukloni s popisa Konvencije iz Cape Towna ako smatra da je dotična država poduzela mjere koje nisu u skladu s obvezama preuzetima Konvencijom iz Cape Towna ili da je propustila poduzeti mjere potrebne u skladu s tim obvezama. Stoga u prijedlogu za uklanjanje s popisa Konvencije iz Cape Towna sudionica ili nesudionica mora iscrpno opisati okolnosti na temelju kojih se taj prijedlog podnosi, kao na primjer slučajeve u kojima je država poduzela mjere koje nisu u skladu s njezinim obvezama na temelju Konvencije iz Cape Towna ili je propustila primijeniti ili provesti propise potrebne za ispunjavanje tih obveza. Sudionica ili nesudionica koja podnosi prijedlog za uklanjanje države s popisa Konvencije iz Cape Towna treba dostaviti svu raspoloživu popratnu dokumentaciju, a tajništvo u roku od pet radnih dana s pomoću sustava OLIS šalje obavijest s takvim prijedlogom.
45. Svaka sudionica ili nesudionica koja pruža službenu potporu za zrakoplove može predložiti da se država prethodno uklonjena s potpisa Konvencije iz Cape Towna ponovno uvrsti na taj popis ako naknadno poduzete korektivne mjere ili događaji to opravdavaju. Uz takav prijedlog potrebno je priložiti opis okolnosti koje su dovele do uklanjanja dotične države s popisa kao i izviješće o naknadno poduzetim korektivnim mjerama koje opravdavaju ponovno uvrštenje na popis. Tajništvo u roku od pet radnih dana s pomoću sustava OLIS šalje obavijest s takvim prijedlogom.
46. Sudionice mogu prihvatiti ili osporiti prijedlog podnesen na temelju članaka 42. do 45. ovog Dodatka u roku od 20 radnih dana od datuma njegova podnošenja („razdoblje 1”).
47. Ako na kraju razdoblja 1 i u slučaju članka 44. ovog Dodatka nitko ne ospori prijedlog, osim ako ga sudionica ili nesudionica povuče i dostavi dokaze o poduzetim korektivnim mjerama ili događajima, smatra se da su sve sudionice prihvatile predloženo ažuriranje popisa Konvencije iz Cape Towna. Tajništvo u skladu s tim izmjenjuje popis Konvencije iz Cape Towna i s pomoću sustava OLIS šalje obavijest u roku od 5 radnih dana. Ažurirani popis Konvencije iz Cape Towna stupa na snagu na dan slanja te obavijesti.
48. U slučaju osporavanja, sudionica ili sudionice koje su osporile predloženo ažuriranje popisa Konvencije iz Cape Towna dužne su tijekom razdoblja 1 pismeno obrazložiti razloge osporavanja. Nakon što tajništvo OECD-a svim sudionicama proslijedi pismeni prigovor, sudionice su dužne učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se postigao dogovor u roku od sljedećih deset radnih dana („razdoblje 2”).
49. Sudionice obavješćuju tajništvo o ishodu svojih pregovora. Ako se tijekom razdoblja 2 postigne dogovor, tajništvo po potrebi ažurira popis Konvencije iz Cape Towna na odgovarajući način i s pomoću sustava OLIS šalje obavijest u sljedećih pet radnih dana. Ažurirani popis Konvencije iz Cape Towna stupa na snagu na dan slanja te obavijesti.
50. Ako se tijekom razdoblja 2 ne postigne dogovor, predsjednik sudionica ovog sektorskog dogovora (dalje u tekstu „predsjednik”) čini sve što je u njegovoj moći kako bi omogućio postizanje dogovora među sudionicama i to u roku od dvadeset radnih dana („razdoblje 3”) neposredno nakon razdoblja 2. Ako se dogovor ne postigne ni do kraja razdoblja 3, konačna se odluka donosi na sljedeći način:
predsjednik sastavlja pismenu preporuku u vezi s predloženim ažuriranjem popisa Konvencije iz Cape Towna. Predsjednikova preporuka treba odražavati većinsko mišljenje koje se temelji na mišljenju koje su javno izrazile barem one sudionice koje pružaju službenu potporu za izvoz zrakoplova. U nedostatku većinskog mišljenja predsjednik sastavlja preporuku isključivo na temelju mišljenja koje su izrazile sudionice te u pisanom obliku navodi na čemu se ta preporuka temelji, uključujući, u slučaju neprihvatljivosti, kriterije prihvatljivosti koji nisu ispunjeni.
predsjednikova preporuka ne smije sadržavati nikakve informacije o mišljenju ili stajalištu koje su sudionice izrazile u kontekstu postupka iz članaka 42. do 51. ovog Dodatka
sudionice prihvaćaju preporuku predsjednika.
51. Ako, nakon što je podnesen prijedlog u skladu s člankom 42. ovog Dodatka, sudionice ili predsjednik utvrde da država ne ispunjava uvjete za uvrštavanje na popis Konvencije iz Cape Towna, sudionica ili nesudionica može podnijeti novi prijedlog sa zahtjevom da sudionice preispitaju prihvatljivost dotične države. Sudionica ili nesudionica koja podnosi takav prijedlog navodi razloge na temelju kojih je izvorno utvrđena neprihvatljivost. Uz to, sudionica ili nesudionica koja podnosi prijedlog pribavlja i stavlja na raspolaganje ažurirani upitnik CTC-a. Takav novi prijedlog podliježe postupku utvrđenom u člancima 46. do 52. ovog Dodatka.
52. Ako se popis država koje ispunjavaju uvjete izmjenjuje u skladu s postupcima iz članka 50. ovog Dodatka, tajništvo s pomoću sustava OLIS u roku od pet radnih dana od takve izmjene šalje obavijest s ažuriranim popisom Konvencije iz Cape Towna. Ažurirani popis Konvencije iz Cape Towna stupa na snagu na dan slanja te obavijesti.
53. Uvrštavanje države na popis Konvencije iz Cape Towna, uklanjanje s tog popisa ili njezino ponovno vraćanje na popis nakon isplate za zrakoplov ne utječe na minimalne premijske stope koje su utvrđene za takav zrakoplov.
54. U kontekstu postupka iz članaka 42. do 52. ovog Dodatka, sudionice ne objavljuju nikakve informacije koje se odnose na izražena mišljenja ili zauzeta stajališta.
55. Sudionice prate provedbu članaka 42. do 54. ovog Dodatka te je preispituju u prvoj polovini 2012., a nakon toga jednom godišnje ili na zahtjev bilo koje sudionice.
56. Kada je riječ o novim i rabljenim zrakoplovima, na primjenjive minimalne premijske stope mogu se primijeniti sljedeće prilagodbe:
ako je riječ o transakcijama koje ostvaruju službenu potporu u obliku uvjetnog pokrića osiguranjem, na primjenjive minimalne premijske stope može se primijeniti popust od pet baznih bodova (godišnji rasponi) ili od 0,29 % (avansno plaćanje)
minimalne premijske stope primjenjuju se na pokriveni iznos glavnice.
III. TRANSAKCIJE KOJE NISU OSIGURANE IMOVINOM
57. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 19. točke (a) ovog Dodatka sudionice mogu osigurati službeno podupirane izvozne kredite za transakcije koje nisu osigurane imovinom ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
u slučaju nedržavnih transakcija:
maksimalna je vrijednost izvoznog ugovora kojemu je odobrena službena potpora 15 milijuna USD
maksimalni je rok otplate 10 godina
nikakva treća strana nema potraživanja osigurana financiranom imovinom i
na minimalne premijske stope utvrđene u skladu s prethodno navedenim pododjeljkom I. primjenjuje se minimalna dodatna naknada od 30 %
u slučaju državnih transakcija ili transakcija koje su osigurane neopozivim i bezuvjetnim državnim jamstvima, na minimalne premijske stope utvrđene u skladu s prethodno navedenim pododjeljkom I. primjenjuje se minimalna dodatna naknada u skladu s tablicom 6. u nastavku.
Tablica 6.
|
Kategorija rizika |
Dodatna naknada (u %) |
|
1 |
0 |
|
2 |
0 |
|
3 |
0 |
|
4 |
10 |
|
5 |
15 |
|
6 |
15 |
|
7 |
25 |
|
8 |
25 |
58. Odredbe članaka 37. do 53. ovog Dodatka ne primjenjuju se na službeno podupirane izvozne kredite odobrene u skladu s člankom 57. ovog Dodatka.
ODJELJAK 3.
Minimalne premijske stope za robu i usluge, osim za rabljene zrakoplove na koje se odnosi dio 3.
59. Pri pružanju službene potpore za svu robu i usluge, osim za rabljene zrakoplove koji su obuhvaćeni dijelom 3. ovog sektorskog dogovora, minimalne premijske stope utvrđuju se na sljedeći način:
u slučaju transakcija koje su osigurane imovinom, minimalne premijske stope jednake su minimalnim rasponima utvrđenima u skladu s pododjeljkom I. te se, u slučaju čistog pokrića, primjenom modela konverzije i odgovarajućeg razdoblja valjanosti pretvaraju u avansne naknade
u slučaju transakcija koje nisu osigurane imovinom, minimalne premijske stope jednake su minimalnim rasponima utvrđenima u skladu s pododjeljkom I. na koje se zaračunava dodatna naknada od 30 %, i koje se, u slučaju čistog pokrića, primjenom modela konverzije i odgovarajućeg razdoblja valjanosti pretvaraju u avansne naknade.
60. Odredbe članaka 37. do 53. ovog Dodatka primjenjuju se na službenu potporu za rezervne motore osigurane imovinom obuhvaćene člankom 20. točkama (a) i (c) ovog sektorskog dogovora i potporu u skladu s člankom 21. točkom (a) podtočkom 1. prvom alinejom ovog sektorskog dogovora.
61. Odredba članka 56. ovog Dodatka primjenjuje se i na službenu potporu za svu robu i usluge, osim za rabljene zrakoplove koji su obuhvaćeni Dijelom 3. ovog sektorskog dogovora.
PRILOG 1.
IZJAVE O ISPUNJAVANJU UVJETA
1. Za potrebe odjeljka 2. Dodatka II. pojam „izjave o ispunjavanju uvjeta” i sva upućivanja na njega u ovom sektorskom dogovoru znači da je ugovorna stranka Konvencije iz Cape Towna („ugovorna stranka”):
dala izjave iz članka 2. ovog Priloga i da
nije dala izjave iz članka 3. ovog Priloga.
2. Izjave u smislu članka 1. točke (a) ovog Priloga su sljedeće:
insolventnost: država stranka izjavljuje da će na sve vrste postupaka povezanih s insolventnošću u cijelosti primijeniti mogućnost A iz članka XI. Protokola o zrakoplovima i da razdoblje čekanja u smislu članka XI. stavka 3. u okviru navedene mogućnosti neće biti duže od 60 kalendarskih dana
odjava registracije: država stranka izjavljuje da će primjenjivati članak XIII. Protokola o zrakoplovima
izbor prava: država stranka izjavljuje da će primjenjivati članak VIII. Protokola o zrakoplovima
i najmanje jedna od sljedećih (iako se obje preporučuju):
metoda korištenja pravnih sredstava: u skladu s člankom 54. stavkom 2. Konvencije država stranka izjavljuje da se sva pravna sredstva koja su na raspolaganju vjerovniku na temelju odredbi Konvencije, a za koja se u odgovarajućim odredbama Konvencije ne navodi izričito da je potreban zahtjev sudu, mogu koristiti bez sudske odluke (prije riječi „sudske odluke” preporučuje se (ali nije obvezno) umetnuti „bez intervencije suda i”)
pravovremena pravna sredstva: država stranka izjavljuje da će u cijelosti primijeniti članak X. Protokola o zrakoplovima (iako klauzula 5. tog članka, koju je potrebno poticati, nije obvezna) i da će broj radnih dana u smislu vremenskog roka propisanog člankom X. stavkom 2. Protokola o zrakoplovima iznositi:
najviše deset kalendarskih dana za pravna sredstva iz članka 13. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Konvencije (očuvanje zrakoplovnih objekata i njihove vrijednosti;,vlasništvo, kontrola ili skrbništvo nad zrakoplovnim objektima te mirovanje zrakoplovnih objekata) i
najviše 30 kalendarskih dana za pravna sredstva iz članka 13. stavka 1. točaka (d) i (e) Konvencije (najam ili upravljanje zrakoplovnim objektima i prihodi koji iz toga proizlaze te prodaja i prihodi od prodaje opreme zrakoplova).
3. Izjave iz članka 1. točke (b) ovog Priloga jesu sljedeće:
privremene mjere: država stranka ne daje izjavu na temelju članka 55. Konvencije da neće primjenjivati članak 13. ili članak 43. Konvencije. Međutim, ako je država stranka dala izjave iz članka 2. točke (d) ovog Priloga, davanje izjave u skladu s člankom 55. Konvencije ne isključuje primjenu popusta iz Konvencije iz Cape Towna.
Rimska konvencija: država stranka ne daje izjavu u skladu s člankom XXXII. Protokola o zrakoplovima da neće primjenjivati članak XXIV. Protokola o zrakoplovima i
najam kao pravno sredstvo: država članica ne daje izjavu u skladu s člankom 54. stavkom 1. Konvencije kojom se sprečava uporaba najma kao pravnog sredstva.
4. S obzirom na članak XI. Protokola o zrakoplovima, a u slučaju država članica Europske unije, za potrebe ovog sektorskog sporazuma smatra se da je država članica dala izjave o ispunjavanju uvjeta iz članka 2. točke (a) ovog Priloga ako je nacionalno pravo te države članice izmijenjeno kako bi odražavalo uvjete iz mogućnosti A iz članka XI. Protokola o zrakoplovima (pri čemu razdoblje čekanja može trajati najviše 60 kalendarskih dana). Za izjave o ispunjavanju uvjeta iz članka 2. točaka (c) i (e) ovog Priloga smatra se da su dane, za potrebe ovog sektorskog sporazuma, ako su propisi Europske unije ili dotične države članice u biti slični odredbama članaka ovog Priloga. U slučaju članka 2. točke (c) ovog Priloga smatra se da su propisi Europske unije (Uredba EZ br. 593/2008 o pravu koje se primjenjuje na ugovorne obveze) u biti slični članku VIII. Protokola o zrakoplovima.
PRILOG 2.
UPITNIK IZ KONVENCIJE IZ CAPE TOWNA
I. PRELIMINARNE INFORMACIJE
Dostavite sljedeće podatke:
naziv i punu adresu odvjetničkog društva koje ispunjava upitnik
relevantno iskustvo odvjetničkog društva, što može uključivati iskustvo u zakonodavnim i ustavnim postupcima koji su povezani s provedbom međunarodnih ugovora u dotičnoj državi, i posebno iskustvo koje se odnosi na pitanja obuhvaćena Konvencijom iz Cape Towna, među ostalim i svako iskustvo u savjetovanju vlade ili privatnog sektora o primjeni i provedbi Konvencije iz Cape Towna ili u području jačanja vjerovničkih prava u državi predloženoj za uvrštenje na popis Konvencije iz Cape Towna
sudjeluje li odvjetničko društvo odnosno ima li nakanu sudjelovati u transakcijama koje bi mogle imati koristi od smanjenja minimalnih premijskih stopa u slučaju uvrštenja predložene države na popis CTC-a ( 40 )
datum ispunjavanja upitnika.
II. PITANJA
1. Izjave o ispunjavanju uvjeta
1.1. Je li država ( 41 ) dala sve izjave o ispunjavanju uvjeta u skladu sa zahtjevima iz Priloga 1. Dodatku II. sektorskom dogovoru o izvoznim kreditima za civilne zrakoplove („SDZ”) (pri čemu je svaka od tih izjava „izjava o ispunjavanju uvjeta”)? Za izjave koje se odnose na „metodu korištenja pravnih sredstava” [članak 2. točka (d)] i „pravovremena pravna sredstva” [članak 2. točka (e)], posebno navedite jesu li dane obje ili samo jedna od tih izjava.
1.2. Opišite eventualne razlike između danih izjava i zahtjeva iz pitanja 1.1.
1.3. Potvrdite da država nije dala ni jednu od izjava navedenih u članku 3. Priloga 1. Dodatku II. ovom sektorskom dogovoru.
2. Ratifikacija
2.1. Je li država ratificirala, prihvatila i odobrila Konvenciju iz Cape Towna i Protokol o zrakoplovima („Konvencija”) odnosno je li im pristupila? Navedite datum ratifikacije/pristupanja i ukratko opišite postupak pristupanja države Konvenciji odnosno postupak ratifikacije.
2.2. Imaju li Konvencija i dane izjave o ispunjavanju uvjeta i bez donošenja dodatnih akata, provedbenih propisa ili novih zakona ili drugih propisa pravnu snagu na cijelom državnom području države o kojoj je riječ?
2.3. Ako imaju, ukratko objasnite postupak na kojem se temelji pravna snaga Konvencije i izjavâ o ispunjavanju uvjeta.
3. Učinak nacionalnog i lokalnog zakonodavstva
3.1. Opišite i, ako je primjenjivo, navedite provedbene zakonodavne akte i propise koji se odnose na Konvenciju i svaku izjavu o ispunjavanju uvjeta koju je država dala.
3.2. Može li se dogoditi da Konvencija i dane izjave o ispunjavanju uvjeta, kako su prenesene u nacionalno zakonodavstvo ( 42 ) („Konvencija i izjave o ispunjavanju uvjeta”), stave izvan snage ili imaju već pravnu snagu u odnosu na bilo koji nacionalni zakon, propis, odluku, sudski presedan ili regulatornu praksu koji nisu u skladu s njima? Ako može, opišite postupak na kojem se to temelji ( 43 ), a ako ne može, navedite pojedinosti.
3.3. Postoje li kakvi nedostaci u provedbi Konvencije i izjava o ispunjavanju uvjeta? Ako jesu, opišite ih ( 44 ).
4. Sudske i administrativne odluke
4.1. Opišite sve čimbenike, uključujući sudsku, regulatornu ili administrativnu praksu, za koje se može očekivati da će utjecati na ograničenu sposobnost sudova, tijela ili upravnih tijela da osiguraju punu djelotvornost Konvencije i izjava o ispunjavanju uvjeta ( 45 ) ( 46 )
4.2. Koliko je vama poznato, je li vjerovnik poduzeo neku sudsku ili upravnu mjeru u okviru Konvencije? U slučaju pozitivnog odgovora, opišite mjeru i navedite njezin ishod.
4.3. Koliko je vama poznato, jesu li sudovi u dotičnoj državi nakon ratifikacije/provedbe odbili izvršiti kreditne obveze dužnika ili jamca u toj državi, u suprotnosti s Konvencijom ili izjavama o ispunjavanju uvjeta?
4.4. Koliko je vama poznato, postoje li kakvi drugi čimbenici koji bi mogli utjecati na mjeru u kojoj se od sudova i upravnih tijela može očekivati da postupaju u skladu s Konvencijom i izjavama o ispunjavanju uvjeta? U slučaju pozitivnog odgovora, navedite pojedinosti.
Dodatak III.
Minimalne kamatne stope
Pružanjem službene financijske potpore ne smije se izravnati ili nadoknaditi, djelomično niti u cijelosti, odgovarajuća premijska stopa koju valja naplatiti za rizik od neotplaćivanja u skladu s odredbama Dodatka II.
1. MINIMALNA PROMJENJIVA KAMATNA STOPA
Minimalna promjenjiva kamatna stopa je, ovisno o slučaju, EURIBOR, BBSY ili LIBOR, kako ju je utvrdilo udruženje BBA za valutu i dospijeće koji odgovaraju učestalosti plaćanja kamata službeno podupiranog izvoznog kredita ili DOR, čemu se dodaje referentna vrijednost marže izračunana u skladu s člankom 8. ovog Dodatka.
Mehanizam za uspostavljanje promjenjive kamatne stope razlikuje se s obzirom na odabrani način otplate kako slijedi:
ako se glavnica i kamata otplaćuju zajedno u jednakim obrocima, za izračun cjelokupnog rasporeda plaćanja koristi se odgovarajuća kamatna stopa EURIBOR/BBSY/LIBOR/CDOR koja je na snazi dva radna dana prije datuma povlačenja sredstava kredita, u skladu s odgovarajućom valutom i učestalosti plaćanja, kao da je riječ o fiksnoj stopi. Nakon toga se utvrđuje raspored otplate glavnice kao i prvo plaćanje kamata. Drugo i svako daljnje plaćanje kamata izračunava se na preostali prvotno utvrđeni iznos glavnice, na temelju relevantne kamatne stope EURIBOR/BBSY/LIBOR/CDOR je na snazi dva radna dana prije datuma prethodnog plaćanja.
ako se glavnica otplaćuje u jednakim obrocima, za izračun sljedećeg plaćanja kamata na preostali dio glavnice koristi se relevantna kamatna stopa EURIBOR/BBSY/LIBOR/CDOR u skladu s odgovarajućom valutom i učestalošću otplate, koja je na snazi dva radna dana prije datuma povlačenja kredita i prije svakog datuma plaćanja.
