(1)

Za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i da bi se olakšala prekogranična trgovina unutar Zajednice ključno je da naknade za prekogranična plaćanja u eurima budu jednake naknadama za odgovarajuća plaćanja u državi članici. To načelo jednakosti naknada uspostavljeno je Uredbom (EZ) br. 2560/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2001. o prekograničnim plaćanjima u eurima ( 4 ), koja se primjenjuje na prekogranična plaćanja u eurima i švedskim krunama do iznosa od 50 000 EUR ili njegove protuvrijednosti.

(2)

Izvješće Komisije od 11. veljače 2008. o primjeni Uredbe (EZ) br. 2560/2001 o prekograničnim plaćanjima u eurima potvrdilo je da je primjena Uredbe učinkovito snizila naknade za prekogranične platne transakcije u eurima na razinu nacionalnih naknada te da je Uredba potaknula europsku platnu industriju da poduzme potrebne napore za uspostavu infrastrukture plaćanja koja će se koristiti u cijeloj Zajednici.

(3)

U izvješću Komisije razmotreni su praktični problemi na koje se je naišlo u vezi s provedbom Uredbe (EZ) br. 2560/2001. U zaključku je predložen niz izmjena navedene Uredbe kako bi se riješili problemi uočeni tijekom procesa ocjene. Ti se problemi tiču poremećaja na unutarnjem tržištu plaćanja uzrokovanih različitim statističkim izvještajnim obvezama, provedbom Uredbe (EZ) br. 2560/2001 zbog nedostatka određenih nacionalnih nadležnih tijela, nepostojanjem tijela za izvansudsko rješavanje sporova u vezi s tom Uredbom te činjenicom da Uredba ne obuhvaća izravna terećenja.

(4)

Direktivom 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu ( 5 ) utvrđuje se moderni pravni temelj za stvaranje unutarnjeg tržišta plaćanja u čitavoj Zajednici. Kako bi se osigurala pravna usklađenost između obaju pravnih akata, preporučuje se izmijeniti odgovarajuće odredbe Uredbe (EZ) br. 2560/2001, posebno definicije.

(5)

Uredba (EZ) br. 2560/2001 obuhvaća prekogranične kreditne transfere i prekogranične elektroničke platne transakcije. U skladu s ciljem Direktive 2007/64/EZ, a to je omogućiti prekogranična izravna terećenja, preporučuje se proširiti područje primjene Uredbe (EZ) br. 2560/2001. Još uvijek se ne preporučuje primjenjivati načelo jednakosti naknada za platne instrumente koji su uglavnom ili isključivo u papirnatom obliku, kao što su čekovi, jer ih zbog njihove prirode, nije moguće obraditi tako učinkovito kao elektronička plaćanja.

(6)

Načelo jednakosti naknada trebalo bi se primjenjivati na plaćanja koja su inicirana ili zaključena u papirnatom obliku ili u gotovini, koja se u lancu plaćanja obrađuju elektronički, isključujući čekove, te na sve naknade izravno ili neizravno povezane s platnom transakcijom, uključujući naknade vezane uz ugovor, ali isključujući naknade za konverziju valute. Neizravne naknade uključuju naknade za uspostavu trajnog naloga, ili naknade za korištenje platne kartice, ili debitne ili kreditne kartice, koje bi trebale biti jednake za nacionalne i prekogranične platne transakcije u Zajednici.

(7)

Kako bi se spriječila rascjepkanost platnih tržišta, primjereno je primijeniti načelo jednakosti naknada. U tu svrhu, treba utvrditi nacionalno plaćanje s jednakim ili vrlo sličnim značajkama kao i prekogranično plaćanje za svaku kategoriju prekogranične platne transakcije. Trebalo bi omogućiti, između ostaloga, primjenu sljedećih kriterija za utvrđivanje nacionalnog plaćanja koje odgovara prekograničnom plaćanju: kanal koji se koristi za iniciranje, izvršavanje i zaključenje plaćanja, stupanj automatizacije, sva jamstva za plaćanje, status klijenta i odnos s pružateljem platnih usluga, ili upotrijebljeni platni instrument prema definiciji iz članka 4. stavka 23. Direktive 2007/64/EZ. Navedene se kriterije ne bi trebalo smatrati iscrpnima.

(8)

Nadležna tijela trebala bi izdati smjernice za utvrđivanje odgovarajućih plaćanja ako to smatraju potrebnim. Komisija kojoj, prema potrebi, pomaže Odbor za platni promet, trebala bi osigurati odgovarajuće upute i pomagati nadležnim tijelima.

(9)

Važno je pojednostavniti izvršavanje prekograničnih plaćanja od strane pružatelja platnih usluga. U tom bi pogledu trebalo promicati standardizaciju, posebno što se tiče korištenja međunarodnog broja bankovnoga računa (IBAN) i identifikacijskog koda banke (BIC). Stoga je primjereno da pružatelji platnih usluga korisnicima platnih usluga dodijele IBAN i BIC za dotični račun.

