EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 1.4.2025.

COM(2025) 164 final

2025/0085(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2021/1057 o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u pogledu posebnih mjera za svladavanje strateških izazova

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Preispitivanje kohezijske politike u sredini programskog razdoblja državama članicama pruža priliku da preusmjere sredstva za razdoblje 2021. – 2027. na ulaganja u obrambene sposobnosti, konkurentnost, pripravnost i stratešku autonomiju EU-a te druge nove prioritete, a za to je potrebno Komisiji podnijeti odgovarajuće izmjene programa. Za jačanje tih dimenzija potrebno je imati ljude s odgovarajućim vještinama. U trenutačnom demografskom kontekstu sve veći manjak vještina i radne snage najveća je prepreka rastu i gospodarskoj prilagodbi. Ulaganje u razvoj vještina i mobilnost radne snage glavni je prioritet.

Okvir za ulaganja u ljude u okviru kohezijske politike utvrđen u Uredbi o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) nije dovoljno usklađen s tim novim prioritetima. Izvanredni izazovi s kojima se Unija suočava zahtijevaju dodatni fokus, fleksibilnost i snažnije poticaje. Predloženim prilagodbama pridonijet će se usmjeravanju reprogramiranja prema novim prioritetima i poduprijeti ubrzavanje provedbe. Ovim se prijedlogom utvrđuju prilagodbe Uredbe o fondu ESF+ kako bi se postigli ti ciljevi.

Usklađivanje ulaganja u okviru kohezijske politike s novim prioritetima

Geopolitička dinamika posljednjih je godina izrazito nesigurna, zbog čega je potrebno temeljito ponovno evaluirati stratešku autonomiju EU-a. Te se promjene događaju usporedno sa zelenom, socijalnom i tehnološkom tranzicijom, koja brzo preoblikuje svijet oko nas. Izazovi koji proizlaze iz tih paralelnih transformacija sveobuhvatno su analizirani u izvješću „Budućnost europske konkurentnosti” objavljenom u rujnu 2024. U tom se izvješću ističe da je hitno potrebno premostiti inovacijski jaz, uskladiti mjere za dekarbonizaciju s postizanjem gospodarske konkurentnosti i smanjiti vanjske ovisnosti diversifikacijom lanaca opskrbe i ulaganjem u ključne sektore.

Kao odgovor na te izazove već je pokrenuto nekoliko važnih inicijativa za jačanje gospodarske otpornosti i strateške autonomije EU-a. To uključuje „Platformu za strateške tehnologije za Europu” (STEP), kojom se nastoji ojačati vodeći položaj Europe u području tehnologije, inicijativu „REPowerEU””, osmišljenu kako bi se smanjilo oslanjanje na vanjske izvore energije i ubrzala zelena tranzicija te dovršile intervencije koje su već u tijeku u okviru programa kohezijske politike, i Mehanizam za oporavak i otpornost, namijenjen za potporu strukturnim promjenama u državama članicama i regijama te povećanje njihove otpornosti.

Kao glavni instrument za ulaganja EU-a u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kohezijska politika ima važnu ulogu u podupiranju tih prioriteta. U okviru te politike potiču se ciljana ulaganja kojima se doprinosi ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, a ujedno se svladavaju novi izazovi. Njome se doprinosi gospodarskoj preobrazbi Europe, među ostalim inovacijama, čime se jača konkurentnost. Međutim, regulatorni okvir kojim se uređuju fondovi kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. izrađen je, dogovoren i donesen prije niza važnih geopolitičkih i gospodarskih događaja zbog kojih su se promijenili neki od strateških političkih prioriteta EU-a.