Ako se službena financijska potpora daje za kredite s promjenjivom stopom, kupci/korisnici kredita imaju mogućnost prelaska s promjenjive na fiksnu kamatnu stopu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
mogućnost je ograničena isključivo na prelazak na stopu zamjene
prelazak je moguć samo na zahtjev i to samo jednom te ga je potrebno na odgovarajući način prijaviti upućivanjem na obrazac za izvješćivanje koji je početno poslan tajništvu u skladu s člankom 24. ovog dogovora.
2. MINIMALNA FIKSNA KAMATNA STOPA
Minimalna fiksna kamatna stopa jest:
stopa zamjene koja se odnosi na odgovarajuću valutu službeno podupiranog izvoznog kredita i dospijeće koje odgovara interpoliranoj kamatnoj stopi za dva raspoloživa godišnja razdoblja najbliža ponderiranom prosječnom trajanju kredita. Kamatna stopa utvrđuje se dva radna dana prije svakog datuma povlačenja kredita.
ILI
komercijalna referentna kamatna stopa (CIRR) uspostavljena u skladu s odredbama iz članaka 3. do 7. ovog Dodatka.
U oba se slučaja kamatnoj stopi dodaje referentna vrijednost marže izračunana u skladu s člankom 8. točkom (f) ovog Dodatka
3. UTVRĐIVANJE CIRR-A
CIRR se utvrđuje za sve prihvatljive valute navedene u članku 9. ovog sektorskog dogovora, a izračunava se tako da se fiksna marža od 120 baznih bodova pridoda jednom od sljedeća tri prinosa (osnovne kamatne stope):
petogodišnji prinos državnih obveznica za rok otplate do uključno devet godina
sedmogodišnji prinos državnih obveznica za više od devet godina i do uključno dvanaest godina ili
devetogodišnji prinos državnih obveznica za više od dvanaest godina i do uključno petnaest godina.
CIRR se izračunava mjesečno na temelju podataka iz prethodnog mjeseca i prijavljuje tajništvu najkasnije pet dana nakon kraja svakog mjeseca. Tajništvo zatim odmah obavješćuje sve sudionice o primjenjivim stopama i objavljuje ih. CIRR stupa na snagu 15. dana svakog mjeseca.
Sudionica ili nesudionica može zahtijevati utvrđivanje CIRR-a za valutu nesudionice. Uz savjetovanje sa nesudionicom, sudionica ili tajništvo mogu, u ime dotične nesudionice, iznijeti prijedlog za utvrđivanje CIRR-a u toj valuti prema postupcima pojedinačnog posebnog dogovora iz članaka 28. do 33. ovog sektorskog dogovora.
4. ROK VALJANOSTI CIRR-A
Raspolaganje CIRR-om: CIRR-om koji se primjenjuje na transakciju ne smije se raspolagati dulje od šest mjeseci od njegova izbora (datum izvoznog ugovora ili bilo koji kasniji datum primjene) do datuma ugovora o kreditu. Ako ugovor o kreditu nije sklopljen u tom roku te se CIRR ponovno utvrđuje za dodatnih šest mjeseci, novi se CIRR primjenjuje po stopi koja je na snazi na dan novog utvrđivanja.
Nakon datuma ugovora o kreditu CIRR se primjenjuje na razdoblja isplate koja nisu dulja od šest mjeseci. Nakon prvog šestomjesečnog razdoblja isplate CIRR se ponovno utvrđuje za sljedećih šest mjeseci Novi CIRR je onaj koji je na snazi prvog dana novog šestomjesečnog razdoblja, pri čemu ne smije biti niži od početno izabranog CIRR-a (postupak se treba ponoviti za svako sljedeće šestomjesečno razdoblje povlačenja).
5. PRIMJENA MINIMALNIH KAMATNIH STOPA
U skladu s odredbama ugovora o kreditu korisnik kredita nema mogućnost prelaska sa službeno podupiranog financiranja s promjenjivom kamatnom stopom na financiranje s prethodno izabranim CIRR-om, kao ni mogućnost prelaska između prethodno izabranog CIRR-a i kratkoročne tržišne stope koja vrijedi na bilo koji datum plaćanja kamata tijekom cijelog razdoblja trajanja kredita.
6. RANIJA OTPLATA KREDITA S FIKSNOM KAMATNOM STOPOM
U slučaju dobrovoljne ranije otplate kredita s fiksnom kamatnom stopom kako je utvrđeno u članku 2. ovog Dodatka, ili bilo kojeg njegova dijela, ili ako se CIRR koji se primjenjuje u skladu s ugovorom o kreditu mijenja u promjenjivu stopu ili stopu zamjene, instituciji koja pruža službenu financijsku potporu korisnik kredita nadoknađuje sve troškove i gubitke nastale takvom ranijom otplatom, uključujući troškove državne institucije koji su povezani sa zamjenom dijela priljeva novca s fiksnom stopom koji je ranija otplata prekinula.
7. TRENUTAČNE PROMJENE KAMATNIH STOPA
Kada je zbog tržišnih kretanja obavijest o izmjeni CIRR-a potrebno dostaviti tijekom mjeseca, izmijenjena stopa počinje se primjenjivati deset radnih dana nakon što tajništvo primi obavijest o toj izmjeni.
8. REFERENTNA VRIJEDNOST MARŽE
Referentna vrijednost marže tromjesečnog LIBOR-a izračunava se mjesečno u skladu s točkom (b), na temelju podataka koji se dostavljaju tajništvu u skladu s točkom (c) i stupa na snagu 15. dana svakog mjeseca. Nakon što je referentna vrijednost marže izračunana, tajništvo je priopćava sudionicama i objavljuje.
Referentna vrijednost marže tromjesečnog LIBOR-a jest kreditna stopa jednaka prosjeku najnižih 50 % marži iznad: i. tromjesečnog LIBOR-a koje se zaračunavaju na transakcije s promjenjivom stopom i ii. tromjesečnog LIBOR-a kako je interpoliran zamjenom izdanja fiksne stope ekvivalentom promjenjive stope zaračunanim za transakcije s fiksnom stopom ili izdanja kapitalnih tržišta. U svakom slučaju, marže uključene u mjesečna izvješća o referentnim vrijednostima koje dostavljaju relevantne sudionice one su iz puna tri kalendarska mjeseca prije datuma stupanja na snagu iz prethodne točke (a). Transakcije/izdanja koja se upotrebljavaju u izračunu referentnih vrijednosti marže moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
transakcije sa 100-postotnim bezuvjetnim jamstvom u američkim dolarima i
službena potpora dana za zrakoplov u vrijednosti od ili iznad 35 milijuna USD (ili jednaka vrijednost u bilo kojoj drugoj prihvatljivoj valuti).
Sudionice prijavljuju maržu u trenutku kada postane poznata, a ta marža ostaje na izvješću Sudionice o referentnoj vrijednosti marže puna tri kalendarska mjeseca. U slučaju pojedinačnih transakcija tijekom kojih se cijene određuju više puta, naknadna određivanja cijena ne smiju se usklađivati s ex post obavijestima.
Sudionice prijavljuju transakcije od datuma kada je realizirana dugoročna marža. Za poslove po nalogu banke (uključujući PEFCO) datum realizacije marže jedan je od sljedećih datuma koji nastupi najranije: i. izdanje konačne obveze od strane Sudionice, ii. utvrđivanje preostalih obveza u pogledu marže, iii. povlačenje sredstava kredita te iv. utvrđivanje dugoročne marže nakon povlačenja sredstava. U slučaju nekoliko povlačenja koja se ostvare u mandatu iste banke po istoj marži, prijavljuje se samo ona koja se odnosi na prvi zrakoplov. Za kredite koji se financiraju izdanjem kapitalnih tržišta datum realizacije marže je datum utvrđivanja dugoročne stope, a to je uobičajeno datum izdavanja obveznica. U slučaju nekoliko povlačenja koja se ostvare u okviru iste obveznice i po istoj marži, prijavljuje se samo ona koja se odnosi na prvi zrakoplov.
Na transakcije s promjenjivom stopom primjenjuje se referentna vrijednost marže tromjesečnog LIBOR-a koja se određuje prilikom konačne obveze.
Za transakcije s fiksnom stopom referentna vrijednost marže koja se primjenjuje na transakciju određuje se na datum konačne obveze promjenom referentne vrijednosti marže tromjesečnog LIBOR-a u raspon jednake vrijednosti za primjenjivu fiksnu stopu, kako je utvrđeno u članku 2. ovog Dodatka, te se utvrđuje od tog datuma.
Sudionica prati referentnu vrijednost marže te revidira mehanizam referentne vrijednosti marže na zahtjev bilo koje od Sudionica.
Dodatak IV.
Obrazac za izvješćivanje
(a) Osnovni podaci
1. Država koja izdaje obavijest
2. Datum obavijesti
3. Naziv tijela/agencije koji izdaju obavijest
4. Identifikacijski broj
(b) Podaci o kupcu/korisniku kredita/jamcu
5. Naziv i država kupca
6. Naziv i država korisnika kredita
7. Naziv i država jamca
8. Status kupca/korisnika kredita/jamca, npr. država, privatna banka, drugi privatni subjekti
9. Razvrstavanje kupca/korisnika kredita/jamca prema riziku
(c) Financijski uvjeti
10. Navedite oblik službene potpore, npr. čisto pokriće, službena financijska potpora
11. U slučaju službene financijske potpore, pruža li se ona u obliku izravnog kredita/refinanciranja/subvencioniranja kamatne stope
12. Opišite transakciju za koju je pružena potpora, uključujući proizvođača, model i broj zrakoplova; naznaka o tome je li transakcija obuhvaćena prijelaznim aranžmanima navedenima u članku 39. točkama (a) ili (b) ovog dogovora.
13. Datum konačne obveze
14. Valuta kredita
15. Iznos kredita u skladu sa sljedećom ljestvicom u milijunima USD:
|
Kategorija |
Iznos kredita |
|
I |
0 – 200 |
|
II |
200 – 400 |
|
III |
400 – 600 |
|
IV |
600 – 900 |
|
V |
900 – 1 200 |
|
VI |
1 200 – 1 500 |
|
VII |
1 500 – 2 000 (*1) |
|
(*1)
Navedite broj višekratnika od 300 milijuna USD iznad 2 000 milijuna USD. |
|
16. Postotak službene potpore
17. Rok otplate
18. Način otplate i učestalost, uključujući, po potrebi, ponderirano prosječno trajanje
19. Razdoblje između datuma početka roka otplate kredita i prve otplate glavnice
20. Kamatne stope:
21. Ukupna premija zaračunana u obliku:
22. U slučaju izravnog kredita/financiranja naplaćuje se sljedeće:
23. Naknada za razdoblje držanja premije
24. U slučaju čistog pokrića, naknade za držanje premije.
25. Uvjeti strukturiranja transakcije: instrumenti smanjenja rizika/primijenjena dodatna naknada na premije.
26. Po potrebi, naznaka učinka Konvencije iza Cape Towna na primijenjenu premijsku stopu.
Dodatak V.
Popis definicija
Jednakovrijednost svih troškova : neto sadašnja vrijednost premijskih stopa, troškova kamatne stope i naknada zaračunanih za izravan kredit kao postotak iznosa izravnog kredita jednaka je neto sadašnjoj vrijednosti zbroja premijskih stopa, troškova kamatne stope i naknada zaračunanih u okviru čistog pokrića kao postotak iznosa kredita u obliku čistog pokrića.
Transakcija osigurana imovinom : transakcija koja ispunjava uvjete iz članka 19. točke (a) Dodatka II.
Kupac/korisnik kredita : odnosi se (ali nije ograničeno) na gospodarske subjekte, kao što su zračni prijevoznici i najmodavci, te državne subjekte (ili, ako nije riječ o istom subjektu, primarni izvor otplate transakcije).
Oprema koju nabavlja kupac : oprema koju nabavlja kupac i koja je ugrađena u zrakoplov tijekom postupka proizvodnje/obnove, pri preuzimanju ili prije, kako je navedeno u zaključnici o kupoprodaji proizvođača.
Konvencija iz Cape Towna : odnosi se na Konvenciju o međunarodnim jamstvima u vezi s pokretnom opremom donesenu u Cape Townu i njezin Protokol o pitanjima koja se odnose na opremu zrakoplova.
Obveza : svaka izjava, u bilo kojem obliku, kojom se zemlji primateljici, kupcu, korisniku kredita, izvozniku ili financijskoj instituciji prenosi spremnost ili namjera pružanja službene potpore, uključujući, bez ograničenja, dopise o prihvatljivosti i poslovna pisma.
Pojedinačni posebni dogovor : dogovor između sudionica da se za danu transakciju ili u posebnim okolnostima slože oko posebnih financijskih uvjeta za službenu potporu; takav pojedinačni posebni dogovor ima jaču pravnu snagu od odredbi ovog sektorskog dogovora samo za transakcije ili okolnosti navedene u pojedinačnom posebnom dogovoru.
Uvjetno pokriće osiguranjem : službena potpora kojom se u slučaju neplaćanja utvrđenog rizika korisniku nadoknađuje šteta nakon utvrđenog razdoblja čekanja; tijekom razdoblja čekanja korisnik nema pravo na isplatu od strane sudionica. Odšteta na temelju uvjetnog pokrića osiguranja ovisi o valjanosti i iznimkama temeljne dokumentacije i transakcije.
Pretvaranje : velika izmjena u tipu dizajna zrakoplova njegovom preinakom u drugi tip zrakoplova (uključujući preinaku putničkog zrakoplova u protupožarni zrakoplov, teretni zrakoplov, zrakoplov za potragu, spašavanje i nadzor ili poslovni zrakoplov) ovisno o dozvoli nadležnog Tijela za civilno zrakoplovstvo.
Razvrstavanje zemalja prema riziku : važeće razvrstavanje sudionica Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima, kako je objavljeno na web-mjestu OECD-a.
Agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga : jedna od međunarodno priznatih agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga ili bilo koja druga sudionicama prihvatljiva agencija za kreditni rejting.
Kompleti za motore : komplet dijelova koji se uvode kako bi se poboljšala pouzdanost, izdržljivosti i/ili učinkovitost motora u krilima, i to uvođenjem tehnologije.
Kreditiranje izvoza : osiguranje, jamstvo ili dogovor o financiranju kojim se stranom kupcu izvozne robe i/ili usluga omogućuje odgađanje plaćanja na određeno razdoblje; izvozni kredit može biti u obliku kredita dobavljaču što ga izdaje izvoznik ili u obliku kredita kupcu, u kojem slučaju banka izvoznika ili druga financijska institucija kreditira kupca (ili njegovu banku).
Konačna obveza : konačna obveza postoji kad se sudionica obveže na ispunjavanje preciznih i potpunih financijskih uvjeta, bilo uzajamnim ugovorom ili jednostranim činom.
Čvrsti ugovor : sporazum između proizvođača i osobe koja preuzima zrakoplov ili motore kao kupac ili, u slučaju prodaje i povratnog najma, kao najmoprimac u okviru najma na najmanje pet godina, pri čemu se utvrđuje obvezujuća obveza (osim onih koje se odnose na tada još neiskorištene mogućnosti) čije neispunjenje podrazumijeva pravnu odgovornost.
Zainteresirana sudionica : sudionica koja i. pruža službenu potporu za okvir zrakoplova ili motore zrakoplova u cijelosti ili djelomično proizvedene na njezinu državnom području; koja ii. ima znatan poslovni interes ili iskustvo s dotičnim kupcem/korisnikom kredita; ili od koje je iii. proizvođač/izvoznik zatražio da pruži službenu potporu dotičnom kupcu/korisniku kredita.
Subvencioniranje kamatne stope : može biti u obliku sporazuma između vlade ili institucije koja djeluje za ili u ime vlade, s jedne strane, i banaka ili ostalih financijskih institucija, s druge strane, kojim se omogućuje financiranje izvoza po fiksnoj stopi koja je jednaka odgovarajućoj minimalnoj fiksnoj kamatnoj stopi ili je veća od nje.
Veća preoblikovanja/obnova : poslovi promjene konfiguracije ili poboljšanja putničkog ili teretnog zrakoplova.
Neto cijena : cijena artikla za koji proizvođač ili dobavljač izdaje fakturu, nakon što se uzmu u obzir popusti i drugi gotovinski krediti, umanjena za sve druge kredite ili bilo koju vrstu pogodnosti koja je povezana s tom transakcijom ili koja joj se može u određenoj mjeri pripisati, kako je navedeno u obvezujućoj izjavi svakog od proizvođača zrakoplova ili motora (izjava proizvođača motora potrebna je samo kad je to potrebno u skladu s kupoprodajnim ugovorom) ili pružatelja usluge, ovisno o slučaju, a koja je upotpunjena dokumentacijom koju pružatelj službene potpore zahtijeva kao potvrdu te neto cijene. Sve uvozne carine i porezi (npr. PDV) nisu uključeni u neto cijenu.
Novi zrakoplov : vidjeti članak 8. točku (a) ovog sektorskog dogovora.
Transakcija koja nije osigurana imovinom : transakcija koja ne ispunjava uvjete iz članka 19. točke (a) Dodatka II.
Nedržavna transakcija : transakcija koja nije u skladu s opisom iz članka 57. točke (b) Dodatka II.
Razdoblje držanja premije : podložno članku 37. točki (b) Dodatka II., razdoblje tijekom kojeg se premijska stopa i povezani obvezni instrumenti smanjenja rizika ponuđeni za dotičnu transakciju ne mijenjaju i koje nije duže od 18 mjeseci do datuma konačne isplate.
Model konverzije premijske stope : model koji su sudionice prihvatile i koji im je na raspolaganju te koji se za potrebe ovog sektorskog dogovora koristi za konverziju avansnih premijskih naknada u raspone i obrnuto, pri čemu kamatna stopa i diskontna stopa iznose 4,6 %. Tu stopu sudionice redovno preispituju.
Prethodna obavijest : obavijest koja je poslana najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze uporabom obrasca za izvješćivanje iz Dodatka IV.
Čisto pokriće : službena potpora koju pruža vlada ili koja se pruža u njezino ime, isključivo putem garancije ili osiguranja za izvozne kredite, odnosno potpora koja ne ostvaruje pogodnosti službene financijske potpore.
Rok otplate : razdoblje od datuma početka roka otplate kredita do kraja ugovornog datuma konačne otplate glavnice.
Državna transakcija : transakcija u skladu s opisom iz članka 57. točke (b) Dodatka II.
Datum početka roka otplate kredita : za prodaju zrakoplova uključujući helikoptere, rezervne motore i dijelove, najkasniji stvarni datum kada kupac stječe fizičko vlasništvo nad dobrima ili ponderirani prosječni datum na koji kupac preuzima fizičko vlasništvo nad dobrima. Kad je riječ o uslugama, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum podnošenja računa klijentu ili prihvaćanja usluge od strane klijenta.
Stopa zamjene : fiksna stopa jednaka polugodišnjoj stopi za promjenu duga s promjenjivom stopom u dug s fiksnom kamatnom stopom (na strani ponude), koju objavljuje bilo koji neovisni pružatelj tržišnog indeksa kao što su Telerate, Bloomberg, Reuters ili njihovi ekvivalenti, u 11:00 sati po njujorškom vremenu, dva radna dana prije datuma povlačenja kredita.
Ponderirano prosječno trajanje : vrijeme potrebno za otplatu jedne polovine glavnice kredita; izračunava se kao zbroj vremena (u godinama) između datuma početka roka otplate kredita i svake otplate glavnice, ponderiran dijelom glavnice otplaćene na svaki datum otplate.
PRILOG IV.
SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE, UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA I PRILAGODBU KLIMATSKIM PROMJENAMA TE VODNE PROJEKTE
Svrha je ovog sektorskog dogovora omogućiti primjerene financijske uvjete za projekte u odabranim sektorima, među ostalim i u okviru međunarodnih inicijativa, za koje je utvrđeno da znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, uključujući projekte povezane s obnovljivim izvorima energije, smanjenjem emisije stakleničkih plinova i povećanjem energetske učinkovitosti, prilagodbom klimatskim promjenama te vodne projekte. Sudionice ovog sektorskog dogovora slažu se da se financijski uvjeti sektorskog dogovora, kojim se dopunjuje Sporazum, trebaju primjenjivati u skladu sa svrhom Sporazuma.
POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE SEKTORSKOG DOGOVORA
1. PODRUČJE PRIMJENE ZA PROJEKTE U SEKTORIMA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE KOJI SU PRIHVATLJIVI U SKLADU S DODATKOM I.
U ovom sektorskom dogovoru utvrđuju se financijski uvjeti koji se primjenjuju na službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima u sektoru iz Dodatka I. ovom sektorskom dogovoru za:
izvoz čitavih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili njihovih dijelova, što obuhvaća sve komponente, opremu, materijale i usluge (uključujući osposobljavanje osoblja) izravno potrebne za izgradnju i puštanje u rad takvih postrojenja
modernizaciju postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u slučajevima kad se takvom intervencijom ekonomski vijek trajanja postrojenja vjerojatno može produžiti barem za rok otplate koji se treba odobriti. Ako taj kriterij nije ispunjen, primjenjuju se uvjeti Sporazuma.