(10)

Neujednačene obveze u vezi sa statističkim izvješćivanjem o platnoj bilanci, koje se primjenjuju isključivo na prekogranične platne transakcije, ometaju razvoj cjelovitog tržišta plaćanja, posebno u okviru jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA). Preporučuje se da se, u kontekstu SEPA-e, do 31. listopada 2011., ponovno ocijeni primjerenost ukidanja tih obveza izvješćivanja na osnovi bankovnih namira. Kako bi se osigurala kontinuirana, pravovremena i učinkovita izrada statistike platne bilance također je poželjno osigurati da i dalje bude moguće prikupiti lako dostupne podatke o plaćanjima, kao što su IBAN, BIC i iznos transakcije ili osnovne, agregirane podatke o plaćanjima za različite platne instrumente ako proces prikupljanja ne narušava automatiziranu obradu plaćanja i ako bi se mogao u potpunosti automatizirati. Ova Uredba ne utječe na obveze izvješćivanja za druge regulatorne svrhe, kao na primjer za sprečavanje pranja novca ili financiranje terorizma, ili za fiskalne potrebe.

(11)

U postojećim nacionalnim shemama izravnog terećenja trenutačno se primjenjuju različiti poslovni modeli. Kako bi se olakšalo uvođenje SEPA sheme izravnog terećenja potrebno je uspostaviti zajednički poslovni model i osigurati veću pravnu jasnoću glede višestranih međubankovnih naknada. Za prekogranična izravna terećenja to bi se moglo postići, iznimno, utvrđivanjem najvišeg iznosa za višestranu međubankovnu naknadu po transakciji tijekom prijelaznog razdoblja. Međutim, strankama u višestranom sporazumu trebalo bi omogućiti slobodno određivanje nižeg iznosa ili ugovaranja nulte međubankovne naknade. Za nacionalna SEPA izravna terećenja, mogla bi se primjenjivati ista nacionalna međubankovna naknada ili druga ugovorena međubankovna naknada između pružatelja platnih usluga primatelja plaćanja i platitelja kao i ona koja je postojala prije datuma primjene ove Uredbe. Ako bi se takva nacionalna višestrana međubankovna naknada ili druga ugovorena međubankovna naknada smanjila ili ukinula tijekom prijelaznog razdoblja, na primjer, kao posljedica primjene propisa o tržišnom natjecanju, na nacionalna SEPA izravna terećenja tijekom prijelaznoga razdoblja trebali bi se primjenjivati revidirani sporazumi. Međutim, ako transakcija izravnog terećenja podliježe dvostranom sporazumu, uvjeti takvog dvostranog sporazuma trebali bi imati prvenstvo pred svakom višestranom međubankovnom naknadom ili drugom ugovorenom međubankovnom naknadom. Industrija može iskoristiti pravnu sigurnost pruženu tijekom prijelaznog razdoblja da razvije i dogovori zajednički, dugoročni poslovni model za funkcioniranje SEPA izravnog terećenja. Na završetku prijelaznog razdoblja, treba uspostaviti dugoročno rješenje za poslovni model SEPA izravnog terećenja u skladu s pravom tržišnog natjecanja u EZ-u i regulatornim okvirom Zajednice. U okviru trajnog dijaloga s bankarskom industrijom i na temelju doprinosa koje su dali relevantni sudionici na tržištu, Komisija namjerava osigurati, smatrajući to pitanje hitnim, smjernice za objektivne i mjerljive kriterije usklađenosti takve višestrane međubankovne naknade, koja bi mogla obuhvaćati višestrane međubankovne naknade, s pravom tržišnog natjecanja u EZ-u i regulatornim okvirom Zajednice.

(12)

Kako bi se izvršila transakcija izravnog terećenja, platiteljev račun mora biti dostupan. Stoga je za uspješno preuzimanje SEPA izravnih terećenja ključno da svi računi platitelja budu dostupni ako je to već slučaj za postojeća nacionalna izravna terećenja izražena u eurima; u protivnom platitelj i primatelj plaćanja neće moći iskoristiti prednost naplate prekograničnog izravnog terećenja. Ako platiteljev račun nije dostupan u okviru SEPA sheme izravnog terećenja platitelj (dužnik) i primatelj plaćanja (vjerovnik) neće moći iskoristiti nove mogućnosti plaćanja izravnim terećenjem koje su na raspolaganju. To je posebno važno ako primatelj plaćanja inicira naplatu izravnih terećenja u skupnoj datoteci, na primjer mjesečnu ili tromjesečnu naplatu računa za električnu energiju ili druge javne usluge, a ne kao zasebnu naplatu za svakog klijenta. Ako vjerovnici nisu u mogućnosti doći do svih svojih dužnika samo jednim postupkom, bit će potrebna dodatna ručna intervencija koja će vjerojatno povećati troškove. Stoga, u nedostatku obvezne dostupnosti za platiteljevog pružatelja platnih usluga, učinkovitost naplate izravnog terećenja neće biti u potpunosti poboljšana, te će tržišno natjecanje na paneuropskoj razini ostati ograničeno. Međutim, s obzirom na posebne značajke izravnih terećenja između poslovnih subjekata, to bi se trebalo primjenjivati samo na osnovnu SEPA shemu izravnog terećenja, a ne na SEPA shemu izravnog terećenja između poslovnih subjekata. Obveza dostupnosti obuhvaća pravo pružatelja platnih usluga da ne izvrši neku transakciju izravnog terećenja u skladu sa shemom izravnog terećenja u vezi s, na primjer, odbacivanjem, odbijanjem ili vraćanjem transakcija. Nadalje, obveza dostupnosti ne bi se trebala primjenjivati na pružatelje platnih usluga koji su ovlašteni za obavljanje i izvršavanje transakcija izravnog terećenja, ali koji se ne bave tim aktivnostima u komercijalne svrhe.

(13)

S obzirom na tehničke uvjete koje treba ispuniti za dostupnost, također je važno da platiteljev pružatelj platnih usluga ima dovoljno vremena da se pripremi za ispunjavanje obveze dostupnosti. Pružateljima platnih usluga trebalo bi stoga omogućiti prijelazno razdoblje od najviše jedne godine od datuma primjene ove Uredbe za ispunjavanje te obveze. Budući da bi pružatelji platnih usluga iz država članica izvan europodručja morali obaviti više pripremnih radnji, takvim pružateljima platnih usluga treba dopustiti da odgode primjenu obveze dostupnosti za najviše 5 godina od datuma primjene ove Uredbe. Međutim, od pružatelja platnih usluga koji se nalaze u državi članici koja je uvela euro kao svoju valutu u roku 4 godine od datuma primjene ove Uredbe treba zahtijevati da ispune obvezu dostupnosti u roku od jedne godine od dana kada se je dotična država članica pridružila europodručju.

(14)

Nadležna tijela trebaju biti ovlaštena za učinkovito obavljanje svojih nadzornih dužnosti i poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi osigurala da pružatelji platnih usluga ispunjavaju odredbe ove Uredbe.

(15)

Kako bi se osigurala mogućnost korištenja pravne zaštite u slučaju nepravilne primjene ove Uredbe, države članice bi trebale utvrditi odgovarajuće i učinkovite pritužbene postupke i postupke rješavanja sporova za rješavanje svih sporova između korisnika platnih usluga i pružatelja platnih usluga. Također je važno da se odrede nadležna tijela i tijela za izvansudske pritužbene postupke i izvansudsko rješavanje sporova, bilo imenovanjem postojećih tijela, ako je to primjereno, ili osnivanjem novih tijela.

(16)

Nužno je osigurati da nadležna tijela i tijela za izvansudske pritužbe i izvansudsko rješavanje sporova unutar Zajednice aktivno surađuju kako bi se neometano i pravodobno rješavali prekogranični sporovi na temelju ove Uredbe. Treba omogućiti da takva suradnja bude u obliku razmjene informacija o pravu ili pravnoj praksi u njihovoj nadležnosti, ili, ako je to primjereno, prijenosa ili preuzimanja pritužbenih postupaka i postupaka za rješavanje sporova.

(17)

Nužno je da države članice propišu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće sankcije u nacionalnom zakonodavstvu za nepridržavanje ove Uredbe.

(18)

Proširenje primjene ove Uredbe na druge valute osim eura imalo bi jasne koristi, posebno u odnosu na broj obuhvaćenih plaćanja. Kako bi se državama članicama koje nemaju euro kao svoju valutu omogućilo da prošire primjenu ove Uredbe na prekogranična plaćanja izražena u njihovoj nacionalnoj valuti, trebalo bi utvrditi postupak obavješćivanja. Međutim, trebalo bi osigurati da države članice koje su već ispunile obvezu obavješćivanja iz tog postupka ne moraju slati novu obavijest.

(19)

Poželjno je da Komisija podnese izvješće o primjerenosti ukidanja nacionalnih obveza izvješćivanja na osnovi namire. Također je primjereno da Komisija podnese izvješće o primjeni ove Uredbe, ocjenjujući, ponajprije, korištenje IBAN-a i BIC-a za pojednostavnjenje plaćanja unutar Zajednice kao i razvoj tržišta u odnosu na primjenu odredaba o transakcijama izravnog terećenja. U okviru razvoja SEPA-e, također je poželjno da se u takvom izvješću ocijeni primjerenost gornje granice od 50 000 EUR, koja se trenutačno primjenjuje na načelo jednakosti naknada.

(20)

Radi pravne sigurnosti i jasnoće, Uredbu (EZ) br. 2560/2001 trebalo bi staviti izvan snage.

(21)

Kako bi se osigurala pravna usklađenost između ove Uredbe i Direktive 2007/64/EZ, posebno u pogledu transparentnosti uvjeta i informacijskih zahtjeva za platne usluge te u pogledu prava i obveza u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga, primjereno je da se ova Uredba primjenjuje od 1. studenoga 2009. Primjereno je dopustiti državama članicama da do 1. lipnja 2010. donesu mjere za uvođenje sankcija za kršenje ove Uredbe.

(22)

Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići ciljeve ove Uredbe i da se stoga, zbog njihovog opsega ili učinaka, oni mogu bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne premašuje okvire onoga što je nužno za postizanje tih ciljeva,