Slično tome, sporazumi o partnerstvu te nacionalni i regionalni programi kohezijske politike izrađeni su i odobreni u istom vremenskom razdoblju i stoga odražavaju prioritete utvrđene u to vrijeme. S obzirom na globalni i regionalni kontekst koji se mijenja, preispitivanje u sredini programskog razdoblja 2025. važna je prilika za procjenu njihove provedbe i djelotvornosti njihova doprinosa novim prioritetima. Tim će se preispitivanjem utvrditi u kojoj mjeri programi kohezijske politike mogu doprinijeti izravnom i brzom odgovoru na političke, gospodarske i društvene okolnosti koje se brzo mijenjaju.

S druge strane, postalo je očito da je došlo do poteškoća u ranoj fazi provedbe programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. zbog kojih se sredstava nisu mogla brzo iskoristiti i isplatiti, što je dovelo do kašnjenja u njihovoj provedbi u usporedbi s prethodnim programskim razdobljima. Ta se kašnjenja događaju u vrijeme kad je važno povećati i ubrzati ulaganja kako bi se poduprla gospodarska otpornost i konkurentnost.

U tom kontekstu Komisija predlaže ciljane izmjene Uredbe (EU) 2021/1057. Cilj je tih izmjena prilagoditi prioritete ulaganja gospodarskom, društvenom, okolišnom i geopolitičkom kontekstu koji se mijenja te istodobno uvesti veću fleksibilnost i poticaje kako bi se olakšalo i potaknulo brzo stavljanje na raspolaganje prijeko potrebnih sredstava. Poboljšanjem okvira kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. EU može osigurati da njegovi mehanizmi ostanu prilagodljivi i budu prikladan instrument za svladavanje trenutačnih i budućih izazova.

Kako bi države članice mogle djelotvorno iskoristiti mogućnosti predviđene ovim prijedlogom, predlaže se da im se omogući da ponovno podnesu svoj prijedlog za preispitivanje u sredini programskog razdoblja u roku od dva mjeseca nakon stupanja na snagu ovog Prijedloga izmjene Uredbe (EU) 2021/1057. Nijednom izmjenom programa koja bi se provela na temelju novih prioriteta i fleksibilnosti ne dovodi se u pitanje primjena mjera donesenih na temelju Uredbe 2020/2092 ni usklađenost relevantnih programa s prioritetima iz članka 15. Uredbe 2021/1060. U tom će kontekstu Komisija pomno pratiti usklađenost programa sa zahtjevima u okviru relevantnog prava EU-a.

Konkurentska prednost Europe njezini su građani. Naš ljudski kapital ključan je za blagostanje EU-a i njegovu gospodarsku otpornost te za povećanje rasta produktivnosti i poticanje kohezije. Radna snaga u EU-u mora imati vještine potrebne za potporu rastućoj obrambenoj industriji i jačanju pripravnosti i sigurnosti Europe te za prelazak na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva. U Planu za čistu industriju 1 navode se konkretne mjere za pokretanje rasta europskih industrija na temelju dekarbonizacije.

Zbog dosad nezabilježene geopolitičke nestabilnosti Europska unija sad mora donijeti važne odluke kako bi se pobrinula za svoju sigurnost. Kako bi osigurala vlastitu obranu i odvraćanje te sigurnost Europa se mora pripremiti za ulazak u novo doba tako što će znatno povećati potporu za razvoj obrambenih sposobnosti i konkurentnost obrambene industrije EU-a. Time će se Uniji omogućiti da odgovori na hitnu potrebu da se Ukrajini pruži potpora u kratkoročnom razdoblju i istodobno osigura dugoročnu stabilnost našeg kontinenta.

Komisija je Europskom vijeću predložila plan za hitan odgovor „ReArm Europe”, u vrijednosti od 800 milijardi EUR, koji bi se financirao aktiviranjem svih dostupnih financijskih poluga radi brze i znatne potpore ulaganjima u europske obrambene kapacitete. U okviru tih poluga, proračunom Unije može se dodatno doprinijeti tim zajedničkim nastojanjima u okviru novog posebnog instrumenta za obranu i jačanjem Programa za europsku obrambenu industriju (EDIP).

Kako bi se dopunili ti instrumenti i dodatno potaknule države članice da izravno podupiru ulaganja u obranu, iznimno je važno da se financijska sredstva u okviru kohezijske politike mogu brzo mobilizirati. Tim će se ulaganjima ojačati otpornost i konkurentnost EU-a te istodobno promicati rast i regionalni razvoj. Isto tako, time će se odgovoriti na dvostruki izazov u regijama Unije koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom: prvi je potreba za jačanjem njihove sigurnosti, a drugi revitalizacija njihovih gospodarstava.

Istočne pogranične regije

S obzirom na izazove s kojima se suočavaju istočne pogranične regije od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, za programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” koji se provode u regijama razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom trebalo bi osigurati mogućnost jednokratnog pretfinanciranja u iznosu od 9,5 % dodijeljenih sredstava u okviru programa 2026. i financiranje sredstvima Unije u iznosu od 100 %.

Veća fleksibilnost i pojednostavnjenje radi ubrzavanja ulaganja

U sredini programskog razdoblja 2021. – 2027. razina plaćanja koje države članice traže od Komisije niska je zbog više čimbenika: kasnog donošenja propisa kojima se uređuje politika, uzastopnih kriza s kojima se države članice suočavaju od pandemije bolesti COVID-19 do rata protiv Ukrajine i energetske krize, pritiska da se zaključi prethodno programsko razdoblje i davanja prioriteta provedbi instrumenta NextGenerationEU jer ima kraći vremenski okvir provedbe. Sve je to opteretilo administrativne kapacitete tijela država članica za osmišljavanje i brzu provedbu ulaganja. Bez obzira na veliko ubrzanje tijekom prošle godine kad je u okviru odabira projekata povučeno nešto više od 40 % dodijeljenih sredstava, provedba kohezijske politike trebala bi se znatno ubrzati jer se Unija suočava s nizom novih izazova na koje je potrebno brzo odgovoriti. Komisija stoga predlaže niz mjera kojima bi se dodatno povećala fleksibilnost i pojednostavnilo korištenje potpore u okviru kohezijske politike radi ubrzavanja ulaganja:

–kako bi se izbjeglo kašnjenje u provedbi programa zbog nacionalnih proračunskih ograničenja i povećao financijski kapacitet država članica za suočavanje s novim izazovima, Komisija predlaže da se 2026. osigura jednokratno pretfinanciranje u iznosu od 4,5 % iz fonda ESF+ za sve programe u okviru kojih se najmanje 15 % sredstava preraspodjeljuje za nove prioritete i STEP u kontekstu postupka preispitivanja u sredini programskog razdoblja.

–Predlaže se povećanje postotka pretfinanciranja na 9,5 % 2026. za programe koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom, uzimajući u obzir posebne izazove s kojima se te regije suočavaju od početka agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine.

–Kako bi se izbjeglo da zbog rizika od kašnjenja i posljedičnog gubitka sredstava države članice budu manje spremne podnijeti izmjene programa i kako bi se osigurala pravilna provedba predmetnih operacija, Komisija predlaže da se produlji rok za iskorištavanje sredstava iz fonda ESF+ i da se krajnji rok za prihvatljivost produlji za dodatnih godinu dana. Predlaže se da se ta fleksibilnost omogući samo za programe za koje predložene izmjene dovode do preraspodjele najmanje 15 % sredstava za nove prioritete i STEP u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja, nakon što se odobre.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2025/0085 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2021/1057 o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u pogledu posebnih mjera za svladavanje strateških izazova

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 164., 175., 177. i 322.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 3 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 4 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)S obzirom na važne geopolitičke i gospodarske događaje koji su promijenili neke od strateških političkih prioriteta Unije, državama članicama treba omogućiti da odgovore na te strateške izazove i preusmjere svoja sredstva na nove prioritete.

(2)Bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030. 5 temelj je za uspostavu istinske europske obrambene unije i u njoj se, među ostalim, poziva države članice da intenzivno ulažu u obranu i obrambenu industriju. U tom su pogledu u Komunikaciji Komisije „Unija vještina” od 5. ožujka 2025. 6 („Komunikacija o uniji vještina”) utvrđene mjere za rješavanje problema manjka vještina u Uniji, među ostalim u okviru inicijative o paktu za vještine iz te komunikacije i velikih partnerstava koja se uspostavljaju u okviru tog pakta, uključujući partnerstva u području obrambenog ekosustava. Stoga je primjereno uključiti poticaje za fond ESF+ uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća 7 kako bi se olakšao razvoj vještina u obrambenoj industriji.

(3)U okviru fonda ESF+ već se može podupirati prilagodba radnika, poduzetnika i poduzeća. U skladu s mjerama za dekarbonizaciju predloženima u Komunikaciji Komisije „Plan za čistu industriju: zajednički plan za konkurentnost i dekarbonizaciju” od 26. veljače 2025. 8 i kako bi se dodatno olakšala industrijska prilagodba potrebna za dekarbonizaciju proizvodnih procesa i proizvoda, u kontekstu cilja da se osiguraju cjeloživotne mogućnosti za redovito usavršavanje i prekvalifikaciju ljudi, kako je utvrđeno u Komunikaciji o uniji vještina, među ostalim putem novopredloženog jamstva za vještine, sredstvima iz fonda ESF+ trebalo bi olakšati stjecanje vještina, održavanje radnih mjesta i otvaranje radnih mjesta tijekom cijelog procesa dekarbonizacije pružanjem fleksibilnosti u provedbi.

(4)U okviru fonda ESF+ već je moguće podupirati ulaganja kojima se doprinosi ciljevima Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) uspostavljene Uredbom (EU) 2024/795 Europskog parlamenta i Vijeća 9 , kojom se nastoji ojačati tehnološko vodstvo Unije. Kako bi se dodatno potaknula ulaganja iz fonda ESF+ u tim ključnim područjima, trebalo bi proširiti mogućnost da se državama članicama osigura veće pretfinanciranje za povezane izmjene programa.

(5)Kako bi se državama članicama omogućilo da provedu smisleno reprogramiranje i usmjere sredstva na strateške prioritete Unije utvrđene u uvodnim izjavama 2., 3. i 4. bez daljnjih kašnjenja u provedbi, primjereno je predvidjeti dodatnu fleksibilnost. Preispitivanje u sredini programskog razdoblja trebalo bi iskoristiti kao priliku da se uzmu u obzir novi strateški izazovi i prioriteti te bi stoga državama članicama trebalo osigurati dodatno vrijeme za dovršenje procjene ishoda preispitivanja u sredini programskog razdoblja i podnošenje povezanih izmjena programa.

(6)Kako bi se ubrzala provedba programa kohezijske politike i smanjio pritisak na nacionalne proračune te osigurala potrebna likvidnost za provedbu ključnih ulaganja, za te programe trebalo bi isplatiti dodatno jednokratno pretfinanciranje iz fonda ESF+. Zbog negativnih posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine postotak pretfinanciranja trebalo bi dodatno povećati za određene programe koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom. Kako bi se potaknulo reprogramiranje radi usmjeravanja na ključne prioritete u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja, dodatno pretfinanciranje trebalo bi biti dostupno samo ako je dosegnut određeni prag za preraspodjelu financijskih sredstava za određene ključne prioritete.

(7)Nadalje, kako bi se uzelo u obzir vrijeme potrebno za preusmjeravanje ulaganja i omogućilo da se dostupna sredstava iskoriste na najbolji mogući način, rokove za prihvatljivost rashoda i pravila o opozivu trebalo bi prilagoditi za programe u okviru kojih se sredstva preraspodjeljuju za strateške prioritete.

(8)Na prioritete programa koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom trebalo bi također biti moguće primijeniti najvišu stopu sufinanciranja u iznosu do 100 % zbog negativnih posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine za te regije.

(9)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno pružanje odgovora na strateške izazove, preusmjeravanje ulaganja na ključne nove prioritete te pojednostavnjenje i ubrzavanje provedbe politika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(10)Uredbu (EU) 2021/1057 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)[S obzirom na hitnu potrebu da se omoguće ključna ulaganja u vještine u obrambenoj industriji i u prilagodbu promjenama povezanima s dekarbonizacijom u kontekstu strateških geopolitičkih izazova na koje treba hitno odgovoriti, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,]

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) 2021/1057 mijenja se kako slijedi:

(1)umeće se sljedeći članak 5.a:

„Članak 5.a

Posebne odredbe povezane s provedbom tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja

(1)Komisija 2026. isplaćuje 4,5 % ukupne potpore iz fonda ESF+ kao dodatno jednokratno pretfinanciranje kako je utvrđeno u odluci o odobrenju izmjene programa. Postotak jednokratnog pretfinanciranja 2026. povećava se na 9,5 % za programe koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom, pod uvjetom da program ne obuhvaća cijelo državno područje države članice. Ako su u državi članici regije razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom uključene isključivo u programe koji obuhvaćaju cijelo državno područje te države članice, na te se programe primjenjuje povećano pretfinanciranje utvrđeno u ovom stavku.

Dodatno pretfinanciranje iz prvog podstavka ovog stavka primjenjuje se samo ako su odobrene preraspodjele najmanje 15 % financijskih sredstava programa za jedan ili više posebnih prioriteta utvrđenih u skladu s člancima 12.a, 12.c i 12.d, pod uvjetom da je zahtjev za izmjenu programa dostavljen do 31. prosinca 2025.

Pretfinanciranje koje se isplaćuje državi članici koje proizlazi iz izmjena programa na temelju preraspodjele za prioritete iz drugog podstavka ovog stavka računa se kao plaćanje izvršeno 2025. za potrebe izračuna iznosa koji će biti opozvani u skladu s člankom 105. Uredbe (EU) 2021/1060, pod uvjetom da je zahtjev za izmjenu programa podnesen 2025.

(2)Odstupajući od članka 63. stavka 2. i članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/1060, rok za prihvatljivost rashoda, nadoknadu troškova i opoziv odobrenih sredstava je 31. prosinca 2030. To se odstupanje primjenjuje samo ako su odobrene izmjene programa kojima se najmanje 15 % financijskih sredstava programa preraspodjeljuje za jedan ili više posebnih prioriteta utvrđenih u skladu s člancima 12.a, 12.c i 12.d ove Uredbe u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja.

(3)Odstupajući od članka 112. Uredbe (EU) 2021/1060, najviša stopa sufinanciranja za prioritete u programima koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom je 100 %. Viša stopa sufinanciranja ne primjenjuje se na programe koji obuhvaćaju cijelo državno područje predmetne države članice, osim ako su te regije uključene samo u programe koji obuhvaćaju cijelo državno područje te države članice. Odstupanje se primjenjuje samo ako su odobrene preraspodjele najmanje 15 % financijskih sredstava programa za jedan ili više posebnih prioriteta utvrđenih u skladu s člancima 12.a, 12.c i 12.d ove Uredbe u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja, pod uvjetom da je izmjena programa podnesena do 31. prosinca 2025.

(4)Uz procjenu ishoda preispitivanja u sredini programskog razdoblja za svaki program koju treba dostaviti u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1060, države članice mogu ponovno podnijeti dopunsku procjenu te povezane zahtjeve za izmjene programa, uzimajući u obzir mogućnosti u pogledu posebnih prioriteta u skladu s člancima 12.a, 12.c i 12.d u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu Uredbe (EU) XXXX/XXXX [ova Uredba]. Primjenjuju se rokovi utvrđeni u članku 18. stavku 3. Uredbe (EU) 2021/1060.”;

(2)u članku 12.a stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Uz pretfinanciranje za program predviđeno u članku 90. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2021/1060, ako Komisija odobri izmjenu programa koja uključuje jedan ili više prioriteta namijenjenih operacijama koje primaju potporu iz fonda ESF+ kojima se doprinosi ciljevima STEP-a iz članka 2. Uredbe (EU) 2024/795, Komisija izvršava izvanredno pretfinanciranje u iznosu od 30 % na temelju dodjele tim prioritetima, pod uvjetom da je izmjena programa dostavljena Komisiji do 31. prosinca 2025. To izvanredno pretfinanciranje isplaćuje se u roku od 60 dana od donošenja odluke Komisije kojom se odobrava izmjena programa.”;

(3)umeću se sljedeći članci 12.c i 12.d:

„Članak 12.c

Potpora obrambenoj industriji

(1)Države članice mogu odlučiti programirati potporu za razvoj vještina u obrambenoj industriji u okviru posebnih prioriteta. U okviru takvih posebnih prioriteta mogu se podupirati bilo koji od specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od (a) do (l).

(2)Sredstva dodijeljena posebnom prioritetu iz stavka 1. ne uzimaju se u obzir pri osiguravanju usklađenosti sa zahtjevima za tematsku koncentraciju kako je utvrđeno u članku 7. ove Uredbe.

(3)Uz godišnje pretfinanciranje za program predviđeno u članku 90. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2021/1060, Komisija isplaćuje 30 % dodijeljenih sredstava posebnim prioritetima iz stavka 1. ovog članka kako je utvrđeno u odluci o odobrenju izmjene programa kao izvanredno jednokratno pretfinanciranje.

To izvanredno pretfinanciranje isplaćuje se u roku od 60 dana od donošenja odluke Komisije kojom se odobrava izmjena programa u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/1060.

(4)U skladu s člankom 90. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/1060 iznos isplaćen kao izvanredno pretfinanciranje poravnava se u računima Komisije najkasnije u konačnoj obračunskoj godini.

U skladu s člankom 90. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/1060 sve kamate nastale izvanrednim pretfinanciranjem upotrebljavaju se za predmetni program na jednak način kao fond ESF+ i navode se u računovodstvenoj dokumentaciji za konačnu obračunsku godinu.

U skladu s člankom 97. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 izvanredno pretfinanciranje se ne suspendira.

U skladu s člankom 105. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 pretfinanciranje koje se uzima u obzir za izračun iznosa koje treba opozvati uključuje isplaćeno izvanredno pretfinanciranje.

(5)Odstupajući od članka 112. Uredbe (EU) 2021/1060, najviša stopa sufinanciranja za posebne prioritete iz stavka 1. ovog članka je 100 %.

Članak 12.d

Potpora prilagodbi povezanoj s dekarbonizacijom

(1)Države članice mogu odlučiti programirati potporu namijenjenu za stjecanje vještina, usavršavanje i prekvalifikaciju radi prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjeni koja doprinosi dekarbonizaciji proizvodnih kapaciteta u okviru posebnih prioriteta. U okviru takvih posebnih prioriteta mogu se podupirati bilo koji od specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od (a) do (l).

(2)Za potrebe stavka 1. ovog članka država članica podnosi zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/1060. Ako država članica već ima uspostavljene programe koji uključuju jedan ili više prioriteta koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka, država članica podnosi zahtjev Komisiji radi razmatranja predmetnih prioriteta kao posebnih prioriteta u smislu stavka 1. ovog članka.

(3)Uz godišnje pretfinanciranje za program predviđeno u članku 90. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2021/1060, Komisija isplaćuje 30 % dodijeljenih sredstava posebnim prioritetima iz stavka 1. ovog članka kako je utvrđeno u odluci o odobrenju izmjene programa kao izvanredno jednokratno pretfinanciranje.