Ovaj sektorski dogovor ne primjenjuje se na stavke koji se nalaze izvan granica zemljišta elektrane za koje je obično odgovoran kupac, prije svega na vodovodnu mrežu koja nije izravno povezana s elektranom, troškove povezane s razvojem zemljišta, cestama, građevinskim naseljima, električnim vodovima i ranžirnim postajama, kao ni na troškove koji proizlaze iz postupaka povezanih sa službenim odobrenjima u zemlji kupca (npr. lokacijske dozvole, građevinske dozvole), osim u sljedećim slučajevima:
ako je kupac ranžirne postaje ujedno i kupac elektrane, a ugovor je sklopljen u odnosu na izvornu ranžirnu postaju za tu elektranu, uvjeti za izvornu ranžirnu postaju ne smiju biti stroži od uvjeta za postrojenje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i
za razdjelne stanice, transformatore i prijenosne vodove s najnižim pragom voltaže od 60 kV smještene izvan granica postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uvjeti ne smiju biti blaži od onih za samo postrojenje.
2. PODRUČJE PRIMJENE ZA PROJEKTE U PODRUČJU UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA U SEKTORIMA KOJI SU PRIHVATLJIVI U SKLADU S DODATKOM II.
U ovom sektorskom dogovoru utvrđuju se financijski uvjeti koji se primjenjuju na službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima u sektoru iz Dodatka II. ovom sektorskom dogovoru. Popis sektora i, po potrebi, odgovarajućih tehnološki neutralnih mjerila učinkovitosti koji se koriste za utvrđivanje prihvatljivosti projekta može se s vremenom izmijeniti u skladu s odredbama koje se odnose na preispitivanje iz članka 12. ovog sektorskog dogovora.
Takvi ugovori odnose se na izvoz čitavih projekata ili njihovih dijelova, uključujući sve komponente, opremu, materijale i usluge (među ostalim i osposobljavanje osoblja) izravno potrebne za izgradnju i puštanje u rad utvrđenog projekta, pri čemu:
projekt ima za posljedicu nisku ili nikakvu emisiju ugljika ili ekvivalenta ugljičnog dioksida i/ili ostvaruje visoku energetsku učinkovitost
projekt je osmišljen tako da ispunjava, kao minimum, standarde učinkovitosti iz Dodatka II. i
dogovoreni uvjeti proširuju se samo kako bi se riješili posebni financijski nedostaci povezani s projektom, na temelju pojedinačnih financijskih potreba i posebnih tržišnih uvjeta koji su specifični za svaki projekt.
3. PODRUČJE PRIMJENE ZA PROJEKTE PRILAGODBE KOJI SU PRIHVATLJIVI U SKLADU S DODATKOM III.
U ovom sektorskom dogovoru utvrđuju se financijski uvjeti koji se primjenjuju na službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima za projekte koji ispunjavaju kriterije iz Dodatka III. ovom sektorskom dogovoru.
Takvi ugovori odnose se na izvoz čitavih projekata ili njihovih dijelova, uključujući sve komponente, opremu, materijale i usluge (među ostalim i osposobljavanje osoblja) izravno potrebne za izgradnju i puštanje u rad utvrđenog projekta, pri čemu:
su ispunjeni uvjeti iz Dodatka III.
dogovoreni uvjeti proširuju se samo kako bi se riješili posebni financijski nedostaci povezani s projektom, na temelju pojedinačnih financijskih potreba i posebnih tržišnih uvjeta koji su specifični za svaki projekt.
Taj sektorski dogovor odnosi se na modernizaciju postojećih projekata kako bi se u obzir uzela pitanja prilagodbe u slučajevima kad se takvom intervencijom ekonomski vijek trajanja postrojenja vjerojatno može produžiti barem za rok otplate koji se treba odobriti. Ako taj kriterij nije ispunjen, primjenjuju se uvjeti Sporazuma.
4. PODRUČJE PRIMJENE ZA VODNE PROJEKTE
U ovom sektorskom dogovoru utvrđuju se financijski uvjeti koji se primjenjuju na službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima za izvoz čitavih projekata ili njihovih dijelova koji se odnose na opskrbu vode za ljudsku upotrebu i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda:
infrastrukturu za opskrbu općina, uključujući kućanstva i male poduzetnike, pitkom vodom, odnosno pročišćavanje vode u svrhu dobivanja vode za piće i distribucijske mreže (uključujući kontrolu istjecanja)
prikupljanje i čišćenje otpadnih voda, odnosno prikupljanje i čišćenje industrijskih i otpadnih voda iz kućanstava, uključujući procese ponovnog korištenja ili oporabe vode i čišćenje mulja izravno povezanog s navedenim aktivnostima
modernizaciju takvih postrojenja u slučajevima kad se takvom intervencijom ekonomski vijek trajanja postrojenja može produžiti barem za rok otplate koji se treba odobriti. Ako taj kriterij nije ispunjen, primjenjuju se odredbe Sporazuma.
POGLAVLJE II.
ODREDBE ZA IZVOZNE KREDITE
5. MAKSIMALNI ROKOVI OTPLATE
Za službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima u sektorima iz Dodatka I. i za vodne projekte iz članka 4. ovog sektorskog dogovora, maksimalni je rok otplate 18 godina.
Za službeno podupirane izvozne kredite koji se odnose na ugovore za razrede projekata iz Dodatka II. u vrijednosti od najmanje 10 milijuna SDR-a, maksimalni rok otplate utvrđuje se kako slijedi:
za ugovore iz razreda projekata A: 18 godina
za ugovore iz razreda projekata B i C: 15 godina.
Za službeno podupirane izvozne kredite koji se odnose na ugovore za razrede projekata iz Dodatka II. u vrijednosti od najmanje 10 milijuna SDR-a, maksimalni rok otplate utvrđuje se kako slijedi:
za zemlje iz kategorije I., u skladu s člankom 11. Sporazuma, maksimalni je rok otplate pet godina, uz mogućnost dogovora na osam i pol godina ako se poštuju postupci za prethodnu obavijest iz članka 10. ovog sektorskog dogovora
za zemlje kategorije II. maksimalni je rok otplate deset godina
ne dovodeći u pitanje prethodne podtočke 1. i 2., za nenuklearne elektrane, kako su utvrđene člankom 13. Sporazuma, utvrđuje se maksimalni rok otplate od 12 godina.
Za službeno podupirane izvozne kredite koji se odnose na ugovore u vrijednosti od najmanje 10 milijuna SDR-a za projekte koji se podupiru u skladu s Dodatkom III. rok otplate je 15 godina.
6. OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA
Sudionice primjenjuju način otplate glavnice i plaćanja kamata utvrđen podtočkama 1. i 2. u nastavku:
otplata glavnice izvršava se u jednakim obrocima
kombinirana otplata glavnice i plaćanje kamata izvršava se u jednakim obrocima.
Glavnica se otplaćuje i kamate se plaćaju najmanje svakih šest mjeseci, pri čemu se prvo plaćanje kamata vrši najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita.
Iznimno i uz propisno opravdanje, službena se potpora može odobriti pod drugim uvjetima osim onih u navedenim točkama (a) i (b). Pružanje takve potpore objašnjava se neravnotežom vremenske raspodjele sredstava dostupnih dužniku i profilom servisiranja dugova unutar jednakog polugodišnjeg rasporeda otplate i u skladu je sa sljedećim kriterijima:
niti jedna otplata glavnice ili niz uplata u šestomjesečnom razdoblju koje se odnose na glavnicu ne smiju premašiti 25 % glavnice kredita
glavnica se otplaćuje najmanje svakih 12 mjeseci. Prva otplata glavnice izvršava se najkasnije 18 mjeseci od datuma početka roka otplate kredita, pri čemu je u razdoblju od 18 mjeseci od datuma početka roka otplate kredita potrebno otplatiti najmanje 2 % glavnice kredita.
kamate se plaćaju najmanje svakih 12 mjeseci, pri čemu se prvo plaćanje kamata izvršava najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita
maksimalni ponderirani prosjek razdoblja otplate ne smije premašiti 60 % maksimalnog raspoloživog razdoblja valjanosti.
Kamate dospjele nakon datuma početka roka otplate kredita ne kapitaliziraju se.
7. MINIMALNE KAMATNE STOPE
Sudionica koja pruža službenu financijsku potporu za kredite s fiksnom kamatnom stopom primjenjuje sljedeće minimalne kamatne stope:
|
Rok otplate (u godinama) |
Standardne minimalne kamatne stope |
Minimalne kamatne stope za projekte s dugim razdobljem izvedbe, tj.: — nove velike hidroenergetske projekte — projekte iz razreda A Dodatka II. — projekte prilagodbe iz Dodatka III. |
||
|
Državne obveznice (u godinama) |
Marža (u baznim bodovima) |
Državne obveznice (u godinama) |
Marža (u baznim bodovima) |
|
|
< 11 |
Odgovarajući CIRR u skladu s člankom 20. Sporazuma |
|||
|
11 do 12 |
7 |
100 |
7 |
100 |
|
13 |
7 |
120 |
8 |
120 |
|
14 |
8 |
120 |
9 |
120 |
|
15 |
8 |
120 |
9 |
120 |
|
16 |
9 |
120 |
10 |
125 |
|
17 |
9 |
120 |
10 |
130 |
|
18 |
10 |
120 |
10 |
130 |
8. PRIHVATLJIVE VALUTE
Valute prihvatljive za službenu financijsku potporu jesu one koje su u potpunosti konvertibilne i za koje su dostupni podaci za utvrđivanje minimalnih kamatnih stopa iz članka 7. ovog sektorskog dogovora i članka 20. Sporazuma za rokove otplate manje od 11 godina.
9. LOKALNI TROŠKOVI
Za službeno podupirane izvozne kredite koji se odnose na ugovore u vrijednosti od najmanje 10 milijuna SDR-a, iznos službene potpore pružene za lokalne troškove ne smije premašivati 30 % vrijednosti izvoznog ugovora.
Za službeno podupirane izvozne kredite koji se odnose na ugovore u vrijednosti manjoj od 10 milijuna SDR-a:
za sektore iz Dodatka I. ovog sektorskog dogovora, službena potpora pružena za lokalne troškove ne smije premašiti 45 % vrijednosti izvoznog ugovora
za sektore iz Dodatka II. i za vodne projekte iz članka 4. ovog sektorskog dogovora, službena potpora pružena za lokalne troškove ne smije premašiti 30 % vrijednosti izvoznog ugovora.
Ako službena potpora za lokalne troškove premašuje 15 % vrijednosti izvoznog ugovora, za takvu službenu potporu zahtijeva se u skladu s člankom 10. ovog sektorskog dogovora prethodna obavijest, u kojoj se navodi vrsta podupiranih lokalnih troškova.
POGLAVLJE III.
POSTUPCI
10. PRETHODNA OBAVIJEST
Sudionica koja namjerava pružiti potporu u skladu s odredbama ovog sektorskog dogovora dostavlja prethodnu obavijest najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze, u skladu s:
člankom 48. Sporazuma ako se potpora daje u skladu s člancima 1., 2. ili 4. ovog sektorskog dogovora
člankom 47. Sporazuma ako se potpora daje u skladu s člankom 3. ovog sektorskog dogovora.
Za projekte iz razreda projekata iz Dodatka II. ovom sektorskom dogovoru, te obavijesti trebaju uključivati detaljan opis projekta kako bi se dokazala usklađenost projekta s kriterijima za ostvarivanje potpore, kako je utvrđeno u članku 2. točki (b) ovog sektorskog dogovora.
Za projekte koji se podupiru u skladu s Dodatkom III. ovom sektorskom dogovoru, ta obavijest treba uključivati:
detaljan opis projekta kako bi se dokazala usklađenost projekta s kriterijima za ostvarivanje potpore, kako je utvrđeno u članku 3. točki (b) ovog sektorskog dogovora i
pristup ishodu preispitivanja koje je provela neovisna treća strana i koje se zahtijeva u Dodatku III.
Ne dovodeći u pitanje točku (a) podtočku 1., ako sudionica koja izdaje obavijest namjerava pružiti potporu uz razdoblje otplate dulje od 15 godina i/ili u skladu s člankom 6. točkom (c) ovog sektorskog dogovora, Sudionica mora izdati prethodnu obavijest u skladu s člankom 47. Sporazuma najkasnije deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze.
Sudionica nakon rasprave obavješćuje sve ostale sudionice o svojoj konačnoj odluci radi lakšeg preispitivanja ukupnog iskustva.
POGLAVLJE IV.
PRAĆENJE I PREISPITIVANJE
11. BUDUĆI RAD
Sudionice dogovaraju da će ispitati sljedeća pitanja:
premije za rizik prilagođene roku otplate
uvjete za elektrane na fosilna goriva s niskim emisijama/visokom energetskom učinkovitošću, uključujući utvrđivanje spremnosti za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida
objekte čija je neto potrošnja energije jednaka nuli
projekte povezane s gorivnim ćelijama.
12. PRAĆENJE I PREISPITIVANJE
Tajništvo svake godine izvješćuje o provedbi ovog sektorskog dogovora.
Sudionice redovito preispituju područje primjene i druge odredbe ovog sektorskog dogovora, a najkasnije do kraja 2017.
Dodatak II. ovog sektorskog dogovora preispituje se u redovitim vremenskim razmacima, među ostalim i na zahtjev sudionice, kako bi se ocijenilo treba li u njega uključiti ili iz njega isključiti neki razred i/ili vrstu projekta i trebaju li se izmijeniti neki od pragova iz tog Dodatka. Uz prijedloge za nove razrede i/ili vrste projekata prilažu se informacije o načinu na koji projekti u okviru takvog razreda/vrste moraju ispuniti kriterije iz članka 2. točke (b), pri čemu je potrebno poštovati metodologiju iz Dodatka IV. ovog sektorskog dogovora.
Sudionice preispituju Dodatak III. ovog sektorskog dogovora najkasnije 30. lipnja 2018. kako bi ocijenile međunarodne inicijative povezane s prilagodbom, tržišnim uvjetima i ukupnim iskustvom razvijenim tijekom postupka obavješćivanja i utvrdile trebaju li definicije, projektni kriteriji i uvjeti ostati isti ili ih je potrebno izmijeniti.
Nakon 31. prosinca 2018. uvjeti iz Dodatka III. prestaju vrijediti, osim ako sudionice odluče drugačije.
Dodatak I.
Sektori obnovljivih izvora energije
Sljedeći sektori obnovljivih izvora energije imaju pravo na financijske uvjete navedene u ovom sektorskom dogovoru uz uvjet da se s njihovim učincima postupa u skladu s Preporukom iz 2012. o zajedničkim pristupima u području službeno podupiranih izvoznih kredita i obveza ekološke i društvene odgovornosti ( 47 ) (kako su je naknadno izmijenile članice radne skupine OECD-a za izvozne kredite i kreditnu garanciju (ECG) te kako ju je donijelo Vijeće OECD-a):
energija vjetra ( 48 )
geotermalna energija
energija plime i energija morskih tokova
energija valova
osmotska energija
solarna fotovoltažna energija
solarna termalna energija
oceanska termalna energija
bioenergija: sav održivi deponijski plin, plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, energija bioplina ili gorivo dobiveno iz biomase. „Biomasa” znači biološki razgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka u poljoprivrednoj industriji (uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla), šumarstvu i povezanim industrijama, kao i biološki razgradiv dio industrijskog i komunalnog otpada.
hidroenergija
energetska učinkovitost projekata povezanih s obnovljivim izvorima energije.
Dodatak II.
Sektori ublažavanja klimatskih promjena
|
KLASA PROJEKTA |
DEFINICIJA |
OBRAZLOŽENJE |
KORIŠTENE NORME |
UVJETI POVRATA SREDSTAVA |
|
KLASA PROJEKTA A: HVATANJE I SKLADIŠTENJE UGLJIKA |
||||
|
TIP 1.: Postrojenja na fosilno gorivo s operativnim hvatanjem i skladištenjem (CCS) |
Proces koji se sastoji od izdvajanja toka CO2 iz emisija nastalih proizvodnjom energije iz fosilnih goriva, prijevoz do lokacije skladišta u svrhu trajnog geološkog skladištenja CO2, sigurnog za okoliš. |
Radi postizanja niskih razina emisije ugljika za izvore energije na fosilno gorivo. |
Intenzitet ugljika mora postići razinu jednaku ili manju od 350 metričkih tona CO2 po GWh oslobođenom u atmosferu (1). ili U slučaju svih projekata, stopa hvatanja i skladištenja kojom bi se emisije ugljika tog postrojenja smanjile za 65 % ili više. ili Stopa hvatanja mora iznositi najmanje 85 % CO2 koji je ispustila oprema uključena u zahtjev za službeno podupirane izvozne kredite. Tih se 85 % primjenjuje u normalnim uvjetima rada. |
18 godina |
|
TIP 2.: Projekti CCS-a kao takvi |
Proces koji se sastoji od izdvajanja CO2 iz industrijskih izvora ili izvora za proizvodnju energije, prijevoza do mjesta skladištenja u svrhu trajnog geološkog skladištenja CO2, sigurnog za okoliš. |
Radi značajnog smanjenja emisija ugljika iz postojećih izvora. |
U slučaju svih projekata, stopa hvatanja i skladištenja kojom bi se smanjile emisije ugljika iz industrijskih izvora ili izvora za proizvodnju energije ugljika za 65 % ili više ili Stopa hvatanja mora iznositi najmanje 85 % CO2 koji je ispustila oprema uključena u zahtjev za službeno podupirane izvozne kredite. Tih se 85 % primjenjuje u normalnim uvjetima rada. |
18 godina |
|
KLASA PROJEKTA B: ZAMJENA FOSILNOG GORIVA |
||||
|
TIP 1.: Pretvaranje otpada u energiju |
Jedinica posvećena proizvodnji energije toplinskom obradom (uključujući uplinjavanje) miješanog toka čvrstog otpada. |
Radi ublažavanja emisija ugljika uz pomoć uobičajene električne energije i smanjivanjem budućih emisija stakleničkih plinova poput metana koji bi se inače oslobađao iz otpada. |
U slučaju parnog ciklusa, učinkovitost pretvaranja energije kotla (ili generatora pare) od najmanje 75 % na temelju donje ogrjevne vrijednosti (LHV) (2). U slučaju uplinjavanja, učinkovitost uplinjača od najmanje 65 % LHV (3). |
15 godina |
|
TIP 2.: Hibridna postrojenja za proizvodnju električne energije |
Postrojenje za proizvodnju električne energije koje proizvodi električnu energiju i iz obnovljivih izvora i iz fosilnih goriva. |
Radi ispunjenja zahtjeva za dostupnosti postrojenja izvor proizvodnje energije iz fosilnih goriva potreban je u onim razdobljima kada električna energija iz obnovljivih izvora nije dostupna ili dostatna. Izvorom energije na fosilno gorivo omogućuje se korištenje obnovljivih izvora energije u hibridnom postrojenju, pri čemu se postiže značajno smanjenje emisije ugljika u usporedbi sa standardnim postrojenjima na fosilno gorivo. |
Model 1.: Dva odvojena izvora energije: obnovljiva energija i fosilno gorivo. Projekt se mora osmisliti na način da najmanje 50 % ukupne predviđene godišnje proizvedene energije potječe iz obnovljivog izvora postrojenja. Model 2.: Samo jedan izvor energije koji koristi kombinaciju obnovljivih izvora i fosilnog goriva. Projekt se mora osmisliti na način da se najmanje 75 % korisne energije dobiva iz obnovljivog izvora. |
15 godina |
|
KLASA PROJEKTA C: ENERGETSKA UČINKOVITOST |
||||
|
TIP 1.: Kogeneracijski projekti |
Istovremena proizvodnja više vrsta energije (električna, mehanička i toplinska) u jedinstvenom integriranom sustavu. Kogeneracijska postrojenja proizvode električnu ili mehaničku energiju i toplinu za komercijalnu, industrijsku i/ili kućnu upotrebu. |
Do dvije trećine primarne energije koja se koristi za proizvodnju električne energije u konvencionalnim toplinskim elektranama gubi se u obliku topline. Proizvodnja energije kogeneracijom stoga može biti učinkovita mogućnost smanjenja emisije stakleničkih plinova. Kogeneracija je moguća sa svim vrstama toplinskih strojeva i goriva (uključujući biomasu i solarnu termalnu energiju), od onih snage nekoliko kW do kondenzacijskih parnih elektrana snage 1 000 MW (4). |
Ukupna učinkovitost od najmanje 75 % na temelju donje ogrjevne vrijednosti (LHV) (5). |
15 godina |
|
TIP 2.: Centralizirano grijanje i/ili hlađenje |
Mreža kojom se prenosi/distribuira toplinska energija od jedinice za proizvodnju energije do krajnjeg korištenja. |
Radi poboljšanja učinkovitosti centraliziranog cjevovoda izgradnjom mreža cjevovoda za paru i/ili toplu vodu sa znatnom toplinskom učinkovitosti, što snažnijim smanjenjem gubitaka cjevovoda i konvertera te povećanjem korištenja otpadne topline. Centralizirano hlađenje integrativna je tehnologija koja može znatno pridonijeti smanjenju emisija ugljikovog dioksida i zagađenja zraka i povećanju energetske sigurnosti, kao npr. zamjenom pojedinačnih klima-uređaja. |
Toplinska vodljivost centralnog mora biti manja od 80 % odgovarajuće toplinske vodljivosti propisane europskom normom EN253:2009 (slijedi revizija nakon ažuriranja ove norme). |
15 godina |
|
TIP 3.: Pametne elektroenergetske mreže |
Integrirane, tehnološki napredne elektroenergetske mreže s poboljšanim dinamičkim sposobnostima praćenja i kontrole ulaznih i izlaznih čimbenika svih njihovih tehničkih komponenata (primjerice proizvodnja energije, rješenja upravljanja mrežom, pretvarači i sustavi istosmjerne struje visokog napona (ISVN), sustavi fleksibilnog prijenosa izmjenične struje, posebni elektroenergetski sustavi, prijenos, distribucija, pohrana, rješenja učinske elektronike za pametne elektroenergetske mreže, smanjenje potrošnje, mjerenje, distribuirani izvori električne energije). Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u skladu s međunarodno dogovorenim industrijskim normama kao što su NIST-SGIP i ETSI-CEN-Cenelec. |
Omogućiti mrežnim operaterima i operaterima prijenosnih i distribucijskih sustava, korisnicima mreže, vlasnicima skladišta, izvođačima mjerenja, pružateljima aplikacija i usluga ili burzama za električnu energiju uspostavu ekonomičnih, ekološki prihvatljivih, uravnoteženih i održivih energetskih sustava sa smanjenim gubicima energije pri prijenosu i optimiziranim razinama kvalitete opskrbe, sigurnosti, stabilnosti mreže, pouzdanosti, proizvodnje obnovljive energije te isplativosti uz podupiranje ugovorâ o opskrbi koji se uglavnom odnose na izvoz najnaprednije inovativne tehnologije i usluga. |
Nužna je usklađenost s normama 1., 2. (a ili b) i 3. 1. Ukupni trošak projekta obuhvaća najmanje 20 % za prihvatljivu nadogradnju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). 2.a Projekt ili aplikacija pridonijet će smanjenju količine emisija CO2 iz fosilnih goriva od najmanje 10 % ili 2.b omogućit će se dokazano znatno smanjenje emisija CO2 zahvaljujući: — smanjenju gubitka energije u elektroenergetskoj mreži od najmanje 5 % uz uporabu aplikacije ili projekta pametnih elektroenergetskih mreža ili — smanjenju ukupne potrošnje električne energije po energetskom potrošaču od najmanje 5 % uz uporabu aplikacije ili projekta pametnih elektroenergetskih mreža ili — povremenoj opskrbi iz obnovljivih izvora energije, među ostalim iz nižih razina napona, koja čini najmanje dodatnih 10 % ukupne energije kojom se napaja mreža pri primjeni tehnologija pametnih elektroenergetskih mreža. 3. Prije odobrenja projekt će preispitati nezavisna kvalificirana treća strana koja će pripremiti izvješće o karakteristikama predložene aplikacije ili projekta pametnih elektroenergetskih mreža i u njemu utvrditi je li projekt ili aplikacija u skladu s normama 1. i 2. (a ili b). Za projekte za koje vrijedi norma 2.b u izvješće će biti uključeno procijenjeno smanjenje emisija CO2 postignuto zahvaljujući projektu. To će izvješće biti dostavljeno sudionicama prije odobrenja bilo kakve financijske pomoći, a odobrenje će ovisiti o tome je li u izvješću jasno utvrđeno da će predloženi projekt ili aplikacija pametnih elektroenergetskih mreža biti u skladu s normama 1. i 2. (a ili b). Norme će se izmjeriti usporedbom procijenjenih emisija ili potrošnje energije u području koje opskrbljuje mreža u slučaju upotrebe predloženih tehnologija pametnih elektroenergetskih mreža i emisija ili potrošnje energije u istom području u slučaju da se predložene tehnologije pametnih elektroenergetskih mreža ne upotrebljavaju. Sudionice do 30. lipnja 2017. moraju provesti reviziju tih normi s ciljem procjene projekata koji se financiraju na temelju tih normi i, ako je potrebno, kako bi se utvrdilo treba li nastaviti upotrebljavati definicije, načela i kriterije projekta i/ili ih je potrebno izmijeniti. |
15 godina |
|
(1)
U slučaju postrojenja na prirodni plin očekuje se postizanje znatno nižeg intenziteta ugljika.
