This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02004L0018-20140101
Directive 2004/18/EC of the European Parliament and of the Council of 31 March 2004 on the coordination of procedures for the award of public works contracts, public supply contracts and public service contracts
Consolidated text: Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama
Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama
2004L0018 — HR — 01.01.2014 — 013.002
|
DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. ( L 134, 30.4.2004, p.114) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
COMMISSION REGULATION (EC) No 1874/2004 of 28 October 2004 (*) |
L 326 |
17 |
29.10.2004 |
|
|
DIREKTIVA KOMISIJE 2005/51/EZ Tekst značajan za EGP od 7. rujna 2005. |
L 257 |
127 |
1.10.2005 |
|
|
DIREKTIVA 2005/75/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. studenoga 2005. |
L 323 |
55 |
9.12.2005 |
|
|
L 333 |
28 |
20.12.2005 |
||
|
L 363 |
107 |
20.12.2006 |
||
|
L 317 |
34 |
5.12.2007 |
||
|
L 74 |
1 |
15.3.2008 |
||
|
L 349 |
1 |
24.12.2008 |
||
|
UREDBA (EZ) br. 596/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. lipnja 2009. |
L 188 |
14 |
18.7.2009 |
|
|
DIREKTIVA 2009/81/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 13. srpnja 2009. |
L 216 |
76 |
20.8.2009 |
|
|
L 314 |
64 |
1.12.2009 |
||
|
L 319 |
43 |
2.12.2011 |
||
|
L 158 |
184 |
10.6.2013 |
||
|
L 335 |
17 |
14.12.2013 |
||
|
(*) |
DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA 2004/18/EZ
od 31. ožujka 2004.
o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 47. stavak 2., članak 55. i članak 95.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije, ( 1 )
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 2 ),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija, ( 3 )
djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora ( 4 ) u svjetlu zajedničkog teksta kojeg je odobrio Odbor za usklađivanje 9. prosinca 2003.,
budući da:|
(1) |
prilikom donošenja novih izmjena Direktivama Vijeća 92/50/EEZ od 18. lipnja 1992. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim uslugama ( 5 ), 93/36/EEZ od 14. lipnja 1993. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe ( 6 ) i 93/37/EEZ od 14. lipnja 1993. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima ( 7 ), koji su potrebni radi udovoljavanja zahtjevima kako javnih naručitelja tako i gospodarskih subjekata za pojednostavljivanjem i modernizacijom koje su naveli u svom odgovoru na Zelenu knjigu koju je usvojila Komisija 27. studenoga 1996., Direktive bi trebale, u interesu jasnoće, biti preinačene. Ova se Direktiva temelji na sudskoj praksi Suda, posebno sudskoj praksi koja se odnosi na kriterije dodjele, koja pojašnjava mogućnosti da javni naručitelji udovolje potrebama javnosti koja je u pitanju, uključujući i ekološko i/ili socijalno područje pod uvjetom da su takvi kriteriji povezani sa sadržajem ugovora, ne daju neograničenu slobodu izbora javnim naručiteljima, izričito su spomenuti i zadovoljavaju temeljna načela spomenuta u uvodnoj izjavi pod 2. |
|
(2) |
Sklapanje ugovora sklopljenih u državi članici u ime države, regionalnih ili lokalnih vlasti i drugih tijela kojima upravljaju tijela javnog prava, podliježe poštovanju načela Ugovora, a posebno načela slobode kretanja robe, načela slobode poslovnog nastana i načela slobode pružanja usluga i načelima koja iz toga proizlaze, kao što je načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti, te načelo transparentnosti. Međutim, za ugovore o javnoj nabavi iznad određene vrijednosti preporučljivo je sastaviti odredbe koordinacije Zajednice nacionalnih postupaka za dodjelu takvih ugovora koji su utemeljeni na ovim načelima kako bi se osigurao njihov učinak i kako bi se jamčilo otvaranje javne nabave natjecanju. Ove bi se koordinirajuće odredbe stoga trebale tumačiti u skladu kako s gore navedenim pravilima i načelima tako i s ostalim pravilima Ugovora. |
|
(3) |
Takve koordinirajuće odredbe trebale bi koliko god je to moguće zadovoljavati trenutne postupke i praksu u svakoj državi članici. |
|
(4) |
Države članice trebale bi se pobrinuti da sudjelovanje tijela kojim upravlja javno pravo kao ponuditelja u postupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi ne uzrokuje narušavanje tržišnog natjecanja u odnosu na privatne ponuditelje. |
|
(5) |
Na temelju članka 6. Ugovora, zahtjevi za zaštitom okoliša moraju se integrirati u definiciju i provedbu politike i aktivnosti Zajednice navedene u članku 3. tog Ugovora, posebno radi promicanja održivog razvoja. Ova direktiva, prema tome, pojašnjava kako javni naručitelji mogu doprinijeti zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja, ujedno osiguravajući mogućnost dobivanja najbolje vrijednosti za novac za svoje ugovore. |
|
(6) |
Ništa u ovoj Direktivi ne bi trebalo spriječiti nametanje ili provedbu mjera nužnih za zaštitu javne politike, javnog morala, javne sigurnosti, zdravlja, ljudskog života i životinjskog svijeta ili očuvanje biljnog svijeta, posebno kako bi se osigurao održivi razvoj, pod uvjetom da su te mjere u skladu s Ugovorom. |
|
(7) |
Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o zaključivanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskoj rundi multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) ( 8 ) odobrila je posebno WTO Sporazum o javnoj nabavi, (u daljnjem tekstu: Sporazum), cilj kojeg je uspostaviti višestrani okvir uravnoteženih prava i obaveza koja se tiču ugovora o javnoj nabavi s ciljem postizanja liberalizacije i širenja svjetske trgovine. S obzirom na međunarodna prava i obaveze koje prelaze na Zajednicu kao rezultat prihvaćanja Sporazuma, rješenja koja će se primijeniti na ponuditelje i proizvode iz trećih zemalja potpisnica definirana su Sporazumom. Ovaj Sporazum nema neposredan učinak. Javni naručitelji obuhvaćeni Sporazumom koji zadovoljavaju ovu Direktivu i koji je primjenjuju na gospodarske subjekte trećih zemalja koje su potpisnice Sporazuma trebali bi prema tome biti u skladu sa Sporazumom. Također je primjereno da bi te koordinirajuće odredbe trebale jamčiti gospodarskim subjektima Zajednice uvjete za sudjelovanje u javnoj nabavi koji su isto tako povoljni kao oni namijenjeni gospodarskim subjektima trećih zemalja koje su potpisnice Sporazuma. |
|
(8) |
Prije započinjanja postupka za sklapanje ugovora, javni naručitelji mogu, koristeći tehnički dijalog, tražiti ili prihvatiti savjet koji se može iskoristiti u pripremi predviđenih specifikacija, međutim, takav savjet ne smije imati učinak sprječavanja tržišnog natjecanja. |
|
(9) |
S obzirom na raznolikost ugovora za javne radove, javni naručitelji bi trebali biti u mogućnosti predvidjeti odredbu da se ugovori za projektiranje i izvođenje radova sklapaju ili odvojeno ili zajedno. Namjera ove Direktive nije da propiše bilo zajedničko ili odvojeno sklapanje ugovora. Odluku da se ugovori sklapaju odvojeno ili zajedno moraju određivati kvalitativni i gospodarski kriteriji, koji mogu biti definirani nacionalnim zakonom. |
|
(10) |
Ugovor se smatra ugovorom o javnim radovima samo ako njegov sadržaj izričito obuhvaća obavljanje djelatnosti navedenih u prilogu I, čak i ako ugovor obuhvaća pružanje drugih usluga nužnih za obavljanje gore spomenutih aktivnosti. Ugovori o javnim uslugama, poglavito u sferi usluga upravljanja imovinom mogu, u određenim okolnostima, uključivati radove. Međutim, ako su takvi radovi sporedni glavnom sadržaju ugovora i njegova su moguća posljedica ili dopuna, činjenica da su takvi radovi uključeni u ugovor ne opravdava kvalifikaciju ugovora kao ugovora o javnim radovima. |
|
(11) |
Trebalo bi predvidjeti definiciju Zajednice koja se odnosi na okvirne sporazume, zajedno s točno određenim pravilima o okvirnim sporazumima sklopljenim za ugovore koji su obuhvaćeni ovom Direktivom. Prema tim pravilima, kada javni naručitelji sklope okvirni sporazum u skladu s odredbama ove Direktive koje se odnose posebno na oglašavanje, vremenske rokove i uvjete za podnošenja ponuda u javnom nadmetanju, oni mogu sklopiti ugovore temeljene na takvom okvirnom sporazumu za vrijeme trajanja njegove pravovaljanosti tako da primjenjuju uvjete navedene u okvirnom sporazumu ili, ako svi uvjeti nisu unaprijed utvrđeni u okvirnom sporazumu, tako da se ponovno otvori nadmetanje između stranaka okvirnog sporazuma u vezi s tim uvjetima. Ponovno otvaranje nadmetanja trebalo bi zadovoljavati određena pravila čiji je cilj jamčiti potrebnu fleksibilnost i jamčiti poštovanje općih načela, poglavito načela jednakog tretmana. Iz istih razloga, trajanje okvirnih sporazuma ne bi trebalo biti dulje od četiri godine, osim u slučajevima koje javni naručitelji valjano opravdaju. |
|
(12) |
Određene nove elektroničke tehnike nabave stalno se razvijaju. Takve tehnike pomažu rastu tržišnog natjecanja i pojednostavljuju javno kupovanje, poglavito u obliku uštede vremena i novca koju njihova uporaba omogućuje. Javni naručitelji mogu se služiti elektroničkim tehnikama nabave, pod uvjetom da takvo služenje zadovoljava pravila sadržana u ovoj Direktivi i načela jednakog tretmana, zabrane diskriminacije te načela transparentnosti. Tako, ponuda koju podnosi ponuditelj, posebno ako je nadmetanje ponovno otvoreno sukladno okvirnom sporazumu ili ako se koristi dinamički sustav nabave, može imati oblik elektroničkog kataloga tog ponuditelja ako on koristi sredstva komunikacije koja su odabrali javni naručitelji u skladu s člankom 42. |
|
(13) |
S obzirom na brzo širenje elektroničkih sustava nabave, sada bi trebalo uvesti odgovarajuća pravila kako bi se javnim naručiteljima omogućilo da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pružaju ovi sustavi. Imajući ovo u vidu, nužno je definirati potpuno elektronički dinamični sustav nabave za najčešće korištene nabave i utvrditi točno određena pravila za osnivanje i upravljanje takvim sustavom kako bi se osigurao pravedni tretman svih gospodarskih subjekata koji žele sudjelovati u njemu. Svim gospodarskim subjektima koji podnesu indikativnu ponudu u skladu sa specifikacijama i udovolje uvjetima sposobnosti trebalo bi biti omogućeno da se uključe u takav sustav. Ova tehnika nabave javnim naručiteljima omogućuje, izradom liste već odabranih ponuditelja i mogućnosti sudjelovanja za nove ponuditelje, posebno širok krug ponuditelja kao rezultat raspoloživih elektroničkih uređaja i stoga pomoću širokog nadmetanja osigurava optimalno korištenje javnih sredstava. |
|
(14) |
S obzirom da će uporaba tehnike elektroničkih dražbi vjerojatno rasti, takve bi dražbe Zajednica trebala definirati te bi se one trebale ravnati prema određenim pravilima kako bi se osiguralo da se odvijaju u punom skladu s načelima jednakog tretmana, zabrane diskriminacije te načela transparentnosti. U tu svrhu trebalo bi predvidjeti odredbe prema kojima bi takve elektroničke dražbe obuhvaćale samo ugovore za radove, robu ili usluge za koje se specifikacije mogu precizno utvrditi. Takav može posebno biti slučaj ugovora za robu, radove i usluge koji se ponavljaju. S istim ciljem mora također biti moguće utvrditi odgovarajući poredak ponuditelja u bilo kojem stadiju elektroničke dražbe. Pribjegavanje elektroničkim dražbama omogućuje javnim naručiteljima da traže od ponuditelja da prilože nove cijene, izmijenjene naniže, a kada se ugovor sklapa prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude također im omogućuje da traže od ponuditelja da poboljša i druge elemente ponude osim cijena. Kako bi se zajamčilo poštovanje načela transparentnosti, samo oni elementi koji su pogodni za automatsku procjenu elektroničkim putem, bez bilo kakve intervencije i/ili procjene od strane javnog naručitelja, mogu biti predmetom elektroničkih dražbi, tj., samo elementi koji se mogu kvantitativno odrediti tako da ih se može izraziti u brojevima ili u postocima. S druge strane, oni aspekti ponuda koji podrazumijevaju procjenu elemenata koji se ne mogu kvantitativno odrediti ne bi trebali biti predmetom elektroničkih dražbi. Prema tome, određeni ugovori o radovima i određeni ugovori o uslugama čiji je predmet intelektualni rad, kao što je projektiranje, ne bi trebali biti predmetom elektroničkih dražbi. |
|
(15) |
U državama članicama razvijene su određene centralizirane tehnike nabave. Nekoliko javnih naručitelja odgovorno je za stjecanje ili sklapanje ugovora o javnoj nabavi/okvirnih sporazuma za druge javne naručitelje. S obzirom na velike nabavljene količine, te tehnike pomažu rastu tržišnog natjecanja i pojednostavljuju javnu nabavu. Prema tomu trebalo bi predvidjeti odredbe za definiciju Zajednice koja se tiče središnjih tijela za javnu nabavu dodijeljenih javnim naručiteljima. Trebalo bi također definirati uvjete prema kojima bi se, u skladu s načelom zabrane diskriminacije i načelom jednakog tretmana, za javne naručitelje koji nabavljaju radove, robu i/ili usluge putem središnjeg tijela za javnu nabavu moglo smatrati da zadovoljavaju ovu Direktivu. |
|
(16) |
Kako bi se uzele u obzir različite okolnosti koje su na snazi u državama članicama, državama članicama trebalo bi omogućiti da izaberu mogu li javni naručitelji koristiti okvirne sporazume, središnja tijela za javnu nabavu, dinamičke sustave nabave, elektroničke dražbe ili postupak natjecateljskog dijaloga, kako su definirani i uređeni ovom Direktivom. |
|
(17) |
Umnožavanje broja pragova za primjenu koordinirajućih odredbi komplicira stvari za javne naručitelje. Nadalje, u kontekstu monetarne unije pragovi bi trebali biti doneseni u eurima. Prema tomu, pragovi bi trebali biti utvrđeni u eurima, tako da pojednostave primjenu takvih odredbi, istodobno osiguravajući poštovanje pragova predviđenih Sporazumom, koje su izražene u specijalnim pravima vučenja (SDR). U ovom kontekstu, trebalo bi također predvidjeti odredbe za periodične korekcije pragova izraženih u eurima kako bi ih se, ako je to potrebno, uskladilo s mogućim varijacijama u vrijednosti eura u odnosu prema specijalnom pravu vučenja. |
|
(18) |
Područje usluga najbolje je prikazano, za potrebe primjene proceduralnih pravila ove Direktive i za potrebe nadziranja, kroz daljnju podjelu u kategorije koje odgovaraju konkretnim naslovima zajedničke klasifikacije i kroz objedinjavanje u dva priloga, II. A i II. B, prema režimu kojem podliježu. Što se tiče usluga iz priloga II. B, relevantne odredbe ove Direktive ne bi trebale dovoditi u pitanje primjenu pravila Zajednice vezano uz te usluge. |
|
(19) |
Što se tiče ugovora o javnim uslugama, trebalo bi, u prijelaznom periodu, ograničiti punu primjenu ove Direktive na ugovore ako će njezine odredbe dopustiti da se realizira puni potencijal za pojačanu prekograničnu trgovinu. Ugovore o drugim uslugama treba nadzirati tijekom ovog prijelaznog perioda prije nego što se donese odluka o punoj primjeni ove Direktive. S tim u vezi potrebno je definirati mehanizme za takvo nadziranje. Ovaj bi mehanizam trebao istodobno zainteresiranim strankama omogućavati pristup relevantnim informacijama. |
|
(20) |
Ugovori o javnoj nabavi koje sklapaju javni naručitelji koji posluju u sektorima vodoopskrbe, energetike te prijevoznih i poštanskih usluga i koji su obuhvaćeni tim djelatnostima obuhvaćeni su Direktivom 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga ( 9 ). Međutim, ugovori koje sklapaju javni naručitelji u kontekstu njihovih uslužnih djelatnosti za pomorski, obalni ili riječni prijevoz moraju biti obuhvaćeni ovom Direktivom. |
|
(21) |
S obzirom na situaciju učinkovitog tržišnog natjecanja u telekomunikacijskom sektoru nakon provedbe pravila Zajednice koja su imala za cilj liberalizaciju tog sektora, ugovori o javnoj nabavi u tom području trebali bi biti izuzeti iz opsega ove Direktive u onoj mjeri u kojoj su primarno predviđeni kako bi omogućili javnim naručiteljima da obavljaju određene djelatnosti u telekomunikacijskom sektoru. Te aktivnosti definirane su u skladu s definicijama korištenim u člancima 1., 2., i 8. Direktive Vijeća 93/38/EEZ od 14. lipnja 1993. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru ( 10 ), tako da se ova Direktiva ne primjenjuje na ugovore koji su izuzeti iz opsega Direktive 93/38/EEZ sukladno njezinom članku 8. |
|
(22) |
Trebaju se predvidjeti odredbe za slučajeve u kojima je moguće uzdržati se od primjene mjera za koordinaciju postupaka iz razloga vezanih uz nacionalnu sigurnost ili čuvanje tajne države, ili zato što se primjenjuju specifična pravila o dodjeli ugovora koja proizlaze iz međunarodnih sporazuma vezanih uz stacioniranje trupa ili koja su usko vezana uz međunarodne organizacije. |
|
(23) |
Na temelju članka 163. Ugovora, poticanje istraživanja i tehnološkog razvoja sredstvo je jačanja znanstvene i tehnološke baze industrije Zajednice, a otvaranje ugovora o javnim uslugama doprinosi tom cilju. Ova Direktiva ne bi trebala obuhvatiti kofinanciranje istraživačkih i razvojnih programa: ugovori koji se tiču istraživanja i razvoja, osim onih u kojima korist ima isključivo javni naručitelj za njegovu uporabu u obavljanju svojih poslova, pod uvjetom da javni naručitelj u potpunosti plati pruženu uslugu, stoga nisu obuhvaćeni ovom Direktivom. |
|
(24) |
U kontekstu usluga, ugovori za stjecanje ili najam nepokretne imovine ili prava na takvu imovinu imaju određena svojstva koja primjenu pravila o javnoj nabavi čine neprikladnom. |
|
(25) |
Sklapanje ugovora o javnoj nabavi za određene audiovizualne usluge u polju emitiranja trebala bi dopustiti uzimanje u obzir aspekata kulturnog ili socijalnog značaja koji čine primjenu pravila o nabavama neprikladnom. Iz tih razloga, mora se napraviti iznimka za ugovore o javnim uslugama za stjecanje, razvoj, produkciju i koprodukciju programa iz redovite proizvodnje i drugih pripremnih usluga poput onih koji se odnose na scenarije i umjetničke izvedbe nužne za produkciju programa i za ugovore koji se tiču vremena emitiranja. Međutim, ova se iznimka ne bi trebala primjenjivati na opskrbu tehničkom opremom nužnom za produkciju, koprodukciju i emitiranje takvih programa. Emitiranje bi trebalo biti definirano kao prijenos i distribucija korištenjem bilo kojeg oblika elektroničke mreže. |
|
(26) |
Usluge arbitraže i mirenja obično pružaju tijela ili pojedinci koji su imenovani ili odabrani na način koji ne može biti reguliran pravilima o nabavama. |
|
(27) |
U skladu sa Sporazumom, financijske usluge obuhvaćene ovom Direktivom ne uključuju instrumente monetarne politike, devizni tečaj, javni dug, upravljanje rezervama ili druge politike koje uključuju transakcije vrijednosnim papirima ili druge financijske instrumente, posebno, transakcije javnih naručitelja koje imaju za cilj prikupljanje novca ili kapitala. Prema tomu, ugovori koji se odnose na izdavanje, kupnju, prodaju ili prijenos vrijednosnih papira također su izuzeti. Usluge središnje banke također su isključene. |
|
(28) |
Zaposlenje i zanimanje ključni su elementi u jamčenju jednakih mogućnosti za sve i doprinose integraciji u društvo. U tom kontekstu, zaštitne radionice i zaštićeni programi zapošljavanja učinkovito doprinose integraciji i reintegraciji osoba s invaliditetom u tržište rada. Međutim, takvim radionicama možda neće biti moguće dobiti ugovore u normalnim uvjetima tržišnog natjecanja. Zato je primjereno predvidjeti da države članice mogu takvim radionicama rezervirati pravo da sudjeluju u postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili da mogu rezervirati izvršenje ugovora u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja. |
|
(29) |
Tehničke specifikacije koje sastavljaju javni kupci trebaju omogućiti otvorenost javne nabave za tržišno natjecanje. Radi toga mora biti moguće predati ponude koje odražavaju raznolikost tehničkih rješenja. Prema tomu mora biti moguće sastaviti tehničke specifikacije pomoću funkcionalne izvedbe i zahtjeva i ako se daje uputa na europske norme ili, ako takve norme ne postoje, na nacionalne norme, javni naručitelji moraju razmotriti ponude temeljene na usklađenim rješenjima. Ponuditeljima bi trebalo biti dopušteno da se služe svim oblicima dokaza kako bi dokazali usklađenost. Javni naručitelji moraju biti u mogućnosti podastrijeti razlog za odluku da usklađenost u danom slučaju ne postoji. Javni naručitelji koji žele definirati zahtjeve zaštite okoliša za tehničke specifikacije danog ugovora mogu navesti karakteristike koje se odnose na zaštitu okoliša, poput zadane metode proizvodnje i/ili određene učinke na okoliš grupe proizvoda ili usluga. Oni mogu, ali nisu obavezni, koristiti odgovarajuće specifikacije koje su definirane u ekološkim oznakama, poput Znaka zaštite okoliša EU-a, (multi)nacionalne ekološke oznake ili bilo koje druge ekološke oznake pod uvjetom da su zahtjevi za oznaku sastavljeni i usvojeni na temelju znanstvenih informacija koristeći postupke u kojima mogu sudjelovati interesne grupe poput vladinih tijela, potrošača, proizvođača, distributera i organizacija zaštite okoliša, i pod uvjetom da je oznaka dostupna i raspoloživa svim zainteresiranim stranama. Javni naručitelji bi trebali, gdje je god to moguće utvrditi tehničke specifikacije tako da uzmu u obzir rješenja za pristup osoba s invaliditetom ili rješenja za sve korisnike. Tehničke specifikacije trebale bi biti jasno navedene tako da svi ponuditelji znaju što obuhvaćaju zahtjevi koje su postavili javni naručitelji. |
|
(30) |
Dodatne informacije koje se tiču ugovora moraju, kao što je običaj u državama članicama, biti navedene u ugovornim dokumentima za svaki ugovor ili u ekvivalentnom dokumentu. |
|
(31) |
Javni naručitelji koji rade na posebno složenim projektima mogu, a da to ne bude njihova greška, naći objektivno nemogućim definirati sredstva zadovoljenja svojih potreba ili ocjenjivanja što tržište može ponuditi u smislu tehničkih rješenja i/ili financijskih/pravnih rješenja. Ovakva situacija može nastati posebno pri provedbi važnih projekata integrirane prometne infrastrukture, velikih računalnih mreža ili projekata koji uključuju složeno i strukturirano financiranje čije se financijsko i pravno ustrojstvo ne može unaprijed definirati. Do mjere u kojoj uporaba otvorenih i ograničenih postupaka ne dopušta sklapanje takvih ugovora, trebalo bi predvidjeti fleksibilne postupke koji čuvaju ne samo tržišno natjecanje među gospodarskim subjektima, nego i potrebu da javni naručitelji razmotre sve aspekte ugovora sa svakim pojedinim natjecateljem. Međutim ovim se postupkom ne smije služiti tako da on ograniči ili naruši tržišno natjecanje, posebno mijenjanjem bilo kojeg temeljnog aspekta ponude ili nametanjem bitnih novih zahtjeva uspješnom ponuditelju ili uključivanjem bilo kojeg ponuditelja osim onog koji je odabran kao ekonomski najpovoljniji. |
|
(32) |
Kako bi se potaklo uključivanje malog i srednjeg poduzetništva u tržište ugovora o javnoj nabavi, preporučljivo je uključiti odredbe o podugovaranju. |
|
(33) |
Uvjeti izvršenja ugovora sukladni su s ovom Direktivom pod uvjetom da nisu izravno ili neizravno diskriminirajući i da su navedeni u pozivu na nadmetanje ili u ugovornim dokumentima. Oni mogu posebno biti namijenjeni da daju prednost strukovnoj izobrazbi na radnom mjestu, zapošljavanju ljudi koji imaju osobitih teškoća u postizanju integracije, borbi protiv nezaposlenosti ili zaštiti okoliša. Npr. mogu se, među ostalim, spomenuti zahtjevi – primjenjivi tijekom izvršenja ugovora – da se zaposle dugoročni tražitelji zaposlenja ili da se provedu mjere izobrazbe za nezaposlene ili mlade osobe, da se u biti zadovolje odredbe osnovnih konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO), pod pretpostavkom da takve odredbe nisu sadržane u nacionalnom zakonu, i da se zaposli više osoba s invaliditetom nego što se traži u nacionalnom zakonodavstvu. |
|
(34) |
Zakoni, propisi i kolektivni ugovori, kako na nacionalnoj, tako i na razini Zajednice, koji su na snazi u područjima uvjeta zapošljavanja i zaštite na radu vrijede tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi, pod uvjetom da su ta pravila i njihova primjena u skladu s propisima Zajednice. U prekograničnim situacijama, ako radnici iz jedne države članice pružaju usluge u drugoj državi članici radi izvršenja ugovora o javnoj nabavi, Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga ( 11 ) utvrđuje minimalne uvjete koje zemlja domaćin mora zadovoljiti u smislu takvih radnika poslanih na rad u inozemstvo. Ako nacionalni zakon sadrži odredbe u tom smislu, nepoštovanje takvih obaveza može se smatrati teškim propustom ili prekršajem u smislu profesionalnog vladanja dotičnih gospodarskih subjekata, koji bi mogli dovesti do isključenja toga gospodarskog subjekta iz postupka sklapanja ugovora o javnoj nabavi. |
|
(35) |
S obzirom na nova kretanja u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i pojednostavljenje koje one mogu donijeti u smislu objavljivanja ugovora i učinkovitosti i transparentnosti procesa nabave, elektronička bi se sredstva trebala izjednačiti s tradicionalnim sredstvima komunikacije i razmjene informacija. Koliko god je to moguće, odabrana sredstva i tehnologije trebali bi biti usklađeni s tehnologijama kojima se služe druge zemlje članice. |
|
(36) |
Kako bi se osigurao razvoj učinkovitog tržišnog natjecanja na polju ugovora o javnoj nabavi, nužno je da pozivi na nadmetanje koje sastavljaju javni naručitelji država članica budu oglašeni u čitavoj Zajednici. Informacije sadržane u ovim pozivima moraju omogućiti gospodarskim subjektima u Zajednici da odrede jesu li predloženi ugovori za njih zanimljivi. U tu svrhu, prikladno je dati im adekvatne informacije o predmetu ugovora i uvjetima koji su mu priključeni. Stoga bi trebalo osigurati poboljšanu vidljivost za javne objave pomoću odgovarajućih sredstava kao što su standardni pozivi na nadmetanje i Jedinstveni rječnik javne nabave (CPV) predviđeni u Uredbi (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) kao referentna nomenklatura za ugovore o javnoj nabavi. U ograničenim postupcima oglašavanje je, posebno, namijenjeno kako bi omogućilo izvoditeljima iz država članica da izraze svoj interes za ugovore traženjem od javnih naručitelja poziva na dostavu ponuda prema traženim uvjetima. |
|
(37) |
Direktiva 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o okviru Zajednice za elektroničke potpise ( 13 ) i Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o nekim pravnim vidovima usluga informacijskog društva, osobito elektroničkog poslovanja na unutarnjem tržištu (˙„Direktiva o elektroničkom poslovanju”) ( 14 ) trebale bi se, u kontekstu ove Direktive, odnositi na prijenos informacija elektroničkim sredstvima. Postupci javne nabave i pravila primjenjiva na nadmetanja o uslugama zahtijevaju razinu sigurnosti i povjerljivosti koja je viša nego ona koju zahtijevaju ove direktive. Stoga bi uređaji za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem te planova i projekata trebali zadovoljavati posebne dodatne zahtjeve. Radi toga trebalo bi poticati uporabu elektroničkih potpisa, posebno naprednih elektroničkih potpisa u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Povrh toga, postojanje dobrovoljnih programa akreditacije moglo bi činiti povoljan okvir za povišenje razine pružanja usluga ovjere za ove uređaje. |
|
(38) |
Uporaba elektroničkih sredstava osigurava uštedu vremena. Kao rezultat toga, trebalo bi predvidjeti smanjenje minimalnog vremenskog perioda ako se koriste elektronička sredstva, međutim pod uvjetom da su usklađena s određenim načinom slanja predviđenim na razini Zajednice. |
|
(39) |
Provjera prikladnosti ponuditelja, u otvorenim postupcima, i natjecatelja u ograničenim i pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje i u natjecateljskom dijalogu, i njihov odabir trebali bi biti provedeni u transparentnim uvjetima. U tu bi svrhu trebali biti navedeni nediskriminirajući kriteriji kojima bi se javni naručitelji mogli koristiti pri odabiru natjecatelja i sredstava kojima bi se mogli koristiti gospodarski subjekti kako bi dokazali da su zadovoljili te kriterije. U istom duhu transparentnosti, od javnog naručitelja bi se trebalo zahtijevati da, čim je ugovor otvoren za nadmetanje, naznači kriterije odabira kojima će se služiti i razinu određenih sposobnosti koje može ili ne mora zahtijevati od gospodarskih subjekata prije nego ih primi u postupak nabave. |
|
(40) |
Javni naručitelj može ograničiti broj natjecatelja u ograničenim i pregovaračkim postupcima s prethodnom objavom i u natjecateljskom dijalogu. Takvo smanjenje broja natjecatelja trebalo bi se odvijati na temelju objektivnih kriterija navedenih u pozivu na nadmetanje. Ovi objektivni kriteriji ne impliciraju nužno značaj. Za kriterije koji se odnose na osobnu situaciju gospodarskog subjekta može biti dovoljna opća uputa, u pozivu na nadmetanje, na situacije navedene u članku 45. |
|
(41) |
U natjecateljskom dijalogu i pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje, s obzirom na fleksibilnost koja se može zahtijevati i visoku razinu troškova vezanu uz takve metode nabave, javni naručitelji bi trebali imati pravo predvidjeti odredbe prema kojima bi se postupci provodili u fazama, kako bi postupno smanjivali, na temelju prethodno navedenih kriterija za dodjelu ugovora, broj ponuda koje će razmatrati i o kojima će pregovarati. Ovo smanjenje broja natjecatelja trebalo bi jamčiti postojanje pravog tržišnog natjecanja ako broj prikladnih rješenja ili natjecatelja to dopušta. |
|
(42) |
Kada se traži dokaz o određenoj kvalifikaciji za sudjelovanje u postupku nabave ili u natječaju primjenjuju se relevantna pravila Zajednice o uzajamnom priznavanju diploma, svjedodžbi ili drugih dokaza formalnih kvalifikacija. |
|
(43) |
Trebalo bi izbjegavati sklapanje ugovora o javnoj nabavi s gospodarskim subjektima koji su sudjelovali u kriminalnim organizacijama ili koji su bili proglašeni krivim za korupciju ili prijevaru na štetu financijskih interesa Europskih zajednica, ili za pranje novca. Po potrebi, javni naručitelji trebali bi tražiti od natjecatelja ili ponuditelja da prilože relevantne dokumente i, ako sumnjaju u osobnu situaciju natjecatelja ili ponuditelja, mogu zatražiti suradnju nadležnih vlasti dotičnih država članica. Isključenje takvih gospodarskih subjekata trebalo bi uslijediti čim javni naručitelji saznaju za presude koje se tiču takvih prekršaja donesenih u skladu s nacionalnim zakonom i koje imaju snagu pravomoćne sudske odluke (res iudicata). Ako nacionalni zakon sadrži odredbe u tom smislu, nepoštovanje okolišnog zakonodavstva ili zakonodavstva koje se tiče nezakonitih sporazuma u ugovorima o javnoj nabavi koje su bile predmetom pravomoćnih presuda ili odluke koja ima istovjetan učinak može se smatrati prekršajem u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti dotičnoga gospodarskog subjekta ili teškim propustom. Nepoštovanje nacionalnih odredbi koje provode Direktive Vijeća 2000/78/EZ ( 15 ) i 76/207/EEZ ( 16 ) u vezi s jednakim tretmanom radnika, koje je bilo predmetom pravomoćne presude ili odluke koja ima istovjetan učinak može se smatrati prekršajem u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti dotičnoga gospodarskog subjekta ili teškim propustom. |
|
(44) |
U odgovarajućim slučajevima, u kojima priroda radova i/ili usluga opravdava primjenu mjera ili sustav upravljanja okolišem tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi, može se zahtijevati primjena takvih mjera ili sustava. Programi upravljanja okolišem, bilo da su registrirani ili ne u sklopu instrumenata Zajednice poput Uredbe (EZ) br. 761/2001 ( 17 ) (EMAS), mogu pokazati da gospodarski subjekt ima tehničke sposobnosti za izvršenje ugovora. Povrh toga, opis mjera koje provodi gospodarski subjekt kako bi osigurao istu razinu zaštite okoliša trebao bi biti prihvaćen, u smislu dokaza, kao alternativa sustavima registracije upravljanja okolišem. |
|
(45) |
Ova Direktiva omogućava državama članicama da sastave službene liste izvoditelja, dobavljača ili pružatelja usluga, ili sustav potvrđivanja od strane javnih ili privatnih tijela i predviđa odredbe za učinke takve registracije ili takvih potvrđivanja u postupcima dodjele ugovora u drugoj državi članici. Što se tiče službenih lista ovlaštenih gospodarskih subjekata važno je uzeti u obzir sudsku praksu Suda u slučajevima gdje gospodarski subjekt, član skupine, traži priznavanje ekonomske, financijske ili tehničke sposobnosti drugih društava u zajednici kao potporu svojoj prijavi za registraciju. U ovom slučaju, na gospodarskom je subjektu da dokaže kako će mu ti resursi biti stvarno na raspolaganju tijekom trajanja razdoblja valjanosti registracije. Za potrebe registracije država članica može odrediti razinu zahtjeva koji se trebaju ispuniti i posebno, npr. ako gospodarski subjekt polaže pravo na financijsku sposobnost nekog drugog društva u zajednici, može tražiti da se to društvo smatra odgovornim, ako je potrebno zajedno ili pojedinačno. |
|
(46) |
Ugovore bi trebalo sklapati na temelju objektivnih kriterija koji osiguravaju poštovanje načela transparentnosti, zabrane diskriminacije, i načela jednakog tretmana i koja jamče da su ponude ocijenjene u uvjetima učinkovitog tržišnog natjecanja. Kao rezultat, prikladno je dopustiti primjenu samo dva kriterija: „najniža cijena” i „ekonomski najpovoljnija ponuda”. Kako bi se osiguralo poštovanje načela jednakog tretmana pri sklapanju ugovora, prikladno je predvidjeti obvezu – koju je uspostavila sudska praksa – da se osigura nužna transparentnost kako bi se omogućilo da svi ponuditelji budu razumno informirani o kriterijima i postupcima koji će se primjenjivati u pronalaženju ekonomski najpovoljnije ponude. Stoga je odgovornost javnog naručitelja da pravovremeno navede kriterije za odabir ponude i relativni značaj koji se pripisuje svakom od tih kriterija, kako bi ih ponuditelji bili svjesni pri pripremanju svojih ponuda. Javni naručitelji mogu odstupiti od navođenja značaja koji pripisuju kriterijima za odabir u uredno opravdanim slučajevima za koje moraju biti u mogućnosti navesti razloge, ako pripisivanje značaja ne može biti utvrđeno unaprijed, posebno zbog složenosti ugovora. U takvim slučajevima, moraju navesti poredak kriterija prema njihovoj važnosti od najvažnijeg prema najmanje važnom. Ako javni naručitelji odaberu sklopiti ugovor prema ekonomski najpovoljnijoj ponudi, ocijenit će ponude kako bi odredili koja nudi najbolju vrijednost za novac. Kako bi ovo učinili, određuju ekonomske i kvalitativne kriterije koji, kao cjelina, moraju omogućiti pronalaženje ekonomski najpovoljnije ponude za javnog naručitelja. Određivanje tih kriterija ovisi o predmetu ugovora s obzirom da oni moraju omogućiti procjenu razine izvedbe koju je ponudio svaki ponuditelj u svjetlu predmeta ugovora, kako je definirano u tehničkim specifikacijama, te omogućiti mjerenje vrijednosti za novac svake ponude. Kako bi se jamčio jednak tretman, kriteriji za odabir ponude trebali bi omogućiti objektivno uspoređivanje i ocjenjivanje ponuda. Ako su ovi uvjeti ispunjeni, ekonomski i kvalitativni kriteriji za odabir ponude, kao što su udovoljavanje okolišnim zahtjevima, mogu omogućiti da javni naručitelji zadovolje potrebe dotične javnosti, kako je iskazano u specifikacijama ugovora. Pod istim uvjetima, javni naručitelj može se služiti kriterijima s ciljem udovoljavanja socijalnih zahtjeva, posebno kao odgovor na potrebe – definirane u specifikacijama ugovora – ljudi iz socijalnih skupina u nepovoljnom položaju u koje spadaju oni koji primaju/koriste radove, robu ili usluge koje su predmet ugovora. |
|
(47) |
U slučaju ugovora o javnim uslugama, kriteriji odabira ne smiju utjecati na primjenu nacionalnih odredaba o novčanoj naknadi za određene usluge kao npr. za usluge koje obavljaju arhitekti, inženjeri ili odvjetnici i, ako su u pitanju ugovori o javnoj nabavi robe, na primjenu nacionalnih odredbi koje utvrđuju fiksne cijene za školske udžbenike. |
|
(48) |
Određene tehničke uvjete, a posebno one koji se tiču objava i statističkih izvješća, kao i korištene nomenklature i uvjeta uputa na te nomenklature, trebat će usvojiti i izmijeniti u svjetlu promjenjivih tehničkih zahtjeva. Liste javnih naručitelja u prilozima također će trebati ažurirati. Stoga je u tu svrhu primjereno predvidjeti fleksibilan i brz postupak usvajanja. |
|
(49) |
Mjere nužne za provedbu ove Direktive trebale bi biti usvojene u skladu s Odlukom Vijeća 1994/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za korištenje ovlasti za provedbu koje su prenesene na Komisiju ( 18 ). |
|
(50) |
Prikladno je da bi se Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove ( 19 ) trebala primjenjivati na izračun rokova sadržanih u ovoj Direktivi. |
|
(51) |
Ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje rokove navedene u Prilogu XI., u okviru kojih se od država članica traži da prenesu i primjene Direktive 92/50/EEZ, 93/36/EEZ i 93/37/EEZ, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
|
SADRŽAJ |
|
|
GLAVA I. |
|
|
DEFINICIJE I OPĆA NAČELA |
|
|
Članak 1. |
— Definicije |
|
Članak 2. |
— Načela sklapanja ugovora |
|
Članak 3. |
— Dodjela posebnih ili isključivih prava: klauzula o zabrani diskriminacije |
|
GLAVA II. |
|
|
PRAVILA KOJA SE TIČU UGOVORA O JAVNOJ NABAVI |
|
|
POGLAVLJE I. |
|
|
Opće odredbe |
|
|
Članak 4. |
— Gospodarski subjekti |
|
Članak 5. |
— Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije |
|
Članak 6. |
— Tajnost |
|
POGLAVLJE II. |
|
|
Područje primjene |
|
|
Pragovi |
|
|
Članak 7. |
— Pragovi za ugovore o javnoj nabavi |
|
Članak 8. |
— Ugovori koje subvencioniraju javni naručitelji s više od 50 % |
|
Članak 9. |
— Načini izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i dinamičkih sustava nabave |
|
Posebne situacije |
|
|
Članak 10. |
— Nabava za potrebe obrane |
|
Članak 11. |
— Ugovori o javnoj nabavi i okvirni sporazumi koje sklapaju središnja tijela nabave |
|
Izuzeti ugovori |
|
|
Članak 12. |
— Ugovori u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga |
|
Članak 13. |
— Posebna izuzeća u području telekomunikacija |
|
Članak 14. |
— Tajni ugovori i ugovori koji zahtijevaju posebne sigurnosne mjere |
|
Članak 15. |
— Ugovori sklopljeni u skladu s međunarodnim pravilima |
|
Članak 16. |
— Posebna izuzeća |
|
Članak 17. |
— Koncesije za usluge |
|
Članak 18. |
— Ugovori za usluge sklopljeni na temelju isključivog prava |
|
Posebno rješenje |
|
|
Članak 19. |
— Rezervirani ugovori |
|
POGLAVLJE III. |
|
|
Rješenja za ugovore o javnim uslugama |
|
|
Članak 20. |
— Ugovori o uslugama navedenima u Prilogu II. A |
|
Članak 21. |
— Ugovori o uslugama navedenima u Prilogu II. B |
|
Članak 22. |
— Mješoviti ugovori koji se sastoje od usluga navedenih u Prilogu II. A i usluga navedenih u Prilogu II. B |
|
POGLAVLJE IV. |
|
|
Posebna pravila kojima se uređuju specifikacije i ugovorni dokumenti |
|
|
Članak 23. |
— Tehničke specifikacije |
|
Članak 24. |
— Varijante |
|
Članak 25. |
— Podizvođenje |
|
Članak 26. |
— Uvjeti za izvršenje ugovora |
|
Članak 27. |
— Obaveze koje se odnose na poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti radnog mjesta i radne uvjete |
|
POGLAVLJE V. |
|
|
Postupci |
|
|
Članak 28. |
— Korištenje otvorenih, ograničenih i pregovaračkih postupaka i natjecateljskog dijaloga |
|
Članak 29. |
— Natjecateljski dijalog |
|
Članak 30. |
— Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka s prethodnom objavom poziva na nadmetanje |
|
Članak 31. |
— Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka bez objave poziva na nadmetanje |
|
Članak 32. |
— Okvirni sporazumi |
|
Članak 33. |
— Dinamički sustavi nabave |
|
Članak 34. |
— Ugovori o javnim radovima: posebna pravila o subvencioniranim programima stanogradnje |
|
POGLAVLJE VI. |
|
|
Pravila o objavljivanju i transparentnosti |
|
|
Objava obavijesti |
|
|
Članak 35. |
— Obavijesti |
|
Članak 36. |
— Oblik i način objave obavijesti |
|
Članak 37. |
— Neobavezno objavljivanje |
|
Rokovi |
|
|
Članak 38. |
— Rokovi za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i zaprimanje ponuda |
|
Članak 39. |
— Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i podaci |
|
Sadržaj informacija i sredstva prijenosa |
|
|
Članak 40. |
— Pozivi na dostavu ponude, na sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje |
|
Članak 41. |
— Obavještavanje natjecatelja i ponuditelja |
|
Komunikacija |
|
|
Članak 42. |
— Pravila primjenjiva na komunikaciju |
|
Izvješća |
|
|
Članak 43. |
— Sadržaj izvješća |
|
POGLAVLJE VII. |
|
|
Vođenje postupka |
|
|
Opće odredbe |
|
|
Članak 44. |
— Provjera sposobnosti, izbor sudionika i sklapanje ugovora |
|
Kriteriji za kvalitativni odabir |
|
|
Članak 45. |
— Osobna situacija natjecatelja ili ponuditelja |
|
Članak 46. |
— Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti |
|
Članak 47. |
— Ekonomska i financijska sposobnost |
|
Članak 48. |
— Tehnička i/ili stručna sposobnost |
|
Članak 49. |
— Norme osiguranja kvalitete |
|
Članak 50. |
— Norme za upravljanje okolišem |
|
Članak 51. |
— Dodatna dokumentacija i informacije |
|
Članak 52. |
— Službene liste odobrenih gospodarskih subjekata i potvrđivanje od tijela osnovanih sukladno javnom ili privatnom pravu |
|
Sklapanje ugovora |
|
|
Članak 53. |
— Kriteriji za odabir ponude |
|
Članak 54. |
— Korištenje elektroničkih dražbi |
|
Članak 55. |
— Izuzetno niske ponude |
|
GLAVA III. |
|
|
PRAVILA O KONCESIJAMA ZA JAVNE RADOVE |
|
|
POGLAVLJE I. |
|
|
Pravila koja uređuju koncesije za javne radove |
|
|
Članak 56. |
— Područje primjene |
|
Članak 57. |
— Izuzeća od područja primjene |
|
Članak 58. |
— Objava obavijesti za koncesije za javne radove |
|
Članak 59. |
— Rok |
|
Članak 60. |
— Podizvođenje |
|
Članak 61. |
— Dodjeljivanje dodatnih radova koncesionarima |
|
POGLAVLJE II. |
|
|
Pravila primjenjiva na ugovore koje sklapaju koncesionari koji su javni naručitelji |
|
|
Članak 62. |
— Primjenjiva pravila |
|
POGLAVLJE III. |
|
|
Pravila primjenjiva na ugovore koje sklapaju koncesionari koji nisu javni naručitelji |
|
|
Članak 63. |
— Pravila oglašavanja: pragovi i izuzeća |
|
Članak 64. |
— Objava obavijesti |
|
Članak 65. |
— Rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i za zaprimanje ponuda |
|
GLAVA IV |
|
|
PRAVILA KOJIMA SE UREĐUJU NATJEČAJI |
|
|
Članak 66. |
— Opće odredbe |
|
Članak 67. |
— Područje primjene |
|
Članak 68. |
— Izuzeća od područja primjene |
|
Članak 69. |
— Obavijesti |
|
Članak 70. |
— Oblik i način objave obavijesti o natječaju |
|
Članak 71. |
— Sredstva komunikacije |
|
Članak 72. |
— Odabir natjecatelja |
|
Članak 73. |
— Sastav ocjenjivačkog suda |
|
Članak 74. |
— Odluke ocjenjivačkog suda |
|
GLAVA V |
|
|
STATISTIČKE OBAVEZE, IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE |
|
|
Članak 75. |
— Statističke obaveze |
|
Članak 76. |
— Sadržaj statističkih izvješća |
|
Članak 77. |
— Savjetodavni odbor |
|
Članak 78. |
— Revizija pragova |
|
Članak 79. |
— Izmjene |
|
Članak 80. |
— Provedba |
|
Članak 81. |
— Mehanizmi nadzora |
|
Članak 82. |
— Opozivi |
|
Članak 83. |
— Stupanje na snagu |
|
Članak 84. |
— Primatelji |
|
PRILOZI |
|
|
Prilog I. |
— Lista djelatnosti kako su navedene u članku 1. stavku 2. točki (b) |
|
Prilog II. |
— Usluge kako su navedene u članku 1. stavku 2. točki (d) |
|
Prilog II. A |
|
|
Prilog II. B |
|
|
Prilog III. |
— Popis javno-pravnih tijela i kategorije javno-pravnih tijela iz članka 1. stavka 9. drugog podstavka |
|
Prilog IV. |
— Središnja vladina tijela |
|
Prilog V. |
— Popis proizvoda navedenih u članku 7. vezano uz ugovore koje sklapaju nadležna tijela u području obrane |
|
Prilog VI. |
— Definicija određenih tehničkih specifikacija |
|
Prilog VII. |
— Podaci koje treba uključiti u objave |
|
Prilog VII. A |
— Podaci koji moraju biti uključeni u poziv na nadmetanje |
|
Prilog VII. B |
— Podaci koji moraju stajati u obavijestima o namjeri davanja koncesije za javne radove |
|
Prilog VII. C |
— Podaci koji moraju stajati u obavijestima o namjeri sklapanja ugovora o radovima koncesionara koji nisu javni naručitelji |
|
Prilog VII. D |
— Podaci koji moraju stajati u pozivu na natječaj |
|
Prilog VIII. |
— Obilježja objaljivanja |
|
Prilog IX. |
— Registri |
|
Prilog IX. A |
— Ugovori o javnim radovima |
|
Prilog IX. B |
— Ugovori o javnoj nabavi robe |
|
Prilog IX. C |
— Ugovori o javnim uslugama |
|
Prilog X. |
— Zahtjevi vezani uz uređaje za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanje te planova I projekata u natječajima |
|
Prilog XI. |
— Rokovi za prenošenje I primjenu (Članak 80.) |
|
Prilog XII. |
— Tablica međusobnih odnosa |
GLAVA I.
DEFINICIJE I OPĆA NAČELA
Članak 1.
Definicije
1. U svrhu ove Direktive vrijede definicije navedene u stavcima 2. do 15.
2.
(a) „Ugovori o javnoj nabavi” su naplatni ugovori sklopljeni u pisanom obliku između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više javnih naručitelja i čiji je predmet izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga u smislu ove Direktive.
(b) „Ugovori o javnim radovima” su ugovori o javnoj nabavi čiji je predmet izvođenje, ili oboje, i dizajn i izvođenje radova vezanih uz jednu od djelatnosti u smislu Priloga I. ili posao ili realizacija, bilo kojim sredstvima, posla koji odgovara zahtjevima koje je naveo javni naručitelj. „Posao” je rezultat gradnje ili građevinskih radova uzetih u cjelini koji je sam po sebi dovoljan da ispuni gospodarsku ili tehničku funkciju.
(c) „Ugovori o javnoj nabavi robe” su ugovori o javnoj nabavi koji nisu oni navedeni pod (b), a čiji je predmet kupnja, najam, zakup ili najam s pravom kupnje, sa ili bez opcije kupnje, proizvoda.
Ugovori čiji je predmet isporuka proizvoda, koji kao sporednu stvar obuhvaćaju i poslove postavljanja i instalacije smatraju se „ugovorima o javnoj nabavi robe”.
(d) „Ugovori o javnim uslugama” su ugovori o javnoj nabavi koji nisu ugovori o javnim radovima ni ugovori o javnoj nabavi robe i čiji je predmet pružanje usluga navedenih u Prilogu II.
Ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet i proizvodi i usluge u smislu Priloga II. smatra se „ugovorom o javnim uslugama” ako vrijednost tih usluga prelazi vrijednosti proizvoda obuhvaćenih ugovorom.
Ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet usluge u smislu Priloga II. i koji uključuje djelatnosti u smislu Priloga I. koje su sporedne uz glavni predmet ugovora smatra se ugovorom o javnim uslugama.
3. „Koncesija za javne radove” je ugovor istoga tipa kao i ugovor o javnim radovima, a razlikuje se samo u činjenici da se naknada na radove koji će se izvesti sastoji ili samo od prava na iskorištavanje radova, ili od tog prava zajedno s plaćanjem.
4. „Koncesija za usluge” je ugovor istoga tipa kao i ugovor o javnim uslugama, a razlikuje se samo u činjenici da se naknada za pružanje usluga sastoji ili samo od prava na iskorištavanje usluga, ili od tog prava zajedno s plaćanjem.
5. „Okvirni sporazum” je sporazum između jednog ili više javnih naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata, a čija je svrha utvrđivanje uvjeta pod kojima se sklapaju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebno u pogledu cijene i, po potrebi, predviđenih količina.
6. „Dinamički sustav nabave” je potpuno elektronički proces za uobičajene nabave, svojstva kojih, s obzirom da su općenito dostupne na tržištu, ispunjavaju zahtjeve javnog naručitelja, a koji je ograničen u trajanju i otvoren tijekom čitavog razdoblja njegove valjanosti svakom gospodarskom subjektu koji zadovolji uvjete sposobnosti i koji je dostavio indikativnu ponudu koja je u skladu sa specifikacijom.
7. „Elektronička dražba” je proces koji se ponavlja i koji uključuje elektronički uređaj za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vrijednosti koje se odnose na određene elemente ponude, a koji se odvija nakon početne potpune procjene ponuda i omogućava njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda procjene.
Prema tomu, određeni ugovori o uslugama i određeni ugovori o radovima čiji je predmet intelektualni rad, poput projektiranja radova, ne mogu biti predmetom elektroničkih dražbi.
8. Izraz „izvoditelj radova”, „dobavljač” i „pružatelj usluga” znači bilo koja ili fizička ili pravna osoba ili javno tijelo ili zajednice tih osoba i/ili tijela koja na tržištu nude izvođenje radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga.
Izraz „gospodarski subjekt” obuhvaća u jednakoj mjeri pojmove izvoditelja radova, dobavljača i pružatelja usluga. On se koristi samo zbog pojednostavljenja.
Gospodarski subjekt koji dostavlja ponudu određuje se kao „ponuditelj”. Onaj koji traži poziv za sudjelovanjem u ograničenom ili pregovaračkom postupku ili natjecateljskom dijalogu određuje se kao „natjecatelj”.
9. „Javni naručitelj” je država, regionalne ili lokalne vlasti, tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava, zajednice koje su osnovale jedno ili nekoliko takvih vlasti, ili jedno ili nekoliko takvih tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava.
„Tijelo kojim se upravlja na temelju javnog prava” znači svako tijelo koje:
(a) je osnovano za određenu svrhu radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nema industrijski ili trgovački karakter;
(b) ima pravnu osobnost; i
(c) financira, većim dijelom, država, regionalne ili lokalne vlasti ili druga tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava; ili koje je podložno nadzoru nad poslovanjem od strane tih tijela; ili koje ima upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor čijih je više od polovice članova imenovala država, regionalne ili lokalne vlasti ili druga tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava.
Nepotpuna lista tijela i kategorija tijela kojima se upravlja na temelju javnog prava koja ispunjavaju kriterije navedene u drugom podstavku točkama (a), (b) i (c) navedena je u Prilogu III. Države članice periodično obavještavaju Komisiju o bilo kakvim promjenama u njihovim listama tijela i kategorija tijela.
10. „Središnje tijelo za nabavu” je javni naručitelj koji:
— stječe robu i/ili usluge namijenjene javnim naručiteljima, ili
— sklapa ugovore o javnoj nabavi ili okvirne sporazume za radove, robu ili usluge namijenjene javnim naručiteljima.
11.
(a) „Otvoreni postupci” su oni postupci pri kojima bilo koji zainteresirani gospodarski subjekt može podnijeti ponudu.
(b) „Ograničeni postupci” su oni postupci u kojima bilo koji gospodarski subjekt može zatražiti da sudjeluje, pri čemu samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove mogu podnijeti ponudu.
(c) „Natjecateljski dijalog” je postupak u kojem bilo koji gospodarski subjekt može zatražiti da sudjeluje, pri čemu javni naručitelj vodi dijalog s natjecateljima primljenima u taj postupak, s ciljem razvijanja jednog ili više prikladnih rješenja koja mogu udovoljiti njegovim zahtjevima, i na temelju kojeg su izabrani natjecatelji pozvani da podnesu ponude.
U svrhu pribjegavanja postupku spomenutom u prvom podstavku, ugovor o javnoj nabavi smatra se „posebno složenim” ako javni naručitelji:
— nisu objektivno u mogućnosti odrediti tehnička sredstva u skladu s člankom 23. stavkom 3. točkama (b), (c) ili (d), koja su sposobna udovoljiti njihovim potrebama ili ciljevima, i/ili
— nisu objektivno u mogućnosti odrediti pravne i/ili financijske uvjete projekta.
(d) „Pregovarački postupci” su oni postupci u kojima javni naručitelj konzultira gospodarske subjekte po svom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više njih.
(e) „Natječaji” su oni postupci koji omogućavaju javnim naručiteljima stjecanje, uglavnom u području prostornog planiranja, arhitekture, inženjerstva ili obrade podataka, plana ili projekta koji je odabrao ocjenjivački sud nakon provedenog natjecanja sa ili bez dodjele nagrada.
12. „Pisan” ili „u pisanom obliku” znači svaki iskaz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu čitati, umnožavati i naknadno slati. Može uključivati podatke koji se prenose i pohranjuju elektroničkih sredstvima.
13. „Elektronička sredstva” znači korištenje elektroničke opreme za obradu (uključujući digitalnu kompresiju) i pohranu podataka koji se šalju, prenose i zaprimaju žičanom vezom, radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima.
14. „Jedinstveni rječnik javne nabave” (CPV)“ označuje referentnu nomenklaturu koja se primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi kako je donesena Uredbom (EZ) br. 2195/2002, uz istodobno osiguranje istovjetnosti s ostalim postojećim nomenklaturama.
U slučaju različitih tumačenja područja primjene ove Direktive, zbog mogućih razlika između CPV-a i NACE nomenklatura navedenih u Prilogu I., ili između CPV-a i CPC-a (privremena verzija) nomenklatura navedenih u Prilogu II., NACE odnosno CPC nomenklatura ima prvenstvo.
15. Za potrebe članka 13., članka 57. točke (a) i članka 68. točke (b), sljedeće fraze imaju sljedeća značenja:
(a) „javna telekomunikacijska mreža” je javna telekomunikacijska infrastruktura koja omogućava prijenos signala između definiranih zaključnih točaka mreže putem žice, mikrovalova, optičkih sredstava ili drugih elektromagnetskih sredstava;
(b) „zaključne točke mreže” su sve fizičke veze i njihove tehničke specifikacije pristupa koje čine dio javne telekomunikacijske mreže i koje su nužne za pristup toj javnoj mreži i učinkovito komuniciranje putem te javne mreže;
(c) „javne telekomunikacijske usluge” su telekomunikacijske usluge, pružanje kojih je država članica izričito dodijelila, posebno, jednom ili više telekomunikacijskih subjekata;
(d) „telekomunikacijske usluge” su usluge, pružanje kojih se sastoji u potpunosti ili dijelom od prijenosa i povezivanja signala u javnoj telekomunikacijskoj mreži pomoću telekomunikacijskih procesa, izuzimajući emitiranje i televiziju.
Članak 2.
Načela sklapanja ugovora
Javni naručitelji se prema gospodarskim subjektima ponašaju jednako i nediskriminirajuće i djeluju na transparentan način.
Članak 3.
Dodjela posebnih ili isključivih prava: klauzula o zabrani diskriminacije
Ako javni naručitelj dodijeli posebna ili isključiva prava za obavljanje djelatnosti javne usluge subjektu koji nije takav javni naručitelj, u aktu kojim se to pravo dodjeljuje mora biti određeno da u smislu ugovora o nabavi robe koje sklapa s trećim stranama kao dio svojih djelatnosti taj subjekt mora poštovati načelo zabrane diskriminacije na temelju državljanstva.
GLAVA II.
PRAVILA KOJA SE TIČU UGOVORA O JAVNOJ NABAVI
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
Članak 4.
Gospodarski subjekti
1. Natjecatelji ili ponuditelji koji, sukladno zakonu države članice u kojoj imaju poslovni nastan, imaju pravo na pružanje odgovarajuće usluge, ne smiju se odbijati iz razloga što bi, sukladno zakonu države članice u kojoj se ugovor sklapa, morali biti ili fizičke ili pravne osobe.
Međutim, u slučaju ugovora o javnim uslugama i o javnim radovima, kao i ugovora o javnoj nabavi robe koji dodatno obuhvaćaju usluge i/ili poslove postavljanja i instalacije, od pravnih osoba može se tražiti da u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje naznače imena i odgovarajuću stručnu kvalifikacije osoba koje bi trebale biti odgovorne za izvršenje tog ugovora.
2. Skupine gospodarskih subjekata mogu podnijeti ponude ili nastupiti kao natjecatelji. Javni naručitelji ne mogu tražiti od ovih skupina da preuzmu određeni pravni oblik za podnošenje ponude ili zahtjeva za sudjelovanjem, međutim, od odabrane se skupine može tražiti da to učini kada se sklopi ugovor do mjere u kojoj je ta promjena nužna za zadovoljavajuće izvršenje ugovora.
Članak 5.
Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO)
Za svrhe sklapanja ugovora od strane javnih naručitelja države članice primjenjuju u svojim odnosima uvjete jednako povoljne kao oni koje jamče gospodarskim subjektima trećih zemalja pri provedbi Sporazuma o javnoj nabavi (u daljnjem tekstu: Sporazum), koji je sklopljen u okviru Urugvajske runde multilateralnih pregovora. Države članice u tu svrhu traže savjet jedna od druge o mjerama koje treba poduzeti sukladno Sporazumu unutar Savjetodavnog odbora za ugovore o javnoj nabavi, spomenutog u članku 77.
Članak 6.
Tajnost
Ne dovodeći u pitanje odredbe ove Direktive, posebno one koje se odnose na obaveze glede oglašavanja sklopljenih ugovora i na informacije natjecateljima i ponuditeljima navedene u članku 35. stavku 4. i članku 41., a u skladu s nacionalnim zakonom kojem javni naručitelj podliježe, javni naručitelj neće otkrivati informacije koje su mu proslijedili gospodarski subjekti koje su označili tajnima; takve informacije uključuju, posebno tehničke ili poslovne tajne i povjerljive aspekte ponuda.
POGLAVLJE II.
Područje primjene
1.
Pragovi
Članak 7.
Pragovi za ugovore o javnoj nabavi
Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi koji nisu izuzeti u skladu s iznimkama navedenim u člancima 10. i 11. i člancima 12. do 18. i koji imaju vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) za koju je procijenjeno da je jednaka ili veća od sljedećih pragova:
(a) ►M14 134 000 EUR ◄ za ugovore o javnoj nabavi robe i javnim uslugama osim onih koji su obuhvaćeni točkom (b) trećom alinejom, koje su sklopili javni naručitelji navedeni kao tijela središnje državne uprave u Prilogu IV.; u slučaju ugovora o javnoj nabavi robe koje su sklopili javni naručitelji koji djeluju na području obrane, ovo se primjenjuje samo na ugovore koji se odnose na proizvode obuhvaćene Prilogom V.;
(b) ►M14 207 000 EUR ◄
— za ugovore o javnoj nabavi robe i javnim uslugama koje sklapaju javni naručitelji osim onih navedenih u Prilogu IV.,
— za ugovore o javnoj nabavi robe koje sklapaju javni naručitelji koji su navedeni u Prilogu IV. i djeluju na području obrane ako ti ugovori uključuju proizvode koji nisu obuhvaćeni Prilogom V.,
— za ugovore o javnim uslugama koje sklapaju bilo koji javni naručitelji u vezi s uslugama navedenim u kategoriji 8. Priloga II. A, te telekomunikacijskim uslugama iz kategorije 5. položaj kojih je u CPV nomenklaturi ekvivalentan CPC referentnim brojevima 7524, 7525 i 7526 i/ili uslugama navedenima u Prilogu II. B;
(c) ►M14 5 186 000 EUR ◄ za ugovore o javnim radovima.
Članak 8.
Ugovori koje subvencioniraju javni naručitelji s više od 50 %
Ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu:
(a) ugovora koje izravno subvencioniraju javni naručitelji s više od 50 % i čija je procijenjena vrijednost, bez PDV-a) jednaka ili veća od ►M14 5 186 000 EUR ◄ ,
— ako ti ugovori uključuju djelatnosti u graditeljstvu u smislu Priloga I.,
— ako ti ugovori uključuju građevinske radove za bolnice, objekte namijenjene za sport, rekreaciju i odmor, školske i sveučilišne zgrade i zgrade koje se koriste u administrativne svrhe;
(b) ugovore o uslugama koje javni naručitelji izravno subvencioniraju s više od 50 % i čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a jednaka ili veća od ►M14 207 000 EUR ◄ i koji su u vezi s ugovorima o radovima u smislu točke (a).
Države članice poduzimaju nužne mjere kako bi osigurale da javni naručitelji koji dodjeljuju takve subvencije osiguraju poštovanje ove Direktive ako taj ugovor sklapa jedan ili više drugih subjekata ili da poštuju ovu Direktivu ako oni sami sklapaju taj ugovor za i u ime tih drugih subjekata.
Članak 9.
Načini izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i dinamičkih sustava nabave
1. Izračun procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi temelji se na ukupnom plativom iznosu, bez PDV-a, kojega procijeni javni naručitelj. Ovaj izračun uzima u obzir ukupni procijenjeni iznos, uključujući sve opcije i moguća obnavljanja ugovora.
Kada javni naručitelj predviđa nagrade ili isplate natjecateljima ili ponuditeljima, mora ih uzeti u obzir prilikom izračuna procijenjene vrijednosti ugovora.
2. Ova procjena mora biti valjano određena u trenutku u kojem je poslan poziv na nadmetanje, kako je predviđeno u članku 35. stavku 2., ili, u slučajevima gdje se takav poziv ne traži, u trenutku u kojem javni naručitelj započinje postupak za sklapanje ugovora.
3. Nijedna vrijednost radova ili predložena nabava određene količine robe i/ili usluga ne može se dijeliti kako bi se izbjeglo njezino podlijeganje ovoj Direktivi.
4. S obzirom na ugovore o javnim radovima, izračun procijenjene vrijednosti uzima u obzir i troškove radova i ukupnu procijenjenu vrijednost robe nužnih za izvođenje radova, a koje javni naručitelj stavlja na raspolaganje izvođaču radova.
5.
(a) Kada predloženi radovi ili nabava usluga mogu rezultirati istodobnim sklapanje ugovora u obliku odvojenih grupa, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih takvih grupa.
Ako je zbrojena vrijednost grupa jednaka ili veća od praga utvrđenog u članku 7., ova Direktiva primjenjuje se na sklapanje ugovora za svaku grupu.
Međutim, javni naručitelji mogu se odreći takve primjene u odnosu na grupe čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 80 000 eura za usluge ili 1 milijun eura za radove, pod uvjetom da zbrojena vrijednost tih grupa ne prelazi 20 % zbrojene vrijednosti grupa kao cjeline.
(b) Ako prijedlog za stjecanje sličnih roba može rezultirati istovremenim sklapanjem ugovora u obliku odvojenih grupa, treba se uzeti u obzir ukupna procijenjena vrijednost svih tih grupa kada se primjenjuje članak 7. točke (a) i (b).
Ako je ukupna vrijednost grupa jednaka ili prelazi prag utvrđen člankom 7., ova Direktiva primjenjuje se na sklapanje ugovora za svaku grupu.
Međutim, javni naručitelji mogu se odreći takve primjene u odnosu na grupe čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 80 000 eura za usluge, pod uvjetom da zbrojena vrijednost tih grupa ne prelazi 20 % zbrojene vrijednosti grupa kao cjeline.
6. Što se tiče ugovora o javnoj nabavi robe vezanih uz leasing, zakup, najam ili najam s pravom kupnje proizvoda, vrijednost koja se uzima kao temelj za izračun procijenjene vrijednosti ugovora je sljedeća:
(a) u slučaju ugovora o javnoj nabavi na određeno vrijeme, ako je to vrijeme manje ili jednako 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za vrijeme trajanja ugovora ili, ako je vrijeme trajanja ugovora duže od 12 mjeseci, ukupna vrijednost uključujući procijenjenu preostalu vrijednost;
(b) u slučaju ugovora o javnoj nabavi koji nemaju određeno trajanje ili se njihovo trajanje ne može odrediti, mjesečna vrijednost pomnožena s 48.
7. U slučaju ugovora o javnoj nabavi roba ili javnim uslugama koji su uobičajeni po vrsti ili koji se planiraju obnoviti u određenom razdoblju, izračun procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na sljedećem:
(a) ili na ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih ugovora istoga tipa koji su sklopljeni tijekom prethodnih 12 mjeseci ili financijske godine, usklađenoj, ako je moguće, uzimajući izmjene u količini ili vrijednosti koje bi nastale tijekom 12 mjeseci nakon početnog ugovora;
(b) ili na ukupnoj procijenjenoj vrijednosti uzastopnih ugovora sklopljenih tijekom 12 mjeseci nakon prve isporuke, ili tijekom financijske godine ako je to duže od 12 mjeseci.
Način izračuna procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi ne može biti primijenjen s namjerom da se izuzme iz područja primjene ove Direktive.
8. S obzirom na ugovore o javnim uslugama, vrijednost koja se uzima kao temelj za izračun procijenjene vrijednosti ugovora je, gdje je to prikladno, sljedeća:
(a) za sljedeće tipove usluga:
i. usluge osiguranja: plative premije i drugi oblici naknada;
ii. bankarske i druge financijske usluge: naknade, provizije, kamate i druge vrste naknada;
iii. projektantski ugovori: naknade, plative provizije i drugi oblici naknada;
(b) za ugovore o uslugama u kojima nije navedena ukupna cijena:
i. u slučaju ugovora na određeno vrijeme, ako je to vrijeme manje ili jednako 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihovo puno trajanje;
ii. u slučaju ugovora koji nemaju određeno trajanje ili s trajanjem dužim od 48 mjeseci: mjesečna vrijednost pomnožena s 48.
9. Što se tiče okvirnih sporazuma i dinamičkih sustava nabave, vrijednost koja se uzima u obzir je maksimalna procijenjena vrijednost bez PDV-a svih ugovora predviđenih tijekom ukupnog trajanja okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave.
2.
Posebne situacije
Članak 10.
Ugovori u području obrane i sigurnosti
Podložno članku 296. Ugovora, ova se Direktiva primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi sklopljene u području obrane i sigurnosti, osim ugovora na koje se primjenjuje Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji ( 20 ).
Ova Direktiva se ne primjenjuje na ugovore na koje se Direktiva 2009/81/EZ ne primjenjuje sukladno njezinim člancima 8., 12. i 13.
Članak 11.
Ugovori o javnoj nabavi i okvirni sporazumi koje sklapaju središnja tijela nabave
1. Države članice mogu odrediti da javni naručitelji mogu nabavljati radove, robu i/ili usluge od ili putem središnjeg tijela za nabavu.
2. Smatra se da javni naručitelji koji nabavlja radove, robu i/ili usluge od ili putem središnjeg tijela za nabavu u slučajevima navedenim u članku 1. stavku 10. poštuju ovu Direktivu u onoj mjeri u kojoj je poštuju središnja tijela za nabavu.
3.
Izuzeti ugovori
Članak 12.
Ugovori u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskim i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga
Ova Direktiva ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi koje, sukladno Direktivi 2004/17/EZ, sklapaju javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima 3. do 7. te Direktive i koji su sklopljeni za obavljanje tih djelatnosti, ili na ugovore o javnoj nabavi izuzete iz opsega te Direktive sukladno njezinom članku 5. stavku 2. i člancima 19., 26.. i 30.
Međutim, ova se Direktiva i dalje primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koje sklapaju javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u članku 6. Direktive 2004/17/EZ koji su sklopljeni za te djelatnosti, u onoj mjeri u kojoj se dotična država članica služi opcijom navedenom u njezinom drugom podstavku članka 71. kako bi odgodila njezinu primjenu.
Članak 13.
Posebna izuzeća u području telekomunikacija
Ova Direktiva ne se primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi s glavnom svrhom da se javnim naručiteljima omogući pružanje ili iskorištavanje javne telekomunikacijske mreže ili pružanje javnosti jedne ili više telekomunikacijskih usluga.
Članak 14.
Tajni ugovori i ugovori koji zahtijevaju posebne sigurnosne mjere
Ova Direktiva ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi kada su oni proglašeni tajnima, kada njihovo izvršavanje mora biti popraćeno posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa zakonima, drugim propisima ili upravnim odredbama koje su na snazi u dotičnoj državi članici, ili kada to zahtijeva zaštita bitnih interesa te države članice.
Članak 15.
Ugovori sklopljeni u skladu s međunarodnim pravilima
Ova Direktiva ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi na koje se primjenjuju drugačija postupovna pravila i koji su sklopljeni:
(a) u skladu s međunarodnim sporazumom sklopljenim u skladu s Ugovorom između države članice i jedne ili više trećih zemalja koji obuhvaća robu ili radove namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju radova od strane država potpisnica ili usluge namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od strane država potpisnica; Komisiju, koja može tražiti savjet od Savjetodavnog odbora za ugovore u javnoj nabavi spomenutog u članku 77., obavješćuje se o svim sporazumima;
(b) sukladno sklopljenom međunarodnom sporazumu koji se odnosi na razmještaj postrojbi i tiče se pothvata države članice ili treće zemlje;
(c) sukladno posebnim postupcima međunarodne organizacije.
Članak 16.
Posebna izuzeća
Ova Direktiva ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi za:
(a) stjecanje ili zakup, bilo kakvim financijskim sredstvima, zemljišta, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih tiču; međutim, ugovori o financijskim uslugama sklopljeni istodobno, prije ili nakon ugovora o stjecanju ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježu ovoj Direktivi;
(b) stjecanje, razvoj, produkcija ili koprodukcija programskog materijala namijenjenog radiotelevizijskom emitiranju od strane radiotelevizijskih subjekata i ugovori za termine radiotelevizijskog emitiranja;
(c) usluge arbitraže i mirenja
(d) financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, posebno transakcija od strane javnih naručitelja s ciljem prikupljanja novca ili kapitala, i usluge središnje banke;
(e) ugovori o radu;
(f) usluge istraživanja i razvoja osim onih od kojih koristi ima isključivo javni naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova, pod uvjetom da javni naručitelj plaća punu naknadu za pruženu uslugu.
Članak 17.
Koncesije za usluge
Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 3., ova Direktiva ne primjenjuje se na koncesije za usluge kako su definirane člankom 1. stavkom 4.
Članak 18.
Ugovori za usluge sklopljeni na temelju isključivog prava
Ova Direktiva ne primjenjuje se na ugovore o javnim uslugama koje javni naručitelji sklapaju s drugim javnim naručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja na temelju isključivog prava koje im je dodijeljeno na temelju objavljenog zakona, propisa ili upravnog akta koji je u skladu s Ugovorom.
4.
Posebno rješenje
Članak 19.
Rezervirani ugovori
Države članice mogu rezervirati pravo na sudjelovanje u postupcima nabave zaštitnim radionicama ili omogućiti da se takvi ugovori izvršavaju u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja ako su većina zaposlenih osobe s invaliditetom koje zbog prirode ozbiljnosti svojeg invaliditeta ne mogu obavljati zanimanja u redovitim uvjetima.
Poziv na nadmetanje mora sadržavati uputu na ovu odredbu.
POGLAVLJE III.
Rješenja za ugovore o javnim uslugama
Članak 20.
Ugovori o uslugama navedenima u Prilogu II. A
Ugovori čiji su predmet usluge navedene u Prilogu II. A sklapaju se u skladu s člancima 23. do 55.
Članak 21.
Ugovori o uslugama navedenima u Prilogu II. B
Ugovori čiji su predmet usluge navedene u Prilogu II. B podložni su samo članku 23. i članku 35. stavku 4.
Članak 22.
Mješoviti ugovori koji se sastoje od usluga navedenih u Prilogu II. A i usluga navedenih u Prilogu II. B
Ugovori čiji su predmet usluge koje su navedene i u Prilogu II. A i u Prilogu II. B sklapaju se u skladu s člancima od 23. do 55. ako je vrijednost usluga navedenih u Prilogu II. A veća od vrijednosti usluga navedenih u Prilogu II. B. U ostalim slučajevima, ugovori se sklapaju u skladu s člankom 23. i člankom 35. stavkom 4.
POGLAVLJE IV.
Posebna pravila kojima se uređuju specifikacije i ugovorni dokumenti
Članak 23.
Tehničke specifikacije
1. Tehničke specifikacije kako su definirane u točki 1. Priloga VI. navode se u ugovornoj dokumentaciji, kao što su pozivi na nadmetanje, ugovorni dokumenti ili dodatni dokumenti. Kad god je moguće te bi tehničke specifikacije trebale biti definirane tako da se uzmu u obzir kriterij dostupnosti osobama s invaliditetom ili rješenja za sve korisnike.
2. Tehničke specifikacije moraju omogućiti jednaki pristup za ponuditelje i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju javne nabave nadmetanju.
3. Ne dovodeći u pitanje pravno obvezujuća nacionalna tehnička pravila, u onoj mjeri u kojoj su usklađena s pravom Zajednice, tehničke specifikacije formuliraju se:
(a) ili upućivanjem na tehničke specifikacije definirane u Prilogu VI. i, prema redoslijedu prioriteta, na nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska tijela ili – ako oni ne postoje – na nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije koje se odnose na projektiranje, izračun i izvođenje radova i uporabu proizvoda. U svaku uputu treba navesti riječi „ili jednakovrijedan”;
(b) ili u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva; ovi posljednji mogu uključivati karakteristike koje se odnose na okoliš. Međutim, takvi parametri moraju biti dovoljno precizni kako bi ponuditelji mogli odrediti predmet ugovora, a javni naručitelji mogli sklopiti ugovor;
(c) ili u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva kako su navedeni u točki (b), s uputom na specifikacije navedene u točki (a) kao sredstvom pretpostavke sukladnosti s takvim izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima;
(d) ili upućivanjem na specifikacije spomenute u točki (a) za određene karakteristike, i upućivanjem na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve spomenute u točki (b) za druge karakteristike.
4. Kada javni naručitelj koristi opciju upućivanja na specifikacije spomenute u stavku 3. točki (a), ne smije odbiti ponudu zbog toga što ponuđeni proizvod i usluge nisu u skladu sa specifikacijama na koje je uputio, ako ponuditelj u svojoj ponudi na zadovoljavajući način javnom naručitelju dokaže, bilo kojim prikladnim sredstvom, da rješenja koja predlaže na jednakovrijedan način zadovoljavaju zahtjeve definirane tehničkim specifikacijama.
Prikladno sredstvo može biti tehnički dosje proizvođača ili ispitni izvještaj priznatog tijela.
5. Kada javni naručitelj koristi opciju određivanja izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva navedenih u stavku 3, ne smije odbiti ponudu za radove, proizvode ili usluge koji odgovaraju nacionalnoj normi kojom se prihvaća europska norma, europskom tehničkom odobrenju, zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, međunarodnom standardu ili tehničkom referentnom sustavu koje je utvrdilo europsko normizacijsko tijelo, ako se te specifikacije odnose na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve koje je on propisao.
Ponuditelj u svojoj ponudi mora javnom naručitelju, na način koji je istom prihvatljiv, bilo kojim prikladnim sredstvom pružiti dokaz da rad, proizvod ili usluga koji odgovaraju normi udovoljavaju izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima javnog naručitelja.
Prikladno sredstvo može biti tehnički dosje proizvođača ili ispitni izvještaj priznatog tijela.
6. Kada javni naručitelj utvrdi karakteristike koje se odnose na okoliš u obliku izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva kako su navedeni u stavku 3. točki (b) može se služiti detaljnim specifikacijama, ili, ako je potrebno, njihovim dijelovima, kako je definirano europskim ili (više)nacionalnim ekološkim oznakama ili pomoću bilo koje druge ekološke oznake pod uvjetom da:
— su te specifikacije prikladne za definiranje značajki robe ili usluga koje su predmet ugovora,
— su zahtjevi za oznaku sastavljeni na temelju znanstvenih podataka,
— su ekološke oznake donesene u postupku u kojem mogu sudjelovati sve zainteresirane strane kao što su državna tijela, potrošači, proizvođači, distributeri i organizacije za zaštitu okoliša, i
— da su dostupne svim zainteresiranim stranama.
