1

Aktom podnesenim tajništvu Općeg suda 1. ožujka 2019. tužitelji Bulgarian Energy Holding EAD, Bulgartransgaz EAD i Bulgargaz EAD podnijeli su tužbu radi, kao glavno, poništenja i, podredno, preinake Odluke Komisije C(2018) 8806 final od 17. prosinca 2018. o postupku primjene članka 102. UFEU‑a (predmet AT.39849 – BEH Gas), kojom je utvrđeno da zloporabljuju dominantni položaj na više tržišta i zbog toga im je izrečena novčana kazna (u daljnjem tekstu: pobijana odluka).

2

U prilog svojoj tužbi tužitelji su istaknuli sedam tužbenih razloga. Svojim prvim tužbenim razlogom ističu da je Europska komisija u okviru upravnog postupka koji je doveo do donošenja pobijane odluke na više osnova povrijedila načelo dobre uprave i njihova prava obrane. Oni u biti tvrde da nisu imali pristup ili da nisu imali dovoljan pristup dokumentima koji, prema njihovu mišljenju, sadržavaju oslobađajuće dokaze.

3

Rješenjem od 26. svibnja 2021. Opći sud (četvrto vijeće), na temelju zahtjeva iz tužbe, naložio je Komisiji, u skladu s člankom 91. točkom (b) svojeg Poslovnika i uzimajući u obzir jamstva predviđena u članku 103. stavku 1. navedenog Poslovnika, da podnese detaljne zapisnike o osam sastanaka koje je Komisija vodila s društvom Overgas Inc. (u daljnjem tekstu: detaljni zapisnici), zahtjeve za povjerljivost koje je društvo Overgas podnijelo u vezi s njima, povjerljive verzije očitovanja koja je Overgas podnio nakon tih osam sastanaka (u daljnjem tekstu: naknadna očitovanja) i povjerljivu verziju izvješća koje su sastavili predstavnici u okviru postupka pristupa podatkovnoj prostoriji 28. lipnja 2018. (u daljnjem tekstu: informativno izvješće). Komisija je postupila u skladu s tim zahtjevom 17. lipnja 2021. time što je u spis dostavila priloge pod oznakom X.1 do X.16.

4

U skladu s člankom 103. stavcima 1. i 2. Poslovnika, kad Opći sud na temelju pravnih i činjeničnih elemenata koje je iznijela glavna stranka, treba provjeriti povjerljivu narav, u odnosu na drugu glavnu stranku, određenih podataka ili dokaznih elementa koji su mu podneseni na temelju mjere izvođenja dokaza iz članka 91. točke (b), a koji mogu biti relevantni za odlučivanje o sporu, ti se podaci ili dokazni elementi u stadiju te provjere ne priopćavaju toj drugoj stranci.

5

Nadalje, u skladu s člankom 103. stavkom 2. Poslovnika, kad Opći sud tijekom provjere iz članka 103. stavka 1. tog Poslovnika zaključi da su određeni podaci ili dokazni elementi koji su mu podneseni relevantni za odlučivanje o predmetu i povjerljive naravi u odnosu na drugu glavnu stranku, procijenit će važnost te povjerljive naravi s jedne strane i zahtjevâ vezanih uz pravo na djelotvornu pravnu zaštitu, posebice uz poštovanje načela kontradiktornosti, s druge strane.

6

U ovom slučaju tijekom postupka na temelju članka 102. UFEU‑a podaci ili dokazni elementi koje je Overgas podnio Komisiji bili su povjerljivi u odnosu na tužitelje. Na tom se temelju tužitelji pozivaju na povredu svojih prava obrane, kao što to proizlazi iz točke 2. ovog rješenja. Međutim, predmetni dokazni elementi poznati su kako Komisiji, glavnoj stranci u ovom postupku, tako i Overgasu, intervenijentu u njezinu potporu. Nasuprot tomu, tužitelji, na koje pobijana odluka negativno utječe, moraju braniti svoje interese u odnosu na te dokazne elemente a da nemaju saznanja o navedenim elementima upravnog spisa, unatoč svojem svojstvu glavnih stranaka pred Općim sudom.

