01987L0217 — HR — 04.07.2018 — 004.001

---

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	DIREKTIVA VIJEĆA od 19. ožujka 1987. o sprečavanju i smanjenju onečišćenja okoliša azbestom (87/217/EEZ) ( L 085 28.3.1987, 40)

Koju je izmijenila:

		br.	stranica	datum
M1	COUNCIL DIRECTIVE 91/692/EEC of 23 December 1991 (*)	L 377	48	31.12.1991
►M2	UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 807/2003 od 14. travnja 2003.	L 122	36	16.5.2003
►M3	ODLUKA (EU) 2018/853 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 30. svibnja 2018.	L 150	155	14.6.2018

Koju je izmijenila:

A1

AKT o uvjetima pristupanjaRepublike Austrije, Republike Finske i Kraljevine Švedske i prilagodbama ugovorâ na kojima se temelji Europska unija

C 241

21

29.8.1994

(*)	Ovaj akt nije nikada objavljen na hrvatskome.

---

▼B

DIREKTIVA VIJEĆA

od 19. ožujka 1987.

o sprečavanju i smanjenju onečišćenja okoliša azbestom

(87/217/EEZ)

Članak 1.

1.  Cilj je ove Direktive utvrđivanje mjera i upotpunjavanje odredaba koje su već na snazi, radi sprečavanja i smanjenja onečišćenja okoliša azbestom u interesu zaštite čovjekova zdravlja i okoliša.

2.  Ova se Direktiva primjenjuje ne dovodeći u pitanje odredbe utvrđene Direktivom 83/477/EEZ.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive:

proizvod koji se dobiva primarnim drobljenjem azbestne rude.

djelatnosti koje podrazumijevaju rukovanje količinom sirovog azbesta od preko 100 kilograma godišnje i koje se tiču:

djelatnosti različite od upotrebe azbesta kojima bi se azbest mogao ispustiti u okoliš.

svaka tvar ili predmet prema definiciji iz članka 1. Direktive 75/442/EEZ ( 1 ).

Članak 3.

1.  Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se emisije azbesta u zrak, ispuštanja azbesta u vodni okoliš i nastanak krutog azbestnog otpada, u mjeri u kojoj je to razumno provedivo, smanje na izvoru i spriječe. U slučaju upotrebe azbesta, te mjere trebaju obuhvaćati upotrebu najbolje raspoložive tehnologije koja za sobom ne povlači prekomjerni trošak uključujući prema potrebi recikliranje ili obradu.

2.  U slučaju postojećih postrojenja, zahtjev iz stavka 1., po kojem najbolju raspoloživu tehnologiju koja za sobom ne povlači prekomjerni trošak treba upotrijebiti radi smanjenja i potpunog uklanjanja emisija azbesta u zrak, primjenjuje se uzimajući u obzir elemente utvrđene u članku 13. Direktive 84/360/EEZ.

Članak 4.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da koncentracija azbesta koji se ispušta u zrak ispušnim cijevima tijekom upotrebe azbesta ne prekorači najveću dopuštenu vrijednost od 0,1 mg/m3 (miligrama azbesta po m3 ispuštenog zraka).

2.  Države članice mogu izuzeti od obaveze iz stavka 1. postrojenja koja ispuštaju manje od 5 000 m3/sat ukupnog plinovitog ispusta, a pritom emisija azbesta u zrak ne prekoračuje 0,5 grama po satu u bilo koje vrijeme pod normalnim uvjetima rada.

Kada se primjenjuje ovo izuzeće, nadležna tijela država članica poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se ne prekorače granice iz točke 1.

Članak 5.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale:

U tu svrhu:

Ta ograničenja primjenjivat će se na mjestu gdje otpadne vode izlaze iz industrijskog postrojenja.

Međutim, moguće je dobiti odobrenje za ispuštanje otpadnih voda koje sadrže najviše 30 grama suspendirane tvari po m3 vode tijekom rutinskog čišćenja ili održavanja postrojenja.

Članak 6.