(2)
Učinkovitost pretvaranja energije kotla (ili generatora pare) = (neto toplina koja je izašla preko pare/topline ili kalorična vrijednost [LHV] dobivena iz goriva (× 100 %).
(3)
Učinkovitost uplinjača = (kalorična vrijednost plina po korištenom kg goriva/prosječna neto kalorična vrijednost [LHV] jednog kilograma goriva (× 100 %).
(4)
Četvrto izvješće o procjeni IPCC-a: klimatske promjene 2007. http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/ch4s4-3-5.html
(5)
Ukupna učinkovitost (ηo) kogeneracijskog sustava zbroj je neto proizvodnje korisne električne energije (WE) i neto proizvodnje korisne toplinske energije (ΣQTH) podijeljen s ukupnim utroškom goriva (QFUEL), kao što je prikazano u nastavku:
|
||||
Dodatak III.
Kriteriji prihvatljivosti za projekte prilagodbe klimatskim promjenama
Projekt je prihvatljiv u pogledu financijskih uvjeta ovog sektorskog dogovora ako:
je prilagodba klimatskim promjenama glavni cilj projekta te je kao takva izričito navedena i objašnjena u planu projekta i pripadajućoj dokumentaciji kao ključna za strukturu projekta
prijedlog projekta sadržava analizu i pregled specifičnih i relevantnih rizika povezanih s klimatskim promjenama te način na koji će predložene mjere ili tehnologije izravno odgovoriti na te rizike
je neovisna treća strana provela reviziju projekta, zasebno ili kao sastavni dio plana projekta koji je javno dostupan, primjerice na način da je objavljen na web-mjestu nacionalnog tijela. U reviziji se ocjenjuju specifični i relevantni rizici povezani s klimatskim promjenama te način na koji će se predloženim mjerama sadržanima u projektu izravno odgovoriti na te rizike.
korisni vijek projekta dulji je od 15 godina.
Dodatak IV.
Metodologija koju je potrebno koristiti pri utvrđivanju prihvatljivosti sektora s obzirom na članak 2. ovog sektorskog dogovora
Kada predlažu da se razred ili vrsta projekta uključi u Dodatak II. ovog sektorskog dogovora, sudionice su obvezne priložiti detaljan opis predloženog razreda ili vrste projekta i informacije o mjeri u kojoj takvi projekti ispunjavaju kriterije iz članka 2. točke (b) ovog sektorskog dogovora. Takve informacije uključuju:
ocjenu neposrednog doprinosa dotičnog razreda ili vrste projekta ublažavanju klimatskih promjena, uključujući usporedbu uspješnosti sektora, na temelju mjerljivih podataka o emisiji ugljika ili ekvivalenta CO2 i/ili visoke energetske učinkovitosti, s konvencionalnim i korištenim novijim tehnološkim pristupima. Ta se usporedba u svakom slučaju mora temeljiti na kvantitativnim mjerama kao što je smanjenje emisija po proizvedenoj jedinici.
opis tehničkih standarda i standarda uspješnosti predloženog razreda ili vrste projekta, uključujući informacije o svim relevantnim postojećim najboljim raspoloživim tehnikama (BAT). Po potrebi, u tom je opisu potrebno objasniti kako se dotičnom tehnologijom poboljšava postojeći BAT.
opis financijskih prepreka povezanih s predloženim razredom ili vrstom projekta, uključujući sve financijske potrebe ili tržišne uvjete, te utvrđivanje odredbi u okviru ovog sektorskog dogovora koje bi trebale omogućiti nastavak tih projekata.
Dodatak V.
Popis definicija
Područje koje mreža opskrbljuje : Sustav sinkroniziranih isporučitelja i potrošača električne energije povezan prijenosnim i distribucijskim vodovima kojima upravlja jedno ili više kontrolnih središta.
Najbolje raspoložive tehnike:
u skladu s definicijom iz Direktive EU-a br. 96/61/EZ (članak 2.1.), „najbolje raspoložive tehnike” znači najdjelotvorniji i najnapredniji stupanj razvoja djelatnosti i njihovih metoda rada koje označavaju prikladnost određenih tehnika, koje u načelu osiguravaju osnovu za emisijske granične vrijednosti koje su namijenjene sprečavanju i, gdje to nije moguće, općenitom smanjenju emisija i utjecaja na okoliš u cjelini:
„tehnike” uključuju i tehnologiju koja se koristi i način na koji je postrojenje oblikovano, građeno, održavano, korišteno ili stavljeno izvan pogona
„raspoložive” tehnike znači one tehnike koje su razvijene do takvih razmjera koji dopuštaju njihovu primjenu u određenim industrijskim granama, u ekonomskim i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir troškove i prednosti, bez obzira na to koriste li se te tehnike ili proizvode u dotičnim državama članicama, sve dok su razmjerno dostupne korisniku
„najbolje” znači najdjelotvornije u provedbi visoke opće razine zaštite okoliša kao cjeline.
Staklenički plinovi : staklenički plinovi prema definiciji uključuju ugljični dioksid, metan, dušikov oksid, fluorougljikovodike, perfluorougljike i sumporov heksafluorid.
Veliki hidroenergetski projekt : u skladu s definicijom Međunarodne komisije za velike brane (ICOLD), ICOLD definira veliku branu kao branu čija je visina od temelja 15 m ili više. Brane visine od 5 do 15 metara i zapremnine spremnika više od 3 milijuna m3 također se svrstavaju među velike brane.
PRILOG V.
SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU
Sudionice ovog sektorskog dogovora slažu se da se financijski uvjeti sektorskog dogovora, kojim se dopunjuje Sporazum, trebaju primjenjivati u skladu sa svrhom Sporazuma.
POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE SEKTORSKOG DOGOVORA
1. PODRUČJE PRIMJENE
U ovom sektorskom dogovoru utvrđuju se financijski uvjeti koji se primjenjuju na službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima za željezničku infrastrukturu koja je bitna za upravljanje vlakovima, što uključuje kontrolu pruga (npr. signalizaciju i drugi željeznički IT), elektrifikaciju, pruge, željeznička vozila i povezane građevinske radove.
POGLAVLJE II.
ODREDBE ZA IZVOZNE KREDITE
2. MAKSIMALNI ROKOVI OTPLATE
Za službeno podupirane kredite povezane s ugovorima uključenim u područje primjene ovog sektorskog dogovora, maksimalni rok otplate utvrđuje se kako slijedi:
za ugovore u zemljama kategorije I. (kako su definirane u članku 11. Sporazuma): 12 godina
za ugovore u zemljama kategorije II. (kako su definirane u članku 11. Sporazuma): 14 godina.
Kako bi bila prihvatljiva za rokove otplate iz prethodne točke (a), primjenjuju se sljedeći uvjeti:
transakcija uključuje ukupnu vrijednost ugovora veću od 10 milijuna SDR-a i
rokovi otplate ne smiju biti dulji od korisnog vijeka željezničke infrastrukture koja se financira i
u pogledu transakcija u zemljama kategorije I., transakcija uključuje/transakciju karakterizira:
sudionica je manjinski partner statusa pari passu tijekom cijelog trajanja kredita i
službena potpora za izvozne kredite koju pružaju sudionice uključuje manje od 50 % sindiciranja
Sudionica može zatražiti oslobađanje od uvjeta utvrđenog u prethodnoj točki (b) podtočki 3. primjenom pojedinačnog posebnog dogovora u skladu s člancima 58. do 63. Sporazuma. U takvim slučajevima sudionica koja predlaže pojedinačni posebni dogovor, u predloženom pojedinačnom posebnom dogovoru ili u svakoj pojedinačnoj transakciji koja se potom prijavljuje, dostavlja detaljno obrazloženje potpore, uključujući specifične podatke o cijenama i pojašnjenje potrebe za oslobađanjem od odredaba prethodne točke (b) podtočke 3.
3. OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA
Otplata glavnice i plaćanje kamata odvija se u skladu s člankom 14. Sporazuma, osim što je najviši ponderirani prosjek razdoblja otplate iz točke (d) podtočke 4. tog članka:
za transakcije u zemljama kategorije I. šest godina i tri mjeseca i
za transakcije u zemljama kategorije II., sedam godina i tri mjeseca.
4. MINIMALNE FIKSNE KAMATNE STOPE
Sudionica koja pruža službenu financijsku potporu za kredite s fiksnom kamatnom stopom primjenjuje sljedeće minimalne kamatne stope:
za rokove otplate do uključno 12 godina, sudionica primjenjuje odgovarajuće komercijalne referentne kamatne stope (CIRR) koje su u skladu s člankom 20. Sporazuma
za rokove otplate dulje od 12 godina, odgovarajuće komercijalne referentne kamatne stope (CIRR), u skladu s člankom 20. Sporazuma, na koje se dodaje dodatna naknada od 20 baznih bodova za sve valute.
POGLAVLJE III.
POSTUPCI
5. PRETHODNA OBAVIJEST
Sudionica mora izdati prethodnu obavijest u skladu s člankom 47. Sporazuma najkasnije deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze ako želi pružati potporu za transakcije u zemlji kategorije I. Takve obavijesti sadržavaju detaljno objašnjenje službene potpore, uključujući specifične podatke o cijenama.
Sudionica mora izdati prethodnu obavijest u skladu s člankom 48. Sporazuma najkasnije deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze ako želi pružati potporu za:
transakciju u zemlji kategorije II. ili
transakciju koja se podupire u skladu s pojedinačnim posebnim dogovorom utvrđenim u skladu s člankom 2. točkom (c) ovog sektorskog dogovora. Takva prethodna obavijest može se izdati istodobno s prijedlogom pojedinačnog posebnog dogovora i ovisno o njegovom odobrenju.
6. VALJANOST POJEDINAČNIH POSEBNIH DOGOVORA
Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 63. točke (a) Sporazuma svi utvrđeni pojedinačni posebni dogovori prestaju vrijediti 31. prosinca 2018., osim ako se sudionice dogovore oko produljenja ovog sektorskog dogovora u skladu s člankom 7. točkom (d) ovog sektorskog dogovora.
POGLAVLJE IV.
PRAĆENJE I PREISPITIVANJE
7. PRAĆENJE I PREISPITIVANJE
Tajništvo svake godine izvješćuje o provedbi ovog sektorskog dogovora.
Nakon 31. prosinca 2017. i podložno točki (c) u nastavku, zahtjev za manje od 50 % sindiciranja iz podtočke ii) prve alineje članka 2. točke (b) podtočke 3. ovog sektorskog dogovora zamjenjuje se zahtjevom za najviše 35 % sindiciranja, osim ako se sudionice dogovore drugačije
Sudionice ovaj sektorski dogovor preispituju najkasnije do 30. lipnja 2017. radi ocjenjivanja uvjeta na tržištu i drugih čimbenika kako bi utvrdile trebaju li uvjeti ostati na snazi ili ih je potrebno mijenjati.
Nakon 31. prosinca 2017. uvjeti ovog sektorskog dogovora prestaju vrijediti, osim ako sudionice odluče drugačije.
PRILOG VI.
SEKTORSKI DOGOVOR O IZVOZNIM KREDITIMA ZA PROJEKTE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ UGLJENA
Sudionice ovog sektorskog dogovora slažu se da se financijski uvjeti sektorskog dogovora, kojim se dopunjuje Sporazum, trebaju primjenjivati u skladu sa svrhom Sporazuma.
POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE SEKTORSKOG DOGOVORA
1. PODRUČJE PRIMJENE
U ovom sektorskom dogovoru utvrđuju se financijski uvjeti koji se primjenjuju na službeno podupirane izvozne kredite povezane s ugovorima za projekte proizvodnje električne energije iz ugljena za:
izvoz novih elektrana na ugljen ili njihovih dijelova za mrežu i industrijsku uporabu smještenih u postrojenjima bez operativne tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika ili skladištenja i upotrebe ugljika, što obuhvaća sve komponente, opremu, materijale i usluge (uključujući osposobljavanje osoblja) izravno potrebne za izgradnju i puštanje u rad takvih postrojenja. Dodavanje nove jedinice za proizvodnju električne energije iz ugljena postojećoj elektrani smatra se novom elektranom na ugljen.
modernizaciju postojećih elektrana na ugljen za mrežu i industrijsku uporabu ili isporuku opreme za njih.
Ovaj sektorski dogovor ne primjenjuje se na stavke koji se nalaze izvan granica lokacije projekta proizvodnje električne energije iz ugljena za koje je obično odgovoran kupac, prije svega na vodovodnu mrežu koja nije izravno povezana s elektranom, troškove povezane s razvojem zemljišta, cestama, građevinskim naseljima, električnim vodovima i ranžirnim postajama, kao ni na troškove koji proizlaze iz postupaka povezanih sa službenim odobrenjima u zemlji kupca (npr. lokacijske dozvole, građevinske dozvole), osim u sljedećim slučajevima:
ako je kupac ranžirne postaje ujedno i kupac elektrane, a ugovor je sklopljen u odnosu na izvornu ranžirnu postaju za tu elektranu, uvjeti za izvornu ranžirnu postaju ne smiju biti stroži od uvjeta za projekt proizvodnje električne energije iz ugljena i
za razdjelne stanice, transformatore i prijenosne vodove s najnižim pragom voltaže od 100 kV smještene izvan granica lokacije projekta proizvodnje električne energije iz ugljena uvjeti ne smiju biti blaži od onih za projekt proizvodnje električne energije iz ugljena.
Ako je projekt proizvodnje električne energije iz ugljena obuhvaćen područjem primjene i ispunjava uvjete iz Dodatka II. Sektorskom dogovoru o izvoznim kreditima za obnovljive izvore energije, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te vodne projekte, na takav projekt primjenjuju se financijski uvjeti utvrđeni prethodno navedenim sektorskim dogovorom.
POGLAVLJE II.
ODREDBE ZA IZVOZNE KREDITE
2. MAKSIMALNI ROKOVI OTPLATE
Za službeno podupirane kredite za robu i usluge obuhvaćene odredbama članka 1. točke (a) podtočke 1. ovog sektorskog dogovora, maksimalni rok otplate utvrđuje se kako slijedi u Tablici 1.:
Tablica 1.
Maksimalni rokovi otplate
|
VELIČINA POSTROJENJA (bruto instalirani kapacitet) |
Jedinica > 500 MW |
Jedinica ≥ 300 do 500 MW |
Jedinica < 300 MW |
|
Ultra-superkritična (odnosno s tlakom pare > 240 bara i temperaturom pare ≥ 593 °C) ILI emisijama < 750 g CO2/kWh |
12 godina (1) |
12 godina (1) |
12 godina (1) |
|
Superkritična (odnosno s tlakom pare > 221 bara i temperaturom pare ≥ 550 °C) ILI emisijama između 750 i 850 g CO2/kWh |
Ne ispunjava uvjete |
10 godina i samo u zemljama koje ispunjavaju uvjete IDA-e (1) (2) (3) |
10 godina i samo u zemljama koje ispunjavaju uvjete IDA-e (1) (2) (3) |
|
Subkritična (odnosno s tlakom pare < 221 bara) ILI emisijama većim od 850 g CO2/kWh |
Ne ispunjava uvjete |
Ne ispunjava uvjete |
10 godina i samo u zemljama koje ispunjavaju uvjete IDA-e (1) (3) |
|
(1)
Ako ispunjavaju uvjete za službenu potporu, za transakcije projektnog financiranja u skladu sa stavkom (d) u nastavku dopušten je dodatni rok otplate od dvije godine, podložno maksimalnom roku otplate u skladu s člankom 2. Priloga VII.
(2)
Kako bi se pridonijelo rješavanju energetskog siromaštva, potpora za izvozne kredite u trajanju od 10 godina može se pružiti svim zemljama u kojima nacionalna stopa elektrifikacije (prema najnovijim podacima o pristupu električnoj energiji iz Svjetske energetske prognoze Međunarodne agencije za energetiku) u trenutku zaprimanja relevantnog zahtjeva za izvozne kredite iznosi 90 % ili manje.