   To izvanredno pretfinanciranje isplaćuje se u roku od 60 dana od donošenja odluke Komisije kojom se odobrava izmjena programa u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

(4)U skladu s člankom 90. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/1060 iznos isplaćen kao izvanredno pretfinanciranje poravnava se u računima Komisije najkasnije u konačnoj obračunskoj godini.

   U skladu s člankom 90. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/1060 sve kamate nastale izvanrednim pretfinanciranjem upotrebljavaju se za predmetni program na jednak način kao fond ESF+ i navode se u računovodstvenoj dokumentaciji za konačnu obračunsku godinu.

   U skladu s člankom 97. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 izvanredno pretfinanciranje se ne suspendira.

   U skladu s člankom 105. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 pretfinanciranje koje se uzima u obzir za izračun iznosa koje treba opozvati uključuje isplaćeno izvanredno pretfinanciranje.

(5)Odstupajući od članka 112. Uredbe (EU) 2021/1060, najviša stopa sufinanciranja za posebne prioritete iz stavka 1. ovog članka je 100 %.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu [dan] od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

X novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 10  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

X ograničeno trajanje

–    financijski učinak od 2026. do 2029. za odobrena sredstva za plaćanje. Nema utjecaja na odobrena sredstva za preuzimanje obveza.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 11   

– 

Podijeljeno upravljanje s državama članicama

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

u milijunima EUR (na tri decimale)

u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

S obzirom na općenito veliko opterećenje u okviru naslova 7. u smislu osoblja i razine odobrenih sredstava, potrebe za ljudskim resursima pokrit će osoblje GU-a kojem je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar GU-a ili drugih službi Komisije.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 19

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

Opis zadaća:

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Možda će trebati prilagoditi sučelje platforme SFC2021 kako bi se moglo postupati s dodatnim sektorskim informacijama s terena. Procjene napora za prilagodbu digitalnog rješenja iznose od 20 do 40 ljudi/dnevno. Međutim, za provedbu izmjene nije potreban proračun jer će će se pokriti iz proračuna za sučelje platforme SFC2021 za 2025. kojim se pokrivaju troškovi razvojnog održavanja.

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–    zahtijeva primjenu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.7.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–    nije predviđeno sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–    predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

u milijunima EUR (na tri decimale)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

4.Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

4.2.Podaci

4.3.Digitalna rješenja

4.4.Procjena interoperabilnosti

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

(1)    COM(2025) 85 final.

(2)    https://pact-for-skills.ec.europa.eu/about/industrial-ecosystems-and-partnerships/aerospace-and-defence_hr

(3)    SL C , , str. .

(4)    SL C , , str. .

(5)    Zajednička bijela knjiga o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., JOIN(2025) 120 final, 19.3.2025.

(6)    COM(2025) 90 final.

(7)    Uredba (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1296/2013 (SL L 231, 30.6.2021., str. 21., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2021/1057/oj ).

(8)    COM(2025) 85 final.

(9)    Uredba (EU) 2024/795 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ i uredaba (EU) 2021/1058, (EU) 2021/1056, (EU) 2021/1057, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) 2021/1060, (EU) 2021/523, (EU) 2021/695, (EU) 2021/697 i (EU) 2021/241 (SL L, 2024/795, 29.2.2024., ELI:  http://data.europa.eu/eli/reg/2024/795/o j)

(10)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(11)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na stranicama BUDGpedije: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx .

(12)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(13)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(14)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(15)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(16)    Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.

(17)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(18)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(19)    Ispod tablice navedite koliko je EPRV-a od navedenog broja već raspoređeno za upravljanje djelovanjem i/ili se može preraspodijeliti unutar vaše glavne uprave i koje su vaše neto potrebe.

(20)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) moraju se navesti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % za troškove naplate.