7

U takvim okolnostima načela kontradiktornosti i jednakosti oružja, zajamčenih člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i čije poštovanje nadzire sud Unije, podrazumijevaju da se, tijekom sudskog nadzora pobijanog akta, tužiteljima pruži najširi mogući pristup spisu kako bi im se omogućilo da iznesu sve dostupne i relevantne argumente u prilog svojoj tužbi.

8

Iz toga također slijedi da u takvim okolnostima tijekom analize predviđene na temelju članka 103. stavaka 1. i 2. Poslovnika najprije valja ispitati eventualnu povjerljivost podataka ili dokaznih elemenata podnesenih Općem sudu nakon mjere izvođenja dokaza te ih, u slučaju da nemaju tu narav, treba priopćiti tužiteljima. Nasuprot tomu, u slučaju da su navedene informacije ili dokazni elementi povjerljivi, na Općem sudu je da zatim provede dvostruko ispitivanje, koje također obuhvaća pitanje jesu li elementi o kojima je riječ relevantni za donošenje odluke u sporu.

9

U tom pogledu valja podsjetiti na to da povjerljivost elementa spisa nije opravdana u slučaju, na primjer, informacija koje su već javne ili kojima šira javnost ili specijalizirani poslovni krugovi mogu imati pristup, informacija koje se također nalaze u drugim odlomcima ili dokaznim elementima spisa za koje stranka koja želi zadržati povjerljivu narav informacije o kojoj je riječ nije podnijela zahtjev u tu svrhu, informacija koje nisu dovoljno specifične ili precizne za otkrivanje povjerljivih podataka ili pak informacija koje uvelike proizlaze iz drugih informacija koje su zakonito dostupne zainteresiranim osobama odnosno koje čine njihov logički zaključak (vidjeti rješenje od 11. travnja 2019., Google i Alphabet/Komisija, T‑612/17, neobjavljeno, EU:T:2019:250, t. 20. i navedena sudska praksa).

10

Isto tako, u ovoj fazi valja podsjetiti na ustaljenu sudsku praksu prema kojoj povjerljive informacije koje potječu od prije pet ili više godina treba zbog toga smatrati povijesnima i priopćavati ih drugim strankama, osim u iznimnim okolnostima iz kojih proizlazi da one, unatoč svojoj starosti, još uvijek predstavljaju bitne tajne, primjerice industrijske ili komercijalne prirode, čije bi otkrivanje nanijelo štetu stranci ili trećoj osobi (vidjeti u tom smislu rješenje od 11. travnja 2019., Google i Alphabet/Komisija, T‑612/17, neobjavljeno, EU:T:2019:250, t. 19. i navedenu sudsku praksu).

11

Naposljetku, valja podsjetiti na to da, u skladu s člankom 103. stavkom 3. Poslovnika, nakon procjene važnosti elemenata navedenih u članku 103. stavku 2. tog Poslovnika, kao što je to izloženo u točki 5. ovog rješenja, Opći sud može odlučiti upoznati drugu glavnu stranku s povjerljivim podacima ili dokaznim elementima, po potrebi uvjetujući njihovo otkrivanje preuzimanjem posebnih obveza, ili može odlučiti da ih neće priopćiti, pri čemu će obrazloženim rješenjem pobliže odrediti načine na koje će ta druga glavna stranka moći u najvećoj mogućoj mjeri iznijeti svoja očitovanja, uključujući i nalaganje podnošenja verzije koja nije povjerljiva ili sažetka tih elemenata.

12

Overgas je 18. siječnja 2018. porukom elektroničke pošte obavijestio Komisiju da smatra da se s detaljnim zapisnicima mora postupati povjerljivo. Overgas je ponovio i razradio taj zahtjev 20. veljače iste godine.