(3)
Potpora za izvozne kredite zemljama koje ne ispunjavaju uvjete IDA-e može se pružiti za geografski izolirane lokacije 1. ako se analizom alternativa iz članka 4. točke (b) podtočke 1. ovog sektorskog dogovora utvrdi da alternativna rješenja s nižim emisijama ugljika nisu održiva i 2. ako se na temelju fizikalnih/geografskih obilježja i postojećih obilježja mreže (uključujući nemogućnost povezivanja s većom mrežom) kategorija učinkovitosti predloženog projekta smatra najboljom dostupnom tehnologijom. Ako projekt nije smješten na otoku, zainteresirana sudionica mora zatražiti suglasnost svih sudionica primjenom pojedinačnog posebnog dogovora u skladu s člancima 58. do 63. Sporazuma. |
|||
Za potrebe provedbe prethodno navedene tablice 1.:
Kada je riječ o prihvatljivim subkritičnim jedinicama, službena potpora ograničena je na dvije jedinice smještene u jednoj elektrani, čiji ukupni bruto instalirani kapacitet nije veći od 500 MW, osim ako je u analizi alternativa iz članka 4. točke (b) podtočke 1. ovog sektorskog dogovora preispitana mogućnost jedne veće jedinice u višoj kategoriji učinkovitosti i ako je utvrđeno da taj pristup nije održiv. U tom slučaju službena potpora ograničena je na dvije jedinice, čiji ukupni bruto instalirani kapacitet nije veći od 600 MW.
Kada je riječ o prihvatljivim superkritičnim jedinicama, službena potpora ograničena je na najviše dvije jedinice smještene u istoj elektrani, osim ako je u analizi alternativa iz članka 4. točke (b) podtočke 1. ovog sektorskog dogovora preispitana mogućnost postizanja istog kapaciteta s pomoću jedne ili dvije veće jedinice i ako je utvrđeno da taj pristup nije održiv.
Zemlje koje ispunjavaju uvjete IDA-e definirane su kao zemlje koje ispunjavaju uvjete za potporu Međunarodnog udruženja za razvoj (uključujući zemlje koje ispunjavaju uvjete IDA-e i zemlje koje ispunjavaju uvjete za sredstva IDA-e i IBRD-a) u trenutku zaprimanja relevantnog zahtjeva za izvozne kredite.
Za službeno podupirane izvozne kredite za robu i usluge obuhvaćene člankom 1. točkom (a) podtočkom 2. ovog sektorskog dogovora, maksimalni rok otplate utvrđuje se u skladu s člankom 12. Sporazuma.
Transakcije projektnog financiranja transakcije su robe i usluga obuhvaćene ovim sektorskim dogovorom koje ispunjavaju i kriterije iz Dodatka I. Prilogu VII. Za takve transakcije sudionica koja primjenjuje odgovarajući rok otplate iz tablice 1. ovog sektorskog dogovora primjenjuje i ostale uvjete iz Priloga VII., podložno odredbama članka 3. ovog sektorskog dogovora.
3. OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA
Podložno odredbama točke (b) u nastavku otplata glavnice i plaćanje kamata odvija se u skladu s:
člankom 14. Sporazuma ili
za transakcije roba i usluga obuhvaćenih ovim sektorskim dogovorom koje ispunjavaju i kriterije iz Dodatka I. Prilogu VII., članka 3. tog Dodatka.
Ponderirano prosječno razdoblje otplate ne smije trajati duže od polovine razdoblja otplate i tri mjeseca.
POGLAVLJE III.
POSTUPCI
4. PRETHODNA OBAVIJEST
Sudionica mora izdati prethodnu obavijest u skladu s člankom 48. Sporazuma najkasnije deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze ako želi pružati potporu u skladu s odredbama ovog sektorskog dogovora.
Ta obavijest sadržava:
informaciju o tome da je provedena ocjena alternativa s manjim emisijama ugljika i da je utvrđeno da te alternative nisu održive i
dokaz da je projekt u skladu s nacionalnom energetskom politikom države domaćina i politikom i strategijom ublažavanja klimatskih promjena, koje se podupiru ciljanom politikom za širenje obnovljive energije i/ili povećanje energetske učinkovitosti
za projekte koji ispunjavaju uvjete iz bilješke 2. objašnjenje načina na koji projekt pridonosi rješavanju energetskog siromaštva.
Sudionica koja daje obavijest o transakciji projektnog financiranja u skladu s člankom 2. točkom (d) ovog sektorskog dogovora uz prethodno navedene zahtjeve izvješćivanja izvješćuje i o podacima koji se traže u skladu s Prilogom VII.
POGLAVLJE IV.
PRAĆENJE, PREISPITIVANJE I REVIZIJA
5. PRAĆENJE
Tajništvo svake godine izvješćuje o provedbi ovog sektorskog dogovora.
6. REVIZIJA I PRAĆENJE
Ovaj se sektorski dogovor preispituje najkasnije do 30. lipnja 2019. radi daljnjeg jačanja njegovih uvjeta u drugoj fazi, koja započinje najkasnije 1. siječnja 2021., s namjerom da se pridonese zajedničkom cilju suočavanja s klimatskim promjenama i nastavi s postupnim smanjenjem službene potpore za elektrane na ugljen, među ostalim radi smanjenja upotrebe manje učinkovitih elektrana na ugljen.
Preispitivanjem se uzima u obzir sljedeće:
najnovija izvješća o klimi i posljedicama pridržavanja odluke da se globalno zatopljenje ograniči na ispod 2 °C u odnosu na predindustrijske razine
napredak tehnologije u elektranama na ugljen, uključujući kombinirani ciklus s integriranim uplinjavanjem
dostupnost tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika
razvoj regulatornih okvira povezanih s elektranama na ugljen u zemljama koje kupuju i zemljama izvoznicama
razvoj tržišnih uvjeta u raznim zemljama, uključujući komercijalnu izvedivost raznih tehnologija za elektrane na ugljen i operativno iskustvo s takvim tehnologijama
razvoj događaja u području politike i prakse financiranja izvoznih kredita u zemljama koje nisu članice OECD-a, a posebno u velikim zemljama izvoznicama elektrana na ugljen, vodeći pri tome računa o važnoj ulozi koju sudionice mogu imati u poticanju sudjelovanja zemalja koje nisu članice OECD-a u tom području i
utjecaj ovog sektorskog dogovora na energetsko siromaštvo i stopu nacionalne elektrifikacije.
7. PRIJELAZNI ARANŽMANI
Uvjeti ovog sektorskog dogovora primjenjuju se na konačne obveze za robu i usluge obuhvaćene ovim sektorskim dogovorom od 1. siječnja 2017., uz iznimku projekata za koje je zahtjev za dostavu prijedloga objavljen prije 1. siječnja 2017., na temelju potpune studije tehničke izvedivosti i procjene utjecaja na okoliš i društvo i uz uvjet da se zahtjev za potporu za izvozne kredite za svaki takav projekt podnese i riješi u najkraćem mogućem roku.
PRILOG VII.
UVJETI PRIMJENJIVI NA TRANSAKCIJE PROJEKTNOG FINANCIRANJA
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
1. PODRUČJE PRIMJENE
U ovom Prilogu utvrđuju se uvjeti koje sudionice mogu poduprijeti u slučaju transakcija projektnog financiranja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti iz Dodatka 1.
U nedostatku odgovarajućih odredaba u ovom Prilogu, primjenjuju se uvjeti Sporazuma.
POGLAVLJE II.
FINANCIJSKI UVJETI ( 49 )
2. MAKSIMALNI ROKOVI OTPLATE
Maksimalni rok otplate je 14 godina u skladu s odredbama Sektorskog dogovora o izvoznim kreditima za projekte proizvodnje električne energije iz ugljena koji ulaze u njegovo područje primjene.
3. OTPLATA GLAVNICE I PLAĆANJE KAMATA
Glavnica izvoznog kredita može se otplaćivati u nejednakim obrocima, pri čemu se i glavnica i kamate mogu plaćati u manje učestalim obrocima od onih polugodišnjih, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Niti jedna otplata glavnice ili niz uplata u šestomjesečnom razdoblju koje se odnose na glavnicu ne smiju premašiti 25 % glavnice kredita.
Prva otplata glavnice izvršava se najkasnije 24 mjeseca od datuma početka roka otplate kredita, pri čemu je u razdoblju od 24 mjeseca od datuma početka roka otplate kredita potrebno otplatiti najmanje 2 % glavnice kredita.
Kamate se plaćaju najmanje svakih 12 mjeseci, pri čemu se prvo plaćanje kamata izvršava najkasnije šest mjeseci od datuma početka roka otplate kredita
Ponderirano prosječno razdoblje otplate ne smije trajati duže od sedam godina i tri mjeseca.
Sudionica izdaje prethodnu obavijest u skladu s člankom 5. ovog Priloga.
4. MINIMALNE FIKSNE KAMATNE STOPE
Ako sudionice pružaju službenu financijsku potporu za kredite s fiksnom stopom, vrijedi sljedeće:
za rokove otplate do uključno 12 godina, sudionica primjenjuje odgovarajuće komercijalne referentne kamatne stope (CIRR) koje su u skladu s člankom 20. Sporazuma
za rokove otplate dulje od 12 godina, na sve valute primjenjuje se dodatna naknada od 20 baznih bodova na komercijalne referentne kamatne stope.
POGLAVLJE III.
POSTUPCI
5. PRETHODNA OBAVIJEST ZA TRANSAKCIJE PROJEKTNOG FINANCIRANJA
Sudionica obavješćuje sve sudionice o namjeri pružanja potpore u skladu s uvjetima iz ovog Priloga najmanje deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze. Obavijest se izdaje u skladu s Prilogom VIII. Sporazuma. Ako bilo koja sudionica zatraži objašnjenje za uvjete koji se podupiru tijekom tog razdoblja, sudionica koja izdaje obavijest čeka dodatnih deset kalendarskih dana prije preuzimanja bilo kakve obveze.
Dodatak 1.
Kriteriji prihvatljivosti za transakcije projektnog financiranja
I. OSNOVNI KRITERIJI
Transakcija uključuje sljedeće elemente/za transakciju su značajni sljedeći elementi:
financiranje određene gospodarske jedinice, pri čemu davatelj kredita ocjenjuje da se novčani tok i zarada te gospodarske jedinice mogu smatrati izvorom sredstava za otplatu kredita, a sredstva gospodarske jedinice kolateralom za kredit
financiranje izvoznih transakcija s nezavisnim (pravno i gospodarski) projektnim društvom, odnosno trgovačkim društvom s posebnom namjenom, koje se odnose na projekte ulaganja koji ostvaruju vlastite prihode
odgovarajuća podjela rizika među partnerima u projektu, odnosno privatnim ili kreditno sposobnim dioničarima, izvoznicima, vjerovnicima, kupcima, uključujući primjereni kapital
novčani tok povezan s projektom dostatan za pokrivanje operativnih troškova i servisiranje vanjskog duga tijekom cijelog razdoblja otplate
prioritetni odbitak operativnih troškova i servisiranja duga od prihoda projekta
nedržavni kupac/korisnik kredita bez državne garancije otplate (ne uključujući garancije za dobro izvršenje obveza, npr. dogovore s kupcem)
osiguranje koje se temelji na imovini za prihode/sredstva projekta, odnosno prijenos prava i obveza, založena sredstva, račune prihoda
ograničen pristup ili nedostatak pristupa sponzorima dioničara iz privatnog sektora/sponzorima projekta nakon završetka.
II. DODATNI KRITERIJI ZA TRANSAKCIJE PROJEKTNOG FINANCIRANJA U ZEMLJAMA OECD-A S VISOKIM DOHOTKOM PO STANOVNIKU
Transakcija uključuje sljedeće elemente/za transakciju su značajni sljedeći elementi:
Sudjelovanje u sindiciranju kredita s privatnim financijskim institucijama koje ne ostvaruju službenu potporu za izvozne kredite, pri čemu vrijedi sljedeće:
sudionica je manjinski partner statusa pari passu tijekom cijelog trajanja kredita i
službena potpora za izvozne kredite koju pružaju sudionice uključuje manje od 50 % sindiciranja.
premijska stopa za sve službene potpore ne snižava dostupno financiranje na privatnom tržištu i u skladu je s odgovarajućim stopama koje naplaćuju ostale privatne financijske institucije koje sudjeluju u sindiciranju.
PRILOG VIII.
PODACI KOJI SE TREBAJU UKLJUČITI U OBAVIJESTI
Podaci iz odjeljka I. u nastavku uključuju se u sve obavijesti dostavljene na temelju Sporazuma (uključujući njegove priloge). Osim toga, za posebne vrste obavijesti osiguravaju se, prema potrebi, podaci iz odjeljka II.
I. PODACI KOJI SE UKLJUČUJU U SVE OBAVIJESTI
(a) Osnovni podaci
1. Država koja izdaje obavijest
2. Datum obavijesti
3. Naziv tijela/agencije koji izdaju obavijest
4. Redni br.
5. Izvorna obavijest ili revizija prijašnje obavijesti (broj revizije ako je bitan)
6. Broj tranše (ako je bitno)
7. Referentni broj kreditne linije (ako je bitno)
8. Članci Sporazuma na temelju kojih se izdaje obavijest
9. Referentni broj obavijesti koja se prilagođava (ako je bitno)
10. Opis potpore koja se prilagođava (ako je bitno)
11. Odredišna država
(b) Podaci o kupcu/korisniku kredita/jamcu
1. Država kupca
2. Ime kupca
3. Lokacija kupca
4. Status kupca
5. Država korisnika kredita (ako se razlikuje od države kupca)
6. Ime korisnika kredita (ako se razlikuje od kupca)
7. Lokacija korisnika kredita (ako se razlikuje od lokacije kupca)
8. Status korisnika kredita (ako se razlikuje od statusa kupca)
9. Država jamca (ako je bitno)
10. Ime jamca (ako je bitno)
11. Lokacija jamca (ako je bitno)
12. Status jamca (ako je bitno)
(c) Podaci o robi i/ili uslugama koje se izvoze i o projektu
1. Opis robe i/ili usluga koje se izvoze
2. Opis projekta (ako je bitno)
3. Lokacija projekta (ako je bitno)
4. Datum zaključivanja natječaja (ako je bitno)
5. Datum isteka kreditne linije (ako je bitno)
6. Vrijednost podupiranih ugovora, bilo stvarna vrijednost (za sve kreditne linije i transakcije projektnog financiranja ili za bilo koju pojedinačnu transakciju na dobrovoljnoj osnovi), bilo u skladu sa sljedećom ljestvicom u milijunima SDR-ova:
|
Kategorija |
Pošiljatelj |
Primatelj |
|
I.: |
0 |
1 |
|
II.: |
1 |
2 |
|
III.: |
2 |
3 |
|
IV.: |
3 |
5 |
|
V.: |
5. |
7 |
|
VI.: |
7 |
10 |
|
VII.: |
10 |
20 |
|
VIII.: |
20 |
40 |
|
IX.: |
40 |
80 |
|
X.: |
80 |
120 |
|
XI.: |
120 |
160 |
|
XII.: |
160 |
200 |
|
XIII.: |
200 |
240 |
|
XIV.: |
240 |
280 |
|
XV.: |
280 |
|
|
(*1)
Navedite broj višekratnika od 40 milijuna SDR-ova iznad 280 milijuna SDR-ova, npr. 410 milijuna SDR-ova svrstava se u kategoriju XV. + 3. |
||
7. Valuta ugovora(â)
(d) Financijski uvjeti službene potpore za izvozne kredite
1. Vrijednost kredita; stvarna vrijednost za obavijesti o kreditnim linijama i transakcijama projektnog financiranja ili bilo koje pojedinačne transakcije na dobrovoljnoj osnovi ili u skladu s ljestvicom SDR-a
2. Valuta kredita
3. Predujam (postotak ukupne vrijednosti podupiranih ugovora)
4. Lokalni troškovi (postotak ukupne vrijednosti podupiranih ugovora)
5. Datum početka roka otplate kredita i upućivanje na primjenjivu podtočku članka 10.
6. Dužina razdoblja otplate
7. Osnovica kamatne stope
8. Kamatna stopa ili marža
II. DODATNI PODACI KOJI SE, PREMA POTREBI, UKLJUČUJU U OBAVIJESTI IZDANE U VEZI S POSEBNIM ODREDBAMA
(a) Sporazum, članak 14. točka (d) podtočka 5.
1. Način otplate
2. Učestalost otplate
3. Razdoblje između datuma početka roka otplate kredita i prve otplate glavnice
4. Iznos kamata kapitaliziranih prije datuma početka roka otplate kredita
5. Ponderirano prosječno razdoblje otplate
6. Obrazloženje razloga za nepružanje potpore u skladu s člankom 14. točkama (a) do (c)
(b) Sporazum, članci 24., 27., 30. i 31.
1. Razvrstavanje države dužnika prema riziku
2. Izabrana dužnikova kategorija rizika kupca
3. Dužina razdoblja korištenja
4. Postotak pokrića za politički rizik (države)
5. Postotak pokrića za komercijalni rizik (kupca)
6. Kvaliteta pokrića (ispod standarda, standardna ili iznad standarda)
7. Minimalna premijska stopa (MPR) koja se temelji na razvrstavanju države dužnika prema riziku bez garancije trećih strana, sudjelovanja multilateralnih/regionalnih institucija, smanjenja rizika i/ili povećanja kreditne sposobnosti kupca
8. Primjenjivi MPR
9. Stvarna naplaćena premijska stopa (izražena u obliku minimalne premijske stope kao postotak glavnice)
(c) Sporazum, članak 24. točka (c)
1. Kreditni rejtinzi dužnika/jamca u stranoj valuti koje je dodijelila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga
2. Kreditni rejtinzi države u stranoj valuti koje je dodijelila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga
3. Odgovarajuće minimalne premijske stope TCMB-a na temelju najboljeg dostupnog rejtinga dužnika/jamca u stranoj valuti koji je dodijelila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga
4. Odgovarajuće minimalne premijske stope TCMB-a na temelju najboljeg dostupnog rejtinga države u stranoj valuti koji je dodijelila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga, ako je predloženo razvrstavanje rizika dužnika/jamca jednako ili veće od najboljeg dostupnog rejtinga za države koji je dodijelila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga
5. U slučaju razvrstavanja dužnika/jamca u rejting bolji od najboljeg dostupnog rejtinga koji je dodijelila akreditirana agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga ili jednak ili bolji od najboljeg dostupnog rejtinga za države koji je dodijelila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga, obavijest mora sadržavati obrazloženje za razvrstavanje
6. U slučaju određivanja cijena sindiciranih kredita/garancija detaljan opis metodologije upotrijebljene za izvođenje premije na temelju ukupnih cijena
7. U slučaju referentne vrijednosti kredita detaljan opis metodologije upotrijebljene za izvođenje premije na temelju ukupnih cijena
8. U slučaju određivanja cijena specifične obveznice ili CDS-a, detaljni opis metodologije upotrijebljene za izvođenje cijena, detaljne informacije o tome zašto je određivanje cijena relevantno, uključujući odnosi li se određivanje cijena na stvarnog dužnika ili na povezani subjekt, te ako se radi o potonjem, navesti kako su kriteriji povezanog subjekta ispunjeni.
(d) Sporazum, članak 27. točka (e)
1. Izabrana dužnikova kategorija rizika kupca
2. Kreditni rejting/rejtinzi u stranoj valuti koji je dodijelila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga
3. Razlog zašto je kategorija rizika kupca bolja od rejtinga koji je dodijelila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga
(e) Sporazum, članak 30.
1. Korištene metode smanjivanja rizika države
2. Potvrda da su ispunjeni kriteriji iz Priloga XIII.
3. Za metodu 1, primjenjivo razvrstavanje države prema riziku koje proizlazi iz uporabe dotične metode
4. Za metodu 2:
(f) Sporazum, članak 31.
1. Primijenjena povećanja kreditne sposobnosti kupca
2. Faktor povećanja kreditne sposobnosti (CEF) primijenjen na svako povećanje
3. Ukupni CEF koji se mora primijeniti
(g) Sporazum, članci 49. i 50.
1. Oblik vezane pomoći (odnosno, razvojna pomoć ili prethodno miješani kredit ili povezano financiranje)
2. Ukupna razina povlastica financiranja vezane ili djelomično nevezane pomoći, izračunana u skladu s člankom 40.
3. DDR korišten pri izračunu povlastica
4. Postupanje s gotovinskim plaćanjima pri izračunu razine povlastica
5. Ograničenja korištenja kreditnih linija
(h) Prilog I., članak 5. točka (e)
1. Navesti:
(i) Prilog II., članak 8.
1. Detaljan opis izvoznog ugovora: npr. nova nuklearna elektrana, modernizacija postojeće nuklearne elektrane, opskrba nuklearnim gorivom i obogaćivanje ili pružanje usluga zbrinjavanja istrošenog goriva
2. Otplata glavnice i otplata kamata u skladu s: člankom 3. točkom (a) podtočkom 1., člankom 3. točkom (a) podtočkom 2. ili člankom 3. točkom (c) Priloga II.
3. Ako se službena potpora pruža u skladu s člankom 3. točkom (c) Priloga II., potrebno je navesti:
4. Minimalna kamatna stopa primijenjena u skladu s člankom 4. Priloga II.
(j) Prilog IV., članak 10.
1. Detaljan opis projekta:
2. Način otplate glavnice i plaćanja kamata u skladu s: člankom 6. točkom (a) podtočkom 1., člankom 6. točkom (a) podtočkom 2. ili člankom 6. točkom (c) Priloga IV.