Javni naručitelji mogu navesti da će se za proizvode i usluge koje nose ekološku oznaku pretpostavljati da udovoljavaju tehničkim specifikacijama određenima u ugovornim dokumentima; oni moraju prihvatiti bilo koje drugo prikladno sredstvo dokazivanja poput tehničkog dosjea proizvođača ili ispitnog izvještaja priznatog tijela.
7. „Priznata tijela”, u smislu ovog članka, su ispitni i mjerni laboratoriji te potvrdbena i inspekcijska tijela koja zadovoljavaju primjenjive europske norme.
Javni naručitelji moraju prihvatiti potvrde priznatih tijela osnovanih u drugim državama članicama.
8. Osim ako je to opravdano predmetom ugovora, tehničke specifikacije ne smiju upućivati na određenu marku ili izvor, ili određeni proces, zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo ili proizvodnju ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključivanja određenih poduzeća ili određenih proizvoda. Takva je uputa dopuštena samo u iznimnim slučajevima, kada nije moguć dovoljno precizan i razumljiv opis predmeta ugovora sukladno stavcima 3. i 4.; uz takvu uputu treba navesti riječi „ili jednakovrijedan”.
Članak 24.
Varijante
1. Ako je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda, javni naručitelji mogu dopustiti ponuditeljima da dostave varijante.
2. Javni naručitelji moraju navesti u pozivu na nadmetanje dopuštaju li ili ne varijante: varijante nisu dopuštene bez ovog navoda.
3. Javni naručitelji koji dopuštaju varijante navode u ugovornim dokumentima minimalne zahtjeve koje varijante trebaju ispunjavati te bilo koje posebne zahtjeve za njihovo podnošenje.
4. Razmatraju se samo one varijante koje ispunjavaju minimalne zahtjeve koje su utvrdili dotični javni naručitelji.
U postupcima javne nabave za robu ili usluge, javni naručitelji koji su dopustili varijante ne mogu isključiti varijantu samo iz razloga što bi, bude li uspješna, došlo do ugovora o uslugama, a ne do ugovora o javnoj nabavi robe ili ugovora o javnoj nabavi robe umjesto ugovora o javnim uslugama.
Članak 25.
Podizvođenje
U ugovornim dokumentima javni naručitelj može zahtijevati, ili država članica može od njega tražiti da zahtijeva, da ponuditelj u svojoj ponudi navede dio ugovora koji namjerava dati u podugovor trećim stranama i sve predložene podizvoditelje.
Ovaj navod ne utječe na pitanje odgovornosti glavnoga gospodarskog subjekta.
Članak 26.
Uvjeti za izvršenje ugovora
Javni naručitelji mogu odrediti posebne uvjete vezane za izvršenje ugovora, pod uvjetom da su oni sukladni s pravom Zajednice i da su navedeni u pozivu na nadmetanje ili u specifikacijama. Uvjeti kojima se uređuje izvršenje ugovora mogu se, posebno, odnositi na socijalne i okolišne aspekte.
Članak 27.
Obaveze koje se odnose na poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti radnog mjesta i radne uvjete
1. Javni naručitelj može navesti u ugovornim dokumentima, ili država članica može od njega tražiti da navede, tijelo ili tijela od kojih natjecatelj ili ponuditelj može dobiti odgovarajuću informaciju o obvezama vezanim uz poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti radnog mjesta i radne uvjete koje su na snazi u državi članici, regiji ili mjestu u kojemu će se izvoditi radovi ili pružati usluge i koje će biti primjenjive na radove koji se izvode na gradilištu ili na usluge koje se pružaju tijekom izvršenja ugovora.
2. Javni naručitelj koji dostavlja informacije navedene u stavku 1. mora tražiti od ponuditelja ili natjecatelja u postupku nabave da naznače da su pri sastavljanju ponude uzeli u obzir obaveze koje se odnose na odredbe o zaštiti radnog mjesta i radne uvjete koji su na snazi u mjestu u kojemu će se izvoditi radovi ili na kojem će se pružati usluge.
Prvi podstavak ne dovodi u pitanje primjenu odredbi članka 55. koje se tiču razmatranja izuzetno niskih ponuda.
POGLAVLJE V.
Postupci
Članak 28.
Korištenje otvorenih, ograničenih i pregovaračkih postupaka i natjecateljskog dijaloga
Prilikom sklapanja njihovih ugovora o javnoj nabavi javni naručitelji primjenjuju nacionalne postupke prilagođene za potrebe ove Direktive.
Oni sklapaju ove ugovore o javnoj nabavi primjenjujući otvoreni ili ograničeni postupak. U posebnim okolnostima, izričito predviđenima člankom 29., javni naručitelji mogu sklapati svoje ugovore o javnoj nabavi putem natjecateljskog dijaloga. U posebnim slučajevima i okolnostima izričito navedenima u člancima 30. i 31. mogu primijeniti pregovarački postupak, sa ili bez objave poziva na nadmetanje.
Članak 29.
Natjecateljski dijalog
1. U slučaju posebno složenih ugovora, države članice mogu predvidjeti da se, ako smatraju da im korištenje otvorenih ili ograničenih postupaka neće omogućiti sklapanje ugovora, javni naručitelji mogu se koristiti natjecateljskim dijalogom u skladu s ovim člankom.
Ugovor o javnoj nabavi sklapa se isključivo na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.
2. Javni naručitelji moraju objaviti poziv na nadmetanje navodeći svoje potrebe i zahtjeve, koje definiraju u tom pozivu i/ili u opisnoj dokumentaciji.
3. Javni naručitelji započinju, s natjecateljima odabranima u skladu s relevantnim odredbama članaka 44. do 52., dijalog s ciljem pronalaženja i definiranja sredstva koja najbolje udovoljavaju njihovim potrebama. Tijekom tog dijaloga mogu razmotriti sve aspekte ugovora s odabranim natjecateljima.
Tijekom dijaloga javni naručitelji moraju osigurati jednak tretman svim ponuditeljima. Posebice ne smiju davati podatke na diskriminirajući način kojim bi se moglo pogodovati određenim ponuditeljima.
Javni naručitelji ne smiju drugim sudionicima otkriti ponuđena rješenja ili druge povjerljive informacije koje im je priopćio natjecatelj koji sudjeluje u dijalogu bez njegovog odobrenja.
4. Javni naručitelji mogu predvidjeti da se postupak odvija u više faza kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se raspravlja tijekom dijaloga koristeći kriterije za odabir navedene u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji. Poziv na nadmetanje ili opisna dokumentacija moraju sadržavati navod da se može pribjeći ovoj opciji.
5. Javni naručitelj nastavlja takav dijalog sve dok ne prepozna rješenje ili rješenja, ako je potrebno nakon što ih je usporedio, koja mogu zadovoljiti njegove potrebe.
6. Nakon što objave da je dijalog završen i nakon što o tome obavijeste sudionike, javni naručitelji moraju od njih tražiti da dostave svoje konačne ponude na temelju jednog ili više rješenja predstavljenih ili pobliže objašnjenih tijekom dijaloga. Ove ponude sadržavaju sve zahtijevane elemente nužne za izvršenje projekta.
Ove ponude mogu, na zahtjev javnog naručitelja, biti razjašnjene, specificirane i podešene. Međutim, takvo razjašnjenje, specifikacija, podešavanje ili dodatna informacija ne mogu uključivati promjene osnovnih odredbi ponude ili poziva na nadmetanje, varijacije kojih bi vjerojatno mogle dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja ili imati diskriminirajući učinak.
7. Javni naručitelji ocjenjuju zaprimljene ponude na temelju kriterija za odabir navedenih u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji i odabiru ekonomski najpovoljniju ponudu u skladu s člankom 53.
Na zahtjev javnog naručitelja, od ponuditelja koji je predao ekonomski najpovoljniju ponudu, može biti zatraženo da pojasni aspekte ponude ili potvrdi obaveze sadržane u ponudi pod uvjetom da to nema učinak mijenjanja bitnih aspekata ponude ili poziva na nadmetanje i ne izlaže javnog naručitelja riziku narušavanja tržišnog natjecanja ili uzrokovanja diskriminacije.
8. Javni naručitelji mogu predvidjeti nagrade ili isplate za sudionike u dijalogu.
Članak 30.
Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka s prethodnom objavom poziva na nadmetanje
1. Javni naručitelji mogu sklopiti svoje ugovore o javnoj nabavi u pregovaračkom postupku, nakon objave poziva na nadmetanje, u sljedećim slučajevima:
(a) u slučaju nepravilnih ponuda ili dostave ponuda koje su neprihvatljive sukladno nacionalnim odredbama koje su u skladu s člancima 4., 24., 25., 27. i poglavljem VII., kao odgovor na otvoreni ili ograničeni postupak ili natjecateljski dijalog ako se izvorni uvjeti ugovora bitno ne mijenjaju.
Javni naručitelji ne moraju objaviti poziv na nadmetanje ako u pregovarački postupak uključuju sve, i samo, ponuditelje koji zadovoljavaju kriterije članaka 45. do 52. i koji su, tijekom prethodnog otvorenog ili ograničenog postupka ili natjecateljskog dijaloga dostavili ponude u skladu s formalnim zahtjevima postupka nabave;
(b) u iznimnim slučajevima kada priroda radova, robe ili usluga ili rizika koji su uz njih vezani ne omogućuju prethodno cjelovito određivanje cijene;
(c) u slučaju usluga, inter alia, usluga koje spadaju u kategoriju 6. Priloga II. A, i intelektualnih usluga poput usluga koje uključuju projektiranje radova, pod uvjetom da je priroda tih usluga takva da se specifikacije ugovora ne mogu utvrditi s dovoljnom preciznošću da omoguće sklapanje ugovora odabirom najpovoljnije ponude u skladu s uvjetima otvorenih ili ograničenih postupaka;
(d) u vezi s ugovorima o javnim radovima, za radove koji se izvršavaju isključivo za potrebe istraživanja, ispitivanja, razvoja i ne s ciljem stjecanja profita ili povrata troškova istraživanja i razvoja.
2. U slučajevima navedenim u stavku 1., javni naručitelji pregovaraju s ponuditeljima o ponudama koje su ovi dostavili kako bi ih prilagodili zahtjevima navedenima u pozivu na nadmetanje, specifikacijama i dodatnoj dokumentaciji, ako postoje, i kako bi našli najpovoljniju ponudu u skladu s člankom 53. stavkom 1.
3. Za vrijeme pregovora, javni naručitelji moraju osigurati jednak tretman svim ponuditeljima. Posebice ne smiju davati informacije na diskriminirajući način kojim bi se moglo pogodovati pojedinim ponuditeljima u odnosu na druge.
4. Javni naručitelji mogu predvidjeti da se pregovarački postupak odvija u fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati primjenjujući kriterije odabira navedene u pozivu na nadmetanje ili specifikacijama. Poziv na nadmetanje ili specifikacije moraju sadržavati navod je li se pribjeglo ovoj opciji.
Članak 31.
Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka bez objave poziva na nadmetanje
Javni naručitelji mogu sklopiti ugovore o javnoj nabavi bez prethodne objave poziva na nadmetanje u sljedećim slučajevima:
(1) za ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama:
(a) kada nije podnesena nijedna ponuda ili nijedna prikladna ponuda ili nijedan zahtjev za sudjelovanje u provedenom otvorenom ili ograničenom postupku, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora bitno ne mijenjaju i pod uvjetom da je Komisiji, ako to ona zatraži, poslano izvješće;
(b) kada se, iz tehničkih ili umjetničkih razloga, ili iz razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava, ugovor može sklopiti samo s određenim gospodarskim subjektima;
(c) kada je nužno potrebno ako se, zbog razloga iznimne žurnosti izazvane događajima koje dotični javni naručitelji nisu mogli predvidjeti, rok za otvorene, ograničene ili pregovaračke postupke s objavom poziva na nadmetanje kako je navedeno članku 30. ne može primijeniti. Okolnosti na koje se poziva za opravdanje iznimne žurnosti ne smiju ni u kojem slučaju biti dovedene u vezu s javnim naručiteljem;
(2) za ugovore o javnoj nabavi robe:
(a) kada su predmetni proizvodi proizvedeni isključivo u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne obuhvaća veličinu proizvodnje kojom bi se ostvarila tržišna isplativost ili pokriće troškova istraživanja i razvoja;
(b) za dodatne isporuke od strane izvornih dobavljača koje su namijenjene ili kao djelomična zamjena uobičajene robe ili instalacija ili kao proširenje postojeće robe ili instalacija, ako bi promjena dobavljača obvezala javnog naručitelja da nabavi robu koja ima drugačije tehničke značajke što bi rezultiralo nesukladnošću ili nerazmjernim tehničkim poteškoćama u radu i održavanju; trajanje takvih ugovora kao i ugovora koji se ponavljaju ne smije, kao opće pravilo, biti duže od tri godine;
(c) za robu koja kotira i nabavlja se na burzi robe;
(d) za kupnju robe po posebno povoljnim uvjetima, od dobavljača koji je trajno obustavio poslovne djelatnosti, ili od stečajnog povjerenika ili likvidatora, u okviru nagodbe s vjerovnicima, ili drugog sličnog postupka prema nacionalnim zakonima ili propisima;
(3) za ugovore o javnim uslugama, kada predmetni ugovor slijedi nakon natječaja i mora, sukladno odgovarajućim pravilima, biti sklopljen s uspješnim natjecateljem ili jednim od uspješnih natjecatelja, u potonjem slučaju, svi uspješni natjecatelji moraju biti pozvani na pregovaranje;
(4) za ugovore o javnim radovima i ugovore o javnim uslugama:
(a) za dodatne radove ili usluge koje nisu uključene u početni projekt ili u početni ugovor, ali su, zbog nepredviđenih okolnosti, postale nužne za izvođenje radova ili pružanje usluga opisanih u njima, pod uvjetom da se ugovor sklopi s gospodarskim subjektom koji izvodi takve radove ili pruža takve usluge:
— kada takve dodatne radove ili usluge nije moguće tehnički ili ekonomski odvojiti od osnovnog ugovora, a da javnim naručiteljima ne uzrokuju znatne poteškoće;
— ili
— kada su takvi radovi ili usluge, iako odvojivi od izvršenja osnovnog ugovora, nužno potrebni za njegov dovršetak.
Međutim, ukupna vrijednost ugovora koji su sklopljeni za dodatne radove ili usluge ne smije prijeći 50 % vrijednosti osnovnog ugovora;
(b) za nove radove ili usluge koje se sastoje od ponavljanja sličnih radova i usluga koji se dodjeljuju gospodarskom subjektu s kojim su isti javni naručitelji sklopili osnovni ugovor, pod uvjetom da su takvi radovi ili usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen osnovni ugovor u otvorenom ili ograničenom postupku.
Čim je započeo nadmetanje za početni projekt, javni naručitelj mora objaviti mogućost primjene ovog postupka te uzeti u obzir ukupni procijenjeni trošak novih radova ili usluga kada primjenjuje odredbe članka 7.
Ovaj postupak može se odvijati samo unutar tri godine nakon sklapanja osnovnog ugovora.
Članak 32.
Okvirni sporazumi
1. Države članice mogu predvidjeti da javni naručitelji mogu sklapati okvirne sporazume.
2. Za potrebe sklapanja okvirnog sporazuma, javni naručitelj slijedi postupovna pravila navedena u ovoj Direktivi za sve faze do sklapanja ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma. Strane okvirnog sporazuma odabiru se primjenom kriterija za odabir utvrđenih u skladu s člankom 53.
Ugovori na temelju okvirnog sporazuma sklapaju se u skladu s postupcima navedenima u stavcima 3. i 4. Ti se postupci mogu primjenjivati samo između javnih naručitelja i gospodarskih subjekata koji su izvorno strane okvirnog sporazuma.
Pri sklapanju ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu, strane ne smiju ni pod kojim uvjetima mijenjati bitne uvjete okvirnog sporazuma, posebno u slučaju navedenom u stavku 3.
Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti dulje od četiri godine, osim u iznimnim valjano opravdanim slučajevima posebno vezanima uz predmet okvirnog sporazuma.
Javni naručitelji ne smiju okvirni sporazum primjenjivati nepravilno ili na način kojim bi sprečavali, ograničavali ili narušavali tržišno natjecanje.
3. Ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom, ugovori na temelju tog sporazuma sklapaju se u granicama uvjeta utvrđenih u okvirnom sporazumu.
Za sklapanje tih ugovora javni naručitelj može se obratiti gospodarskom subjektu, strani okvirnog sporazuma, pisanim putem, tražeći od njega da dopuni svoju ponudu ako je to nužno.
4. Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, potonjih mora biti najmanje troje, ako ima dovoljan broj gospodarskih subjekata koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti i/ili valjanih ponuda koje zadovoljavaju kriterije za odabir.
Ugovori na temelju okvirnih sporazuma sklopljenih s više gospodarskih subjekata mogu biti sklopljeni ili:
— primjenom uvjeta određenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog natjecanja, ili
— ako svi uvjeti nisu određeni u okvirnom sporazum, kada su strane ponovno u natjecanju na temelju istih i, ako je to nužno, preciznije definiranih uvjeta, i, ako je prikladno, drugih uvjeta navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma, u skladu sa sljedećim postupkom:
—(a) za svaki ugovor koji će se sklopiti, javni naručitelji pisanim putem pozivaju gospodarske subjekte koji su sposobni izvršiti ugovor;
(b) javni naručitelji određuju rok koji je dovoljno dug da omogući dostavu ponuda za svaki pojedini ugovor, uzimajući u obzir čimbenike poput složenosti predmeta ugovora i vremena potrebnog za dostavu ponuda;
(c) ponude se dostavljaju pisanim putem, a njihov sadržaj ostaje tajan sve dok ne istekne predviđeni rok za odgovor;
(d) javni naručitelji sklapaju svaki ugovor s ponuditeljem koji je dostavio najpovoljniju ponudu na temelju kriterija za odabir navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma.
Članak 33.
Dinamički sustavi nabave
1. Države članice mogu predvidjeti da javni naručitelji mogu koristiti dinamičke sustave nabave.
2. Kako bi uspostavili dinamički sustav nabave, javni naručitelji moraju se pridržavati pravila otvorenog postupka u svim njegovim fazama do sklapanja ugovora u okviru toga sustava. Svi ponuditelji koji zadovolje uvjete sposobnosti i koji su dostavili indikativnu ponudu koja je u skladu sa specifikacijom i svim mogućim dodatnim dokumentima bit će prihvaćeni u sustav; indikativne ponude mogu se u svakom trenutku poboljšati, pod uvjetom da su i dalje u skladu sa specifikacijom. S ciljem postavljanja sustava i sklapanja ugovora u okviru tog sustava, javni naručitelji koriste isključivo elektronička sredstva u skladu s člankom 42. stavcima 2. do 5.
3. U svrhu uspostavljanja dinamičkog sustava nabave, javni naručitelji će:
(a) objaviti poziv na nadmetanje u kojem mora biti jasno navedeno da se radi o dinamičkom sustavu nabave;
(b) navesti u specifikaciji, među ostalim, prirodu predviđenih nabava u okviru tog sustava, kao i sve potrebne podatke u vezi sa sustavom nabave, elektroničkom opremom koja se koristi te tehničkim priključcima i specifikacijama;
(c) pružati, putem elektroničkih sredstava, nakon objave poziva do isteka valjanosti sustava, neograničen, izravan i potpun pristup specifikaciji i svim dodatnim dokumentima, te će u pozivu navesti internetsku adresu na kojoj se oni mogu potražiti.
4. Javni naručitelji tijekom čitavog razdoblja dinamičkog sustava nabave svakom gospodarskom subjektu moraju dati mogućnost dostave indikativne ponude i prihvaćanja u sustav prema uvjetima iz stavka 2. Oni moraju izvršiti procjenu u roku od najviše 15 dana od dana dostave indikativne ponude. Međutim, oni mogu produžiti razdoblje procjene pod uvjetom da u međuvremenu nije izdan poziv na dostavu ponuda.
Javni naručitelj obavještava ponuditelja navedenog u prvom podstavku čim to najranije bude moguće o njegovom prihvaćanju u dinamički sustav nabave ili o odbijanju njegove indikativne ponude.
5. Za svaki ugovor posredno se izdaje poziv na dostavu ponuda. Prije izdavanja poziva na dostavu ponuda, javni naručitelji objavljuju pojednostavljeni poziv na nadmetanje kojim se pozivaju svi zainteresirani gospodarski subjekti da dostave indikativnu ponudu, u skladu sa stavkom 4., u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana slanja pojednostavljenog poziva. Javni naručitelji ne smiju započeti nadmetanje dok nisu izvršili procjenu svih indikativnih ponuda zaprimljenih u tom roku.
6. Javni naručitelji pozivaju sve ponuditelje koji su prihvaćeni u sustav da dostave ponudu za svaki posebni ugovor koji će se sklopiti u okviru tog sustava. S tim ciljem oni određuju rok za dostavu ponuda.
Oni sklapaju ugovor s ponuditeljem koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija odabira ponude koji su navedeni u pozivu na nadmetanje za uspostavljanje dinamičkog sustava nabave. Ti se kriteriji po potrebi mogu preciznije utvrditi u pozivu navedenom u prvom podstavku.
7. Dinamički sustav nabave ne može trajati dulje od četiri godine, osim iznimno u valjano opravdanim slučajevima.
Javni naručitelji ne smiju koristiti ovaj sustav s ciljem sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja.
Nikakvi troškovi ne smiju se zaračunavati zainteresiranim gospodarskim subjektima ili strankama sustava.
Članak 34.
Ugovori o javnim radovima: posebna pravila o subvencioniranim programima stanogradnje
U slučaju ugovora o javnoj nabavi koji se odnose na projektiranje i izgradnju subvencioniranih programa stanogradnje, veličina i složenost kojih, te procijenjeno trajanje potrebnih radova zahtijeva da se planiranje od samog početka temelji na bliskoj suradnji unutar tima koji se sastoji od predstavnika javnog naručitelja, stručnjaka i odgovornog izvođača radova, može se usvojiti poseban postupak nabave za odabir izvođača radova najprikladnijeg za uklapanje u tim.
Posebice, javni naručitelj uključuje u poziv na nadmetanje što je moguće točniji opis radova koji će se izvoditi kako bi omogućio zainteresiranim izvoditeljima radova da stvore valjanu sliku projekta. Nadalje, javni naručitelji, u skladu s kvalitativnim uvjetima sposobnosti navedenima u člancima 45. do 52., navode u tom pozivu na nadmetanje osobne, tehničke, ekonomske i financijske uvjete koje natjecatelj treba zadovoljiti.
Ako je takav postupak usvojen, javni naručitelji primjenjuju članke 2., 35., 36., 38., 39., 41., 42., 43. i 45. do 52.
POGLAVLJE VI.
Pravila o objavljivanju i transparentnosti
1.
Objava obavijesti
Članak 35.
Obavijesti
1. Javni naručitelji objavljuju, putem prethodne (informacijske) obavijesti koju objavljuje Komisija ili oni sami na svom „profilu kupca”, kako je opisano u točki 2.(b) Priloga VIII.:
(a) kada je u pitanju roba, procijenjenu ukupnu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po grupama proizvoda koje namjeravaju sklopiti u idućih 12 mjeseci, ako je ukupna procijenjena vrijednost, uzimajući u obzir članke 7. i 9., jednaka ili veća od 750 000 eura.
Grupe proizvoda javni naručitelj utvrđuje uputom na CPV nomenklaturu;
(b) kada su u pitanju usluge, procijenjenu ukupnu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija usluga navedenih u Prilogu II. A koje namjeravaju sklopiti tijekom idućih 12 mjeseci, ako je takva procijenjena ukupna vrijednost, uzimajući u obzir odredbe članaka 7. i 9., jednaka ili veća od 750 000 eura;
(c) kada su u pitanju radovi, bitna obilježja ugovora ili okvirnih sporazuma koje namjeravaju sklopiti, a čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od praga navedenog u članku 7., uzimajući u obzir članak 9.
Obavijesti navedene u točkama (a) i (b) šalju se Komisiji ili objavljuju na profilu kupca u najkraćem mogućem roku nakon početka proračunske godine.
Obavijest navedena u točki (c) šalje se Komisiji ili se objavljuje na profilu u najkraćem mogućem roku nakon odluke kojom se odobrava planiranje ugovora o radovima ili okvirnih sporazuma koje javni naručitelji namjeravaju sklopiti.
Javni naručitelji koji objave prethodnu (informacijsku) obavijest na svom profilu kupca elektroničkim putem šalju Komisiji obavijest o objavi prethodne (informacijske) obavijesti na profilu kupca u skladu s formatom i detaljnim postupcima za slanje obavijesti navedenima u točki 3. Priloga VIII.
Objava obavijesti navedenih u točkama (a), (b) i (c) obavezna je samo kada javni naručitelj koriste opciju skraćivanja rokova za dostavu ponuda koja je predviđena člankom 38. stavkom 4.
Ovaj stavak ne primjenjuje se na pregovaračke postupke bez prethodne objave poziva na nadmetanje.
2. Javni naručitelji koji žele sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u otvorenom, ograničenom ili, na temelju uvjeta utvrđenih člankom 30., pregovaračkom postupku s objavom poziva na nadmetanje ili, na temelju uvjeta utvrđenih člankom 29., putem natjecateljskog dijaloga, obznanjuju svoju namjeru pozivom na nadmetanje.
3. Javni naručitelji koji žele uspostaviti dinamički sustav nabave obznanjuju svoju namjeru pozivom na nadmetanje.
Javni naručitelji koji žele sklopiti ugovor u okviru dinamičkog sustava nabave obznanjuju svoju namjeru pojednostavljenim pozivom na nadmetanje.
4. Javni naručitelji koji su sklopili ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum šalju obavijest o rezultatima postupka nabave u roku od 48 dana od sklapanja ugovora ili okvirnog sporazuma.
U slučaju okvirnih sporazuma sklopljenih u skladu s člankom 32. javni naručitelji nisu obavezni poslati obavijest o rezultatima postupka nabave za svaki ugovor temeljen na tom sporazumu.
Javni naručitelji šalju obavijesti o rezultatima postupka nabave u okviru dinamičkog sustava nabave u roku 48 dana od sklapanja svakog ugovora. Mogu, međutim, raspodijeliti takve obavijesti po kvartalima. U tom slučaju šalju grupirane obavijesti u roku 48 dana od završetka svakog kvartala.
U slučaju ugovora o javnim uslugama navedenima u Prilogu II. B, javni naručitelji navode u obavijesti slažu li se s njezinim objavljivanjem. Za takve ugovore o uslugama Komisija sastavlja pravila za izrađivanje statističkih izvješća na temelju takvih obavijesti i za objavu takvih izvješća u skladu s postupkom utvrđenim u članku 77. stavku 2.
Određeni podaci o sklapanju ugovora ili okvirnog sporazuma mogu se ne objaviti ako bi objava takvih podataka ometala provedbu zakona ili na drugi način bila protivna javnom interesu, štetila opravdanim poslovnim interesima gospodarskih subjekata, javnih ili privatnih, ili bi mogla štetiti poštenom tržišnom natjecanju između njih.
Članak 36.
Oblik i način objave obavijesti
1. Obavijesti sadrže podatke spomenute u Prilogu VII. A i, po potrebi, sve ostale podatke koje javni naručitelj smatra korisnima u formatu standardnih obrazaca koje je donijela Komisija u skladu s postupkom navedenim u članku 77. stavku 2.
2. Obavijesti koje javni naručitelji šalju Komisiji šalju se ili elektroničkim sredstvima u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenima u Prilogu VIII. stavku 3., ili drugim sredstvima. U slučaju pribjegavanja postupcima zbog žurnosti utvrđenima u članku 38. stavku 8., obavijesti se moraju poslati ili telefaksom ili elektroničkim sredstvima u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenima u točki 3. Priloga VIII.
Obavijesti se objavljuju u skladu s tehničkim obilježjima za objavljivanje navedenima u točkama 1(a) i (b) Priloga VIII.
3. Obavijesti sastavljene i poslane elektroničkim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenima u točki 3. Priloga VIII. objavljuju se najkasnije pet dana od slanja.
Obavijesti koje se ne prenose elektroničkim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenima u točki 3. Priloga VIII. objavljuju se najkasnije 12 dana od slanja, ili u slučaju žurnosti navedene u članku 38. stavku 8. najkasnije pet dana od slanja.
4. Pozivi na nadmetanje objavljuju se u potpunosti na službenom jeziku Zajednice koji odabere javni naručitelj, s tim da je ta verzija na izvornom jeziku jedini vjerodostojan tekst. Sažetak važnih elemenata svakog poziva objavljuje se na ostalim službenim jezicima.
Troškove objave takvih poziva od strane Komisije snosi Zajednica.
5. Obavijesti i njihov sadržaj ne smiju se objavljivati na nacionalnoj razini prije datuma njihova slanja Komisiji.
Obavijesti objavljene na nacionalnoj razini sadržavat će samo podatke sadržane u obavijestima poslanima Komisiji ili objavljenima na profilu kupca u skladu s člankom 35. stavkom 1. prvim podstavkom, a u njima se obavezno navodi datum slanja obavijesti Komisiji ili datum njezine objave na profilu kupca.
Prethodne (informacijske) obavijesti ne smiju se objaviti na profilu kupca prije slanja Komisiji obavijesti o njihovoj objavi u tom obliku; u njima se mora navesti datum toga slanja.
6. Sadržaj obavijesti koje nisu poslane elektroničkim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenima u točki 3. Priloga VIII. ograničava se na otprilike 650 riječi.
7. Javni naručitelji moraju biti u mogućnosti pružiti dokaz o datumima slanja obavijesti.
8. Komisija će javnom naručitelju dati potvrdu o objavi poslane informacije navodeći datum te objave. Takva potvrda predstavlja dokaz o objavi.
Članak 37.
Neobavezno objavljivanje
Javni naručitelji mogu u skladu s člankom 36. objavljivati obavijesti o ugovorima o javnoj nabavi koje nisu podložne zahtjevima objave utvrđenima ovom Direktivom.
2.
Rokovi
Članak 38.
Rokovi za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i za zaprimanje ponuda
1. Prilikom određivanja rokova za zaprimanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, javni naručitelji moraju posebno uzeti u obzir složenost ugovora i vrijeme potrebno za izradu ponuda, ne dovodeći u pitanje minimalne rokove utvrđene ovim člankom.
2. U slučaju otvorenih postupaka, minimalni rok za dostavu ponuda je 52 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje.
3. U slučaju ograničenih postupaka, pregovaračkih postupaka s objavom poziva na nadmetanje navedenih u članku 30. i natjecateljskog dijaloga:
(a) minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje je 37 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje;
(b) u slučaju ograničenih postupaka, minimalni rok za zaprimanje ponuda je 40 dana od dana slanja poziva.
4. Kada su javni naručitelji objavili prethodnu (informacijsku) obavijest, minimalni rok za zaprimanje ponuda na temelju stavaka 2. i stavka 3., točke (b) može, kao opće pravilo, biti skraćen na 36 dana, ali ni u kojem slučaju na manje od 22 dana.
Rok teče od datuma slanja poziva na nadmetanje u otvorenom postupku i od datuma slanja poziva na dostavu ponude u ograničenim postupcima.
Skraćeni rokovi navedeni u prvoj točki dopuštaju se pod uvjetom da je prethodna (informacijska) obavijest sadržavala sve podatke zahtijevane za poziv na nadmetanje navedene u Prilogu VII. A, ako su ti podaci raspoloživi u trenutku objave poziva i ako je prethodna (informacijska) obavijest poslana na objavljivanje između 52 dana i 12 mjeseci prije datuma slanja poziva na nadmetanje.
5. Ako se obavijesti izrađuju i šalju elektroničkim sredstvima u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenima u točki 3. Priloga VIII., rokovi za zaprimanje ponuda navedeni u stavcima 2. i 4., u otvorenim postupcima, i rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje naveden u stavku 3. točki (a), u ograničenim i pregovaračkim postupcima i natjecateljskom dijalogu, mogu se skratiti za sedam dana.
6. Rokovi za zaprimanje ponuda navedeni u stavku 2. i stavku 3. točka (b) mogu se skratiti za pet dana ako javni naručitelj pruži neograničeni i puni, potpuno izravan pristup elektroničkim sredstvima ugovornim dokumentima i svim dodatnim dokumentima od datuma objave obavijesti u skladu s Prilogom VIII., navodeći u tekstu obavijesti internetsku adresu na kojoj je ova dokumentacija dostupna.
Ovo skraćivanje može se dodati onom navedenom u stavku 5.
7. Ako, iz bilo kojih razloga, specifikacije i dodatni dokumenti ili dodatne informacije, iako pravodobno zatraženi, nisu stavljeni na raspolaganje u rokovima određenima u člancima 39. i 40, ili ako se ponude mogu izraditi samo nakon obilaska gradilišta ili nakon pregleda dokumenata koji potkrepljuju ugovorne dokumente na licu mjesta, rokovi za zaprimanje ponuda produžuju se tako da svi gospodarski subjekti kojih se to tiče mogu biti upoznati sa svim informacijama potrebnim za sastavljanje ponude.
8. U slučaju ograničenih postupaka i pregovaračkih postupaka s objavom poziva na nadmetanje navedenih u članku 30., ako iznimna žurnost rokove utvrđene ovim člankom čini nepraktičnima, javni naručitelji mogu odrediti:
(a) rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje koji ne smije biti kraći od 15 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje, ili kraći od 10 dana ako je obavijest poslana elektroničkim sredstvom u skladu s formatom i postupkom za slanje obavijesti navedenima u točki 3. Priloga VIII.;
(b) i, u slučaju ograničenih postupaka; rok za zaprimanje ponuda koji ne smije biti kraći od 10 dana od dana pozivanja na dostavu ponude.
Članak 39.
Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i podaci
1. U otvorenim postupcima, kada javni naručitelji ne pružaju neograničeni i potpuno izravan pristup putem elektroničkih sredstava, u skladu s člankom 38. stavkom 6., specifikacijama i svim dodatnim dokumentima, specifikacije i dodatni dokumenti šalju se gospodarskim subjektima u roku od šest dana od primitka zahtjeva za sudjelovanje, pod uvjetom da je zahtjev pravovremeno podnesen prije roka za dostavu ponuda.
2. Pod uvjetom da je to pravodobno zatraženo, javni naručitelji ili nadležne službe stavljaju na raspolaganje dodatne informacije u vezi sa specifikacijama i sve dodatne dokumente najkasnije šest dana prije roka za zaprimanje ponuda.
3.
Sadržaj informacija i sredstva prijenosa
Članak 40.
Pozivi na dostavu ponude, na sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje
1. U ograničenim postupcima, postupcima natjecateljskog dijaloga i pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje u smislu članka 30., javni naručitelji istodobno i u pisanom obliku pozivaju odabrane natjecatelje da dostave svoje ponude ili na pregovaranje, ili u slučaju natjecateljskog dijaloga, na sudjelovanje u dijalogu.
2. Poziv natjecateljima uključuje ili:
— primjerak specifikacija ili opisnog dokumenta i svih dodatnih dokumenata, ili
— uputu na pristup specifikacijama i drugim dokumentima navedenima u prvoj alineji, kada se oni stavljaju na raspolaganje putem elektroničkih sredstava u skladu s člankom 38. stavkom 6.
3. Ako neki subjekt, osim javnog naručitelja, odgovoran za postupak nabave posjeduje specifikacije i/ili dodatne dokumente, u pozivu se navodi adresa gdje se te specifikacije, taj opisni dokument i ti dokumenti mogu tražiti, po potrebi, rok za traženje tih dokumenata i iznos koji se plaća za dobivanje tih dokumenata i postupke plaćanja. Nadležna služba šalje tu dokumentaciju gospodarskom subjektu odmah po primitku zahtjeva.
4. Dodatne informacije o specifikacijama, opisnom dokumentu ili dodatnim dokumentima javni naručitelj ili nadležna služba šalju najmanje šest dana prije roka za zaprimanje ponuda, pod uvjetom da je pravodobno zatražena. U slučaju ograničenih ili žurnih postupaka, taj rok je četiri dana.
5. Nadalje, poziv na dostavu ponude, za sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje mora sadržavati najmanje:
(a) uputu na objavljeni poziv na nadmetanje;
(b) rok za zaprimanje ponuda, adresu na koju ponude moraju biti dostavljene i jezik ili jezike na kojem ponude moraju biti sastavljene;
(c) u slučaju natjecateljskog dijaloga datum i adresu početka konzultacija i jezik ili jezike koji se koriste;
(d) uputu na sve moguće dodatne dokumente koje treba dostaviti, ili u prilog dokazivih izjava ponuditelja u skladu s člankom 44. ili kao dopunu informaciji navedenoj u tom članku, prema uvjetima utvrđenima u člancima 47. i 48.;
(e) relativni značaj kriterija za sklapanje ugovora ili, po potrebi, redoslijed takvih kriterija prema važnosti, od najvažnijeg prema najmanje važnom, ako nisu navedeni u pozivu na nadmetanje, specifikacijama ili opisnom dokumentu.
Međutim, u slučaju ugovora sklopljenih u skladu s pravilima utvrđenima u članku 29., informacija navedena u točki (b) iznad ne navodi se u pozivu na sudjelovanje u dijalogu, ali se navodi u pozivu za dostavu ponude.
Članak 41.
Obavještavanje natjecatelja i ponuditelja
1. Javni naručitelji moraju u najkraćem mogućem roku obavijestiti natjecatelje i ponuditelje o odlukama donesenima u vezi sa sklapanjem okvirnog sporazuma, sklapanjem ugovora ili prihvaćanjem u dinamički sustav nabave, uključujući i razloge za odluku da ne sklopi okvirni sporazum ili ne sklopi ugovor za koji je postojao poziv na nadmetanje ili da se ponovno pokrene postupak ili da se ne uvede dinamički sustav nabave; ove informacije pružaju se u pisanom obliku po primitku zahtjeva od strane javnog naručitelja.
2. Na zahtjev zainteresirane strane javni naručitelj što je prije moguća obavještava:
— svakog neuspješnog natjecatelja o razlozima za odbijanje njegovog zahtjeva,
— svakog neuspješnog ponuditelja o razlozima odbijanja njegove ponude, uključujući, za slučajeve navedene u članku 23. stavcima 4. i 5., razloge za svoju odluku da ne postoji jednakovrijednost ili svoju odluku da radovi, roba ili usluge ne ispunjavaju izvedbene i funkcionalne zahtjeve,
— svakog ponuditelja koji je dostavio prihvatljivu ponudu o svojstvima i relativnim prednostima odabrane ponude, kao i o imenu uspješnog ponuditelja ili strana okvirnog sporazuma.
Potrebno vrijeme ne može ni u kojim okolnostima biti dulje od 15 dana od primitka pisanog zahtjeva.
3. Međutim, javni naručitelji mogu odlučiti uskratiti određene informacije navedene u stavku 1., koje se tiču sklapanja ugovora, sklapanja okvirnog sporazuma ili prihvaćanja u dinamički sustav nabave ako bi objava takvih informacija ometala provedbu zakona, ili na neki drugi način bila u suprotnosti s javnim interesima, štetila opravdanim tržišnim interesima gospodarskih subjekata, javnih ili privatnih, ili bi mogla dovesti u pitanje pošteno tržišno natjecanje između njih.
4.
Komunikacija
Članak 42.
Pravila primjenjiva na komunikaciju
1. Svaka komunikacija i razmjena informacija navedena u ovoj glavi može se odvijati poštom, telefaksom, elektroničkim sredstvima u skladu sa stavcima 4. i 5., telefonom u slučajevima i okolnostima navedenima u stavku 6. ili kombinacijom ovih sredstava, prema izboru javnog naručitelja.
2. Odabrana sredstva komunikacije moraju biti opće dostupna te ne smiju ograničavati pristup gospodarskih subjekta nadmetanju.
3. Komunikacija te razmjena i pohrana informacija obavljaju se na takav način da se očuva integritet podataka i tajnost ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, te da javni naručitelji razmotre sadržaj ponuda i zahtjeva za sudjelovanje tek nakon isteka roka za njihovu dostavu.
4. Alati koji će se koristiti u komunikaciji putem elektroničkih sredstava, kao i njihove tehničke karakteristike moraju biti nediskriminirajući, opće dostupni i kompatibilni s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi.
5. Sljedeća su pravila primjenjiva na uređaje za elektronički prijenos i zaprimanje ponuda i na uređaje za elektroničko zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje:
a) informacije koje se tiču specifikacija nužnih za elektroničku dostavu ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, uključujući kriptografsku zaštitu, moraju biti dostupne zainteresiranim stranama. Nadalje, uređaji za elektroničko zaprimanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje moraju ispunjavati uvjete navedene u Prilogu X.;
(b) države članice mogu, u skladu s člankom 5. Direktive 1999/93/EZ, zahtijevati da elektroničke ponude imaju napredni elektronički potpis u skladu s njegovim stavkom 1.;
(c) države članice mogu uvesti ili održavati dobrovoljne programe akreditacije s ciljem pružanja više razine usluge ovjeravanja za te uređaje;
(d) ponuditelji ili natjecatelji moraju se obvezati da će dostaviti, prije isteka roka utvrđenog za dostavu ponuda ili zahtjeva sa sudjelovanje, dokumente, potvrde i izjave navedene u člancima 45. do 50. i članku 52. ako oni ne postoje u elektroničkom obliku.
6. Sljedeća pravila primjenjuju se na prijenos zahtjeva za sudjelovanje:
(a) zahtjevi za sudjelovanje u postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi mogu se podnijeti u pisanom obliku ili telefonom;
(b) ako se zahtjevi za sudjelovanje podnose telefonom, pismena potvrda mora se poslati prije isteka roka određenog za njihovo zaprimanje;
(c) javni naručitelji mogu zahtijevati da zahtjevi za sudjelovanje podneseni telefaksom moraju biti potvrđeni poštom ili elektroničkim sredstvom, ako je to potrebno u svrhu pravnog dokaza. Svaki takav zahtjev, zajedno s rokom za slanje potvrde poštom ili elektroničkim sredstvom, javni naručitelj mora navesti u pozivu na nadmetanje.
5.
Izvješća
Članak 43.
Sadržaj izvješća
Za svaki ugovor, okvirni sporazum i svaku uspostavu dinamičkog sustava nabave, javni naručitelj sastavlja pismeno izvješće koje sadrži najmanje sljedeće:
(a) naziv i adresu javnog naručitelja, predmet i vrijednost ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave.
(b) imena uspješnih natjecatelja ili ponuditelja i razloge njihova odabira;
(c) imena odbijenih natjecatelja ili ponuditelja i razloge njihova odbijanja;
(d) razloge za odbijanje ponuda za koje se smatra da su izuzetno niske;
(e) ime uspješnog ponuditelja i razloge zašto je njegova ponuda odabrana i, ako je poznato, dio ugovora ili okvirnog sporazuma koji uspješni ponuditelj namjerava dati u podugovor trećim strankama;
(f) za pregovaračke postupke, okolnosti navedene u člancima 30. i 31. koje opravdavaju korištenje ovih postupaka;
(g) ako je u pitanju natjecateljski dijalog, okolnosti navedene u članku 29. koje opravdavaju korištenje ovog postupka;
(h) ako je potrebno, razloge za odluku javnog naručitelja da ne sklopi ugovor ili okvirni sporazum ili ne provede dinamički sustav nabave.
Javni naručitelji poduzimaju odgovarajuće korake da dokumentiraju napredak postupaka nabave vođenih elektroničkim sredstvima.
Izvješće, ili njegove glavne odredbe, šalje se Komisiji, ako ona to zatraži.
POGLAVLJE VII.
Vođenje postupka
1.
Opće odredbe
Članak 44.
Provjera sposobnosti, izbor sudionika i sklapanje ugovora
1. Ugovori se sklapaju na temelju kriterija utvrđenih u člancima 53. i 55., uzimajući u obzir članak 24., nakon što su javni naručitelji provjerili sposobnost gospodarskih subjekata koji nisu isključeni sukladno odredbama članaka 45. i 46. u skladu s kriterijima ekonomske i financijske sposobnosti, stručnog i tehničkog znanja ili sposobnosti navedenima u člancima 47. do 52. i, po potrebi s pravilima o zabrani diskriminacije i kriterijima navedenima u stavku 3.
2. Javni naručitelji mogu tražiti od natjecatelja i ponuditelja da zadovolje minimalne razine sposobnosti u skladu s člancima 47. i 48.
Opseg informacija navedenih u člancima 47. i 48. i minimalne razine sposobnosti koje se zahtijevaju za određeni ugovor moraju biti vezani uz predmet ugovora te biti razmjerni predmetu ugovora.
Ove minimalne razine moraju se navesti u pozivu na nadmetanje.
3. U ograničenim postupcima, pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje i u postupku natjecateljskog dijaloga, javni naručitelji mogu ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na dostavu ponude, ili na pregovaranje ili na sudjelovanje u dijalogu, pod uvjetom da na raspolaganju imaju dovoljan broj sposobnih natjecatelja. Javni naručitelji navode u pozivu na nadmetanje objektivne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koja namjeravaju primijeniti, minimalni broj natjecatelja koje namjeravaju pozvati i, po potrebi, maksimalni broj.
U ograničenim postupcima minimum je pet natjecatelja. U pregovaračkim postupcima s objavom poziva na nadmetanje i postupku natjecateljskog dijalog minimum je tri natjecatelja. U svakom slučaju broj pozvanih natjecatelja mora biti dovoljan da osigura istinsko natjecanje.
Javni naručitelji pozivaju broj natjecatelja najmanje jednak unaprijed utvrđenom minimalnom broju. Ako je broj natjecatelja koji zadovoljavaju uvjete sposobnosti i minimalne razine sposobnosti ispod minimalnog broja, javni naručitelj može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više sposobnih natjecatelja. U kontekstu ovog istog postupka, javni naručitelj ne može uključiti druge gospodarske subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za sudjelovanje ili natjecatelje koji nemaju traženu sposobnost.
4. Ako se javni naručitelj koristi opcijom smanjenja broja rješenja koja se trebaju razmotriti ili ponuda o kojima se treba pregovarati, kako je predviđeno u članku 29. stavku 4. i članku 30. stavku 4., čini to primjenjujući kriterije odabira navedene u pozivu na nadmetanje, u specifikacijama ili opisnom dokumentu. U završnoj fazi, broj do kojeg se stigne mora osigurati istinsko natjecanje u onoj mjeri u kojoj postoji dovoljan broj rješenja ili sposobnih natjecatelja.
2.
Kriteriji za kvalitativni odabir
Članak 45.
Osobna situacija natjecatelja ili ponuditelja
1. Svaki natjecatelj ili ponuditelj koji je bio osuđen na temelju pravomoćne presude o kojoj javni naručitelj ima spoznaje iz jednog ili više dolje navedenih razloga mora se isključiti iz sudjelovanja u ugovoru o javnoj nabavi:
(a) sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji kako je definirano člankom 2. stavkom 1. Zajedničke akcije Vijeća 98/733/JHA ( 21 );
(b) korupcija, kako je definirana u članku 3. Akta Vijeća od 26. svibnja 1997. ( 22 ) odnosno u članku 3. stavku 1. Zajedničke akcije Vijeća 98/742/JHA ( 23 );
(c) prijevara u smislu članka 1. Konvencije koja se odnosi na zaštitu financijskih interesa Europskih zajednica ( 24 );
(d) pranje novca, koko je definirano člankom 1. Direktive Vijeća 91/308/EEZ od 10. lipnja 1991. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ( 25 ).
Države članice posebno navode, u skladu s nacionalnim zakonom i uzimajući u obzir zakon zajednice, provedbene uvjete za ovaj stavak.
One mogu predvidjeti odstupanje od zahtjeva navedenog u prvom podstavku zbog bitnih zahtjeva u općem interesu.
Za potrebe ovog stavka, javni naručitelji, po potrebi, traže od natjecatelja ili ponuditelja da dostave dokumente navedene u stavku 3. i mogu se, ako imaju sumnji u vezi s osobnom situacijom natjecatelja ili ponuditelja obratiti nadležnim tijelima radi dobivanja informacija, o osobnoj situaciji dotičnih natjecatelja ili ponuditelja, koje smatraju potrebnima. Ako se situacija tiče natjecatelja ili ponuditelja s poslovnim nastanom u drugoj državi od one u kojoj je javni naručitelj, javni naručitelj može zatražiti suradnju nadležnih tijela. Uzimajući u obzir nacionalne zakone države članice u kojoj natjecatelj ili ponuditelj ima poslovni nastan, takvi se zahtjevi odnose na pravne i/ili fizičke osobe, uključujući, po potrebi, direktore poduzeća i bilo koje osobe koje imaju ovlasti predstavljanja, odlučivanja ili kontrole u odnosu na natjecatelja ili ponuditelja.
2. Svaki gospodarski subjekt može biti isključen iz sudjelovanja u ugovoru ako je taj gospodarski subjekt:
(a) u stečaju ili je u postupku likvidacije, ako njegovim poslovima upravlja sud, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je obustavio poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i propisima;
(b) predmetom postupaka za otvaranje stečajnog postupka, za likvidaciju po službenoj dužnosti ili upravljanja od strane suda ili nagodbe s vjerovnicima ili bilo kakvog sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i odredbama;
(c) pravomoćnom presudom osuđen za djelo koje se tiče njegovog profesionalnog postupanja;
(d) bio kriv za težak profesionalni propust kojeg javni naručitelj može dokazati na bilo koji način;
(e) nije ispunio obaveze vezane uz plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa zakonskim odredbama zemlje u kojoj ima poslovni nastan ili onima koje su na snazi u državi javnog naručitelja;
(f) nije ispunio obaveze koje se tiču plaćanja poreza u skladu sa zakonskim odredbama zemlje u kojoj ima poslovni nastan ili onima koje su na snazi u državi javnog naručitelja;
(g) je kriv za ozbiljno lažno prikazivanje činjenica pri dostavljanju potrebnih podataka sukladno odredbama ovog odjeljka ili nije dostavio takve podatke.
Države članice navode, u skladu s njihovim nacionalnim zakonom i uzimajući u obzir zakonodavstvo Zajednice, provedbene uvjete za ovaj stavak.
3. Javni naručitelji prihvaćaju sljedeće kao dovoljan dokaz da se nijedan od slučajeva navedenih u stavku 1. ili stavku 2., točkama (a), (b), (c), (e) ili (f) ne odnosi na gospodarskog subjekta:
(a) što se tiče stavka 1. i stavka 2. točaka (a), (b) i (c), prilaganje izvatka iz „sudskog registra” ili, u nedostatku toga, ekvivalentnog dokumenta kojeg su izdale nadležne sudske ili upravne vlasti u državi podrijetla ili u državi iz koje ta osoba dolazi i koji pokazuje da su ovi uvjeti zadovoljeni;
(b) što se tiče stavka 2. točaka (e) i (f) potvrdu koju je izdalo nadležno tijelo u dotičnoj državi članici.
Ako dotična država ne izdaje takve dokumente ili potvrde, ili ako ovi ne obuhvaćaju sve slučajeve navedene u stavku 1. i stavku 2. točkama (a), (b) i (c), mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, u državi članici u kojoj nema odredbi koje se tiču izjava pod prisegom, svečanom izjavom od strane dotične osobe ispred nadležne sudske ili upravne vlasti, bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela, u državi podrijetla ili u državi iz koje ta osoba dolazi.
4. Države članice određuju vlasti i tijela nadležna za izdavanje dokumenata, potvrda ili izjava navedenih u stavku 3. i o tome izvješćuju Komisiju. Takvo izvješćivanje ne dovodi u pitanje zakonodavstvo o zaštiti podataka.
Članak 46.
Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti
Od svakoga gospodarskog subjekta koji želi sudjelovati u ugovoru o javnoj nabavi može se tražiti da dokaže svoj upis, kako je propisano u državi članici u kojoj ima poslovni nastan, u jedan od strukovnih ili obrtnih registara ili da dostavi izjavu pod prisegom ili potvrdu kako je opisano u Prilogu IX. A za ugovore o javnim radovima, u Prilogu IX. B za ugovore o javnoj nabavi robe i u Prilogu IX. C za ugovore o javnim uslugama.
U postupcima za sklapanje ugovora o javnim uslugama, ako natjecatelji ili ponuditelji moraju posjedovati određeno ovlaštenje ili biti članovi određene organizacije kako bi bili u mogućnosti izvršiti dotične usluge u njihovoj državi podrijetla, javni naručitelj može od njih tražiti da dokažu posjedovanje takvog ovlaštenja ili članstva.
Članak 47.
Ekonomska i financijska sposobnost
1. Dokaz o ekonomskoj i financijskoj sposobnosti gospodarskog subjekta može, kao opće pravilo, biti popraćen s jednom ili više sljedećih potvrda:
(a) odgovarajući bankovni izvadci ili, po potrebi, dokaz o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti;
(b) predočenje bilanci ili izvadaka iz bilanci, ako je objavljivanje bilanci obavezno u državi nastana gospodarskog subjekta;
(c) izjava o ukupnom prometu poduzeća i, po potrebi, o prometu u području koje je obuhvaćeno ugovorom za razdoblje do najviše tri posljednje dostupne financijske godine, ovisno o datumu osnivanja poduzeća ili početka obavljanja djelatnosti gospodarskog subjekta, ako je informacija o ovim prometima dostupna.
2. Gospodarski subjekt može se, po potrebi i za određene ugovore, osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa. U tom slučaju mora javnom naručitelju dokazati da će imati na raspolaganju nužne resurse, primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata u tu svrhu.
3. Pod istim uvjetima, zajednica gospodarskih subjekata navedena u članku 4. može se osloniti na sposobnost članova zajednice ili drugih subjekata.
4. Javni naručitelj navodi, u pozivu na nadmetanje ili pozivu na dostavu ponuda, koju su potvrdu ili potvrde spomenute u stavku 1. izabrali i koje se druge potvrde moraju predočiti.
5. Ako, iz bilo kojeg opravdanog razloga, gospodarski subjekt nije u mogućnosti predočiti potvrde koje javni naručitelj traži, on može dokazati svoju ekonomsku ili financijsku sposobnost bilo kojim drugim dokumentom kojeg javni naručitelj smatra prikladnim.
Članak 48.
Tehnička i/ili stručna sposobnost
1. Tehničke i/ili stručne sposobnosti gospodarskih subjekata procjenjuju se i pregledavaju u skladu sa stavcima 2. i 3.
2. Dokaz o tehničkim sposobnostima gospodarskog subjekta može biti popraćen s jednim ili više sljedećih sredstava ovisno o prirodi, količini ili važnosti, i namjeni radova, robe ili usluga:
i. popis radova izvedenih tijekom posljednjih pet godina, popraćen potvrdama o zadovoljavajućem izvršenju za najvažnije radove. Te potvrde moraju navoditi vrijednost, datum i mjesto izvođenja radova te navod jesu li ili ne izvedeni u skladu s pravilima struke i uredno izvršeni. Po potrebi, nadležno tijelo predaje ove potvrde direktno javnom naručitelju;
ii. popis glavnih izvršenih isporuka ili glavnih usluga pruženih u posljednje tri godine, s iznosima, datumima i uključenim primateljima, bilo javnim ili privatnim. Dokaz o isporuci ili pruženoj usluzi daje se:
— ako je primatelj bio javni naručitelj, u obliku potvrda izdanih ili supotpisanih od strane nadležnog tijela,
— ako je primatelj bio privatni kupac, potvrdom kupca ili, u nedostatku navedenog, jednostavno izjavom gospodarskog subjekta;
(b) navod o tehničkim stručnjacima ili tehničkim tijelima u pitanju, bilo da pripadaju izravno gospodarskom subjektu ili ne, posebno onima odgovornima za kontrolu kvalitete i, u slučaju ugovora o javnim radovima, onim koje izvođač može pozvati da izvedu radove.;
(c) opis tehničkih mogućnosti i mjera koje koriste dobavljači i pružatelji usluga za osiguranje kvalitete te mogućnosti studija i istraživanja gospodarskog subjekta;
(d) kada se radi o složenijim proizvodima i uslugama koji se imaju isporučiti ili, iznimno, su traženi za posebne svrhe, kontrola koju provodi javni naručitelj ili, u njegovo ime, nadležno službeno tijelo države sjedišta dobavljača ili pružatelja usluge, podložno sporazumu tog tijela, proizvodnih kapaciteta dobavljača ili tehničkih kapaciteta pružatelja usluga te, ako je potrebno, načina studija i istraživanja koja su mu na raspolaganju te mjera za kontrolu kvalitete koje će koristiti;
(e) obrazovne i stručne kvalifikacije pružatelja usluge ili izvođača radova i/ili voditeljskog kadra poduzeća i, posebno, kvalifikacije osobe ili osoba odgovornih za pružanje usluga i izvođenje radova;
(f) za ugovore o javnim radovima i ugovore o javnim uslugama, i samo u opravdanim slučajevima, navod o mjerama za upravljanje okolišem koje će gospodarski subjekt biti u mogućnosti primjenjivati prilikom izvršenja ugovora;
(g) izjava o prosječnom godišnjem broju radnika pružatelja usluga ili izvođača radova i broju voditeljskog osoblja u posljednje tri godine.
(h) izjava o alatima, uređajima ili tehničkoj opremi koja je na raspolaganju pružatelju usluga ili izvođaču radova u svrhu izvršenja ugovora;
(i) navod o dijelu ugovora koji pružatelj usluga možda namjerava dati u podugovor;
(j) s obzirom na proizvode koje će isporučiti:
i. uzorci, opisi i/ili fotografije čija autentičnost mora biti potvrđena na zahtjev javnog naručitelja;
ii. potvrde koje izdaju nadležni instituti ili priznata tijela za kontrolu kvalitete koja potvrđuju sukladnost proizvoda s točno određenim specifikacijama i normama na koje se upućuje.
3. Gospodarski subjekt može se, po potrebi i za određene ugovore, osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa. U tom slučaju mora dokazati javnom naručitelju da će imati na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora, primjerice, prihvaćanjem obveze tih subjekata da će te resurse staviti na raspolaganje gospodarskom subjektu.
4. Pod istim uvjetima, zajednica gospodarskih subjekata navedena u članku 4. može se osloniti na sposobnost članova zajednice ili drugih subjekata.
5. U postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi čiji je predmet roba koja zahtijeva poslove postavljanja ili instalacije, pružanje usluga i/ili izvođenje radova, sposobnost gospodarskih subjekata da pruži usluge ili izvrši instalaciju ili izvede radove može se ocjenjivati posebno u odnosu na njihove vještine, učinkovitost, iskustvo i pouzdanost.
6. Javni naručitelj navodi, u obavijesti ili pozivu na dostavu ponuda, koje reference sukladno odredbama stavka 2. želi primiti.
Članak 49.
Norme osiguranja kvalitete
Ako zahtijevaju prilaganje potvrda, koje su izdala neovisna tijela, koje potvrđuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim normama osiguranja kvalitete, javni naručitelji moraju uputiti na sustave osiguranja kvalitete koji se temelje na relevantnim europskim serijama normi koje su potvrdila tijela koja udovoljavaju europskim serijama normi koje se odnose na potvrđivanje. Javni naručitelji moraju priznati jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Također moraju prihvatiti druge dokaze koji potvrđuju da gospodarski subjekt primjenjuje jednakovrijedne mjere osiguranja kvalitete.
Članak 50.
Norme za upravljanje okolišem
Ako javni naručitelji, u slučajevima navedenima u članku 48. stavku 2. točki (f) zahtijevaju prilaganje potvrda o sukladnosti gospodarskog subjekta s određenim normama za upravljanje okolišem koje izdaju neovisna tijela za potvrđivanje sukladnosti, moraju uputiti na Sustav Zajednice za upravljanje okolišem (EMAS) ili na norme upravljanja okolišem utemeljene na relevantnim europskim ili međunarodnim normama koje su potvrdila tijela koja udovoljavaju pravu Zajednice ili relevantnim europskim ili međunarodnim normama koje se odnose na potvrđivanje. Moraju priznati jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Također moraju prihvatiti druge dokaze koji potvrđuju da gospodarski subjekt primjenjuje jednakovrijedne mjere upravljanja okolišem.
Članak 51.
Dodatna dokumentacija i informacije
Javni naručitelj može pozvati gospodarske subjekte da nadopune ili pojasne potvrde i dokumente dostavljene sukladno člancima 45. do 50.
Članak 52.
Službene liste odobrenih gospodarskih subjekata i potvrđivanje od tijela osnovanih sukladno javnom ili privatnom pravu
1. Države članice mogu uvesti ili službene liste odobrenih izvođača radova, dobavljača ili pružatelja usluga ili potvrđivanje od tijela za potvrđivanje osnovanih sukladno javnom ili privatnom pravu.
Države članice prilagođavaju uvjete za upis na ove liste i za izdavanje potvrda od strane tijela za potvrđivanje odredbama članka 45. stavka 1., članka 45. stavka 2. točaka (a) do (d) i (g), članka 46., članka 47. stavaka 1., 4. i 5., članka 48. stavaka 1., 2., 5., i 6., članka 49. i po potrebi članka 50.
Države članice također ih prilagođavaju članku 47. stavku 2. i članku 48. stavku 3. u pogledu prijava za upis koje podnose gospodarski subjekti koji pripadaju zajednici i polažu prava na resurse koje im dostupnima čine druga poduzeća u grupi. U tom slučaju, ovi gospodarski subjekti moraju dokazati tijelu koje sastavlja službeni popis da će imati te resurse na raspolaganju tijekom perioda valjanosti potvrde koja potvrđuje njihov upis u službenu listu i da će tijekom istog perioda ta poduzeća nastaviti ispunjavati zahtjeve kvalitativnog odabira, utvrđene u člancima navedenima u drugom podstavku, i na koje se gospodarski subjekti oslanjaju za svoj upis.
2. Gospodarski subjekti koji su upisani u službene liste ili koji imaju potvrdu mogu, za svaki ugovor, podnijeti javnom naručitelju potvrdu o upisu koji je izdalo nadležno tijelo ili potvrdu koju je izdalo nadležno tijelo za potvrđivanje. Potvrde moraju sadržavati reference koje su im omogućile upis na listu/dobivanje potvrde i klasifikaciju danu na toj listi.
3. Upis na službene liste potvrđen od strane nadležnih tijela ili potvrda koju je izdalo tijelo za potvrđivanje ne predstavlja, za svrhe javnih naručitelja drugih država članica, pretpostavku o sposobnosti osim u pogledu članka 45. stavka 1. i stavka 2. točaka (a) do (d) i (g), članka 46., članka 47. stavka 1. točaka (b) i (c), i članka 48. stavka 2. točke(a) podtočke i., točaka (b), (e), (g) i (h) u slučaju izvođača radova, stavka 2. točke (a) podtočke ii., točaka (b), (c), (d) i (j) u slučaju dobavljača i stavka 2. točke (a) podtočke ii. i točaka (c) do (i) u slučaju pružatelja usluga.
4. Informacija koje se mogu zaključiti iz upisa na službene liste ili potvrda ne može se neopravdano dovesti u pitanje. Što se tiče uplate doprinosa za socijalno osiguranje i poreza, od bilo kojeg upisanoga gospodarskog subjekta može se tražiti dodatna potvrda kad god se nudi ugovor.
Javni naručitelji drugih država članica primjenjuju stavak 3. i prvi podstavak ovog stavka samo u prilog gospodarskim subjektima sa sjedištem u državi članici koja vodi službenu listu.
5. Za upis gospodarskih subjekata drugih država članica u službenu listu ili za izdavanje potvrda od strane tijela navedenih u stavku 1., ne može se tražiti daljnji dokaz ili izjave osim onih koji se traže od nacionalnih gospodarskih subjekata i, u svim slučajevima, onih koji su predviđeni u člancima 45. do 49. i, po potrebi, članku 50.
Međutim, od gospodarskih subjekata iz drugih država članica ne može se tražiti takav upis ili potvrđivanje kako bi sudjelovali u javnom nadmetanju. Javni naručitelj priznaje jednakovrijedne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Također prihvaća druga jednakovrijedna dokazna sredstva.
6. Gospodarski subjekti mogu zatražiti u bilo koje vrijeme upis u službenu listu ili izdavanje potvrde. U razumno kratkom razdoblju mora ih se obavijestiti o odluci tijela koje sastavlja listu ili nadležnog tijela za potvrđivanje.
7. Tijela za potvrđivanje navedena u stavku 1. su tijela koja zadovoljavaju europske norme koje se odnose na potvrđivanje.
8. Države članice koje imaju službene liste ili tijela za potvrđivanje kako je navedeno u stavku 1. obavezne su izvješćivati Komisiju i druge države članice o adresama tijela na koja se trebaju slati prijave.
3.
Sklapanje ugovora
Članak 53.
Kriteriji za odabir ponude
1. Ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone, propise ili upravne odredbe o plaćanju naknade za određene usluge, kriteriji na kojima javni naručitelji temelje sklapanje ugovora o javnoj nabavi su ili:
(a) ako se odabire ekonomski najpovoljnija ponuda sa stajališta javnog naručitelja, razni kriteriji vezani uz sadržaj dotičnog ugovora o javnoj nabavi, primjerice, kvaliteta, cijena, tehničke vrijednosti, estetske i funkcionalne osobine, ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost, usluga nakon prodaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja, ili
(b) samo najniža cijena.
2. Ne dovodeći u pitanje odredbe trećeg podstavka, u slučaju navedenom u stavku 1. točki (a) javni naručitelj u pozivu na nadmetanje ili u ugovornim dokumentima ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga, u opisnoj dokumentaciji mora navesti relativni značaj koji pridaje svakom pojedinom kriteriju izabranom da odredi ekonomski najpovoljniju ponudu.
Ti se značaji mogu izraziti određivanjem raspona s odgovarajućom maksimalnom razlikom.
Ako, prema mišljenju javnog naručitelja, određivanje značaja nije moguće iz dokazivih razloga, javni naručitelj navodi u pozivu na nadmetanje i/ili ugovornim dokumentima ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga, u opisnoj dokumentaciji, kriterije poredane od najvažnijeg prema najmanje važnom.
Članak 54.
Korištenje elektroničkih dražbi
1. Države članice mogu predvidjeti da se javni naručitelji mogu koristiti elektroničkim dražbama.
2. U otvorenim, ograničenim ili pregovaračkim postupcima u slučaju navedenom u članku 30. stavku 1. točki (a), javni naručitelji mogu odlučiti da sklapanju ugovora o javnoj nabavi prethodi elektronička dražba kada se ugovorne specifikacije mogu precizno utvrditi.
U istim okolnostima, elektronička dražba može se provesti prigodom ponovnog otvaranja nadmetanja između strana okvirnog sporazuma kako je predviđeno člankom 32. stavkom 4. drugim podstavkom drugom alinejom i prilikom otvaranja nadmetanja za sklapanje ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave navedenog u članku 33.
Elektronička dražba temelji se:
— ili isključivo na cijenama kada se odabire ponuda s najnižom cijenom,
— ili na cijenama i/ili na novim vrijednostima značajki ponuda navedenih u specifikaciji kada se odabire ekonomski najpovoljnija ponuda.
3. Javni naručitelji koji odluče provesti elektroničku dražbu moraju navesti tu činjenicu u pozivu na nadmetanje.
Specifikacije moraju, među ostalim, uključiti sljedeće podatke:
(a) značajke, vrijednost kojih će biti predmetom elektroničke dražbe, pod uvjetom da se takve značajke mogu kvantitativno odrediti i da se mogu izraziti u brojevima ili postocima;
(b) bilo koja ograničenja na vrijednosti koje se mogu podnositi, s obzirom na to da proizlaze iz specifikacija koje se odnose na predmet ugovora;
(c) podaci koji će se stavljati na raspolaganje ponuditeljima tijekom elektroničke dražbe i, po potrebi, kada će im oni biti stavljeni na raspolaganje;
(d) bitne informacije u vezi postupka elektroničke dražbe;
(e) uvjeti pod kojima će ponuditelji moći nuditi, posebno, minimalne razlike koje će se, po potrebi, zahtijevati u postupku davanja ponuda;
(f) bitne informacije u vezi elektroničke opreme koja se koristi te rješenja i tehničke specifikacije za spajanje.
4. Prije započinjanja elektroničke dražbe, javni naručitelji mora izvršiti punu početnu ocjenu ponuda u skladu s utvrđenim kriterijem/kriterijima za odabir i značajem koji im je pridan.
Svi ponuđači koji su dostavili prihvatljive ponude pozivaju se istodobno elektroničkim putem da dostave nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv sadržava sve bitne informacije koje se odnose ne pojedinačno spajanje na elektroničku opremu koja se koristi te navodi datum i vrijeme početka elektroničke dražbe. Elektronička dražba može se provesti u više uzastopnih faza. Elektronička dražba smije započeti najranije dva radna dana nakon datuma slanja poziva.
5. Kada se ugovor sklapa na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, uz poziv se prilaže rezultat pune ocjene relevantnih ponuditelja, koja je provedena u skladu sa značajem kriterija predviđenim u prvoj točki članka 53. stavka 2.
Poziv također sadrži matematičku formulu koja će se koristiti u elektroničkoj dražbi za određivanje automatskih promjena u položaju na temelju ponuđenih novih cijena i/ili novih vrijednosti. Ta formula sadrži značaj svih kriterija određenih za utvrđivanje ekonomski najpovoljnije ponude, kako je navedeno u pozivu na nadmetanje ili specifikacijama; u tu svrhu, svi se rasponi, međutim, unaprijed smanjuju na određenu vrijednost.
Ako su dopuštene varijante, osigurava se različita formula za svaku varijantu.
6. Tijekom svake faze elektroničke dražbe javni naručitelj mora svim ponuditeljima trenutačno slati dovoljno informacija kako bi im omogućio da odrede svoj relativni položaj u svakom trenutku. Oni mogu također slati i druge informacije koje se tiču drugih dostavljenih cijena ili vrijednosti, pod uvjetom da je to navedeno u specifikacijama. Mogu također u svakom trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi dražbe. Međutim, ni u kom slučaju ne smiju otkrivati identitet ponuditelja tijekom bilo koje faze elektroničke dražbe.
7. Javni naručitelji završavaju elektroničku dražbu na jedan ili na više sljedećih načina:
(a) u pozivu na sudjelovanje u dražbi navode unaprijed određeni datum i vrijeme;
(b) kada prestanu zaprimati nove cijene ili nove vrijednosti koje ispunjavaju uvjete koji se tiču minimalnih razlika. U tom slučaju, javni naručitelji u pozivu na sudjelovanje u dražbi navode vrijeme koje mora proteći nakon zaprimanja posljednje ponude prije nego što će završiti elektroničku dražbu;
(c) kada je proveden broj faza dražbe utvrđen u pozivu na sudjelovanje u dražbi.
Kada javni naručitelji odluče završiti elektroničku dražbu u skladu s točkom (c), moguće u kombinaciji s postupanjem navedenim u točki (b), poziv na sudjelovanje u dražbi navodi vremenski plan za svaku fazu dražbe.
8. Nakon završetka elektroničke dražbe javni naručitelji sklapaju ugovor u skladu s člankom 53. na temelju rezultata elektroničke dražbe.
Javni naručitelji ne smiju se koristiti elektroničkim dražbama na neprimjeren način ili ih koristiti s ciljem sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja ili promjene predmeta ugovora, kako je naveden u objavljenom pozivu na nadmetanja i kako je definiran u specifikaciji.
Članak 55.
Izuzetno niske ponude
1. Ako su, za dani ugovor, ponude neprirodno niske u odnosu na robu, radove ili usluge, javni naručitelj će, prije nego što odbije takve ponude, tražiti u pisanom obliku podatke o sastavnim elementima ponude koje smatra bitnima.
Ti se podaci mogu posebno odnositi na:
(a) ekonomičnost u načinu gradnje, proizvodnom procesu ili pružanju usluga;
(b) izabrana tehnička rješenja i/ili iznimno povoljne uvjete dostupne ponuditelju pri izvođenju radova, isporuci robe ili pružanju usluga;
(c) originalnost radova, robe ili usluga koje nudi ponuditelj;
(d) pridržavanje odredaba koje se odnose na zaštitu radnog mjesta i radne uvjete na snazi na mjestu na kojem će se izvoditi radovi, pružati usluge ili isporučivati roba.
(e) mogućnost da ponuditelj prima državnu potporu.
2. Javni naručitelj provjerava te sastavne elemente kroz savjetovanje s ponuditeljem, uzimajući u obzir dostavljene dokaze.
3. Ako javni naručitelj utvrdi da je ponuda izuzetno niska zato što je ponuditelj primio državnu potporu, ponuda smije biti odbijena samo na temelju toga tek nakon savjetovanja s ponuditeljem, ako on nije u mogućnosti dokazati, u dostatnom roku određenom od strane javnog naručitelja, da je dotična potpora dodijeljena na zakonit način. Ako javni naručitelj odbije ponudu u tim okolnostima, on će o toj činjenici obavijestiti Komisiju.
GLAVA III.
PRAVILA O KONCESIJAMA ZA JAVNE RADOVE
POGLAVLJE I.
Pravila koja uređuju koncesije za javne radove
Članak 56.
Područje primjene
Ovo poglavlje primjenjuje se na sve ugovore o koncesiji za javne radove koje je sklopio javni naručitelj ako je vrijednost ugovora jednaka ili viša od ►M14 5 186 000 EUR ◄ .
Vrijednost se računa u skladu s pravilima primjenjivima na ugovore o javnim radovima definiranima u članku 9.
Članak 57.
Izuzeća od područja primjene
Ova glava ne odnosi se na koncesije za javne radove koje se daju:
(a) u slučajevima navedenima u člancima 13., 14. i 15. ove Direktive u vezi s ugovorima o javnim radovima;
(b) od strane javnog naručitelja koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima 3. do 7. Direktive 2004/17/EZ ako se te koncesije daju za obavljanje tih djelatnosti.
Međutim, ova Direktiva i dalje se odnosi na koncesije za javne radove koje daju javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u članku 6. Direktive 2004/17/EZ i koje su dane za te djelatnosti, u onoj mjeri u kojoj se dotična država članica služi opcijom navedenom u članku 71. drugom podstavku kako bi odgodila njezinu primjenu.
Članak 58.
Objava obavijesti za koncesije za javne radove
1. Javni naručitelji koji žele sklopiti ugovor o koncesiji za javne radove obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti.
2. Obavijesti o koncesijama za javne radove sadrže informacije navedene u Prilogu VII. C i, po potrebi, bilo koju drugu informaciju koju javni naručitelj smatra korisnom, u skladu s standardnim obrascima koje je usvojila Komisija sukladno postupku iz članka 77. stavka 2.
3. Obavijesti se objavljuju u skladu s člankom 36. stavcima 2. do 8.
4. Članak 37. o objavi obavijesti također se odnosi i na obavijesti o koncesijama za javne radove.
Članak 59.
Rok
Kada javni naručitelji pribjegnu koncesiji za javne radove, rok za podnošenje prijava za koncesije je najmanje 52 dana od dana slanja obavijesti, osim ako se primjenjuje članak 38. stavak 5.
Primjenjuje se čanak 38. stavak 7.
Članak 60.
Podizvođenje
Javni naručitelj može ili:
(a) zahtijevati da koncesionar sklopi ugovore, koji čine minimalno 30 % ukupne vrijednosti radova za koje će se sklopiti ugovor o koncesiji, s trećim stranama, istodobno pružajući mogućnost natjecateljima da povećaju ovaj postotak; ovaj minimalni postotak navedi se u ugovoru o koncesiji, ili
(b) zatražiti od natjecatelja za ugovore o koncesiji da u svojim ponudama navedu postotak, ako ga imaju, ukupne vrijednosti radova za koje se sklapa ugovor o koncesiji koji namjeravaju dodijeliti trećim stranama.
Članak 61.
Dodjeljivanje dodatnih radova koncesionarima
Ova Direktiva ne odnosi se na dodatne radove koji nisu uključeni u početno razmatrani projekt koncesije ili u osnovni ugovor, ali koji su, zbog nepredviđenih okolnosti, postali nužni za izvedbu radova opisanih u njima, koje je javni naručitelj dodijelio koncesionaru, pod uvjetom da su dodijeljeni gospodarskom subjektu koji obavlja takve radove:
— kada takve dodatne radove nije moguće tehnički ili ekonomski odvojiti od osnovnog ugovora, a da se ne prouzroče velike poteškoće javnom naručitelju, ili
— kada su takvi radovi, iako odvojivi od izvršenja osnovnog ugovora, nužno potrebni za njihovo dovršenje.
Međutim, ukupna vrijednost ugovora koji se sklapaju za dodatne radove ne može biti veća od 50 % iznosa ugovora o koncesiji za originalne radove.
POGLAVLJE II.
Pravila primjenjiva na ugovore koje sklapaju koncesionari koji su javni naručitelji
Članak 62.
Primjenjiva pravila
Ako je koncesionar javni naručitelj kako je navedeno u članku 1. stavku 9., on poštuje ovom Direktivom utvrđene odredbe za ugovore o javnim radovima u slučaju radova koje će izvoditi treće strane.
POGLAVLJE III.
Pravila primjenjiva na ugovore koje sklapaju koncesionari koji nisu javni naručitelji
Članak 63.
Pravila oglašavanja: pragovi i izuzeća
1. Države članice poduzimaju mjere nužne kako bi se osiguralo da koncesionari javnih radova koji nisu javni naručitelji primjenjuju pravila oglašavanja definirana u članku 64. pri sklapanju ugovora o radovima s trećim stranama, ako je vrijednost takvih ugovora jednaka ili veća od ►M14 5 186 000 EUR ◄ .
Oglašavanje se, međutim, neće tražiti ako ugovor o radovima ispunjava uvjete navedene u članku 31.
Vrijednosti ugovora računaju se u skladu s pravilima primjenjivima na ugovore o javnim radovima utvrđenima u članku 9.
2. Zajednice gospodarskih subjekata koje su formirane radi dobivanja koncesije ili s njima povezana društva ne smatraju se trećim stranama.
„Povezano društvo” je bilo koje društvo nad kojim koncesionar ima prevladavajući utjecaj, posredan ili neposredan, ili svako društvo koje može imati prevladavajući utjecaj na koncesionara ili koje, kao koncesionar, podliježe prevladavajućem utjecaju drugog društva na osnovi vlasništva, financijskog udjela ili pravila koja vrijede za društvo. Prevladavajući utjecaj društva pretpostavlja se kada ono u odnosu na drugo društvo, izravno ili neizravno:
(a) posjeduje većinu upisanog kapitala društva;
(b) raspolaže većinom glasova povezanih s ulozima društva; ili
(c) može imenovati više od polovice članova upravnog, upraviteljskog ili nadzornog tijela društva.
Taksativna lista takvih društava mora se navesti u prijavi za koncesiju. Ta lista ažurira se u skladu s naknadnim promjenama u odnosima među društvima.
Članak 64.
Objava obavijesti
1. Koncesionari radova koji nisu javni naručitelji i koji žele sklopiti ugovore o radovima s trećom stranom obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti.
2. Obavijesti sadrže informacije navedene u Prilogu VII. C i, po potrebi, bilo koju drugu informaciju koju koncesionar radova smatra korisnom u skladu sa standardnim obrascem kojeg je usvojila Komisija u skladu s postupkom iz članka 77. stavka 2.
3. Obavijest se objavljuje u skladu s člankom 36. stavcima 2. do 8.
4. Također se primjenjuje članak 37. o dobrovoljnoj objavi obavijesti.
Članak 65.
Rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje i za zaprimanje ponuda
U ugovorima o radovima koje sklapa koncesionar radova koji nije javni naručitelj, rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje, kojeg je utvrdio koncesionar, iznosi najmanje 37 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, a rok za zaprimanje ponuda je najmanje 40 dana od dana slanja poziva na nadmetanje ili poziva na dostavu ponuda.
Primjenjuje se članak 38. stavci 5, 6. i 7.
GLAVA IV
PRAVILA KOJIMA SE UREĐUJU NATJEČAJI
Članak 66.
Opće odredbe
1. Pravila za organizaciju natječaja moraju biti u skladu s člancima 66. do 74,. a informacije o njima moraju se staviti na raspolaganje onima koji su zainteresirani za sudjelovanje u natječaju.
2. Pristup sudionika natječajima ne smije se ograničavati:
(a) upućivanjem na teritorij ili dio teritorija države članice;
(b) na temelju činjenice da bi, prema pravu države članice u kojoj se organizira natječaj, od njih zahtijevalo da budu ili fizičke ili pravne osobe.
Članak 67.
Područje primjene
1. U skladu s ovom glavom, natječaje organiziraju:
(a) javni naručitelji koji su navedeni u Prilogu IV. kao tijela središnje državne uprave, počevši od praga jednakog ili većeg od ►M14 134 000 EUR ◄ ;
(b) javni naručitelji koji nisu navedeni u Prilogu IV., počevši od praga koji je jednak ili veći od ►M14 207 000 EUR ◄ ;
(c) svi javni naručitelji, počevši od praga koji je jednak ili veći od ►M14 207 000 EUR ◄ ako se natječaj odnosi na usluge iz kategorije 8. Priloga II. A, telekomunikacijske usluge iz kategorije 5., položaj kojih je u CPV nomenklaturi jednak CPC referentnim brojevima 7524, 7525 i 7526 i/ili usluge navedene u Prilogu II. B.
2. Ova glava odnosi se na:
(a) natječaje organizirane kao dio postupka koji prethodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama;
(b) natječaje s nagradama i/ili isplatama sudionicima.
U slučajevima navedenima u točki (a) prag se odnosi na procijenjenu vrijednost bez PDV-a ugovora o javnim uslugama, uključujući moguće nagrade i/ili isplate sudionicima.
U slučajevima navedenima u točki (b), prag se odnosi na ukupni iznos nagrada i plaćanja, uključujući procijenjenu vrijednost bez PDV-a ugovora o javnim uslugama koji bi se kasnije mogli sklopiti na temelju članka 31, stavka 3. ako javni naručitelj ne isključi takvo sklapanje u pozivu na natječaj.
Članak 68.
Izuzeća od područja primjene
Ova glava ne primjenjuje se na
(a) natječaje u smislu Direktive 2004/17/EZ koje organiziraju javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima 3. do 7. te Direktive i koji su organizirani za obavljanje takvih djelatnosti; niti se odnosi na natječaje izuzete iz opsega ove Direktive.
Međutim, ova Direktiva i dalje se primjenjuje na natječaje koje provode javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u članku 6. Direktive 2004/17/EZ i koji se provode za te djelatnosti, ako se dotična država članica služi opcijom navedenom u članku 71. drugom podstavku kako bi odgodila njezinu primjenu;
(b) natječaje koji su organizirani u istim slučajevima kao i oni navedeni u člancima 13., 14. i 15. ove Direktive za ugovore o javnim uslugama.
Članak 69.
Obavijesti
1. Javni naručitelji koji žele provesti natječaj moraju obznaniti svoju namjeru putem poziva na natječaj.
2. Javni naručitelji koji su proveli natječaj šalju obavijest o rezultatima natječaja u skladu s člankom 36. i moraju biti u mogućnosti dokazati datum slanja objave.
Ako bi otkrivanje podataka o rezultatima natječaja ometalo provedbu zakona, bilo protivno javnom interesu, štetilo opravdanim tržišnim interesima određenog poduzeća, bilo javnog ili privatnog, ili ako bi moglo štetiti poštenom tržišnom natjecanju između pružatelja usluga, takvi se podaci ne moraju objaviti.
3. Na natječaje se također primjenjuje članak 37. koji se tiče objave obavijesti.
Članak 70.
Oblik i način objave obavijesti o natječaju
1. Obavijesti navedene u članku 69. sadrže informacije navedene u Prilogu VII. D u skladu sa standardnim obrascima obavijesti koje je prihvatila Komisija u skladu s postupkom iz članka 77. stavka 2.
2. Obavijesti se objavljuju u skladu s člankom 36. stavcima 2. do 8.
Članak 71.
Sredstva komunikacije
1. Članak 42. stavci 1., 2. i 4. primjenjuju se na svu komunikaciju vezanu uz natječaje.
2. Komunikacija, razmjena i pohrana informacija moraju osigurati očuvanje integriteta i povjerljivosti svih informacija koje dostavljaju sudionici natječaja te da ocjenjivački sud pregledava sadržaj planova i projekata tek nakon isteka roka za njihovu dostavu.
3. Sljedeća pravila primjenjuju se na uređaje za elektroničko zaprimanje planova i projekata:
(a) podaci u vezi sa specifikacijama koji su potrebni za podnošenje planova i projekata elektroničkim sredstvima, uključujući enkripciju, moraju biti dostupni zainteresiranim stranama. Nadalje, uređaji za elektronički primitak planova i projekata moraju ispunjavati zahtjeve iz Priloga X.;
(b) države članice mogu uvesti ili podržavati dobrovoljne programe ovlašćivanja s ciljem poboljšanja razine usluge certificiranja za takve uređaje.
Članak 72.
Odabir natjecatelja
Ako su natječaji ograničeni na ograničeni broj sudionika, javni naručitelj utvrđuje jasne i nediskriminirajuće uvjete odabira. U svim slučajevima, broj natjecatelja koje se poziva na sudjelovanje mora biti dovoljan da osigura istinsko natjecanje.
Članak 73.
Sastav ocjenjivačkog suda
Ocjenjivački sud sastavlja se isključivo od fizičkih osoba koje su neovisne od sudionika natječaja. Ako se od sudionika natječaja zahtijeva određena stručna kvalifikacija, najmanje trećina članova ocjenjivačkog suda mora imati istu ili jednakovrijednu kvalifikaciju.
Članak 74.
Odluke ocjenjivačkog suda
1. Ocjenjivački sud samostalan je u svojim odlukama ili mišljenjima.
2. Planove i projekte koje su dostavili natjecatelji razmatra anonimno i isključivo na temelju kriterija navedenih u pozivu na natječaj.
3. Bilježi svoje rangiranje projekata u izvještaju koje potpisuju njegovi članovi i koje je izrađeno prema odlikama svakog projekta, uključujući svoje napomene i sve točke koje je potrebno pojasniti.
4. Anonimnost se mora poštovati sve dok ocjenjivački sud ne donese svoje mišljenje ili odluku.
5. Natjecatelji se mogu pozvati, ako je potrebno, da odgovore na pitanja koja je ocjenjivački sud zabilježio u zapisniku kako bi se pojasnili bilo koji aspekti projekata.
6. O dijalogu između članova ocjenjivačkog suda i natjecatelja sastavlja se potpuni zapisnik.
GLAVA V.
STATISTIČKE OBAVEZE, IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 75.
Statističke obaveze
Kako bi omogućili ocjenu rezultata primjene ove Direktive, države članice Komisiji prosljeđuju statističko izvješće pripremljeno u skladu s člankom 76. odvojeno obrađujući ugovore o javnoj nabavi robe, uslugama i radovima koje su sklopili javni naručitelji tijekom prethodne godine, najkasnije do 31. listopada svake godine.
Članak 76.
Sadržaj statističkih izvješća
1. Za svakog pojedinog javnog naručitelja navedenog u Prilogu IV., statističko izvješće sadrži najmanje:
(a) broj i vrijednost sklopljenih ugovora obuhvaćenih ovom Direktivom;
(b) broj i ukupnu vrijednost ugovora sklopljenih sukladno odstupanjima od Sporazuma.
Što je više moguće, podaci navedeni u točki (a) prvog stavka raščlanjuju se prema:
(a) korištenim postupcima za sklapanje ugovora; i
(b) za svaki od ovih postupaka, radovima kako su navedeni u Prilogu I. i proizvodima i uslugama kako su navedene u Prilogu II. i identificirane kategorijom CPV nomenklature;
(c) zemlji gospodarskog subjekta s kojim je ugovor sklopljen.
Ako su ugovori sklopljeni u skladu s pregovaračkim postupcima, podaci navedeni u točki (a) prvog podstavka također se raščlanjuju u skladu s okolnostima navedenima u člancima 30. i 31. te se navodi broj i vrijednost ugovora sklopljenih od strane države članice i treće zemlje uspješnog izvoditelja.
2. Za svaku kategoriju javnog naručitelja koji nije naveden u Prilogu IV., statističko izvješće sadrži najmanje:
(a) broj i vrijednost sklopljenih ugovora, raščlanjenih u skladu s drugim podstavkom stavka 1.;
(b) ukupnu vrijednost ugovora sklopljenih sukladno odstupanjima od Sporazuma.
3. Statističko izvješće sadrži sve druge statističke podatke koji su nužni na temelju Sporazuma.
Podaci navedeni u prvom podstavku određuju se sukladno postupku iz članka 77. stavka 2.
Članak 77.
Odborski postupak
1. Komisiji pomaže Odbor osnovan Odlukom Vijeća 71/306/EEZ ( 26 ).
2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
4. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i stavak 5. točka (b), te članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8. Rokovi utvrđeni u članku 5.a stavku 3. točki (c), stavku 4. točki (b) i stavku 4. točki (e) Odluke 1999/468/EZ su četiri, dva odnosno šest tjedana.
5. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1., 2., 4. i 6., te članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Članak 78.
Revizija pragova
1. ►M9 Komisija provjerava pragove iz članka 7. svake dvije godine, počevši od 30. travnja 2004., te ih prema potrebi revidira. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 77. stavka 4. U hitnim slučajevima Komisija može provesti žurni postupak iz članka 77. stavka 5. ◄
Izračun vrijednosti tih pragova treba se temeljiti na prosječnoj dnevnoj vrijednosti eura, izraženoj u SDR-ima, tijekom razdoblja od 24 mjeseca koje završava posljednjeg dana kolovoza koji prethodi reviziji, počevši od 1. siječnja. Vrijednost tako revidiranih pragova zaokružuje se, ako je potrebno, na najbližu nižu vrijednost u tisućama eura kako bi se osiguralo da se poštuju važeći pragovi predviđeni Sporazumom izraženi u SDR-ima.
2. Istodobno s provođenjem revizije prema stavku 1. Komisija usklađuje:
(a) pragove utvrđene u točki (a) prvog stavka članka 8., članku 56. i prvom podstavku članka 63. s revidiranim pragom koji se primjenjuje na ugovore o javnim radovima;
(b) pragove utvrđene u članku 67. s revidiranim pragom koji se primjenjuje na ugovore o javnim uslugama koje dodjeljuju naručitelji iz Priloga IV.;
(c) pragove utvrđene u točki (b) prvog stavka članka 8.i članku 67. stavku 1. točkama (b) i (c) s revidiranim pragom koji se primjenjuje na ugovore o javnim uslugama koje dodjeljuju naručitelji koji nisu navedeni u Prilogu IV.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 77. stavka 4. U hitnim slučajevima Komisija može provesti žurni postupak iz članka 77. stavka 5.
3. Vrijednost pragova utvrđenih sukladno odredbama stavka 1. u nacionalnim valutama država članica koje ne sudjeluju u monetarnoj uniji prilagođava se svake dvije godine od 1. siječnja 2004. nadalje. Izračun tih vrijednosti mora se temeljiti na prosječnoj dnevnoj vrijednosti tih valuta izraženih u eurima tijekom razdoblja od 24 mjeseca koje završava posljednjeg dana kolovoza koji prethodi reviziji, počevši od 1. siječnja.
4. Revidirane pragove navedene u stavku 1. i njihove odgovarajuće vrijednosti u nacionalnim valutama navedenima u stavku 3. Komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije početkom mjeseca studenog koji slijedi nakon revizije.
Članak 79.
Izmjene
1. U skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 77. stavka 2. Komisija može izmijeniti:
(a) postupke za izradu, prijenos, primanje, prevođenje, prikupljanje i distribuciju objava iz članaka 35., 58., 64. i 69., te statističkih izvješća predviđenih u četvrtom podstavku članka 35. stavka 4. i člancima 75. i 76.;
(b) postupak za prijenos i objavu podataka iz Priloga VIII. s obzirom na tehnički napredak ili iz administrativnih razloga.
2. Komisija može izmijeniti:
(a) tehničke postupke za metode izračuna određene u drugom podstavku članka 78. stavka 1. i u članku 78. stavku 3.;
(b) postupke za posebno upućivanje na određene pozicije nomenklature CPV u objavama;
(c) popise tijela i kategorija javnopravnih tijela iz Priloga III. ako se na temelju obavijesti država članica pokaže potreba za takvom izmjenom;
(d) popise središnjih državnih tijela iz Priloga IV. nakon prilagodbi koje su potrebne radi primjene Sporazuma;
(e) referentne brojeve nomenklature utvrđene u Prilogu I. ako se time ne mijenja glavno područje primjene ove Direktive, te postupke za upućivanje na određene pozicije te nomenklature u objavama;
(f) referentne brojeve nomenklature utvrđene u Prilogu II. ako se time ne mijenja glavno područje primjene ove Direktive, te postupke za upućivanje u objavama na posebne pozicije te nomenklature u okviru kategorija usluga navedenih u Prilogu;
(g) tehničke podatke i obilježja uređaja za elektroničko primanje iz točaka (a), (f) i (g) Priloga X.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 77. stavka 3. U hitnim slučajevima Komisija može provesti žurni postupak iz članka 77. stavka 5.
Članak 80.
Provedba
1. Države članice će donijeti zakone, propise i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. siječnja 2006. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 81.
Mehanizmi nadzora
U skladu s Direktivom Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona, propisa i upravnih odredbi u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima ( 27 ), države članice osiguravaju provedbu ove Direktive učinkovitim, raspoloživim i transparentnim mehanizmima.
U tu svrhu mogu, među ostalim, imenovati ili osnovati neovisno tijelo.
Članak 82.
Opozivi
Direktiva 92/50/EEZ osim njezinog članka 41., i Direktive 93/36/EEZ i 93/37/EEZ prestaju važiti od dana navedenog u članku 80., ne dovodeći u pitanje obaveze država članica koje se odnose na rokove za transponiranje i primjenu utvrđenu u Prilogu XI.
Upućivanja na direktive stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu XII.
Članak 83.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 84.
Primatelji
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
LISTA DJELATNOSTI KAKO SU NAVEDENE U ČLANKU 1. STAVKU 2. TOČKI (b) ( 28 )
|
NACE () |
CPV oznaka |
||||
|
ODJELJAK F |
GRADNJA |
||||
|
Odsjek |
Skupina |
Razred |
Predmet |
Bilješke |
|
|
45 |
Gradnja |
Ovaj odjeljak obuhvaća: — gradnju novih zgrada i pogona, obnavljanje i opće popravke |
45000000 |
||
|
45.1 |
Priprema gradilišta |
45100000 |
|||
|
45.11 |
Rušenje i razbijanje zgrada; zemljani radovi |
Ovaj razred obuhvaća: — rušenje zgrada i drugih konstrukcija, — čišćenje gradilišta, — zemljane radove: iskope, odlaganje, poravnavanje i izravnavanje gradilišta, kopanje jarka, uklanjanje stijena, miniranje itd., — pripremu terena za kopanje rude: —— uklanjanje viška materijala i ostalo uređenje i priprema zemljišta i terena bogatih mineralima. Ovaj razred također obuhvaća: — drenažu gradilišta, — drenažu poljoprivrednog ili šumskog zemljišta. |
45110000 |
||
|
45.12 |
Pokusno bušenje i sondiranje |
Ovaj razred obuhvaća: — pokusno bušenje, pokusno sondiranje i uzimanje uzorka izvađenoga geološkim bušenjem za građevinske, geofizičke, geološke ili slične svrhe. Ovaj razred ne obuhvaća: — bušenje proizvodnih bušotina nafte ili plina, vidjeti 11.20., — bušenje izvora vode, vidjeti 45.25., — izgradnju okana, vidjeti 45.25., — istraživanje naftnih i plinskih polja, geofizička, geološka i seizmička mjerenja, vidjeti 74.20. |
45120000 |
||
|
45.2 |
Gradnja objekata ili dijelova objekata visokogradnje i niskogradnje |
45200000 |
|||
|
45.21 |
Opća visokogradnja i niskogradnja |
Ovaj razred obuhvaća: — gradnju svih vrsta građevina niskogradnje, — mostove, uključujući one na autocestama na stupovima, vijadukte, tunele i podzemne željeznice, — cjevovode na velike udaljenosti, komunikacijske i energetske vodove, — gradske cjevovode, gradske komunikacijske i energetske vodove, — prateću urbanu infrastrukturu, — sklapanje i postavljanje montažnih konstrukcija na licu mjesta. Ovaj razred ne obuhvaća: — uslužne aktivnosti povezane sa crpljenjem nafte i plina, vidjeti 11.20., — postavljanje gotovih montažnih konstrukcije iz nebetonskih dijelova koje je izradio izvoditelj, vidjeti odjeljke 20., 26. i 28., — građevinske radove, osim na izgradnji zgrada, na stadionima, bazenima za plivanje, gimnastičkim dvoranama, tenis igralištima, igralištima za golf i drugim sportskim objektima, vidjeti 45.23., — instalaterske radove na građevinama, vidjeti 45.3., — završne građevinske radove, vidjeti 45.4., — djelatnosti arhitekture i inženjeringa, vidjeti 74.20., — upravljanje građevinskim projektima, vidjeti 74.20. |
45210000 Osim: – 45213316 45220000 45231000 45232000 |
||
|
45.22 |
Krovovezački i krovopokrivački radovi |
Ovaj razred obuhvaća: — krovovezačke radove, — krovopokrivačke radove, — hidroizolaciju. |
45261000 |
||
|
45.23 |
Izgradnja autocesta, cesta, uzletišta i sportskih objekata |
Ovaj razred obuhvaća: — izgradnju autocesta, ulica, cesta, ostalih kolnih i pješačkih putova, — izgradnju pruga, — izgradnju uzletno-sletnih staza, — građevinske radove, osim na izgradnji zgrada, na stadionima, bazenima za plivanje, gimnastičkim dvoranama, teniskim igralištima, igralištima za golf i drugim sportskim objektima, — ličenje oznaka na cestovnim površinama i parkiralištima. Ovaj razred ne obuhvaća: — pripremne zemljane radove, vidjeti 45.11 |
45212212 i DA03 45230000 Osim: – 45231000 – 45232000 – 45234115 |
||
|
45.24 |
Izgradnja hidrograđevnih objekata |
Ovaj razred obuhvaća — izgradnju: —— vodnih putova, pristaništa i riječnih građevina, turističkih pristaništa (marina), prevodnica itd. — brana i nasipa, — jaružarenje, — podvodne radove. |
45240000 |
||
|
45.25 |
Ostali građevinski radovi koji obuhvaćaju posebne zanate |
Ovaj razred obuhvaća: — građevinske djelatnosti specijalizirane za jednu značajku zajedničku za različite vrste konstrukcija koje zahtijevaju specijalizirane vještine ili opremu, — izgradnju temelja, uključujući zabijanje pilota, — bušenje i izgradnju izvora vode, kopanje okana, — postavljanje čeličnih elemenata koje ne izrađuje sam izvođač, — savijanje čelika — zidanje ciglom i kamenom, — podizanje i rastavljanje skela i radnih platformi, uključujući najam skela i radnih platformi, — gradnju dimnjaka i industrijskih peći. Ovaj razred ne obuhvaća: — najam skela bez postavljanja i rastavljanja, vidjeti 71.32. |
45250000 45262000 |
||
|
45.3 |
Građevinske instalacije |
45300000 |
|||
|
45.31 |
Električno ožičenje i elektromontažni radovi |
Ovaj razred obuhvaća: ugradnju u zgrade ili druge projekte izgradnje: — električnog ožičenja i elektromontažne radove, — sustava telekomunikacija, — sustava električnoga grijanja, — radijskih i televizijskih kućnih antena, — požarnih alarma, — protuprovalnih alarmnih sustava, — dizala i pokretnih stuba, — gromobrana itd. |
45213316 45310000 Osim: – 45316000 |
||
|
45.32 |
Izolacijski radovi |
Ovaj razred obuhvaća: — ugradnju u zgrade ili druge projekte izgradnje toplinske izolacije, zvučne izolacije ili izolacije protiv vibracija. Ovaj razred ne obuhvaća: — hidroizolaciju, vidjeti 45.22. |
45320000 |
||
|
45.33 |
Vodoinstalacijski radovi |
Ovaj razred obuhvaća: — ugradnju u zgrade ili druge projekte izgradnje: —— vodoinstalacije i sanitacijske opreme, — plinske opreme, — opreme za grijanje, ventilaciju, rashladne opreme ili opreme i vodova za klimatizaciju, — sustave raspršivača. Ovaj razred ne obuhvaća: — ugradnju sustava električnoga grijanja, vidjeti 45.31. |
45330000 |
||
|
45.34 |
Ostale građevinske instalacije |
Ovaj razred obuhvaća: — ugradnju rasvjetnih i signalizacijskih sustava za ceste, pruge, uzletišta i luke, — ugradnju naprava i opreme koja nije drugdje opisana u zgrade ili druge projekte izgradnje. |
45234115 45316000 45340000 |
||
|
45.4 |
Završni građevinski radovi |
45400000 |
|||
|
45.41 |
Žbukanje |
Ovaj razred obuhvaća: — nanošenje u zgradama ili drugim projektima izgradnje unutarnje i vanjske žbuke ili zidarskoga gipsa, uključujući srodne podloge za žbuku. |
45410000 |
||
|
45.42 |
Ugradnja stolarije |
Ovaj razred obuhvaća: — ugradnju vrata, prozora, okvira za vrata i prozore, ugradbenih kuhinja, stuba, opreme za trgovine i slično, koje nije izradio sam izvoditelj, od drva ili drugih materijala, — unutarnje završne radove kao što su stropovi, drvene zidne obloge, pomične pregrade itd. Ovaj razred ne obuhvaća: — postavljanje parketa i drugih drvenih podnih obloga, vidjeti 45.43. |
45420000 |
||
|
45.43 |
Oblaganje podova i zidova |
Ovaj razred obuhvaća: — polaganje, postavljanje, vješanje ili ugradnju u zgrade ili druge projekte izgradnje: —— zidnih ili podnih pločica od keramike, betona ili rezanog kamena, — parketa i drugih podnih obloga, tepiha i linoleuma, — uključujući gumene ili plastične, — podnih ili zidnih terrazzo, mramornih, granitnih obloga ili obloga od škriljevca, — zidnih tapeta. |
45430000 |
||
|
45.44 |
Ličenje i ostakljivanje |
Ovaj razred obuhvaća: — vanjsko i unutarnje ličenje zgrada, — ličenje objekata niskogradnje, — ugradnju stakla, ogledala itd. Ovaj razred ne obuhvaća: — ugradnju prozora, vidjeti 45.42, |
45440000 |
||
|
45.45 |
Ostali završni građevinski radovi |
Ovaj razred obuhvaća: — postavljanje privatnih bazena za plivanje, — čišćenje parom, pjeskarenje i slične djelatnosti na vanjskim dijelovima zgrada, — ostale završne građevinske radove koji nisu drugdje opisani. Ovaj razred ne obuhvaća: — čišćenje unutarnjeg dijela zgrade i drugih konstrukcija, vidjeti 74.70. |
45212212 i DA04 45450000 |
||
|
45.5 |
Najam građevinske opreme ili opreme za rušenje s rukovateljem |
45500000 |
|||
|
45.50 |
Najam građevinske opreme i opreme za rušenje s rukovateljem |
Ovaj razred ne obuhvaća: — najam građevinskih strojeva i opreme, te strojeva i opreme za rušenje bez rukovatelja, vidjeti 71.32. |
45500000 |
||
|
(1) Uredba Vijeća (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti u Europskoj zajednici (SL L 293, 24.10.1990., str. 1.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EEZ) br. 761/93 (SL L 83, 3.4.1993., str. 1.). |
|||||
PRILOG II.
USLUGE KAKO SU NAVEDENE U ČLANKU 1. STAVKU 2. TOČKI (d)
PRILOG II. A ( 29 )
|
Kategorija br. |
Predmet |
Referentni broj CPC (1) |
Referentni broj CPV |
|
1 |
Usluge održavanja i popravka |
6112, 6122, 633, 886 |
Od 50100000-6 do 50884000-5 (osim 50310000-1 do 50324200-4 i 50116510-9 , 50190000-3 , 50229000-6 , 50243000-0 ), te od 51000000-9 do 51900000-1 |
|
2 |
Usluge kopnenog prijevoza (2), uključujući usluge oklopnih vozila i kurirske usluge, osim prijevoza pošte |
712 (osim 71235), 7512, 87304 |
Od 60100000-9 do 60183000-4 (osim 60160000-7 , 60161000-4 , 60220000-6 ), te od 64120000-3 do 64121200-2 |
|
3 |
Usluge zračnog prijevoza putnika i tereta, osim prijevoza pošte |
73 (osim 7321) |
Od 60410000-5 do 60424120-3 (osim 60411000-2 , 60421000-5 ), te 60500000-3 , i od 60440000-4 do 60445000-9 |
|
4 |
Kopneni (2) i zračni prijevoz pošte |
71235, 7321 |
60160000-7 , 60161000-4 60411000-2 , 60421000-5 |
|
5 |
Telekomunikacijske usluge |
752 |
Od 64200000-8 do 64228200-2 72318000-7 , te od 72700000-7 do 72720000-3 |
|
6 |
Financijske usluge: (a) osigurateljne usluge (b) bankarske i investicijske usluge (3) |
Osim 81, 812, 814 |
Od 66100000-1 do 66720000-3 (3) |
|
7 |
Računalne i srodne usluge |
84 |
Od 50310000-1 do 50324200-4 od 72000000-5 do 72920000-5 (osim 72318000-7 i od 72700000-7 do 72720000-3 ), 79342410-4 |
|
8 |
Usluge istraživanja i razvoja (4) |
85 |
Od 73000000-2 do 73436000-7 (osim 73200000-4 , 73210000-7 , 73220000-0 |
|
9 |
Računovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge |
862 |
Od 79210000-9 do 79223000-3 |
|
10 |
Usluge istraživanja tržišta i usluge ispitivanja javnog mišljenja |
864 |
Od 79300000-7 do 79330000-6 , te 79342310-9 , 79342311-6 |
|
11 |
Usluge savjetovanja u upravljanju (5) i srodne usluge |
865, 866 |
Od 73200000-4 do 73220000-0 od 79400000-8 do 79421200-3 i 79342000-3 , 79342100-4 79342300-6 , 79342320-2 79342321-9 , 79910000-6 , 79991000-7 98362000-8 |
|
12 |
Arhitektonske usluge; usluge inženjeringa i integrirane usluge inženjeringa; prostorno planiranje i usluge krajobraznog inženjeringa; srodne znanstvene i tehničke savjetodavne usluge; usluge tehničkog ispitivanja i analize |
867 |
Od 71000000-8 do 71900000-7 (osim 71550000-8 ) i 79994000-8 |
|
13 |
Usluge oglašavanja |
871 |
Od 79341000-6 do 79342200-5 (osim 79342000-3 i 79342100-4 |
|
14 |
Usluge čišćenja zgrada i usluge upravljanja nekretninama |
874, 82201 do 82206 |
Od 70300000-4 do 70340000-6 , te od 90900000-6 do 90924000-0 |
|
15 |
Usluge izdavaštva i tiskanja po troškovniku ili ugovoru |
88442 |
Od 79800000-2 do 79824000-6 , te od 79970000-6 do 79980000-7 |
|
16 |
Usluge zbrinjavanja otpadnih voda i otpada; usluge sanitacije i slične usluge |
94 |
Od 90400000-1 do 90743200-9 (osim 90712200-3 od 90910000-9 do 90920000-2 i 50190000-3 , 50229000-6 50243000-0 |
|
(1) Nazivlje CPC (privremena inačica) koja se koristi za određivanje područja primjene Direktive 92/50/EEZ. (2) Osim usluga prijevoza željeznicom obuhvaćenih kategorijom 18. (3) Osim financijskih usluga u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, te usluga središnje banke. Izuzete su također: usluge koje uključuju stjecanje ili najam, pomoću bilo kojih financijskih postupaka, zemljišta, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava na njima; ipak, ugovori o financijskim uslugama zaključeni istodobno s, prije ili nakon ugovora o stjecanju ili najmu, u bilo kojem obliku podliježu ovoj Direktivi. (4) Osim usluga istraživanja i razvoja drugačijih od onih gdje isključivu korist ima javni naručitelj i/ili naručitelj za svoje potrebe u obavljanju svoje djelatnosti, pod uvjetom da javni naručitelj i/ili naručitelj u cijelosti plaća uslugu. (5) Osim usluga arbitraže i mirenja. |
|||
|
Kategorija br. |
Predmet |
Referentni broj CPC () |
Referentni broj CPV |
|
17 |
Usluge hotela i restorana |
64 |
Od 55100000-1 do 55524000-9 , te od 98340000-8 do 98341100-6 |
|
18 |
Usluge prijevoza željeznicom |
711 |
Od 60200000-0 do 60220000-6 |
|
19 |
Usluge prijevoza vodom |
72 |
Od 60600000-4 do 60653000-0 , te od 63727000-1 do 63727200-3 |
|
20 |
Prateće i pomoćne usluge prijevoza |
74 |
Od 63000000-9 do 63734000-3 (osim 63711200-8 , 63712700-0 , 63712710-3 , te od 63727000-1 , do 63727200-3 ), i 98361000-1 |
|
21 |
Pravne usluge |
861 |
Od 79100000-5 do 79140000-7 |
|
22 |
Usluge posredovanja u zapošljavanju i pribavljanju osoblja () |
872 |
Od 79600000-0 do 79635000-4 (osim 79611000-0 , 79632000-3 , 79633000-0 ), te od 98500000-8 do 98514000-9 |
|
23 |
Istražiteljske usluge i usluge na području sigurnosti, osim usluga oklopnih vozila (prijevoz novca) |
873 (osim 87304) |
Od 79700000-1 do 79723000-8 |
|
24 |
Usluge obrazovanje i stručnog osposobljavanja |
92 |
Od 80100000-5 do 80660000-8 (osim 80533000-9 , 80533100-0 , 80533200-1 |
|
25 |
Usluge zdravstva i socijalne skrbi |
93 |
79611000-0 , te od 85000000-9 do 85323000-9 (osim 85321000-5 i 85322000-2 |
|
26 |
Usluge u području rekreacije, kulture i sporta () |
96 |
Od 79995000-5 do 79995200-7 , te od 92000000-1 do 92700000-8 (osima 92230000-2 , 92231000-9 , 92232000-6 |
|
27 |
Ostale usluge |
||
|
(1) Nazivlje CPC (privremena inačica), koja se koristi za određivanje područja primjene Direktive 92/50/EEZ. (2) Osim ugovora o radu. (3) Osim ugovora za stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala od strane subjekata koji emitiraju radijski i televizijski program i ugovora za emitiranje programa. |
|||
PRILOG III.
POPIS JAVNO-PRAVNIH TIJELA I KATEGORIJE JAVNO-PRAVNIH TIJELA IZ ČLANKA 1. STAVKA 9. DRUGOG PODSTAVKA
Belgija
Tijela
A
— Agence fédérale pour l’Accueil des demandeurs d’Asile - Federaal Agentschap voor Opvang van Asielzoekers
— Agence fédérale pour la Sécurité de la Chaîne alimentaire - Federaal Agentschap voor de Veiligheid van de Voedselketen
— Agence fédérale de Contrôle nucléaire - Federaal Agentschap voor nucleaire Controle
— Agence wallonne à l’Exportation
— Agence wallonne des Télécommunications
— Agence wallonne pour l’Intégration des Personnes handicapées
— Aquafin
— Arbeitsamt der Deutschsprachigen Gemeinschaft
— Archives générales du Royaume et Archives de l’État dans les Provinces - Algemeen Rijksarchief en Rijksarchief in de Provinciën Astrid
B
— Banque nationale de Belgique -Nationale Bank van België
— Belgisches Rundfunk- und Fernsehzentrum der Deutschsprachigen Gemeinschaft
— Berlaymont 2000
— Bibliothèque royale Albert Ier - Koninklijke Bilbliotheek Albert I
— Bruxelles-Propreté -Agence régionale pour la Propreté - Net-Brussel - Gewestelijke Agentschap voor Netheid
— Bureau d’Intervention et de Restitution belge - Belgisch Interventie en Restitutiebureau
— Bureau fédéral du Plan - Federaal Planbureau
C
— Caisse auxiliaire de Paiement des Allocations de Chômage - Hulpkas voor Werkloosheidsuitkeringen
— Caisse de Secours et de Prévoyance en Faveur des Marins - Hulp en Voorzorgskas voor Zeevarenden
— Caisse de Soins de Santé de la Société Nationale des Chemins de Fer Belges - Kas der geneeskundige Verzorging van de Nationale Maatschappij der Belgische Spoorwegen
— Caisse nationale des Calamités - Nationale Kas voor Rampenschade
— Caisse spéciale de Compensation pour Allocations familiales en Faveur des Travailleurs occupés dans les Entreprises de Batellerie - Bijzondere Verrekenkas voor Gezinsvergoedingen ten Bate van de Arbeiders der Ondernemingen voor Binnenscheepvaart
— Caisse spéciale de Compensation pour Allocations familiales en Faveur des Travailleurs occupés dans les Entreprises de Chargement, Déchargement et Manutention de Marchandises dans les Ports, Débarcadères, Entrepôts et Stations (appelée habituellement „Caisse spéciale de Compensation pour Allocations familiales des Régions maritimes”) - Bijzondere Verrekenkas voor Gezinsvergoedingen ten Bate van de Arbeiders gebezigd door Ladings - en Lossingsondernemingen en door de Stuwadoors in de Havens, Losplaatsen, Stapelplaatsen en Stations (gewoonlijk genoemd „Bijzondere Compensatiekas voor Kindertoeslagen van de Zeevaartgewesten”)
— Centre d’Etude de l’Energie nucléaire — Studiecentrum voor Kernenergie
— Centre de recherches agronomiques de Gembloux
— Centre hospitalier de Mons
— Centre hospitalier de Tournai
— Centre hospitalier universitaire de Liège
— Centre informatique pour la Région de Bruxelles-Capitale - Centrum voor Informatica voor het Brusselse Gewest
— Centre pour l’Egalité des Chances et la Lutte contre le Racisme - Centrum voor Gelijkheid van Kansen en voor Racismebestrijding
— Centre régional d’Aide aux Communes
— Centrum voor Bevolkings- en Gezinsstudiën
— Centrum voor landbouwkundig Onderzoek te Gent
— Comité de Contrôle de l’Electricité et du Gaz - Controlecomité voor Elekticiteit en Gas
— Comité national de l’Energie - Nationaal Comité voor de Energie
— Commissariat général aux Relations internationales
— Commissariaat-Generaal voor de Bevordering van de lichamelijke Ontwikkeling, de Sport en de Openluchtrecreatie
— Commissariat général pour les Relations internationales de la Communauté française de Belgique
— Conseil central de l’Economie - Centrale Raad voor het Bedrijfsleven
— Conseil économique et social de la Région wallonne
— Conseil national du Travail - Nationale Arbeidsraad
— Conseil supérieur de la Justice - Hoge Raad voor de Justitie
— Conseil supérieur des Indépendants et des petites et moyennes Entreprises - Hoge Raad voor Zelfstandigen en de kleine en middelgrote Ondernemingen
— Conseil supérieur des Classes moyennes
— Coopération technique belge - Belgische technische Coöperatie
D
— Dienststelle der Deutschprachigen Gemeinschaft für Personen mit einer Behinderung
— Dienst voor de Scheepvaart
— Dienst voor Infrastructuurwerken van het gesubsidieerd Onderwijs
— Domus Flandria
E
— Entreprise publique des Technologies nouvelles de l’Information et de la Communication de la Communauté française
— Export Vlaanderen
F
— Financieringsfonds voor Schuldafbouw en Eenmalige Investeringsuitgaven
— Financieringsinstrument voor de Vlaamse Visserij- en Aquicultuursector
— Fonds bijzondere Jeugdbijstand
— Fonds communautaire de Garantie des Bâtiments scolaires
— Fonds culturele Infrastructuur
— Fonds de Participation
— Fonds de Vieillissement - Zilverfonds
— Fonds d’Aide médicale urgente - Fonds voor dringende geneeskundige Hulp
— Fonds de Construction d’Institutions hospitalières et médico-sociales de la Communauté française
— Fonds de Pension pour les Pensions de Retraite du Personnel statutaire de Belgacom — Pensioenfonds voor de Rustpensioenen van het statutair Personeel van Belgacom
— Fonds des Accidents du Travail - Fonds voor Arbeidsongevallen
— Fonds d’Indemnisation des Travailleurs licenciés en cas de Fermeture d’Entreprises
— Fonds tot Vergoeding van de in geval van Sluiting van Ondernemingen ontslagen Werknemers
— Fonds du Logement des Familles nombreuses de la Région de Bruxelles-Capitale - Woningfonds van de grote Gezinnen van het Brusselse hoofdstedelijk Gewest
— Fonds du Logement des Familles nombreuses de Wallonie
— Fonds Film in Vlaanderen
— Fonds national de Garantie des Bâtiments scolaires - Nationaal Warborgfonds voor Schoolgebouwen
— Fonds national de Garantie pour la Réparation des Dégâts houillers - Nationaal Waarborgfonds inzake Kolenmijnenschade
— Fonds piscicole de Wallonie
— Fonds pour le Financement des Prêts à des Etats étrangers - Fonds voor Financiering van de Leningen aan Vreemde Staten
— Fonds pour la Rémunération des Mousses - Fonds voor Scheepsjongens
— Fonds régional bruxellois de Refinancement des Trésoreries communales - Brussels gewestelijk Herfinancieringsfonds van de gemeentelijke Thesaurieën
— Fonds voor flankerend economisch Beleid
— Fonds wallon d’Avances pour la Réparation des Dommages provoqués par des Pompages et des Prises d’Eau souterraine
G
— Garantiefonds der Deutschsprachigen Gemeinschaft für Schulbauten
— Grindfonds
H
— Herplaatsingfonds
— Het Gemeenschapsonderwijs
— Hulpfonds tot financieel Herstel van de Gemeenten
I
— Institut belge de Normalisation - Belgisch Instituut voor Normalisatie
— Institut belge des Services postaux et des Télécommunications - Belgisch Instituut voor Postdiensten en Telecommunicatie
— Institut bruxellois francophone pour la Formation professionnelle
— Institut bruxellois pour la Gestion de l’Environnement - Brussels Instituut voor Milieubeheer
— Institut d’Aéronomie spatiale - Instituut voor Ruimte aëronomie
— Institut de Formation permanente pour les Classes moyennes et les petites et moyennes Entreprises
— Institut des Comptes nationaux - Instituut voor de nationale Rekeningen
— Institut d’Expertise vétérinaire - Instituut voor veterinaire Keuring
— Institut du Patrimoine wallon
— Institut für Aus- und Weiterbildung im Mittelstand und in kleinen und mittleren Unternehmen
— Institut géographique national - Nationaal geografisch Instituut
— Institution pour le Développement de la Gazéification souterraine - Instelling voor de Ontwikkeling van ondergrondse Vergassing
— Institution royale de Messine - Koninklijke Gesticht van Mesen
— Institutions universitaires de droit public relevant de la Communauté flamande - Universitaire instellingen van publiek recht afangende van de Vlaamse Gemeenschap
— Institutions universitaires de droit public relevant de la Communauté française - Universitaire instellingen van publiek recht afhangende van de Franse Gemeenschap
— Institut national des Industries extractives - Nationaal Instituut voor de Extractiebedrijven
— Institut national de Recherche sur les Conditions de Travail - Nationaal Onderzoeksinstituut voor Arbeidsomstandigheden
— Institut national des Invalides de Guerre, anciens Combattants et Victimes de Guerre - Nationaal Instituut voor Oorlogsinvaliden, Oudstrijders en Oorlogsslachtoffers
— Institut national des Radioéléments - Nationaal Instituut voor Radio-Elementen
— Institut national pour la Criminalistique et la Criminologie - Nationaal Instituut voor Criminalistiek en Criminologie
— Institut pour l’Amélioration des Conditions de Travail - Instituut voor Verbetering van de Arbeidsvoorwaarden
— Institut royal belge des Sciences naturelles - Koninklijk Belgisch Instituut voor Natuurwetenschappen
— Institut royal du Patrimoine culturel - Koninklijk Instituut voor het Kunstpatrimonium
— Institut royal météorologique de Belgique - Koninklijk meteorologisch Instituut van België
— Institut scientifique de Service public en Région wallonne
— Institut scientifique de la Santé publique - Louis Pasteur - Wetenschappelijk Instituut Volksgezondheid - Louis Pasteur
— Instituut voor de Aanmoediging van Innovatie door Wetenschap en Technologie in Vlaanderen
— Instituut voor Bosbouw en Wildbeheer
— Instituut voor het archeologisch Patrimonium
— Investeringsdienst voor de Vlaamse autonome Hogescholen
— Investeringsfonds voor Grond- en Woonbeleid voor Vlaams-Brabant
J
— Jardin botanique national de Belgique - Nationale Plantentuin van België
K
— Kind en Gezin
— Koninklijk Museum voor schone Kunsten te Antwerpen
L
— Loterie nationale - Nationale Loterij
M
— Mémorial national du Fort de Breendonk - Nationaal Gedenkteken van het Fort van Breendonk
— Musée royal de l’Afrique centrale - Koninklijk Museum voor Midden- Afrika
— Musées royaux d’Art et d’Histoire - Koninklijke Musea voor Kunst en Geschiedenis
— Musées royaux des Beaux-Arts de Belgique - Koninklijke Musea voor schone Kunsten van België
O
— Observatoire royal de Belgique - Koninklijke Sterrenwacht van België
— Office central d’Action sociale et culturelle du Ministère de la Défense - Centrale Dienst voor sociale en culturele Actie van het Ministerie van Defensie
— Office communautaire et régional de la Formation professionnelle et de L’Emploi
— Office de Contrôle des Assurances - Controledienst voor de Verzekeringen
— Office de Contrôle des Mutualités et des Unions nationales de Mutualités - Controledienst voor de Ziekenfondsen en de Landsbonden van Ziekenfondsen
— Office de la Naissance et de l’Enfance
— Office de Promotion du Tourisme
— Office de Sécurité sociale d’Outre-Mer - Dienst voor de overzeese sociale Zekerheid
— Office for Foreign Investors in Wallonia
— Office national d’Allocations familiales pour Travailleurs salariés - Rijksdienst voor Kinderbijslag voor Werknemers
— Office national de Sécurité sociale des Administrations provinciales et locales - Rijksdienst voor sociale Zekerheid van de provinciale en plaatselijke Overheidsdiensten
— Office national des Vacances annuelles - Rijksdienst voor jaarlijkse Vakantie
— Office national du Ducroire - Nationale Delcrederedienst
— Office régional bruxellois de l’Emploi - Brusselse gewestelijke Dienst voor Arbeidsbemiddeling
— Office régional de Promotion de l’Agriculture et de l’Horticulture
— Office régional pour le Financement des Investissements communaux
— Office wallon de la Formation professionnelle et de l’Emploi
— Openbaar psychiatrisch Ziekenhuis-Geel
— Openbaar psychiatrisch Ziekenhuis-Rekem
— Openbare Afvalstoffenmaatschappij voor het Vlaams Gewest
— Orchestre national de Belgique - Nationaal Orkest van België
— Organisme national des Déchets radioactifs et des Matières fissiles - Nationale Instelling voor radioactief Afval en Splijtstoffen
P
— Palais des Beaux-Arts - Paleis voor schone Kunsten
— Participatiemaatschappij Vlaanderen
— Pool des Marins de la Marine marchande - Pool van de Zeelieden der Koopvaardij
R
— Radio et Télévision belge de la Communauté française
— Reproductiefonds voor de Vlaamse Musea
S
— Service d’Incendie et d’Aide médicale urgente de la Région de Bruxelles-Capitale - Brusselse hoofdstedelijk Dienst voor Brandweer en dringende medische Hulp
— Société belge d’Investissement pour les pays en développement - Belgische Investeringsmaatschappij voor Ontwinkkelingslanden
— Société d’Assainissement et de Rénovation des Sites industriels dans l’Ouest du Brabant wallon
— Société de Garantie régionale
— Sociaal economische Raad voor Vlaanderen
— Société du Logement de la Région bruxelloise et sociétés agréées - Brusselse Gewestelijke Huisvestingsmaatschappij en erkende maatschappijen
— Société publique d’Aide à la Qualité de l’Environnement
— Société publique d’Administration des Bâtiments scolaires bruxellois
— Société publique d’Administration des Bâtiments scolaires du Brabant wallon
— Société publique d’Administration des Bâtiments scolaires du Hainaut
— Société publique d’Administration des Bâtiments scolaires de Namur
— Société publique d’Administration des Bâtiments scolaires de Liège
— Société publique d’Administration des Bâtiments scolaires du Luxembourg
— Société publique de Gestion de l’Eau
— Société wallonne du Logement et sociétés agréées
— Sofibail
— Sofibru
— Sofico
T
— Théâtre national
— Théâtre royal de la Monnaie - De Koninklijke Muntschouwburg
— Toerisme Vlaanderen
— Tunnel Liefkenshoek
U
— Universitair Ziekenhuis Gent
V
— Vlaams Commissariaat voor de Media
— Vlaamse Dienst voor Arbeidsbemiddeling en Beroepsopleiding
— Vlaams Egalisatie Rente Fonds
— Vlaamse Hogescholenraad
— Vlaamse Huisvestingsmaatschappij en erkende maatschappijen
— Vlaamse Instelling voor technologisch Onderzoek
— Vlaamse interuniversitaire Raad
— Vlaamse Landmaatschappij
— Vlaamse Milieuholding
— Vlaamse Milieumaatschappij
— Vlaamse Onderwijsraad
— Vlaamse Opera
— Vlaamse Radio- en Televisieomroep
— Vlaamse Reguleringsinstantie voor de Elektriciteit- en Gasmarkt
— Vlaamse Stichting voor Verkeerskunde
— Vlaams Fonds voor de Lastendelging
— Vlaams Fonds voor de Letteren
— Vlaams Fonds voor de sociale Integratie van Personen met een Handicap
— Vlaams Informatiecentrum over Land- en Tuinbouw
— Vlaams Infrastructuurfonds voor Persoonsgebonden Aangelegenheden
— Vlaams Instituut voor de Bevordering van het wetenschappelijk- en technologisch Onderzoek in de Industrie
— Vlaams Instituut voor Gezondheidspromotie
— Vlaams Instituut voor het Zelfstandig ondernemen
— Vlaams Landbouwinvesteringsfonds
— Vlaams Promotiecentrum voor Agro- en Visserijmarketing
— Vlaams Zorgfonds
— Vlaams Woningsfonds voor de grote Gezinnen
Bugarska
Tijela
— Икономически и социален съвет
— Национален осигурителен институт
— Национална здравноосигурителна каса
— Български червен кръст
— Българска академия на науките
— Национален център за аграрни науки
— Български институт за стандартизация
— Българско национално радио
— Българска национална телевизия
Kategorije
Državna poduzeća u smislu članka 62. stavka 3. Търговския закон (обн., ДВ, бр.48/18.6.1991.):
— Национална компания „Железопътна инфраструктура”
— ДП „Пристанищна инфраструктура”
— ДП „Ръководство на въздушното движение”
— ДП „Строителство и възстановяване”
— ДП „Транспортно строителство и възстановяване”
— ДП „Съобщително строителство и възстановяване”
— ДП „Радиоактивни отпадъци”
— ДП „Предприятие за управление на дейностите по опазване на околната среда”
— ДП „Български спортен тотализатор”
— ДП „Държавна парично-предметна лотария”
— ДП „Кабиюк”, Шумен
— ДП „Фонд затворно дело”
— Държавни дивечовъдни станции
Državna sveučilišta osnovana u skladu s člankom 13. Закона за висшето образование (обн., ДВ, бр.112/27.12.1995.):
— Аграрен университет - Пловдив
— Академия за музикално, танцово и изобразително изкуство - Пловдив
— Академия на Министерството на вътрешните работи
— Великотърновски университет „Св. св. Кирил и Методий”
— Висше военноморско училище „Н. Й. Вапцаров” - Варна
— Висше строително училище „Любен Каравелов” - София
— Висше транспортно училище „Тодор Каблешков” - София
— Военна академия „Г. С. Раковски” - София
— Национална музикална академия „Проф. Панчо Владигеров” - София
— Икономически университет - Варна
— Колеж по телекомуникации и пощи - София
— Лесотехнически университет - София
— Медицински университет „Проф. д-р Параскев Иванов Стоянов” - Варна
— Медицински университет - Плевен
— Медицински университет - Пловдив
— Медицински университет - София
— Минно-геоложки университет „Св. Иван Рилски” - София
— Национален военен университет „Васил Левски” - Велико Търново
— Национална академия за театрално и филмово изкуство „Кръстьо Сарафов” - София
— Национална спортна академия „Васил Левски” - София
— Национална художествена академия - София
— Пловдивски университет „Паисий Хилендарски”
— Русенски университет „Ангел Кънчев”
— Софийски университет „Св. Климент Охридски”
— Специализирано висше училище по библиотекознание и информационни технологии - София
— Стопанска академия „Д. А. Ценов” - Свищов
— Технически университет - Варна
— Технически университет - Габрово
— Технически университет - София
— Tракийски университет -Стара Загора
— Университет „Проф. д-р Асен Златаров” - Бургас
— Университет за национално и световно стопанство - София
— Университет по архитектура, строителство и геодезия - София
— Университет по хранителни технологии - Пловдив
— Химико-технологичен и металургичен университет - София
— Шуменски университет „Епископ Константин Преславски”
— Югозападен университет „Неофит Рилски” - Благоевград
Državne i općinske škole u smislu Закона за народната просвета (обн., ДВ, бр. 86/18.10.1991.)
Kulturne institucije u smislu Закона за закрила и развитие на културата (обн., ДВ, бр.50/1.6.1999.):
— Народна библиотека „Св. св. Кирил и Методий”
— Българска национална фонотека
— Българска национална филмотека
— Национален фонд „Култура”
— Национален институт за паметниците на културата
— Театри (Kazališta)
— Опери, филхармонии и ансамбли (Opere, filharmonijski orkestri, ansambli)
— Музеи и галерии (Muzeji i galerije)
— Училища по изкуствата и културата (Škole za umjetnost i kulturu)
— Български културни институти в чужбина (Bugarske kulturne ustanove u inozemstvu)
Državne i/ili općinske medicinske ustanove iz članka 3. stavka 1. Закона за лечебните заведения (обн., ДВ, бр.62/9.7.1999.)
Medicinske ustanove iz članka 5. stavka 1. Закона за лечебните заведения (обн., ДВ, бр.62/9.7.1999.):
— Домове за медико-социални грижи за деца
— Лечебни заведения за стационарна психиатрична помощ
— Центрове за спешна медицинска помощ
— Центрове за трансфузионна хематология
— Болница „Лозенец”
— Военномедицинска академия
— Медицински институт на Министерство на вътрешните работи
— Лечебни заведения към Министерството на правосъдието
— Лечебни заведения към Министерството на транспорта
Pravne osobe nekomercijalne naravi osnovane kako bi se zadovoljile potrebe od općeg interesa u skladu s Закона за юридическите лица с нестопанска цел (обн., ДВ, бр.81/6.10.2000.), i koje ispunjavaju uvjete iz § 1, alineje 21 Закона за обществените поръчки (обн., ДВ, бр. 28/6.4.2004.).
Češka
— Pozemkový fond i drugi državni fondovi
— Česká národní banka
— Česká televize
— Český rozhlas
— Rada pro rozhlasové a televizní vysílaní
— Všeobecná zdravotní pojišťovna České republiky
— Zdravotní pojišťovna ministerstva vnitra ČR
— Sveučilišta
i drugi pravni subjekti osnovani na temelju posebnog Akta, koji za svoje djelovanje u skladu s proračunskim propisima, koriste novac iz državnog proračuna, državnih fondova, doprinosa međunarodnih institucija, proračuna pokrajinskih tijela ili proračuna samoupravnih teritorijalnih jedinica.
Danska
Tijela
— Danmarks Radio
— Det landsdækkende TV2
— Danmarks Nationalbank
— Sund og Bælt Holding A/S
— A/S Storebælt
— A/S Øresund
— Øresundskonsortiet
— Metroselskabet I/S
— Arealudviklingsselskabet I/S
— Statens og Kommunernes Indkøbsservice
— Arbejdsmarkedets Tillægspension
— Arbejdsmarkedets Feriefond
— Lønmodtagernes Dyrtidsfond
— Naviair
Kategorije
— De Almene Boligorganisationer (organizacije za socijalno stanovanje)
— Andre forvaltningssubjekter (druga javna administrativna tijela)
— Universiteterne, jf. lovbekendtgørelse nr. 1368 af 7. december 2007 af lov om universiteter (Sveučilišta, vidjeti Akt o konsolidaciji br. 1368 od 7. prosinca 2007. o sveučilištima)
Njemačka
Kategorije
Pravne osobe javnog prava
Tijela, ustanove i fondacije javnog prava koje su ustanovile savezne, državne ili lokalne vlasti, posebno u sljedećim područjima:
(1) Tijela
— Wissenschaftliche Hochschulen und verfasste Studentenschaften - (sveučilišta i osnovana studentska tijela),
— berufsständige Vereinigungen (Rechtsanwalts-, Notar-, Steuerberater-, Wirtschaftsprüfer-, Architekten-, Ärzte- und Apothekerkammern) - [profesionalna udruženja koja predstavljaju odvjetnike, bilježnike, porezne savjetnike, računovođe, arhitekte, liječnike i farmaceute],
— Wirtschaftsvereinigungen (Landwirtschafts-, Handwerks-, Industrie- und Handelskammern, Handwerksinnungen, Handwerkerschaften) - [poslovna i trgovinska udruženja: udruženja poljoprivrednika i obrtnika, industrijske i gospodarske komore, obrtnički cehovi, cehovi trgovaca],
— Sozialversicherungen (Krankenkassen, Unfall- und Rentenversicherungsträger) - [ustanove socijalne sigurnosti: fondovi zdravstvenog, osiguranja u slučaju nesreće i mirovinskog osiguranja],
— kassenärztliche Vereinigungen - (udruženja panela liječnika),
— Genossenschaften und Verbände - (zadruge i druga udruženja).
(2) Ustanove i fondacije
Ustanove i organizacije koje nisu industrijske i komercijalne naravi koje su pod nadzorom države i djeluju u općem interesu, posebno u sljedećim područjima:
— Rechtsfähige Bundesanstalten - (savezne ustanove koje imaju pravnu sposobnost),
— Versorgungsanstalten und Studentenwerke - (organizacije umirovljenika i studentska udruženja),
— Kultur-, Wohlfahrts- und Hilfsstiftungen - (kulturne ustanove, organizacije za socijalnu skrb i socijalnu potporu).
Pravne osobe privatnog prava
Ustanove i organizacije koje nisu industrijske i komercijalne naravi koje su pod nadzorom države i djeluju u općem interesu, uključujući kommunale Versorgungsunternehmen (komunalna infrastruktura):
— Gesundheitswesen (Krankenhäuser, Kurmittelbetriebe, medizinische Forschungseinrichtungen, Untersuchungs- und Tierkörperbeseitigungsanstalten) - [zdravstvo: bolnice, lječilišta, instituti za medicinsko istraživanje, ustanove za testiranje i uklanjanje trupala],
— Kultur (öffentliche Bühnen, Orchester, Museen, Bibliotheken, Archive, zoologische und botanische Gärten) - [kultura: javna kazališta, orkestri, muzeji, knjižnice, arhive, zoološki i botanički vrtovi],
— Soziales (Kindergärten, Kindertagesheime, Erholungseinrichtungen, Kinderund Jugendheime, Freizeiteinrichtungen, Gemeinschafts- und Bürgerhäuser, Frauenhäuser, Altersheime, Obdachlosenunterkünfte) - [socijalna skrb: vrtići, male škole, domovi za umirovljenike, dječji domovi, hosteli za mlade, zabavni centri, općinski i centri građanskih udruga, domovi za zlostavljane žene, domovi za starije, smještaji za beskućnike],
— Sport (Schwimmbäder, Sportanlagen und -einrichtungen) - [sport: bazeni za plivanje, sportski objekti],
— Sicherheit (Feuerwehren, Rettungsdienste) - [sigurnost: vatrogasne brigade, druge službe za pomoć u nesreći],
— Bildung (Umschulungs-, Aus-, Fort- und Weiterbildungseinrichtungen, Volksschulen) [obrazovanje: ustanove za osposobljavanje, daljnje osposobljavanje i dodatno osposobljavanje, večernji tečeji za odrasle],
— Wissenschaft, Forschung und Entwicklung (Großforschungseinrichtungen, wissenschaftliche Gesellschaften und Vereine, Wissenschaftsförderung) - [znanost, istraživanje i razvoj: veliki istraživački instituti, znanstvena društva i udruženja, tijela za promicanje znanosti],
— Entsorgung (Straßenreinigung, Abfall- und Abwasserbeseitigung) - [komunalne službe: odvoz otpada i smeća, čišćenje cesta, odvoz i zbrinjavanje otpada, čišćenje komunalnih voda],
— Bauwesen und Wohnungswirtschaft (Stadtplanung, Stadtentwicklung, Wohnungsunternehmen soweit im Allgemeininteresse tätig, Wohnraumvermittlung) - [gradnja, niskogradnja i gradnja stanova: prostorno planiranje, urbanistički razvoj, poduzeća za stanovanje (ako djeluju u općem interesu), službe agencija za stanovanje],
— Wirtschaft (Wirtschaftsförderungsgesellschaften) - (gospodarstvo: organizacije za promicanje gospodarskog razvoja),
— Friedhofs- und Bestattungswesen - (groblja i pogrebne usluge),
— Zusammenarbeit mit den Entwicklungsländern (Finanzierung, technische Zusammenarbeit, Entwicklungshilfe, Ausbildung) - [suradnja sa zemljama u razvoju: financiranje, tehnička suradnja, razvojna pomoć, osposobljavanje].
Estonija
— Eesti Kunstiakadeemia;
— Eesti Muusika- ja Teatriakadeemia;
— Eesti Maaülikool;
— Eesti Teaduste Akadeemia;
— Eesti Rahvusringhaaling;
— Tagatisfond;
— Kaitseliit;
— Keemilise ja Bioloogilise Füüsika Instituut;
— Eesti Haigekassa;
— Eesti Kultuurkapital;
— Notarite Koda;
— Rahvusooper Estonia;
— Eesti Rahvusraamatukogu;
— Tallinna Ülikool;
— Tallinna Tehnikaülikool;
— Tartu Ülikool;
— Eesti Advokatuur;
— Audiitorkogu;
— Eesti Töötukassa;
— Eesti Arengufond;
Kategorije
Druge pravne osobe javnog prava ili pravne osobe privatnog prava u skladu s člankom 10. stavkom 2. Akta o javnoj nabavi (RT I 21.7.2007., 15, 76).
Irska
Tijela
— Enterprise Ireland [marketing, tehnologija i razvoj poduzetništva]
— Forfás [politika i savjetovanje za poduzeća, trgovinu, znanost, tehnologiju i inovacije]
— Industrial Development Authority
— FÁS [stručno osposobljavanje]
— Health and Safety Authority
— Bord Fáilte Éireann -[razvoj turizma]
— CERT [Osposobljavanje za rad u hotelijerstvu i turizmu]
— Irish Sports Council
— National Roads Authority
— Údarás na Gaeltachta -[Tijelo za regije u kojim se govori galski]
— Teagasc [Istraživanje, osposobljavanje i razvoj u poljoprivredi]
— An Bord Bia - [promicanje prehrambene industrije]
— Irish Horseracing Authority
— Bord na gCon -[potpora i razvoj natjecanja lovačkih pasa]
— Marine Institute
— Bord Iascaigh Mhara -[Razvoj ribarstva]
— Equality Authority
— Legal Aid Board
— Forbas [Forbairt]
Kategorije
— Izvršni odbor za zdravstvo
— Bolnice i slične javne ustanove
— Odbori za strukovno obrazovanje
— Javne više škole i javne obrazovne ustanove
— Središnje i regionalne uprave za ribarstvo
— Regionalne turističke organizacije
— Državna tijela za nadzor i pritužbe [kao npr. u telekomunikacijama, energetici, planiranju itd.]
— Agencije osnovane za obavljanje određenih funkcija i za potrebe različitih javnih sektora [npr. Healthcare Materials Management Board, Health Sector Employers Agency, Local Government Computer Services Board, Environmental Protection Agency, National Safety Council, Institute of Public Administration, Economic and Social Research Institute, National Standards Authority itd.]
— Druga javna tijela na koje se odnosi definicija javno-pravnog tijela.
Grčka
Kategorije
— Javna poduzeća i javni subjekti
— Pravne osobe privatnog prava koje su u državnom vlasništvu ili koje redovito primaju najmanje 50 % svoga godišnjeg proračuna u obliku državnih subvencija u skladu s primjenjivim pravilima, ili u kojima država ima najmanje 51 % udjela u kapitalu.
— Pravne osobe privatnog prava koje su u vlasništvu pravnih osoba javnog prava, lokalnih tijela bilo koje razine, uključujući Središnje grčko udruženje lokalnih tijela (Κ.Ε.Δ.Κ.Ε.), lokalnih udruženja općina, (lokalna upravna područja) ili javnih poduzeća ili subjekata ili pravnih osoba kako je navedeno u b) ili koje redovito primaju najmanje 50 % svoga godišnjeg proračuna u obliku subvencije koje im dodjeljuju takve pravne osobe, u skladu s primjenjivim pravilima ili njihovim statutom, ili pravnih osoba kako je gore navedeno koje imaju najmanje 51 % udjela u vlasništvu takvih pravnih osoba javnog prava.
Španjolska
Kategorije
— Javno-pravna tijela i subjekti na koje se odnosi „Ley 30/2007, de 30 de octubre, de Contratos del sector público”, - [španjolsko državno zakonodavstvo o javnoj nabavi] -, u skladu s njegovim člankom 3., osim onih koji su dio Administración General del Estado - (opće državne uprave) - Administración de las Comunidades Autónomas - (uprava autonomnih regija) - i Corporaciones Locales – (lokalnih tijela).
— Entidades Gestoras y los Servicios Comunes de la Seguridad Social - (upravni subjekti i zajedničke službe za zdravstveno i socijalno osiguranje).
Francuska
Tijela
— Compagnies et établissements consulaires, chambres de commerce et d’industrie (CCI), chambres des métiers et chambres d’agriculture.
Kategorije
(1) Državna javna tijela:
— Académie des Beaux-arts
— Académie française
— Académie des inscriptions et belles-lettres
— Académie des sciences
— Académie des sciences morales et politiques
— Banque de France
— Centre de coopération internationale en recherche agronomique pour le développement
— Ecoles d’architecture
— Institut national de la consommation
— Reunion des musées nationaux
— Thermes nationaux — Aix-les-Bains
— Groupements d’intérêt public; exemples:
— Agence EduFrance
— ODIT France (observation, développement et ingénierie touristique)
— Agence nationale de lutte contre l’illettrisme
(2) Upravna javna tijela na regionalnoj, razini departmana i lokalnoj razini
— Collèges
— Lycées
— Etablissements publics locaux d’enseignement et de formation professionnelle agricole
— Etablissements publics hospitaliers
— Offices publics de l’habitat
(3) Skupine teritorijalnih tijela
— Etablissements publics de coopération intercommunale
— Institutions interdépartementales et interrégionales
— Syndicat des transports d’Ile-de-France
Hrvatska
Naručitelji iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 90/11), tj. pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:
— da se financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne odnosno iz proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave ili sredstava drugih takvih pravnih osoba u iznosu većem od 50 %, ili
— da nadzor nad poslovanjem tih pravnih osoba obavljaju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, ili
— da više od polovice članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova imenuju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe.
Na primjer:
— agencija Alan d.o.o.,
— APIS IT d.o.o. – Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama,
— Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado”,
— Autocesta Rijeka – Zagreb d.d.,
— CARnet (Hrvatska akademska i istraživačka mreža),
— centri za pomoć i njegu,
— centri za socijalnu skrb,
— domovi socijalne skrbi,
— zdravstveni centri,
— državni arhivi,
— Državni zavod za zaštitu prirode,
— Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnoga goriva Nuklearne elektrane Krško,
— Fond za naknadu oduzete imovine,
— Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara,
— Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,
— Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
— Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
— Hrvatska banka za obnovu i razvoj,
— Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o.,
— Hrvatska lutrija d.o.o.,
— Hrvatska matica iseljenika,
— Hrvatska poljoprivredna komora,
— Hrvatska radiotelevizija,
— Hrvatska zajednica tehničke kulture,
— Hrvatske autoceste d.o.o.,
— Hrvatske ceste d.o.o.,
— Hrvatske šume d.o.o.,
— Hrvatske vode (Hrvatska tvrtka za vodno gospodarstvo),
— Hrvatski audiovizualni centar,
— Hrvatski centar za konjogojstvo – državne ergele Đakovo i Lipik,
— Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo,
— Hrvatski centar za razminiranje,
— Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata,
— Hrvatski olimpijski odbor,
— Hrvatski operator tržišta energije,
— Hrvatski paraolimpijski odbor,
— Hrvatski registar brodova,
— Hrvatski restauratorski zavod,
— Hrvatski športski savez gluhih,
— Hrvatski zavod za hitnu medicinu,
— Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
— Hrvatski zavod za mentalno zdravlje,
— Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
— Hrvatski zavod za norme,
— Hrvatski zavod za telemedicinu,
— Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping,
— Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu,
— Hrvatski zavod za zapošljavanje,
— Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu,
— Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
— Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu,
— Jadrolinija (brodarsko društvo),
— Javna ustanova Hrvatski olimpijski centar,
— javna visoka učilišta,
— javne ustanove nacionalnih parkova,
— javne ustanove parkova prirode,
— javni znanstveni instituti,
— kazališta, muzeji, galerije, knjižnice i druge ustanove u području kulture koje je osnovala Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
— kaznionice,
— kliničke bolnice,
— klinički bolnički centri,
— klinike,
— Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”,
— lučke uprave,
— lječilišta,
— ljekarne koje su osnovale jedinice područne (regionalne) samouprave,
— Matica hrvatska,
— Međunarodni centar za podvodnu arheologiju,
— Nacionalna i sveučilišna knjižnica,
— Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu,
— Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva,
— Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske,
— Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja,
— Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje,
— Nacionalno vijeće za znanost,
— Narodne novine d.d,
— odgojne/popravne ustanove,
— obrazovne institucije koje je osnovala Republika Hrvatska ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave,
— opće bolnice,
— Plovput d.o.o. (poduzeće u državnom vlasništvu zaduženo za sigurnost plovidbe),
— poliklinike,
— specijalizirane bolnice,
— Središnji registar osiguranika,
— Sveučilišni računski centar,
— sportske udruge,
— sportski savezi,
— ustanove za hitnu medicinsku pomoć,
— ustanove za palijativnu skrb,
— ustanove za zdravstvenu skrb,
— Zaklada policijske solidarnosti,
— zatvori,
— Zavod za obnovu Dubrovnika,
— Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo,
— zavodi za javno zdravstvo,
— Zrakoplovno – tehnički centar,
— županijske uprave za ceste.;
Italija
Tijela
— Società Stretto di Messina S.p.A.
— Mostra d’oltremare S.p.A.
— Ente nazionale per l’aviazione civile - ENAC
— Società nazionale per l’assistenza al volo S.p.A. - ENAV
— ANAS S.p.A
Kategorije
— Consorzi per le opere idrauliche (konzorciji za građevinske radove na vodama)
— Università statali, gli istituti universitari statali, i consorzi per i lavori interessanti le università (državna sveučilišta, državni sveučilišni instituti, konzorciji za razvoj sveučilišta)
— Istituzioni pubbliche di assistenza e di beneficenza (javne ustanove socijalne skrbi i dobrotvorne ustanove)
— Istituti superiori scientifici e culturali, osservatori astronomici, astrofisici, geofisici o vulcanologici (viši znanstveni i kulturni instituti, astronomski, astrofizikalni, geofizikalni ili vulkanološki opservatoriji)
— Enti di ricerca e sperimentazione (organizacije koje provode istraživanje i eksperimente)
— Enti che gestiscono forme obbligatorie di previdenza e di assistenza (agencije za obvezne oblike socijalnog osiguranja i skrbi)
— Consorzi di bonifica (konzorciji za ponovno pretvaranje zemlje u obradive površine)
— Enti di sviluppo e di irrigazione (agencije za razvoj i navodnjavanje)
— Consorzi per le aree industriali (udruženja za industrijska područja)
— Enti preposti a servizi di pubblico interesse (organizacije koje pružaju usluge od javnog interesa)
— Enti pubblici preposti ad attività di spettacolo, sportive, turistiche e del tempo libero (javna tijela u područjima zabave, sporta, turizma i aktivnosti za slobodno vrijeme)
— Enti culturali e di promozione artistica (organizacije koje promiču kulturne i umjetničke djelatnosti)
Cipar
— Αρχή Ραδιοτηλεόρασης Κύπρου
— Επιτροπή Κεφαλαιαγοράς Κύπρου
— Επίτροπος Ρυθμίσεως Ηλεκτρονικών Επικοινωνιών και Ταχυδρομείων
— Ρυθμιστική Αρχή Ενέργειας Κύπρου
— Εφοριακό Συμβούλιο
— Συμβούλιο Εγγραφής και Ελέγχου Εργοληπτών
— Ανοικτό Πανεπιστήμιο Κύπρου
— Πανεπιστήμιο Κύπρου
— Τεχνολογικό Πανεπιστήμιο Κύπρου
— Ένωση Δήμων
— Ένωση Κοινοτήτων
— Αναπτυξιακή Εταιρεία Λάρνακας
— Ταμείο Κοινωνικής Συνοχής
— Ταμείο Κοινωνικών Ασφαλίσεων
— Ταμείο Πλεονάζοντος Προσωπικού
— Κεντρικό Ταμείο Αδειών
— Αντιναρκωτικό Συμβούλιο Κύπρου
— Ογκολογικό Κέντρο της Τράπεζας Κύπρου
— Οργανισμός Ασφάλισης Υγείας
— Ινστιτούτο Γενετικής και Νευρολογίας
— Κεντρική Τράπεζα της Κύπρου
— Χρηματιστήριο Αξιών Κύπρου
— Οργανισμός Χρηματοδοτήσεως Στέγης
— Κεντρικός Φορέας Ισότιμης Κατανομής Βαρών
— Ίδρυμα Κρατικών Υποτροφιών Κύπρου
— Κυπριακός Οργανισμός Αγροτικών Πληρωμών
— Οργανισμός Γεωργικής Ασφάλισης
— Ειδικό Ταμείο Ανανεώσιμων Πηγών Ενέργειας και Εξοικονόμησης Ενέργειας
— Συμβούλιο Ελαιοκομικών Προϊόντων
— Οργανισμός Κυπριακής Γαλακτοκομικής Βιομηχανίας
— Συμβούλιο Αμπελοοινικών Προϊόντων
— Συμβούλιο Εμπορίας Κυπριακών Πατατών
— Ευρωπαϊκό Ινστιτούτο Κύπρου
— Ραδιοφωνικό Ίδρυμα Κύπρου
— Οργανισμός Νεολαίας Κύπρου
— Κυπριακόν Πρακτορείον Ειδήσεων
— Θεατρικός Οργανισμός Κύπρου
— Κυπριακός Οργανισμός Αθλητισμού
— Αρχή Ανάπτυξης Ανθρώπινου Δυναμικού Κύπρου
— Αρχή Κρατικών Εκθέσεων Κύπρου
— Ελεγκτική Υπηρεσία Συνεργατικών Εταιρειών
— Κυπριακός Οργανισμός Τουρισμού
— Κυπριακός Οργανισμός Αναπτύξεως Γης
— Συμβούλια Αποχετεύσεων (Ova kategorija odnosi se na Συμβούλια Αποχετεύσεων koji je osnovan i djeluje u skladu s odredbama Αποχετευτικών Συστημάτων Νόμου Ν.1(Ι) od 1971.)
— Συμβούλια Σφαγείων (Ova kategorija odnosi se na Κεντρικά και Κοινοτικά Συμβούλια Σφαγείων koji vode lokalna tijela koja su osnovana i djeluju u skladu s odredbama Σφαγείων Νόμου N.26(Ι) od 2003.)
— Σχολικές Εφορείες (Ova kategorija odnosi se na Σχολικές Εφορείες koji je osnovan i djeluje u skladu s odredbama Σχολικών Εφορειών Νόμου N.108 od 2003.)
— Ταμείο Θήρας
— Κυπριακός Οργανισμός Διαχείρισης Αποθεμάτων Πετρελαιοειδών
— Ίδρυμα Τεχνολογίας Κύπρου
— Ίδρυμα Προώθησης Έρευνας
— Ίδρυμα Ενέργειας Κύπρου
— Ειδικό Ταμείο Παραχώρησης Επιδόματος Διακίνησης Αναπήρων
— Ταμείο Ευημερίας Εθνοφρουρού
— Ίδρυμα Πολιτισμού Κύπρου
Latvija
— Subjekti privatnog prava koji kupuju u skladu s „Publisko iepirkumu likuma prasībām”
Litva
— Ustanove za istraživanje i obrazovanje (institucije visokog obrazovanja, ustanove za znanstveno istraživanje, istraživački i tehnološki parkovi kao i druge ustanove i institucije koje se bave evaluacijom ili organizacijom istraživanja i obrazovanja)
— Obrazovne ustanove (visokoškolske ustanove, više strukovne škole, općeobrazovne škole, predškolske ustanove, ustanove za neformalno obrazovanje, ustanove za posebno obrazovanje i druge ustanove)
— Kulturne ustanove (kazališta, muzeji, knjižnice i druge ustanove)
— Nacionalne ustanove litavskog sustava zdravstvenog osiguranja (pojedinačne ustanove zdravstvenog osiguranja, javne ustanove za zaštitu zdravlja, farmaceutske ustanove i druge ustanove zdravstvenog osiguranja itd.)
— Ustanove socijalnog osiguranja
— Sportske ustanove (sportski klubovi, sportske škole, sportski centri, sportski objekti i druge ustanove)
— Ustanove nacionalnog obrambenog sustava
— Ustanove za zaštitu okoliša
— Ustanove za osiguravanje javne sigurnosti i reda
— Ustanove za civilnu zaštitu i sustav spašavanja
— Pružatelji turističkih usluga (turistički informacijski centri i druge ustanove koje pružaju turističke usluge)
— Druge javne i privatne osobe u skladu s uvjetima iz članka 4. stavka 2. Zakona o javnoj nabavi („Valstybės žinios”(Službeni list) br. 84-2000, 1996; br. 4-102, 2006).
Luksemburg
— Établissements publics de l’État placés sous la surveillance d’un membre du gouvernement:
—— Fonds d’Urbanisation et d’Aménagement du Plateau de Kirchberg
— Fonds de Rénovation de Quatre Ilôts de la Vieille Ville de Luxembourg
— Fonds Belval
— Établissements publics placés sous la surveillance des communes.
— Syndicats de communes créés en vertu de la loi du 23 février 2001 concernant les syndicats de communes.
Mađarska
Tijela
— Egyes költségvetési szervek (određena proračunska tijela)
— Az elkülönített állami pénzalapok kezelője (upravna tijela zasebnih državnih fondova)
— A közalapítványok (javne fondacije)
— A Magyar Nemzeti Bank
— A Magyar Nemzeti Vagyonkezelő Zrt.
— A Magyar Fejlesztési Bank Részvénytársaság
— A Magyar Távirati Iroda Részvénytársaság
— A közszolgálati műsorszolgáltatók (pružatelji usluga javne radiodifuzije)
— Azok a közműsor-szolgáltatók, amelyek működését többségi részben állami, illetve önkormányzati költségvetésből finanszírozzák (pružatelji usluga javne radiodifuzije koji se uglavnom financiraju iz državnog proračuna)
— Az Országos Rádió és Televízió Testület
Kategorije
— Organizacije osnovane za zadovoljenje potreba od javnog interesa, koje nisu industrijske ili komercijalne naravi i koje nadziru javna tijela ili koje, najvećim dijelom, financiraju javni subjekti (iz javnog proračuna)
— Organizacije osnovane na temelju zakona koji određuje njihove javne zadaće i djelovanje i koje nadziru javna tijela ili koje, najvećim dijelom, financiraju javni subjekti (iz javnog proračuna)
— Organizacije osnovane od strane javnih subjekata za obavljanje određenih osnovnih djelatnosti i koje nadziru javni subjekti
Malta
— Uffiċċju tal-Prim Ministru (Office of the Prime Minister)
—— Kunsill Malti Għall-Iżvilupp Ekonomiku u Soċjali (Malta Council for Economic and Social Development)
— Awtorità tax-Xandir (Broadcasting Authority).
— Industrial Projects and Services Ltd.
— Kunsill ta’ Malta għax-Xjenza u Teknoloġija (Malta Council for Science and Technology)
— Ministeru tal-Finanzi (Ministry of Finance)
—— Awtorità għas-Servizzi Finanzjarji ta’ Malta (Malta Financial Services Authority).
— Borża ta’ Malta (Malta Stock Exchange).
— Awtorità dwar Lotteriji u l-Loghob (Lotteries and Gaming Authority).
— Awtorità tal-Istatistika ta’ Malta (Malta Statistics Authority).
— Sezzjoni ta’ Konformità mat-Taxxa (Tax Compliance Unit).
— Ministeru tal-Ġustizzja u l-Intern (Ministry for Justice & Home Affairs)
—— Ċentru Malti tal-Arbitraġġ (Malta Arbitration Centre).
— Kunsilli Lokali (Local Councils).
— Ministeru tal-Edukazzjoni, Żgħażagħ u Impjiegi (Ministry of Education, Youth and Employment)
—— Junior College.
— Kulleġġ Malti għall-Arti, Xjenza u Teknoloġija (Malta College of Arts Science and Technology).
— Università ta’ Malta (University of Malta).
— Fondazzjoni għall-Istudji Internazzjonali (Foundation for International Studies).
— Fondazzjoni għall-Iskejjel ta’ Għada (Foundation for Tomorrow’s Schools).
— Fondazzjoni għal Servizzi Edukattivi (Foundation for Educational Services).
— Korporazzjoni tal-Impjieg u t-Taħriġ (Employment and Training Corporation).
— Awtorità tas-Saħħa u s-Sigurtà (Occupational Health and Safety Authority).
— Istitut għalStudji Turistiċi (Institute for Tourism Studies).
— Kunsill Malti għall-Isport.
— Bord tal-Koperattivi (Cooperatives Board).
— Pixxina Nazzjonali tal-Qroqq (National Pool tal-Qroqq).
— Ministeru tat-Turiżmu u Kultura (Ministry for Tourism and Culture)
—— Awtorità Maltija-għat-Turiżmu (Malta Tourism Authority).
— Heritage Malta.
— Kunsill Malti għall-Kultura u l-Arti (National Council for Culture and the Arts).
— Ċentru għall-Kreativita fil-Kavallier ta’ San Ġakbu (St. James Cavalier Creativity Centre).
— Orkestra Nazzjonali (National Orchestra).
— Teatru Manoel (Manoel Theatre).
— Ċentru tal- Konferenzi tal-Mediterran (Mediterranean Conference Centre).
— Ċentru Malti għar-Restawr (Malta Centre for Restoration).
— Sovrintendenza tal-Patrimonju Kulturali (Superintendence of Cultural Heritage).
— Fondazzjoni Patrimonju Malti.
— Ministeru tal-Kompetittività u l-Komunikazzjoni (Ministry for Competitiveness and Communications)
—— Awtorità ta’ Malta dwar il-Komuikazzjoni (Malta Communications Authority).
— Awtorità ta’ Malta dwar l-Istandards (Malta Standards Authority).
— Ministeru tar-Riżorsi u Infrastruttura (Ministry for Resources and Infrastructure)
—— Awtorità ta’ Malta dwar ir-Riżorsi (Malta Resources Authority).
— Kunsill Konsultattiv dwar l-Industija tal-Bini (Building Industry Consultative Council).
— Ministeru għal Għawdex (Ministry for Gozo)
— Ministeru tas-Saħħa, l-Anzjani u Kura fil-Komunità (Ministry of Health, the Elderly and Community Care)
—— Fondazzjoni għas-Servizzi Mediċi (Foundation for Medical Services).
— Sptar Zammit Clapp (Zammit Clapp Hospital).
— Sptar Mater Dei (Mater Dei Hospital).
— Sptar Monte Carmeli (Mount Carmel Hospital).
— Awtorità dwar il-Mediċini (Medicines Authority).
— Kumitat tal-Welfare (Welfare Committee).
— Ministeru għall-Investiment, Industrija u Teknologija ta’ Informazzjoni (Ministry for Investment, Industry and Information Technology)
—— Laboratorju Nazzjonali ta’ Malta (Malta National Laboratory).
— MGI/Mimcol.
— Gozo Channel Co. Ltd.
— Kummissjoni dwar il-Protezzjoni tad-Data (Data Protection Commission).
— MITTS
— Sezzjoni tal-Privatizzazzjoni (Privatization Unit).
— Sezzjoni għan-Negozjati Kollettivi (Collective Bargaining Unit).
— Malta Enterprise.
— Malta Industrial Parks.
— Ministeru għall-Affarijiet Rurali u l-Ambjent (Ministry for Rural Affairs and the Environment)
—— Awtorità ta’ Malta għall-Ambjent u l-Ippjanar (Malta Environment and Planning Authority).
— Wasteserv Malta Ltd.
— Ministeru għall-Iżvilupp Urban u Toroq (Ministry for Urban Development and Roads)
— Ministeru għall-Familja u Solidarjetà Socjali (Ministry for the Family and Social Solidarity)
—— Awtorità tad-Djar (Housing Authority).
— Fondazzjoni għas-Servizzi Soċjali (Foundation for Social Welfare Services).
— Sedqa.
— Appoġġ.
— Kummissjoni Nazzjonali Għal Persuni b’Diżabilità (National Commission for Disabled Persons).
— Sapport.
— Ministeru għall-Affarijiet Barranin (Ministry of Foreign Affairs)
—— Istitut Internazzjonali tal-Anzjani (International Institute on Ageing).
Nizozemska
Tijela
— Ministerie van Binnenlandse Zaken en Koninkrijksrelaties
—— Nederlands Instituut voor Brandweer en rampenbestrijding (NIBRA)
— Nederlands Bureau Brandweer Examens (NBBE)
— Landelijk Selectie- en Opleidingsinstituut Politie (LSOP)
— 25 afzonderlijke politieregio’s — (25 pojedinačnih policijskih regija)
— Stichting ICTU
— Voorziening tot samenwerking Politie Nederland
— Ministerie van Economische Zaken
—— Stichting Syntens
— Van Swinden Laboratorium B.V.
— Nederlands Meetinstituut B.V.
— Nederland Instituut voor Vliegtuigontwikkeling en Ruimtevaart (NIVR)
— Nederlands Bureau voor Toerisme en Congressen
— Samenwerkingsverband Noord Nederland (SNN)
— Ontwikkelingsmaatschappij Oost Nederland N.V.(Oost N.V.)
— LIOF (Limburg Investment Development Company LIOF)
— Noordelijke Ontwikkelingsmaatschappij (NOM)
— Brabantse Ontwikkelingsmaatschappij (BOM)
— Onafhankelijke Post en Telecommunicatie Autoriteit (Opta)
— Centraal Bureau voor de Statistiek (CBS)
— Energieonderzoek Centrum Nederland (ECN)
— Stichting PUM (Programma Uitzending Managers)
— Stichting Kenniscentrum Maatschappelijk Verantwoord Ondernemen (MVO)
— Kamer van Koophandel Nederland
— Ministerie van Financiën
—— De Nederlandse Bank N.V.
— Autoriteit Financiële Markten
— Pensioen- & Verzekeringskamer
— Ministerie van Justitie
—— Stichting Reclassering Nederland (SRN)
— Stichting VEDIVO
— Voogdij- en gezinsvoogdij instellingen — (Ustanove za skrbništvo i obiteljsko skrbništvo)
— Stichting Halt Nederland (SHN)
— Particuliere Internaten — (Privatni internati)
— Particuliere Jeugdinrichtingen — (Kazneni zavodi za maloljetnike)
— Schadefonds Geweldsmisdrijven
— Centraal Orgaan opvang asielzoekers (COA)
— Landelijk Bureau Inning Onderhoudsbijdragen (LBIO)
— Landelijke organisaties slachtofferhulp
— College Bescherming Persoongegevens
— Raden voor de Rechtsbijstand
— Stichting Rechtsbijstand Asiel
— Stichtingen Rechtsbijstand
— Landelijk Bureau Racisme bestrijding (LBR)
— Clara Wichman Instituut
— Ministerie van Landbouw, Natuur en Voedselkwaliteit
—— Bureau Beheer Landbouwgronden
— Faunafonds
— Staatsbosbeheer
— Stichting Voorlichtingsbureau voor de Voeding
— Universiteit Wageningen
— Stichting DLO
— (Hoofd) productschappen — (Uredi za proizvode)
— Ministerie van Onderwijs, Cultuur en Wetenschap
— Nadležna tijela:
—— javnih škola ili privatnih škola osnovnog obrazovanja koje se financiraju s javnim sredstvima u smislu Wet op het primair onderwijs (Zakon o osnovnom obrazovanju);
— javnih škola ili privatnih škola posebnog osnovnog obrazovanja koje se financiraju s javnim sredstvima u smislu Wet op het primair onderwijs (Zakon o osnovnom obrazovanju);
— javnih škola ili privatnih škola i institucija za posebno i srednje obrazovanje koje se financiraju s javnim sredstvima u smislu Wet op de expertisecentra (Zakon o stručnim centrima);
— javnih škola ili privatnih škola i institucija za srednje obrazovanje koje se financiraju s javnim sredstvima u smislu Wet op het voortgezet onderwijs (Zakon o srednjem obrazovanju);
— javnih institucija ili privatnih institucija koje se financiraju s javnim sredstvima u smislu Wet Educatie en Beroepsonderwijs (Zakon o obrazovanju i strukovnom obrazovanju);
— javnih sveučilišta i institucija visokog obrazovanja, Otvorenog sveučilišta, i sveučilišnih bolnica, u smislu Wet op het hoger onderwijs en wetenschappelijk onderzoek (Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenom istraživanju);
— školskih savjetodavnih službi u smislu Wet op het primair onderwijs (Zakon o osnovnom obrazovanju) i Wet op de exertisecentra (Zakon o stručnim centrima);
— nacionalnih centara učitelja u smislu Wet subsidiëring landelijke onderwijsondersteunende activiteiten (Zakon o subvencijama za dodatne obrazovne aktivnosti);
— RTV organizacija u smislu Mediawet (Zakona o medijima) ako te organizacije primaju više od 50 % svojih sredstava od Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti;
— službi u smislu Wet Verzelfstandiging Rijksmuseale Diensten (Zakon o privatizaciji nacionalnih službi);
— drugih organizacija i ustanova na području obrazovanja, kulture i znanosti koje primaju više od 50 % svojih sredstava od Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti.
— Sve organizacije koje Ministerie van Onderwijs, Cultuur en Wetenschap subvencionira u iznosu od više od 50 % potrebnih sredstava, na primjer:
—— Bedrijfsfonds voor de Pers (BvdP);
— Commissariaat voor de Media (CvdM);
— Informatie Beheer Groep (IB-Groep);
— Koninklijke Bibliotheek (KB);
— Koninklijke Nederlandse Academie van Wetenschappen (KNAW);
— Vereniging voor Landelijke organen voor beroepsonderwijs (COLO);
— Nederlands Vlaams Accreditatieorgaan Hoger Onderwijs (NVAO);
— Fonds voor beeldende kunsten, vormgeving en bouwkunst;
— Fonds voor Amateurkunsten en Podiumkunsten;
— Fonds voor de scheppende toonkunst;
— Mondriaanstichting;
— Nederlands fonds voor de film;
— Stimuleringsfonds voor de architectuur;
— Fonds voor Podiumprogrammering- en marketing;
— Fonds voor de letteren;
— Nederlands Literair Productie- en Vertalingsfonds;
— Nederlandse Omroepstichting (NOS);
— Nederlandse Organisatie voor Toegepast Natuurwetenschappelijk Onderwijs (TNO);
— Nederlandse Organisatie voor Wetenschappelijk Onderzoek (NWO);
— Stimuleringsfonds Nederlandse culturele omroepproducties (STIFO);
— Vervangingsfonds en bedrijfsgezondheidszorg voor het onderwijs (VF);
— Nederlandse organisatie voor internationale samenwerking in het hoger onderwijs (Nuffic);
— Europees Platform voor het Nederlandse Onderwijs;
— Nederlands Instituut voor Beeld en Geluid (NIBG);
— Stichting ICT op school;
— Stichting Anno;
— Stichting Educatieve Omroepcombinatie (EduCom);
— Stichting Kwaliteitscentrum Examinering (KCE);
— Stichting Kennisnet;
— Stichting Muziek Centrum van de Omroep;
— Stichting Nationaal GBIF Kennisknooppunt (NL-BIF);
— Stichting Centraal Bureau voor Genealogie;
— Stichting Ether Reclame (STER);
— Stichting Nederlands Instituut Architectuur en Stedenbouw;
— Stichting Radio Nederland Wereldomroep;
— Stichting Samenwerkingsorgaan Beroepskwaliteit Leraren (SBL);
— Stichting tot Exploitatie van het Rijksbureau voor Kunsthistorische documentatie (RKD);
— Stichting Sectorbestuur Onderwijsarbeidsmarkt;
— Stichting Nationaal Restauratiefonds;
— Stichting Forum voor Samenwerking van het Nederlands Archiefwezen en Documentaire Informatie;
— Rijksacademie voor Beeldende Kunst en Vormgeving;
— Stichting Nederlands Onderwijs in het Buitenland;
— Stichting Nederlands Instituut voor Fotografie;
— Nederlandse Taalunie.
— Stichting Participatiefonds voor het onderwijs
— Stichting Uitvoering Kinderopvangregelingen/Kintent
— Stichting voor Vluchteling-Studenten UAF
— Stichting Nederlands Interdisciplinair Demografisch Instituut
— College van Beroep voor het Hoger Onderwijs
— Vereniging van openbare bibliotheken NBLC
— Stichting Muziek Centrum van de Omroep
— Nederlandse Programmastichting
— Stichting Stimuleringsfonds Nederlandse Culturele Omroepproducties
— Stichting Lezen
— Centrum voor innovatie van opleidingen
— Instituut voor Leerplanontwikkeling
— Landelijk Dienstverlenend Centrum voor studie- en beroepskeuzevoorlichting
— Max Goote Kenniscentrum voor Beroepsonderwijs en Volwasseneneducatie
— Stichting Vervangingsfonds en Bedrijfsgezondheidszorg voor het Onderwijs
— BVE-Raad
— Colo, Vereniging kenniscentra beroepsonderwijs bedrijfsleven
— Stichting kwaliteitscentrum examinering beroepsonderwijs
— Vereniging Jongerenorganisatie Beroepsonderwijs
— Combo, Stichting Combinatie Onderwijsorganisatie
— Stichting Financiering Struktureel Vakbondsverlof Onderwijs
— Stichting Samenwerkende Centrales in het COPWO
— Stichting SoFoKles
— Europees Platform
— Stichting mobiliteitsfonds HBO
— Nederlands Audiovisueel Archiefcentrum
— Stichting minderheden Televisie Nederland
— Stichting omroep allochtonen
— Stichting Multiculturele Activiteiten Utrecht
— School der Poëzie
— Nederlands Perscentrum
— Nederlands Letterkundig Museum en documentatiecentrum
— Bibliotheek voor varenden
— Christelijke bibliotheek voor blinden en slechtzienden
— Federatie van Nederlandse Blindenbibliotheken
— Nederlandse luister- en braillebibliotheek
— Federatie Slechtzienden- en Blindenbelang
— Bibliotheek Le Sage Ten Broek
— Doe Maar Dicht Maar
— ElHizjra
— Fonds Bijzondere Journalistieke Projecten
— Fund for Central and East European Bookprojects
— Jongeren Onderwijs Media
— Ministerie van Sociale Zaken en Werkgelegenheid
—— Sociale Verzekeringsbank
— Sociaal Economische Raad (SER)
— Raad voor Werk en Inkomen (RWI)
— Centrale organisatie voor werk en inkomen
— Uitvoeringsinstituut werknemersverzekeringen
— Ministerie van Verkeer en Waterstaat
—— RDW, Dienst Wegverkeer
— Luchtverkeersleiding Nederland (LVNL)
— Nederlandse Loodsencorporatie (NLC)
— Regionale Loodsencorporatie (RLC)
— Ministerie van Volkshuisvesting, Ruimtelijke Ordening en Milieubeheer
—— Kadaster
— Centraal Fonds voor de Volkshuisvesting
— Stichting Bureau Architectenregister
— Ministerie van Volksgezondheid, Welzijn en Sport
—— Commissie Algemene Oorlogsongevallenregeling Indonesië (COAR)
— College ter beoordeling van de Geneesmiddelen (CBG)
— Commissies voor gebiedsaanwijzing
— College sanering Ziekenhuisvoorzieningen
— Zorgonderzoek Nederland (ZON)
— Inspection bodies under the Wet medische hulpmiddelen
— N.V. KEMA/Stichting TNO Certification
— College Bouw Ziekenhuisvoorzieningen (CBZ)
— College voor Zorgverzekeringen (CVZ)
— Nationaal Comité 4 en 5 mei
— Pensioen- en Uitkeringsraad (PUR)
— College Tarieven Gezondheidszorg (CTG)
— Stichting Uitvoering Omslagregeling Wet op de Toegang Ziektekostenverzekering (SUO)
— Stichting tot bevordering van de Volksgezondheid en Milieuhygiëne (SVM)
— Stichting Facilitair Bureau Gemachtigden Bouw VWS
— Stichting Sanquin Bloedvoorziening
— College van Toezicht op de Zorgverzekeringen organen ex artikel 14, lid 2c, Wet BIG
— Ziekenfondsen
— Nederlandse Transplantatiestichting (NTS)
— Regionale Indicatieorganen (RIO’s)
Austrija
— Sva tijela koja nadzire „Rechnungshof” (Revizorski sud) osim onih industrijske ili komercijalne prirode.
Poljska
(1) Javna sveučilišta i akademije
— Uniwersytet w Białymstoku
— Uniwersytet w Gdańsku
— Uniwersytet Śląski
— Uniwersytet Jagielloński w Krakowie
— Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszyńskiego
— Katolicki Uniwersytet Lubelski
— Uniwersytet Marii Curie-Skłodowskiej
— Uniwersytet Łódzki
— Uniwersytet Opolski
— Uniwersytet im. Adama Mickiewicza
— Uniwersytet Mikołaja Kopernika
— Uniwersytet Szczeciński
— Uniwersytet Warmińsko-Mazurski w Olsztynie
— Uniwersytet Warszawski
— Uniwersytet Rzeszowski
— Uniwersytet Wrocławski
— Uniwersytet Zielonogórski
— Uniwersytet Kazimierza Wielkiego w Bydgoszczy
— Akademia Techniczno-Humanistyczna w Bielsku-Białej
— Akademia Górniczo-Hutnicza im, St Staszica w Krakowie
— Politechnika Białostocka
— Politechnika Częstochowska
— Politechnika Gdańska
— Politechnika Koszalińska
— Politechnika Krakowska
— Politechnika Lubelska
— Politechnika Łódzka
— Politechnika Opolska
— Politechnika Poznańska
— Politechnika Radomska im, Kazimierza Pułaskiego
— Politechnika Rzeszowska im. Ignacego Łukasiewicza
— Politechnika Szczecińska
— Politechnika Śląska
— Politechnika Świętokrzyska
— Politechnika Warszawska
— Politechnika Wrocławska
— Akademia Morska w Gdyni
— Wyższa Szkoła Morska w Szczecinie
— Akademia Ekonomiczna im. Karola Adamieckiego w Katowicach
— Akademia Ekonomiczna w Krakowie
— Akademia Ekonomiczna w Poznaniu
— Szkoła Główna Handlowa
— Akademia Ekonomiczna im. Oskara Langego we Wrocławiu
— Akademia Pedagogiczna im. KEN w Krakowie
— Akademia Pedagogiki Specjalnej Im. Marii Grzegorzewskiej
— Akademia Podlaska w Siedlcach
— Akademia Świętokrzyska im. Jana Kochanowskiego w Kielcach
— Pomorska Akademia Pedagogiczna w Słupsku
— Akademia Pedagogiczna im. Jana Długosza w Częstochowie
— Wyższa Szkoła Filozoficzno-Pedagogiczna „Ignatianum” w Krakowie
— Wyższa Szkoła Pedagogiczna w Rzeszowie
— Akademia Techniczno-Rolnicza im. J. J. Śniadeckich w Bydgoszczy
— Akademia Rolnicza im. Hugona Kołłątaja w Krakowie
— Akademia Rolnicza w Lublinie
— Akademia Rolnicza im. Augusta Cieszkowskiego w Poznaniu
— Akademia Rolnicza w Szczecinie
— Szkoła Główna Gospodarstwa Wiejskiego w Warszawie
— Akademia Rolnicza we Wrocławiu
— Akademia Medyczna w Białymstoku
— Akademia Medyczna imt Ludwika Rydygiera w Bydgoszczy
— Akademia Medyczna w Gdańsku
— Śląska Akademia Medyczna w Katowicach
— Collegium Medicum Uniwersytetu Jagiellońskiego w Krakowie
— Akademia Medyczna w Lublinie
— Uniwersytet Medyczny w Łodzi
— Akademia Medyczna im. Karola Marcinkowskiego w Poznaniu
— Pomorska Akademia Medyczna w Szczecinie
— Akademia Medyczna w Warszawie
— Akademia Medyczna im, Piastów Śląskich we Wrocławiu
— Centrum Medyczne Kształcenia Podyplomowego
— Chrześcijańska Akademia Teologiczna w Warszawie
— Papieski Fakultet Teologiczny we Wrocławiu
— Papieski Wydział Teologiczny w Warszawie
— Instytut Teologiczny im. Błogosławionego Wincentego Kadłubka w Sandomierzu
— Instytut Teologiczny im. Świętego Jana Kantego w Bielsku-Białej
— Akademia Marynarki Wojennej im. Bohaterów Westerplatte w Gdyni
— Akademia Obrony Narodowej
— Wojskowa Akademia Techniczna im. Jarosława Dąbrowskiego w Warszawie
— Wojskowa Akademia Medyczna im. Gen. Dyw. Bolesława Szareckiego w Łodzi
— Wyższa Szkoła Oficerska Wojsk Lądowych im. Tadeusza Kościuszki we Wrocławiu
— Wyższa Szkoła Oficerska Wojsk Obrony Przeciwlotniczej im. Romualda Traugutta
— Wyższa Szkoła Oficerska im. gen. Józefa Bema w Toruniu
— Wyższa Szkoła Oficerska Sił Powietrznych w Dęblinie
— Wyższa Szkoła Oficerska im. Stefana Czarnieckiego w Poznaniu
— Wyższa Szkoła Policji w Szczytnie
— Szkoła Główna Służby Pożarniczej w Warszawie
— Akademia Muzyczna im. Feliksa Nowowiejskiego w Bydgoszczy
— Akademia Muzyczna im. Stanisława Moniuszki w Gdańsku
— Akademia Muzyczna im. Karola Szymanowskiego w Katowicach
— Akademia Muzyczna w Krakowie
— Akademia Muzyczna im. Grażyny i Kiejstuta Bacewiczów w Łodzi
— Akademia Muzyczna im, Ignacego Jana Paderewskiego w Poznaniu
— Akademia Muzyczna im. Fryderyka Chopina w Warszawie
— Akademia Muzyczna im. Karola Lipińskiego we Wrocławiu
— Akademia Wychowania Fizycznego i Sportu im. Jędrzeja Śniadeckiego w Gdańsku
— Akademia Wychowania Fizycznego w Katowicach
— Akademia Wychowania Fizycznego im. Bronisława Czecha w Krakowie
— Akademia Wychowania Fizycznego im. Eugeniusza Piaseckiego w Poznaniu
— Akademia Wychowania Fizycznego Józefa Piłsudskiego w Warszawie
— Akademia Wychowania Fizycznego we Wrocławiu
— Akademia Sztuk Pięknych w Gdańsku
— Akademia Sztuk Pięknych Katowicach
— Akademia Sztuk Pięknych im, Jana Matejki w Krakowie
— Akademia Sztuk Pięknych im, Władysława Strzemińskiego w Łodzi
— Akademia Sztuk Pięknych w Poznaniu
— Akademia Sztuk Pięknych w Warszawie
— Akademia Sztuk Pięknych we Wrocławiu
— Państwowa Wyższa Szkoła Teatralna im. Ludwika Solskiego w Krakowie
— Państwowa Wyższa Szkoła Filmowa, Telewizyjna i Teatralna im, Leona Schillera w Łodzi
— Akademia Teatralna im. Aleksandra Zelwerowicza w Warszawie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im, Jana Pawła II w Białej Podlaskiej
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Chełmie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Ciechanowie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Elblągu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Głogowie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Gorzowie Wielkopolskim
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im. Ks, Bronisława Markiewicza w Jarosławiu
— Kolegium Karkonoskie w Jeleniej Górze
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im. Prezydenta Stanisława Wojciechowskiego w Kaliszu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Koninie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Krośnie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im, Witelona w Legnicy
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im, Jana Amosa Kodeńskiego w Lesznie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Nowym Sączu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Nowym Targu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Nysie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im, Stanisława Staszica w Pile
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Płocku
— Państwowa Wyższa Szkoła Wschodnioeuropejska w Przemyślu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Raciborzu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im, Jana Gródka w Sanoku
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Sulechowie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im, Prof. Stanisława Tarnowskiego w Tarnobrzegu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Tarnowie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa im. Angelusa Silesiusa w Wałbrzychu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa we Włocławku
— Państwowa Medyczna Wyższa Szkoła Zawodowa w Opolu
— Państwowa Wyższa Szkoła Informatyki i Przedsiębiorczości w Łomży
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Gnieźnie
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Suwałkach
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Wałczu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Oświęcimiu
— Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Zamościu
(2) Kulturne ustanove regionalne i lokalne samouprave
(3) Nacionalni parkovi
— Babiogórski Park Narodowy
— Białowieski Park Narodowy
— Biebrzański Park Narodowy
— Bieszczadzki Park Narodowy
— Drawieński Park Narodowy
— Gorczański Park Narodowy
— Kampinoski Park Narodowy
— Karkonoski Park Narodowy
— Magurski Park Narodowy
— Narwiański Park Narodowy
— Ojcowski Park Narodowy
— Park Narodowy „Bory Tucholskie”
— Park Narodowy Gór Stołowych
— Park Narodowy „Ujście Warty”
— Pieniński Park Narodowy
— Poleski Park Narodowy
— Roztoczański Park Narodowy
— Słowiński Park Narodowy
— Świętokrzyski Park Narodowy
— Tatrzański Park Narodowy
— Wielkopolski Park Narodowy
— Wigierski Park Narodowy
— Woliński Park Narodowy
(4) Javne osnovne i srednje škole
(5) Javne radio i televizijske kuće
— Telewizja Polska S.A. (Poljska TV)
— Polskie Radio S.A. (Poljski radio)
(6) Javni muzeji, kazališta, knjižnice i druge javne kulturne ustanove
— Muzeum Narodowe w Krakowie
— Muzeum Narodowe w Poznaniu
— Muzeum Narodowe w Warszawie
— Zamek Królewski w Warszawie
— Zamek Królewski na Wawelu - Państwowe Zbiory Sztuki
— Muzeum Żup Krakowskich
— Państwowe Muzeum Auschwitz-Birkenau
— Państwowe Muzeum na Majdanku
— Muzeum Stutthof w Sztutowie
— Muzeum Zamkowe w Malborku
— Centralne Muzeum Morskie
— Muzeum „Łazienki Królewskie”
— Muzeum Pałac w Wilanowie
— Muzeum Łowiectwa i Jeździectwa w Warszawie
— Muzeum Wojska Polskiego
— Teatr Narodowy
— Narodowy Stary Teatr Kraków
— Teatr Wielki - Opera Narodowa
— Filharmonia Narodowa
— Galeria Zachęta
— Centrum Sztuki Współczesnej
— Centrum Rzeźby Polskiej w Orońsku
— Międzynarodowe Centrum Kultury w Krakowie
— Instytut im, Adama Mickiewicza
— Dom Pracy Twórczej w Wigrach
— Dom Pracy Twórczej w Radziejowicach
— Instytut Dziedzictwa Narodowego
— Biblioteka Narodowa
— Instytut Książki
— Polski Instytut Sztuki Filmowej
— Instytut Teatralny
— Filmoteka Narodowa
— Narodowe Centrum Kultury
— Muzeum Sztuki Nowoczesnej w Warszawie
— Muzeum Historii Polski w Warszawie
— Centrum Edukacji Artystycznej
(7) Javni istraživački instituti, ustanove za istraživanje i razvoj i druge ustanove za istraživanje
(8) Javne autonomne jedinice upravljanja u zdravstvu čije je osnivačko tijelo regionalna ili lokalna samouprava ili njihovo udruženje
(9) Ostali
— Panstwowa Agencja Informacji i Inwestycji Zagranicznych
Portugal
— Institutos públicos sem carácter comercial ou industrial — (javne ustanove koje nisu komercijalne ili industrijske naravi),
— Serviços públicos personalizados — (javne službe koje su pravne osobe)
— Fundações públicas — (javne fondacije),
— Estabelecimentos públicos de ensino, investigação científica e saúde — (javne ustanove za obrazovanje, znanstveno istraživanje i zdravstvo),
— INGA (Nacionalni institut za poljoprivredne intervencije i jamstva/Instituto Nacional de Intervenção e Garantia Agrícola)
— Instituto do Consumidor
— Instituto de Meteorologia
— Instituto da Conservação da Natureza
— Instituto da Agua
— ICEP/Instituto de Comércio Externo de Portugal
— Instituto do Sangue
Rumunjska
— Academia Română
— Biblioteca Națională a României
— Arhivele Naționale
— Institutul Diplomatic Român
— Institutul Cultural Român
— Institutul European din România
— Institutul de Investigare a Crimelor Comunismului
— Institutul de Memorie Culturală
— Agenția Națională pentru Programe Comunitare în Domeniul Educației și Formării Profesionale
— Centrul European UNESCO pentru Invățământul Superior
— Comisia Națională a României pentru UNESCO
— Societatea Română de Radiodifuziune
— Societatea Română de Televiziune
— Societatea Națională pentru Radiocomunicații
— Centrul Național al Cinematografiei
— Studioul de Creație Cinematografică
— Arhiva Națională de Filme
— Muzeul Național de Artă Contemporană
— Palatul Național al Copiilor
— Centrul Național pentru Burse de Studii în Străinătate
— Agenția pentru Sprijinirea Studenților
— Comitetul Olimpic și Sportiv Român
— Agenția pentru Cooperare Europeană în domeniul Tineretului (EUROTIN)
— Agenția Națională pentru Sprijinirea Inițiativelor Tinerilor (ANSIT)
— Institutul Național de Cercetare pentru Sport
— Consiliul Național pentru Combaterea Discriminării
— Secretariatul de Stat pentru Problemele Revoluționarilor din Decembrie 1989
— Secretariatul de Stat pentru Culte
— Agenția Națională pentru Locuințe
— Casa Națională de Pensii și alte Drepturi de Asigurări Sociale
— Casa Națională de Asigurări de Sănătate
— Inspecția Muncii
— Oficiul Central de Stat pentru Probleme Speciale
— Inspectoratul General pentru Situații de Urgență
— Agenția Națională de Consultanță Agrícola
— Agenția Națională pentru Ameliorare și Reproducție în Zootehnie
— Laboratorul Central pentru Carantină Fitosanitară
— Laboratorul Central pentru Calitatea Semințelor și a Materialului Săditor
— Insitutul pentru Controlul produselor Biologice și Medicamentelor de Uz Veterinar
— Institutul de Igienă și Sănătate Publică și Veterinară
— Institutul de Diagnostic și Sănătate Animală
— Institutul de Stat pentru Testarea și Inregistrarea Soiurilor
— Banca de Resurse Genetice Vegetale
— Agenția Națională pentru Dezvoltarea și Implementarea Programelor de Reconstrucție a Zonele Miniere
— Agenția Națională pentru Substanțe și Preparate Chimice Periculoase
— Agenția Națională de Controlul Exporturilor Strategice și al Interzicerii Armelor Chimice
— Administrația Rezervației Biosferei „Delta Dunării” Tulcea
— Regia Națională a Pădurilor (ROMSILVA)
— Administrația Națională a Rezervelor de Stat
— Administrația Națională Apele Române
— Administrația Națională de Meteorologie
— Comisia Națională pentru Reciclarea Materialelor
— Comisia Națională pentru Controlul Activităților Nucleare
— Agenția Manageriala de Cercetare Stiințifică, Inovare și Transfer Tehnologic
— Oficiul pentru Administrare și Operare al Infrastructurii de Comunicații de Date „RoEduNet”
— Inspecția de Stat pentru Controlul Cazanelor, Recipientelor sub Presiune și Instalațiilor de Ridicat
— Centrul Român pentru Pregătirea și Perfecționarea Personalului din Transporturi Navale
— Inspectoratul Navigației Civile (INC)
— Regia Autonomă Registrul Auto Român
— Agenția Spațială Română
— Scoala Superioară de Aviație Civilă
— Regia Autonomă Autoritatea Aeronautică Civilă Română
— Aeroclubul României
— Centrul de Pregătire pentru Personalul din Industrie Bușteni
— Centrul Român de Comerț Exterior
— Centrul de Formare și Management București
— Agenția de Cercetare pentru Tehnică și Tehnologii militare
— Agenția Română de Intervenții și Salvare Navală-ARSIN
— Asociația Română de Standardizare (ASRO)
— Asociația de Acreditare din România (RENAR)
— Comisia Națională de Prognoză (CNP)
— Institutul Național de Statistică (INS)
— Comisia Națională a Valorilor Mobiliare (CNVM)
— Comisia de Supraveghere a Asigurărilor (CSA)
— Comisia de Supraveghere a Sistemului de Pensii Private
— Consiliul Economic și Social (CES)
— Agenția Domeniilor Statului
— Oficiul Național al Registrului Comerțului
— Autoritatea pentru Valorificarea Activelor Statului (AVAS)
— Consiliul Național pentru Studierea Arhivelor Securității
— Avocatul Poporului
— Institutul Național de Administrație (INA)
— Inspectoratul Național pentru Evidența Persoanelor
— Oficiul de Stat pentru Invenții și Mărci (OSIM)
— Oficiul Român pentru Drepturile de Autor (ORDA)
— Oficiul Național al Monumentelor Istorice
— Oficiul Național de Prevenire și Combatere a Spălării banilor (ONPCSB)
— Biroul Român de Metrologie Legală
— Inspectoratul de Stat în Construcții
— Compania Națională de Investiții
— Compania Națională de Autostrăzi și Drumuri Naționale
— Agenția Națională de Cadastru și Publicitate Imobiliară
— Administrația Națională a Imbunătățirilor Funciare
— Garda Financiară
— Garda Națională de Mediu
— Institutul Național de Expertize Criminalistice
— Institutul Național al Magistraturii
— Scoala Nationala de Grefieri
— Administrația Generală a Penitenciarelor
— Oficiul Registrului Național al Informațiilor Secrete de Stat
— Autoritatea Națională a Vămilor
— Banca Națională a României
— Regia Autonomă „Monetăria Statului”
— Regia Autonomă „Imprimeria Băncii Naționale”
— Regia Autonomă „Monitorul Oficial”
— Oficiul Național pentru Cultul Eroilor
— Oficiul Român pentru Adopții
— Oficiul Român pentru Imigrări
— Compania Națională „Loteria Română”
— Compania Națională „ROMTEHNICA”
— Compania Națională „ROMARM”
— Agenția Națională pentru Romi
— Agenția Națională de Presă „ROMPRESS”
— Regia Autonomă „Administrația Patrimoniului Protocolului de Stat”
— Institute și Centre de Cercetare (istraživački instituti i centri)
— Instituții de Invățământ de Stat (državne obrazovne ustanove)
— Universități de Stat (državna sveučilišta)
— Muzee (muzeji)
— Biblioteci de Stat (državne knjižnice)
— Teatre de Stat, Opere, Operete, filarmonica, centre și case de Cultură, (državna kazališta, opere, filharmonijski orkestri, kulturni domovi i centri)
— Reviste (magazini)
— Edituri (izdavačke kuće)
— Inspectorate Scolare, de Cultură, de Culte (inspektorati za školstvo, kulturu i kultove)
— Complexuri, Federații și Cluburi Sportive (sportski savezi i klubovi)
— Spitale, Sanatorii, Policlinici, Dispensare, Centre Medicale, Institute medico-Legale, Stații Ambulanță (bolnice, sanatoriji, klinike, medicinske jedinice, zdravstveno-pravne ustanove, stanice hitne pomoći)
— Unități de Asistență Socială (jedinice za socijalnu pomoć)
— Tribunale (sudovi)
— Judecătorii (suci)
— Curți de Apel (žalbeni sudovi)
— Penitenciare (kaznionice)
— Parchetele de pe lângă Instanțele Judecătorești (uredi državnog tužiteljstva)
— Unități Militare (vojne jedinice)
— Instanțe Militare (vojni sudovi)
— Inspectorate de Poliție (policijski inspektorati)
— Centre de Odihnă (domovi za umirovljenike)
Slovenija
— Javni zavodi s področja vzgoje, izobraževanja ter športa (javne ustanove iz područja odgoja, obrazovanja i sporta)
— Javni zavodi s področja zdravstva (javne ustanove iz područja zdravstva)
— Javni zavodi s področja socialnega varstva (javne ustanove iz područja socijalnog osiguranja)
— Javni zavodi s področja kulture (javne ustanove iz područja kulture)
— Javni zavodi s področja raziskovalne dejavnosti (javne ustanove iz područja znanosti i istraživanja)
— Javni zavodi s področja kmetijstva in gozdarstva (javne ustanove iz područja poljoprivrede i šumarstva)
— Javni zavodi s področja okolja in prostora (javne ustanove iz područja okoliša i prostornog planiranja)
— Javni zavodi s področja gospodarskih dejavnosti (javne ustanove iz područja gospodarskih djelatnosti)
— Javni zavodi s področja malega gospodarstva in turizma (javne ustanove iz područja malog poduzetništva i turizma)
— Javni zavodi s področja javnega reda in varnosti (javne ustanove iz područja javnog reda i sigurnosti)
— Agencije (agencije)
— Skladi socialnega zavarovanja (fondovi socijalnog osiguranja)
— Javni skladi na ravni države in na ravni občin (javni fondovi na razini države i općina)
— Družba za avtoceste v RS
— Subjekti koji su osnovani od strane države ili lokalnih tijela koji se financiraju iz proračuna Republike Slovenije ili lokalnih tijela
— Druge pravne osobe na koje se odnosi definicija državnih osoba iz ZJN-2, članak 3. drugi stavak
Slovačka
— Bilo koja javna osoba osnovana na temelju određenog pravnog propisa ili administrativne mjere kako bi se zadovoljila potreba od općeg interesa, koja nije industrijske ili komercijalne naravi i koja istodobno ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
—— u potpunosti ili djelomično ju financira naručitelj, tj. vladino tijelo, općina, samoupravna regija ili druga pravna osoba koja istodobno ispunjava uvjete iz članka 1. stavka 9. točaka (a) ili (b) ili (c) Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,
— njome upravlja ili ju nadzire naručitelj, tj. vladino tijelo, općina, samoupravna regija ili drugo javno-pravno tijelo koje istodobno ispunjava uvjete iz članka 1. stavka 9. točaka (a) ili (b) ili (c) Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,
— naručitelj, tj. vladino tijelo, općina, samoupravna regija ili druga pravna osoba koja istodobno ispunjava uvjete iz članka 1. stavka 9. točaka (a) ili (b) ili (c) Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, imenuje ili bira više od jedne polovine članova njenog upravnog ili nadzornog odbora.
Takve osobe su javno-pravna tijela koja obavljaju djelatnosti, kao na primjer:
— u skladu s Aktom br. 16/2004 zb. o Slovačkoj televiziji
— u skladu s Aktom br. 619/2003 zb. o Slovačkom radiju
— u skladu s Aktom br. 581/2004 zb. o poduzećima za zdravstveno osiguranje po tekstu Akta br. 719/2004 zb. koje pružaju usluge javnog zdravstvenog osiguranja u skladu s Aktom br. 580/2004 zb. o zdravstvenom osiguranju po tekstu Akta br. 718/2004 zb.,
— u skladu s Aktom br. 121/2005 zb., kojim je službeno objavljen pročišćeni tekst Akta br. 461/2003 o socijalnom osiguranju, kako je izmijenjen.
Finska
Javna tijela ili tijela i poduzeća pod javnim nadzorom osim onih industrijske ili komercijalne prirode.
Švedska
Sva tijela koja nisu komercijalne prirode i čije su javne nabave pod nadzorom švedskog tijela za tržišno natjecanje.
Ujedinjena Kraljevina
Tijela
— Design Council
— Health and Safety Executive
— National Research Development Corporation
— Public Health Laboratory Service Board
— Advisory, Conciliation and Arbitration Service
— Commission for the New Towns
— National Blood Authority
— National Rivers Authority
— Scottish Enterprise
— Ordnance Survey
— Financial Services Authority
Kategorije
— Uzdržavane škole
— Sveučilišta i više škole koje uglavnom financiraju drugi naručitelji
— Nacionalni muzeji i galerije
— Vijeća za istraživanje
— Požarni uredi
— National Health Service Strategic Health Authorities
— Policijska tijela
— Udruženja za razvoj novih gradova
— Udruženja za urbanistički razvoj
PRILOG IV.
SREDIŠNJA VLADINA TIJELA ( 31 )
Belgija
|
1. Services publics fédéraux (Ministries): |
1. Federale Overheidsdiensten (Ministries): |
|
SPF Chancellerie du Premier Ministre; |
FOD Kanselarij van de Eerste Minister; |
|
SPF Personnel et Organisation; |
FOD Kanselarij Personeel en Organisatie; |
|
SPF Budget et Contrôle de la Gestion; |
FOD Budget en Beheerscontrole; |
|
SPF Technologie de l’Information et de la Communication (Fedict); |
FOD Informatie- en Communicatietechnologie (Fedict); |
|
SPF Affaires étrangères, Commerce extérieur et Coopération au Développement; |
FOD Buitenlandse Zaken, Buitenlandse Handel en Ontwikkelingssamenwerking; |
|
SPF Intérieur; |
FOD Binnenlandse Zaken; |
|
SPF Finances; |
FOD Financiën; |
|
SPF Mobilité et Transports; |
FOD Mobiliteit en Vervoer; |
|
SPF Emploi, Travail et Concertation sociale; |
FOD Werkgelegenheid, Arbeid en sociaal overleg |
|
SPF Sécurité Sociale et Institutions publiques de Sécurité Sociale; |
FOD Sociale Zekerheid en Openbare Instellingen van sociale Zekerheid |
|
SPF Santé publique, Sécurité de la Chaîne alimentaire et Environnement; |
FOD Volksgezondheid, Veiligheid van de Voedselketen en Leefmilieu; |
|
SPF Justice; |
FOD Justitie; |
|
SPF Economie, PME, Classes moyennes et Energie; |
FOD Economie, KMO, Middenstand en Energie; |
|
Ministère de la Défense; |
Ministerie van Landsverdediging; |
|
Service public de programmation Intégration sociale, Lutte contre la pauvreté et Economie sociale; |
Programmatorische Overheidsdienst Maatschappelijke Integratie, Armoedsbestrijding en sociale Economie; |
|
Service public fédéral de Programmation Développement durable; |
Programmatorische federale Overheidsdienst Duurzame Ontwikkeling; |
|
Service public fédéral de Programmation Politique scientifique; |
Programmatorische federale Overheidsdienst Wetenschapsbeleid; |
|
2. Régie des Bâtiments; |
2. Regie der Gebouwen; |
|
Office national de Sécurité sociale; |
Rijksdienst voor sociale Zekerheid; |
|
Institut national d’Assurance sociales pour travailleurs indépendants |
Rijksinstituut voor de sociale Verzekeringen der Zelfstandigen; |
|
Institut national d’Assurance Maladie-Invalidité; |
Rijksinstituut voor Ziekte- en Invaliditeitsverzekering; |
|
Office national des Pensions; |
Rijksdienst voor Pensioenen; |
|
Caisse auxiliaire d’Assurance Maladie-Invalidité; |
Hulpkas voor Ziekte-en Invaliditeitsverzekering; |
|
Fond des Maladies professionnelles; |
Fonds voor Beroepsziekten; |
|
Office national de l’Emploi; |
Rijksdienst voor Arbeidsvoorziening |
Bugarska
— Администрация на Народното събрание
— Aдминистрация на Президента
— Администрация на Министерския съвет
— Конституционен съд
— Българска народна банка
— Министерство на външните работи
— Министерство на вътрешните работи
— Министерство на държавната администрация и административната реформа
— Министерство на извънредните ситуации
— Министерство на земеделието и храните
— Министерство на здравеопазването
— Министерство на икономиката и енергетиката
— Министерство на културата
— Министерство на образованието и науката
— Министерство на околната среда и водите
— Министерство на отбраната
— Министерство на правосъдието
— Министерство на регионалното развитие и благоустройството
— Министерство на транспорта
— Министерство на труда и социалната политика
— Министерство на финансите
Državne agencije, državna povjerenstva, izvršne agencije i druga državna tijela osnovana na temelju zakona ili uredbe Vijeća ministara čija je uloga povezana s obnašanjem izvršne vlasti:
— Агенция за ядрено регулиране
— Висшата атестационна комисия
— Държавна комисия за енергийно и водно регулиране
— Държавна комисия по сигурността на информацията
— Комисия за защита на конкуренцията
— Комисия за защита на личните данни
— Комисия за защита от дискриминация
— Комисия за регулиране на съобщенията
— Комисия за финансов надзор
— Патентно ведомство на Република България
— Сметна палата на Република България
— Агенция за приватизация
— Агенция за следприватизационен контрол
— Български институт по метрология
— Държавна агенция „Архиви”
— Държавна агенция „Държавен резерв и военновременни запаси”
— Държавна агенция „Национална сигурност”
— Държавна агенция за бежанците
— Държавна агенция за българите в чужбина
— Държавна агенция за закрила на детето
— Държавна агенция за информационни технологии и съобщения
— Държавна агенция за метрологичен и технически надзор
— Държавна агенция за младежта и спорта
— Държавна агенция по горите
— Държавна агенция по туризма
— Държавна комисия по стоковите борси и тържища
— Институт по публична администрация и европейска интеграция
— Национален статистически институт
— Национална агенция за оценяване и акредитация
— Националната агенция за професионално образование и обучение
— Национална комисия за борба с трафика на хора
— Агенция „Митници”
— Агенция за държавна и финансова инспекция
— Агенция за държавни вземания
— Агенция за социално подпомагане
— Агенция за хората с увреждания
— Агенция по вписванията
— Агенция по геодезия, картография и кадастър
— Агенция по енергийна ефективност
— Агенция по заетостта
— Агенция по обществени поръчки
— Българска агенция за инвестиции
— Главна дирекция „Гражданска въздухоплавателна администрация”
— Дирекция „Материално-техническо осигуряване и социално обслужване” на Министерство на вътрешните работи
— Дирекция „Оперативно издирване” на Министерство на вътрешните работи
— Дирекция „Финансово-ресурсно осигуряване” на Министерство на вътрешните работи
— Дирекция за национален строителен контрол
— Държавна комисия по хазарта
— Изпълнителна агенция „Автомобилна администрация”
— Изпълнителна агенция „Борба с градушките”
— Изпълнителна агенция „Българска служба за акредитация”
— Изпълнителна агенция „Военни клубове и информация”
— Изпълнителна агенция „Главна инспекция по труда”
— Изпълнителна агенция „Държавна собственост на Министерството на отбраната”
— Изпълнителна агенция „Железопътна администрация”
— Изпълнителна агенция „Изпитвания и контролни измервания на въоръжение, техника и имущества”
— Изпълнителна агенция „Морска администрация”
— Изпълнителна агенция „Национален филмов център”
— Изпълнителна агенция „Пристанищна администрация”
— Изпълнителна агенция „Проучване и поддържане на река Дунав”
— Изпълнителна агенция „Социални дейности на Министерството на отбраната”
— Изпълнителна агенция за икономически анализи и прогнози
— Изпълнителна агенция за насърчаване на малките и средни предприятия
— Изпълнителна агенция по лекарствата
— Изпълнителна агенция по лозата и виното
— Изпълнителна агенция по околна среда
— Изпълнителна агенция по почвените ресурси
— Изпълнителна агенция по рибарство и аквакултури
— Изпълнителна агенция по селекция и репродукция в животновъдството
— Изпълнителна агенция по сортоизпитване, апробация и семеконтрол
— Изпълнителна агенция по трансплантация
— Изпълнителна агенция по хидромелиорации
— Комисията за защита на потребителите
— Контролно-техническата инспекция
— Национален център за информация и документация
— Национален център по радиобиология и радиационна защита
— Национална агенция за приходите
— Национална ветеринарномедицинска служба
— Национална служба „Полиция”
— Национална служба „Пожарна безопасност и защита на населението”
— Национална служба за растителна защита
— Национална служба за съвети в земеделието
— Национална служба по зърното и фуражите
— Служба „Военна информация”
— Служба „Военна полиция”
— Фонд „Републиканска пътна инфраструктура”
— Авиоотряд 28
Češka
— Ministerstvo dopravy
— Ministerstvo financí
— Ministerstvo kultury
— Ministerstvo obrany
— Ministerstvo pro místní rozvoj
— Ministerstvo práce a sociálních vecí
— Ministerstvo prumyslu a obchodu
— Ministerstvo spravedlnosti
— Ministerstvo školství, mládeže a telovýchovy
— Ministerstvo vnitra
— Ministerstvo zahranicních vecí
— Ministerstvo zdravotnictví
— Ministerstvo zemedelství
— Ministerstvo životního prostredí
— Poslanecká snemovna PCR
— Senát PCR
— Kancelár prezidenta
— Ceský statistický úrad
— Ceský úrad zememericský a katastrální
— Úrad prumyslového vlastnictví
— Úrad pro ochranu osobních údaju
— Bezpecnostní informacní služba
— Národní bezpecnostní úrad
— Ceská akademie ved
— Vezenská služba
— Ceský bánský úrad
— Úrad pro ochranu hospodárské souteže
— Správa státních hmotných rezerv
— Státní úrad pro jadernou bezpecnost
— Ceská národní banka
— Energetický regulacní úrad
— Úrad vlády České republiky
— Ústavní soud
— Nejvyšší soud
— Nejvyšší správní soud
— Nejvyšší státní zastupitelství
— Nejvyšší kontrolní úrad
— Kancelár Verejného ochránce práv
— Grantová agentura České republiky
— Státní úrad inspekce práce
— Český telekomunikacní úrad
Danska
— Folketinget
— Rigsrevisionen
— Statsministeriet
— Udenrigsministeriet
— Beskæftigelsesministeriet
— 5 styrelser og institutioner (5 agencija i ustanova)
— Domstolsstyrelsen
— Finansministeriet
— 5 styrelser og institutioner (5 agencija i ustanova)
— Forsvarsministeriet
— 5 styrelser og institutioner (5 agencija i ustanova)
— Ministeriet for Sundhed og Forebyggelse
— Adskillige styrelser og institutioner, herunder Statens Serum Institut (Nekoliko agencija i ustanova, uključujući Statens Serum Institut)
— Justitsministeriet
— Rigspolitichefen, anklagemyndigheden samt 1 direktorat og et antal styrelser (Povjerenik policije, javni tužitelj, 1 uprava i niz agencija)
— Kirkeministeriet
— 10 stiftsøvrigheder (10 uprava dijaceza)
— Kulturministeriet – Ministarstvo kulture
— 4 styrelser samt et antal statsinstitutioner (4 odjela i niz ustanova)
— Miljøministeriet
— 5 styrelser (5 agencija)
— Ministeriet for Flygtninge, Invandrere og Integration
— 1 styrelse (1 agencija)
— Ministeriet for Fødevarer, Landbrug og Fiskeri
— 4 direktoraterog institutioner (4 uprave i ustanove)
— Ministeriet for Videnskab, Teknologi og Udvikling
— Adskillige styrelser og institutioner, Forskningscenter Risø og Statens uddannelsesbygninger (Nekoliko agencija i ustanova, uljučujući Državni laboratorij Risoe i Danske državne ustanove za istraživanje i obrazovanje)
— Skatteministeriet
— 1 styrelse og institutioner (1 agencija i nekoliko ustanova)
— Velfærdsministeriet
— 3 styrelser og institutioner (3 agencije i nekoliko ustanova)
— Transportministeriet
— 7 styrelser og institutioner, herunder Øresundsbrokonsortiet (7 agencija i ustanova, uključujući Øresundsbrokonsortiet)
— Undervisningsministeriet
— 3 styrelser, 4 undervisningsinstitutioner og 5 andre institutioner (3 agencije, 4 obrazovne ustanove, 5 drugih institucija)
— Økonomi- og Erhvervsministeriet
— Adskilligestyrelser og institutioner (Nekoliko agencija i ustanova)
— Klima- og Energiministeriet
— 3 styrelse og institutioner (3 agencije i ustanove)
Njemačka
— Auswärtiges Amt
— Bundeskanzleramt
— Bundesministerium für Arbeit und Soziales
— Bundesministerium für Bildung und Forschung
— Bundesministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Verbraucherschutz
— Bundesministerium der Finanzen
— Bundesministerium des Innern (samo civilna roba)
— Bundesministerium für Gesundheit
— Bundesministerium für Familie, Senioren, Frauen und Jugend
— Bundesministerium der Justiz
— Bundesministerium für Verkehr, Bau und Stadtentwicklung
— Bundesministerium für Wirtschaft und Technologie
— Bundesministerium für wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung
— Bundesministerium der Verteidigung (izuzev vojnih roba)
— Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit
Estonija
— Vabariigi Presidendi Kantselei;
— Eesti Vabariigi Riigikogu;
— Eesti Vabariigi Riigikohus;
— Riigikontroll;
— Õiguskantsler;
— Riigikantselei;
— Rahvusarhiiv;
— Haridus- ja Teadusministeerium;
— Justiitsministeerium;
— Kaitseministeerium;
— Keskkonnaministeerium;
— Kultuuriministeerium;
— Majandus- ja Kommunikatsiooniministeerium;
— Põllumajandusministeerium;
— Rahandusministeerium;
— Siseministeerium;
— Sotsiaalministeerium;
— Välisministeerium;
— Keeleinspektsioon;
— Riigiprokuratuur;
— Teabeamet;
— Maa-amet;
— Keskkonnainspektsioon;
— Metsakaitse- ja Metsauuenduskeskus;
— Muinsuskaitseamet;
— Patendiamet;
— Tarbijakaitseamet;
— Riigihangete Amet;
— Taimetoodangu Inspektsioon;
— Põllumajanduse Registrite ja Informatsiooni Amet;
— Veterinaar- ja Toiduamet
— Konkurentsiamet;
— Maksu -ja Tolliamet;
— Statistikaamet;
— Kaitsepolitseiamet;
— Kodakondsus- ja Migratsiooniamet;
— Piirivalveamet;
— Politseiamet;
— Eesti Kohtuekspertiisi Instituut;
— Keskkriminaalpolitsei;
— Päästeamet;
— Andmekaitse Inspektsioon;
— Ravimiamet;
— Sotsiaalkindlustusamet;
— Tööturuamet;
— Tervishoiuamet;
— Tervisekaitseinspektsioon;
— Tööinspektsioon;
— Lennuamet;
— Maanteeamet;
— Veeteede Amet;
— Julgestuspolitsei;
— Kaitseressursside Amet;
— Kaitseväe Logistikakeskus;
— Tehnilise Järelevalve Amet.
Irska
— President’s Establishment
— Houses of the Oireachtas - [Parliament]
— Department of theTaoiseach - [Prime Minister]
— Central Statistics Office
— Department of Finance
— Office of the Comptroller and Auditor General
— Office of the Revenue Commissioners
— Office of Public Works
— State Laboratory
— Office of the Attorney General
— Office of the Director of Public Prosecutions
— Valuation Office
— Office of the Commission for Public Service Appointments
— Public Appointments Service
— Office of the Ombudsman
— Chief State Solicitor’s Office
— Department of Justice, Equality and Law Reform
— Courts Service
— Prisons Service
— Office of the Commissioners of Charitable Donations and Bequests
— Department of the Environment, Heritage and Local Government
— Department of Education and Science
— Department of Communications, Energy and Natural Resources
— Department of Agriculture, Fisheries and Food
— Department of Transport
— Department of Health and Children
— Department of Enterprise, Trade and Employment
— Department of Arts, Sports and Tourism
— Department of Defence
— Department of Foreign Affairs
— Department of Social and Family Affairs
— Department of Community, Rural and Gaeltacht — [Gaelic speaking regions] Affairs
— Arts Council
— National Gallery.
Grčka
— Υπουργείο Εσωτερικών;
— Υπουργείο Εξωτερικών;
— Υπουργείο Οικονομίας και Οικονομικών;
— Υπουργείο Ανάπτυξης;
— Υπουργείο Δικαιοσύνης;
— Υπουργείο Εθνικής Παιδείας και Θρησκευμάτων;
— Υπουργείο Πολιτισμού;
— Υπουργείο Υγείας και Κοινωνικής Αλληλεγγύης;
— Υπουργείο Περιβάλλοντος, Χωροταξίας και Δημοσίων Έργων;
— Υπουργείο Απασχόλησης και Κοινωνικής Προστασίας;
— Υπουργείο Μεταφορών και Επικοινωνιών;
— Υπουργείο Αγροτικής Ανάπτυξης και Τροφίμων;
— Υπουργείο Εμπορικής Ναυτιλίας, Αιγαίου και Νησιωτικής Πολιτικής;
— Υπουργείο Μακεδονίας- Θράκης;
— Γενική Γραμματεία Επικοινωνίας;
— Γενική Γραμματεία Ενημέρωσης;
— Γενική Γραμματεία Νέας Γενιάς;
— Γενική Γραμματεία Ισότητας;
— ενική Γραμματεία Κοινωνικών Ασφαλίσεων;
— Γενική Γραμματεία Απόδημου Ελληνισμού;
— Γενική Γραμματεία Βιομηχανίας;
— Γενική Γραμματεία Έρευνας και Τεχνολογίας;
— Γενική Γραμματεία Αθλητισμού;
— Γενική Γραμματεία Δημοσίων Έργων;
— Γενική Γραμματεία Εθνικής Στατιστικής Υπηρεσίας Ελλάδος;
— Εθνικό Συμβούλιο Κοινωνικής Φροντίδας;
— Οργανισμός Εργατικής Κατοικίας;
— Εθνικό Τυπογραφείο;
— Γενικό Χημείο του Κράτους;
— Ταμείο Εθνικής Οδοποιίας;
— Εθνικό Καποδιστριακό Πανεπιστήμιο Αθηνών;
— Αριστοτέλειο Πανεπιστήμιο Θεσσαλονίκης;
— Δημοκρίτειο Πανεπιστήμιο Θράκης;
— Πανεπιστήμιο Αιγαίου;
— Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων;
— Πανεπιστήμιο Πατρών;
— Πανεπιστήμιο Μακεδονίας;
— Πολυτεχνείο Κρήτης;
— Σιβιτανίδειος Δημόσια Σχολή Τεχνών και Επαγγελμάτων;
— Αιγινήτειο Νοσοκομείο;
— Αρεταίειο Νοσοκομείο;
— Εθνικό Κέντρο Δημόσιας Διοίκησης;
— Οργανισμός Διαχείρισης Δημοσίου Υλικού;
— Οργανισμός Γεωργικών Ασφαλίσεων;
— Οργανισμός Σχολικών Κτιρίων;
— Γενικό Επιτελείο Στρατού;
— Γενικό Επιτελείο Ναυτικού;
— Γενικό Επιτελείο Αεροπορίας;
— Ελληνική Επιτροπή Ατομικής Ενέργειας;
— Γενική Γραμματεία Εκπαίδευσης Ενηλίκων;
— Υπουργείο Εθνικής Άμυνας;
— Γενική Γραμματεία Εμπορίου.
Španjolska
— Presidencia de Gobierno
— Ministerio de Asuntos Exteriores y de Cooperación
— Ministerio de Justicia
— Ministerio de Defensa
— Ministerio de Economía y Hacienda
— Ministerio del Interior
— Ministerio de Fomento
— Ministerio de Educación, Política Social y Deportes
— Ministerio de Industria, Turismo y Comercio
— Ministerio de Trabajo e Inmigración
— Ministerio de la Presidencia
— Ministerio de Administraciones Públicas
— Ministerio de Cultura
— Ministerio de Sanidad y Consumo
— Ministerio de Medio Ambiente y Medio Rural y Marino
— Ministerio de Vivienda
— Ministerio de Ciencia e Innovación
— Ministerio de Igualdad
Francuska
1) Ministarstva
— Services du Premier ministre
— Ministère chargé de la santé, de la jeunesse et des sports
— Ministère chargé de l’intérieur, de l’outre-mer et des collectivités territoriales
— Ministère chargé de la justice
— Ministère chargé de la défense
— Ministère chargé des affaires étrangères et européennes
— Ministère chargé de l’éducation nationale
— Ministère chargé de l’économie, des finances et de l’emploi
— Secrétariat d’Etat aux transports
— Secrétariat d’Etat aux entreprises et au commerce extérieur
— Ministère chargé du travail, des relations sociales et de la solidarité
— Ministère chargé de la culture et de la communication
— Ministère chargé du budget, des comptes publics et de la fonction publique
— Ministère chargé de l’agriculture et de la pêche
— Ministère chargé de l’enseignement supérieur et de la recherche
— Ministère chargé de l’écologie, du développement et de l’aménagement durables
— Secrétariat d’Etat à la fonction publique
— Ministère chargé du logement et de la ville
— Secrétariat d’Etat à la coopération et à la francophonie
— Secrétariat d’Etat à l’outre-mer
— Secrétariat d’Etat à la jeunesse, des sports et de la vie associative
— Secrétariat d’Etat aux anciens combattants
— Ministère chargé de l’immigration, de l’intégration, de l’identité nationale et du co-développement
— Secrétariat d’Etat en charge de la prospective et de l’évaluation des politiques publiques
— Secrétariat d’Etat aux affaires européennes,
— Secrétariat d’Etat aux affaires étrangères et aux droits de l’homme
— Secrétariat d’Etat à la consommation et au tourisme
— Secrétariat d’Etat à la politique de la ville
— Secrétariat d’Etat à la solidarité
— Secrétariat d’Etat en charge de l’industrie et de la consommation
— Secrétariat d’Etat en charge de l’emploi
— Secrétariat d’Etat en charge du commerce, de l’artisanat, des PME, du tourisme et des services
— Secrétariat d’Etat en charge de l’écologie
— Secrétariat d’Etat en charge du développement de la région-capitale
— Secrétariat d’Etat en charge de l’aménagement du territoire
2) Ustanove, neovisna tijela i jurisdikcije
— Présidence de la République
— Assemblée Nationale
— Sénat
— Conseil constitutionnel
— Conseil économique et social
— Conseil supérieur de la magistrature
— Agence française contre le dopage
— Autorité de contrôle des assurances et des mutuelles
— Autorité de contrôle des nuisances sonores aéroportuaires
— Autorité de régulation des communications électroniques et des postes
— Autorité de sûreté nucléaire
— Autorité indépendante des marchés financiers
— Comité national d’évaluation des établissements publics à caractère scientifique, culturel et professionnel
— Commission d’accès aux documents administratifs
— Commission consultative du secret de la défense nationale
— Commission nationale des comptes de campagne et des financements politiques
— Commission nationale de contrôle des interceptions de sécurité
— Commission nationale de déontologie de la sécurité
— Commission nationale du débat public
— Commission nationale de l’informatique et des libertés
— Commission des participations et des transferts
— Commission de régulation de l’énergie
— Commission de la sécurité des consommateurs
— Commission des sondages
— Commission de la transparence financière de la vie politique
— Conseil de la concurrence
— Conseil des ventes volontaires de meubles aux enchères publiques
— Conseil supérieur de l’audiovisuel
— Défenseur des enfants
— Haute autorité de lutte contre les discriminations et pour l’égalité
— Haute autorité de santé
— Médiateur de la République
— Cour de justice de la République
— Tribunal des Conflits
— Conseil d’Etat
— Cours administratives d’appel
— Tribunaux administratifs
— Cour des Comptes
— Chambres régionales des Comptes
— Cours et tribunaux de l’ordre judiciaire (Cour de Cassation, Cours d’Appel, Tribunaux d’instance et Tribunaux de grande instance)
3) Državne javne ustanove
— Académie de France à Rome
— Académie de marine
— Académie des sciences d’outre-mer
— Académie des technologies
— Agence centrale des organismes de sécurité sociale (ACOSS)
— Agence de biomédicine
— Agence pour l’enseignement du français à l’étranger
— Agence française de sécurité sanitaire des aliments
— Agence française de sécurité sanitaire de l’environnement et du travail
— Agence Nationale pour la cohésion sociale et l’égalité des chances
— Agence nationale pour la garantie des droits des mineurs
— Agences de l’eau
— Agence Nationale de l’Accueil des Etrangers et des migrations
— Agence nationale pour l’amélioration des conditions de travail (ANACT)
— Agence nationale pour l’amélioration de l’habitat (ANAH)
— Agence Nationale pour la Cohésion Sociale et l’Egalité des Chances
— Agence nationale pour l’indemnisation des français d’outre-mer (ANIFOM)
— Assemblée permanente des chambres d’agriculture (APCA)
— Bibliothèque publique d’information
— Bibliothèque nationale de France
— Bibliothèque nationale et universitaire de Strasbourg
— Caisse des Dépôts et Consignations
— Caisse nationale des autoroutes (CNA)
— Caisse nationale militaire de sécurité sociale (CNMSS)
— Caisse de garantie du logement locatif social
— Casa de Velasquez
— Centre d’enseignement zootechnique
— Centre d’études de l’emploi
— Centre d’études supérieures de la sécurité sociale
— Centres de formation professionnelle et de promotion agricole
— Centre hospitalier des Quinze-Vingts
— Centre international d’études supérieures en sciences agronomiques (Montpellier Sup Agro)
— Centre des liaisons européennes et internationales de sécurité sociale
— Centre des Monuments Nationaux
— Centre national d’art et de culture Georges Pompidou
— Centre national des arts plastiques
— Centre national de la cinématographie
— Centre National d’Etudes et d’expérimentation du machinisme agricole, du génie rural, des eaux et des forêts (CEMAGREF)
— Centre national du livre
— Centre national de documentation pédagogique
— Centre national des œuvres universitaires et scolaires (CNOUS)
— Centre national professionnel de la propriété forestière
— Centre National de la Recherche Scientifique (C.N.R.S)
— Centres d’éducation populaire et de sport (CREPS)
— Centres régionaux des œuvres universitaires (CROUS)
— Collège de France
— Conservatoire de l’espace littoral et des rivages lacustres
— Conservatoire National des Arts et Métiers
— Conservatoire national supérieur de musique et de danse de Pariz
— Conservatoire national supérieur de musique et de danse de Lyon
— Conservatoire national supérieur d’art dramatique
— Ecole centrale de Lille
— Ecole centrale de Lyon
— École centrale des arts et manufactures
— École française d’archéologie d’Athènes
— École française d’Extrême-Orient
— École française de Rome
— École des hautes études en sciences sociales
— Ecole du Louvre
— École nationale d’administration
— École nationale de l’aviation civile (ENAC)
— École nationale des Chartes
— École nationale d’équitation
— Ecole Nationale du Génie de l’Eau et de l’environnement de Strasbourg
— Écoles nationales d’ingénieurs
— Ecole nationale d’ingénieurs des industries des techniques agricoles et alimentaires de Nantes
— Écoles nationales d’ingénieurs des travaux agricoles
— École nationale de la magistrature
— Écoles nationales de la marine marchande
— École nationale de la santé publique (ENSP)
— École nationale de ski et d’alpinisme
— École nationale supérieure des arts décoratifs
— École nationale supérieure des arts et techniques du théâtre
— École nationale supérieure des arts et industries textiles Roubaix
— Écoles nationales supérieures d’arts et métiers
— École nationale supérieure des beaux-arts
— École nationale supérieure de céramique industrielle
— École nationale supérieure de l’électronique et de ses applications (ENSEA)
— Ecole nationale supérieure du paysage de Versailles
— Ecole Nationale Supérieure des Sciences de l’information et des bibliothécaires
— Ecole nationale supérieure de la sécurité sociale
— Écoles nationales vétérinaires
— École nationale de voile
— Écoles normales supérieures
— École polytechnique
— École technique professionnelle agricole et forestière de Meymac (Corrèze)
— École de sylviculture Crogny (Aube)
— École de viticulture et d’œnologie de la Tour- Blanche (Gironde)
— École de viticulture - Avize (Marne)
— Etablissement national d’enseignement agronomique de Dijon
— Établissement national des invalides de la marine (ENIM)
— Établissement national de bienfaisance Koenigswarter
— Établissement public du musée et du domaine national de Versailles
— Fondation Carnegie
— Fondation Singer-Polignac
— Haras nationaux
— Hôpital national de Saint-Maurice
— Institut des hautes études pour la science et la technologie
— Institut français d’archéologie orientale du Caire
— Institut géographique national
— Institut National de l’origine et de la qualité
— Institut national des hautes études de sécurité
— Institut de veille sanitaire
— Institut National d’enseignement supérieur et de recherche agronomique et agroalimentaire de Rennes
— Institut National d’Etudes Démographiques (I.N.E.D)
— Institut National d’Horticulture
— Institut National de la jeunesse et de l’éducation populaire
— Institut national des jeunes aveugles — Pariz
— Institut national des jeunes sourds — Bordeaux
— Institut national des jeunes sourds — Chambéry
— Institut national des jeunes sourds — Metz
— Institut national des jeunes sourds — Pariz
— Institut national de physique nucléaire et de physique des particules (I.N.P.N.P.P)
— Institut national de la propriété industrielle
— Institut National de la Recherche Agronomique (I.N.R.A)
— Institut National de la Recherche Pédagogique (I.N.R.P)
— Institut National de la Santé et de la Recherche Médicale (I.N.S.E.R.M)
— Institut national d’histoire de l’art (I.N.H.A.)
— Institut national de recherches archéologiques préventives
— Institut National des Sciences de l’Univers
— Institut National des Sports et de l’Education Physique
— Institut national supérieur de formation et de recherche pour l’éducation des jeunes handicapés et les enseignements inadaptés
— Instituts nationaux polytechniques
— Instituts nationaux des sciences appliquées
— Institut national de recherche en informatique et en automatique (INRIA)
— Institut national de recherche sur les transports et leur sécurité (INRETS)
— Institut de Recherche pour le Développement
— Instituts régionaux d’administration
— Institut des Sciences et des Industries du vivant et de l’environnement (Agro Paris Tech)
— Institut supérieur de mécanique de Paris
— Institut Universitaires de Formation des Maîtres
— Musée de l’armée
— Musée Gustave-Moreau
— Musée national de la marine
— Musée national J.-J.-Henner
— Musée du Louvre
— Musée du Quai Branly
— Muséum National d’Histoire Naturelle
— Musée Auguste-Rodin
— Observatoire de Paris
— Office français de protection des réfugiés et apatrides
— Office National des Anciens Combattants et des Victimes de Guerre (ONAC)
— Office national de la chasse et de la faune sauvage
— Office National de l’eau et des milieux aquatiques
— Office national d’information sur les enseignements et les professions (ONISEP)
— Office universitaire et culturel français pour l’Algérie
— Ordre national de la Légion d’honneur
— Palais de la découverte
— Parcs nationaux
— Universités
4) Druga nacionalna javna tijela
— Union des groupements d’achats publics (UGAP)
— Agence Nationale pour l’emploi (A.N.P.E)
— Caisse Nationale des Allocations Familiales (CNAF)
— Caisse Nationale d’Assurance Maladie des Travailleurs Salariés (CNAMS)
— Caisse Nationale d’Assurance-Vieillesse des Travailleurs Salariés (CNAVTS)
Hrvatska
(1) Državna tijela Republike Hrvatske:
— Hrvatski sabor,
— Predsjednik Republike Hrvatske,
— Ured Predsjednika Republike Hrvatske,
— Ured Predsjednika Republike Hrvatske nakon isteka mandata,
— Vlada Republike Hrvatske,
— uredi Vlade Republike Hrvatske,
— ministarstva,
— državni uredi,
— državne upravne organizacije,
— uredi državne uprave u županiji,
— Ustavni sud Republike Hrvatske,
— Vrhovni sud Republike Hrvatske,
— sudovi,
— Državno sudbeno vijeće,
— Državno odvjetništvo,
— Državnoodvjetničko vijeće,
— Ured pučkog pravobranitelja,
— Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave,
— Hrvatska narodna banka,
— Državni ured za reviziju;
(2) Državne agencije i uredi:
— Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo,
— Agencija za elektroničke medije,
— Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova,
— Agencija za javno-privatno partnerstvo,
— Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu,
— Agencija za lijekove i medicinske proizvode,
— Agencija za mobilnost i programe EU,
— Agencija za obalni linijski pomorski promet,
— Agencija za obnovu osječke Tvrđe,
— Agencija za odgoj i obrazovanje,
— Agencija za opremu pod tlakom,
— Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca,
— Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,
— Agencija za poljoprivredno zemljište,
— Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama,
— Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom,
— Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske,
— Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga,
— Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije,
— Agencija za sigurnost željezničkog prometa,
— Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih,
— Agencija za upravljanje državnom imovinom,
— Agencija za vodne putove,
— Agencija za zaštitu okoliša,
— Agencija za zaštitu osobnih podataka,
— Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja,
— Agencija za znanost i visoko obrazovanje,
— Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
— Financijska agencija,
— Hrvatska agencija za hranu,
— Hrvatska agencija za malo gospodarstvo,
— Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga,
— Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata,
— Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije,
— Hrvatska akreditacijska agencija,
— Hrvatska energetska regulatorna agencija,
— Hrvatska izvještajna novinska agencija,
— Hrvatska poljoprivredna agencija,
— Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.;
Italija
1) Naručitelji
— Presidenza del Consiglio dei Ministri
— Ministero degli Affari Esteri
— Ministero dell’Interno
— Ministero della Giustizia e Uffici giudiziari (esclusi i giudici di pace)
— Ministero della Difesa
— Ministero dell’Economia e delle Finanze
— Ministero dello Sviluppo Economico
— Ministero delle Politiche Agricole, Alimentari e Forestali
— Ministero dell’Ambiente — Tutela del Territorio e del Mare
— Ministero delle Infrastrutture e dei Trasporti
— Ministero del Lavoro, della Salute e delle Politiche Sociali
— Ministero dell’ Istruzione, Università e Ricerca
— Ministero per i Beni e le Attività culturali, comprensivo delle sue articolazioni periferiche
2) Druga nacionalna javna tijela:
— CONSIP (Concessionaria Servizi Informatici Pubblici)
Cipar
— Προεδρία και Προεδρικό Μέγαρο
—— Γραφείο Συντονιστή Εναρμόνισης
— Υπουργικό Συμβούλιο
— Βουλή των Αντιπροσώπων
— Δικαστική Υπηρεσία
— Νομική Υπηρεσία της Δημοκρατίας
— Ελεγκτική Υπηρεσία της Δημοκρατίας
— Επιτροπή Δημόσιας Υπηρεσίας
— Επιτροπή Εκπαιδευτικής Υπηρεσίας
— Γραφείο Επιτρόπου Διοικήσεως
— Επιτροπή Προστασίας Ανταγωνισμού
— Υπηρεσία Εσωτερικού Ελέγχου
— Γραφείο Προγραμματισμού
— Γενικό Λογιστήριο της Δημοκρατίας
— Γραφείο Επιτρόπου Προστασίας Δεδομένων Προσωπικού Χαρακτήρα
— Γραφείο Εφόρου Δημοσίων Ενισχύσεων
— Αναθεωρητική Αρχή Προσφορών
— Υπηρεσία Εποπτείας και Ανάπτυξης Συνεργατικών Εταιρειών
— Αναθεωρητική Αρχή Προσφύγων
— Υπουργείο Άμυνας
— Υπουργείο Γεωργίας, Φυσικών Πόρων και Περιβάλλοντος
—— Τμήμα Γεωργίας
— Κτηνιατρικές Υπηρεσίες
— Τμήμα Δασών
— Τμήμα Αναπτύξεως Υδάτων
— Τμήμa Γeωλογικής Εpιsκόpηsης
— Μετεωρολογική Υπηρεσία
— Τμήμα Αναδασμού
— Υπηρεσία Μεταλλείων
— Ινστιτούτο Γεωργικών Ερευνών
— Τμήμα Αλιείας και Θαλάσσιων Ερευνών
— Υπουργείο Δικαιοσύνης και Δημοσίας Τάξεως
—— Αστυνομία
— Πυροσβεστική Υπηρεσία Κύπρου
— Τμήμα Φυλακών
— Υπουργείο Εμπορίου, Βιομηχανίας και Τουρισμού
—— Τμήμα Εφόρου Εταιρειών και Επίσημου Παραλήπτη
— Υπουργείο Εργασίας και Κοινωνικών Ασφαλίσεων
—— Τμήμα Εργασίας
— Τμήμα Κοινωνικών Ασφαλίσεων
— Τμήμα Υπηρεσιών Κοινωνικής Ευημερίας
— Κέντρο Παραγωγικότητας Κύπρου
— Ανώτερο Ξενοδοχειακό Ινστιτούτο Κύπρου
— Ανώτερο Τεχνολογικό Ινστιτούτο
— Τμήμα Επιθεώρησης Εργασίας
— Τμήμα Εργασιακών Σχέσεων
— Υπουργείο Εσωτερικών
—— Επαρχιακές Διοικήσεις
— Τμήμα Πολεοδομίας και Οικήσεως
— Τμήμα Αρχείου Πληθυσμού και Μεταναστεύσεως
— Τμήμα Κτηματολογίου και Χωρομετρίας
— Γραφείο Τύπου και Πληροφοριών
— Πολιτική Άμυνα
— Υπηρεσία Μέριμνας και Αποκαταστάσεων Εκτοπισθέντων
— Υπηρεσία Ασύλου
— Υπουργείο Εξωτερικών
— Υπουργείο Οικονομικών
—— Τελωνεία
— Τμήμα Εσωτερικών Προσόδων
— Στατιστική Υπηρεσία
— Τμήμα Κρατικών Αγορών και Προμηθειών
— Τμήμα Δημόσιας Διοίκησης και Προσωπικού
— Κυβερνητικό Τυπογραφείο
— Τμήμα Υπηρεσιών Πληροφορικής
— Υπουργείο Παιδείας και Πολιτισμού
— Υπουργείο Συγκοινωνιών και Έργων
—— Τμήμα Δημοσίων Έργων
— Τμήμα Αρχαιοτήτων
— Τμήμα Πολιτικής Αεροπορίας
— Τμήμα Εμπορικής Ναυτιλίας
— Τμήμα Οδικών Μεταφορών
— Τμήμα Ηλεκτρομηχανολογικών Υπηρεσιών
— Τμήμα Ηλεκτρονικών Επικοινωνιών
— Υπουργείο Υγείας
—— Φαρμακευτικές Υπηρεσίες
— Γενικό Χημείο
— Ιατρικές Υπηρεσίες και Υπηρεσίες Δημόσιας Υγείας
— Οδοντιατρικές Υπηρεσίες
— Υπηρεσίες Ψυχικής Υγείας
Latvija
1) Ministarstva, tajništva ministarstava za posebne zadaće i njima podređene ustanove
— Aizsardzibas ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Arlietu ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Bernu un gimenes lietu ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Ekonomikas ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Finanšu ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Iekšlietu ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Izglitibas un zinatnes ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Kulturas ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Labklajibas ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Regionalas attistibas un pašvaldibas lietu ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Satiksmes ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Tieslietu ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Veselibas ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Vides ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Zemkopibas ministrija un tas padotiba esošas iestades
— Ipašu uzdevumu ministra sekretariati un to padotiba esošas iestades
— Satversmes aizsardzibas birojs
2) Druge državne institucije
— Augstaka tiesa
— Centrala velešanu komisija
— Finanšu un kapitala tirgus komisija
— Latvijas Banka
— Prokuratura un tas parraudziba esošas iestades
— Saeimas kanceleja un tas padotiba esošas iestades
— Satversmes tiesa
— Valsts kanceleja un tas padotiba esošas iestades
— Valsts kontrole
— Valsts prezidenta kanceleja
— Tiesibsarga birojs
— Nacionala radio un televizijas padome
— Citas valsts iestades, kuras nav ministriju padotiba (Other state institutions not subordinate to ministries)
Litva
— Prezidenturos kanceliarija
— Seimo kanceliarija
— Ustanove odgovorne Seimasu [Parlament]:
—— Lietuvos mokslo taryba;
— Seimo kontrolieriu istaiga;
— Valstybes kontrole;
— Specialiuju tyrimu tarnyba;
— Valstybes saugumo departamentas;
— Konkurencijos taryba;
— Lietuvos gyventoju genocido ir rezistencijos tyrimo centras;
— Vertybiniu popieriu komisija;
— Ryšiu reguliavimo tarnyba;
— Nacionaline sveikatos taryba;
— Etnines kulturos globos taryba;
— Lygiu galimybiu kontrolieriaus tarnyba;
— Valstybine kulturos paveldo komisija;
— Vaiko teisiu apsaugos kontrolieriaus istaiga;
— Valstybine kainu ir energetikos kontroles komisija;
— Valstybine lietuviu kalbos komisija;
— Vyriausioji rinkimu komisija;
— Vyriausioji tarnybines etikos komisija;
— Žurnalistu etikos inspektoriaus tarnyba.
— Vyriausybes kanceliarija
— Ustanove odgovorne Vyriausybesu [Vlada]:
—— Ginklu fondas;
— Informacines visuomenes pletros komitetas;
— Kuno kulturos ir sporto departamentas;
— Lietuvos archyvu departamentas;
— Mokestiniu gincu komisija;
— Statistikos departamentas;
— Tautiniu mažumu ir išeivijos departamentas;
— Valstybine tabako ir alkoholio kontroles tarnyba;
— Viešuju pirkimu tarnyba;