13

Iz dopisa Overgasa Komisiji od 20. veljače 2018. proizlazi da je u biti smatrao da otkrivanje određenih elemenata koji se nalaze u detaljnim zapisnicima može imati znatne negativne gospodarske, upravne ili pravosudne posljedice.

14

Stoga, u posebnom kontekstu predmeta, razlozi kojima Overgas opravdava povjerljivo postupanje s detaljnim zapisnicima osjetljive su prirode te ih stoga treba smatrati povjerljivima.

15

Međutim, razlozi koje je Overgas iznio u prilog svojem zahtjevu za povjerljivo postupanje pred Komisijom relevantni su za odlučivanje o sporu. Naime, u dijelu svojeg prvog tužbenog razloga, koji se odnosi na činjenicu da im Komisija nije dala pristup detaljnim zapisnicima, tužitelji osobito ističu da nisu imali saznanja o opravdanjima koje je naveo Overgas u potporu povjerljivosti navedenih zapisnika, tako da se tim prigovorom postavlja pitanje je li Komisija valjano mogla prihvatiti Overgasove zahtjeve za povjerljivo postupanje a da pritom ne povrijedi prava obrane tužiteljâ.

16

Stoga je Opći sud dužan provesti procjenu važnosti, koja se spominje u članku 103. stavku 2. Poslovnika, povjerljivosti predmetnih zahtjeva sa zahtjevima prava na djelotvornu sudsku zaštitu, konkretno načelom kontradiktornosti.

17

U tom pogledu, uzimajući u obzir, s jedne strane, značaj predmeta i, s druge strane, činjenicu da se ne može isključiti da bi otkrivanje razloga kojima se opravdava povjerljivo postupanje s detaljnim zapisnicima u vezi s određenim elementima koji se nalaze u njima moglo imati važne gospodarske, upravne ili pravosudne posljedice, primjenom članka 103. stavka 3. Poslovnika, koji omogućuje da se pomire kontradiktorni interesi stranaka, među ostalim, podnošenjem verzije informacija ili dokaznih elemenata koja nije povjerljiva a obuhvaća njihov bitan sadržaj, Komisiji valja naložiti da podnese zahtjev od 18. siječnja 2018., pod oznakom X.9(1), prikrivajući odlomak koji se nalazi između riječi „druge posljedice” i „u slučaju sadržaja koji nije povjerljiv”.

18

Uvodno valja primijetiti da je Komisija tijekom upravnog postupka organizirala ukupno osam sastanaka s Overgasom. Ti su se sastanci održali 13. listopada 2010., 13. siječnja, 17. ožujka i 15. prosinca 2011., 17. lipnja 2013., 13. listopada 2015., 17. ožujka i 20. listopada 2016.

19

Osim toga, iz spisa proizlazi da je Komisija za svaki sastanak organiziran s Overgasom sastavila, s jedne strane, detaljan zapisnik i, s druge strane, sažetu bilješku.

20

Također valja primijetiti da su tužitelji dobili sažete bilješke s osam sastanaka i da su 28. lipnja 2018. vanjski zastupnici tužiteljâ imali pristup detaljnim zapisnicima u okviru postupka pristupa podatkovnoj prostoriji. U skladu s tim postupkom, predviđenim stavkom 98. Obavijesti Komisije o najboljoj praksi za vođenje postupaka u vezi s člancima 101. i 102. UFEU‑a (SL 2011., C 308, str. 6.), vanjski zastupnici stranke mogu imati pristup povjerljivim dokumentima pod nadzorom Komisijina službenika i u prostoriji unutar njezina objekta. Zastupnici se mogu koristiti informacijama koje su im stavljene na raspolaganje u prostoriji kako bi mogli obraniti svojeg klijenta, kojem, međutim, ne mogu otkriti nikakve povjerljive informacije.

21

U okviru postupka podatkovne prostorije vanjski zastupnici tužiteljâ sastavili su povjerljivu verziju informativnog izvješća u kojem su, među ostalim, izrazili svoje stajalište o informacijama iz detaljnih zapisnika. To izvješće predstavlja Prilog pod oznakom X.16.