1.  Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se emisije u zrak te ispuštanja otpadnih voda iz objekata na koje se primjenjuju najveće dopuštene vrijednosti iz članaka 4. i 5. mjere u pravilnim vremenskim razmacima.

2.  Kako bi se provjerilo poštivanje navedenih najvećih dopuštenih vrijednosti, postupci i metode uzorkovanja i analize trebaju biti u skladu s onima koji su opisani u Prilogu ili s bilo kojom metodom ili postupkom kojim se dobivaju jednakovrijedni rezultati.

3.  Države članice obavješćuju Komisiju o postupcima i metodama koje koriste, te joj dostavljaju relevantne informacije za provjeru prikladnosti takvih postupaka i metoda. Na osnovi tih informacija Komisija će ispitati jednakovrijednost različitih postupaka i metoda i podnijeti izvješće Vijeću u roku pet godina od priopćenja Direktive.

Članak 7.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:

Članak 8.

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 78/319/EEZ ( 2 ), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1985. godine, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:

Članak 9.

Radi zaštite zdravlja i okoliša država članica može uvesti strože odredbe od onih koje su navedene u ovoj Direktivi, u skladu s uvjetima koji su utvrđeni Ugovorom.

Članak 10.

Postupak predviđen u člancima 11. i 12. utvrđuje se radi prilagodbe Priloga tehničkom napretku i treba se poštivati kod svih izmjena metoda uzorkovanja i analize navedenih u Prilogu. Ta prilagodba ne smije imati za posljedicu bilo kakvu izravnu ili neizravnu izmjenu najvećih dopuštenih vrijednosti navedenih u člancima 4. i 5.

Članak 11.

Osniva se Odbor za prilagodbu ove Direktive znanstvenom i tehničkom napretku (dalje u tekstu „Odbor”), koji će se sastojati od predstavnika država članica, a predsjednik će biti predstavnik Komisije.

▼M2 —————

▼M2

Članak 12.

1.  Komisiji pomaže Odbor za prilagođavanje ove Direktive znanstvenom i tehničkom napretku.

2.  Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ ( 3 ).

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.  Odbor donosi vlastiti poslovnik.

▼B

Članak 13.

▼M3 —————

▼B

2.  Kada postoji potreba, zbog razvoja znanja u medicini i tehnološkog napretka, Komisija upućuje daljnje prijedloge za sprečavanje i smanjenje onečišćenja azbestom u interesu zaštite čovjekova zdravlja i okoliša.

Članak 14.

1.  U skladu sa stavkom 2., države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive najkasnije do 31. prosinca 1988. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.  Države članice što prije donose i objavljuju propise potrebne radi usklađivanja s odredbama članaka 4. i 5., a u svakom slučaju najkasnije do 30. lipnja 1991. za postrojenja koja su izgrađena ili su dobila dozvolu prije datuma navedenog u stavku 1.

3.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 15.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

PRILOG

METODE UZORKOVANJA I ANALIZE

A.   ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA

Referentna metoda analize za utvrđivanje ukupne suspendirane tvari (procjedna tvar dobivena od uzorka koji nije precipitirao) izražene u mg/l sastoji se od procjeđivanja kroz filtracijsku membranu od 0,45 mm, sušenja na 105 °C i vaganja ( 4 ).

Uzorci se moraju uzimati tako da budu reprezentativni za ispuštanje u razdoblju od 24 sata.

To mjerenje mora se izvesti s preciznošću ( 5 ) od ± 5 % i točnošću (5)  od ± 10 %.

B.   UVJETI KOJE TREBA ZADOVOLJITI KOD ODABIRA METODE MJERENJA EMISIJA U ZRAK

I.    Gravimetrijska metoda

1.