3. Ako se službena potpora pruža u skladu s člankom 6. točkom (c) Priloga IV., potrebno je navesti:
4. Minimalna kamatna stopa primijenjena u skladu s člankom 7. Priloga IV.
(k) Prilog V., članak 5.
1. Detaljno objašnjenje uvjeta financijske potpore koja se pruža, uključujući:
2. Za transakcije u zemljama kategorije I.: ukupan iznos sindiciranja duga za projekt, uključujući službene i privatne davatelje kredita
(l) Prilog VI., članak 4.
1. Informaciju o tome da je provedena ocjena alternativa s manjim emisijama ugljika i da je utvrđeno da te alternative nisu održive i
2. Dokaz da je projekt u skladu s nacionalnom energetskom politikom države domaćina i politikom i strategijom ublažavanja klimatskih promjena, koje se temelje na ciljanoj politici za širenje obnovljive energije i/ili povećanje energetske učinkovitosti
3. Za projekte koji ispunjavaju uvjete iz bilješke 2., objašnjenje načina na koji projekt pomaže u rješavanju energetskog siromaštva.
(m) Prilog VII., članak 5.
1. Obrazloženje za pružene uvjete projektnog financiranja
2. Vrijednost ugovora u odnosu na ugovor tipa „ključ u ruke”, udio podugovora itd.
3. Detaljan opis projekta
4. Vrsta pokrića pruženog prije datuma početka roka otplate kredita
5. Postotak pokrića za politički rizik prije datuma početka roka otplate kredita
6. Postotak pokrića za komercijalni rizik prije datuma početka roka otplate kredita
7. Vrsta pokrića pruženog nakon datuma početka roka otplate kredita
8. Postotak pokrića za politički rizik nakon datuma početka roka otplate kredita
9. Postotak pokrića za komercijalni rizik nakon datuma početka roka otplate kredita
10. Dužina razdoblja izgradnje (ako je primjenjivo)
11. Dužina razdoblja korištenja
12. Ponderirano prosječno razdoblje otplate
13. Način otplate
14. Učestalost otplate
15. Razdoblje između datuma početka roka otplate kredita i prve otplate glavnice
16. Postotak glavnice otplaćene do srednje točke kredita
17. Iznos kamata kapitaliziranih prije datuma početka roka otplate kredita
18. Ostale naknade koje je primila ECA, npr. provizije za neiskorišteni dio odobrenog kredita (neobavezno, osim u slučaju transakcija s kupcima u zemljama OECD-a s visokim dohotkom)
19. Premijska stopa (neobavezno, osim u slučaju projekata u zemljama OECD-a s visokim dohotkom)
20. Potvrda (i prema potrebi obrazloženje) da transakcija uključuje/da je za nju značajno:
(n) Prilog VII., članak 5., za projekte zemalja OECD-a s visokim dohotkom
1. Ukupan iznos sindiciranja duga za projekt, uključujući službene i privatne davatelje kredita
2. Ukupan iznos sindiciranja duga od strane privatnih davatelja kredita
3. Postotak sindiciranja duga koji su osigurale sudionice
4. Potvrda:
PRILOG IX.
IZRAČUN MINIMALNIH PREMIJSKIH STOPA
Formula za izračun MPR-a
Za izračun primjenjivog MPR-a za izvozni kredit koji uključuje dužnika/jamca u državi svrstanoj u kategoriju rizika zemlje 1 – 7 primjenjuje se sljedeća formula:
MPR = {[(ai × HOR + bi) × maks (PCC, PCP)/0,95] × (1 – LCF) + [cinx PCC/0,95 × HOR × (1 – CEF)]} × QPFi × PCFi × BTSF
gdje je:
|
— |
ai = koeficijent rizika zemlje u kategoriji rizika zemlje i (i = 1 – 7) |
|
— |
cin = koeficijent rizika kupca za kategoriju kupca n (n = SOV+, SOV/CCO, CC1-CC5) u kategoriji rizika zemlje i (i = 1 – 7) |
|
— |
bi = konstanta za kategoriju rizika zemlje i (i = 1 – 7) |
|
— |
HOR = vrijeme rizika |
|
— |
PCC = postotak pokrića za komercijalni rizik (kupca) |
|
— |
PCP = postotak pokrića za politički rizik (zemlje) |
|
— |
CEF = faktor povećanja kreditne sposobnosti |
|
— |
QPFi = faktor kvalitete proizvoda u kategoriji rizika zemlje i (i = 1 – 7) |
|
— |
PCFi = faktor postotka pokrića u kategoriji rizika zemlje i (i = 1 – 7) |
|
— |
BTSF = faktor „rizik manji od državnog” |
|
— |
LCF = faktor lokalne valute |
Primjenjivo razvrstavanje zemalja prema riziku
Primjenjivo razvrstavanje zemalja prema riziku utvrđuje se u skladu s člankom 24. točkom (e) Sporazuma, na temelju kojeg se zatim utvrđuje koeficijent rizika zemlje (ai) i konstanta (bi) koji se dobivaju iz sljedeće tablice:
|
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
|
a |
0,090 |
0,200 |
0,350 |
0,550 |
0,740 |
0,900 |
1,100 |
|
b |
0,350 |
0,350 |
0,350 |
0,350 |
0,750 |
1,200 |
1,800 |
Odabir odgovarajuće kategorije rizika kupca
Odgovarajuća kategorija rizika kupca odabire se iz sljedeće tablice, kojom su obuhvaćene kombinacije utvrđenih kategorija rizika zemlje i rizika kupca i dogovorena sukladnost kategorija rizika kupca CC1 – CC5 s razvrstavanjem akreditiranih agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga. Kvalitativni opisi svih kategorija rizika kupca (SOV+ do CC5) utvrđeni su kako bi se pojednostavnilo razvrstavanje dužnika (i jamaca) i navode se u Prilogu XII.
|
Kategorija rizika zemlje |
||||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
|
SOV + |
SOV + |
SOV + |
SOV + |
SOV + |
SOV + |
SOV + |
|
SOV/CC0 |
SOV/CC0 |
SOV/CC0 |
SOV/CC0 |
SOV/CC0 |
SOV/CC0 |
SOV/CC0 |
|
CC1 AAA do AA– |
CC1 A+ do A– |
CC1 BBB+ do BBB– |
CC1 BB+ do BB |
CC1 BB– |
CC1 B+ |
CC1 B |
|
CC2 A+ do A– |
CC2 BBB+ do BBB– |
CC2 BB+ do BB |
CC2 BB– |
CC2 B+ |
CC2 B |
CC2 B– ili niže |
|
CC3 BBB+ do BBB– |
CC3 BB+ do BB |
CC3 BB– |
CC3 B+ |
CC3 B |
CC3 B– ili niže |
|
|
CC4 BB+ do BB |
CC4 BB– |
CC4 B+ |
CC4 B |
CC4 B– ili niže |
|
|
|
CC5 BB– ili niže |
CC5 B+ ili niže |
CC5 B ili niže |
CC5 B– ili niže |
|
|
|
Koeficijent rizika kupca (cin) određuje se na temelju kategorije rizika kupca i primjenjive kategorije rizika zemlje te se dobiva iz sljedeće tablice:
|
Kategorija rizika kupca |
Kategorija rizika zemlje |
||||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
|
|
SOV + |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
SOV/CC0 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
0,000 |
|
CC1 |
0,110 |
0,120 |
0,110 |
0,100 |
0,100 |
0,100 |
0,125 |
|
CC2 |
0,200 |
0,212 |
0,223 |
0,234 |
0,246 |
0,258 |
0,271 |
|
CC3 |
0,270 |
0,320 |
0,320 |
0,350 |
0,380 |
0,480 |
nije primjenjivo |
|
CC4 |
0,405 |
0,459 |
0,495 |
0,540 |
0,621 |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
|
CC5 |
0,630 |
0,675 |
0,720 |
0,810 |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Vrijeme rizika (HOR)
Vrijeme rizika (HOR) izračunava se kako slijedi:
U navedenim formulama kao jedinica mjerenja vremena koriste se godine.
Postotak pokrića za komercijalni rizik (kupca) (PCC) i politički rizik (zemlje) (PCP)
Postotci pokrića (PCC i PCP) izražavaju se u formuli za izračun MPR-a kao decimalne vrijednosti (npr. 95 % izražava se kao 0,95).
Povećanja kreditne sposobnosti kupca
Faktor povećanja kreditne sposobnosti (CEF) jednak je nuli za svaku transakciju koja nije podložna nikakvom povećanju kreditne sposobnosti kupca. Vrijednost CEF-a za transakcije koje su podložne povećanju kreditne sposobnosti kupca određuje se u skladu s Prilogom XIII. Sporazumu (podložno ograničenjima iz članka 31. točke (c) Sporazuma i ne smije biti veća od 0,35.
Faktor kvalitete proizvoda (QPF)
QPF se dobiva iz sljedeće tablice:
|
Kvaliteta proizvoda |
Kategorija rizika zemlje |
||||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
|
|
Ispod standarda |
0,9965 |
0,9935 |
0,9850 |
0,9825 |
0,9825 |
0,9800 |
0,9800 |
|
Standard |
1,0000 |
1,0000 |
1,0000 |
1,0000 |
1,0000 |
1,0000 |
1,0000 |
|
Iznad standarda |
1,0035 |
1,0065 |
1,0150 |
1,0175 |
1,0175 |
1,0200 |
1,0200 |
Faktor postotka pokrića (PCF)
PCF se određuje kako slijedi:
Postotak koeficijenta pokrića dobiva se iz sljedeće tablice:
|
|
Kategorija rizika zemlje |
||||||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
|
|
Postotak koeficijenta pokrića |
0,00000 |
0,00337 |
0,00489 |
0,01639 |
0,03657 |
0,05878 |
0,08598 |
Faktor rizika manjeg od rizika države (BTSF)
Ako je dužnik razvrstan u kategoriju rizika kupca „manji od rizika države” (SOV+), BTSF = 0,9, u protivnom BTSF = 1.
Faktor lokalne valute (LCF)
Za transakcije pri kojima se koristi smanjenje rizika zemlje u lokalnoj valuti, vrijednost LCF-a ne smije biti veća od 0,2. Vrijednost LCF-a za sve ostale transakcije je 0.
PRILOG X.
TRŽIŠNE USPOREDNE VRIJEDNOSTI ZA TRANSAKCIJE U DRŽAVAMA NULTE KATEGORIJE
Nepokrivena tranša izvoznih kredita ili dio sindiciranog kredita koji ne pokriva agencija za izvozne kredite
Cijena koju privatne banke/institucije navedu u pogledu nepokrivene tranše predmetnog izvoznog kredita (ili ponekad kao pokriveni dio sindiciranog kredita koji ne pokriva agencija za izvozne kredite) može biti najbolja alternativa pokriću agencije za izvozne kredite. Cijene za takve nepokrivene tranše ili tranše koje ne pokriva agencija za izvozne kredite koriste se samo ako su utvrđene po tržišnim uvjetima (to primjerice ne uključuje dijelove koje financiraju međunarodne financijske institucije).
Specifične obveznice poduzeća
Obveznice poduzeća nose sebi svojstven kreditni rizik. Oprez je potreban pri prilagođavanju s obzirom na značajke ugovora agencija za izvozne kredite, primjerice dospijeće, denominaciju valute i bilo koje povećanje kreditne sposobnosti. Ako se koriste primarne obveznice poduzeća (tj. cjelokupni prinos pri izdavanju) ili sekundarne obveznice poduzeća (tj. opcijski prilagođen raspon u odnosu na odgovarajuću krivulju, što je obično krivulja relevantne valutne zamjene), prije svega se koriste one za dužnika; ako nije dostupno, mogu se upotrijebiti primarne ili sekundarne obveznice poduzeća povezanih subjekata.
Specifične kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza
Kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (CDS) oblik su zaštite od neispunjavanja obveza. Raspon CDS-a je iznos koji kupac CDS-a u određenom razdoblju plaća kao postotak fiktivne vrijednosti glavnice i obično se izražava u baznim bodovima. Kupac CDS-a zapravo kupuje osiguranje od neispunjavanja obveza tako da u razdoblju trajanja ugovora o razmjeni ili do pojave kreditnog događaja vrši plaćanja prodavatelju CDS-a. Prvenstveno se trebaju upotrebljavati krivulje CDS-a za dužnika, a ako nisu dostupne, mogu se upotrijebiti one povezanih subjekata.
Referentne vrijednosti kredita
Primarne referentne vrijednosti kredita (tj. određivanje cijene pri izdavanju) ili sekundarne referentne vrijednosti kredita (tj. trenutačni prinos kredita koji očekuje financijska institucija koja kredit otkupljuje od druge financijske institucije). Za izračun sveukupnog prinosa trebaju biti poznate sve pristojbe koje se odnose na primarne referentne vrijednosti kredita. Ako se koriste referentne vrijednosti kredita, prvenstveno se trebaju koristiti one za dužnika, a ako nisu dostupne, mogu se upotrijebiti one povezanih subjekata.
Referentne krivulje tržišta
Referentne krivulje tržišta odražavaju kreditni rizik cijelog sektora ili razreda kupaca. Te tržišne informacije mogu biti bitne u slučajevima kad nisu dostupne specifične informacije. Općenito, kvaliteta informacija koje su svojstvene tim tržištima ovisi o likvidnosti tržišta. U svakom slučaju, potrebno je težiti tržišnim instrumentima koji omogućuju najveću podudarnost sa značajkama ugovora agencije za izvozne kredite, primjerice datumom, kreditnim rejtingom, dospijećem i denominacijom valute.
PRILOG XI.
KRITERIJI I UVJETI KOJIMA SE UREĐUJE PRIMJENA GARANCIJE OTPLATE OD TREĆE STRANE I RAZVRSTAVANJE MULTILATERALNIH ILI REGIONALNIH INSTITUCIJA
SVRHA
U Prilogu se utvrđuju kriteriji i uvjeti kojima se uređuje primjena garancije otplate od treće strane, uključujući garanciju otplate razvrstane multilateralne ili regionalne institucije u skladu s člankom 24. točkom (e) Sporazuma. U Prilogu se utvrđuju i kriteriji za ocjenu multilateralnih i regionalnih organizacija kada se utvrđuje treba li se institucija razvrstati u skladu s člankom 28. Sporazuma.
PRIMJENA
Slučaj 1.: Garancija za ukupni iznos rizika
Ako osiguranje u obliku garancije otplate subjekt osigura za ukupan iznos rizika (odnosno glavnicu i kamate), mogu se primijeniti razvrstavanje rizika zemlje i kategorija rizika kupca koji se odnose na jamca ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:
Za razvrstane multilateralne ili regionalne institucije koje djeluju kao jamci primjenjuju se sljedeći kriteriji:
Ako je jamac ovisno društvo/vladajuće društvo zajamčenog subjekta, sudionice, za svaki slučaj zasebno, odlučuju o sljedećem: 1. pri razmatranju odnosa između ovisnog društva/vladajućeg društva i stupnja pravne obveze vladajućeg društva, je li ovisno društvo/vladajuće društvo pravno i financijski nezavisno i može li ispuniti svoje obveze plaćanja 2. utječu li na ovisno društvo/matično društvo lokalni događaji/propisi ili uplitanje države i 3. bi li se sjedište u slučaju neplaćanja smatralo odgovornim.
Slučaj 2.: Garancija ograničena na iznos
Ako osiguranje u obliku garancije otplate subjekt osigura za ograničeni iznos rizika (tj. glavnice i kamata), mogu se primijeniti razvrstavanje rizika zemlje i kategorija rizika kupca koji se odnose na jamca za dio kredita obuhvaćen garancijom, uz uvjet da su ispunjeni svi ostali kriteriji navedeni u okviru Slučaja 1.
Za dio koji nije obuhvaćen garancijom primjenjuju se razvrstavanje rizika zemlje i kategorija rizika kupca koji se odnose na dužnika.
Razvrstavanje multilateralnih ili regionalnih institucija
Multilateralne ili regionalne institucije prihvatljive su za razvrstavanje ako je institucija općenito izuzeta od monetarnog nadzora i propisa o transferu u zemlji u kojoj se nalazi. Takve institucije razvrstavaju se u kategorije rizika zemlje od 0 do 7, za svaki slučaj zasebno, u skladu s ocjenom rizika svakog zasebnog primjera te uzimajući u obzir:
Ocjena bi također trebala uzeti u obzir evidenciju plaćanja u prošlosti u slučajevima neispunjavanja obveze kreditnih rizika zemlje bilo u zemlji u kojoj se nalazi ili u zemlji dužnika i sve ostale čimbenike koji su primjereni za proces ocjenjivanja.
Popis razvrstanih multilateralnih i regionalnih institucija nije konačan i sudionica može predložiti instituciju za preispitivanje u skladu s prethodno navedenim razmatranjima. Sudionice su obvezne objaviti razvrstavanje multilateralnih i regionalnih institucija.
PRILOG XII.
KVALITATIVNI OPISI KATEGORIJA RIZIKA KUPCA
Rizik manji od rizika države (SOV+)
Riječ je o izuzetnoj kategoriji razvrstavanja. Subjekt razvrstan u ovu kategoriju ima izuzetno dobar kreditni profil na temelju kojeg se može očekivati da će u razdoblju poteškoća ili čak neispunjavanja obveza povezanih s plaćanjem državnog duga izvršiti svoje obveze plaćanja. Međunarodne agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga redovito izdaju izvješća u kojima se navode poduzeća i druge ugovorne strane čiji je rejting bolji od rejtinga države u stranoj valuti. Sudionice koje predlažu razvrstavanje subjekta u kategoriju „rizik manji od rizika države” moraju navesti izvore na kojima se temelji njihova preporuka za takav rejting bolji od državnog, osim ako se primjenom metodologije za procjenu rizika države utvrdi da je on znatno veći od rizika zemlje. Za razvrstavanje u kategoriju „rizik manji od državnog” od subjekta se očekuje da ima neka ili u pravilu većinu sljedećih ili jednakovrijednih obilježja:
Kategorija rizika kupca SOV+ obično se ne primjenjuje na:
Rizik države (SOV)
Državni dužnici/jamci su subjekti koji su izričito pravno opunomoćeni da u ime države preuzimaju plaćanje dužničkih obveza. Obično je riječ o ministarstvu financija ili središnjoj banci ( 50 ). Državnim rizikom smatra se rizik za koji vrijedi sljedeće:
Rizik jednak riziku države (CC0): Izvrsna kreditna kvaliteta
Kategorijom „rizik jednak riziku države” obuhvaćena su dva osnovna tipa dužnika/jamaca:
Izvrsna kreditna kvaliteta podrazumijeva zanemariv očekivani stupanj rizika od prekida plaćanja i vrlo dobru sposobnost subjekta za plaćanje, pri čemu ne postoji velika vjerojatnost da će predvidljivi događaji utjecati na tu sposobnost. Kreditna kvaliteta obično odražava kombinaciju nekoliko (ili svih) sljedećih značajki poslovnog i financijskog profila subjekta:
Za subjekt je značajna i visoka kvaliteta objavljivanja financijskih podataka i podataka o vlasništvu, osim ako postoji velika vjerojatnost potpore od strane vladajućeg društva (ili države) čije je razvrstavanje s obzirom na rizik kupca jednako ili bolje od onoga koje odgovara dotičnoj kategoriji rizika kupca.
Ovisno o razvrstavanju zemlje u kojoj dužnik/jamac ima sjedište, akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga vjerojatno će dužnika/jamca iz kategorije rizika kupca CC0 ocijeniti s AAA (kategorija zemlje 1) ili B (kategorija zemlje 7).
Vrlo dobra kreditna kvaliteta (CC1)
Predviđa se nizak ili vrlo nizak rizik od prekida plaćanja. Dužnik/jamac ima vrlo dobru sposobnost plaćanja i nije vjerojatno da će na nju utjecati predvidljivi događaji. Njegova je osjetljivost na negativne učinke promjene okolnosti i ekonomskih uvjeta ograničena ili vrlo ograničena. Kreditna kvaliteta obično odražava kombinaciju nekoliko (ili svih) sljedećih značajki poslovnog i financijskog profila:
Za subjekt je značajna i visoka kvaliteta objavljivanja financijskih podataka i podataka o vlasništvu, osim ako postoji velika vjerojatnost potpore od strane vladajućeg društva (ili države) čije je razvrstavanje s obzirom na rizik kupca jednako ili bolje od onoga koje odgovara dotičnoj kategoriji rizika kupca.
Ovisno o razvrstavanju zemlje u kojoj dužnik/jamac ima sjedište, akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga vjerojatno će dužnika/jamca iz kategorije rizika kupca CC1 ocijeniti s AAA (kategorija zemlje 1) i B (kategorija zemlje 7).
Dobra do umjereno dobra kreditna kvaliteta, iznadprosječna (CC2)
Predviđa se niska razina rizika od prekida plaćanja. Dužnik/jamac ima dobru do umjereno dobru sposobnost plaćanja i nije vjerojatno da će na tu sposobnost utjecati predvidljivi događaji. Njegova je osjetljivost na negativne učinke promjena u okolnostima i ekonomskim uvjetima ograničena. Kreditna kvaliteta obično odražava kombinaciju nekoliko (ili svih) sljedećih značajki poslovnog i financijskog profila:
Za subjekt je značajna i visoka kvaliteta objavljivanja financijskih podataka i podataka o vlasništvu, osim ako postoji velika vjerojatnost potpore od strane vladajućeg društva (ili države) čije je razvrstavanje s obzirom na rizik kupca jednako ili bolje od onoga koje odgovara dotičnoj kategoriji rizika kupca.
Ovisno o razvrstavanju zemlje u kojoj dužnik/jamac ima sjedište, akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga vjerojatno će dužniku/jamcu iz kategorije rizika kupca CC2 dati ocjenu između A+ (kategorija zemlje 1) i B– ili nižu (kategorija zemlje 7).
Umjerena kreditna kvaliteta, prosječna (CC3)
Predviđa se umjeren ili umjereno nizak rizik od prekida plaćanja. Dužnik/jamac ima umjerenu ili umjereno dobru sposobnost plaćanja. Postoji mogućnost kreditnog rizika u slučaju izloženosti dužnika/jamca velikoj trajnoj neizvjesnosti ili nepovoljnim poslovnim, financijskim ili gospodarskim uvjetima koji bi mogli utjecati na njegovu sposobnost pravovremenog plaćanja. Međutim, možda su dostupne poslovne ili financijske alternative zahvaljujući kojima se mogu ispuniti financijske obveze. Kreditna kvaliteta obično odražava kombinaciju nekoliko (ili svih) sljedećih značajki poslovnog i financijskog profila:
Za subjekt je značajna i dostatna kvaliteta objavljivanja financijskih podataka i podataka o vlasništvu, osim ako postoji velika vjerojatnost potpore od strane vladajućeg društva (ili države) čije je razvrstavanje s obzirom na rizik kupca jednako ili bolje od onoga koje odgovara dotičnoj kategoriji rizika kupca.
Ovisno o razvrstavanju zemlje u kojoj dužnik/jamac ima sjedište, akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga vjerojatno će dužniku/jamcu iz kategorije rizika kupca CC3 dati ocjenu između BBB+ (kategorija zemlje 1) i B– ili nižu (kategorija zemlje 6).
Umjereno slaba kreditna kvaliteta, ispodprosječna (CC4)
Predviđa se umjereno nizak rizik od prekida plaćanja. Dužnik/jamac ima umjerenu do umjereno slabu sposobnost plaćanja. Postoji mogućnost kreditnog rizika u slučaju izloženosti dužnika/jamca velikoj trajnoj neizvjesnosti ili nepovoljnim poslovnim, financijskim ili gospodarskim uvjetima koji bi mogli utjecati na njegovu sposobnost pravovremenog plaćanja. Međutim, možda su dostupne poslovne ili financijske alternative zahvaljujući kojima se mogu ispuniti financijske obveze. Kreditna kvaliteta obično odražava kombinaciju nekoliko (ili svih) sljedećih značajki poslovnog i financijskog profila:
Za subjekt je značajna i dostatna kvaliteta objavljivanja financijskih podataka i podataka o vlasništvu, osim ako postoji velika vjerojatnost potpore od strane vladajućeg društva (ili države) čije je razvrstavanje s obzirom na rizik kupca jednako ili bolje od onoga koje odgovara dotičnoj kategoriji rizika kupca.
Ovisno o razvrstavanju zemlje u kojoj dužnik/jamac ima sjedište, akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga vjerojatno će dužniku/jamcu iz kategorije rizika kupca CC4 dati ocjenu između BB+ (kategorija zemlje 1) i B– ili nižu (kategorija zemlje 5).
Slaba kreditna kvaliteta (CC5)
Predviđa se visok do vrlo visok rizik od prekida plaćanja. Dužnik/jamac ima umjereno slabu do slabu sposobnost plaćanja. Dužnik/jamac trenutačno ima sposobnost ispunjavanja obveza plaćanja, međutim marža sigurnosti je ograničena. Postoji vjerojatnost da će nastati problemi povezani s plaćanjem jer sposobnost neprekinutog plaćanja ovisi o održivom i povoljnom poslovnom i gospodarskom okruženju. Nepovoljni poslovni, financijski ili gospodarski uvjeti vjerojatno će smanjiti sposobnost plaćanja ili spremnost na plaćanje. Kreditna kvaliteta obično odražava kombinaciju nekoliko (ili svih) sljedećih značajki poslovnog i financijskog profila:
Za subjekt je značajna i niska kvaliteta objavljivanja financijskih podataka i podataka o vlasništvu, osim ako postoji velika vjerojatnost potpore od strane vladajućeg društva (ili države) čije je razvrstavanje s obzirom na rizik kupca jednako ili bolje od onoga koje odgovara dotičnoj kategoriji rizika kupca.
Ovisno o razvrstavanju zemlje u kojoj dužnik/jamac ima sjedište, akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga vjerojatno će dužniku/jamcu iz kategorije rizika kupca CC5 dati ocjenu između BB– (kategorija zemlje 1) i B– ili nižu (kategorija zemlje 4).
PRILOG XIII.
KRITERIJI I UVJETI KOJIMA SE UREĐUJE PRIMJENA METODA SMANJIVANJA RIZIKA ZEMLJE I POVEĆANJE KREDITNE SPOSOBNOSTI KUPCA
SVRHA
U ovom se Prilogu utvrđuju pojedinosti o korištenju metoda smanjenja kreditnog rizika zemlje iz članka 30. točke (a) Sporazuma i povećanjima kreditne sposobnosti kupca iz članka 31. točke (a) Sporazuma. to uključuje kriterije, uvjete i posebne okolnosti koji se primjenjuju na njihovu upotrebu kao i učinak na MPR-ove.
METODE SMANJENJA RIZIKA ZEMLJE
1. Struktura budućeg priljeva iz inozemstva zajedno sa založnim računom u inozemstvu
Definicija:
Pisani dokument poput isprave ili dokumenta o otpuštanju ili sporazuma o skrbništvu, zapečaćen i dostavljen trećoj stranci, odnosno osobi koja nije stranka instrumenta, koji dotična treća stranka zadržava do ispunjenja određenih uvjeta i zatim ga dostavlja drugoj stranci da bi stupio na snagu. Ako se uzimajući u obzir dodatne navedene čimbenike ispune sljedeći kriteriji, ovom se metodom mogu smanjiti ili ukloniti transferni rizici, uglavnom u višim kategorijama rizika zemlje.
Kriteriji:
Dodatni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir:
Metoda se primjenjuje na temelju razmatranja gore navedenih značajki za svaki slučaj zasebno i, između ostalog, vezano uz:
Učinak na MPR
Korištenjem ove metode smanjivanja rizika zemlje, primjenjivo razvrstavanje rizika zemlje može se poboljšati za jednu kategoriju, osim u slučaju transakcija u kategoriji rizika zemlje 1.
2. Financiranje u lokalnoj valuti
Definicija:
Ugovor i financiranje koje se dogovara u konvertibilnim i dostupnim lokalnim valutama, s iznimkom čvrstih valuta, pri čemu se financiranje izvršava na lokalnoj razini kako bi se isključio ili smanjio transferni rizik. Prva dva kreditna rizika zemlje u načelu ne utječu na primarnu obvezu duga u lokalnoj valuti.
Kriteriji:
Dodatni čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir:
Metoda se primjenjuje na selektivnoj osnovi u odnosu na konvertibilne i prenosive valute zemalja sa zdravim gospodarstvom. Sudionica ECA mora biti sposobna ispuniti svoje obveze plaćanja štete izražene u njezinoj vlastitoj valuti u slučaju da lokalna valuta postane „neprenosiva” ili „nekonvertibilna” nakon što ECA preuzme odgovornost (Izravni davatelj kredita ipak bi bio izložen tom riziku).
Učinak na MPR
Primjenom ove metode smanjivanja rizika udio kreditnog rizika zemlje u MPR-u može se smanjiti za najviše 20 % (odnosno vrijednost faktora lokalne valute (LCF) ne prelazi 0,2).
POVEĆANJA KREDITNE SPOSOBNOSTI KUPCA
U sljedećoj tablici navode se definicije povećanja kreditne sposobnosti kupca koja se mogu primjenjivati kao i njihov maksimalni učinak na primjenjive MPR-ove korištenjem CEF-a u formuli izračuna MPR-a.
|
Povećanje kreditne sposobnosti |
Definicije |
Najveći CEF (kategorija rizika zemlje 1 – 7) |
Najveći CEF (tržišna vrijednost) |
|
Prijenos prihoda ili potraživanja iz ugovora |
Ako korisnik kredita ima ugovore s velikim kupcima, bilo stranim ili lokalnim, pravno izvršiv prijenos ugovora u slučaju neispunjavanja dužničkih obveza daje pravo izvršavanja ugovora korisnika kredita i/ili donošenja odluka u okviru glavnih ugovora umjesto korisnika kredita. Izravan ugovor s trećom stranom u transakciji (tijelo lokalne uprave u okviru transakcije u području rudarstva ili energetike) davateljima kredita omogućuje da u slučaju izvlaštenja ili drugog oblika kršenja ugovornih obveza povezanih s transakcijom od vlade zatraže pravna rješenja. Postojeće društvo koje posluje na teškom tržištu ili u teškom sektoru može imati potraživanja povezana s prodajom proizvodnje prema društvu ili društvima iz stabilnijeg okruženja. Potraživanja su obično u čvrstoj valuti, ali ne moraju biti predmet posebnog ugovornog odnosa. Dodjela tih potraživanja može predstavljati osiguranje imovinom u računima korisnika kredita, pri čemu se davatelju kredita omogućuje povlašten tretman u novčanom toku što ga stvara korisnik kredita. |
0,10 |
Nije primjenjivo |
|
Osiguranje na temelju imovine |
Kontrola nad imovinom, vidljiva iz: 1. hipoteke na vrlo pokretnu i vrlo vrijednu imovinu i 2. imovine koja je sama po sebi velika vrijednost. Osiguranje koje se temelji na imovini jest osiguranje imovinom čiji se povrat može relativno lako ostvariti, primjerice lokomotiva, medicinska oprema ili građevinska oprema. Pri vrednovanju takvog osiguranja ECA treba uzeti u obzir koliko je lako, s pravnog gledišta, ostvariti takav povrat. Drugim riječima, vrijednost je veća ako se prava iz osiguranja imovinom ostvaruju u okviru stabilnog pravnog režima, a manja ako je mogućnost povrata imovine s pravnog gledišta upitna. Točnu vrijednost osiguranja na temelju imovine određuje tržište, pri čemu je relevantno „tržište” šire od onog lokalnog jer je imovinu moguće premjestiti u područje druge nadležnosti. NAPOMENA: Povećanje kreditne sposobnosti s pomoću osiguranja na temelju imovine primjenjuje se na rizik kupca ako je osiguranje na temelju imovine izvršeno unutar države u kojoj je transakcija provedena. |
0,25 |
0,15 |
|
Osiguranje iz dugotrajne materijalne imovine |
Dugotrajna imovina na kojoj se temelji osiguranje najčešće je sastavni dio opreme koji može biti izložen određenim ograničenjima zbog svojih fizičkih značajki, npr. turbina ili stroj koji je dio pokretne trake. Svrha i vrijednost osiguranja na temelju dugotrajne imovine sastoji se u tome što ECA-i omogućuje veći utjecaj na korištenje imovine za nadoknadu gubitaka u slučaju neispunjavanja obveza. Vrijednost osiguranja na temelju dugotrajne imovine ovisi o ekonomskim, pravnim, tržišnim i drugim čimbenicima. |
0,15 |
0,10 |
|
Založni račun |
Založni su računi rezervni računi za servisiranje duga ili drugi oblici gotovinskih računa potraživanja koji davateljima kredita služe kao osiguranje, a pod kontrolom su stranke koju ne nadzire kupac/dužnik ili koja s njim ne dijeli zajedničko vlasništvo. Založeni iznos mora se deponirati ili blokirati unaprijed. Vrijednost takvog osiguranja gotovo uvijek iznosi 100 % od nominalne vrijednosti takvih gotovinskih računa. Time se omogućuje veća kontrola nad uporabom gotovine i servisiranje duga prije diskrecijske potrošnje. NAPOMENA: Povećanje kreditne sposobnosti s pomoću založnog računa primjenjuje se na rizik kupca ako je založni račun otvoren unutar države u kojoj je transakcija provedena. Gotovinsko osiguranje znatno umanjuje rizik od neispunjavanja obveza povezan s osiguranim obrocima. |
Založeni iznos kao postotak kredita do najviše 0,10 |
Založeni iznos kao postotak kredita do najviše 0,10 |
PRILOG XIV.
KONTROLNI POPIS KRITERIJA KVALITETE RAZVOJA
KONTROLNI POPIS KRITERIJA KVALITETE RAZVOJA PROJEKATA KOJI OSTVARUJU FINANCIJSKU POMOĆ
Posljednjih godina DAC je razvio čitav niz kriterija kako bi se osiguralo da projekti u zemljama u razvoju koji se u cijelosti ili djelomično financiraju službenom razvojnom pomoći pridonose razvoju. Ti su kriteriji sadržani u:
SUKLADNOST PROJEKTA S OPĆIM PRIORITETIMA ZEMLJE PRIMATELJICE U PODRUČJU ULAGANJA (ODABIR PROJEKTA)
Je li projekt dio programa ulaganja i programa javne potrošnje koje su već odobrila središnja financijska tijela i tijela za planiranje zemlje primateljice?
(Navedite dokument u kojem se projekt spominje, npr. program javnog ulaganja zemlje primateljice.)
Sufinancira li projekt međunarodna institucija za financiranje razvoja?
Postoje li dokazi da je međunarodna institucija za financiranje razvoja ili druga članica DAC-a razmotrila i odbila projekt zbog niske razine razvojne prednosti?
U slučaju projekta privatnog sektora, je li ga odobrila vlada zemlje primateljice?
Je li projekt obuhvaćen međuvladinim ugovorom kojim se predviđa širi raspon aktivnosti koje se odnose na pomoć donatorice u zemlji primateljici?
PRIPREMA I OCJENA PROJEKTA
Je li projekt pripremljen, osmišljen i ocijenjen na temelju niza normi i kriterija koji su načelno u skladu s Načelima DAC-a za ocjenu projekata? Odgovarajuća načela odnose se na ocjenu projekta u skladu s:
gospodarskim aspektima (stavci 30. do 38. Načela DAC-a za ocjenu projekata)
tehničkim aspektima (stavak 22. Načela DAC-a za ocjenu projekata)
financijskim aspektima (stavci 23. do 29. Načela DAC-a za ocjenu projekata).
U slučaju projekta koji ostvaruje prihod, posebno ako je njegova proizvodnja namijenjena konkurentnom tržištu, je li povlašteni element financiranja u obliku pomoći prenesen na krajnjeg korisnika sredstava? (stavak 25. Načela DAC-a za ocjenu projekata).
institucijska ocjena (stavci 40. do 44. Načela DAC-a za ocjenu projekata).
socijalna i distribucijska analiza (stavci 47. do 57. Načela DAC-a za ocjenu projekata).
procjena utjecaja na okoliš (stavci 55. do 57. Načela DAC-a za ocjenu projekata)
POSTUPCI JAVNE NABAVE
Koji će se od sljedećih načina javne nabave koristiti? (Za definicije, vidjeti popis načela iz dokumenta Kodeks dobrog postupanja u području javne nabave koja se odnose na službenu razvojnu pomoć).
međunarodni konkurentski natječaji (Načelo nabave III. i njegov Prilog 2.: Minimalni uvjeti za učinkovite međunarodne konkurentske natječaje).
nacionalni javni natječaji (Načelo nabave IV.).
neformalni natječaji ili izravni pregovori (Načelo nabave V. A ili B).
Je li predviđena provjera cijena i kvalitete opskrbe (stavak 63. Načela DAC-a za ocjenu projekata)?
PRILOG XV.
POPIS DEFINICIJA
Za potrebe Sporazuma:
|
(a) |
Obveza : svaka izjava, u bilo kojem obliku, kojom se zemlji primateljici, kupcu, korisniku kredita, izvozniku ili financijskoj instituciji izražava spremnost ili namjera pružanja službene potpore. |
|
(b) |
Pojedinačni posebni dogovor : dogovor među sudionicama da se za danu transakciju ili u posebnim okolnostima slože oko posebnih financijskih uvjeta za službenu potporu. Pravila prihvaćenog pojedinačnog posebnog dogovora zamjenjuju pravila Sporazuma samo u slučaju transakcija ili okolnosti navedenih u pojedinačnom posebnom dogovoru. |
|
(c) |
Razina povlastica vezane pomoći : u slučaju bespovratnih sredstava, razina povlastica iznosi 100 %. U slučaju kredita, razina povlastica jednaka je razlici između nominalne vrijednosti kredita i diskontirane sadašnje vrijednosti budućih plaćanja koje korisnik kredita mora izvršiti radi servisiranja duga. Ta se razlika izražava kao postotak nominalne vrijednosti kredita. |
|
(d) |
Stavljanje izvan pogona : zatvaranje ili rastavljanje nuklearne elektrane. |
|
(e) |
Vrijednost izvoznog ugovora : ukupan iznos što ga plaća kupac izvezene robe i/ili usluga, ili koji se plaća u njegovo ime, isključujući lokalne troškove kako su definirani u nastavku. U slučaju najma ta vrijednost ne uključuje dio plaćanja najma koji je jednak kamatama. |
|
(f) |
Konačna obveza : za transakcije izvoznog kredita (bilo da je riječ o jednoj transakciji ili kreditnoj liniji) konačna obveza nastaje kad se sudionica na temelju uzajamnog ugovora ili jednostranog akta obveže na ispunjavanje preciznih i potpunih financijskih uvjeta. |
|
(g) |
Početno punjenje gorivom : početno punjenje gorivom ograničeno je na nuklearnu jezgru ugrađenu na samom početku i dva naknadna punjenja koja zajedno ne premašuju dvije trećine nuklearne jezgre. |
|
(h) |
Subvencioniranje kamatne stope : sporazum između vlade i banaka ili drugih financijskih institucija koji omogućuje financiranje izvoza po fiksnoj stopi jednakoj ili većoj od CIRR-a. |
|
(i) |
Kreditna linija : okvir, neovisno o njegovu obliku, koji se primjenjuje na izvozne kredite i obuhvaća niz transakcija koje mogu ili ne moraju biti povezane s posebnim projektom. |
|
(j) |
Lokalni troškovi : izdaci za robu i usluge u zemlji kupca koji su potrebni ili za izvršenje ugovora izvoznika ili za dovršetak projekta čiji je ugovor izvoznika dio. Ti troškovi ne uključuju proviziju koja se plaća zastupniku izvoznika u zemlji kupovine. |
|
(k) |
Transakcija koja podliježe primjeni usporednih tržišnih vrijednosti : transakcije s krajnjim dužnicima/jamcima u zemljama kategorije 0, zemljama OECD-a s visokim dohotkom i zemljama europodručja s visokim dohotkom. |
|
(l) |
Minimalna aktuarska premija : godišnja prosječna stopa statusa neispunjavanja obveza (izvedena iz kumulativnih stopa neispunjavanja obveza koje objavljuju glavne akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga) za dani rejting i ukupno trajanje (WAL – ponderirano prosječno trajanje cijele transakcije) prilagođena na temelju predviđenog gubitka zbog neispunjavanja obveza i ukupnih čimbenika troškova prema dogovorenim konvencijama sudionica. |
|
(m) |
Specifična obveznica ili CDS : specifična obveznica ili CDS ograničeni su na instrumente usporedne tržišne vrijednosti koji pripadaju identičnom dužniku/jamcu u transakciji koja ostvaruje potporu. |
|
(n) |
Čisto pokriće : službena potpora koju pruža vlada, ili koja se pruža u njezino ime, isključivo putem garancije ili osiguranja za izvozne kredite, odnosno potpora koja ne ostvaruje pogodnosti službene financijske potpore. |
|
(o) |
Povezani subjekt
: upućivanja na povezani subjekt instrumenti su usporedne vrijednosti povezanog korisnika kredita, a ne identičnog korisnika kredita u transakciji koja ostvaruje potporu. U slučaju kada dužnik nema obveznica ili CDS-ova koji kotiraju na burzi, a u organizacijskoj strukturi dužnika postoji vladajuće društvo, ovisno društvo ili sestrinsko društvo s nepodmirenim specifičnim obveznicama ili CDS-ovima na tržištu, tada se prema članku 24. točki (c) te specifične obveznice ili CDS-ovi mogu upotrijebiti kao da ih je izdao sam dužnik ako:
1.
vladajuće, ovisno ili sestrinsko društvo ima isti rejting agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga izdavatelja kao dužnik/jamac ili
2.
ispunjeni su svi sljedeći kriteriji:
i.
sudioničin unutarnji rejting dužnika/jamca odgovara rejtingu agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga povezanog subjekta
ii.
dužnik/jamac je glavno društvo koje posluje u okviru vladajućeg društva/holdinga, a time i ključni i sastavni dio poslovanja grupacije
iii.
rejting agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga temelji se na temeljnoj djelatnosti grupacije
iv.
dužnik/jamac osigurava znatan dio prihoda grupacije pružanjem nekih od temeljnih proizvoda/usluga grupacije ključnim kupcima ili posjeduje velik dio imovine vladajućeg društva i upravlja njime
v.
prodaju dužnika/jamca iz grupacije vrlo je teško zamisliti, a odstranjivanje bi bitno izmijenilo opći oblik grupacije
vi.
neispunjavanje obveza dužnika/jamca predstavljalo bi velik rizik za ugled grupacije, štetilo bi njezinoj franšizi i moglo bi ugroziti njezinu održivost
vii.
visoka razina upravljanja i operativne integracije postoji ako kapital i financiranje uobičajeno pružaju vladajuće društvo ili ovisno financijsko društvo s pomoću kredita među društvima te ako je potpora vladajućeg društva neosporna. |
|
(p) |
Rok otplate : razdoblje od datuma početka roka otplate kredita, kako je definirano u ovom Prilogu, do kraja ugovornog datuma konačne otplate glavnice. |
|
(q) |
Datum početka roka otplate kredita
:
1.
dijelovi ili komponente (poluproizvodi) uključujući povezane usluge: u slučaju dijelova ili komponenata, datum početka roka otplate kredita nije kasniji od stvarnog datuma prihvaćanja robe ili ponderiranog prosječnog datuma prihvaćanja robe (uključujući usluge, ako je primjenjivo) od strane kupca ili, za usluge, datuma podnošenja računa klijentu ili prihvaćanja usluga od strane klijenta
2.
kvazikapitalna dobra i povezane usluge – strojevi i oprema, obično relativno niske vrijednosti po jedinici, namijenjeni korištenju u industrijskom postupku ili proizvodnji ili u komercijalne svrhe: u slučaju kvazikapitalnih dobara, datum početka roka otplate kredita nije kasniji od stvarnog datuma prihvaćanja dobara ili ponderiranog prosječnog datuma prihvaćanja dobara od strane kupca ili, ako izvoznik ima odgovornosti povezane s puštanjem u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita je datum puštanja u pogon ili, ako je riječ o uslugama, datum podnošenja računa klijentu ili prihvaćanja usluge od strane klijenta. U slučaju ugovora o pružanju usluga pri čemu je pružatelj usluga odgovoran za puštanje u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum puštanja u pogon.
3.
kapitalna dobra i projektne usluge – strojevi i oprema visoke vrijednosti namijenjeni korištenju u industrijskom postupku ili proizvodnji ili u komercijalne svrhe:
—
U slučaju ugovora o prodaji kapitalnih dobara koja uključuju pojedinačne predmete koji se mogu koristiti sami za sebe, najkasniji datum početka roka otplate kredita je stvarni datum na koji kupac stječe fizičko vlasništvo nad dobrima, ili ponderirani prosječni datum na koji kupac preuzima fizičko vlasništvo nad dobrima.
—
U slučaju ugovora o prodaji kapitalne opreme za cjelovite tvornice ili postrojenja pri čemu dobavljač nije odgovoran za puštanje u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum na koji kupac stječe fizičko vlasništvo nad čitavom opremom (ne uključujući rezervne dijelove) koja se isporučuje u okviru ugovora.
—
Ako je izvoznik odgovoran za puštanje u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum puštanja u pogon.
—
Kad je riječ o uslugama, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum podnošenja računa klijentu ili prihvaćanja usluge od strane klijenta. U slučaju ugovora o pružanju usluga pri čemu je pružatelj usluga odgovoran za puštanje u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum puštanja u pogon.
4.
Cjelovite tvornice ili postrojenja – cjelovite proizvodne jedinice visoke vrijednosti koje zahtijevaju korištenje kapitalnih dobara:
—
U slučaju ugovora o prodaji kapitalne opreme za cjelovite tvornice ili postrojenja pri čemu dobavljač nije odgovoran za puštanje u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum na koji kupac stječe fizičko vlasništvo nad čitavom opremom (ne uključujući rezervne dijelove) koja se isporučuje u okviru ugovora.
—
U slučaju građevinskih ugovora u kojima izvoditelj radova nije odgovoran za puštanje u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum dovršetka izgradnje.
—
U slučaju bilo kojeg ugovora na temelju kojeg je dobavljač ili izvoditelj radova odgovoran za puštanje u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum dovršetka instalacije ili gradnje ili datum na koji su provedena prethodna ispitivanja radi utvrđivanja spremnosti za puštanje u pogon. To se primjenjuje bez obzira na to je li objekt tom prilikom isporučen kupcu u skladu s uvjetima ugovora i bez obzira na bilo koju moguću trajnu obvezu dobavljača ili izvoditelja radova (npr. u vezi s jamstvom za učinkovito funkcioniranje ili osposobljavanja lokalnog osoblja).
—
Ako ugovor uključuje odvojeno izvođenje pojedinačnih dijelova projekta, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum početka svakog zasebnog dijela ili prosječni datum tih početnih datuma ili, ako dobavljač ima ugovor koji se ne odnosi na cijeli projekt, ali je njime obuhvaćen bitan dio projekta, datum početka može biti onaj koji se odnosi na projekt kao cjelinu.
—
Kad je riječ o uslugama, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum podnošenja računa klijentu ili prihvaćanja usluge od strane klijenta. U slučaju ugovora o pružanju usluga pri čemu je pružatelj usluga odgovoran za puštanje u pogon, najkasniji datum početka roka otplate kredita jest datum puštanja u pogon.
|
|
(r) |
Vezana pomoć : |
|
(s) |
Nevezana pomoć : pomoć koja uključuje kredite ili bespovratna sredstva čiji je prihod potpuno i slobodno dostupan za financiranje nabave iz bilo koje zemlje. |
|
(t) |
Prosječno ponderirano razdoblje otplate : vrijeme potrebno za otplatu jedne polovine glavnice kredita. Izračunava se kao zbroj vremena (u godinama) između datuma početka roka otplate kredita i svake otplate glavnice, ponderiran dijelom glavnice otplaćene na svaki datum otplate. |
( 1 ) Kao što je utvrđeno člankom 5. Konvencije OECD-a.
( 2 ) Prema kategorizaciji Svjetske banke s obzirom na BND po glavi stanovnika koja se provodi jednom godišnje.
( 3 ) Status zemlje u smislu: 1. radi li se o zemlji s visokim dohotkom (prema kategorizaciji koju utvrđuje Svjetska banka na godišnjoj razini s obzirom na BND po glavi stanovnika), 2. članstva u OECD-u i 3. je li članica europodručja, revidira se na godišnjoj razini. Označavanje zemlje u skladu s člankom 25. točkom (c) kao zemlje OECD-a s visokim dohotkom ili zemlje europodručja s visokim dohotkom kao i uklanjanje takve oznake stupa na snagu tek nakon što je razvrstavanje zemlje prema dohotku (visoki dohodak ili nešto drugo) ostalo nepromijenjeno dvije godine zaredom. Promjena u pogledu oznake zemlje kao zemlje OECD-a s visokim dohotkom ili zemlje europodručja s visokim dohotkom kao i uklanjanje te oznake povezano s promjenom u pogledu članstva u OECD-u ili sudjelovanja u europodručju stupa na snagu odmah u trenutku godišnje revizije statusa zemlje.
( 4 ) Da bi se transakcija smatrala transakcijom osiguranom imovinom, mora postojati osiguranje potraživanja prvenstvenog reda na imovini koja se financira i, u slučaju najma, prijenos prava i/ili osiguranje potraživanja prvenstvenog reda u vezi s plaćanjem najma.
( 5 ) Da bi se transakcija smatrala transakcijom projektnog financiranja, ona mora ispuniti osnovne kriterije utvrđene u Dodatku 1. Prilogu VII. Sporazumu.
( 6 ) Ne dovodeći u pitanje taj prag na transakcije, u zemljama usporednih tržišnih vrijednosti u kojima se koriste uvjeti predviđeni Prilogom V. (željeznice) ili Prilogom VII. (projektno financiranje) primjenjuju se relevantna pravila minimalnog sudjelovanja u komercijalnom kreditu primjenjiva na temelju tih priloga.
( 7 ) Taj dio kriterija od 25 % može se ispuniti ako dio transakcije koji se odnosi na bezgotovinsko plaćanje i obuhvaća jednu banku koja prima pokriće agencije za izvozne kredite uključuje nepokriveni dio od najmanje 25 %. Takve transakcije moraju ispunjavati sve ostale kriterije iz podstavka 1., uključujući odredbe o istim pravima iz ove alineje.
( 8 ) Ako je dužnika/jamca ocijenilo više akreditiranih agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga, rejting agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga najbolji je dostupni rejting u stranoj valuti na nadređenoj neosiguranoj osnovi za dužnika (ili jamca). Tajništvo sastavlja i vodi popis takvih akreditiranih agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga.
( 9 ) U slučaju da relevantno specifično tijelo za određivanje tržišnih cijena nije ocijenila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga, tržišne cijene koje proizlaze iz toga smatraju se nižima od odgovarajuće stope TCMB-a i podliježu prethodnoj obavijesti u skladu s člankom 48.
( 10 ) Na premijske stope koje se naplaćuju za transakcije s garancijom treće strane koju dostavlja dužnik u zemlji OECD-a s visokim dohotkom ili zemlji europodručja s visokim dohotkom primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u članku 24. točki (c).
( 11 ) u slučaju garancije treće strane, razvrstavanje zemalja prema riziku i kategorija rizika kupca koji se primjenjuju moraju biti povezani s istim subjektom, tj. ili s dužnikom ili s jamcem.
( 12 ) Iz administrativnih razloga neke zemlje koje ispunjuju uvjete za razvrstavanje u jednu od osam kategorija rizika zemlje ne smiju biti razvrstane ako općenito ne primaju službeno podupirane izvozne kredite. Na takve nerazvrstane zemlje sudionice mogu primijeniti razvrstavanje zemlje prema riziku koje smatraju primjerenim.
( 13 ) Pravila povezana s razvrstavanjem kupaca trebaju se shvatiti kao da se njima propisuje najpovoljnije razvrstavanje koje se može primijeniti. Tako npr. državni kupac može biti svrstan u manje povoljnu kategoriju rizika kupaca.
( 14 ) Minimalne premijske stope povezane s kategorijom rizika kupca „manje od rizika države” (SOV+) za 10 % su niže od minimalnih premijskih stopa u kategoriji „rizik države” (CC0).
( 15 ) Ako je nedržavnog korisnika kredita ocijenilo više od jedne akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga, obavijest je potrebna samo kada je ocjena rizika kupca povoljnija od najpovoljnijih rejtinga agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga.
( 16 ) S obzirom na rizik kupca, razvrstane multilateralne i regionalne institucije pripadaju kategoriji SOV/CC0.
( 17 ) Na temelju godišnje revizije Svjetske banke povezane s razvrstavanjem zemalja, za utvrđivanje prihvatljivosti za vezanu pomoć koristit će se prag BND-a po glavi stanovnika. Taj se prag može pronaći na internetskim stranicama OECD-a (http://www.oecd.org/trade/xcred/country-classification.htm).
( 18 ) Kako je utvrđeno u članku 5. Konvencije OECD-a.
( 19 ) Prema kategorizaciji Svjetske banke s obzirom na BND po glavi stanovnika koja se provodi jednom godišnje.
( 20 ) Status zemlje u smislu: 1. radi li se o zemlji s visokim dohotkom (prema kategorizaciji koju utvrđuje Svjetska banka na godišnjoj razini s obzirom na BND po glavi stanovnika), 2. članstva u OECD-u i 3. je li članica europodručja, revidira se na godišnjoj razini. Označavanje zemlje u skladu s člankom 23. točkom c) kao zemlje OECD-a s visokim dohotkom ili zemlje europodručja s visokim dohotkom i uklanjanje takve oznake stupa na snagu tek nakon što je razvrstavanje zemlje prema dohotku (visoki dohodak ili nešto drugo) ostalo nepromijenjeno dvije godine zaredom. Promjena oznake zemlje kao zemlje OECD-a s visokim dohotkom ili zemlje europodručja s visokim dohotkom i uklanjanje te oznake povezano s promjenom u pogledu članstva u OECD-u ili sudjelovanja u europodručju stupa na snagu odmah u trenutku godišnje revizije statusa zemlje.
( 21 ) Ocjena toga je li određena multilateralna ili regionalna institucija općenito izuzeta od monetarnog nadzora i propisa o transferima zemlje u kojoj se nalazi donosi se na temelju kriterija iz Priloga X. Sudionice su dužne voditi popis institucija za koje se smatra da ispunjavaju te kriterije i stoga podliježu premijskim stopama za transakcije koje podliježu primjeni usporednih tržišnih vrijednosti.
( 22 ) Da bi se transakcija smatrala transakcijom osiguranom imovinom, mora postojati osiguranje potraživanja prvenstvenog reda na imovini koja se financira i, u slučaju najma, prijenos prava i/ili osiguranje potraživanja prvenstvenog reda u vezi s plaćanjem najma.
( 23 ) Da bi se transakcija smatrala transakcijom projektnog financiranja, mora ispuniti osnovne kriterije utvrđene u Dodatku 1. Prilogu VI. Sporazumu.
( 24 ) Ne dovodeći u pitanje taj prag na transakcije, u zemljama usporednih tržišnih vrijednosti u kojima se koriste uvjeti predviđeni Prilogom V. (željeznice) ili Prilogom VI. (projektno financiranje) primjenjuju se relevantna pravila minimalnog sudjelovanja u komercijalnom kreditu primjenjiva na temelju tih priloga.
( 25 ) Taj dio kriterija od 25 % može se ispuniti ako dio transakcije koji se odnosi na bezgotovinsko plaćanje i obuhvaća jednu banku koja prima pokriće agencije za izvozne kredite uključuje nepokriveni dio od najmanje 25 %. Takve transakcije moraju ispunjavati sve ostale kriterije iz podstavka 1., uključujući odredbe o istim pravima iz ove alineje.
( 26 ) Ako je dužnika/jamca ocijenilo više akreditiranih agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga, rejting agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga najbolji je dostupni rejting u stranoj valuti na nadređenoj neosiguranoj osnovi za dužnika (ili jamca). Tajništvo sastavlja i vodi popis takvih akreditiranih agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga.
( 27 ) U slučaju da relevantno specifično tijelo za određivanje tržišnih cijena nije ocijenila akreditirana agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga, tržišne cijene koje proizlaze iz toga smatraju se nižima od odgovarajuće stope TCMB-a i podliježu prethodnoj obavijesti u skladu s člankom 46.
( 28 ) Na premijske stope koje se naplaćuju za transakcije s garancijom treće strane koju dostavlja dužnik u zemlji kategorije 0, zemlji OECD-a s visokim dohotkom i zemlji europodručja s visokim dohotkom ili multilateralna ili regionalna institucija za koju se smatra da ispunjava kriterije iz Priloga X. primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u članku 23. točki c).
( 29 ) U slučaju garancije treće strane razvrstavanje zemalja prema riziku i kategorija rizika kupca koji se primjenjuju moraju biti povezani s istim subjektom, tj. ili s dužnikom ili s jamcem.
( 30 ) Iz administrativnih razloga neke zemlje koje ispunjuju uvjete za razvrstavanje u jednu od osam kategorija rizika zemlje ne smiju biti razvrstane ako općenito ne primaju službeno podupirane izvozne kredite. Na takve nerazvrstane zemlje sudionice mogu primijeniti razvrstavanje zemlje prema riziku koje smatraju primjerenim.
( 31 ) Pravila povezana s razvrstavanjem kupaca trebaju se shvatiti kao da se njima propisuje najpovoljnije razvrstavanje koje se može primijeniti. Tako npr. državni kupac može biti svrstan u manje povoljnu kategoriju rizika kupaca.
( 32 ) Minimalne premijske stope povezane s kategorijom rizika kupca „manje od rizika države” (SOV+) za 10 % su niže od minimalnih premijskih stopa u kategoriji „rizik države” (CC0).
( 33 ) Ako je nedržavnog korisnika kredita ocijenilo više od jedne akreditirane agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga, obavijest je potrebna samo kada je ocjena rizika kupca povoljnija od najpovoljnijih rejtinga agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga.
( 34 ) Ta je revizija u tijeku.
( 35 ) Na temelju godišnje revizije Svjetske banke povezane s razvrstavanjem zemalja, za utvrđivanje prihvatljivosti za vezanu pomoć koristit će se prag BND-a po glavi stanovnika. Taj se prag može pronaći na internetskim stranicama OECD-a (https://www.oecd.org/trade/topics/export-credits/arrangement-and-sector-understandings/financing-terms-and-conditions/).
( 36 ) Ako predložena ocjena rizika kupca/korisnika kredita premašuje ocjenu rizika države domaćina, potrebno je priložiti objašnjenje.
( 37 ) U slučaju transakcija s vrijednošću izvoznog ugovora manjom od 5 milijuna USD, sudionica koja ne želi slijediti postupak za razvrstavanje prema riziku iz članaka 6. do 8. ovog Dodatka na kupca/korisnika kredita koji je predmet transakcije primjenjuje razvrstavanje prema riziku „8”, a transakciju prijavljuje u skladu s člankom 24. točkom (a) ovog sektorskog dogovora.
( 38 ) Za transakcije s vrijednošću izvoznog ugovora manjom od 5 milijuna USD primjenjuje se rok od pet radnih dana.
( 39 ) Uključujući informacije o mogućem sudjelovanju u takvim transakcijama (uz dužno poštovanje obveze čuvanja poslovne tajne).
( 40 ) Uključujući informacije o mogućem sudjelovanju u takvim transakcijama (uz dužno poštovanje obveze čuvanja poslovne tajne).
( 41 ) Za potrebe ovog upitnika „država” znači država koja je predložena za uključivanje na popis Konvencije iz Cape Towna u skladu s odjeljkom 2. Dodatka II. SDZ-u. Kada je to primjereno, na ova pitanja potrebno je odgovoriti i u vezi s propisima u posebnoj „teritorijalnoj jedinici” države u kojoj se nalazi relevantan operater zrakoplova (ili drugo relevantno tijelo kako je utvrđeno u članku 37. točki (b) Dodatka II.), pri čemu se smatra da „nacionalno zakonodavstvo” obuhvaća i upućivanje na odgovarajuće lokalno zakonodavstvo.
( 42 ) Za potrebe ovog upitnika „nacionalno zakonodavstvo” znači cjelokupno nacionalno zakonodavstvo države, uključujući (ali ne ograničavajući se na) ustav i njegove izmjene i sve savezne, državne ili područne (lokalne) zakone ili propise.
( 43 ) Na primjer, ako i. međunarodni ugovori imaju veću pravnu snagu od drugih pravnih akata na osnovi ustavnog ili sličnog okvirnog pravnog akta u državi X ili ako je ii. u državi X donesen potreban zakonodavni akt kojim se izričito utvrđuje veća pravna snaga Ugovora iz Cape Towna i/ili se njime takav drugi akt stavlja izvan snage ili ako su iii. Ugovor iz Cape Towna ili njegovi provedbeni akti a) specifičniji od drugog propisa (lex specialis derogat legi generali) i/ili b) doneseni poslije drugog propisa (lex posterior derogat legi priori) te su na temelju a) i/ili b) po pravnoj snazi iznad njega.
( 44 ) Na primjer, postoji li razlog na temelju kojeg se prava i pravna sredstva kojima vjerovnici raspolažu na temelju Konvencije, uključujući ona na temelju izjava o ispunjavanju uvjeta, a) ne bi priznala pravomoćnima ili b) ne bi bila sama po sebi dostatna za valjano ostvarivanje tih prava i korištenje pravnih sredstava u dotičnoj državi?
( 45 ) Za potrebe ovog pitanja primjer upravne mjere može biti slučaj kada država propusti uspostaviti postupke ili omogućiti sredstva kojima bi se omogućila primjena neke od odredbi Konvencije ili neke od izjava o ispunjavanju uvjeta. Kao primjer može se navesti i slučaj kada država u okviru svog registra zrakoplova propusti uspostaviti primjerene postupke za bilježenje neopozivog odobrenja u vezi s odjavom zrakoplova iz registra i zahtjevima za izvoz.
( 46 ) U svojoj analizi navedite bilo koji presedan/odluku koji se odnosi na priznavanje prava vjerovnika, uključujući agencije za izvozne kredite, kada je to relevantno.
( 47 ) Podrazumijeva se da se Preporuka iz 2012. primjenjuje jednako i na projekte koji nisu prihvatljivi za navedene financijske uvjete.
( 48 ) Za samopodizne platforme koje se koriste za instalaciju vjetroturbina utvrđuje se maksimalni rok otplate od 12 godina.
( 49 )
( 50 ) Najčešće će biti riječ o riziku središnje banke ili ministarstva financija. Ako je riječ o subjektima središnje države različitima od ministarstva financija, provodi se detaljna analiza poslovanja kako bi se utvrdilo da subjekt uživa puno povjerenje države.