22

Vanjski zastupnici tužiteljâ ujedno su uz Komisijino odobrenje sastavili verziju navedenog izvješća koja nije klasificirana oznakom tajnosti te su ga dostavili tužiteljima.

23

Međutim, tužitelji smatraju da ta verzija koja nije klasificirana oznakom tajnosti nije bila od interesa za njihovu obranu, dok su detaljni zapisnici, pregledani u podatkovnoj prostoriji, sadržavali ne samo podatke koji nisu povjerljivi nego i oslobađajuće dokaze.

24

Slijedom toga, tužitelji u svojem prvom tužbenom razlogu smatraju da ih Komisija nije smjela primjenom postupka podatkovne prostorije onemogućiti da osobno izvrše uvid u detaljne zapisnike te da iz toga proizlazi povreda njihovih prava obrane.

25

U skladu s točkom 8. ovog rješenja, valja ispitati sadržava li informativno izvješće elemente koje zaista treba smatrati povjerljivima.

26

U tom pogledu najprije valja primijetiti da navodi koje su vanjski zastupnici tužiteljâ dali na stranicama 396. do 398. i 400. do 403. kontinuiranog numeriranja, u pogledu elemenata koje su smatrali oslobađajućima ne sadržavaju, kao takvi, povjerljive informacije kojima bi bilo protivno njihovo otkrivanje.

27

Nadalje, sljedeći elementi u svakom slučaju nisu povjerljivi, odnosno nisu to više, i nema zapreka za njihovo otkrivanje:

28

Nasuprot tomu, sljedeći su elementi povjerljivi i stoga valja, kao što to proizlazi iz točke 8. ovog rješenja, provesti analizu koja se također odnosi na njihovu relevantnost za odlučivanje o sporu:

29

S obzirom na sve prethodno navedeno, kako bi se samim tužiteljima omogućilo da u najvećoj mogućoj mjeri iznesu svoje stajalište, Komisiji valja naložiti podnošenje nove verzije informativnog izvješća, koje se navodi kao Prilog X.16, pod uvjetom da se prikriju:

30

Kao što je to već navedeno u točkama 23. i 24. ovog rješenja, tužitelji u svojem prvom tužbenom razlogu smatraju da detaljni zapisnici ne sadržavaju samo informacije koje nisu povjerljive nego i oslobađajuće dokaze.

31

Međutim, iz točaka 13. do 17. ovog rješenja proizlazi da je Overgas imao pravo tvrditi da otkrivanje određenih elemenata sadržanih u detaljnim zapisnicima može imati teške posljedice. Stoga te zapisnike, uzete u cjelini, načelno treba smatrati povjerljivima.

32

Osim toga, u točki 29. ovog rješenja zaključeno je da tužiteljima treba omogućiti pristup informativnom izvješću, osim u pogledu dva manja elementa koji nisu relevantni za odlučivanje o sporu. Stoga valja podsjetiti na to da su u tom izvješću vanjski zastupnici tužiteljâ opisali sadržaj detaljnih zapisnika i da su u njima identificirali elemente koji su, prema njihovu mišljenju, oslobađajući.

33

Slijedom toga, uzimajući u obzir da članak 103. stavak 3. Poslovnika izričito predviđa podnošenje sažetka dokaznih elemenata koji nije povjerljiv i okolnost da je informativno izvješće usporedivo s takvim sažetkom, uključujući i prikrivanja navedena u točki 29. ovog rješenja, provedeno je pravedno odvagivanje postojećih interesa time što se smatra da tužiteljima ne treba dostaviti sâme detaljne izvještaje, koji odgovaraju prilozima X.1. do X.8.

34

Overgas je sastavio i podnio naknadna očitovanja u kojima je razradio argumente koje je iznio tijekom svojih sastanaka s Komisijom.

35

Tužitelji su imali pristup naknadnim očitovanjima većinom samo u verzijama koje nisu klasificirane oznakom tajnosti.