Odabire se gravimetrijska metoda kojom se mogu izmjeriti ukupne količine prašine ispuštene kroz ispušne cijevi. Vodi se računa o koncentraciji azbesta u prašini. Kada se zatraži mjerenje koncentracije, mjeri se ili procjenjuje koncentracija azbesta u prašini. Nadzorni organ odlučuje o periodičnosti takvih mjerenja, u skladu sa svojstvima postrojenja i njegove proizvodnje, a mjerenje se ipak u početku provodi barem svakih šest mjeseci. Ako država članica utvrdi da se koncentracija nije znatno promijenila, moguće je smanjiti učestalost mjerenja. Ako se ne provode periodična mjerenja, najveća dopuštena vrijednost navedena u članku 4. Direktive primjenjuje se na ukupnu emisiju prašine. Uzorkovanje se provodi prije bilo kakvog razrjeđivanja protoka koji se treba izmjeriti.

2.	Uzorkovanje se mora izvesti s preciznošću od ± 40 % i točnošću od ± 20 % od najveće dopuštene vrijednosti. Granica detekcije mora biti 20 %. Radi provjere poštovanja najveće dopuštene vrijednosti potrebno je izvesti barem dva mjerenja pod istim uvjetima.

3.	Rad objekta Mjerenja se smatraju važećima samo ako je uzorkovanje provedeno za vrijeme normalnog rada objekta.

4.	Odabir mjesta uzorkovanja Uzorkovanje se provodi na mjestu gdje je strujanje zraka laminarno. Potrebno je pobrinuti se u što većoj mjeri kako bi se izbjegle turbulencije i prepreke koje bi mogle poremetiti strujanje zraka.

5.	Izmjene potrebne za uzorkovanje U cijevima gdje će se provesti uzorkovanje treba probušiti odgovarajuće otvore te postaviti prikladne platforme.

6.

Mjerenja koja se provode prije uzorkovanja Prije početka samog uzorkovanja najprije je potrebno izmjeriti temperaturu i pritisak zraka te brzinu strujanja unutar cijevi. U normalnim okolnostima temperatura i pritisak zraka mjere se uzduž linije uzorkovanja pri normalnim brzinama strujanja. U izvanrednim okolnostima potrebno je također izmjeriti koncentraciju vodene pare tako da se rezultati mogu ispraviti na odgovarajući način.

7.

Opći uvjeti kod postupka uzorkovanja Za provođenje ovog postupka potrebno je uzeti uzorak zraka iz cijevi kojom struje emisije azbestne prašine, propustiti ga kroz filtar i izmjeriti sadržaj azbesta u prašini koja je ostala u filtru. 7.1. Najprije se provjerava nepropusnost linije uzorkovanja i utvrđuje se da ne pušta, zbog čega bi moglo doći do greške u mjerenju. Pažljivo se začepi glava sonde i uključuje se pumpu za uzorkovanje. Brzina puštanja ne smije prekoračiti 1 % od normalnog strujanja za uzorkovanje. 7.2. U normalnim se okolnostima uzorkovanje provodi pod izokinetičkim uvjetima. 7.3. Trajanje uzorkovanja ovisi o vrsti procesa koji se nadzire i o upotrijebljenoj liniji uzorkovanja, a razdoblje uzorkovanja treba biti dovoljno kako bi se osiguralo prikupljanje prikladne količine materijala za vaganje. Ta količina treba biti reprezentativna za cijeli proces koji se nadzire. 7.4. Kada filtar za uzorkovanje nije u neposrednoj blizini glave sonde, prijeko je potrebno pokupiti materijale nataložene u sondi. 7.5. Karakteristike glave sonde i broj mjesta za uzorkovanje određuju se u skladu s odabranom nacionalnom normom.

8.

Karakteristike filtra za uzorkovanje 8.1. Odabire se prikladan filtar za odabranu tehniku analize. Za gravimetrijsku metodu poželjna je upotreba filtra od staklenih vlakana. 8.2. Potrebna je minimalna filtracijska efikasnost od 99 % u odnosu na DOP test u kojem se upotrebljava aerosol s česticama od 0,3 mm promjera.

9.	Vaganje 9.1. Rabi se prikladna vaga s visokom preciznošću. 9.2. Radi postizanja točnosti koja je potrebna pri vaganju, prijeko je potrebna temeljita njega filtra prije i poslije uzorkovanja.

10.

Prikaz rezultata Osim podataka o mjerenju, u prikazu rezultata bilježe se podaci o temperaturi, pritisku i strujanju i navode se sve relevantne informacije, npr. jednostavan grafički prikaz položaja mjesta uzorkovanja, dimenzije cijevi, volumen uzetih uzoraka te opis metode korištene u izračunavanju rezultata. Ti se rezultati izražavaju pri normalnoj temperaturi (273 K) i pritisku (101,3 kPa).

II.    Metoda brojivih vlakana

Ako se postupci brojanja vlakana primjenjuju radi provjere poštovanja najvećih dopuštenih vrijednosti iz članka 4. Direktive, podložno odredbama članka 6. stavka 3. Direktive može se primijeniti konverzijski faktor od dva vlakna/ml prema 0,1 mg/m3 azbestne prašine.

Za potrebe Direktive vlakno je definirano kao bilo koji predmet dužine preko 5 mm, širine ispod 3 mm, čiji je odnos između dužine i širine veći od 3:1 i koji je brojiv na optičkom mikroskopu s faznim kontrastom prema europskoj referentnoj metodi utvrđenoj u Prilogu I. Direktivi 83/477/EEZ.

Metoda brojanja vlakana mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

Nadzorni organ odlučuje o periodičnosti takvih mjerenja, u skladu sa svojstvima postrojenja i njegove proizvodnje, a mjerenja se provode barem svakih šest mjeseci. Ako se ne provode periodična mjerenja, najveća dopuštena vrijednost navedena u članku 4. primjenjuje se na ukupnu emisiju prašine.

Uzorkovanje se provodi prije bilo kakvog razrjeđivanja protoka koji se treba izmjeriti.

Mjerenja se smatraju važećima samo ako je uzorkovanje provedeno za vrijeme normalnog rada objekta.

Uzorkovanje se provodi na mjestu gdje je strujanje zraka laminarno. Potrebno je pobrinuti se u što većoj mjeri kako bi se izbjegle turbulencije i prepreke koje bi mogle poremetiti strujanje zraka.

U cijevima gdje će se provesti uzorkovanje treba probušiti odgovarajuće otvore te postaviti prikladne platforme.

Prije početka samog uzorkovanja najprije je potrebno izmjeriti temperaturu i pritisak zraka te brzinu strujanja unutar cijevi. U normalnim okolnostima temperatura i pritisak zraka mjere se uzduž linije uzorkovanja pri normalnim brzinama strujanja. U izvanrednim okolnostima potrebno je također izmjeriti koncentraciju vodene pare tako da se rezultati mogu ispraviti na odgovarajući način.

Za provođenje ovog postupka potrebno je uzeti uzorak zraka iz cijevi kojom struje emisije azbestne prašine, propustiti ga kroz filtar i izbrojiti brojiva azbestna vlakna u prašini koja je ostala u filtru.

Metoda brojanja vlakana treba se uskladiti s europskom referentnom metodom prema odredbama Priloga I. Direktivi 83/477/EEZ.

Osim podataka o mjerenju, u prikazu rezultata bilježe se podaci o temperaturi, pritisku i strujanju te se navede sve relevantne informacije, npr. jednostavan grafički prikaz položaja mjesta uzorkovanja, dimenzije cijevi, volumen uzetih uzoraka te opis metode korištene u izračunavanju rezultata. Ti se rezultati izražavaju pri normalnoj temperaturi (273 K) i pritisku (101,3 kPa).

---

( 1 ) SL L 194, 25.7.1975., str. 47.

( 2 ) SL L 84, 31.3.1978., str. 43.

( 3 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

( 4 ) Vidjeti Prilog III. Direktivi 82/883/EEZ (SL L 378, 31.12.1982., str. 1.).

( 5 ) Ovi su izrazi definirani u članku 2. Direktive 79/869/EEZ (SL L 271, 29.10.1979., str. 44.) kako je izmijenjena Direktivom 81/855/EEZ (SL L 319, 7.11.1981., str. 16.).