2011O0023 — HR — 01.06.2014 — 001.002

---

►B	SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (preinačena) (ESB/2011/23) (2012/120/EU) ( L 065, 3.3.2012, p.1)

		No	page	date
►M1	SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 30. srpnja 2013.	L 247	38	18.9.2013

---

▼B

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 9. prosinca 2011.

o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike

(preinačena)

(ESB/2011/23)

(2012/120/EU)

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

Članak 2.

Statističke obveze nacionalnih središnjih banaka

1.  Nacionalne središnje banke stavljaju na raspolaganje ESB-u podatke o međunarodnim transakcijama, stanjima i revalorizacijama kao i o stanju pričuva, ostalih deviznih pričuva i obveza povezanih s pričuvama, koji su potrebni kako bi ESB mogao sastaviti agregiranu statistiku platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja te obrazac međunarodnih pričuva europodručja. Podaci se stavljaju na raspolaganje kako je utvrđeno u tablicama od 1. do 5. Priloga II. i u skladu s rokovima utvrđenima u članku 3.

2.  Nacionalne središnje banke također stavljaju na raspolaganje ESB-u podatke o prekograničnim pošiljkama euronovčanica kako je utvrđeno u tablici 6. Priloga II. Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke o prekograničnim pošiljkama euronovčanicama ako najbolja procjena ukupnog iznosa svih prekograničnih pošiljaka tijekom prethodne godine premašuje 1 000 milijuna eura.

3.  Podaci moraju biti popraćeni lako dostupnim informacijama o pojedinačnim značajnim događajima i razlozima za revizije kada je veličina promjene podataka prouzročena takvim pojedinačnim značajnim događajima i revizijama znatna ili kada to zatraži ESB. Raspoložive informacije o pojedinačnim značajnim događajima također se razmjenjuju s drugim nacionalnim središnjim bankama europodručja u okviru postojećih sporazuma, na primjer u kontekstu inozemnih izravnih ulaganja.

4.  Podaci zahtijevani za mjesečne i tromjesečne transakcije te tromjesečne i godišnje pozicije stavljaju se na raspolaganje ESB-u na način utvrđen prilozima I., II. i III., koji su u skladu s važećim međunarodnim standardima, posebno s BPM6. Podaci zahtijevani za mjesečni obrazac međunarodnih pričuva stavljaju se na raspolaganje ESB-u na način utvrđen prilozima I., II. i III. koji su u skladu s MMF-ovim priručnikom „Međunarodne pričuve i devizna likvidnost: smjernice za obrazac za dostavljanje podataka”.

5.  Zahtijevani podaci o platnoj bilanci stavljaju se na raspolaganje na mjesečnoj i tromjesečnoj osnovi. Zahtijevani podaci iz obrasca međunarodnih pričuva stavljaju se na raspolaganje na mjesečnoj osnovi. Zahtijevani podaci o stanju međunarodnih ulaganja stavljaju se na raspolaganje na tromjesečnoj osnovi. Zahtijevani podaci o prekograničnim pošiljkama euronovčanica stavljaju se na raspolaganje na mjesečnoj osnovi.

6.  Sustavi prikupljanja podataka o portfeljnim ulaganjima usklađeni su s jednim od modela navedenih u tablici u Prilogu VI.

7.  U slučaju proširenja europodručja, NSB dotične države članice i nacionalne središnje banke svih ostalih država članica europodručja u trenutku kad navedena država članica usvoji euro obvezne su osigurati ESB-u povijesne podatke kako bi omogućile sastavljanje agregata europodručja u njegovom novom sastavu. Navedene nacionalne središnje banke obvezne su osigurati povijesne podatke od 2008. na temelju najbolje procjene. Stavke i raščlambe koje se dostavljaju utvrđuje Izvršni odbor ESB-a na prijedlog Statističkog odbora ESSB-a na pojedinačnoj osnovi.

Ako je država članica koja usvaja euro pristupila Uniji nakon 2007., povijesni podaci moraju obuhvatiti najmanje razdoblje od datuma kad je država članica pristupila Uniji.

8.  U slučaju proširenja europodručja one države članice europodručja koje su bile dio monetarne unije tijekom razdoblja prije fizičkog uvođenja eura obvezne su osigurati, za to razdoblje, povijesne podatke za tu monetarnu uniju u cjelini.

Odstupajući od članka 2. stavka 7., od Banque centrale du Luxembourg ne zahtijeva se prijenos povijesnih podataka za razdoblje koje je završilo u prosincu 2001. Nationale Bank van België/Banque Nationale de Belgique prenosi zajedničke povijesne podatke za Belgiju i Luksemburg za razdoblje koje je završilo u prosincu 2001. Isti postupak primjenjuje se u slučaju svih povijesnih podataka koji se odnose na razdoblje prije fizičkog uvođenja eura koji su potrebni u slučaju metodoloških promjena ili drugih promjena zahtjeva.

Članak 3.

Pravodobnost

1.  Podaci potrebni za sastavljanje mjesečne platne bilance europodručja i podaci o revalorizacijama pričuva europodručja stavljaju se na raspolaganje ESB-u do 14.00 sati prema srednjoeuropskom vremenu (SEV) ( 4 ) 44. kalendarskog dana od kraja mjeseca na koji se podaci odnose.

2.  Podaci potrebni za sastavljanje tromjesečne platne bilance i tromjesečnog stanja međunarodnih ulaganja europodručja stavljaju se na raspolaganju ESB-u do 14.00 sati:

3.  Podaci potrebni za sastavljanje obrasca međunarodnih pričuva Eurosustava stavljaju se na raspolaganje ESB-u do 14.00 sati 10. kalendarskog dana od kraja mjeseca na koji se podaci odnose.

4.  Zahtijevani podaci o prekograničnim pošiljkama euronovčanica kako je utvrđeno u tablici 6. Priloga II. stavljaju se na raspolaganje ESB-u do 14.00 sati 35. kalendarskog dana od kraja mjeseca na koji se podaci odnose.

5.  Kada rok iz stavaka od 1. do 4. pada na dan kada sustav TARGET2 ne radi, taj se rok produžuje do sljedećeg radnog dana sustava TARGET2 ( 5 ).

6.  Nacionalno prikupljanje podataka iz stavaka od 1. do 5. organizira se tako da je moguće poštivanje navedenih rokova.

Članak 4.

Suradnja s nadležnim tijelima koja nisu nacionalne središnje banke

1.  Kada su izvori dijela ili svih podataka opisanih u članku 2. nadležna tijela koja nisu nacionalne središnje banke, nacionalne središnje banke uspostavljaju primjeren način suradnje s tim tijelima kako bi se osigurala stalna struktura prijenosa podataka koja udovoljava standardima ESB-a, posebno u smislu kvalitete podataka, te svim drugim zahtjevima ESB-a iznesenima u ovoj Smjernici, osim ako je istovjetan rezultat već postignut na temelju nacionalnog zakonodavstva.

2.  Nacionalne središnje banke odgovorne su osigurati da standardi povezani s konceptima, metodologijom i prikupljanjem podataka te njihovo sastavljanje, analiza i prijenos budu održavani i razvijani na području financijskog računa platne bilance, povezanih dohodaka i stanja međunarodnih ulaganja.

3.  Kada su nadležna tijela koja nisu nacionalne središnje banke izvor statističkih podataka koji su klasificirani kao povjerljivi, ESB se smije takvim podacima koristiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 2533/98.

Članak 5.

Standardi prijenosa

Zahtijevani statistički podaci stavljaju se na raspolaganje ESB-u u obliku koji je u skladu sa zahtjevima iz Priloga IV.

Članak 6.

Kvaliteta statističkih podataka

1.  Ne dovodeći u pitanje nadzorne zadaće ESB-a utvrđene u Prilogu V., nacionalne središnje banke u suradnji s ostalim nadležnim tijelima, kako su određena člankom 4. i gdje je to relevantno, osiguravaju nadzor i ocjenu kvalitete statističkih podataka koji se stavljaju na raspolaganje ESB-u. ESB ocjenjuje navedene podatke na sličan način. Ocjena se daje pravodobno. Izvršni odbor ESB-a izvještava Upravno vijeće jednom godišnje o kvaliteti podataka.

2.  Ocjena kvalitete podataka o transakcijama i pozicijama s osnove portfeljnih ulaganja, kao i o povezanim dohocima, ovisi o dovoljnom obuhvatu i kvaliteti informacija o vrijednosnim papirima u CSDB-u.

3.  Kada su podaci za stavke u tablicama od 1. do 5. Priloga II. zanemarivi ili nevažni za europodručje i nacionalne statistike ili podaci za navedenu stavku ne mogu biti prikupljeni uz razumne troškove, dopuštene su najbolje procjene na temelju pouzdanih statističkih metodologija, pod uvjetom da nije ugrožena analitička vrijednost statistike. Usto najbolje procjene dopuštene su za sljedeće raščlambe u tablicama 1., 2., i 6. Priloga II.:

4.  Nadzor kvalitete statističkih podataka koji provodi ESB može uključivati kontrolu revizija predmetnih podataka: prvo, kako bi se uključila najnovija ocjena statističkih podataka i time poboljšala njihova kvaliteta; a drugo, kako bi se osigurala što veća dosljednost između odgovarajućih stavki platne bilance za svako od različitih izvještajnih razdoblja.

Članak 7.

Pojednostavnjeni postupak izmjena

Uzimajući u obzir stajališta Statističkog odbora ESSB-a, Izvršni odbor ESB-a ima pravo unijeti tehničke izmjene u priloge ovoj Smjernici pod uvjetom da takve izmjene ne mijenjaju temeljni konceptualni okvir i ne utječu na teret izvještavanja izvještajnih jedinica u državama članicama.

Članak 8.

Prvi prijenos podataka ESB-u

1.  Prvi prijenos podataka koji se odnose na statistiku platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja te obrazac međunarodnih pričuva objavljuje se u lipnju 2014.

2.  Prvi prijenos podataka koji se odnose na prekogranične pošiljke euronovčanica objavljuje se u ožujku 2013.

Članak 9.

Stavljanje izvan snage

1.  Smjernica ESB/2004/15 stavlja se izvan snage od 1. lipnja 2014.

2.  Upućivanja na Smjernicu ESB/2004/15 smatraju se upućivanjima na ovu Smjernicu.

Članak 10.

Stupanje na snagu

1.  Ova Smjernica stupa na snagu 1. ožujka 2012.

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 2., ova Smjernica primjenjuje se od 1. lipnja 2014.

Članak 11.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

---

PRILOG I.

STATISTIČKI ZAHTJEVI EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

1.    Statistika platne bilance

Europska središnja banka (ESB) zahtijeva statistiku platne bilance u dva izvještajna razdoblja: mjesečno i tromjesečno, za odgovarajuća referentna kalendarska razdoblja. Godišnji podaci prikupljaju se zbrajanjem tromjesečnih podataka koje su države članice dostavile za dotičnu godinu. Statistika platne bilance trebala bi u najvećoj mogućoj mjeri biti u skladu s ostalom statistikom predviđenom za vođenje monetarne politike.

1.1.    Mjesečna statistika platne bilance

Cilj

Cilj je mjesečne platne bilance europodručja prikaz glavnih stavki koje utječu na monetarne uvjete i devizna tržišta (vidjeti Prilog II. tablicu 1.).

Zahtjevi

Ključno je da podaci budu primjereni za upotrebu pri izračunu platne bilance europodručja.

S obzirom na kratke rokove za dostavu mjesečnih podataka o platnoj bilanci, te činjenicu da su oni izrazito agregirane prirode te da se rabe za potrebe monetarne politike i za devizne operacije, ESB dopušta određena odstupanja od međunarodnih standarda (vidjeti članak 2. stavak 4. ove Smjernice), gdje je to neizbježno. Pri knjiženju se ne zahtijeva strogo poštovanje obračunskog ili transakcijskog načela. Gdje je to potrebno kako bi se poštovali rokovi, ESB će prihvatiti procjenu ili privremene podatke.

Kod svake osnovne kategorije transakcija zahtijevaju se imovina i obveze (ili prihodi i rashodi po stavkama tekućeg računa). Općenito, ovo iziskuje od nacionalnih središnjih banaka da se kod međunarodnih transakcija razlikuju transakcija s rezidentima u drugim državama članicama iz europodručja i transakcija izvan europodručja. Nacionalne središnje banke to moraju dosljedno činiti.

Kada dođe do promjene članstva u europodručju, od nacionalnih središnjih banaka zahtijeva se da izmijene definiciju država u sastavu europodručja od dana stupanja na snagu promjene članstva. Od nacionalnih središnjih banaka iz europodručja u njegovom prijašnjem sastavu i od nacionalnih središnjih banaka država članica novog europodručja zahtijevaju se najbolje procjene povijesnih podataka koji se odnose na prošireno europodručje.

Kako bi se omogućilo smisleno agregiranje mjesečnih podataka o portfeljnim ulaganjima koji se odnose na europodručje, potrebno je napraviti razliku između transakcija vrijednosnim papirima koje su izdali rezidenti u europodručju i transakcija vrijednosnim papirima koje su izdali rezidenti koji nisu u europodručju. Statistika neto transakcija sredstava s osnove portfeljnih ulaganja europodručja sastavlja se agregiranjem iskazanih neto transakcija vrijednosnim papirima koje su izdali rezidenti koji nisu u europodručju. Statistika neto transakcija obveza s osnove portfeljnih ulaganja europodručja sastavlja se konsolidacijom neto transakcija u ukupnim nacionalnim obvezama i neto transakcija vrijednosnim papirima koje su izdali i kupili rezidenti u europodručju.

Jednak izvještajni zahtjev i metoda sastavljanja za agregirane podatke primjenjuju se i za dohodak od portfeljnih ulaganja.

Kako bi se sastavio monetarni prikaz platne bilance, nacionalne središnje banke moraju dostaviti podatke raščlanjene prema institucionalnim sektorima. Za mjesečnu platnu bilancu sektorska raščlamba je sljedeća:

Kako bi se izradila raščlamba platne bilance po sektorima, čime bi se omogućila izrada monetarnog prikaza, od nacionalnih središnjih banaka zahtijeva se da dostavljaju podatke o neto transakcijama vrijednosnim papirima za portfeljna ulaganja koje su izdali rezidenti u europodručju, raščlanjene prema institucionalnom sektoru kojem pripada izdavatelj. Dodatno, obveze s osnove portfeljnih ulaganja uključuju raščlambu prema institucionalnom sektoru domaćih izdavatelja.

Statistika neto transakcija obveza s osnove portfeljnih ulaganja europodručja raščlanjena prema sektorima tada se sastavlja konsolidacijom ukupnih neto nacionalnih obveza dotičnih sektora i pripadajućih neto transakcija vrijednosnim papirima koje su izdali i kupili rezidenti u europodručju.

Nacionalne središnje banke (i druga nadležna tijela, gdje je to primjereno) prikupljaju podatke o portfeljnim ulaganjima u skladu s jednim od modela iznesenih u tablici iz Priloga VI.

1.2.    Tromjesečna statistika platne bilance

Cilj

Cilj je tromjesečne platne bilance europodručja dostavljanje detaljnijih informacija, kako bi se omogućila daljnja analiza međunarodnih transakcija.

Ova statistika posebno pridonosi sastavljanju sektorskih i financijskih računa europodručja i zajedničkom objavljivanju platne bilance Unije/europodručja u suradnji s Europskom komisijom (Eurostatom).

Zahtjevi

Tromjesečna statistika platne bilance se mora, u najvećoj mogućoj mjeri, uskladiti s međunarodnim standardima (vidjeti članak 2. stavak 4. ove Smjernice). Potrebna raščlamba tromjesečne statistike platne bilance prikazana je u tablici 2. Priloga II. Usklađeni koncepti i definicije koji se rabe za kapitalni račun i financijski računi izneseni su u Prilogu III.

Raščlamba tromjesečnog tekućeg računa jednaka je onoj koja se zahtijeva za mjesečne podatke. Međutim, za dohotke na tromjesečnoj osnovi potrebna je detaljnija raščlamba.

Kod financijskog računa, ESB slijedi zahtjeve šestog izdanja Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (dalje u tekstu „BPM6”) Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za stavku „ostala ulaganja”. Postoji razlika u prikazu raščlambe (tj. sektor kao glavni prioritet). Međutim, ova sektorska raščlamba u skladu je s raščlambom prema BPM6, koja daje prednost instrumentima. Kao i kod prikaza iz BPM6, gotovinu i depozite treba odijeliti od kredita i drugih ulaganja.

Od nacionalnih središnjih banaka zahtijeva se da razlikuju transakcije s državama članicama europodručja i sve ostale međunarodne transakcije. Statistika neto transakcija sredstava s osnove portfeljnih ulaganja europodručja sastavlja se agregiranjem iskazanih neto transakcija vrijednosnim papirima koje su izdali rezidenti koji nisu u europodručju. Statistika neto transakcija obveza s osnove portfeljnih ulaganja europodručja sastavlja se konsolidacijom neto transakcija u ukupnim nacionalnim obvezama i neto transakcija vrijednosnim papirima koje su izdali i kupili rezidenti u europodručju.

Jednak izvještajni zahtjev i metoda sastavljanja za agregirane podatke primjenjuju se i za dohodak od portfeljnih ulaganja.

Kod izravnih ulaganja od nacionalnih središnjih banaka zahtijeva se da tromjesečno dostave sljedeću sektorsku raščlambu: (a) društva koja primaju depozite osim središnje banke; (b) opća država; (c) financijska društva osim monetarnih financijskih institucija; (d) nefinancijska društva, kućanstva i neprofitne institucije koje služe kućanstvima. Kod stavki „sredstava s osnove portfeljnih ulaganja” i „ostala ulaganja” raščlamba izvješća prema institucionalnim sektorima slijedi standardne elemente MMF-a, što obuhvaća: (a) središnju banku; (b) društva koja primaju depozite osim središnje banke; (c) novčane fondove; (d) opću državu; (e) financijska društva osim monetarnih financijskih institucija; (f) nefinancijska društva, kućanstva i neprofitne institucije koje služe kućanstvima.

Za izradu statistike neto transakcija obveza s osnove portfeljnih ulaganja europodručja raščlanjene prema sektoru izdavatelja, rezidenata u europodručju, zahtjevi u smislu tromjesečnih podataka jednaki su onima koji vrijede za mjesečnu platnu bilancu.

U skladu sa sustavom nacionalnih računa BPM6 preporučuje da se kamata knjiži na temelju obračunskog načela. Ovaj zahtjev utječe na tekući račun (dohodak od ulaganja) kao i na financijski račun.

2.    Obrazac međunarodnih pričuva

Cilj

Obrazac međunarodnih pričuva jest mjesečno izvješće o pričuvama, ostalim deviznim pričuvama i obvezama povezanima s pričuvama koje drže nacionalne središnje banke i ESB, a koji slijedi MMF-ov obrazac međunarodnih pričuva i devizne likvidnosti kako je utvrđen u MMF-ovom priručniku „Međunarodne pričuve i devizna likvidnost: smjernice za obrazac za dostavljanje podataka”. Ove informacije dopunjuju podatke o pričuvama obuhvaćene platnom bilancom europodručja.

Zahtjevi

Pričuve europodručja su visokolikvidna, utrživa potraživanja od kreditno sposobnih subjekata koja potražuju ESB („udružene pričuve”) i nacionalne središnje banke („neudružene pričuve”) od rezidenata koji nisu u europodručju, a koja su nominirana i namiruju se u konvertibilnoj stranoj valuti (tj. u valuti koja nije euro), zlato, pričuvne pozicije u MMF-u i udjeli posebnih prava vučenja (PPV). One mogu uključivati neto pozicije u izvedenim financijskim instrumentima. U pravilu se statistika o pričuvama izrađuje na bruto osnovi, bez netiranja obveza povezanih s pričuvama. Iznimno, pozicije u izvedenim financijskim instrumentima trebaju se evidentirati na neto osnovi. Raščlamba podataka koja se zahtijeva od nacionalnih središnjih banaka prikazana je u Prilogu II. tablici 3. odjeljku I.A.

Devizna imovina Eurosustava koja ne odgovara ovoj definiciji, to jest potraživanja od rezidenata u europodručju i imovina koja se drži za potrebe monetarne politike ili druge potrebe koje nisu povezane s politikom platne bilance ili tečajnom politikom uključena je u stavku „ostale devizne pričuve” u obrascu međunarodnih pričuva (Prilog II. tablica 3. odjeljak I.B).

Potraživanja od nerezidenata nominirana u eurima i stanja u stranoj valuti u posjedu vlada država članica europodručja ne smatraju se pričuvama. Takvi iznosi ne uključuju se u obrazac pričuva Eurosustava i knjiže se kao „ostala ulaganja” u stanju međunarodnih ulaganja ako su to potraživanja od rezidenata koji nisu u europodručju.

Dodatno, informacije o unaprijed određenim i potencijalnim kratkoročnim neto odljevima Eurosustava koji su povezani s pričuvama i ostalim deviznim pričuvama Eurosustava, tj. o takozvanim „obvezama povezanima s pričuvama”, treba dostaviti u skladu s Prilogom II. tablicom 3. odjeljcima od II. do IV.

3.    Statistika stanja međunarodnih ulaganja

Cilj

Stanje međunarodnih ulaganja jest izvješće o inozemnoj imovini i obvezama europodručja u cjelini, za potrebe analize monetarne politike i deviznog tržišta. Ono posebno pridonosi procjeni vanjske ranjivosti država članica i praćenju količine likvidnih sredstava u inozemstvu u posjedu pojedinog sektora imatelja novca. Ovi su statistički podaci ključni za sastavljanje računa za ostatak svijeta u tromjesečnim financijskim računima europodručja, a mogu također pomoći i pri sastavljanju tokova platne bilance.

Zahtjevi

Nacionalne središnje banke moraju dostavljati statistiku stanja međunarodnih ulaganja na tromjesečnoj osnovi povezano sa stanjem na kraju razdoblja i revalorizacijama zbog promjena deviznog tečaja ili drugih cijena.

Podaci o stanju međunarodnih ulaganja u najvećoj su mogućoj mjeri usklađeni s međunarodnim standardima (vidjeti članak 2. stavak 4. ove Smjernice). ESB sastavlja statistiku stanja međunarodnih ulaganja za europodručje u cjelini. Raščlamba stanja međunarodnih ulaganja za europodručje prikazana je u tablici 4. Priloga II.

Stanje međunarodnih ulaganja prikazuje financijsko stanje na kraju referentnog razdoblja, vrednovano prema cijeni na kraju razdoblja. Promjene vrijednosti stanja mogu biti posljedica sljedećih čimbenika. Prvo, dio promjene vrijednosti tijekom referentnog razdoblja posljedica je financijskih transakcija koje su provedene i knjižene u platnoj bilanci. Drugo, dio promjene pozicija na početku i na kraju zadanog razdoblja uzrokuju promjene cijena prikazane financijske imovine i obveza. Treće, u slučaju da su stanja nominirana u valutama različitima od obračunske jedinice koja se rabi za stanje međunarodnih ulaganja, promjene deviznog tečaja u odnosu na druge valute također će utjecati na vrijednosti. Naposljetku, bilo kakva druga promjena, koja nije posljedica spomenutih čimbenika, smatrat će se posljedicom ostalih promjena obujma tijekom razdoblja.

Pravilno usklađivanje financijskih tokova sa stanjima europodručja zahtijeva razlikovanje između promjena vrijednosti nastalih zbog cijene, zbog promjene deviznog tečaja i zbog ostalih promjena obujma.

Obuhvat stanja međunarodnih ulaganja trebao bi biti što je moguće bliži obuhvatu tromjesečnih tokova platne bilance. Koncepti, definicije i raščlambe u skladu su s onima koje se rabe za tromjesečne tokove platne bilance.

Podaci o stanju međunarodnih ulaganja moraju, u najvećoj mogućoj mjeri, biti u skladu s ostalim statistikama, kao što su novčana i bankovna statistika, financijski računi i nacionalni računi.

Kao i u slučaju mjesečne i tromjesečne platne bilance, i kod statistike stanja međunarodnih ulaganja od nacionalnih središnjih banaka zahtijeva se da uočavaju razliku između stanja u odnosu na države članice europodručja i svih ostalih međunarodnih stanja. U računima portfeljnih ulaganja treba napraviti razliku između vrijednosnih papira koje su izdali rezidenti u europodručju i vrijednosnih papira koje su izdali rezidenti koji nisu u europodručju. Statistika neto sredstava s osnove portfeljnih ulaganja europodručja sastavlja se agregiranjem iskazanih neto sredstava s osnove vrijednosnih papira koje su izdali rezidenti koji nisu u europodručju. Statistika neto obveza s osnove portfeljnih ulaganja europodručja sastavlja se konsolidacijom ukupnih neto nacionalnih obveza i neto vrijednosnih papira koje su izdali i kupili rezidenti u europodručju.

Sredstva i obveze s osnove portfeljnih ulaganja u okviru stanja međunarodnih ulaganja sastavljaju se isključivo iz podataka o stanjima.

Nacionalne središnje banke (i ostala nadležna statistička tijela, gdje je to primjereno) prikupljaju najmanje tromjesečno podatke o stanju sredstava i obveza s osnove portfeljnih ulaganja po pojedinačnim vrijednosnim papirima, prema jednom od modela koji su izneseni u tablici iz Priloga VI.

4.    Mjesečne revalorizacije pričuva zbog promjena deviznog tečaja i drugih cijena

Cilj

Mjesečne revalorizacije pričuva europodručja pridonose procjeni vanjske ranjivosti europodručja.

Zahtjevi

Nacionalne središnje banke moraju dostavljati statistike o revalorizaciji pričuva zbog promjena deviznog tečaja ili drugih cijena na mjesečnoj osnovi. Ti podaci usklađeni su s međunarodnim standardima (vidjeti članak 2. stavak 4. ove Smjernice).

Zahtijevana raščlamba tog izvještaja prikazana je u Prilogu II. tablici 5.

Revalorizacije pričuva prikazuju dobit i gubitke, tj. promjene u monetarnoj vrijednosti pričuva koje nastaju kao rezultat promjena u razini ili strukturi njihovih cijena.

5.    Mjesečne prekogranične pošiljke euronovčanice po apoenima

Cilj

ESSB-u je potrebna sveobuhvatna statistika radi procjene udjela euronovčanica koje drže subjekti izvan europodručja. U tu svrhu posebno su značajni statistički podaci o prekograničnim pošiljkama euronovčanica između europodručja i država izvan europodručja. Ta statistika je potrebna kako bi se olakšalo odlučivanje u području izdavanja euronovčanica povezano s planiranjem izrade euronovčanica, upravljanje zalihama i koordinacija izdavanja i prijenosa euronovčanica od strane nacionalnih središnjih banaka i ESB-a u skladu s njihovim odgovarajućim nadležnostima. Statistika o pošiljkama euronovčanica pridonosi procjeni monetarnih i deviznih kretanja te je potrebna kako bi se procijenila uloga eura kao investicijske valute izvan europodručja.

Zahtjevi

Nacionalne središnje banke moraju dostavljati informacije o mjesečnom uvozu i izvozu euronovčanica država članica europodručja u države izvan europodručja i iz država izvan europodručja kako je određeno u Prilogu II. tablici 6. Raščlamba prema apoenima zahtijeva se na temelju najbolje procjene.

---

PRILOG II.

ZAHTIJEVANA RAŠČLAMBA

---

PRILOG III.

KONCEPTI I DEFINICIJE KOJIMA SE SLUŽI U STATISTICI PLATNE BILANCE I STANJA MEĐUNARODNIH ULAGANJA TE U OBRASCU MEĐUNARODNIH PRIČUVA

Kako bi se izradila suvisla agregirana vanjska statistika za europodručje, utvrđeni su koncepti i definicije na području statistike platne bilance, statistike stanja međunarodnih ulaganja i obrasca međunarodnih pričuva. Važeći međunarodni standardi, kao što je šesto izdanje Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) (dalje u tekstu „BPM6”) i MMF-ov priručnik „Međunarodne pričuve i devizna likvidnost: smjernice za obrazac za dostavljanje podataka” te prijedlog Europske komisije povezano s novom uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (ESA 2010.) ( 6 ), korišteni se kao referencija za navedene koncepte i definicije.

U slučaju europodručja gospodarsko područje obuhvaća: i. gospodarsko područje država članica čija je valuta euro; i ii. Europsku središnju banku (ESB) koju se smatra rezidentnom jedinicom europodručja.

Ostatak svijeta (OS) obuhvaća sve treće zemlje i međunarodne organizacije uključujući one koje se fizički nalaze u europodručju. Osim ESB-a, institucije Unije su rezidenti izvan europodručja. U skladu s tim sve transakcije država članica europodručja s institucijama Unije osim ESB-a u statistici platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja europodručja evidentiraju se i klasificiraju kao transakcije izvan europodručja.

U niže navedenim slučajevima rezidentnost se određuje kako slijedi:

1.    Koncepti i definicije odabranih stavaka

A.    Tekući račun

Tekući račun prikazuje tokove robe i usluga te primarnih i sekundarnih dohodaka između rezidenata i nerezidenata.

1.    ROBA

Ova sastavnica obuhvaća pokretnu robu nad kojom se vlasništvo mijenja između rezidenata i nerezidenata.

1.1.    Opća trgovina na osnovi platne bilance

Opća trgovina robom na osnovi platne bilance obuhvaća robu povezano s kojom dolazi do promjene ekonomskog vlasništva između rezidenta i nerezidenta, a koja nije uključena u druge posebne kategorije, kao što je roba koja je namijenjena preprodaji (vidjeti 1.2.) i nemonetarno zlato (vidjeti 1.3.), ili kao dio neke usluge. Opća trgovina treba se mjeriti po tržišnoj cijeni prema paritetu fob. U doprinos država sastavljanju agregata Unije potrebno je uključiti uvoz i izvoz robe u kvazitranzitnoj trgovini te za trgovinu unutar Unije treba odrediti državu partnera u skladu s konsignacijskim načelom.

1.2.    Neto izvoz robe za preprodaju

Preprodaja je određena kao kupnja robe koju obavlja rezident (gospodarstva koje sastavlja podatke) od nerezidenta te naknadna preprodaja iste robe drugom nerezidentu bez ulaska dotične robe u gospodarstvo koje sastavlja podatke. Neto izvoz robe za preprodaju jest razlika između prodaje i kupnje robe namijenjene preprodaji. Ova stavka uključuje trgovačke marže, dobit i gubitak od vlasništva te promjene u zalihama robe namijenjene preprodaji.

1.2.1.   ROBA STEČENA PREPRODAJOM

Roba stečena preprodajom prikazuje se kao negativan izvoz/prihod gospodarstva trgovca.

1.2.2.   ROBA PRODANA PREPRODAJOM

Prodaja robe prikazuje se u stavci roba prodana preprodajom kao pozitivan izvoz/prihod gospodarstva trgovca.

1.3.    Nemonetarno zlato

Nemonetarno zlato obuhvaća sve zlato osim monetarnog zlata. Monetarno zlato je u vlasništvu monetarnih vlasti te se drži kao pričuve (vidjeti 6.5.1.). Nemonetarno zlato može biti u obliku poluga (tj. kovanica, ingota ili poluga čistoće najmanje 995 tisućinki, uključujući zlato na raspoređenim računima zlata), zlata u prahu te zlata u drugim sirovim ili polovično obrađenim oblicima.

1.4.    Branding – prilagodba radi kvazitranzitne trgovine

Kvazitranzitna trgovina je pojam koji se upotrebljava za određivanje robe uvezene u državu članicu, koju je subjekt koji se ne smatra rezidentnom institucionalnom jedinicom uvezao u državu članicu te dao ocariniti radi slobodnog optjecaja u Uniji (podvrgao uvoznim pristojbama), a zatim poslao u drugu državu članicu.

Države članice na koje se odnosi „kvazitranzitna trgovina” moraju evidentirati branding kako bi iskazale razliku između vrijednosti opće trgovine prijavljene pri inicijalnom uvozu robe iz treće zemlje i njezine vrijednosti pri slanju u drugu državu članicu. Zemljopisna raščlamba mora se sastaviti na temelju rezidentne države nadređenog društva koje kontrolira trgovačko društvo koje vodi carinski postupak povezan s navedenom robom u gospodarstvu koje dostavlja podatke.

2.    USLUGE

Usluge su rezultat proizvodne djelatnosti koja mijenja uvjete jedinica potrošača ili olakšava razmjenu proizvoda ili financijske imovine. Usluge općenito nisu zasebne stavke nad kojima se mogu uspostaviti vlasnička prava te ih općenito nije moguće odvojiti od njihove proizvodnje.

2.1.    Proizvodne usluge s fizičkim sirovinama u vlasništvu drugih

Proizvodne usluge s fizičkim sirovinama u vlasništvu drugih obuhvaćaju preradu, sastavljanje, označavane, pakiranje itd. koje obavljaju poduzeća koje nisu vlasnici dotične robe. Proizvodnju obavlja subjekt koji za to od vlasnika prima naknadu. Budući da se vlasništvo nad robom ne mijenja, između prerađivača i vlasnika ne evidentira se općenita trgovinska transakcija. Vrijednost naknada za proizvodne usluge s fizičkim sirovinama u vlasništvu drugih nije nužno jednaka razlici između vrijednosti robe poslane na preradu i vrijednosti robe nakon prerade. Isključeno je sastavljanje unaprijed izrađenih konstrukcija (uključeno u građevinarstvo) te označivanje i pakiranje povezano s prijevozom (uključeno u prijevoz).

2.2.    Usluge održavanja i popravaka koje nisu drugdje uključene

Usluge održavanja i popravaka koje nisu drugdje uključene obuhvaćaju održavanje i popravke koje obavljaju rezidenti nad robom u vlasništvu nerezidenata (i obratno). Popravke se može obavljati na lokaciji popravljača ili drugdje. Vrijednost održavanja ili popravaka uključuje sve dijelove ili materijale koje je pribavio popravljač te su uključene u naknade. Dijelovi i materijali koji se obračunavaju zasebno trebaju biti uključeni u opću trgovinu. Popravci i održavanje brodova, aviona i ostale transportne opreme uključeni su u ovu stavku. Čišćenje transportne opreme isključeno je jer je uključeno u usluge prijevoza. Održavanje i popravci građevina isključeni su jer su uključeni u građevinarstvo. Održavanje i popravci računala isključeni su jer su uključeni u telekomunikacijske, računalne i informacijske usluge.

2.3.    Prijevoz

Prijevoz znači postupak prijevoza ljudi i predmeta s jedne lokacije na drugu te s time povezane prateće i pomoćne aktivnosti. Prijevoz također uključuje poštanske i kurirske usluge. Usluge prijevoza evidentiraju se u platnoj bilanci kada ih pružaju rezidenti jednoga gospodarstva u korist rezidenata drugoga gospodarstva.

2.4.    Putovanja

Prihodi od putovanja obuhvaćaju robu i usluge za vlastitu uporabu ili za isporuku, koje su nerezidenti stekli od gospodarstva tijekom posjeta tom gospodarstvu. Rashodi od putovanja obuhvaćaju robu i usluge za vlastitu uporabu ili isporuku koje su rezidenti stekli od drugih gospodarstava tijekom posjeta tim gospodarstvima. Putovanja uključuju lokalni prijevoz (tj. prijevoz unutar gospodarstva koje se posjećuje te ga pruža rezident toga gospodarstva), ali isključuju međunarodni prijevoz (koji je uključen u prijevoz). Isključuje se i roba koju je putnik kupio za preprodaju u svom gospodarstvu ili u bilo kojem drugom gospodarstvu.

2.5.    Građevinarstvo

Građevinarstvo obuhvaća izgradnju, obnovu, popravak ili proširivanje dugotrajne imovine u obliku zgrada, poboljšanja zemljišta koja su tehničke prirode i drugu tehničku gradnju (uključujući ceste, mostove, brane itd.). Uključuje povezane instalacijske i montažne radove, pripremu gradilišta i opću gradnju, specijalizirane usluge kao što su ličenje, vodoinstalaterski radovi i rušenje te upravljanje građevinskim projektima. Ugovori o građenju koji su obuhvaćeni u međunarodnoj trgovini uslugama općenito su kratkoročne prirode. Veliki građevinski projekti koje je ugovorilo nerezidentno poduzeće te za čiji je završetak potrebno više od jedne godine obično dovode do osnivanja rezidentne podružnice.

2.6.    Usluge osiguranja i mirovinskih fondova

Stavka obuhvaća izravno osiguranje, reosiguranje, pomoćne usluge osiguranja, usluge mirovinskog osiguranja i usluge standardiziranog jamstva. Te usluge se procjenjuju ili vrednuju prema naknadama uključenima u ukupne premije, a ne prema ukupnoj vrijednosti premija.

2.7.    Financijske usluge

Financijske usluge obuhvaćaju posredničke i pomoćne usluge, osim usluga osiguranja i mirovinskih fondova, koje obično pružaju banke i druga financijska društva.

2.7.1.   EKSPLICITNO OBRAČUNATE I OSTALE FINANCIJSKE USLUGE

Financijske usluge se u puno slučajeva obračunavaju eksplicitno te ne zahtijevaju posebne izračune. One obuhvaćaju naknade za primanje depozita i kreditiranje, naknade za jednokratna jamstva, naknade ili kazne za prijevremene ili zakašnjele otplate, naknade za vođenje računa, naknade povezane s akreditivima i kartičnim uslugama, provizije i naknade povezane s financijskim najmom, faktoringom, pružanjem usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa ili klirinškim plaćanjima. Uključene su i usluge financijskog savjetovanja, skrbništva nad financijskom imovinom ili polugama, upravljanje financijskom imovinom, usluge nadzora, usluge osiguravanja likvidnosti, usluge preuzimanja rizika (osim osiguranja), usluge spajanja odnosno pripajanja i preuzimanja, usluge ocjene kreditnog rejtinga, burzovne usluge i usluge vođenja zaklada. Trgovci financijskim instrumentima mogu u cijelosti ili djelomično naplatiti svoje usluge tako da između njihove kupovne i prodajne cijene postoji razlika. Marže na transakcije kupnje ili prodaje uključene su u eksplicitno obračunate i druge financijske usluge.

2.7.2.   USLUGE FINANCIJSKOG POSREDOVANJA INDIREKTNO MJERENE (UFPIM)

Za stvarne kamate može se smatrati da uključuju element prihoda i naknadu za uslugu. Kreditori i primatelji depozita posluju tako da svojim deponentima ponude kamatne stope koje su niže od onih koje obračunavaju svojim dužnicima. Financijska društva upotrebljavaju navedene kamatne marže za pokrivanje svojih troškova i ostvarivanje poslovnog viška. Po dogovoru, te neizravne naknade povezano s kamatama primjenjuju se samo na kredite i depozite te samo onda kada navedene kredite i depozite pružaju ili su deponirani kod financijskih društava.

2.8.    Naknade za uporabu intelektualnog vlasništva koje nisu drugdje uključene

Naknade za uporabu intelektualnog vlasništva koje nisu drugdje uključene uključuju:

2.9.    Telekomunikacijske, računalne i informacijske usluge

Telekomunikacijske usluge obuhvaćaju prijenos zvuka, slika i drugih informacija putem telefona, teleksa, telegrama, radijskog ili televizijskog kabla ili emitiranjem, satelitskim emitiranjem, elektroničkom poštom, uslugom faksimila itd., uključujući mrežne usluge, telekonferencije i prateće usluge. One ne uključuju vrijednost prenesenih informacija. Uključene su usluge mobilne telefonije, glavne internetske mreže te usluge mrežnog pristupa, uključujući pružanje pristupa internetu. Isključene su usluge instaliranja opreme za telefonsku mrežu jer su one uključene u građevinarstvo.

Računalne usluge sastoje se od usluga povezanih sa strojnom i/ili programskom opremom i usluge obrade podataka. Također su uključene usluge savjetovanja i provedbe povezane sa strojnom i programskom opremom, održavanje i popravak računala i periferne opreme, usluge uspostavljanja starog stanja nakon nesreća, savjetovanje i pomoć povezano s pitanjima koja se odnose na upravljanje računalnim resursima, analizu, dizajn i programiranje sustava spremnih za uporabu (uključujući razvijanje i izradu internetskih stranica) i tehničko savjetovanje povezano s programskom opremom, licencije za uporabu neprilagođene programske opreme, razvoj, izradu i dobavljanje te dokumentiranje prilagođene programske opreme, uključujući operativne sustave izrađene po mjeri, održavanje sustava i druge prateće usluge kao što je edukacija kao dio savjetovanja, usluge obrade podataka, kao što je unos podataka, izrada tablica i obrada na temelju raspodjele vremena (engl. time-sharing), usluge osiguravanja prostora za internetske stranice (engl. web page hosting services), (tj. osiguravanje serverskog prostora na internetu za internetske stranice klijenta) te upravljanje prostorima s računalnom opremom. Isključene su naknade za licencije za reproduciranje i/ili distribuiranje programske opreme koje su uključene u naknade za uporabu intelektualnog vlasništva koje nisu drugdje uključene. Najam računala bez administratora uključen je u tehničke usluge, usluge povezane s trgovinom i ostale poslovne usluge.

Informacijske usluge obuhvaćaju usluge novinskih agencija, usluge baza podataka (osnivanje baze podataka, pohrana podataka te slanje podataka i baza podataka, uključujući direktorije te popise adresa elektroničke pošte) na mreži i preko magnetnih, optičkih i tiskanih medija te internetske portale za pretraživanje (usluge pretraživača koje pronalaze internetske adrese za klijente koji unesu ključnu riječ). Uključene su izravne, osobne pretplate na novine i časopise, putem pošte, elektroničkog prijenosa ili drugim sredstvima, druge usluge pružanja mrežnog sadržaja te knjižničarske usluge i usluge arhiviranja. Veleprodaja novina i časopisa uključena je u opću trgovinu.

2.10.    Ostale poslovne usluge

One uključuju: usluge istraživanja i razvoja, usluge stručnog i poslovnog savjetovanja, tehničke usluge, usluge povezane s trgovinom i ostale poslovne usluge.

2.10.1.   USLUGE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

Usluge istraživanja i razvoja sastoje se od usluga koje su povezane s temeljnim istraživanjima, primijenjenim istraživanjima i eksperimentalnim razvojem novih proizvoda i postupaka. U načelu, aktivnosti povezane s fizikom te društvenim i humanističkim znanostima obuhvaćene su u ovoj kategoriji, uključujući razvoj operativnih sustava koji čine tehnološki napredak. Također su uključena komercijalna istraživanja povezana s elektronikom, farmaceutskim proizvodima i biotehnologijom.

2.10.2.   USLUGE STRUČNOG I POSLOVNOG SAVJETOVANJA

Usluge stručnog i poslovnog savjetovanja uključuju: (a) pravne usluge; računovodstvene usluge, usluge poslovnog savjetovanja, usluge upravljanja te usluge povezane s odnosima s javnošću; i (b) usluge oglašavanja, istraživanja tržišta i istraživanja javnog mnijenja.

2.10.3.   TEHNIČKE USLUGE, USLUGE POVEZANE S TRGOVINOM I OSTALE POSLOVNE USLUGE

One uključuju: (a) arhitektonske usluge, građevinske usluge, znanstvene i druge tehničke usluge; (b) usluge obrade otpada i smanjenja onečišćenja, poljoprivredne i rudarske usluge; (c) usluge operativnog najma; (d) usluge povezane s trgovinom; i (e) ostale poslovne usluge koje nisu drugdje uključene.

2.11.    Osobne, kulturne i rekreacijske usluge

One uključuju audiovizualne i povezane usluge te ostale osobne, kulturne i rekreacijske usluge.

Audiovizualne i povezane usluge su usluge i troškovi povezani s proizvodnjom filmova (na filmskoj traci ili videozapisu), radijskog i televizijskog programa (uživo ili na snimci) te glazbeni zapisi. Uključeni su najam audiovizualnih i povezanih proizvoda te pristup kodiranim televizijskim kanalima (kao što su kabelske ili satelitske usluge), masovno proizvedeni audiovizualni proizvodi kupljeni ili prodani za stalnu uporabu koji su pruženi elektronički (prijenos datoteka), naknade izvođačima (glumcima, glazbenicima, plesačima) autorima, skladateljima itd. Isključene su naknade ili licencije za reproduciranje i/ili distribuciju audiovizualnih proizvoda koji su uključeni u naknade za uporabu intelektualnog vlasništva koje nisu drugdje uključene.

Ostale osobne, kulturne i rekreacijske usluge su: (a) usluge obrazovanja; (b) zdravstvene usluge; (c) usluge povezane s kulturnim nasljeđem i rekreacijske usluge; i (d) ostale osobne usluge.

2.12.    Državna roba i usluge koje nisu drugdje uključene

Ovo je rezidualna kategorija koja obuhvaća državne transakcije (uključujući transakcije međunarodnih organizacija) robom i uslugama koje nije moguće klasificirati u druge stavke. Uključene su sve transakcije (robom i uslugama) enklava kao što su veleposlanstva, konzulati, vojne baze i međunarodne organizacije s rezidentima gospodarstava u kojima su enklave smještene. Isključene su transakcije enklava s rezidentima matičnoga gospodarstva.

3.    PRIMARNI DOHODAK

Primarni dohodak je povrat koji dospijeva institucionalnim jedinicama, a koji nastaje radi njihovog doprinosa proizvodnom procesu ili radi osiguravanja financijske imovine ili od najma prirodnih resursa ostalim institucionalnim jedinicama. Obuhvaća naknade zaposlenima, dohodak od ulaganja i ostale primarne dohotke.

3.1.    Naknade zaposlenima

Naknade zaposlenima evidentiraju se kada su poslodavac (proizvodna jedinica) i zaposlenik rezidenti različitih gospodarstava. Za gospodarstvo u kojem je proizvodna jedinica rezident, naknade zaposlenima su ukupna plaća (uključujući doprinose koje poslodavci plaćaju u sustave socijalnog osiguranja ili privatne osiguravajuće ili mirovinske fondove), u gotovini ili u naravi, koju rezidentna poduzeća plaćaju zaposlenicima nerezidenima u zamjenu za njihov rad tijekom obračunskog razdoblja. Za gospodarstvo u kojem su pojedinci rezidenti, naknade zaposlenicima su ukupna plaća, u novcu ili u naravi, koju oni primaju od poduzeća nerezidenata u zamjenu za rad tijekom obračunskog razdoblja. Važno je utvrditi postaji li odnos poslodavac – zaposlenik, ako ne postoji, plaćanje je kupnja usluga.

3.2.    Dohodak od ulaganja

Dohodak od ulaganja proizlazi iz rezidentova vlasništva nad inozemnom financijskom imovinom (prihod) te, simetrično, iz nerezidentova vlasništva nad domaćom financijskom imovinom (rashod). Dohodak od ulaganja uključuje dohodak od vlasničkih ulaganja (dividende, povlačenje dohotka kvazidruštava, reinvestirana zarada) i dužničkih ulaganja (kamate) te dohodak od ulaganja koji se pripisuje imateljima polica osiguranja, mirovinskog osiguranja ili standardiziranih sustava jamstva.

U platnoj bilanci dohodak od ulaganja klasificira se također prema funkciji odnosnog ulaganja, kao izravna ulaganja, portfeljna ulaganja, ostala ulaganja i pričuve te dalje prema vrsti ulaganja. Za definicije ulaganja prema funkciji vidi financijski račun.

Kad je dobit ili gubitak od ulaganja (kapitala) moguće utvrditi posebno, ne klasificira ih se kao dohodak od ulaganja već kao promjene u vrijednosti ulaganja radi kretanja cijena na tržištu. Neto tokovi povezani s kamatnim izvedenicama evidentiraju se isključivo u izvedenim financijskim instrumentima u financijskom računu.

3.2.1.   KAMATE

Kamate su oblik dohotka od ulaganja koji primaju vlasnici određenih vrsta financijske imovine, kao što su depoziti, dužnički vrijednosni papiri, krediti i ostala potraživanja radi davanja financijske imovine na raspolaganje drugoj institucionalnoj jedinici. Dohodak od udjela u posebnim pravima vučenja (PPV) i dodjele posebnih prava vučenja također su uključeni u kamate.

Na računu primarnog dohotka evidentiraju se „čiste kamate” tako da se iz se „stvarnih kamata” isključi sastavnica UFPIM. Dohodak od kamata evidentira se na obračunskom načelu.

3.2.2.   RASPODIJELJENA DOBIT DRUŠTAVA

3.2.2.1.    DIVIDENDE

Dividende su raspodijeljeni prihodi koji se dodjeljuju imateljima vlasničkih vrijednosnih papira u zamjenu za davanje sredstava društvima na raspolaganje. Dividende se evidentiraju u trenutku isplate dividendi.

3.2.2.2.    POVLAČENJA DOHOTKA KVAZIDRUŠTAVA

Povlačenja dohotka kvazidruštava (poduzeća bez pravne osobnosti koja djeluju kao da su društva, npr. podružnice, uvjetno rezidentne jedinice za zemljišta i ostale prirodne resurse koji su u vlasništvu nerezidenata, zajednički pothvati, fondovi itd.) su iznosi koje vlasnici kvazidruštava povlače za svoju vlastitu uporabu iz dobiti kvazidruštava koja im pripadaju. Povlačenja dohotka kvazidruštava evidentiraju se u trenutku stvarnog događaja.

3.2.3.   REINVESTIRANA ZARADA OD INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA

Reinvestirana zarada je udio izravnih ulagača, u smislu njihovih vlasničkih udjela, u dobiti koju strana podređena društva, povezana društva i podružnice ne raspodjeljuju kao dividendu. Ona se određuje kao udio izravnih ulagača u ukupnoj konsolidiranoj dobiti trgovačkog društva u koja se vrši izravno ulaganje u referentnom razdoblju (nakon poreza, kamata i amortizacije) umanjeno za dividende koje dospijevaju za plaćanje u referentnom razdoblju, čak i ako se te dividende odnose na dobit prijašnjih razdoblja. Reinvestirana zarada evidentira se u razdoblju u kojem je ostvarena.

3.2.4.   DOHODAK OD DIONICA INVESTICIJSKIH FONDOVA

Dohodak od ulaganja koji se pripisuje dioničarima zajedničkih investicijskih fondova, uključujući uzajamne fondove i otvorene investicijske fondove sastavljen je od dvije zasebne stavke:

3.2.4.1.    DIVIDENDE (VIDJETI 3.2.2.1.) I

3.2.4.2.    REINVESTIRANA ZARADA

Za dohodak od investicijskih fondova može se smatrati da se prosljeđuje njihovim dioničarima (ili vlasnicima udjela) jer je ostvaren u obliku dohotka od ulaganja njihovih vlasničkih udjela. Investicijski fondovi ostvaruju dohodak ulaganjem novca primljenog od dioničara. Dohodak dioničara od investicijskih fondova određuje se kao dohodak od ulaganja ostvaren od investicijskog portfelja fonda nakon odbitka operativnih troškova. Neto dobit investicijskih fondova nakon odbitka operativnih troškova pripada dioničarima. Kad se dioničarima raspodjeli samo dio neto dobiti kao dividenda, reinvestiranu zaradu treba tretirati kao da je raspodijeljena dioničarima te ju zatim smatrati reinvestiranom.

3.2.5.   DOHODAK OD ULAGANJA KOJI SE PRIPISUJE IMATELJIMA POLICA OSIGURANJA, MIROVINSKOG OSIGURANJA I STANDARDIZIRANIH SUSTAVA JAMSTVA

Dohodak od ulaganja koji se pripisuje imateljima polica osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardiziranih sustava jamstva odgovara ukupnom primarnom dohotku ostvarenom od ulaganja u tehničke pričuve osiguranja. Te pričuve su one za koje osiguravajuće društvo evidentira odgovarajuću obvezu prema imateljima polica.

Mirovinska prava proizlaze ili iz plana definiranih doprinosa ili iz plana definiranih naknada za mirovinu.

3.3.    Ostali primarni dohodci

Klasificirani su prema institucionalnom sektoru gospodarstva koje sastavlja podatke (opća država ili ostali sektori) i uključuje sljedeće sastavnice: poreze na proizvodnju i uvoz, subvencije i najamnine.

3.3.1.   POREZI NA PROIZVODNJU I UVOZ

Uključuju sljedeće sastavnice:

3.3.11.    POREZI NA PROIZVODE

Porezi na proizvode plaćaju se po jedinici robe ili usluga koje su proizvedene ili kojima se trguje preko granice. Primjeri uključuju PDV, uvozne pristojbe, trošarine i poreze na potrošnju.

3.3.1.2.    OSTALI POREZI NA PROIZVODNJU

Ostali porezi na proizvodnju sastoje se od svih poreza koje su poduzeća obvezna platiti zbog bavljenja proizvodnom djelatnošću te uključuju poreze plaćene za poslovne i stručne licencije.

3.3.2.   SUBVENCIJE

Uključuju sljedeće sastavnice:

3.3.2.1.    SUBVENCIJE NA PROIZVODE

Subvencije na proizvode plaćaju se po jedinici proizvedene robe ili usluga.

3.3.2.2.    OSTALE SUBVENCIJE NA PROIZVODNJU

Ostale subvencije na proizvodnju sastoje se od subvencija osim subvencija na proizvode koje su rezidentne proizvodne jedinice možda primile kao posljedicu obavljanja proizvodnje.

3.3.3.   NAJAM

Najam obuhvaća dohodak primljen radi davanja prirodnih resursa na raspolaganje nerezidentnoj institucionalnoj jedinici. Primjeri najma uključuju iznose koje je potrebno platiti za uporabu zemljišta na kojima se nalaze nalazišta rude ili druga rudna bogatstva te za ribolovna prava, šumarska prava i prava ispaše. Redovita plaćanja osoba koje unajmljuju prirodne resurse kao što su rudna bogatstva često se opisuju kao licencijske naknade, ali ih se klasificira kao najam.

4.    SEKUNDARNI DOHODAK

Račun sekundarnog dohotka prikazuje tekuće transfere između rezidenata i nerezidenata. Transfer je unos koji odgovara pruženoj robi, uslugama, financijskoj imovini ili ostaloj neproizvedenoj imovini od strane institucionalne jedinice drugoj institucionalnoj jedinici gdje nema odgovarajućeg povrata ekonomske vrijednosti. Tekući transferi obuhvaćaju sve transfere koji nisu kapitalni transferi. Tekući transferi klasificiraju se prema institucionalnom sektoru koji obavlja ili prima transfer u gospodarstvu koje sastavlja podatke (opća država ili ostali sektori).

Tekući transferi opće države obuhvaćaju tekuće poreze na dohodak, imovinu itd., socijalne doprinose, socijalne naknade, tekuću međunarodnu suradnju, razne tekuće transfere te vlastita sredstva unije od PDV-a i bruto nacionalnog dohotka.

Tekući transferi ostalih sektora obuhvaćaju tekuće poreze na dohodak, imovinu itd., socijalne doprinose, socijalne naknade, razne tekuće transfere, neto premije neživotnog osiguranja, potraživanja neživotnog osiguranja i prilagodbe za promjene u mirovinskim pravima. Razni tekući transferi uključuju osobne transfere između rezidentnih i nerezidentnih kućanstava (od toga, radničke doznake).

4.1.    Tekući porezi na dohodak, imovinu itd.

Tekući porezi na dohodak, imovinu itd. na međunarodnim računima obuhvaćaju pretežito poreze na dohodak koji su nerezidenti ostvarili pružanjem svog rada ili financijske imovine. Porezi na kapitalni dobitak koji proizlazi iz imovine nerezidenata također su uključeni. Poreze na dohodak i kapitalni dobitak od financijske imovine općenito plaćaju „ostali sektori” (pojedinci, društva i neprofitne institucije), a naplaćuje „opća država”.

4.2.    Socijalni doprinosi

Socijalni doprinosi su stvarni ili pripisani doprinosi kućanstava sustavima socijalnog osiguranja kako bi se osigurala isplata socijalnih naknada.

4.3.    Socijalne naknade

Socijalne naknade uključuju naknade koje se isplaćuju u okviru sustava socijalnog osiguranja i mirovinskog osiguranja. One uključuju mirovinske i nemirovinske naknade od događaja i okolnosti kao što su bolest, nezaposlenost, stanovanje i obrazovanje te mogu biti u novcu ili naravi.

4.4.    Neto premije neživotnog osiguranja

Neto premije neživotnog osiguranja sastoje se od bruto premija koje plaćaju imatelji polica kako bi ostvarili osiguranje tijekom obračunskog razdoblja (prihodi od premija) i premijskih dodataka koji se isplaćuju od dohotka od ulaganja koji se pripisuje imateljima polica osiguranja nakon odbitka obračunatih naknada za usluge osiguravajućih društava koja organiziraju osiguranje. Naknade za usluge su usluge koje su kupili imatelji polica te se evidentiraju kao usluge osiguranja. Neto premije za standardizirana jamstva uključene su u ovu stavku.

4.5.    Potraživanja neživotnog osiguranja

Potraživanja neživotnog osiguranja su iznosi koji se plaćaju za namiru potraživanja koja su dospjela u tekućem obračunskom razdoblju. Potraživanja dospijevaju u trenutku mogućeg događaja koji čini temelj za valjano potraživanje. Potraživanja koja se isplaćuju u okviru standardiziranih jamstava evidentiraju se u ovoj stavci.

4.6.    Tekuća međunarodna suradnja

Tekuća međunarodna suradnja sastoji se od tekućih transfera u novcu ili naravi između vlada različitih država ili između država i međunarodnih organizacija. Dio tekuće međunarodne suradnje odvija se prema institucijama Unije.

4.7.    Razni tekući transferi

Razni tekući transferi, u novcu ili naravi, uključuju tekuće transfere neprofitnim institucijama koje služe kućanstvima, tekuće transfere između kućanstava, ostale razne tekuće transfere uključujući naknade i kazne, dio uplata za loto listiće i igre na sreću, plaćanja odšteta i ostalo.

4.7.1.   OSOBNI TRANSFERI IZMEĐU REZIDENTNIH I NEREZIDENTNIH KUĆANSTAVA

Osobni transferi između rezidentnih i nerezidentnih kućanstava obuhvaćaju sve tekuće transfere u novcu ili naravi koje su rezidentna kućanstva obavila prema nerezidentnim kućanstvima ili primila od njih. Osobni transferi uključuju „od toga, radničke doznake”.

4.7.1.1.    RADNIČKE DOZNAKE

Radničke doznake obuhvaćaju sve osobne transfere koje migranti koji su rezidenti novih gospodarstava te koji su u njima zaposleni obavili prema nerezidentnim kućanstvima. Osobe koje rade i prebivaju u novim gospodarstvima manje od godine dana smatraju se nerezidentnima te se njihove plaće evidentiraju u naknade zaposlenima.

4.8.    Vlastita sredstva Unije od PDV-a i bruto nacionalnog dohotka

Treći i četvrti izvori vlastitih sredstava Unije od PDV-a i bruto nacionalnog dohotka tekući su transferi koje opća država svake države članice uplaćuje institucijama Unije.

4.9.    Prilagodbe za promjene u mirovinskim pravima

Prilagodbe za promjene u mirovinskim pravima potrebne su kako bi se uskladio tretman mirovina kao tekućih transfera s tretmanom mirovinskih prava kao financijske imovine. Nakon prilagodbe stanje tekućeg računa jednako je kao što bi bilo da se socijalni doprinosi i mirovinska primanja ne evidentiraju kao tekući transferi.

B.    Kapitalni račun

Kapitalni račun obuhvaća kapitalne transfere i nabavu/prodaju neproizvedene nefinancijske imovine. Kapitalni transferi sastoje se od: (a) prijenosa vlasništva nad dugotrajnom imovinom; (b) prijenosa sredstava koji su povezani s ili uvjetovani nabavom ili prodajom dugotrajne imovine; i (c) otpisa obveza od strane vjerovnika bez primitka nadoknade. Kapitalni transferi mogu biti u novcu ili naravi (kao npr. oprost duga). U praksi, razlika između tekućih i kapitalnih transfera sastoji se u korištenju transfera od strane države primatelja. Nabava/prodaja neproizvedene nefinancijske imovine uglavnom obuhvaća nematerijalnu imovinu kao što su patenti, najmovi ili drugi prenosivi ugovori. Pod ovom stavkom kapitalnog računa knjiži se samo kupnja/prodaja takve imovine, a ne njezino korištenje.

5.1.    Bruto nabava i prodaja neproizvedene nefinancijske imovine

Neproizvedena nefinancijska imovina sastoji se od: (a) prirodnih resursa; (b) ugovora, najma i licencija; te (c) promidžbene imovine (robne marke, tržišne marke) i goodwilla. Nabava i prodaja neproizvedene nefinancijske imovine evidentira se zasebno na bruto načelu, a ne u neto vrijednosti. Samo se kupnja/prodaja takve imovine, ne i njezina upotreba, evidentira u ovoj stavci kapitalnog računa.

5.2.    Kapitalni transferi

Kapitalni transferi sastoje se od: i. prijenosa vlasništva nad dugotrajnom imovinom; ii. prijenosa sredstava koji su povezani s ili uvjetovani nabavom ili prodajom dugotrajne imovine; i iii. otpisa obveza od strane vjerovnika bez primitka nadoknade. Kapitali transferi mogu biti u novcu ili naravi (kao npr. oprost duga). U praksi, razlika između tekućih i kapitalnih transfera sastoji se u korištenju transfera od strane države primatelja.

Kapitalni transferi klasificiraju se prema institucionalnom sektoru koji obavlja ili prima transfer u gospodarstvu koje sastavlja podatke (opća država ili ostali sektori). Kapitalni transferi uključuju: poreze na kapital, investicijske potpore i ostale kapitalne transfere.

5.2.1.   POREZI NA KAPITAL

Porezi na kapital sastoje se od poreza koji se plaćaju u neredovitim i nepravilnim intervalima na vrijednost imovine ili neto vrijednost u vlasništvu institucionalnih jedinica ili na vrijednost imovine prenesene između institucionalnih jedinica. Oni uključuju poreze na nasljedstvo i darivanje između osoba koji se plaćaju na kapital korisnika.

5.2.2.   INVESTICIJSKE POTPORE

Investicijske potpore sastoje se od kapitalnih transfera, u novcu i naravi, koji se obavljaju radi cjelokupnog ili djelomičnog financiranja troškova nabave dugotrajne imovine. Primatelji su obvezni upotrijebiti primljene investicijske potpore u novcu u svrhe bruto investicija u dugotrajnu imovinu, a te su potpore često povezane s posebnim investicijskim projektima kao što su veliki građevinski projekti.

5.2.3.   OSTALI KAPITALNI TRANSFERI

Uključuju velika jednokratna plaćanja kao naknadu za znatne štete ili ozbiljne ozljede koje nisu pokrivene policama osiguranja, velike darove, nasljeđa ili donacije, uključujući one neprofitnim institucijama. Ova kategorija uključuje oprost duga.

5.2.3.1.    OPROST DUGA

Oprost duga dobrovoljan je otpis cjelokupnog dugovanja ili njegova dijela u okviru ugovornog sporazuma između vjerovnika i dužnika.

C.    Financijski račun i stanje međunarodnih ulaganja

Općenito se u financijskom računu evidentiraju transakcije koje uključuju financijsku imovinu i obveze do kojih je došlo između rezidenata i nerezidenata. Financijski račun prikazuje neto transakcije: neto nabave financijske imovine odgovaraju nabavama imovine umanjenima za umanjenje imovine.

Stanje međunarodnih ulaganja prikazuje, na kraju svakog tromjesečja, vrijednost financijske imovine rezidenata gospodarstva koja čini potraživanja od nerezidenata te obveze rezidenata gospodarstva prema nerezidentima plus zlatne poluge koje se drže kao pričuve. Razlika između imovine i obveza jest neto stanje u stanju međunarodnih ulaganja te čini ili neto potraživanje ili neto obvezu prema ostatku svijeta.

Vrijednost stanja međunarodnih ulaganja na kraju razdoblja proizlazi iz stanja na kraju prethodnog razdoblja, transakcija tijekom tekućeg razdoblja i drugih promjena koje proizlaze iz drugih razloga osim transakcija između rezidenata i nerezidenata, a koje se mogu pripisati drugim promjenama u obujmu i revalorizacijama zbog promjena deviznog tečaja ili cijena.

U skladu s funkcionalnom potpodjelom, prekogranične financijske transakcije i stanja klasificiraju se kao izravna ulaganja, portfeljna ulaganja, izvedeni financijski instrumenti (osim pričuva) te dioničke opcije zaposlenika, ostala ulaganja i pričuve. Prekogranične financijske transakcije i stanja dalje se klasificiraju prema vrsti instrumenta i institucionalnom sektoru.

Tržišne cijene su osnova za vrednovanje transakcija i stanja. Nominalna vrijednost upotrebljava se za stanja neprenosivih instrumenata, kao što su krediti, depoziti i druga potraživanja/obveze. Međutim, sve transakcije u tim instrumentima vrednuju se po tržišnim cijenama. Radi uzimanja u obzir neusklađenosti između tržišnog vrednovanja transakcija i nominalne vrijednosti stanja prodavatelj evidentira revalorizaciju zbog promjena ostalih cijena tijekom razdoblja u kojem dođe do prodaje koja je jednaka razlici između nominalne vrijednosti i vrijednosti transakcije, dok kupac evidentira suprotni iznos kao revalorizacije zbog ostalih promjena cijena. Do sličnog evidentiranja dolazi za transakcije s vlasničkim udjelima i stanja vlasničkih udjela kod izravnih ulaganja kod kojih stanja odražavaju vlastita sredstva po knjigovodstvenoj vrijednosti (vidjeti sljedeći odjeljak).

Financijski račun platne bilance i stanje međunarodnih ulaganja uključuju protustavke obračunatom dohotku od instrumenata koji su klasificirani u odgovarajuće funkcionalne kategorije.

▼M1

6.1.    Izravna ulaganja

Izravna ulaganja povezana su s rezidentom gospodarstva koji ima nadzor ili znatan utjecaj na upravljanje poduzećem koje je rezident drugoga gospodarstva. U skladu s međunarodnim standardima (BPM6), izravno ili neizravno vlasništvo 10 % ili više prava glasa u poduzeću koje je rezident jednoga gospodarstva od strane ulagača koji je rezident drugoga gospodarstva dokaz je takvog odnosa. Na temelju toga kriterija odnos izravnog ulaganja može postojati između više povezanih poduzeća, bez obzira na to obuhvaća li povezanost jednu ili više veza. Može se proširiti i na poduzeća kćeri poduzeća u koja se vrši izravno ulaganje, njihova poduzeća kćeri i povezana poduzeća. Kad je izravno ulaganje jednom provedeno, svi sljedeći financijski tokovi/udjeli između povezanih subjekata knjiže se kao transakcije/pozicije izravnih ulaganja.

Vlasnički kapital obuhvaća vlasnički kapital u podružnicama kao i sve udjele u podređenim društvima i povezanim društvima. Reinvestirana zarada sastoji se od protustavke dijelu dobiti izravnog ulagača koju društva kćeri ili povezana društva nisu raspodijelila u obliku dividende i dobiti podružnica koja nije doznačena izravnom ulagaču i koja je evidentirana u stavci „dohodak od ulaganja” (vidjeti 3.2.3.).

Vlasnički i dužnički kapital pri izravnim ulaganjima dalje se dijele u skladu s vrstom odnosa između subjekata te u skladu sa smjerom ulaganja. Moguće je razlikovati tri vrste izravnih ulaganja:

Što se tiče vrednovanja stanja izravnih ulaganja, vlasnički udjeli koji kotiraju na burzi vrednuju se po tržišnim cijenama. Suprotno tome, u slučaju trgovačkih društava u koja se vrši izravno ulaganje koja ne kotiraju na burzi stanje vlasničkoga vlasničkih udjela vrednuje se na temelju knjigovodstvene vrijednosti, pri čemu se rabi zajednička definicija koja obuhvaća sljedeće računovodstvene stavke:

Za vlasničke vrijednosne papire društava koja ne kotiraju na burzi transakcije koje se evidentiraju u financijskom računu mogu se razlikovati od vlastitih sredstava po knjigovodstvenoj vrijednosti koja se evidentira u stanju međunarodnih ulaganja. Takve razlike evidentiraju se kao revalorizacije zbog ostalih promjena cijena.

Radi povećanja dosljednosti u vrednovanju imovine i obveza, vlasnički udjeli u trgovačkim društvima u koja se vrše izravna ulaganja čije dionice ne kotiraju na burzi, mogu se alternativno vrednovati u skladu s jednom od ostalih metoda vrednovanja navedenih u stavku 7.16. Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), BPM6, u slučaju kada se primjenjuje najmanje jedan od sljedećih slučajeva:

Ako se za vrednovanje vlasničkih udjela društva u koja se vrši izravno ulaganje rabi alternativna metoda, preporučuje se da sastavljač stanja međunarodnih ulaganja obavijesti sastavljača stanja međunarodnih ulaganja u državi protustranci o alternativnoj metodi te da surađuje s tim sastavljačem kako bi se umanjio rizik dvostranog asimetričnog evidentiranja. Ti bi se podaci trebali prenositi unutar postojećih okvira mehanizama ESSB-a, te objaviti u publikaciji ESB-a „Statističke metode Europske unije na području platne bilance/stanja međunarodnih ulaganja” (dalje u tekstu „Vodič kroz platnu bilancu”) koji se rabi radi praćenja koncepata, definicija i metoda sastavljanja koje primjenjuju države članice europodručja (kao što je opisano u Prilogu V.).

Kao dobra praksa preporučuje se da sve države članice počnu sastavljati podatke o stanju vlasničkoga kapitala pri inozemnim izravnim ulaganjima i reinvestiranoj zaradi na temelju rezultata istraživanja o stanju inozemnih izravnih ulaganja koja se moraju prikupljati najmanje jedanput godišnje ( 7 ).

▼B

6.2.    Portfeljna ulaganja

Portfeljna ulaganja uključuju transakcije i stanja koja uključuju dužničke ili vlasničke vrijednosne papire osim onih koji su uključeni u izravna ulaganja ili pričuve. Portfeljna ulaganja uključuju vlasničke vrijednosne papire, dionice investicijskih fondova i dužničke vrijednosne papire osim ako su oni kategorizirani kao izravna ulaganja ili pričuve. Transakcije kao što su repo ugovori i pozajmljivanje vrijednosnih papira isključene su iz portfeljnih ulaganja. Transakcije i stanja portfeljnih ulaganja vrednuju se po tržišnim cijenama. Međutim, u slučaju portfeljnih ulaganja u vrijednosne papire koji ne kotiraju na burzi do razlike u vrednovanju transakcija i stanja može doći kao i u slučaju izravnih ulaganja u dionice koje ne kotiraju na burzi. U tom slučaju navedene se razlike također trebaju evidentirati kao revalorizacije zbog ostalih promjena cijena.

Zajednički pristup za prikupljanje podataka o portfeljnim ulaganjima utvrđen je u Prilogu VI.

6.2.1.   VLASNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Vlasnički vrijednosni papiri obuhvaćaju sve instrumente koji čine potraživanja od preostale vrijednosti društva ili kvazidruštva, nakon što su podmirena potraživanja svih kreditora. Za razliku od dužničkih vrijednosnih papira vlasnički vrijednosni papiri obično vlasniku ne daju pravo na unaprijed određeni iznos ili iznos utvrđen prema fiksnoj formuli. Vlasnički vrijednosni papiri obuhvaćaju dionice koje kotiraju na burzi i dionice koje ne kotiraju na burzi.

Dionice koje kotiraju na burzi vlasnički su vrijednosni papiri koji kotiraju na priznatoj burzi ili bilo kojem drugom obliku sekundarnog tržišta. Dionice koje ne kotiraju na burzi vlasnički su vrijednosni papiri koji ne kotiraju na burzi.

6.2.2.   DIONICE INVESTICIJSKIH FONDOVA

Dionice investicijskih fondova izdaju investicijski fondovi. Također su poznate kao „udjeli” ako je fond skrbnički fond. Investicijski fondovi su subjekti za zajednička ulaganja putem kojih ulagači udružuju sredstva za ulaganja u financijsku i/ili nefinancijsku imovinu. Dionice investicijskih fondova imaju specijaliziranu ulogu u financijskom posredovanju kao vrsta zajedničkog ulaganja u ostalu imovinu pa ih se utvrđuje zasebno od ostalih vlasničkih vrijednosnih papira. Usto, razlikuje se i tretman njihovog dohotka jer im je potrebno pripisati reinvestiranu zaradu.

6.2.3.   DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Dužnički vrijednosni papiri su prenosivi instrumenti koji služe kao dokaz o dugu. Oni uključuju mjenice, obveznice, zapise, prenosive certifikate o depozitu, komercijalne zapise, zadužnice, vrijednosne papire osigurane imovinom, instrumente tržišta novca i slične instrumente kojima se obično trguje na financijskim tržištima. Transakcije i pozicije u dužničkim vrijednosnim papirima dijele se prema izvornom dospijeću na kratkoročne i dugoročne.

6.2.3.1.    KRATKOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri isplaćuju se na zahtjev ili izdaju s početnim dospijećem od 1 godine ili manje. Oni općenito imatelju daju bezuvjetno pravo na određeni, utvrđeni iznos novca na određeni datum. S tim se instrumentima obično trguje s diskontom na organiziranim tržištima; diskont ovisi o kamatnoj stopi i preostalom razdoblju do dospijeća.

6.2.3.2.    DUGOROČNI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se s početnim dospijećem duljim od 1 godine ili bez određenog dospijeća (osim na zahtjev, koji su uključeni u kratkoročne) oni imatelju općenito daju: (a) bezuvjetno pravo na fiksni novčani prihod ili ugovorno određen promjenjivi novčani prihod (plaćanje kamata neovisno je o dobiti dužnika); i (b) bezuvjetno pravo na fiksni iznos s osnove otplate glavnice na utvrđeni datum ili datume.

Do evidentiranja transakcija u platnoj bilanci dolazi kad vjerovnici ili dužnici iskažu potraživanje ili obvezu u svojim knjigama. Transakcije se evidentiraju po stvarnoj cijeni, primljenoj ili plaćenoj, umanjenoj za proviziju i troškove. U slučaju vrijednosnih papira s kuponom uključene su obračunate kamate od posljednjeg plaćanja kamate te u slučaju vrijednosnih papira izdanih s diskontom, kamate akumulirane od datuma izdavanja. Uključivanje obračunate kamate potrebno je za financijski račun platne bilance i za stanje međunarodnih ulaganja; ta evidentiranja moraju imati protustavke u svojim računima dohotka.

6.3.    Izvedeni financijski instrumenti (osim pričuva) i dioničke opcije zaposlenika

Ugovor o izvedenom financijskom instrumentu je financijski instrument koji je povezan s drugim specifičnim financijskim instrumentom, pokazateljem ili robom te preko kojeg se na financijskim tržištima može samostalno trgovati posebnim financijskim rizicima (kao što je kamatni rizik, valutni rizik, rizik cijene dionica i robe, kreditni rizik itd.). Ova kategorija utvrđuje se posebno od ostalih kategorija jer se odnosi na prijenos rizika, a ne na pribavljanje sredstava ili drugih resursa. Za razliku od drugih funkcionalnih kategorija kod izvedenih financijskih instrumenata ne nastaje primarni dohodak. Neto tokovi povezani s kamatnim izvedenicama evidentiraju se kao izvedeni financijski instrumenti, a ne kao dohodak od ulaganja. Transakcije i stanja u izvedenim financijskim instrumentima tretiraju se posebno od vrijednosti odnosnih stavaka s kojima su povezane. U slučaju opcija evidentira se puna premija (tj. kupovna/prodajna cijena opcije i uključena zaračunata usluga). Povratne uplate marže sastoje se od gotovine i ostaloga kolaterala deponiranog radi zaštite protustranke od rizika nastanka statusa neispunjavanja obveza. Klasificira ih se kao depozite u ostalim ulaganjima (ako su obveze dužnika uključene u najširi monetarni agregat) ili u ostala potraživanja/obveze. Nepovratne uplate marže (poznate i kao varijacijska marža) smanjuju financijsku obvezu stvorenu izvedenim instrumentom. Stoga ih se klasificira kao transakcije u izvedenim financijskim instrumentima.

Vrednovanje izvedenih financijskih instrumenata treba se obavljati na temelju vrijednosti zasnovane na tržištu. Promjene u cijenama izvedenih instrumenata evidentiraju se kao dobit ili gubitak (revalorizacije zbog promjena cijena). Evidentiranje transakcija izvedenim financijskim instrumentima odvija se kad vjerovnici i dužnici iskažu potraživanje ili obvezu u svojim knjigama. Zbog praktičnih problema koje uzrokuje razlikovanje tokova imovine i obveza za neke izvedene instrumente sve transakcije izvedenim financijskim instrumentima u platnoj bilanci europodručja evidentiraju se na neto osnovi. Stanja imovine i obveza od izvedenih financijskih instrumenata u statistici stanja međunarodnih ulaganja evidentiraju se na bruto osnovi, osim onih izvedenih financijskih instrumenata koji spadaju u kategoriju pričuva, koje se evidentiraju na neto osnovi. Iz praktičnih razloga ugrađeni izvedeni financijski instrumenti ne razlikuju se od odnosnog instrumenta s kojim su povezani.

Dioničke opcije zaposlenika su opcije za kupnju vlasničkih udjela u društvu koji se nude zaposlenicima društva kao oblik plaće. Ako se dioničkim opcijama odobrenima zaposlenicima može trgovati na financijskim tržištima bez ograničenja, klasificira ih se kao izvedene financijske instrumente.

6.4.    Ostala ulaganja

Ostala ulaganja su rezidualna kategorija koja uključuje stanja i transakcije osim onih uključenih u izravna ulaganja, portfeljna ulaganja, izvedene financijske instrumente i dioničke opcije zaposlenika ili pričuve. Ako sljedeći razredi financijske imovine i obveza nisu uključeni u izravna ulaganja ili pričuve, ostala ulaganja uključuju: (a) ostali vlasnički udjeli; (b) gotovinu i depozite; (c) kredite (uključujući kredite i zajmove MMF-a); (d) sustave osiguranja, mirovinskog osiguranja i standardizirane sustave jamstva; (e) trgovinske kredite i predujmove; (f) ostala potraživanja/obveze; i (g) dodjele posebnih prava vučenja (posebna prava vučenja uključena su u pričuve).

Za kredite, depozite i ostala potraživanja/obveze koji se prodaju s diskontom vrijednosti transakcija koje se evidentiraju u financijskom računu mogu se razlikovati od nominalnih vrijednosti evidentiranih u stanju međunarodnih ulaganja. Takve razlike evidentiraju se kao revalorizacije zbog ostalih promjena cijena.

6.4.1.   OSTALI VLASNIČKI UDJELI

Ostali vlasnički udjeli uključuju vlasničke udjele koji nisu u obliku vrijednosnih papira te stoga nisu uključeni u portfeljna ulaganja. Sudjelovanje u kapitalu nekih međunarodnih organizacija nije u obliku vrijednosnih papira te se stoga klasificira kao ostali vlasnički udjeli.

6.4.2.   GOTOVINA I DEPOZITI

Gotovina i depoziti uključuju gotov novac u optjecaju i depozite. Depoziti su standardizirani, neprenosivi ugovori koje općenito nude institucije koje primaju depozite te kreditoru omogućuju polog i kasnije povlačenje promjenjivog iznosa novca. Depoziti obično uključuju jamstvo dužnika da će ulagaču vratiti glavnicu.

Razlika između „kredita” i „gotovine i depozita” ovisi o naravi zajmoprimca. To znači da, na strani imovine, novac koji sektor rezidentnih imatelja novca odobri nerezidentnim bankama treba klasificirati kao „depozite”, a novac koji sektor rezidentnih imatelja novca odobri nerezidentnim nebankarskim institucijama (tj. institucionalnim jedinicama osim banaka) treba klasificirati kao „kredite”. Na strani obveza novac koji su primile rezidentne nebankarske institucije, tj. nemonetarne financijske institucije (NFI) uvijek treba klasificirati kao „kredite”. Naposljetku, ova razlika znači da sve transakcije koje uključuju rezidentne monetarne financijske institucije i nerezidentne banke treba klasificirati kao „depozite”.

6.4.3.   KREDITI

Krediti su financijska imovina koja: (a) nastaje kad vjerovnik posudi sredstva izravno dužniku; te (b) je dokumentirana dokumentima koji nisu prenosivi. Ova kategorija uključuje kredite, uključujući hipotekarne kredite, financijski najam i operacije vrste repo. Sve operacije vrste repo, tj. repo ugovori, poslovi prodaje/ponovne kupnje i pozajmljivanja vrijednosnih papira (uz razmjenu gotovine kao kolaterala) tretiraju se kao kolateralizirani krediti, a ne kao izravna kupnja/prodaja vrijednosnih papira te se evidentiraju u „ostala ulaganja” u rezidentnom sektoru koji obavlja posao. Ovaj tretman, koji je također u skladu s računovodstvenom praksom banaka i ostalih financijskih društava, namijenjen je boljem odražavanju ekonomske logike navedenih financijskih instrumenata.

6.4.4.   SUSTAVI OSIGURANJA, MIROVINSKOG OSIGURANJA I STANDARDIZIRANI SUSTAVI JAMSTVA

Ova stavka uključuje sljedeće: (a) tehničke pričuve neživotnog osiguranja; (b) životno osiguranje i prava na rentu; (c) mirovinska prava, potraživanja mirovinskih fondova prema upraviteljima mirovinskih fondova te prava prema nemirovinskim fondovima; i (d) pričuve za obveze u okviru standardiziranih jamstava.

6.4.5.   TRGOVINSKI KREDITI I PREDUJMOVI

Trgovinski krediti i predujmovi financijska su potraživanja koja proizlaze iz kredita koji dobavljači robe i usluga izravno odobre svojim klijentima i predujmovi za radove u tijeku ili radove koje tek treba obaviti u obliku predujmova klijenata za robu i usluge koje još nisu isporučene. Trgovinski krediti i predujmovi nastaju kad se isplata za robu i usluge ne odvija istodobno kad i promjena vlasništva nad robom ili pružanje usluge.

6.4.6.   OSTALA POTRAŽIVANJA/OBVEZE

Ova kategorija sastoji se od potraživanja ili obveza osim onih uključenih u trgovinske kredite i predujmove ili ostale instrumente. Ona obuhvaća financijsku imovinu i obveze koje nastaju kao protustavka transakcijama kod kojih postoji vremenska razlika između tih transakcija i povezanih plaćanja. Ona uključuje porezne obveze, kupnju i prodaju vrijednosnih papira, naknade za pozajmljivanje vrijednosnih papira, naknade za pozajmice u zlatu, plaće, dividende i dospjele neplaćene socijalne doprinose.

6.4.7.   DODJELA POSEBNIH PRAVA VUČENJA

Dodjela posebnih prava vučenja članicama MMF-a iskazuje se kao obveza primatelja u stavci posebna prava vučenja u ostalim ulaganjima s odgovarajućim iznosom u stavci posebna prava vučenja u pričuvama.

6.5.    Pričuve

Pričuve su ona strana imovina kojom monetarna tijela mogu raspolagati te ih nadziru radi ispunjavanja potreba financiranja platne bilance, interveniranja na deviznim tržištima radi upravljanja deviznim tečajem i za druge povezane namjene (kao što je održavanje povjerenja u valutu i gospodarstvo ili osiguravanje temelja za inozemno zaduživanje). Pričuve moraju biti devizne pričuve, potraživanja prema nerezidentima i imovina koja zaista postoji. Potencijalna imovina je isključena. Koncept pričuva temelji se na pojmovima „nadzora” i „raspoloživosti za primjenu” od strane monetarnih tijela.

Pričuve europodručja sastoje se od pričuva Eurosustava, tj. pričuva ESB-a i pričuva nacionalnih središnjih banaka europodručja.

Pričuve moraju biti: i. pod učinkovitim nadzorom monetarnog tijela Eurosustava, tj. ili ESB-a ili jedne od nacionalnih središnjih banaka europodručja; te ii. visokolikvidna, utrživa potraživanja od kreditno sposobnih subjekata, koja Eurosustav potražuje od rezidenata koji nisu u europodručju, te koja su nominirana u valutama različitim od eura, zajedno sa monetarnim zlatom, pričuvnim pozicijama u MMF-u i posebnim pravima vučenja (PPV).

Ova definicija izričito isključuje devizna potraživanja od rezidenata europodručja i potraživanja iskazana u eurima iz uključivanja u pričuve na nacionalnoj razini ili na razini europodručja. Također, devizne pozicije središnjih država i/ili ministarstava financija nisu uključene u definiciju pričuva europodručja u skladu s institucionalnim odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Pričuve ESB-a udružene su u skladu s člankom 30. Statuta Europskog sustava središnjih banaka te se time smatra da su pod izravnim i učinkovitim nadzorom ESB-a. Dok god ne dođe do daljnjeg prijenosa vlasništva, pričuve koje zadrže nacionalne središnje banke pod njihovom su izravnim i učinkovitim nadzorom te se tretiraju kao pričuve pojedine nacionalne središnje banke.

Podaci o pričuvama Eurosustava sastavljaju se na bruto osnovi bez netiranja obveza povezanih s pričuvama osim pričuva koje su uključene u potkategoriju „izvedeni financijski instrumenti” koje se evidentiraju na neto osnovi.

Vrednovanje se temelji na tržišnim cijenama, pri čemu se za: (a) transakcije upotrebljavaju tržišne cijene koje prevladavaju u trenutku obavljanja transakcije; a za (b) udjele zaključne srednje tržišne cijene na kraju referentnog razdoblja. Prevladavajući devizni tečaj u trenutku obavljanja transakcije i zaključne srednje tržišne cijene na kraju referentnog razdoblja upotrebljavaju se za preračunavanje transakcija i udjela devizne imovine u eure.

Stajalište da je ostala devizna likvidnost koja nije uključena u stavku pričuva statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja možda također važan pokazatelj sposobnosti države da ispunjava svoje devizne obveze postalo je sve rasprostranjenije te je prihvaćeno u MMF-ovom Posebnom standardu statističkog izvješćivanja. Za izračunavanje devizne likvidnosti podatke o bruto pričuvama potrebno je dopuniti informacijama o ostalim deviznim pričuvama i obvezama povezanima s pričuvama. U skladu s time, mjesečni podaci o (bruto) pričuvama Eurosustava dopunjuju se informacijama o ostalim deviznim pričuvama te unaprijed određenim i potencijalnim kratkoročnim neto odljevima iz bruto pričuva klasificiranih prema preostalom dospijeću. Usto, zahtijeva se valutno razlikovanje između bruto pričuva iskazanih u valutama posebnih prava vučenja (ukupno) i ostalih valuta (ukupno) sa zakašnjenjem od jednog tromjesečja.

6.5.1.   MONETARNO ZLATO

Monetarno zlato je zlato na koje prava imaju monetarna tijela (ili druga tijela koja podliježu efektivnom nadzoru monetarnih tijela) te ga se drži kao pričuve. Uključuje zlato u polugama te neraspoređene račune zlata kod nerezidenata koji daju pravo na potraživanje isporuke zlata.

Udjeli monetarnog zlata trebaju ostati nepromijenjeni u svim povratnim transakcijama zlatom (ugovorima o razmjeni zlata, repo ugovorima, kreditima i depozitima).

6.5.1.1.

Zlatne poluge imaju oblik kovanica, ingota ili poluga čistoće od najmanje 995 tisućinki, uključujući zlatne poluge na raspoređenim računima zlata.

6.5.1.2.

Neraspoređeni računi zlata su potraživanje od upravitelja računom za isporuku zlata. Kod tih računa pružatelj računa ima prava na osnovicu za obračun pričuva fizički raspoređenog zlata te izdaje potraživanja imateljima računa iskazana u zlatu. Neraspoređeni računi zlata koji se ne klasificiraju kao monetarno zlato uključeni su u gotovinu i depozite u ostalim ulaganjima.

6.5.2.   POSEBNA PRAVA VUČENJA

Posebna prava vučenja su međunarodne pričuve koje je akumulirao MMF te ih se dodjeljuje članovima kao dopunu postojećim službenim pričuvama. Posebna prava vučenja imaju samo monetarna tijela članova MMF-a te ograničen broj međunarodnih financijskih institucija koje su ovlašteni imatelji.

6.5.3.   PRIČUVNA POZICIJA U MMF-u

To je iznos: (a) „pričuvne tranše”, tj. iznosa u stranoj valuti, uključujući posebna prava vučenja, koji pojedina država članica može povući od MMF-a u kratkom roku; i (b) svih zaduženja MMF-a u skladu s sporazumom o kreditu u okviru Računa općih sredstava koja su dostupna državi članici.

6.5.4.   OSTALE PRIČUVE

Ostale pričuve obuhvaćaju gotovinu i depozite, vrijednosne papire, izvedene financijske instrumente i ostala potraživanja. Depoziti se odnose na one koji su raspoloživi na zahtjev. Vrijednosni papiri uključuju likvidne i utržive vlasničke i dužničke vrijednosne papire koje su izdali nerezidenti, uključujući dionice ili udjele investicijskih fondova. Izvedeni financijski instrumenti evidentiraju se u pričuvama samo ako su izvedeni instrumenti koji se odnose na upravljanje pričuvama sastavni dio vrednovanja takve imovine. Ostala potraživanja uključuju kredite nerezidentnim nebankarskim institucijama, dugoročne kredite Skrbničkom računu kod MMF-a i ostalu financijsku imovinu koja nije drugdje prethodno uključena, a odgovara definiciji pričuva.

2.    Mjesečna platna bilanca

Sastavljanje mjesečnih podataka za više stavaka tekućeg i kapitalnog računa posebno je zahtjevno u sustavima za prikupljanje podataka koji se primarno oslanjaju na ankete i izravno izvještavanje. Posebno, za stavke usluga, naknada zaposlenicima, reinvestiranu zaradu ( 8 ), ostali primarni dohodak, sekundarni dohodak i stavke kapitalnog računa, svi ili većina podataka koji se upotrebljavaju za sastavljanje tromjesečne platne bilance, uključujući informacije iz administrativnih izvora podataka, mogu biti neraspoloživi na mjesečnoj osnovi ili nepotpuni.

Suprotno tome, mjesečni podaci za stavke roba raspoloživi su iz statistike međunarodne trgovine, npr. u obliku brzih procjena. Međutim, čak i za robu mjesečni podaci mogu biti neraspoloživi pravodobno, a brze procjene nepotpune.

Uzimajući u obzir troškove sastavljanja podataka te opterećenje podnositelja podataka, uobičajena je i ustaljena praksa da se upotrebljavaju modeli vremenskih serija ili metode neizravne procjene kako bi se poboljšali podaci koji se prikupljaju na mjesečnoj osnovi za navedene stavke tekućeg i kapitalnog računa.

3.    Klasifikacija prema institucionalnom sektoru

Sektorska raščlamba agregata europodručje obuhvaća središnje banke, druge monetarne financijske institucije – društva koja primaju depozite osim središnjih banaka i novčanih fondova – opću državu i ostale sektore – financijska društva osim monetarnih financijskih institucija i nefinancijskih društava, kućanstava i neprofitne institucije koje služe kućanstvima. Ti institucionalni sektori u skladu su s definicijama iz ESA 2010. Sektor „središnje banke” u statistici europodručja obuhvaća Eurosustav.

---

PRILOG IV.

PRENOŠENJE PODATAKA EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI

Nacionalne središnje banke (NSB) za elektronički prijenos statističkih podataka koje zahtijeva Europska središnja banka (ESB) koriste se sustavom Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) koji se oslanja na telekomunikacijsku mrežu „ESCB-Net”. Za razmjenu podataka unutar ESSB-a rabi se format za razmjenu statističkih podataka i metapodataka (engl. Statistical Data and Metadata eXchange format). Ovaj zahtjev ne sprječava upotrebu nekih drugih sredstava za prenošenje statističkih podataka ESB-u, kao dogovorenog zamjenskog rješenja.

Kako bi zajamčile da prijenos podataka funkcionira na zadovoljavajući način, nacionalne središnje banke pridržavaju se preporuka navedenih u nastavku:

Kada se revizije obavljaju samo na podskupu serijskih ključeva, pravila provjere valjanosti primjenjuju se za cijelo izvješće.

---

PRILOG V.

NADZOR METODA SASTAVLJANJA STATISTIČKIH PODATAKA

Europska središnja banka (ESB) nadzire koncepte i definicije te metode sastavljanja podataka koje primjenjuju države članice europodručja. Publikacija ESB-a pod nazivom „Statističke metode Europske unije na području platne bilance/stanja međunarodnih ulaganja” (dalje u tekstu „Vodič kroz platnu bilancu”) sadržava podatke o praksama i kretanjima na području statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja u državama članicama.

Vodič kroz platnu bilancu detaljno opisuje metode sastavljanja podataka te koncepte i definicije koji se rabe, kao i informacije o odmacima od dogovorenih metodologija za statistiku platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja.

Vodič kroz platnu bilancu redovito se ažurira u uskoj suradnji s državama članicama.

---

PRILOG VI.

PRIKUPLJANJE PODATAKA U PODRUČJU PORTFELJNIH ULAGANJA

S obzirom na poteškoće prisutne pri izradi statistike portfeljnih ulaganja, smatralo se neophodnim definirati zajedničke pristupe prikupljanju ovih podataka diljem europodručja.

Dostupnost i kvaliteta centralizirane baze podataka o vrijednosnim papirima (dalje u tekstu „CSDB”) smatra se ključnom za rad sustava prikupljanja.

Ciljani obuhvat definira se na sljedeći način: stanje vrijednosnih papira dostavljeno nacionalnom sastavljaču statistike na agregiranoj osnovi, tj. bez korištenja standardnih oznaka (ISIN i sl.), ne smije prelaziti 15 % ukupnog stanja sredstava ili obveza s osnove portfeljnih ulaganja. Ovaj prag treba uzeti kao mjerilo pri procjeni obuhvata sustava država članica. CSDB mora u dovoljnoj mjeri pokrivati vrijednosne papire za portfeljna ulaganja diljem svijeta, kako bi se omogućila izrada statistike na temelju podataka po pojedinačnim vrijednosnim papirima.

Stanja imovine i obveza s osnove portfeljnih ulaganja u okviru stanja međunarodnih ulaganja sastavljaju se isključivo iz podataka o stanjima.

Sustavi prikupljanja podataka o portfeljnim ulaganjima europodručja prilagođavaju se jednom od modela iz sljedeće tablice:

Važeći modeli prikupljanja podataka o portfeljnim ulaganjima

Bilješke:

„pvp” = prikupljanje podataka po pojedinačnim vrijednosnim papirima

„izvedeni tokovi” = razlika u stanjima (prilagođena za kretanje deviznih tečajeva, cijena i drugih utvrđenih promjena obujma)

---

PRILOG VII.

SMJERNICA STAVLJENA IZVAN SNAGE S POPISOM NAKNADNIH IZMJENA

---

( 1 ) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

( 2 ) SL L 354, 30.11.2004., str. 34.

( 3 ) COM (2010.) 774 završna verzija.

( 4 ) Sva upućivanja na vrijeme u ovoj Smjernici odnose se na SEV, pri čemu se uzima u obzir prelazak na srednjoeuropsko ljetno vrijeme.

( 5 ) Dani kad je sustav TARGET2 zatvoren te radni dani sustava TARGET2 objavljeni su na internetskoj stranici ESB-a www.ecb.europa.eu te na internetskim stranicama Eurosustava.

( 6 ) COM(2010) 774 konačno.

( 7 ) Trebalo bi napustiti sljedeće neprihvatljive prakse: i. prepuštanje izbora kriterija vrednovanja (tržišna ili knjigovodstvena vrijednost) izvještajnim jedinicama; ii. primjenu metode stalne inventarizacije/akumulacije tokova platne bilance za sastavljanje podataka o stanjima.

( 8 ) Kada se reinvestirana zarada izračunava na temelju godišnjih anketa, može se dogoditi da odnosni podaci nisu raspoloživi na tromjesečnoj osnovi te je u tom slučaju potrebno obaviti procjenu.