36

Stoga, u skladu s točkom 8. ovog rješenja, valja ispitati sadržavaju li naknadna očitovanja doista povjerljive elemente, zatim provjeriti, ovisno o slučaju, njihovu relevantnost za odlučivanje o sporu i naposljetku odvagnuti razloge njihove povjerljivosti sa zahtjevima prava na djelotvornu sudsku zaštitu, osobito načelom kontradiktornosti, u skladu s točkom 11. ovog rješenja.

37

Što se tiče naknadnog očitovanja o sastanku od 13. listopada 2010., koje sačinjava Prilog X.10, valja istaknuti da elementi koji slijede nisu ili, u svakom slučaju, više nisu povjerljivi:

38

Nasuprot tomu, nakon ispitivanja navedenog u točki 8. ovog rješenja iz toga proizlazi da, iako su sljedeći elementi iz Priloga X.10. i dalje povjerljivi, oni nisu relevantni za donošenje odluke o sporu:

39

S obzirom na sve prethodno navedeno, kako bi se samim tužiteljima omogućilo da u najvećoj mogućoj mjeri iznesu svoje stajalište, Komisiji valja naložiti da podnese novu verziju naknadnih očitovanja o sastanku od 13. listopada 2010., koji čine dio Priloga X.10, pod uvjetom da se zadrže prikrivanja koja se nalaze u:

40

Što se tiče naknadnih očitovanja o sastanku od 13. siječnja 2011. sadržanih u Prilogu X.11 elementi koji slijede nisu ili, u svakom slučaju, više nisu povjerljivi:

41

Nasuprot tomu, s obzirom na ispitivanje navedeno u točki 8. ovog rješenja valja navesti da su odlomci koji su na stranici 171. kontinuiranog numeriranja prikriveni od alineje koja počinje riječima „Overgas je također nedavno poslao dopis” kao i prikriveni odlomak u stavku 172. stranice navedenog numeriranja koji počinje riječima „već na našem sastanku od 13. siječnja 2011.” povjerljivi jer mogu biti povezani s ozbiljnim posljedicama koje Overgas ističe u slučaju kada bi bili otkriveni detaljni zapisnici, koji se u naknadnim očitovanjima naglašavaju. Međutim, sadržaj tih odlomaka nije relevantan za odlučivanje o sporu jer ne sadržava ocjenu o postupanju tužiteljâ.

42

S obzirom na prethodno navedeno Komisiji valja naložiti da podnese novu verziju naknadnih očitovanja o sastanku od 13. siječnja 2011. Priloga X.11, pod uvjetom da zadrži povjerljivost, na stranici 171. kontinuiranog numeriranja, odlomaka koji su prikriveni od alineje koja počinje riječima „Overgas je nedavno također poslao dopis” i, na stranici 172. navedenog numeriranja, odlomka koji je prikriven u stavku koji počinje riječima „već na našem sastanku od 13. siječnja 2011.”.

43

Što se tiče naknadnih očitovanja sastanka od 17. ožujka 2011. sadržanih u Prilogu X.12, valja utvrditi da sljedeći elementi nisu povjerljivi:

44

Nasuprot tomu, treba smatrati povjerljivim sljedeće:

45

S obzirom na prethodno navedeno, Komisiji valja stoga naložiti da podnese novu verziju naknadnih očitovanja o sastanku od 17. ožujka 2011. pod oznakom X.12 s time da zadrži prikrivanje tvrtki trećih društava navedenih na stranici 193. kontinuiranog numeriranja i tablicâ koje se nalaze na stranicama 201. i 202. navedenog numeriranja.

46

Što se tiče naknadnih očitovanja o sastanku od 15. prosinca 2011. koja čine Prilog X.13. valja istaknuti da sljedeći elementi nisu povjerljivi:

47

Nasuprot tomu, povjerljivim treba smatrati sljedeće:

Međutim, ti podaci nisu relevantni za odlučivanje o sporu jer je tužiteljima dovoljno da znaju da je riječ o aktivnim poduzetnicima u plinskom sektoru ili krajnjem klijentu, što proizlazi iz konteksta.

