EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 01996L0053-20150526
Council Directive 96/53/EC of 25 July 1996 laying down for certain road vehicles circulating within the Community the maximum authorized dimensions in national and international traffic and the maximum authorized weights in international traffic
Consolidated text: Direktiva Vijeća 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice
Direktiva Vijeća 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice
1996L0053 — HR — 26.05.2015 — 002.001
Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost
|
DIREKTIVA VIJEĆA 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. ( L 235 17.9.1996, 59) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
DIREKTIVA 2002/7/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. veljače 2002. |
L 67 |
47 |
9.3.2002 |
|
|
DIREKTIVA (EU) 2015/719 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 29. travnja 2015. |
L 115 |
1 |
6.5.2015 |
|
DIREKTIVA VIJEĆA 96/53/EZ
od 25. srpnja 1996.
o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 75.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije, ( 1 )
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora, ( 2 )
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.c Ugovora, ( 3 )
|
(1) |
budući da su Direktivom Vijeća 85/3/EEZ od 19. prosinca 1984. o masama, dimenzijama i nekim drugim tehničkim karakteristikama određenih cestovnih vozila, ( 4 ) u okviru zajedničke prometne politike, utvrđene zajedničke norme koje omogućavaju bolju upotrebu cestovnih vozila u prometu između država članica; |
|
(2) |
budući da je Direktiva 85/3/EEZ u više navrata znatno izmijenjena; budući da bi se ona prilikom sljedećih izmjena zbog jasnoće i racionalnosti trebala preinačiti u jedan tekst zajedno s Direktivom Vijeća 86/364/EEZ od 24. srpnja 1986. o dokazivanju usklađenosti vozila Direktivi 85/3/EEZ ( 5 ); |
|
(3) |
budući da bi razlike koje postoje između važećih normi država članica u vezi s masama i dimenzijama gospodarskih cestovnih vozila mogle negativno djelovati na uvjete tržišnog natjecanja te predstavljati prepreku u prometu između država članica; |
|
(4) |
budući da je prema načelu supsidijarnosti potrebno djelovati na razini Zajednice kako bi se uklonila ta prepreka; |
|
(5) |
budući da gore navedene norme odražavaju ravnotežu između racionalne i ekonomične upotrebe gospodarskih cestovnih vozila te zahtjeva u vezi s održavanjem infrastrukture, sigurnošću prometa na cestama, zaštitom okoliša i životnim uvjetima; |
|
(6) |
budući da bi zajedničke norme o dimenzijama vozila namijenjenih za prijevoz tereta trebale ostati dugoročno nepromijenjene; |
|
(7) |
budući da se kod gospodarskih vozila koja su registrirana ili puštena u promet u određenoj državi članici mogu primjenjivati dodatni tehnički uvjeti u vezi s masama i dimenzijama vozila; budući da ti uvjeti ne smiju biti prepreka u prometovanju gospodarskih vozila između država članica; |
|
(8) |
budući da bi trebalo proširiti definiciju „rashladnih vozila debelih stijenki” iz članka 2. Direktive 85/3/EEZ, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 89/388/EEZ, ( 6 ) kako bi države članice mogle dopustiti da na njihovom državnom području prometuju one hladnjače koje više ne zadovoljavaju izolacijske uvjete navedene u tom članku; |
|
(9) |
budući da je potrebno pojasniti pojam „komadni teret” kako bi se osigurala ujednačena primjena ove Direktive što se tiče dozvola za vozila ili skupa vozila kojima se prevozi takav teret; |
|
(10) |
budući da se tona općenito primjenjuje i shvaća kao mjerna jedinica za masu vozila, ona se upotrebljava i u ovoj Direktivi, no ipak se priznaje da je formalna jedinica mase njutn; |
|
(11) |
budući da bi se u okviru provođenja unutarnjeg tržišta područje primjene ove Direktive trebalo proširiti na unutarnji promet u pogledu karakteristika koje značajno utječu na uvjete tržišnog natjecanja u sektoru prometa, posebno što se tiče vrijednosti najveće dopuštene duljine i širine vozila i skupova vozila namijenjenih za prijevoz tereta; |
|
(12) |
budući da, što se tiče ostalih karakteristika vozila, države članice smiju na vlastitom državnom području primjenjivati različite vrijednosti od onih koje su utvrđene u ovoj Direktivi, ali samo za vozila koja se upotrebljavaju u unutarnjem prometu; |
|
(13) |
budući da skupovi vozila koji imaju rastezljive vučne spojnice u praksi dostižu najveću duljinu od 18,75 m pri najvećoj rastegnutosti; budući da je istu najveću duljinu potrebno odobriti i za skupove vozila koji imaju fiksne vučne spojnice; |
|
(14) |
budući da, uz najveću dopuštenu širinu od 2,50 m za vozila namijenjena prijevozu tereta, unutar vozila ne ostaje dovoljno prostora za učinkovit utovar paleta, zbog čega je došlo do toga da su države članice, u vlastitom zakonodavstvu koje se tiče unutarnjeg prijevoza, primjenjivale različite tolerancije preko te vrijednosti; budući da je stoga potrebna opća prilagodba trenutnoj situaciji kako bi se postavili jasni tehnički uvjeti, imajući na umu aspekte tih karakteristika koji se tiču sigurnosti prometa na cestama; |
|
(15) |
budući da, ako se najveća dopuštena širina vozila namijenjenih prijevozu tereta poveća na 2,55 m, tu normu treba također primijeniti na autobuse; budući da je za autobuse, međutim, potrebno predvidjeti prijelazno razdoblje kako bi navedeni proizvođači mogli prilagoditi svoja industrijska postrojenja; |
|
(16) |
budući da kod registracije i upotrebe vozila treba dati prednost pneumatskim ili istovrijednim ovjesima u odnosu na mehaničke ovjese kako bi se izbjeglo prekomjerno oštećenje ceste te osigurala upravljivost; budući da se ne smiju premašiti određena najveća osovinska opterećenja i da vozilo mora biti u stanju okrenuti se za 360° unutar određenih granica za prijeđenu stazu; |
|
(17) |
budući da državama članicama treba dopustiti da u domaćem prijevozu stvari na vlastitom državnom području dopuste prometovanje vozila ili skupova vozila čije dimenzije odstupaju od onih koje su navedene u ovoj Direktivi ako, prema definiciji iz ove Direktive, prijevozne usluge koje se obavljaju tim vozilima ne utječu značajno na međunarodno tržišno natjecanje u području prijevoza, tj. ako se radi o prijevozu posebnim vozilima ili o prijevozu po modularnom konceptu; |
|
(18) |
budući da u slučaju prijevoza po modularnom konceptu treba predvidjeti prijelazno razdoblje kako bi navedena država članica mogla prilagoditi svoju cestovnu infrastrukturu; |
|
(19) |
budući da u probnom roku unutar kojeg je moguće imati koristi od tehničkog napretka treba dopustiti lokalno pružanje prijevoznih usluga vozilima ili skupovima vozila koji su konstruirani pomoću novih tehnologija ili novih koncepata, no prema normama koje odstupaju od onih utvrđenih ovom Direktivom; |
|
(20) |
budući da bi u okviru prijelaznog razdoblja trebalo dopustiti da se vozilima koja su puštena u promet prije početka primjene ove Direktive i čije dimenzije ne odgovaraju onim utvrđenim u ovoj Direktivi zbog toga što su prethodni nacionalni propisi ili mjerne metode bili različiti, i dalje obavljaju prijevozne usluge u državi članici gdje je vozilo registrirano ili pušteno u promet; |
|
(21) |
budući da je postignut napredak u pogledu donošenja Direktiva o homologaciji tipa skupova vozila s pet ili šest osovina; budući da stoga treba brisati zahtjeve o usklađenosti karakteristika drukčijim od masa i dimenzija koje su navedene u Prilogu II. Direktivi 85/3/EEZ; |
|
(22) |
budući da je takva izmjena također potrebna kako bi se izbjegao sukob s propisima međunarodnih konvencija o cestovnom prometu; |
|
(23) |
budući da zbog lakšeg praćenja usklađenosti s ovom Direktivom treba osigurati opremljenost vozila dokazom o toj usklađenosti; |
|
(24) |
budući da ova Direktiva ne utječe na obaveze država članica u vezi s rokovima za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i za primjenu onih Direktiva koje ova Direktiva zamjenjuje, |
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
1. Ova Direktiva vrijedi za:
(a) dimenzije motornih vozila kategorija M2 i M3 i njihove prikolice kategorije 0 te motorna vozila kategorija N2 i N3 i njihove prikolice kategorije 03 i 04, definirane Prilogom II. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 );
(b) mase i neke druge karakteristike vozila definiranih u točki (a) i opisanih u Prilogu I. točki 2. ove Direktive.
2. Sve vrijednosti za mase navedene u Prilogu I. vrijede kao prometne norme i stoga se odnose na uvjete opterećenja, a ne na proizvodne norme, koje će biti definirane u naknadnoj Direktivi.
3. Ova se Direktiva ne primjenjuje na zglobne autobuse koji se sastoje od više od jednoga zglobnog dijela.
Članak 2.
Za potrebe ove Direktive:
— „motorno vozilo” znači svako vozilo na motorni pogon koje se kreće cestom pomoću snage vlastitog motora,
— „prikolica” znači svako vozilo, osim poluprikolice, namijenjeno priključivanju na motorno vozilo te konstruirano i opremljeno za prijevoz tereta,
— „poluprikolica” znači svako vozilo konstruirano i opremljeno za prijevoz tereta te namijenjeno priključivanju na motorno vozilo tako da mu se jedan dio oslanja na motorno vozilo i da se veći dio njegove mase te mase tereta koji se nalazi na njemu prenosi na motorno vozilo,
— „skup vozila” znači:
—
— cestovni vlak koji se sastoji od prikolice priključene na motorno vozilo, ili
— zglobno vozilo koje se sastoji od poluprikolice priključene na motorno vozilo,
— „klimatizirano vozilo” znači svako vozilo čija je fiksna ili pokretna nadogradnja posebno opremljena za prijevoz stvari pri kontroliranoj temperaturi i čija debljina bočne stijenke, uključujući izolaciju, iznosi barem 45 mm,
— „autobus” znači vozilo s više od devet sjedala, uključujući vozačevo sjedalo, koje je konstruirano i opremljeno za prijevoz putnika i njihove prtljage. Može imati jedan ili dva kata i također može vući prikolicu za prtljagu,
— „zglobni autobus” znači autobus koji se sastoji od dva čvrsta dijela međusobno povezana zglobnim dijelom. Na takvoj vrsti vozila putnički prostori u svakom od dvaju čvrstih dijelova moraju biti spojeni. Zglobni dio omogućava putnicima da se slobodno kreću iz jednog čvrstog dijela u drugi. Čvrste dijelove moguće je spojiti i odvojiti samo u radionici,
— „najveće dopuštene dimenzije” znači najveće dimenzije vozila kako su utvrđene u Prilogu I. ovoj Direktivi,
— „najveća dopuštena masa” znači najveća masa opterećenog vozila u međunarodnom prometu,
— „najveće dopušteno osovinsko opterećenje” znači najveća masa opterećene osovine ili skupine osovina u međunarodnom prometu,
— „komadni teret” znači teret koji se u svrhe cestovnog prijevoza ne može razdvojiti na dva ili više tereta bez dodatnih troškova ili opasnosti od oštećenja i koji se zbog svojih dimenzija ili zbog svoje mase ne može prevesti motornim vozilom, prikolicom, skupom vozila ili zglobnim vozilom koji su u skladu sa svim odredbama ove Direktive,
— „tona” znači težina mase jedne tone koja odgovara vrijednosti od 9,8 kilonjutna (kN),
— „alternativna goriva” znači goriva ili izvori energije koji služe, barem djelomično, kao nadomjestak za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti njegovom smanjenju ugljikovih spojeva i poboljšati neškodljivost prometnog sektora za okoliš i obuhvaćaju:
—
(a) električnu energiju potrošenu u svim vrstama električnih vozila;
(b) vodik;
(c) prirodni plin, uključujući biometan, u plinovitom (stlačeni prirodni plin – SPP) i ukapljenom stanju (ukapljeni prirodni plin – UPP);
(d) ukapljeni naftni plin (UNP);
(e) mehaničku energiju dobivenu iz spremnika ugrađenih u vozila odnosno iz izvora ugrađenih u vozila, uključujući otpadnu toplinu,
— „vozilo s pogonom na alternativna goriva” znači motorno vozilo koje se potpuno ili djelomično pogoni alternativnim gorivom i koje je homologirano u skladu s okvirom Direktive 2007/46/EZ,
— „intermodalna prijevozna djelatnost” znači:
—
(a) postupanja u kombiniranom prijevozu utvrđena u članku 1. Direktive Vijeća 92/106/EEZ ( 8 ) u okviru kojih se prevoze jedan ili više kontejnera ili izmjenjivih sanduka do ukupne najveće duljine od 45 stopa; ili
(b) postupanja u prijevozu u okviru kojih se prevoze jedan ili više kontejnera ili izmjenjivih sanduka do ukupne najveće duljine od 45 stopa, pri čemu se upotrebljava vodeni prijevoz, pod uvjetom da duljina početne ili završne dionice puta ne premašuje 150 km na teritoriju Unije. Gore navedena udaljenost od 150 km može biti premašena radi dolaska do najbližeg prikladnog transportnog terminala za predviđenu uslugu ako se radi o:
i. vozilima koja su u skladu s točkama 2.2.2. (a) ili (b) Priloga I.; ili
ii. vozilima koja su u skladu s točkama 2.2.2. (c) ili (d) Priloga I. u slučajevima kad su takve udaljenosti dozvoljene u određenoj državi članici.
Za intermodalne prijevozne djelatnosti najbliži prikladan transportni terminal koji pruža uslugu može biti smješten u državi članici koja nije država članica u kojoj je pošiljka utovarena ili istovarena,
— „otpremnik” znači pravni subjekt ili pravna ili fizička osoba navedena kao otpremnik na teretnici ili jednakovrijednoj prijevoznoj ispravi, kao što je teretnica „s pravom prekrcaja”, i/ili u čije je ime ili za čiji je račun sklopljen ugovor o prijevozu s prijevoznim poduzećem.
Sve najveće dopuštene dimenzije navedene u Prilogu I. mjere se u skladu s Prilogom I. ►M2 Direktivu 2007/46/EZ ◄ bez pozitivnih tolerancija.
Članak 3.
1. Država članica na svojem državnom području ne smije odbiti ili zabraniti:
— u međunarodnom prometu, upotrebu vozila koja su registrirana ili puštena u promet u nekoj drugoj državi članici zbog razloga u vezi s njihovim masama i dimenzijama,
— u nacionalnom prijevozu, vozila koja su registrirana ili stavljena u promet u bilo kojoj drugoj državi članici zbog razloga koji se odnose na njihove dimenzije.
ako ta vozila zadovoljavaju granične vrijednosti navedene u Prilogu I.
Ovaj se propis primjenjuje i u slučaju da:
(a) navedena vozila nisu u skladu sa zahtjevima navedene države članice u pogledu nekih karakteristika koje se tiču mase i dimenzija, a nisu obuhvaćene Prilogom I.;
(b) nadležno tijelo države članice u kojoj su vozila registrirana ili puštena u promet prethodno odobri granične vrijednosti koje nisu spomenute u članku 4. stavku 1. i koje su veće od vrijednosti utvrđenih u Prilogu I.
2. Međutim, stavak 1. točka (a) ne zadire u pravo država članica da uz dužno poštovanje prava Zajednice zahtijevaju da vozila registrirana ili puštena u promet na njihovom državnom području budu u skladu s njihovim nacionalnim zahtjevima u vezi s onim karakteristikama koje se tiču mase i dimenzija, a nisu obuhvaćene Prilogom I.
3. Države članice mogu zahtijevati da klimatizirana vozila imaju potvrdu ATP ili pločicu ATP, koje su predviđene na temelju Sporazuma od 1. rujna 1970. o međunarodnom prijevozu kvarljivih prehrambenih proizvoda i o posebnoj opremi koja se upotrebljava kod takve vrste prijevoza.
Članak 4.
1. Države članice ne odobravaju normalno prometovanje na svom državnom području:
(a) vozila ili skupova vozila za nacionalni prijevoz roba koji nisu u skladu sa svojstvima utvrđenim točkama 1.1., 1.2., 1.4., 1.5., 1.6., 1.7., 1.8., 4.2. i 4.4. Priloga I.;
(b) vozila za nacionalni prijevoz putnika koja nisu u skladu sa svojstvima utvrđenim točkama 1.1., 1.2., 1.4.a, 1.5. i 1.5.a Priloga I.
2. Države članice mogu, međutim, odobriti prometovanje na svom državnom području:
(a) vozila ili skupova vozila za nacionalni prijevoz roba koji nisu u skladu sa svojstvima utvrđenim točkama 1.3., 2., 3., 4.1. i 4.3. Priloga I.;
(b) vozila za nacionalni prijevoz putnika koja nisu u skladu sa svojstvima utvrđenim točkama 1.3., 2., 3., 4.1. i 4.3. Priloga I.
3. Vozilima ili skupovima vozila koji premašuju najveće dimenzije može se dopustiti prometovanje samo na temelju posebnih dozvola koje izdaju nadležna tijela bez diskriminacije ili na temelju sličnih nediskriminirajućih uvjeta koji se dogovaraju iz slučaja u slučaj s tim nadležnim tijelima ako ta vozila ili skupovi vozila prevoze komadni teret ili su namijenjeni za prijevoz takvog tereta.
4. Države članice mogu dopustiti da na vlastitom državnom području prometuju ona ►M1 vozila ili skupovi vozila za prijevoz ◄ kojima se u unutarnjem prijevozu obavljaju neke djelatnosti koje ne utječu značajno na međunarodno tržišno natjecanje u području prijevoza, čak i ako dimenzije tih vozila ili skupova vozila odstupaju od onih utvrđenih pod točkama 1.1., 1.2., od 1.4. do 1.8., 4.2. i 4.4. Priloga I.
Smatra se da prijevozne djelatnosti ne utječu značajno na međunarodno tržišno natjecanje u području prijevoza ako je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta navedenih pod točkama (a) i (b):
(a) prijevozne djelatnosti na državnom području određene države članice obavljaju posebna vozila ili posebni skupovi vozila u prilikama kada te djelatnosti obično ne obavljaju vozila iz drugih država članica, npr. kod djelatnosti vezanih uz šumske radove i šumarstvo;
(b) država članica koja dopušta obavljanje prijevoznih djelatnosti na svom državnom području pomoću vozila ili skupova vozila čije dimenzije odstupaju od onih utvrđenih u Prilogu I., također dopušta da se u te skupove uključe i motorna vozila, prikolice i poluprikolice koji zadovoljavaju dimenzije utvrđene u Prilogu I. kako bi se postigla barem utovarna duljina dopuštena u toj državi članici, tako da svaki prijevoznik može uživati jednake uvjete tržišnog natjecanja (modularni koncept).
▼M2 —————
5. Države članice mogu dopustiti da se vozilima ili skupovima vozila, u kojima se primjenjuju nove tehnologije ili novi koncepti, i koji nisu u stanju zadovoljiti jedan ili više uvjeta iz ove Direktive, obavljaju neke lokalne prijevozne djelatnosti tijekom određenog pokusnog razdoblja. Države članice o tome obavješćuju Komisiju.
▼M2 —————
7. Do 31. prosinca 2020. države članice mogu odobriti prometovanje na svom državnom području autobusima koji su registrirani ili stavljeni u promet prije provedbe ove Direktive, a čije dimenzije premašuju dimenzije utvrđene točkama 1.1., 1.2., 1.5. i 1.5.a Priloga I.
Članak 5.
Za potrebe članka 3. smatra se da su zglobna vozila koja su puštena u promet prije 1. siječnja 1991. i koja nisu u skladu sa specifikacijama navedenima u točkama 1.6. i 4.4. Priloga I. u skladu s tim specifikacijama ako ne premašuju ukupnu duljinu od 15,50 m.
Članak 6.
1. Države članice moraju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da vozila iz članka 1. koja su u skladu s ovom Direktivom imaju jedan od dokaza iz točaka (a), (b) i (c):
(a) kombinaciju sljedećih dviju pločica:
— „proizvođačeve pločice”, izrađene i istaknute u skladu s Direktivom 76/114/EEZ, ( 9 )
— pločice s dimenzijama, u skladu s Prilogom III., izrađene i istaknute u skladu s Direktivom 76/114/EEZ;
(b) jedinstvenu pločicu, izrađenu i istaknutu u skladu s Direktivom 76/114/EEZ, koja sadržava podatke o dvjema pločicama iz točke (a);
(c) jedinstven dokument koji izdaju nadležna tijela države članice u kojoj je vozilo registrirano ili pušteno u promet. Taj dokument mora imati iste rubrike i sadržavati iste podatke kao pločice iz točke (a). Mora stajati na mjestu koje je lako dostupno za kontrolu te mora biti prikladno zaštićen.
2. Ako karakteristike vozila više ne odgovaraju onima iz dokaza o usklađenosti, država članica u kojoj je vozilo registrirano mora poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala izmjenu dokaza o usklađenosti.
3. Pločice i dokumenti iz stavka 1. moraju biti priznati od država članica kao dokaz o usklađenosti vozila kako je predviđeno ovom Direktivom.
4. Kod vozila koja imaju dokaz o usklađenosti mogu se provesti:
— kontrole zajedničkih normi o masama metodom nasumičnog odabira,
— kontrole zajedničkih normi o dimenzijama samo u slučaju da postoji sumnja u neusklađenost ovoj Direktivi.
5. Srednji stupac dokaza o usklađenosti koji se odnosi na mase mora prema potrebi sadržavati norme o masama koje su na snazi unutar Zajednice za predmetno vozilo. Što se tiče vozila navedenih u Prilogu I. pod točkom 2.2.2. u podtočki (c), ispod najveće dopuštene mase skupa vozila potrebno je dodati izraz „44 tone” u zagradi.
6. Svaka država članica može odlučiti za svako vozilo koje je registrirano ili pušteno u promet na njezinom državnom području da najveće mase koje dopušta nacionalno zakonodavstvo budu navedene u dokazu o usklađenosti u lijevom stupcu, a tehnički dopustive mase u desnom stupcu.
Članak 7.
Ova Direktiva ne isključuje primjenu odredbi o cestovnom prometu koje su na snazi u svakoj od država članica koje dopuštaju ograničenje mase i/ili dimenzija na određenim cestama ili građevinskim objektima, bez obzira na državu registracije takvih vozila ili državu u kojoj su takva vozila stavljena u promet.
Ovo uključuje mogućnost nametanja lokalnih ograničenja na najveće dopuštene dimenzije i/ili masu vozila koja se mogu koristiti na posebnim područjima ili posebnim cestama na kojima infrastruktura nije pogodna za dugačka i teška vozila, kao što su središta grada, mala sela ili prirodna područja koja su od posebnog značaja.
▼M2 —————
Članak 8.b
1. S ciljem poboljšavanja njihove energetske učinkovitosti, vozila ili skupovi vozila opremljeni aerodinamičnim napravama koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavcima 2. i 3., i koji su u skladu s Direktivom 2007/46/EZ, smiju premašiti najveće duljine predviđene u točki 1.1. Priloga I. kako bi se dopustilo dodavanje takvih naprava na stražnji dio vozila ili skupova vozila. Vozila ili skupovi vozila opremljeni takvim napravama moraju biti u skladu s točkom 1.5. Priloga I. ovoj Direktivi, a bilo kakvo prekoračenje najvećih duljina ne smije dovesti do povećanja utovarne duljine tih vozila ili skupova vozila.
2. Prije stavljanja na tržište, aerodinamične naprave iz stavka 1. koje premašuju duljinu od 500 mm moraju biti homologirane u skladu s pravilima o homologaciji u okviru Direktive 2007/46/EZ.
Do 27. svibnja 2017. Komisija procjenjuje potrebu za donošenjem ili izmjenom bilo kojih tehničkih zahtjeva za homologaciju aerodinamičnih naprava koji su utvrđeni u tom okviru, vodeći pritom računa o potrebi da se jamči sigurnost prometa na cestama i sigurnost intermodalnih prijevoznih djelatnosti, a posebno:
(a) sigurno priključenje naprava na način kojim se smanjuje rizik njihovog odvajanja tijekom vremena, uključujući tijekom intermodalne prijevozne djelatnosti;
(b) sigurnost drugih sudionika u cestovnom prometu, posebno nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, osiguravajući, između ostalog, vidljivost oznaka obrisa nakon postavljanja aerodinamičnih naprava, prilagođavanjem zahtjeva u pogledu neizravne vidljivost i, u slučaju sudara sa stražnje strane vozila ili skupa vozila, neugrožavanjem zaštite od stražnjeg podlijetanja.
U tu svrhu Komisija prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog za izmjenu važećih pravila o homologaciji u okviru Direktive 2007/46/EZ.
3. Aerodinamične naprave iz stavka 1. moraju ispunjavati sljedeće operativne uvjete:
(a) u slučaju ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u cestovnom prometu ili samog vozača, vozač ih mora sklopiti, uvući ili ukloniti;
(b) pri njihovoj upotrebi na gradskoj i međugradskoj cestovnoj infrastrukturi uzimaju se u obzir posebna obilježja područja u kojima ograničenje brzine iznosi 50 km/h ili manje i u kojima je vjerojatnija prisutnost nezaštićenih sudionika u prometu; i
(c) njihova upotreba sukladna je s intermodalnim prijevoznim djelatnostima i, posebno, kada su uvučene/sklopljene, one ne smiju premašiti najveću dopuštenu duljinu za više od 20 cm.
4. Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje detaljne odredbe kojima se osiguravaju jednaki uvjeti za provedbu stavka 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 10.i stavka 2.
5. Stavak 1. primjenjuje se od dana prenošenja ili početka primjene potrebnih izmjena instrumenata iz stavka 2. i nakon donošenja provedbenih akata iz stavka 4., prema potrebi.
▼M2 —————
Članak 9.a
1. S ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti, posebno u pogledu aerodinamičkih radnih značajki kabina, kao i sigurnosti prometa na cestama, vozila ili skupovi vozila koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavku 2. i koji su u skladu s Direktivom 2007/46/EZ smiju premašiti najveće dopuštene duljine utvrđene u točki 1.1. Priloga I. ovoj Direktivi pod uvjetom da njihove kabine pružaju poboljšane aerodinamičke radne značajke, bolju energetsku učinkovitost i poboljšane sigurnosne radne značajke. Vozila ili skupovi vozila opremljeni takvim kabinama moraju biti u skladu s točkom 1.5. Priloga I. ovoj Direktivi, a bilo koje prekoračenje najvećih duljina ne smije dovesti do povećanja nosivosti tih vozila.
2. Vozila iz stavka 1. prije stavljanja na tržište moraju biti homologirana u skladu s pravilima o homologaciji u okviru Direktive 2007/46/EZ. Do 27. svibnja 2017. Komisija ocjenjuje potrebu za razvojem tehničkih zahtjeva za homologaciju vozila opremljenih takvim kabinama kako je utvrđeno u tom okviru, uzimajući pritom u obzir sljedeće:
(a) poboljšane aerodinamičke radne značajke vozila ili skupova vozila;
(b) nezaštićene sudionike u cestovnom prometu i poboljšavanje njihove vidljivosti za vozače, posebno smanjenjem mrtvih kutova;
(c) smanjenje oštećenja ili ozljeda prouzročenih drugim sudionicima u cestovnom prometu u slučaju sudara;
(d) sigurnost vozača i udobnost za vozača.
U tu svrhu Komisija prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog za izmjenu važećih pravila o homologaciji u okviru Direktive 2007/46/EZ.
3. Stavak 1. primjenjuje se od tri godine nakon dana prenošenja ili početka primjene potrebnih izmjena instrumenata iz stavka 2., prema potrebi.
Članak 10.
Direktive navedene u Prilogu IV. dijelu A stavljaju se izvan snage s učinkom od datuma iz članka 11., ne dovodeći u pitanje obaveze država članica u vezi s rokovima za prijenos u nacionalno zakonodavstvo koji su utvrđeni u Prilogu IV. dijelu B.
Upućivanja na Direktive stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu V.
▼M2 —————
Članak 10.b
Najveće dopuštene mase vozila s pogonom na alternativna goriva navedene su u točkama 2.3.1., 2.3.2. i 2.4. Priloga I.
Vozila s pogonom na alternativna goriva također su u skladu s ograničenjima najveće dopuštene mase po osovini koja su navedena u točki 3. Priloga I.
Dodatna masa koju iziskuju vozila s pogonom na alternativna goriva određuje se na temelju dokumentacije koju pruža proizvođač kada je dotično vozilo homologirano. Ta dodatna masa navodi se u službenom dokazu koji je potreban u skladu s člankom 6.
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 10.h radi ažuriranja, za potrebe ove Direktive, popisa alternativnih goriva iz članka 2. koja iziskuju dodatnu masu. Posebno je važno da prije donošenja navedenih delegiranih akata Komisija postupa u skladu sa svojom uobičajenom praksom i da provede savjetovanja sa stručnjacima, uključujući i ona sa stručnjacima država članica.
Članak 10.c
Najveće duljine utvrđene u točki 1.1. Priloga I., podložno, kada je to primjenjivo, članku 9.a stavku 1., i najveća udaljenost utvrđena u točki 1.6. Priloga I. mogu se premašiti za 15 cm kada se radi o vozilima ili skupovima vozila kojima se prevoze kontejneri duljine 45 stopa ili izmjenjivi sanduci duljine 45 stopa, prazni ili s teretom, pod uvjetom da je cestovni prijevoz dotičnog kontejnera ili izmjenjivog sanduka dio intermodalne prijevozne djelatnosti.
Članak 10.d
1. Do 27. svibnja 2021. države članice poduzimaju specifične mjere radi identificiranja vozila ili skupova vozila u prometu koji vjerojatno premašuju najveću dopuštenu masu te bi ih stoga njihova nadležna tijela trebala provjeriti kako bi se osigurala sukladnost sa zahtjevima ove Direktive. Navedene se mjere mogu poduzeti uz pomoć automatiziranih sustava postavljenih na cestovnoj infrastrukturi ili pomoću opreme u vozilu namijenjene mjerenju mase koja je ugrađena u vozila u skladu sa stavkom 4.
Država članica ne smije zahtijevati ugradnju opreme namijenjene mjerenju mase u vozila ili skupove vozila koji su registrirani u drugoj državi članici.
Ne dovodeći u pitanje pravo Unije i nacionalno pravo, kada se za utvrđivanje kršenja ove Direktive i određivanje sankcija upotrebljavaju automatski sustavi, takvi automatski sustavi moraju biti potvrđeni. Kada se automatski sustavi upotrebljavaju samo u svrhu identifikacije, oni ne moraju biti potvrđeni.
2. Svaka država članica svake kalendarske godine provodi odgovarajući broj provjera mase vozila ili skupova vozila u prometu koji je razmjeran ukupnom broju vozila koja se svake godine pregledaju na njezinom državnom području.
3. U skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 ) države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela razmjenjuju informacije o kršenjima i sankcijama koji se odnose na ovaj članak.
4. Oprema u vozilu namijenjena mjerenju mase vozila iz stavka 1. mora biti precizna i pouzdana, u potpunosti interoperabilna i kompatibilna sa svim vrstama vozila.
5. Do 27. svibnja 2016. Komisija donosi provedbene akte kojima utvrđuje detaljne odredbe kojima se osiguravaju jednaki uvjeti za provedbu pravila o interoperabilnosti i kompatibilnosti navedenih u stavku 4.
Kako bi se osigurala interoperabilnost, tim se detaljnim odredbama omogućava, u svakom trenutku, iz vozila u pokretu, slanje podataka o masi nadležnim tijelima kao i njegovom vozaču. Slanje podataka obavlja se putem sučelja koje je utvrđeno normama CEN DSRC EN 12253, EN 12795, EN 12834, EN 13372 i ISO 14906. Osim toga, takvim se slanjem podataka osigurava da nadležna tijela država članica mogu na isti način komunicirati i razmjenjivati informacije s vozilima i skupovima vozila registriranima u bilo kojoj državi članici koji upotrebljavaju opremu u vozilu namijenjenu mjerenju mase.
Kako bi se osigurala kompatibilnost sa svim vrstama vozila, sustavi ugrađeni u motorna vozila moraju imati sposobnost primanja i obrade svih podataka koji dolaze iz bilo koje vrste prikolice ili poluprikolice priključene na motorna vozila.
Navedeni provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 10.i stavka 2.
Članak 10.e
Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju kršenja ove Direktive te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Navedene su sankcije djelotvorne, nediskriminirajuće, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice obavješćuju Komisiju o tim pravilima.
Članak 10.f
1. Za prijevoz kontejnera i izmjenjivih sanduka države članice utvrđuju pravila kojima se zahtijeva da:
(a) otpremnik prijevozniku kojemu povjerava prijevoz kontejnera ili izmjenjivog sanduka preda izjavu u kojoj je navedena masa kontejnera ili izmjenjivog sanduka koji se prevozi; i
(b) prijevoznik osigura uvid u svu relevantnu dokumentaciju koju je otpremnik dostavio.
2. Države članice utvrđuju pravila o odgovornosti i otpremnika i prijevoznika, prema potrebi, u slučajevima u kojima informacije iz stavka 1. nedostaju ili su netočne, a vozilo ili skup vozila je pretovareno/pretovaren.
Članak 10.g
Svake dvije godine, a najkasnije do 30. rujna godine koja slijedi nakon kraja dotičnog dvogodišnjeg razdoblja, države članice šalju Komisiji potrebne informacije o:
(a) broju provjera provedenih tijekom prethodne dvije kalendarske godine; i
(b) broju otkrivenih pretovarenih vozila ili skupova vozila.
Navedene informacije mogu biti dijelom informacija podnesenih u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ).
Komisija analizira informacije primljene na temelju ovog članka i uključuje takvu analizu u izvješće koje treba dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s Uredbom (EZ) br. 561/2006.
Članak 10.h
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 10.b dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 26. svibnja 2015. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10.b. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen na temelju članka 10.b stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože prigovor ili ako su prije isteka tog roka Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 10.i
1. Komisiji pomaže Odbor za cestovni promet iz članka 42. Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ).
2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.
3. Ako odbor ne da mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 10.j
Do 8. svibnja 2020. Komisija prema potrebi Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi izmjena ove Direktive koje su provedene Direktivom (EU) 2015/719 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ), uzimajući pritom u obzir posebna obilježja određenih tržišnih segmenata. Na temelju tog izvješća Komisija, ako je to potrebno, podnosi zakonodavni prijedlog kojem propisno prilaže procjenu utjecaja. Navedeno izvješće objavljuje se najmanje šest mjeseci prije podnošenja bilo kojeg zakonodavnog prijedloga.
Članak 11.
1. Države članice do 17. rujna 1997. donose potrebne zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. Države članice o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 12.
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 13.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
NAJVEĆE MASE I DIMENZIJE TE SRODNE KARAKTERISTIKE VOZILA
|
1. |
Najveće dopuštene dimenzije za vozila iz članka 1. stavka 1. točke (a) |
|
|
1.1. |
Najveća duljina: |
|
|
— motorno vozilo osim autobusa 12,00 m |
12,00 m |
|
|
— prikolica |
12,00 m |
|
|
— zglobno vozilo |
16,50 m |
|
|
— cestovni vlak |
18,75 m |
|
|
— zglobni autobus |
18,75 m |
|
|
— autobus s dvije osovine |
13,50 m |
|
|
— autobus s više od dvije osovine |
15,00 m |
|
|
— autobus + prikolica |
18,75 m |
|
|
1.2. |
Najveća širina: |
|
|
(a) sva vozila osim vozila iz podtočke (b) |
2,55 m |
|
|
(b) nadogradnja klimatiziranih vozila ili klimatiziranih kontejnera ili izmjenjivih sanduka koje prevoze vozila |
2,60 m |
|
|
1.3. |
Najveća visina (sva vozila) |
4,00 m |
|
1.4. |
Pokretna nadogradnja i standardni spremnici za teret, kao što su kontejneri, uključeni su u dimenzije navedene pod točkama 1.1., 1.2., 1.3., 1.6., 1.7., 1.8. i 4.4. |
|
|
1.4.a |
Ako se na autobus pričvrste dijelovi koje je moguće ukloniti, npr. krovna kutija za skije, njegova duljina, uključujući i dodatke, ne smije prelaziti najveću duljinu utvrđenu točkom 1.1. |
|
|
1.5. |
Svako vozilo ili svaki skup vozila u pokretu mora biti u stanju okrenuti se po brisanoj površini s vanjskim polumjerom od 12,50 m i unutarnjim polumjerom od 5,30 m. |
|
|
1.5.a |
Dodatni zahtjevi u pogledu autobusa Kada je vozilo u mirovanju, mora doći do uspostavljanja okomite ravnine koja je tangencijalna sa stranom vozila okrenutom prema van u odnosu na krug, pri čemu na tlu nastaje linija. Kod zglobnih autobusa dva kruta dijela moraju biti poravnata s ravninom. Kada se vozilo kreće pravocrtno u kružno područje opisano točkom 1.5., ni jedan njegov dio ne smije izlaziti van okomite ravnine za više od 0,60 m. |
|
|
1.6. |
Najveća udaljenost između osi glavnog nosača sedla i stražnjeg dijela poluprikolice |
12,00 m |
|
1.7. |
Najveća udaljenost izmjerena paralelno u odnosu na uzdužnu os cestovnog vlaka od krajnje prednje vanjske točke teretnog prostora iza kabine vučnog vozila do krajnje stražnje vanjske točke prikolice tog skupa vozila, umanjena za udaljenost između stražnjeg dijela vučnog vozila i prednjeg dijela prikolice |
15,65 m |
|
1.8. |
Najveća udaljenost izmjerena paralelno u odnosu na uzdužnu os cestovnog vlaka od krajnje prednje vanjske točke teretnog prostora iza kabine vučnog vozila do krajnje stražnje vanjske točke prikolice navedenog skupa vozila |
16,40 m |
|
2. |
Najveća dopuštena masa vozila (u tonama) |
|
|
2.1. |
Vozila koja ulaze u sastav skupa vozila |
|
|
2.1.1. |
Dvoosovinska prikolica |
18 tona |
|
2.1.2. |
Troosovinska prikolica |
24 tona |
|
2.2. |
Skupovi vozila |
|
|
2.2.1. |
cestovni vlakovi s pet ili šest osovina |
|
|
(a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom |
40 tona |
|
|
(b) troosovinsko motorno vozilo s dvo- ili troosovinskom prikolicom |
40 tona |
|
|
2.2.2. |
Zglobna vozila s pet ili šest osovina |
|
|
(a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom poluprikolicom |
40 tona |
|
|
(b) troosovinsko motorno vozilo s dvo- ili troosovinskom poluprikolicom |
40 tona |
|
|
(c) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom poluprikolicom koje u intermodalnim prijevoznim djelatnostima prevozi jedan ili više kontejnera ili izmjenjivih sanduka, uz ukupnu najveću duljinu do 45 stopa |
42 tone |
|
|
(d) troosovinsko motorno vozilo s dvo- ili troosovinskom poluprikolicom koje u intermodalnim prijevoznim djelatnostima prevozi jedan ili više kontejnera ili izmjenjivih sanduka, uz ukupnu najveću duljinu do 45 stopa |
44 tone |
|
|
2.2.3. |
Cestovni vlak s četiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske prikolice |
36 tona |
|
2.2.4. |
Zglobna vozila s četiri osovine koja se sastoje od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske poluprikolice, ako je udaljenost između osovina poluprikolice: |
|
|
2.2.4.1. |
1,3 m ili veća, no manja od 1,8 m |
36 tona |
|
2.2.4.2. |
veća od 1,8 m |
36 tona + 2 tone tolerancije ako su ispoštovane najveća dopuštena masa, (NDP), motornog vozila, (18 tona), i NDP koja opterećuje dvostruku osovinu poluprikolice, (20 tona), i ako je pogonska osovina opremljena s dva para guma i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Zajednice priznat kao istovrijedan zračnom kako je definirano u Prilogu II. |
|
2.3. |
Motorna vozila |
|
|
2.3.1. |
Dvoosovinska motorna vozila, osim autobusa: 18 tona Dvoosovinska motorna vozila, osim autobusa, s pogonom na alternativna goriva: najveća dopuštena masa od 18 tona povećava se najviše za 1 tonu za dodatnu masu koju iziskuje tehnologija za alternativna goriva |
Dvoosovinski autobusi: 19,5 tona |
|
2.3.2. |
Troosovinska motorna vozila |
25 tona ili 26 tona ako je pogonska osovina opremljena s dva para kotača i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Unije priznat kao jednakovrijedan zračnom kako je određeno u Prilogu II., ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para kotača i ako najveća masa po svakoj osovini ne premašuje 9,5 tona. Troosovinska motorna vozila s pogonom na alternativna goriva: najveća dopuštena masa od 25 tona ili 26 tona ako je pogonska osovina opremljena s dva para kotača i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Unije priznat kao jednakovrijedan zračnom kako je određeno u Prilogu II., ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para kotača i ako se najveća masa po osovini koja ne premašuje 9,5 tona povećava najviše za 1 tonu za dodatnu masu koju iziskuje tehnologija za alternativna goriva |
|
2.3.3. |
Četveroosovinska motorna vozila s dvjema upravljačkim osovinama |
— 32 tone ako je pogonska osovina opremljena s dva para guma i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Zajednice priznat kao istovrijedan zračnom kako je definirano u Prilogu II., ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para guma i ako najveća masa koja opterećuje svaku osovinu nije veća od 9,5 tona |
|
2.4. |
Troosovinski zglobni autobusi |
28 tona Troosovinski zglobni autobusi s pogonom na alternativna goriva: najveća dopuštena masa od 28 tona povećava se najviše za 1 tonu za dodatnu masu koju iziskuje tehnologija za alternativna goriva |
|
3. |
Najveće dopušteno osovinsko opterećenje vozila iz članka 1. stavka 1. točke (b) (u tonama) |
|
|
3.1. |
Jednostruke osovine Jednostruka nepogonska osovina |
10 tona |
|
3.2. |
Dvostruke osovine prikolica i poluprikolica Ukupno opterećenje na svaku dvostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina: |
|
|
3.2.1. |
manja od 1 m (d < 1,0) |
11 tona |
|
3.2.2. |
od 1,0 do ispod 1,3 m (1,0 ≤ d < 1,3) |
16 tona |
|
3.2.3. |
od 1,3 m do ispod 1,8 m (1,3 ≤ d < 1,8) |
18 tona |
|
3.2.4. |
1,8 m ili veća (1,8 ≤ d) |
20 tona |
|
3.3. |
Trostruke osovine prikolica i poluprikolica Ukupno opterećenje na svaku trostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina: |
|
|
3.3.1. |
1,3 m ili manja (d ≤ 1,3) |
21 tonu |
|
3.3.2. |
veća od 1,3 do 1,4 m (1,3 < d ≤ 1,4) |
24 tone |
|
3.4. |
Pogonska osovina |
|
|
3.4.1. |
Pogonska osovina vozila iz točaka 2.2.1. i 2.2.2. |
11,5 tona |
|
3.4.2. |
Pogonska osovina vozila iz točaka 2.2.3., 2.2.4., 2.3. i 2.4. |
11,5 tona |
|
3.5. |
Dvostruke osovine motornih vozila Ukupno opterećenje na svaku dvostruku osovinu ne smije premašiti sljedeće vrijednosti, ako je udaljenost (d) između osovina: |
|
|
3.5.1. |
manja od 1 m (d < 1,0) |
11,5 tona |
|
3.5.2. |
1,0 m ili veća, no ispod 1,3 m (1,0 ≤ d < 1,3) |
16 tona |
|
3.5.3. |
1,3 m ili veća, no ispod 1,8 m (1,3 ≤ d < 1,8) |
— 18 tona — 19 tona ako je pogonska osovina opremljena s dva para guma i zračnim ovjesom ili ovjesom koji je unutar Zajednice priznat kao istovrijedan zračnom kako je definirano u Prilogu II., ili ako je svaka pogonska osovina opremljena s dva para guma i ako najveća masa koja opterećuje svaku osovinu nije veća od 9,5 tona |
|
4. |
Druge karakteristike vozila iz članka 1. stavka 1. točke (b) |
|
|
4.1. |
Sva vozila U međunarodnom prometu masa koja opterećuje pogonsku osovinu ili pogonske osovine vozila ili skupa vozila ne smije biti manja od 25 % od ukupne mase vozila ili kombinacije vozila. |
|
|
4.2. |
Cestovni vlakovi Udaljenost između stražnje osovine motornog vozila i prednje osovine prikolice ne smije biti manja od 3,00 m. |
|
|
4.3. |
Najveća dopuštena masa koja ovisi o međuosovinskom razmaku Najveća dopuštena masa četveroosnog motornog vozila, (izražena u tonama), ne smije biti veća od peterostruke udaljenosti, (izražene u metrima), između osi krajnjih prednjih i krajnjih stražnjih osovina vozila. |
|
|
4.4. |
Poluprikolice Vodoravno izmjerena udaljenost između osi glavnog nosača sedla i bilo koje točke u prednjem dijelu poluprikolice ne smije biti veća od 2,04 m. |
|
PRILOG II.
UVJETI ZA PRIZNAVANJE ISTOVRIJEDNOSTI NEKIH NEZRAČNIH OVJESA I ZRAČNIH OVJESA NA POGONSKOJ/IM OSOVINI/AMA VOZILA
1. DEFINICIJA ZRAČNOG OVJESA
Smatra se da je neki ovjes zračnog tipa ako je barem 75 % efekta zavojnice izazvan pomoću zračnog ovjesa.
2. ISTOVRIJEDNOST U ODNOSU NA ZRAČNI OVJES
Kako bi neki ovjes bio priznat kao istovrijedan zračnom ovjesu, on mora zadovoljavati sljedeće uvjete:
|
2.1. |
tijekom slobodne prijelazne niskofrekventne vertikalne oscilacije mase na zavojnici iznad pogonske osovine ili podvozja, izmjerene vrijednosti frekvencije i prigušenja s maksimalno opterećenim ovjesom moraju biti unutar granica utvrđenih pod točkama 2.2. do 2.5.; |
|
2.2. |
svaka osovina mora biti opremljena hidrauličnim amortizerima. Kod podvozja s dvostrukom osovinom amortizeri moraju biti postavljeni tako da se oscilacija podvozja smanji na minimum; |
|
2.3. |
srednji stupanj prigušenja D mora biti iznad 20 % od kritičnog prigušenja za ovjes u normalnim uvjetima s pravilno postavljenim i funkcionirajućim hidrauličnim amortizerima; |
|
2.4. |
stupanj prigušenja D za ovjes kojem su skinuti ili deaktivirani svi hidraulični amortizeri ne smije biti iznad 50 % od D; |
|
2.5. |
frekvencija mase na zavojnici iznad pogonske osovine ili podvozja, tijekom slobodne prijelazne vertikalne oscilacije, ne smije biti veća od 2,0 Hz; |
|
2.6. |
frekvencija i prigušenje ovjesa definirani su pod točkom 3. Testni postupci za mjerenje frekvencije i prigušenja utvrđeni su pod točkom 4. |
3. DEFINICIJA FREKVENCIJE I PRIGUŠENJA
U ovoj se definiciji polazi od mase na zavojnici M (kg) iznad pogonske osovine ili podvozja. Osovina ili podvozje ima ukupnu vertikalnu krutost između površine kolnika i mase na zavojnici od K njutna po metru (N/m) i koeficijent ukupnog prigušenja od C njutn sekundi po metru (N.s/m). Vertikalni pomak mase na zavojnici je Z. Jednadžba gibanja za slobodnu oscilaciju mase na zavojnici glasi:
Frekvencija oscilacije mase na zavojnici F (rad/s) jest:
Prigušenje je kritično kad je C = Co,
gdje je
Stupanj prigušenja kao omjer kritičnog prigušenja je
Tijekom slobodne prijelazne oscilacije mase na zavojnici, vertikalno gibanje mase slijedi prigušenu sinusnu krivulju (Slika 2). Frekvenciju možemo izračunati tako da izmjerimo vrijeme trajanja svih primjetnih oscilacijskih ciklusa. Prigušenje možemo izračunati tako da izmjerimo visinu uzastopnih tjemena oscilacije u istom smjeru. Ako su amplitude tjemena prvog i drugog ciklusa oscilacije A1 i A2, stupanj prigušenja D je 
gdje je „ln” prirodni logaritam odnosa između amplituda.
4. TESTNI POSTUPAK
Da bi se pomoću testa izračunali stupanj prigušenja D, stupanj prigušenja bez hidrauličnih amortizera i frekvencija ovjesa F, opterećeno vozilo mora proći kroz jedan od sljedećih postupaka:
(a) vožnja malom brzinom, (5 km/h ± 1 km/h), preko stepenice od 80 mm čiji je profil prikazan na slici br. 1. Prigušenje i frekvencija analiziraju se na prijelaznoj oscilaciji koja nastupa nakon što su kotači pogonske osovine prešli preko stepenice;
ili
(b) povlačenje šasije prema dolje tako da opterećenje pogonske osovine dostigne vrijednost 1,5 puta veću od najveće statičke vrijednosti. Zatim se potegnuto vozilo naglo otpusti te se analizira tako nastala oscilacija;
ili
(c) povlačenje šasije prema gore tako da se masa na zavojnici podigne 80 mm iznad pogonske osovine. Zatim se potegnuto vozilo naglo otpusti te se analizira tako nastala oscilacija;
ili
(d) podvrgavanje nekom drugom postupku ako je proizvođač dokazao njegovu istovrijednost na način koji tehnička služba smatra zadovoljavajućim.
Vozilo mora biti opremljeno pretvornikom vertikalnog pomaka postavljenim između pogonske osovine i šasije, odmah iznad pogonske osovine. Na krivulji koju dobivamo navedenim uređajem možemo izmjeriti vremenski interval između prvog i drugog kompresijskog vrha i tako dobiti frekvenciju F te odnos između amplituda na temelju kojeg dobivamo prigušenje. Kod podvozja s dvostrukom osovinom pretvornici vertikalnog pomaka moraju biti postavljeni između svake pogonske osovine i šasije, odmah iznad svake osovine.
Slika 1
Stepenica za ispitivanje ovjesa
Slika 2
Prigušena prijelazna oscilacija
PRILOG III.
PLOČICA S DIMENZIJAMA IZ ČLANKA 6. STAVKA 1. TOČKE (a)
|
I. |
Pločica s dimenzijama, po mogućnosti postavljena kraj pločice iz Direktive 76/114/EEZ, mora sadržavati sljedeće podatke: 1. naziv proizvođača ( 15 ); 2. identifikacijski broj vozila (15) ; 3. duljinu motornog vozila, prikolice ili poluprikolice (L); 4. širinu motornog vozila, prikolice ili poluprikolice (W); 5. podatke za mjerenje duljine skupa vozila: — udaljenost (a) od prednjeg dijela motornog vozila do središta vučne spojnice na vučnom vozilu (vučna kuka ili sedlo); ako sedlo ima više veznih točaka, potrebno je navesti minimalne i maksimalne vrijednosti (amin i amax), — udaljenost (b) od središta vučne spojnice na prikolici, (vučna uška), ili poluprikolici (kraljev čep) do stražnjeg dijela prikolice ili poluprikolice; ako spojnica ima više veznih točaka, potrebno je navesti minimalne i maksimalne vrijednosti (bmin i bmax). Duljina skupa vozila jest duljina motornog vozila i prikolice ili poluprikolice postavljenih jedan za drugim u ravnoj liniji. |
|
II. |
Vrijednosti navedene u dokazu o usklađenosti moraju točno odgovarati vrijednostima izmjerenim izravno na vozilu. |
PRILOG IV.
DIO A
DIREKTIVE STAVLJENE IZVAN SNAGE
(iz članka10.)
— Direktiva 85/3/EEZ o masama, dimenzijama i nekim drugim tehničkim karakteristikama određenih cestovnih vozila i njezine naknadne izmjene:
—
— Direktiva 86/360/EEZ
— Direktiva 88/218/EEZ
— Direktiva 89/338/EEZ
— Direktiva 89/460/EEZ
— Direktiva 89/461/EEZ
— Direktiva 91/60/EEZ
— Direktiva 92/7/EEZ
— Direktiva 86/364/EEZ o dokazivanju usklađenosti vozila u skladu s Direktivom 85/3/EEZ o masama, dimenzijama i nekim drugim tehničkim karakteristikama određenih cestovnih vozila
DIO B
|
Direktiva |
Rok za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo |
|
85/3/EEZ (SL L 2, 3.1.1985., str. 14.) |
1. srpnja 1986. 1. siječnja 1990. |
|
86/360/EEZ (SL L 217, 5.8.1986., str. 19.) |
1. siječnja 1992. |
|
86/364/EEZ (SL L 221, 7.8.1986., str. 48.) |
29. srpnja 1987. |
|
88/218/EEZ (SL L 98, 15.4.1988., str. 48.) |
1. siječnja 1989. |
|
89/338/EEZ (SL L 142, 25.5.1989., str. 3.) |
1. srpnja 1991. |
|
89/460/EEZ (SL L 226, 3.8.1989., str. 5.) |
1. siječnja 1993. |
|
89/461/EEZ (SL L 226, 3.8.1989., str. 7.) |
1. siječnja 1991. |
|
91/60/EEZ (SL L 37, 9.2.1991., str. 37.) |
30. rujna 1991. |
|
92/7/EEZ (SL L 57, 2.3.1992., str. 29.) |
31. prosinca 1992. |
PRILOG V.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Ova Direktiva |
85/3/EEZ |
86/360/EEZ |
86/364/EEZ |
88/218/EEZ |
89/338/EEZ |
89/460/EEZ |
89/461/EEZ |
91/60/EEZ |
92/7/EEZ |
|
Članak 1. stavak 1. |
Članak 1. stavak 1. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 1. točka (a) |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 1. točka (b) |
Članak 1. stavak 1. točka (b) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 2. |
Članak 1. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. alineje 1. do 4. i 6. do 10. |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 2. |
|
|
|
|
|
Članak 2. alineje 5., 11. i 12. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 2. posljednji stavak |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 2. |
— Članak 3. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 3. stavak 3. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 4. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 5. podstavak (a) |
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 1. |
|
|
|
Članak 5. podstavak (b) |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 1. |
|
|
Članak 6. stavci 1. do 4. |
|
|
Članak 1. stavci 1 do 4 |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 6. stavci 5. do 6. |
|
|
Članak 2. stavci 1. do 2. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 7. |
Članak 6. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 8. |
|
|
|
|
|
Članak 1. |
|
|
|
|
Članci 9. do 12. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 13. |
Članak 9. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prilog I. |
Prilog I. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točka 1. |
Točka 1. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točka 1.1. alineje 1. do 3. i 5. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 2. |
|
|
Točka 1.1. 4. alineja |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točka 1.2. (a) |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točka 1.2. (b) |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ttočke 1.3. do 1.5. |
Točke 1.3. do 1.5. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točka 1.6. |
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 3. |
|
|
|
Točka 1.7. |
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 3. |
|
|
Točka 1.8. |
— |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točke 2. do 2.2.1. (b) |
Točke 2. do 2.2.1. (b) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točka 2.2.2. (a) do (c) |
Točka 2.2.2. (a) do (c) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točka 2.2.3. Točka 2.2.4.1. |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 5. točka (b) |
|
|
|
|
|
Točka 2.2.4.2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 1. podstavak (a) |
|
Točke 2.3. do 2.3.1. |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 5. točka (c) |
|
|
|
|
|
Točke 2.3.2. do 2.3.3. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 1. podstavci (b) do (c) |
|
Točka 2.4. |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 5. točka (c) |
|
|
|
|
|
Točke 3. do 3.3.2. |
Točke 3. do 3.3.2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točke 3.4. do 3.4.1. |
|
Članak 1. stavak 3. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Točke 3.4.2. do 3.5.2. |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 5. točka (d) |
|
|
|
|
|
Točka 3.5.3. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 1. podstavak (d) |
|
Točke 4. do 4.2. |
Točke 4. do 4.2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Točka 4.3. |
|
|
|
|
Članak 1. stavak 5. točka (e) |
|
|
|
|
|
Točka 4.4. |
|
|
|
|
|
|
Članak 1. stavak 4. |
|
|
|
Prilog II. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Prilog III. |
|
Prilog III. |
|
|
Prilog |
|
|
|
|
|
|
( 1 ) SL C 38, 8.2.1994., str. 3. i SL C 247, 23.9.1995., str. 1.
( 2 ) SL C 295, 22.10.1994., str. 72.
( 3 ) Mišljenje Europskog parlamenta dano 15. studenoga 1994. (SL C 341, 5.12.1994., str. 39.), Zajedničko stajalište Vijeća od 8. prosinca 1995. (SL C 356, 30.12.1995., str. 13.) i Odluka Europskog parlamenta od 14. ožujka 1996. (SL C 96, 4.4.1996., str. 233.).
( 4 ) SL L 2, 3.1.1985., str. 14. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 92/7/EEZ (SL L 57, 2.3.1992., str. 29.).
( 5 ) SL L 221, 7.8.1986., str. 48.).
( 6 ) SL L 142, 25.5.1989., str. 3.
( 7 ) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).
( 8 ) Direktiva Vijeća 92/106/EEZ od 7. prosinca 1992. o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica (SL L 368, 17.12.1992., str. 38.).
( 9 ) SL L 24, 30.1.1976., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 78/507/EEZ (SL L 155, 13.6.1978., str. 31.).
( 10 )
(1)* Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).
( 11 )
(2)* Uredba (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i o izmjeni uredbi Vijeća (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98 te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3820/85 (SL L 102, 11.4.2006., str. 1.).
( 12 )
(3)* Uredba (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o tahografima u cestovnom prometu, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prometu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet (SL L 60, 28.2.2014., str. 1.).
( 13 )
(4)* Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
( 14 )
(5)* Direktiva (EU) 2015/719 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice (SL L 115, 6.5.2015., str. 1.).
( 15 ) Te podatke nije potrebno ponoviti ako vozilo ima jedinstvenu pločicu koja sadržava podatke o masama i dimenzijama.