48

Stoga Komisiji valja naložiti podnošenje nove verzije naknadnih očitovanja o sastanku od 15. prosinca 2011., pod oznakom X.13, pod uvjetom da zadrži prikrivanje tvrtki trećih društava navedenih na stranicama 205. i 206. kontinuiranog numeriranja kao i da prikrije odlomak kojim se opisuje jedno od njih u drugoj alineji stranice 205. navedenog numeriranja.

49

Što se tiče naknadnih očitovanja o sastanku od 17. lipnja 2013. pod oznakom X.14. valja utvrditi da verzija koja navodno nije bila klasificirana oznakom tajnosti i koja je tužiteljima dostavljena tijekom upravnog postupka, nije sadržavala nikakvo prikrivanje.

50

Stoga, budući da su tužitelji već imali pristup tom prilogu kao takvom, njihov je zahtjev za dostavu naknadnih očitovanja bespredmetan u pogledu tih priloga pa ne treba naložiti njegovu ponovnu dostavu.

51

Što se tiče naknadnih očitovanja o sastanku od 20. listopada 2016., koja su sadržana u Prilogu X.15, valja istaknuti da ona tužiteljima uopće nisu bila dostavljena, čak ni u verziji koja nije klasificirana oznakom tajnosti.

52

Međutim, dovoljno je utvrditi da se ta očitovanja odnose na razvoj plinskog tržišta u Bugarskoj i na navodno stajalište društava Bulgargaz i Bulgartransgaz u trenutku kada su sastavljena, 16. studenoga 2016., odnosno nakon završetka razdoblja povrede, do kojeg je došlo 1. siječnja 2015. Konkretnije, navedena Overgasova očitovanja odnosila su se na prakse povezane, među ostalim, s cijenama i nedostatkom infrastrukturnog razvoja što je Overgas smatrao nužnim za razvoj tržišnog natjecanja u Bugarskoj.

53

Uzimajući u obzir poslovne odnose između Overgasa i tužiteljâ, naknadna očitovanja o sastanku od 20. listopada 2016. u kojima se spominje navodno nužni razvoj bugarskog tržišta i koja obuhvaćaju razdoblje samo do 2016., mogu se smatrati osjetljivima i stoga povjerljivima.

54

S obzirom na navedeno Komisija je u svojem odgovoru na mjeru izvođenja dokaza od 17. lipnja 2021. pravilno napomenula da prigovori koje je Overgas iznio u naknadnim očitovanjima od 16. studenoga 2016. nisu bili uzeti u obzir u pobijanoj odluci.

55

Naime, točno je da je Komisija navela događaje koji su nastupili 2016., istaknuvši u pobijanoj odluci da je rumunjski plinovod 1 jedini održivi put za dopremanje plina u Bugarsku, barem do travnja 2016., i da je poslovni sporazum iz 2005. kojim je društvu Bulgargaz dodijeljeno isključivo korištenje tog plinovoda okončan 30. rujna 2016. Međutim, valja istaknuti da se tim dvama elementima samo navodi stanje tržišta prije sastanka od 20. listopada 2016., na koji se odnose naknadna očitovanja od 16. studenoga 2016., a ne razvoj koji je još potreban. Osim toga, Komisija je smatrala da je Overgas dobio pristup toj infrastrukturi 1. siječnja 2015., što je datum za koji je utvrđen završetak povrede, uključujući i prakse koje se odnose na bugarsku transportnu mrežu.

56

Što se tiče Čirenskog skladišta, Komisija je utvrdila datum 23. rujna 2014. kao datum završetka svakog nezakonitog postupanja, nakon što je pristup odobren trećem gospodarskom subjektu.

57

Zbog toga Prilog X.15 nije bitan za odlučivanje o sporu.

58

S obzirom na zaključke iz točaka 17., 29., 33., 39., 42., 45., 48., 50. i 57. ovog rješenja valja:

Slijedom navedenog,

OPĆI SUD (četvrto prošireno vijeće)

rješava: