EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 8.10.2024.

COM(2024) 670 final

2024/0670(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uvođenju aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”) i izmjeni uredbi (EU) 2016/399 i (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 u pogledu korištenja digitalnih putnih vjerodajnica

{SEC(2024) 670 final} - {SWD(2024) 670 final} - {SWD(2024) 671 final} - {SWD(2024) 672 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Jedinstvene mjere nadzora vanjskih državnih granica 1 EU-a presudne su za pravilno funkcioniranje njegova područja bez nadzora unutarnjih granica („schengensko područje”) i njegovu unutarnju sigurnost.

Pouzdano i učinkovito upravljanje tim vanjskim granicama jača i EU-ovu sveobuhvatnu politiku azila i migracija tako što se na državljane trećih zemalja primjenjuju odgovarajući postupci, pri čemu se u potpunosti poštuju njihova temeljna prava.

Uvođenje sustavnih graničnih kontrola i vrlo sigurnih putnih isprava olakšava zakonit ulazak i boravak građana EU-a i državljana trećih strana i jamči da se sigurnost održava odgovarajućim kontrolama identiteta, koje uključuju provjeru isprava i baza podataka kako bi se utvrdili mogući sigurnosni rizici.

Otkad je Zakonik o schengenskim granicama stupio na snagu 2006. 2 , ostvaren je važan napredak u standardizaciji nadzora vanjskih granica Schengena. Međutim, zbog pojave novih tehnologija i opsežnih informacijskih sustava koji se koriste na tim granicama, ali i znatnog povećanja protoka putnika, okružje u kojem se provode granične kontrole na vanjskim granicama uvelike se promijenilo.

Otkad je na snagu stupila Uredba (EU) 2017/458 o jačanju kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama schengenskog područja 3 građani EU-a pri prelasku tih vanjskih granica podliježu i sustavnim kontrolama, što produljuje čekanje, ali i povećava sigurnost, što je vidljivo iz većeg broja pronađenih rezultata u relevantnim bazama podataka. Državljani trećih zemalja podliježu tim kontrolama pri ulasku i izlasku od stupanja na snagu Zakonika o schengenskim granicama.

Granične kontrole uključuju provjeru identiteta i državljanstva osoba, valjanosti i vjerodostojnosti njihovih putnih isprava i provjere u relevantnim bazama podataka, osobito u Schengenskom informacijskom sustavu, Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i određenim nacionalnim bazama podataka 4 .

Za državljane trećih zemalja to uključuje i provjeru jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak i zabilježen unos u sustavu ulaska/izlaska 5 , za koji se očekuje da će početi s radom 2024. Ti se uvjeti ulaska odnose, među ostalim, na posjedovanje valjane vize ili odobrenja putovanja koje opravdava svrhu posjeta i sredstva za uzdržavanje.

Proteklih nekoliko godina broj osoba koje prelaze vanjske granice postupno je rastao i približio se razinama prije pandemije. Godine 2019. zabilježeno je 605 milijuna prelazaka granice, dok je 2020. taj broj pao na 186 milijuna. Godine 2023. zabilježena su ukupno 593 milijuna prelazaka. Šezdeset pet posto tih prelazaka bilo je na zračnim granicama, 31 % na kopnenim i preostalih 4 % na morskim granicama 6 . Činjenica da više od pola milijarde putnika svake godine uđe ili izađe iz EU-a opterećuje njegove vanjske granice. Velik broj putnika izazov je za tijela nadležna za kontrole na vanjskim granicama i za sve putnike koji svakodnevno prelaze te granice.

S obzirom na pritisak na postupke provjere na vanjskim granicama 7 i različite stope digitalizacije 8 u državama članicama pojavljuju se novi problemi. Među njima su sigurnosni rizici i neučinkovito upravljanje granicama te prepreke neometanom prekograničnom putovanju.

Nepostojanje (potpuno) digitaliziranih postupaka i sve veći broj putnika doveli su do duljeg vremena čekanja na graničnim prijelazima. Putnici moraju fizički predočiti putne isprave na svim vanjskim graničnim prijelazima za ulazak u schengensko područje i izlazak iz njega kako bi ih ručno provjerili službenici graničnih tijela ili na e-vratima. Čak i kad putnici koriste e-vrata, službenik graničnog tijela mora nadzirati taj postupak i donijeti odluku o dopuštenju ili zabrani ulaska (ili zabrani izlaska).

Poteškoće imaju i prijevoznici koji prevoze putnike na područje EU-a i u schengensko područje i izvan njih jer veliki broj putnika i potreba za ručnom provjerom podataka o putnicima i njima otežavaju rad. Osim duljeg vremena čekanja vrijeme obrade po putniku (provjera identiteta, pregled putne isprave, provjera u bazama podataka itd.) povećalo se i zbog uvođenja sustavnih i temeljitih kontrola koje su nužne za sigurnost.

Budući da se granične kontrole i građana EU-a i državljana trećih zemalja provode tek nakon što putnik stigne na fizički granični prijelaz i predoči fizičku putnu ispravu, nadležna tijela ne mogu unaprijed provjeriti ima li predmetna osoba (osim nositeljâ vize) valjanu i vjerodostojnu putnu ispravu. Kad je riječ o državljanima trećih zemalja, granična tijela ne mogu unaprijed provjeriti ispunjavaju li oni uvjete za ulazak.

U Komunikaciji o schengenskoj strategiji iz 2021. 9 Komisija je iznijela svoje planove za daljnju digitalizaciju postupaka na vanjskim granicama schengenskog područja, uključujući inicijativu za digitalizaciju putnih isprava i olakšavanje putovanja.

Cilj je doprinijeti sigurnijem području slobode, sigurnosti i pravde, snažnijoj zajedničkoj politici EU-a u području upravljanja granicama i olakšavanju putovanja za građane EU-a i za državljane trećih zemalja koji ispunjavaju uvjete za ulazak. Točnije, potrebno je povećati sigurnost u schengenskom području i EU-u i putnicima omogućiti lakši i brži prelazak granice.

Stoga je cilj ovog Prijedloga uredbe i. uvesti jedinstveni standard za digitalne putne vjerodajnice i aplikaciju za njihovu zajedničku primjenu EU-u (EU-ova digitalna aplikacija za putovanja), ii. omogućiti osobama da koriste digitalne putne vjerodajnice za prelazak vanjskih zračnih, kopnenih i morskih granica na temelju jedinstvenog tehničkog rješenja EU-a i iii. omogućiti graničnim tijelima da provode kontrole na temelju tih vjerodajnica kako bi se uklonili zastoji i smanjilo vrijeme provedeno na graničnim prijelazima.

Uvođenjem mogućnosti da imaju i podnose digitalnu verziju svoje putne isprave putem aplikacije za prethodnu kontrolu prije putovanja putnici bi mogli jednostavnije prolaziti graničnu kontrolu.

Kad bi granična tijela mogla prethodno dobiti digitalne verzije putnih isprava, mogla bi provoditi prethodne kontrole i time pozornost usmjeriti na učinkovitije otkrivanje prekograničnog kriminaliteta i nezakonitih migracija. Iako se broj putnika danas i dalje povećava, a nadležna tijela moraju provoditi sve kontrole u trenutku stvarnog prelaska granice, njihova sposobnost upravljanja resursima, prethodnog pregleda (radi usmjerenosti na osobe koje predstavljaju veći rizik) i otkrivanja nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta (kao što je trgovina ljudima ili krijumčarenje migranata) nije u potpunosti optimizirana. Osim toga, iako službenici graničnog nadzora moraju provjeravati vjerodostojnost i cjelovitost podataka na čipovima putnih isprava 10 , taj se korak nekad preskače zbog vršnih razdoblja putovanja i tehničkih kvarova 11 . U tim slučajevima službenici graničnog nadzora više se oslanjaju na ručni pregled fizičkih sigurnosnih obilježja isprave 12 . Fizička sigurnosna obilježja podložnija su manipulaciji nego elektronički podaci pohranjeni na čipu isprave jer su ti podaci zaštićeni digitalnim potpisom tijela koje izdaje ispravu.

Važno je nastojati ukloniti takve rizike s obzirom na činjenicu da je krivotvorenje isprava ključni čimbenik prekograničnog kriminaliteta, što utječe na unutarnju sigurnost u EU-u. Samo 2023. nacionalna tijela otkrila su više od 17 000 počinitelja prijevara koji ili koriste ili nose više od 22 000 lažnih isprava 13 . Ako se provjera vjerodostojnosti i cjelovitosti putnih isprava unaprijedi korištenjem digitalnih putnih vjerodajnica, granična tijela imat će više vremena i resursa da pozornost usmjere na rizične osobe, otkrivanje lažnih isprava i sprečavanje nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta.

Iako moderne putne isprave, uključujući isprave koje izdaju države članice EU-a i većina trećih zemalja, već imaju beskontaktni čip i pružaju visoku razinu sigurnosti, podaci pohranjeni na čipu trenutačno se ne mogu u dovoljnoj mjeri koristiti za obradu na daljinu u EU-u.

Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) već je 2016. počela raditi na digitalizaciji putnih isprava kako bi olakšala putovanja zrakoplovom. Taj digitalni prikaz identiteta osobe koji se dobiva iz postojeće putne isprave, koji se u kontekstu ICAO-a naziva „digitalna putna vjerodajnica”, u biti je preslika osobnih podataka (izuzev otisaka prstiju) pohranjena na čipu putne isprave i može se sigurno pohraniti, primjerice na mobilnom telefonu, za jednokratnu ili višekratnu upotrebu. Digitalna putna vjerodajnica može se dijeliti s drugim dionicima, kao što su granična tijela i prijevoznici, putem sučelja (npr. mobilne aplikacije) prije putovanja, među ostalim za potrebe prethodne registracije podataka, primjerice u sustavu ulaska/izlaska radi prikupljanja i slanja unaprijed dostavljanih podataka o putniku. Prva verzija ICAO-ova tehničkog standarda za digitalnu putnu vjerodajnicu 14 već je dovršena i ispitana u pilot-projektima.

Aktualni pilot-projekti koje financira EU 15 koji se bave korištenjem digitalnih putnih vjerodajnica na temelju ICAO-ova tehničkog standarda na vanjskim granicama pokazali su neospornu dodanu vrijednost uključivanja korištenja digitalnih putnih vjerodajnica za prekogranična putovanja. Nadležna tijela imaju više vremena za obradu pojedinačnih putnika (prije nego što oni uopće stignu), dok se vrijeme čekanja i obrade po putniku na fizičkom graničnom prijelazu može drastično skratiti 16 jer je većina kontrola unaprijed provedena.

Inicijativa EU-a o digitalizaciji putnih isprava i olakšavanju putovanja općenito pruža priliku da se poboljša iskustvo putovanja za pojedinačne putnike i poveća sigurnost jer graničnim tijelima omogućuje da kontrole provode unaprijed i na novi način, na temelju digitalnih podataka u putnim ispravama koje putnici podnesu prije putovanja. Nadalje, ovaj Prijedlog podupire provedbu sustava ulaska/izlaska tako što državljanima trećih zemalja omogućava da prethodno unesu podatke na daljinu umjesto ih registriraju nakon što stignu na fizički granični prijelaz. Tako će se smanjiti vrijeme čekanja na fizičkim graničnim prijelazima i graničnim tijelima dati dodatno vrijeme za provedbu potrebnih kontrola.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Uvođenje i provedba digitalnih putnih vjerodajnica u kontekstu graničnih kontrola u skladu je s nizom važnih inicijativa politike i najnovijim promjenama u području zajedničke politike EU-a o vanjskim granicama, a to su:

·nedavno donesena Uredba o digitalnim vizama 17 : podnositelji zahtjeva za izdavanje vize mogli bi koristiti digitalne putne vjerodajnice za prethodno podnošenje informacija za te zahtjeve, a nadležna tijela mogla bi ih koristiti za provjeru ima li osoba valjanu vizu prije putovanja,

·Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) 18 : putnici bi mogli koristiti digitalne putne vjerodajnice za prethodno podnošenje informacija u zahtjevima za odobrenje putovanja, a nadležna tijela mogla bi ih koristiti za provjeru ima li osoba valjanu putnu ispravu prije putovanja,

·sustav ulaska/izlaska (EES) 19 : putnik može koristiti digitalne putne vjerodajnice za prethodno unošenje podataka o putovanju potrebnih za EES na daljinu, što bi smanjilo vrijeme provedeno na graničnim prijelazima,

·prijedlog uredbi o unaprijed dostavljenim podacima o putnicima (API-jima): zračni prijevoznici morat će na automatiziran način prikupljati podatke o putnim ispravama za potrebe API-ja kako bi se osigurala točnost podataka. Za to automatizirano prikupljanje prijevoznici mogu koristiti digitalne putne vjerodajnice i druge vrste provjerljivih digitalnih vjerodajnica, što rezultira točnim i pouzdanim podacima.

Donošenjem ove uredbe odmah će se ostvariti dodana vrijednost digitalnih putnih vjerodajnica za potrebe EES-a i API-ja, čime će se omogućiti obrada na daljinu i povećati točnost podataka.

Naposljetku, Prijedlog doprinosi daljnjem razvoju europskog integriranog upravljanja granicama jer uvodi jedinstvene standarde za djelotvornije i učinkovitije upravljanje vanjskim granicama.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovom je Prijedlogu priložen Komisijin prijedlog Uredbe Vijeća o izdavanju digitalnih putnih vjerodajnica na temelju osobnih iskaznica i tehničkim standardima za njih 20 . Tehnički standard trebao bi biti isti za digitalne putne vjerodajnice koje se temelje na putovnici i one koje se temelje na osobnoj iskaznici EU-a radi interoperabilnosti i njihova korištenja za prelazak vanjskih granica.

Ova inicijativa odgovara na globalni trend digitalizacije i na sve veća očekivanja putnikâ da postupci tijekom putovanja budu što brži i jednostavniji ostvarivanjem ključnih ciljeva strategije Komisije „Digitalna Europa” iz 2020., čiji je cilj da se osigura cjelovitost i otpornost podatkovne infrastrukture EU-a i podrži uvođenje tehnologije koja će značajno utjecati na svakodnevni život ljudi. Inicijativom se podupire i Digitalni kompas za digitalno desetljeće EU-a, koji se temelji na četirima glavnim točkama, od kojih je jedna digitalizacija javnih usluga (sa specifičnim ciljem da 80 % građana koristi digitalni identitet do 2030. 21 ). U Europskoj deklaraciji o digitalnim pravima i načelima 22 Komisija i suzakonodavci obvezali su se pobrinuti da se svim stanovnicima EU-a ponudi pristupačan, siguran i pouzdan digitalni identitet na dobrovoljnoj osnovi. Predložena uredba pridržava se te obveze.

Naposljetku, inicijativa i uvođenje digitalnih putnih vjerodajnica u EU-u usko su povezani s aktualnim radom na europskom digitalnom identitetu u europskoj lisnici za digitalni identitet 23 . Digitalne putne vjerodajnice mogle bi se pohranjivati u europsku lisnicu za digitalni identitet uz digitalne vozačke dozvole, liječničke recepte i druge dokumente i time činiti elektroničku potvrdu koja se može koristiti i u druge svrhe, a ne samo za putovanje, npr. kao digitalna identifikacijska isprava i za transakcije na daljinu i za fizičke transakcije.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 77. stavku 2. točkama (b) i (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Člankom 77. stavkom 2. točkom (b) UFEU-a EU se ovlašćuje za razvoj mjera koje se odnose na „kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice”. Člankom 77. stavkom 2. točkom (d) UFEU-a EU se ovlašćuje za donošenje mjera za postupno uvođenje integriranog sustava upravljanja vanjskim granicama.

Te dvije odredbe čine odgovarajuću pravnu osnovu za utvrđivanje mjera o prelasku vanjskih granica i za razvoj standardâ, među ostalim za digitalne putne vjerodajnice, koje treba slijediti u kontekstu provedbe graničnih kontrola.

Kad je riječ o odgovarajućoj pravnoj osnovi za izmjenu Uredbe o putovnicama EU-a 24 , u presudi u predmetu Schwartz 25 Sud je izričito utvrdio da je, s obzirom na to da se za kontrole na vanjskim granicama moraju predočiti isprave za identifikaciju državljana trećih zemalja i građana EU-a, Uredba EU-a o putovnicama ispravno donesena na temelju članka 62. stavka 2. točke (a) Ugovora o Europskoj zajednici, koji je prethodio članku 77. stavku 2. točki (b) UFEU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Postojeći pravni okvir EU-a ne omogućava korištenje digitalnih rješenja za provjeru vjerodostojnosti i cjelovitosti putnih isprava za potrebe graničnih kontrola na daljinu. Zbog naravi tog problema države članice ne mogu same na djelotvoran način uvesti jedinstveni format digitalnih putnih vjerodajnica na temelju osobnih iskaznica uređen na razini EU-a radi olakšavanja prekogranične mobilnosti.

Djelovanje na razini EU-a znatno bi doprinijelo svladavanju izazova povezanih sa sigurnošću i olakšavanjem putovanja. Trenutačna situacija utječe na sigurnost na granicama EU-a i na pravilno funkcioniranje vanjskih granica i cjelokupnog schengenskog područja. Iako su vanjske granice i EU u cjelini pod snažnim pritiskom, zajedničko djelovanje EU-a omogućilo bi nam da uvedemo jedinstvene mjere za poboljšanje integriranog upravljanja granicama i postizanje minimalne razine digitalne zrelosti u svim državama članicama EU-a.

Potrebne izmjene relevantnih dijelova schengenske pravne stečevine (posebno Zakonika o schengenskim granicama i Uredbe o putovnicama EU-a) moguće su samo na razini Unije. Nadalje, zbog opsega, utjecaja i očekivanih učinaka ti se ciljevi mogu učinkovito i djelotvorno ostvariti samo na razini EU-a.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji prirodu i intenzitet određene mjere treba prilagoditi utvrđenom problemu. Problemi koji se razmatraju u ovoj inicijativi zahtijevaju zakonodavno djelovanje na razini EU-a koje bi državama članicama omogućilo da ih djelotvorno riješe.

Ovim Prijedlogom uredbe predviđa se uvođenje digitalnih putnih vjerodajnica na temelju putnih isprava koje bi putnici po želji mogli koristiti za podvrgavanje graničnim kontrolama. Države članice bile bi obvezne omogućiti putnicima da koriste digitalne putne vjerodajnice za prelazak granica nakon što tehničko rješenje na razini EU-a bude spremno za uvođenje. Do tog datuma države članice mogu razvijati nacionalna rješenja za korištenje digitalnih putnih vjerodajnica na svojim vanjskim granicama.

Stoga ovaj Prijedlog uredbe pomaže državama članicama riješiti probleme nastale zbog sve većeg broja putnika, a ujedno jamči visoke ili više razine sigurnosti i dodanu praktičnost za pojedinačne putnike. Iako inicijativa zahtijeva regulatornu i tehničku intervenciju, proporcionalna je u smislu ostvarivanja ciljeva i ne prelazi ono što je potrebno.

•Odabir instrumenta

Ciljevi ove inicijative mogu se ostvariti samo zakonodavnim aktom kojim će uvesti tehničko rješenje na razini EU-a koje se izravno primjenjuje, bez potrebe za prenošenjem u nacionalne pravne poretke i izmjenama postojećih odredbi uredaba o graničnim kontrolama i putnim ispravama.

Stoga je potreban akt u obliku uredbe o uvođenju jedinstvene aplikacije EU-a za podnošenje podataka o putovanjima i o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama, Uredbe o putovnicama EU-a i Uredbe o agenciji eu-LISA.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

nije primjenjivo

•Savjetovanja s dionicima

Priprema ove inicijative uključivala je niz savjetovanja s relevantnim dionicima, među kojima su:

·nacionalna tijela država članica (granična tijela, tijela koja izdaju putne isprave, oblikovatelji politika),

·agencije EU-a (npr. Europska agencija za graničnu i obalnu stražu (Frontex), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) i Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)),

·međunarodne organizacije koje se bave međunarodnim putovanjima,

·industrija i privatni građani.

U okviru procjene učinka organizirano je javna rasprava. Provedeno je i posebno istraživanje Eurobarometra kako bi se dobio dodatan uvid u percepciju javnosti EU-a o korištenju digitalnih putnih vjerodajnica za prekogranična putovanja.

Većina dionika podržala je inicijativu i istaknula da će uvođenje digitalnih putnih vjerodajnica koje će putnici koristiti za prelazak vanjskih granica donijeti koristi i pojednostavniti postupke za granična tijela i putnike.

Potrebu za jedinstvenim europskim pristupom koji bi putnicima omogućio korištenje digitalnih putnih vjerodajnica za prelazak vanjskih granica potvrdilo je ciljano savjetovanje s nacionalnim predstavnicima:

·96 % predstavnika smatralo je da je jedinstven pristup u svim državama članicama EU-a bitan ili vrlo bitan,

·82 % ispitanika smatralo je da potpuno integrirano upravljanje granicama i alati za olakšavanje unutar EU-a (bez preklapanja zakonodavstava i postupaka povezanih s upravljanjem granicama, što dovodi do operativne neučinkovitosti) bitno ili vrlo bitno.

Unatoč utjecaju na nacionalne sustave 65 % tijela država članica u anketi je odgovorilo da bi prihvaćanje digitalnih putnih vjerodajnica trebalo biti obvezno, a njih 71 % da bi uvođenje mogućnosti korištenja digitalnih putnih vjerodajnica za olakšavanje putovanja trebalo biti obvezno.

Sedamdeset šest posto tijela država članica u anketi je dalo prednost jedinstvenoj aplikaciji na razini EU-a za podnošenje podataka o putovanjima graničnim tijelima. Svi ispitanici rekli su da je vrlo bitno osigurati usklađenost s međunarodnim (ICAO-ovim) standardima za digitalne putne vjerodajnice.

Javno savjetovanje privuklo je velik interes i primljeno je gotovo 7 000 odgovora, uglavnom iz Njemačke (58 % odgovora), Austrije (8 %) i Slovačke (8 %).

Većina dionika imala je negativno mišljenja o korištenju digitalnih putnih vjerodajnica i spremnosti na njihovo korištenje za prelazak vanjskih granica:

·83 % ispitanika smatralo je da mogućnosti korištenja digitalnih putnih vjerodajnica nisu važne ili da nisu nimalo važne, dok je 12 % reklo da smatra da su ili vrlo važne ili važne,

·na pitanje mogu li digitalne putne vjerodajnice olakšati postupak granične kontrole 72 % ispitanika odgovorilo je negativno,

·slično tome, 58 % ispitanika navelo je da korištenje digitalnih putnih vjerodajnica za druge administrativne postupke ne bi bilo nimalo korisno, a još ih je 19 % navelo da to ne bi bilo korisno,

·samo 12 % ispitanika razmotrilo bi korištenje digitalne putne vjerodajnice ako je dostupna, dok ih je 6 % izjavilo da bi to o tome razmislilo pod određenim uvjetima.

Kao razloge za to što nisu zainteresirani za uvođenje ispitanici su prvenstveno naveli da su zabrinuti zbog zaštite podataka i privatnosti i da su općenito zadovoljni postojećim postupcima.

Osim toga, Komisija je znatan broj odgovora na javno savjetovanje primila poštom, u obliku standardnog dopisa na koji je trebalo dodati samo adresu. Nije mogla isključiti mogućnost ciljane kampanje.

Posebno istraživanje Eurobarometra EBS 539 26 obuhvatilo je 26 358 razgovora provedenih u 27 država članica EU-a i dalo je različite rezultate.

Anketom su se ispitala stajališta i dojmovi građana EU-a o politikama putovanja povezanima s olakšavanjem putovanja, uključujući uvođenje i korištenje digitalnih putnih vjerodajnica. Dvije trećine (67 %) Europljana imale su pozitivno stajalište o digitalnim putnim vjerodajnicama. S druge strane, četvrtina (26 %) Europljana imala je negativno mišljenje o njima.

Najpozitivnija mišljenja imali su mlađi ispitanici, studenti, rukovoditelji i drugi uredski službenici, česti putnici i osobe koje općenito imaju pozitivan stav o EU-u.

Dojmovi su bili najmanje pozitivni među osobama koje imaju negativno mišljenje o EU-u, osobama koje ne putuju i osobama koje su napustile redovno školovanje u dobi od 15 godina ili ranije.

Međutim, 68 % Europljana složilo se s korištenjem digitalnih putnih vjerodajnica za putovanja izvan schengenskog područja, dok se njih 28 % protivilo njihovu korištenju u tu svrhu. Iako je potpora bila niža među starijim ispitanicima, ipak se 54 % ispitanika u dobi od 55 i više godina i 50 % umirovljenika složilo s korištenjem digitalnih putnih vjerodajnica za putovanja izvan Schengena.

Među spomenutim pitanjima gotovo polovica (49 %) Europljana smatrala je da su kvarovi softvera najvažniji razlog za zabrinutost kad je riječ o korištenju digitalnih putnih vjerodajnica. Izražena je i zabrinutost u vezi sa zaštitom podataka, problemima s uređajima i kibernetičkim napadima.

Pozitivni rezultati istraživanja Eurobarometra zanimljivi su u s obzirom na uglavnom negativne povratne informacije prikupljene tijekom javne rasprave i na veću i reprezentativniju populaciju iz uzorka.

Povratne informacije primljene u okviru raznih aktivnosti savjetovanja uzete su u obzir pri pripremi ove inicijative i predlaže se npr. da korištenja digitalnih putnih vjerodajnica i dalje bude dobrovoljno (za razliku od toga da to postane obvezno za putnike), da se uvede jedinstveni tehnički standard za digitalne putne vjerodajnice (za razliku od prepuštanja nadležnosti svakoj državi članici), da se u opseg inicijative uključe i građani EU-a i državljani trećih zemalja te da se odabere zajedničko tehničko rješenje na razini EU-a za podnošenje digitalnih putnih vjerodajnica (za razliku od toga da svaka država članica razvije vlastito) s visokim sigurnosnim standardima.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija je od vanjskog savjetnika naručila studiju o inicijativi EU-a o digitalizaciji putnih isprava i olakšavanju putovanja kako bi osmislila opcije i procijenila njihove učinke. Studija je poduprla pripremu izvješća o procjeni učinka. Tijekom studije provedeni su strateški razgovori, ciljana savjetovanja, detaljni razgovori i javna rasprava kako bi se prikupila stajališta i stručno znanje dionikâ. Osim toga, kao što je prethodno navedeno, provedeno je posebno istraživanje Eurobarometra.

Uz to tri države članice (Finska, Hrvatska i Nizozemska) provode pilot-aktivnosti financirane sredstvima EU-a za testiranje digitalnih putnih vjerodajnica za prekogranična putovanja. Dosadašnja iskustva i rezultati uzeti su u obzir i uključeni u procjenu učinka i ovaj Prijedlog.

•Procjena učinka

U skladu sa svojom politikom bolje regulative Komisija je provela procjenu učinka 27 , o kojoj je Odbor za nadzor regulative 15. prosinca 2023. dao pozitivno mišljenje 28 . U procjeni učinka ocijenjene su tri opcije politike, pri čemu je svaka uključivala zakonodavne promjene jer su sve zahtijevale izmjene postojeće pravne stečevine EU-a, osobito u vezi s putnim ispravama i graničnim kontrolama. Stoga su pravno neobvezujuće mjere od početka isključene.

Sve opcije politike imale su određene zajedničke osnovne elemente, uključujući:

·prijelazno razdoblje dobrovoljne provedbe dok tehničko rješenje EU-a ne bude spremno,

·oslanjanje na postojeći međunarodni tehnički standard,

·dobrovoljno korištenje digitalnih putnih vjerodajnica za putnike (kako je potvrđeno i javom raspravom),

·središnje tehničko rješenje na razini Unije za izradu i podnošenje digitalnih putnih vjerodajnica.

Najveća se razlika među tim trima opcijama politike odnosi na stupanj fleksibilnosti koju će države članice imati u vezi s:

1.mogućnošću da građani imaju digitalnu putnu vjerodajnicu (jer su neke države članice izričito ograničile pristup podacima na čipu putnih isprava tako da ga imaju samo vlasti);

2.omogućivanjem putnicima da koriste digitalne putne vjerodajnice za prekogranična putovanja.

Prva opcija politike 

Države članice mogle bi putnicima staviti na raspolaganje digitalne putne vjerodajnice i olakšati granične kontrole osoba koje ih imaju.

Druga opcija politike

Države članice bile bi obvezne putnicima staviti na raspolaganje digitalne putne vjerodajnice i mogle bi provoditi mjere za njihovo korištenje na graničnim prijelazima.

Treća opcija politike 

Države članice bile bi obvezne putnicima staviti na raspolaganje digitalne putne vjerodajnice i uvesti mjere za njihovo korištenje na graničnim prijelazima. Time bi se uklonile pravne prepreke za korištenje digitalnih podataka o putnim ispravama za potrebe granične kontrole i uspostavio jedinstven pristup njihovu korištenju u svim državama članicama.

Prema zaključcima izvješća o procjeni učinka najpoželjnija je u konačnici bila treća opcija, koja bi se počela primjenjivati nakon razdoblja potrebnog za razvoj središnjeg tehničkog rješenja EU-a, tijekom kojega bi se države članice mogle „uključiti” kao u drugoj opciji, i to na način:

(a)da omoguće građanima EU-a i državljanima trećih zemalja da dobiju digitalne putne vjerodajnice na temelju postojećih putnih isprava koje su u skladu sa standardom ICAO-a;

(b)da im omoguće korištenje digitalne putne vjerodajnice za prelazak vanjskih granicama u državama članicama koje odluče uvesti digitalne putne vjerodajnice prije nego što se središnje tehničko rješenje EU-a počne primjenjivati;

(c)da im omoguće korištenje digitalnih putnih vjerodajnica za prelazak vanjskih granica u svim državama članicama nakon što tehničko rješenje na razini EU-a bude spremno.

Najpoželjnija opcija općenito ima najpozitivniji učinak na podupiranje sljedećih ciljeva:

1.povećanja sigurnosti u schengenskom području i učinkovitosti upravljanja njegovim vanjskim granicama;

2.omogućivanja lakšeg prelaska granice pojedinačnim putnicima.

Razlog je tomu ponajprije konačna „dvostruka” obveza država članica da pojedincima omoguće da posjeduju digitalne putne vjerodajnice i da ih stvarno koriste za prelazak granica, što bi dovelo do najvišeg stupnja korištenja digitalnih putnih vjerodajnica. Ta opcija stoga na najučinkovitiji način omogućava nadležnim tijelima da provode prethodne kontrole i provjere putnika te da svakom putniku (s putnom ispravom koja sadržava čip) daju mogućnost odabira.

Standardizacija digitalnih putnih vjerodajnica i njihovo korištenje za upravljanje vanjskim granicama u državama članicama donijeli bi i dodatne koristi. Povećali bi učinkovitost za prijevoznike jer bi oni na dobrovoljnoj osnovi mogli integrirati te digitalne putne vjerodajnice u svoje postojeće postupke rada. Osim toga, omogućili bi građanima EU-a da koriste digitalne putne vjerodajnice i u druge svrhe uvođenjem elektroničkog atributa za europsku lisnicu za digitalni identitet koja bi se mogla koristiti za npr. dokazivanje identiteta unutar EU-a ili čak u inozemstvu, ako je treće zemlje odluče prihvatiti.

Najpoželjnija opcija predstavlja ograničeno opterećenje za nacionalna tijela, kompenzirano očekivanim pozitivnim učinkom mjera. To se odnosi na povećanje djelotvornosti i učinkovitosti graničnih kontrola tako da se bolje iskorištavaju resursi na lokalnoj razini, što tim tijelima omogućuje da se, primjerice, primarno bave analizama rizika, ophodnjom i drugim zadaćama. Najpoželjnija opcija uglavnom sadržava poboljšanja postojećih odredbi, a ne stvaranje novih obveza, osobito omogućivanjem „graničnih kontrola prije dolaska” i „prethodne provjere” putnika prije njihova dolaska na granični prijelaz. Konačne koristi ovise i o stupnju korištenja digitalnih putnih vjerodajnica, pri čemu su dodatne informacije i evaluacije na temelju scenarija navedene u izvješću o procjeni učinka.

Obveza da se putnicima omogući korištenje digitalnih putnih vjerodajnica za prelazak vanjskih granica dovela bi prvenstveno do troška za uspostavu integriranog tehničkog rješenja koje omogućava obradu digitalnih putnih vjerodajnica u nacionalnim sustavima upravljanja granicama.

Zbog sličnosti ICAO-ova standarda za digitalnu putnu vjerodajnicu s postojećim putnim ispravama integracija tog standarda ne bi trebala biti pretjerano složena ili skupa. Države članice uključene u pilot-projekte digitalnih putnih vjerodajnica procjenjuju da će troškovi te integracije iznositi od 300 000 do 700 000 EUR po zemlji. Osim toga, možda će biti potrebno povećati kapacitet poslužitelja, ovisno o zemlji i konkretnim graničnim prijelazima, što bi moglo koštati do 250 000 EUR po zemlji.

Kako bi se uzele u obzir promjene nacionalnih sustava, razlike u tehnološkoj zrelosti i kapacitetima i očekivani neizravni troškovi, procjenjuje se da je za uvođenje digitalnih putnih vjerodajnica na vanjskim granicama u prosjeku potrebno 2 milijuna EUR po državi članici.

Troškovi institucija EU-a ograničeni su na troškove agencije eu-LISA za razvoj, rad i održavanje središnjeg sustava EU-a za izradu digitalne putne vjerodajnice na temelju postojeće fizičke putne isprave i za podnošenje te digitalne putne vjerodajnice (uz potrebne podatke o putovanju) nadležnom tijelu. Agencija eu-LISA procijenila je da jednokratan trošak razvoja i rada te aplikacije 55,6 milijuna EUR (do 2030.), a godišnji trošak njezina održavanja 6,2 milijuna EUR od 2030.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

U skladu s Komisijinim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), svim inicijativama čiji je cilj izmijeniti postojeće zakonodavstvo EU-a trebalo bi se nastojati pojednostavniti i učinkovitije postići predmetne ciljeve politika (tj. smanjiti nepotrebne regulatorne troškove). Iako ovaj Prijedlog uredbe nije bio dio programa REFIT, on će smanjiti ukupne administrativne troškove nacionalnih tijela za provedbu graničnih kontrola, što je vidljivo iz procjene učinka.

•Temeljna prava

Ovaj Prijedlog pozitivno utječe na temeljno pravo slobodnog kretanja i boravka u skladu s člankom 45. Povelje Europske unije o temeljnim pravima jer korisnicima prava slobodnog kretanja i boravka daje mogućnost izrade digitalne putne vjerodajnice na temelju njihove fizičke isprave, što će im omogućiti da lakše ostvaruju to pravo.

Prijedlog ima ograničen učinak na zaštitu drugih temeljnih prava.

Kad je riječ o zaštiti osobnih podataka, granična tijela već obrađuju osobne podatke svih osoba koje prelaze vanjske granice, što rade i tijela nadležna za izdavanje putnih isprava. Ovaj Prijedlog ne utječe na količinu i kategorije osobnih podataka koji se trenutačno obrađuju u područjima nadzora državne granice i izdavanja isprava u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.

Mijenja se samo čimbenik vremena (tj. trenutak u kojem se podaci obrađuju) jer bi granična tijela mogla unaprijed provoditi iste kontrole koje se trenutačno provode nakon što putnik stigne na granični prijelaz. Ako putnik koristi EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja za izradu digitalne putne vjerodajnice na temelju postojeće fizičke putne isprave, provjera identiteta automatski bi se provodila u aplikaciji uz provjeru identiteta na fizičkom graničnom prijelazu.

S druge strane, kvaliteta podataka poboljšat će se ako putnici budu mogli za putovanja koristiti digitalne putne vjerodajnice, a ne podatke koje su ručno dostavili sami jer se pri tomu mogu pojaviti pogreške i u konačnici može doći do duljeg trajanja obrade, kazni ili čak zabrane ulaska.

Iako bi se za izradu i podnošenje digitalnih putnih vjerodajnica na temelju putovnica EU-a ili putovnica koje izdaju treće zemlje koristilo središnje tehničko rješenje EU-a, digitalne putne vjerodajnice ne bi se pohranjivale na središnjoj lokaciji. U Prijedlogu se ne predviđa uspostavljanje nove baze podataka. Nakon što se digitalna putna vjerodajnica izradi/dobije na temelju postojeće putne isprave, pohranjivala bi se na mobilnom uređaju nositelja. Ispitanici će stoga i dalje upravljati svojim podacima i birati hoće li ih i kada koristiti. Ako ih osoba odluči iskoristiti za prethodnu kontrolu i olakšavanje putovanja, može je podnijeti nadležnim tijelima putem aplikacije koju je razvila i kojom upravlja agencija eu-LISA:

Agencija eu-LISA i nacionalna tijela trebala bi primjenjivati odgovarajuće zaštitne mjere, kao što su šifriranje osobnih podataka i mjere kibernetičke sigurnosti, kako bi spriječila curenje podataka i povredu sigurnosti podataka i zaštitila podatke od kibernetičkih napada i softverskih aplikacija koje obavljaju automatizirane zadaće.

Kako bi se mogla koristiti, digitalna putna vjerodajnica koju korisnik podnese mora se privremeno pohraniti u lokalnoj bazi podataka u nadležnoj državi članici. Ta privremena baza podataka / galerija popunjavala bi se prikazima lica koji se nalaze u podnesenim digitalnim putnim vjerodajnicama. To je potrebno da se utvrdi podudaranje biometrijskih podataka putnika s podnesenom digitalnom putnom vjerodajnicom kada se putnik pojavi na graničnom prijelazu.

To se odnosi na podudaranje „jedan na nekoliko” radi provjere identiteta osobe, za razliku od podudaranja „jedan na mnogo” koje je potrebno za identifikaciju pojedinca. Nakon što se provede granična kontrola, podatke bi trebalo izbrisati iz privremene baze podataka, što je postupak sličan onome koji se provodi prilikom čitanja podataka na čipu fizičke putne isprave tijekom granične kontrole.

Budući da bi korištenje digitalnih putnih isprava bilo dobrovoljno za putnike i da bi imalo pravnu osnovu na temelju i prava EU-a i nacionalnog prava za obradu osobnih podataka putnika za potrebe granične kontrole, putnici bi aktivno pristali na obradu svojih podataka i privremenu pohranu digitalnih putnih vjerodajnica u lokalnoj bazi podataka. Tu privolu mogu povući u bilo kojem trenutku, a da to ne utječe na njihovo pravo na prekogranično putovanje.

Iako putne isprave EU-a i putne isprave određenih trećih zemalja sadržavaju podatke o otiscima prstiju nositelja, otisci prstiju nisu uključeni u sadržaj digitalnih putnih vjerodajnica. To je u skladu s tehničkim specifikacijama ICAO-ova standarda za digitalnu putnu vjerodajnicu.

Kad je riječ o učincima na temeljna prava, izuzev prava na poštovanje privatnosti i zaštitu osobnih podataka, Prijedlog ne bi negativno utjecao na zaštitu temeljnih prava. S obzirom na to da bi korištenje digitalnih putnih vjerodajnica bilo dobrovoljno smatra se da se poštuju načela nediskriminacije i uključivosti.

Svi mogući negativni ishodi povezani s korištenjem digitalnih putnih vjerodajnica, npr. zabrana ulaska, povreda osobnih podataka ili nezakonita upotreba, podlijegali bi postojećim i primjenjivim pravnim sredstvima na temelju prava Unije i nacionalnog prava.

Prijedlogom se poštuju temeljna prava i načela propisana Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

·povećanje kapaciteta za poslužitelje i pohranu radi privremenog pohranjivanja digitalnih putnih vjerodajnica koje podnesu putnici (250 000 EUR),

·razvoj sigurne veze s usmjerivačem podataka o putnicima, čime bi se omogućila integracija u postojeće nacionalne sustave upravljanja granicama (od 300 000 do 700 000 EUR),

·nadogradnju ili nabavu hardvera za obradu digitalnih putnih vjerodajnica i potporu prepoznavanju lica i osposobljavanje osoblja (30 000 EUR).

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će osigurati uspostavu potrebnih mehanizama za praćenje funkcioniranja predloženih mjera i njihovu evaluaciju u odnosu na glavne ciljeve politike. Pet godina nakon početka primjene predložene uredbe i početka rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja koju će razviti i kojom će upravljati agencija eu-LISA Komisija će podnijeti izvješće Europskom parlamentu u Vijeću u kojem će procijeniti provedbu uredbe i njezinu dodanu vrijednost, uključujući sve izravne ili neizravne učinke na relevantna temeljna prava.

Budući da bi nadležna tijela bila obvezna omogućiti putnicima da koriste digitalne putne vjerodajnice za prekogranična putovanja nakon što zajedničko tehničko rješenje na razini EU-a započne s radom, to će omogućiti sveobuhvatan pregled načina na koji putnici koriste digitalne putne vjerodajnice, njihovu dodanu vrijednost u smislu veće sigurnosti i lakšeg putovanja i sve moguće nedostatke.

Nadalje, na temelju statističkih podataka koje prikupi agencija eu-LISA Komisija će dobiti pouzdane podatke o broju korisnika, putnim navikama i drugim korisnim informacijama za usavršavanje postupaka u korist i putnika i tijela država članica.

„Praktični priručnik za službenike graničnog nadzora” 29 trebalo bi ažurirati kako bi se uzele u obzir promjene pravnog okvira i nacionalnim tijelima pružile relevantne smjernice/preporuke o uvođenju digitalnih putnih vjerodajnica u kontekstu upravljanja vanjskim granicama.

Naposljetku, provedba mjera iz ovog Prijedloga, uključujući aspekte zaštite podataka, pratit će se i evaluirati u okviru mehanizma evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine 30 .

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U članku 1. utvrđuje se uvođenje aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”), predmet i područje primjene Prijedloga.

U članku 2. utvrđuju se definicije za potrebe ove uredbe.

U članku 3. utvrđuje se opća struktura EU-ove digitalne aplikacije za putovanja, uključujući namjene svih njezinih tehničkih komponenata.

Člankom 4. određuju se opća pravila o izradi i korištenju digitalnih putnih vjerodajnica unutar EU-ove digitalne aplikacije za putovanja, uključujući pravila o mogućnosti korištenja prethodno izrađenih digitalnih putnih vjerodajnica koje se mogu pohraniti u europskoj lisnici za digitalni identitet osobe.

U članku 5. utvrđuju se podaci o putovanjima koje putnici mogu podnositi graničnom tijelu putem EU-ove digitalne aplikacije za putovanja. Osim digitalne putne vjerodajnice potrebni su i podaci koji podupiru graničnu kontrolu i prethodnu provjeru.

U članku 6. utvrđuju se pravila o prijenosu podataka o putovanjima nadležnim graničnim tijelima i potrebni dogovori koji se odnose na načine na koje države članice imenuju i obavješćuju nadležna tijela.

U članku 7. utvrđuju se pravila o obradi osobnih podataka i uloge voditelja obrade i izvršitelja obrade za potrebe obrade osobnih podataka podnesenih putem EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

U članku 8. utvrđuju se pravila o razvoju, radu i održavanju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja i naknadnim obvezama agencije eu-LISA.

U članku 9. utvrđuju se obveze koje države članice imaju kako bi osigurale da mogu primati podatke podnesene putem EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

U članku 10. utvrđuje se informativna kampanja za obavještavanje javnosti o digitalnim putnim vjerodajnicama i korištenju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

U članku 11. utvrđuju se pravila o troškovima agencije eu-LISA i država članica povezanima s njihovim obvezama iz članaka 8. i 9.

Članak 12. sadržava odredbe o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2252/2004 radi utvrđivanja tehničkog standarda za digitalne putne vjerodajnice i mogućnosti da ih podnositelji zahtjeva zatraže.

Članak 13. sadržava odredbe o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o provedbi graničnih kontrola i daljnjem korištenju samoposlužnih sustava i EU-ove digitalne aplikacije za putovanja u te svrhe.

U članku 14. utvrđuju se izmjene Uredbe (EU) 2018/1726 u vezi sa zadaćama agencije eu-LISA povezanima s EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja.

Članci od 15. do 20. sadržavaju završne odredbe ove uredbe koje se odnose na donošenje provedbenih akata, praćenje i evaluaciju ove uredbe te njezino stupanje na snagu i primjenu.

2024/0670 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uvođenju aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”) i izmjeni uredbi (EU) 2016/399 i (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 u pogledu korištenja digitalnih putnih vjerodajnica

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točke (b) i (d),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Provedba djelotvornih i učinkovitih graničnih kontrola na vanjskim granicama doprinosi pravilnom funkcioniranju područja bez nadzora unutarnjih granica („schengensko područje”) i unutarnjoj sigurnosti Unije. Uključivanje medija za pohranu (čipa) s prikazom lica nositelja u putne isprave koje izdaju države članice Uredbom Vijeća (EZ) 2252/2004 31 i Uredbom (EU) 2019/1157 32 i stupanje na snagu Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 33 znatno je doprinijelo visokim sigurnosnim standardima i pouzdanom upravljanju vanjskim granicama. Granične kontrole koje se provode u skladu s Uredbom (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća 34 služe za pouzdanu identifikaciju putnika, sprečavanje prijetnji unutarnjoj sigurnosti, javnom poretku, javnom zdravlju i međunarodnim odnosima država članica te za borbu protiv nezakonitih migracija uz istodobno poštovanje temeljnih prava.

(2)Budući da za pregled putnih isprava i provedbu graničnih kontrola trenutačno koriste fizičke putne isprave i fizičke interakcije, granična tijela država članica ne mogu na daljinu provjeriti vjerodostojnost i cjelovitost putnih isprava i provesti relevantne provjere u bazama podataka prije nego što putnici stignu na fizički granični prijelaz, izuzev putnika u zračnom prijevozu za koje su podaci o putnicima unaprijed dostavljeni i obrađeni. S obzirom na povećanje protoka putnika preko vanjskih granica schengenskog područja i na početak rada sustava ulaska/izlaska uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća 35 , koji će od državljana trećih zemalja na koje se odnosi zahtijevati da u okviru graničnih kontrola navedu dodatne podatke, ključno je omogućiti graničnim tijelima da koriste sigurna tehnička rješenja za provedbu relevantnih kontrola prije nego što putnici stignu na granične prijelaze.

(3)Postojeći pravni okvir za putne isprave i granične kontrole, koji se sastoji prije svega od uredaba (EZ) br. 2252/2004, (EU) XXXX/XXXX 36 [COM(2024) 316 final] i (EU) 2016/399, ne omogućava korištenje podataka koji se nalaze na mediju za pohranu putnih isprava za provedbu tih prethodnih graničnih kontrola i prethodnih provjera putnika ni korištenje tih podataka u druge svrhe. U skladu s nedavnim razvojem događaja na međunarodnoj razini, tj. u kontekstu standardizacije koju provodi Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), i s obzirom na sposobnost i pouzdanost prepoznavanja lica, ta je tehnologija dostupna i prikladna za potrebe olakšavanja prekograničnog putovanja, a ujedno jamči visoku razinu sigurnosti i potpuno poštuje temeljna prava, uključujući pravo na poštovanje privatnosti i zaštitu osobnih podataka.

(4)Stoga bi postojeći pravni okvir trebalo ažurirati kako bi putnici i granična tijela mogli ostvariti korist od učinkovitijih i djelotvornijih graničnih kontrola pomoću takozvanih digitalnih putnih vjerodajnica, tj. digitalnog prikaza identiteta osobe koji se dobiva iz podataka pohranjenih na mediju za pohranu (čipu) putne isprave (tj. putovnice ili osobne iskaznice EU-a) i koji se može potvrditi, što u konačnici skraćuje čekanje i obradu na graničnim prijelazima i poboljšava sposobnosti tijela da prethodno provjere putnike, planiraju i upravljaju resursima i primarno se bave putnicima koji predstavljaju veći rizik.

(5)Kako bi se ostvarili njezini ciljevi, ova Uredba trebala bi obuhvaćati osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije i državljane trećih zemalja.

(6)Radi postizanja ujednačenog pristupa na razini Unije i što veće korisnosti u olakšavanju putovanja i ekonomiji razmjera trebalo bi uvesti zajedničko tehničko rješenje za podnošenje elektroničkih podataka o putovanjima umjesto toga da svaka država članica razvije vlastito. Ta aplikacija za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”) trebala bi se sastojati od mobilne aplikacije jednostavne za korištenje, od backend usluge validacije kojom se može provjeriti vjerodostojnost i cjelovitost putnih isprava i utvrditi podudarnost prikaza lica korisnika s prikazom pohranjenim na čipu putne isprave te od tehničke komponente za sigurno dostavljanje podataka o putovanjima iz aplikacije tijelu koje prima podatke („usmjerivač podataka o putnicima”). Dugoročno bi EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja trebalo nadopunjavati novim funkcijama kako bi ona postala sveobuhvatna jedinstvena aplikacija na razini Unije za potporu upravljanju vanjskim granicama.

(7)EU-ova digitalna aplikacija za putovanja trebala bi putnicima omogućiti da izrade digitalnu putnu vjerodajnicu za jednokratnu ili višekratnu upotrebu i da preuzmu prethodno izrađenu digitalnu putnu vjerodajnicu. Radi sigurnosti i borbe protiv prijevara povezanih s identitetom backend usluga validacije EU-ove digitalne aplikacije za putovanja trebala bi prije izrade digitalne putne vjerodajnice moći provjeriti vjerodostojnost i cjelovitost putne isprave i provjeriti je li korisnik zakoniti nositelj putne isprave usporedbom prikaza lica pohranjenog na čipu putne isprave s prikazom lica korisnika uživo. Digitalne putne vjerodajnice za višekratno korištenje trebale bi se moći pohraniti u korisnikovu europsku lisnicu za digitalni identitet koja je u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 37 . Osobe koje nemaju europsku lisnicu za digitalni identitet uspostavljenu tom uredbom trebale bi moći pohraniti digitalnu putnu vjerodajnicu lokalno, u mobilnoj aplikaciji.

(8)Kako bi se poduprla provedba prethodnih graničnih kontrola osoba s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije ako se te kontrole primjenjuju na njih i prethodnu provjeru državljana trećih zemalja, putnici koji koriste digitalne putne vjerodajnice trebaju prijaviti i određene relevantne podatke o putovanju, kao što su planirano vrijeme prelaska granice i država članica u kojoj se prelazi vanjska granica. Ti podaci trebali bi biti ograničeni na ono što je nužno za provedbu granične kontrole, među ostalim za podupiranje provjere ispunjavanja uvjetâ ulaska.

(9)Usmjerivač podataka o putnicima trebao bi podatke o putovanju koje je putnik podnio prenositi graničnim tijelima radi prethodne granične kontrole i provjere. Države članice zato bi trebale biti obvezne imenovati granična tijela ovlaštena za primanje tih podataka.

(10)Izrada, podnošenje i korištenje digitalnih putnih vjerodajnica radi provedbe graničnih kontrola utječe na pravo na poštovanje privatnosti i zaštitu osobnih podataka. Kako bi se u potpunosti poštovala temeljna prava putnikâ, trebaju se uspostaviti odgovarajuća ograničenja i zaštitne mjere. Svi podaci koje putnici dostave graničnim tijelima prije putovanja, a osobito osobni podaci, trebali bi biti ograničeni na ono što je nužno i proporcionalno ciljevima povećanja sigurnosti, olakšavanja putovanja i osiguravanja dobrog funkcioniranja schengenskog područja, što su ciljevi ove Uredbe. Potrebno je osigurati da obrada podataka na temelju ove Uredbe ne dovodi ni do kakvog oblika diskriminacije. Nikakvi osobni podaci ne bi se smjeli pohranjivati na razini EU-a izvan opsega koji je potreban za njihovo podnošenje graničnom tijelu.

(11)Putnici bi trebali moći slobodno birati hoće li za graničnu kontrolu koristiti digitalnu putnu vjerodajnicu ili fizičku putnu ispravu i u svakom bi trenutku trebali imati mogućnost povući privolu za obradu osobnih podataka, a da to utječe na ispunjavanje uvjetâ za prelazak vanjskih granica. Svaka obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe trebala bi se provoditi u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 38 i Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 39 u okvirima njihovih odgovarajućih područja primjene.

(12)Radi poštovanja temeljnog prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka i radi promicanja pravne jasnoće trebalo bi utvrditi voditelja obrade i izvršitelja obrade. Kako bi se zajamčile odgovarajuće zaštitne mjere i sigurnost, sva komunikacija između usmjerivača podataka o putnicima i nadležnog tijela trebala bi biti zaštićena strogim metodama šifriranja tako da bilo kakva povreda podataka ne uključuje otkrivanje podataka koji se mogu povezati s osobom. Države članice trebale bi i omogućiti graničnim tijelima odgovarajuće osposobljavanje u području aspekata sigurnosti i zaštite podataka prije nego što ta tijela mogu početi obrađivati podatke prenesene putem EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

(13)Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) osnovana Uredbom (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća 40 trebala bi biti odgovorna za razvoj i održavanje EU-ove digitalne aplikacije za putovanja. Agencija eu-LISA stoga bi trebala uvesti mjere potrebne za operativno upravljanje EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja, uključujući mjere za razvoj, praćenje i izvješćivanje o tom sustavu. Prije početka rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja agencija eu-LISA trebala bi u suradnji s relevantnim tijelima provesti testiranje u skladu s tehničkim specifikacijama. Agencija eu-LISA trebala bi i prikupljati statističke podatke o korištenju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

(14)Iako bi agencija eu-LISA trebala biti odgovorna za cjelokupni razvoj, rad i održavanje EU-ove digitalne aplikacije za putovanja, uključujući usmjerivač podataka o putnicima koji prenosi podatke o putovanjima nadležnim tijelima, svaka država članica trebala bi biti odgovorna na nacionalnoj razini za uspostavu sigurne veze u svojem sustavu za primanje podataka o putovanjima, uključujući razvoj, rad i održavanje te veze. Države članice trebale bi biti odgovorne i za upravljanje podacima o putovanjima i omogućivanje pristupa tim podacima propisno ovlaštenom osoblju graničnih tijela.

(15)Kako bi se javnost bolje informirala o digitalnim putnim vjerodajnicama i promicalo njihovo korištenje, Komisija bi u suradnji s agencijom eu-LISA, Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu i nacionalnim graničnim tijelima trebala provoditi informativne kampanje o ciljevima, korištenju i drugim važnim aspektima EU-ove digitalne aplikacije za putovanja, među ostalim o zaštiti i sigurnosti podataka.

(16)S obzirom na interese Unije, troškove koje agencija eu-LISA snosi za obavljanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) 2018/1726 u pogledu razvoja, rada, održavanja i općenitog upravljanja EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja trebalo bi pokriti iz proračuna Unije. Države članice i dalje bi trebale snositi one troškove razvoja, rada i održavanja sigurne veze za primanje podataka o putovanjima koji se prenose putem usmjerivača podataka o putnicima koji su nastali na nacionalnoj razini.

(17)Agencija eu-LISA trebala bi redovito izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku u koncipiranju i razvoju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja, među ostalim o troškovima, financijskim učincima i svim eventualnim tehničkim problemima i rizicima koji se pojave. Nakon dovršenja razvoja EU-ove digitalne aplikacije za putovanja trebalo bi podnijeti zasebno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

(18)Budući da bi agencija eu-LISA trebala koncipirati, razviti, udomiti i tehnički upravljati EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja, potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2018/1726 tako da uključuje potrebne zadaće.

(19)Kako bi se uvela standardna specifikacija Unije za digitalne putne vjerodajnice na temelju putnih isprava, potrebno je izmijeniti Uredbu (EZ) br. 2252/2004. Kako bi se digitalne putne vjerodajnice što više koristile, podnositeljima zahtjeva trebalo bi omogućiti da pri podnošenju zahtjeva za putnu ispravu ili njezino obnavljanje zatraže da nadležno tijelo osim fizičke isprave izda i odgovarajuću digitalnu putnu vjerodajnicu. Nositelji valjanih putnih isprava trebali bi moći i izraditi digitalnu putnu ispravu na temelju svoje postojeće fizičke putne isprave. Digitalne putne vjerodajnice trebale bi se moći pohraniti i u europskoj lisnici za digitalni identitet.

(20)Radi dosljednog pristupa na međunarodnoj razini i globalne interoperabilnosti digitalnih putnih vjerodajnica ažurirani pravni okvir trebao bi se u najvećoj mogućoj mjeri temeljiti na relevantnim međunarodnim standardima i praksama dogovorenima u okviru ICAO-a.

(21)Iako bi korištenje digitalnih putnih vjerodajnica za putnike trebalo biti dobrovoljno, kako bi se ostvarili ciljevi povećanja sigurnosti u cijelom schengenskom području, olakšavanja putovanja i postizanja minimalne razine digitalne zrelosti u području upravljanja granicama u svim državama članicama, sve države članice trebale bi biti obvezne dopustiti putnicima da koriste digitalne putne vjerodajnice za prelazak vanjskih granica nakon što EU-ova digitalna aplikacija za putovanja započne s radom. Do tog trenutka države članice mogu razvijati nacionalna rješenja za korištenje digitalnih putnih vjerodajnica za potrebe graničnih kontrola u skladu s jedinstvenim formatom.

(22)Kako bi se dodatno ubrzali postupci i smanjilo ukupno vrijeme provedeno na graničnim prolazima, državljanima trećih zemalja na koje se primjenjuje sustav ulaska/izlaska treba dopustiti da koriste EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja za prethodni unos određenih podataka potrebnih za prelazak granice. Kad je riječ o državljanima trećih zemalja čiji podaci još nisu zabilježeni u sustavu ulaska/izlaska, kao alternativu upućivanju na službenika graničnog nadzora radi fizičke provjere identiteta trebalo bi dopustiti državama članicama da za provjeru identiteta primjenjuju djelotvorne i proporcionalne tehničke mjere, uključujući samoposlužne sustave i e-vrata, sve dok se fizičke provjere provode nasumično i sve dok se alternativna provjera ne temelji isključivo na EU-ovoj digitalnoj aplikaciji za putovanja.

(23)Komisija bi pet godina nakon početka rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja trebala provesti evaluaciju te aplikacije i njezina korištenja i sastaviti izvješće, uključujući preporuke, koje se podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Agenciji Europske unije za temeljna prava. U evaluaciji i izvješću trebalo bi razmotriti kako su ostvareni ciljevi ove Uredbe i kakav je, ako postoji, utjecaj na temeljna prava.

(24)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za razvoj tehničkog standarda za digitalne putne vjerodajnice, tehničke arhitekture i tehničkih specifikacija EU-ove digitalne aplikacije za putovanja i njezina testiranja, prikupljanje statističkih podataka i početak rada te aplikacije te načina provedbe kontrole putnih isprava i digitalnih putnih vjerodajnica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 41 .

(25)Ova Uredba ne bi trebala utjecati na mogućnost da se na temelju prava Unije ili nacionalnog prava predvidi korištenje digitalnih putnih vjerodajnica u druge svrhe osim radi provedbe graničnih kontrola, pod uvjetom da je to nacionalno pravo u skladu s pravom Unije.

(26)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, konkretni povećanje sigurnosti i olakšavanje putovanja u kontekstu upravljanja vanjskim granicama, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svoje prekogranične naravi oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(27)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(28)Ova Uredba ne predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ 42 ; Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(29)Kad je riječ o Islandu i Norveškoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 43 , koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ 44 .

(30)Kad je riječ o Švicarskoj, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 45 , koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ 46 .

(31)Kad je riječ o Lihtenštajnu, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine 47 , koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU 48 .

(32)Kad je riječ o Cipru, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu značenja članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003.

(33)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje [XX] 49 ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.Ovom se Uredbom uspostavlja aplikacija za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”) za:

(a)izradu digitalnih putnih vjerodajnica kako je definirana u članku 2. točki 31. Uredbe (EU) 2016/399;

(b)unos podataka o putovanjima koje putnici sami dostavljaju;

(c)sigurno podnošenje digitalnih putnih vjerodajnica i podataka o putovanjima koje putnici sami dostavljaju nadležnom tijelu radi olakšavanja putovanja i provedbe graničnih kontrola osoba u skladu s člankom 8. stavkom 2.g i člankom 3. točkom (j) Uredbe (EU) 2016/399.

2.Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti razvoja, rada i održavanja EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)„granična kontrola” znači granična kontrola kako je definirana u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2016/399;

(b)„osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije” znači osobe kako su definirane u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2016/399;

(c)„državljanin treće zemlje” znači osobe kako su definirane u članku 2. točki 6. Uredbe (EU) 2016/399;

(d)„usmjerivač podataka o putnicima” znači tehnička komponenta iz članka 5.

Članak 3.

Opća struktura EU-ove digitalne aplikacije za putovanja

EU-ova digitalna aplikacija za putovanja sastoji se od:

(a)mobilne aplikacije koja omogućava izradu digitalnih putnih vjerodajnica za jednokratnu ili višekratnu upotrebu i unos podataka o putovanjima koje putnici sami dostavljaju;

(b)backend usluge validacije koja omogućava potvrdu vjerodostojnosti i cjelovitosti podataka na čipu ili digitalne putne vjerodajnice pomoću dostupnih certifikata i, ako je primjenjivo, utvrđivanje podudaranja prikaza lica korisnika s putnom ispravom ili digitalnom putnom vjerodajnicom;

(c)komponentu usmjerivač podataka o putnicima, koja osigurava sigurnu i šifriranu komunikaciju između mobilne aplikacije i tijela koje prima podatke.

Članak 4.

Izrada i korištenje digitalnih putnih vjerodajnica

1.Osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije koje nose bilo koju od sljedećih putnih isprava mogu koristiti EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja za izradu digitalne putne vjerodajnice na temelju te putne isprave za jednokratnu ili višekratnu upotrebu:

(a)putnu ispravu izdanu u skladu s Uredbom (EZ) br. 2252/2004;

(b)osobnu iskaznicu izdanu u skladu s Uredbom (EU) XXXX/XXXX [COM(2024) 316 final];

(c)putnu ispravu koja sadržava iste podatke i koja se temelji na tehničkim specifikacijama koji su u skladu s onima predviđenima Uredbom (EZ) br. 2252/2004 i omogućavaju provjeru njezine vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti.

2.EU-ova digitalna aplikacija za putovanja omogućava pohranu višekratne digitalne putne vjerodajnice u europskoj lisnici za digitalni identitet, za koju su odredbe utvrđene u Uredbi (EU) br. 910/2014.

3.EU-ova digitalna aplikacija za putovanja može dohvatiti:

(a)digitalnu putnu vjerodajnicu koja je prethodno izdana ili izrađena u skladu s člankom 1. stavkom 1.a Uredbe (EZ) br. 2252/2004 ili člankom 2. Uredbe (EU) XXXX/XXXX 50 [COM(2024) 671 final];

(b)digitalnu putnu vjerodajnicu izrađenu u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

4.Državljani trećih zemalja koji nose putnu ispravu koja sadržava medij za pohranu mogu, ovisno o dostupnosti valjanih certifikata potrebnih za provjeru njezine vjerodostojnosti, koristiti EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja za izradu digitalne putne vjerodajnice za jednokratnu ili višekratnu upotrebu.

5.Prije izrade digitalne putne vjerodajnice u skladu sa stavcima 1. i 4. EU-ova digitalna aplikacija za putovanja provjerava cjelovitost i vjerodostojnost medija za pohranu putne isprave i utvrđuje podudarnost prikaza lica osobe koja želi izraditi digitalnu putnu vjerodajnicu s prikazom lica pohranjenim na mediju za pohranu.

6.Osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije i državljani trećih zemalja koriste EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja i izrađuju i upotrebljavaju digitalne putne vjerodajnice dobrovoljno i na temelju svoje privole.

7.Digitalne putne vjerodajnice izrađene u skladu s ovim člankom ne uključuju otiske prstiju nositelja.

Članak 5.

Podaci o putovanjima koje putnici trebaju podnijeti

1.Podaci o putovanjima obuhvaćaju sljedeće podatke koji se odnose na svakog putnika:

(a)digitalnu putnu vjerodajnicu kako je definirana u članku 2. točki 31. Uredbe (EU) 2016/399;

(b)planirani datum i vrijeme dolaska ili odlaska;

(c)državu članicu u kojoj se prelazi vanjska granica.

2.Podaci o putovanjima mogu se, ako je primjenjivo, sastojati i od sljedećih podataka koji se odnose na svakog putnika:

(a)identifikacijskog broja leta, registarskog broja pružatelja kružnog putovanja, identifikacijskog broja broda i registarskog broja vozila;

(b)isprava kojima se opravdava svrha i uvjeti planiranog boravka kako je propisano člankom 6. Uredbe (EU) 2016/399.

3.Podaci o putovanjima u svakom su pojedinom slučaju ograničeni na ono što je nužno za provedbu graničnih kontrola u skladu s Uredbom (EU) 2016/399.

Članak 6.

Prijenos podataka o putovanjima nadležnim graničnim tijelima

1.Usmjerivač podataka o putnicima prenosi podatke o putovanju koje je putnik podnio nadležnom graničnom tijelu u skladu s tehničkim specifikacijama donesenima u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (a).

2.Države članice imenuju nadležna granična tijela ovlaštena za primanje podataka o putovanjima koje im je prenio usmjerivač podataka o putnicima u skladu s ovom Uredbom. Do [početka rada EU-ova digitalne aplikacije za putovanja] obavješćuju agenciju eu-LISA o nazivu i podacima za kontakt nadležnih graničnih tijela te prema potrebi ažuriraju dostavljene informacije.

Članak 7.

Obrada osobnih podataka

1.Nadležna granična tijela su voditelji obrade podataka u smislu članka 4. točke 7. Uredbe (EU) 2016/679 u vezi s obradom podataka o putovanjima primljenih putem usmjerivača podataka o putnicima, koji čine osobne podatke.

2.Svaka država članica imenuje nadležno tijelo kao voditelja obrade podataka i o tom tijelu obavješćuje Komisiju, agenciju eu-LISA i druge države članice.

3.Agencija eu-LISA je izvršitelj obrade podataka u smislu članka 3. točke 12. Uredbe (EU) 2018/1725 za obradu podataka o putovanjima koji čine osobne podatke u mobilnoj aplikaciji i putem usmjerivača podataka o putnicima. Agencija eu-LISA voditelj je obrade podataka u smislu članka 3. točke 9. Uredbe (EU) 2018/1725 za obradu podataka o putovanjima putem backend usluge validacije.

4.U backend usluzi validacije i usmjerivaču podataka o putnicima pohranjuju se samo osobni podaci koji su nužni za izradu digitalne putne vjerodajnice i prijenos podataka o putovanjima nadležnim graničnim tijelima.

5.Korisnici EU-ove digitalne aplikacije za putovanja mogu u bilo kojem trenutku povući privolu za obradu svojih osobnih podataka u EU-ovoj digitalnoj aplikaciji za putovanja.

Članak 8.

Uvođenje i rad EU-ove digitalne aplikacije za putovanja

1.Agencija eu-LISA razvija EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja i njezine komponente u skladu s tehničkim specifikacijama donesenima na temelju članka 16. stavka 1. točke (a).

2.Odbor za upravljanje programom iz članka 54. Uredbe (EU) 2019/817 osigurava primjereno upravljanje fazom razvoja EU-ove digitalne aplikacije za putovanja. Odbor za upravljanje programom redovito se sastaje i svakog mjeseca podnosi Upravnom odboru agencije eu-LISA pisana izvješća o napretku u toj fazi.

3.Agencija eu-LISA osigurava operativno upravljanje EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja i njezinu odgovarajuću sigurnost. EU-ova digitalna aplikacija za putovanja udomljena je u agenciji eu-LISA.

4.Agencija eu-LISA osigurava da je EU-ova digitalna aplikacija za putovanja interoperabilna s europskom lisnicom za digitalni identitet uspostavljenom na temelju Uredbe (EU) br. 910/2014.

5.Ako agencija eu-LISA smatra da je razvoj EU-ove digitalne aplikacije za putovanja završen, bez nepotrebne odgode provodi testiranje aplikacije u suradnji s nadležnim graničnim dijelima i drugim relevantnim tijelima država članica u skladu s tehničkim specifikacijama donesenima u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (c) te obavješćuje Komisiju o ishodu tog testiranja.

6.Agencija eu-LISA prikuplja statističke podatke o korištenju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (b).

7.Agencija eu-LISA obavlja zadaće povezane s pružanjem osposobljavanja nadležnim nacionalnim tijelima o tehničkom korištenju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

Članak 9.

Odgovornosti država članica

1.Svaka država članica odgovorna je za:

(a)osiguravanje sigurne veze između svojeg nacionalnog sustava i usmjerivača podataka o putnicima radi primanja podataka koji se prenose putem Usmjerivača putnika;

(b)razvoj, rad i održavanje veze iz točke (a);

(c)upravljanje i omogućivanje pristupa propisno ovlaštenom osoblju graničnih tijela podacima primljenima putem usmjerivača podataka o putnicima radi provedbe graničnih kontrola u skladu s Uredbom (EU) 2016/399.

2.Prije nego što ga ovlasti za obradu tih podataka, svaka država članica osoblju graničnih tijela koje ima pravo pristupa podacima prenesenima putem usmjerivača podataka o putnicima osigurava odgovarajuće osposobljavanje, osobito o pravilima o sigurnosti i zaštiti podataka te primjenjivim temeljnim pravima.

Članak 10.

Informativna kampanja

Komisija u suradnji s agencijom eu-LISA, Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu i nacionalnim graničnim tijelima podupire početak rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja informativnom kampanjom u okviru koje obavješćuje javnost o ciljevima, svrhama, glavnim postupcima obrade i drugim aspektima sigurnosti i zaštite podataka i mogućnostima korištenja EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

Članak 11.

Troškovi

1.Troškove agencije eu-LISA za razvoj, rad, udomljavanje i tehničko upravljanje EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja na temelju ove Uredbe snosi opći proračun Unije.

2.Troškove država članica za razvoj, rad i održavanje njihovih sigurnih veza za primanje podataka prenesenih putem usmjerivača podataka o putnicima snose države članice.

Članak 12.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 2252/2004

Uredba (EZ) br. 2252/2004 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 1. umeće se sljedeći stavak:

„1.a Na zahtjev podnositelja zahtjeva putovnicama i putnim ispravama koje države članice izdaju svojim državljanima pridodaju se digitalne putne vjerodajnice:

(a)koje se temelje na tehničkim specifikacijama donesenima u skladu s člankom 2. točkom (d);

(b)koje su u formatu koji omogućava da se pohrane u europske lisnice za digitalni identitet, za koje su odredbe utvrđene u Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća;

(c)koje se izdaju besplatno;

(d)koje sadržavaju iste osobne podatke, uključujući prikaz lica, kao i putovnica ili putna isprava na temelju koje su izdane ili izrađene.

Za potrebe točke (d) digitalne putne vjerodajnice izdane ili izrađene u skladu s ovim člankom ne uključuju otiske prstiju nositelja.

Države članice omogućuju autentifikaciju i validaciju digitalnih putnih vjerodajnica u skladu s tehničkim specifikacijama utvrđenima u skladu s člankom 2. točkom (d).

_____________

* Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.)”;

(2)u članku 2. dodaje se sljedeća točka:

„(d) tehničke specifikacije, uključujući postupke i uvjete za digitalne putne vjerodajnice, njihovu shemu podataka i format, izdavanje, otkrivanje podataka, autentifikaciju i validaciju, opoziv, model pouzdanosti i valjanost.”;

(3)u članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

„4. Države članice omogućavaju relevantnim dionicima uključenima u postupak prelaska vanjskih granica pristup mediju za pohranu u putovnicama i putnim ispravama, izuzev otisaka prstiju, uz privolu osobe kojoj je putovnica ili putna isprava izdana.”

Članak 13.

Izmjene Uredbe (EU) 2016/399

Uredba (EU) 2016/399 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 2. dodaju se točke od 31. do 34.:

„31. „digitalna putna vjerodajnica” znači digitalni prikaz identiteta osobe koji je izdan ili izrađen u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) XXXX/XXXX [COM(2024) 670 final]*, člankom 1 stavkom 1.a Uredbe (EZ) br. 2252/2004** ili člankom 2. Uredbe (EU) XXXX/XXXX [COM(2024) 671 final]***;

32. „EU-ova digitalna aplikacija za putovanja” znači sustav uspostavljen Uredbom (EU) …/… [COM(2024) 670 final] Europskog parlamenta i Vijeća;

33. „prethodna granična kontrola” znači kontrole osoba s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije na temelju digitalnih putnih vjerodajnica i drugih relevantnih podataka;

34. „prethodna provjera” znači provjera ispunjavaju li državljani trećih zemalja neke ili sve uvjete za ulazak na temelju digitalnih putnih vjerodajnica i drugih relevantnih podataka koji podupiru provedbu graničnih kontrola.

_______________

* Uredba (EU) …/… od … o uvođenju aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”) i izmjeni uredbi (EU) 2016/399 i (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 u pogledu korištenja digitalnih putnih vjerodajnica (SL…), […], str. […], ELI: …). ].

** Uredba Vijeća (EZ) br. 2252/2004 od 13. prosinca 2004. o standardima za sigurnosna obilježja i biometrijske podatke u putovnicama i putnim ispravama koje izdaju države članice (SL L 385, 29.12.2004., str. 1.).

*** Uredba Vijeća (EU) …./…. od … o izdavanju digitalnih putnih vjerodajnica na temelju osobnih iskaznica i tehničkim standardima za njih (SL L …], […], str. […], ELI:…).”;

(2)članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)dodaje se sljedeći stavak:

„2.g Kontrole iz stavka 2. ovog članka unaprijed se provode najkasnije 36 sati prije planiranog datuma i vremena dolaska ili odlaska, kako je navedeno u članku 5. Uredbe (EU) …/… [COM(2024) 670 final], ako su podaci prethodno primljeni u skladu s člankom 8.ba stavkom 1. ove Uredbe. Ako se te kontrole provode unaprijed, primljeni podaci mogu se na graničnom prijelazu usporediti s podacima u fizičkoj putnoj ispravi ili digitalnoj putnoj vjerodajnici. Provjerava se identitet predmetne osobe i vjerodostojnost i cjelovitost fizičke putne isprave ili digitalne putne vjerodajnice.

Prije početka rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja, kako je navedeno u članku 15. Uredbe EU …/… [COM(2024) 670 final], kontrole iz stavka 2. ovog članka mogu se provoditi unaprijed, najkasnije 36 sati prije planiranog datuma i vremena dolaska ili odlaska, ako su podaci zaprimljeni unaprijed na temelju digitalne putne vjerodajnice. Ako se te kontrole provode unaprijed, primljeni podaci mogu se na graničnom prijelazu usporediti s podacima u fizičkoj putnoj ispravi ili digitalnoj putnoj vjerodajnici. Provjerava se identitet predmetne osobe i vjerodostojnost i cjelovitost fizičke putne isprave ili digitalne putne vjerodajnice.”;

(b)u stavku 3. dodaje se sljedeća točka:

„(j) ako je digitalna putna vjerodajnica zaprimljena unaprijed, primjenjuje se stavak 3.a ovog članka.”;

(c)umeće se sljedeći stavak:

„3.a Ispunjavanje uvjeta ulaska iz članka 6. ove Uredbe unaprijed se provjerava najkasnije 36 sati prije planiranog datuma i vremena dolaska ili odlaska, kako je navedeno u članku 5. Uredbe (EU) …/… [COM(2024) 670 final], ako su podaci primljeni u skladu s člankom 8.ba stavkom 2. ove Uredbe. Ako se te kontrole provode unaprijed, primljeni podaci mogu se na graničnom prijelazu usporediti s podacima u fizičkoj putnoj ispravi ili digitalnoj putnoj vjerodajnici. Provjerava se identitet predmetne osobe i vjerodostojnost i cjelovitost fizičke putne isprave ili digitalne putne vjerodajnice.

Prije početka rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja, kako je navedeno u članku 15. Uredbe (EU) …/… [COM(2024) 670 final], ispunjavanje uvjeta ulaska iz članka 6. ove Uredbe može se unaprijed provesti najkasnije 36 sati prije planiranog datuma i vremena dolaska ili odlaska, ako su podaci zaprimljeni unaprijed na temelju digitalne putne vjerodajnice. Ako se te kontrole provode unaprijed, primljeni podaci mogu se na graničnom prijelazu usporediti s podacima u fizičkoj putnoj ispravi ili digitalnoj putnoj vjerodajnici. Provjerava se identitet predmetne osobe i vjerodostojnost i cjelovitost fizičke putne isprave ili digitalne putne vjerodajnice.”;

(d)umeće se sljedeći stavak:

„10. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju minimalni standardi za tehnologiju, metode i postupke za provjeru vjerodostojnosti i valjanosti putnih isprava, uključujući boravišne dozvole, vize i vize za dugotrajni boravak i digitalne putne vjerodajnice u skladu s ovim člankom.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 38. stavka 2.”;

(3)u članku 8.a umeće se sljedeći stavak:

„4.a Kao alternativa stavku 4. točki (b) podtočki ii., provjera se može provesti:

(a) primjenom učinkovitih i proporcionalnih tehničkih mjera; i

(b) provođenjem nasumičnih kontrola iz stavka 4. točke (b) podtočke ii.

Ta alternativna provjera ne oslanja se samo na EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja.”;

(4)umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.ba

Korištenje EU-ove digitalne aplikacije za putovanja

1. Osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije koje nose digitalnu putnu vjerodajnicu mogu koristiti EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja u svrhu prethodne granične kontrole u skladu s člankom 8. stavkom 2.g.

2. Državljani trećih zemalja, uključujući one koji podliježu obvezi registriranja u EES-u, mogu koristiti EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja u svrhu prethodnog odobrenja u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (j).”

Članak 14.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1726

Uredba (EU) 2018/1726 mijenja se kako slijedi:

(1)umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.d

Zadaće povezane s EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja

Kad je riječ o EU-ovoj digitalnoj aplikaciji za putovanja, Agencija obavlja:

(a) zadaće koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) …/… [COM(2024) 670 final] Europskog parlamenta i Vijeća*;

(b) zadaće povezane s osposobljavanjem za tehničko korištenje EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

___________

* Uredba (EU) …/… od … o uvođenju aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”) i izmjeni uredbi (EU) 2016/399 i (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 u pogledu korištenja digitalnih putnih vjerodajnica (SL…), […], str. […], ELI: …).”;

(2)u članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Agencija prati razvoj istraživanja koja su relevantna za operativno upravljanje sustavima SIS II, VIS, Eurodac, EES, ETIAS, DubliNet, ECRIS-TCN i e-CODEX te platformom za suradnju zajedničkih istražnih timova, EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja i drugim opsežnim informacijskim sustavima iz članka 1. stavka 5.”;

(3)u članku 19. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (ee) zamjenjuje se sljedećim:

„(ee) donosi izvješća o razvoju EES-a na temelju članka 72. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2226, izvješća o razvoju ETIAS-a na temelju članka 92. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1240, izvješća o razvoju sustava ECRIS-TCN i referentnog implementacijskog računalnog programa za ECRIS na temelju članka 36. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/816 i izvješća o razvoju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja na temelju članka 18. Uredbe (EU) …/…[COM(2024) 670 final];”;

(b)u točki (ff) umeće se sljedeća podtočka:

„(x) EU-ove digitalne aplikacije za putovanja na temelju članka 18. stavka 1. Uredbe (EU) …/… [COM(2024) 670 final];”;

(c)umeće se sljedeća točka:

„(llb) prikuplja i objavljuje statističke podatke o korištenju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja na temelju članka 8. stavka 6. Uredbe (EU) …/… [COM(2024) 670 final];”;

(4)u članku 22. stavku 4. iza sedmog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

„Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu može biti nazočna na sastancima upravnog odbora kao promatrač kada je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja u pogledu primjene Uredbe (EU) 2016/399.”;

(5)u članku 24. stavku 3. točka (u) zamjenjuje se sljedećim:

„(u) pripremu izvješća o razvoju EES-a iz članka 72. stavka 2. Uredbe (EZ) 2017/2226, o razvoju ETIAS-a iz članka 92. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1240, o razvoju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja iz članka 18. Uredbe (EU) …/… [COM(2024) 670 final] te njihovo podnošenje upravnom odboru na donošenje;”.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

Početak rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja

1.Komisija provedbenim aktom utvrđuje datum početka rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja nakon što agencija eu-LISA obavijesti Komisiju o uspješnom dovršetku testiranja aplikacije iz članka 8. stavka 5.

2.Komisija datum iz prvog stavka određuje tako da bude najkasnije 30 dana od donošenja tog provedbenog akta.

Članak 16.

Provedbeni akti

1.Komisija provedbenim aktima:

(a)utvrđuje tehničku arhitekturu EU-ove digitalne aplikacije za putovanja i utvrđuje tehničke specifikacije za mobilnu aplikaciju, backend usluge i usmjerivač podataka o putnicima;

(b)utvrđuje statističke podatke o korištenju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja koje treba prikupiti agencija eu-LISA;

(c)utvrđuje specifikacije za testiranje EU-ove digitalne aplikacije za putovanja prije njezina početka rada;

(d)određuje kad agencija eu-LISA pušta u rad EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja.

2.Provedbeni akti iz stavka 1. donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2.

Članak 17.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1683/95. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 18.

Praćenje i evaluacija

1.Agencija eu-LISA osigurava uspostavu postupaka za praćenje razvoja EU-ove digitalne aplikacije za putovanja s obzirom na ciljeve koji se odnose na planiranje i troškove te za praćenje funkcioniranja EU-ove digitalne aplikacije za putovanja s obzirom na ciljeve koji se odnose na tehničke rezultate, troškovnu učinkovitost, sigurnost i kvalitetu usluge.

2.Agencija eu-LISA do 1. siječnja 2028. te svakih dvanaest mjeseci nakon toga tijekom faze razvoja Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o trenutačnom stanju u pogledu razvoja EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

3.Izvješće iz stavka 2. mora sadržavati detaljne informacije o nastalim troškovima i svim rizicima koji mogu utjecati na ukupne troškove EU-ove digitalne aplikacije za putovanja koje snosi opći proračun Unije. Izvješće mora sadržavati i detaljne informacije o tehničkoj izvedbi projekta i svim tehničkim problemima i rizicima koji mogu utjecati na cjelokupni razvoj i početak rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja.

4.Nakon završetka faze razvoja EU-ove digitalne aplikacije za putovanja agencija eu-LISA podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem se objašnjava na koji su način ispunjeni ciljevi, a posebno oni koji se odnose na planiranje i troškove, i obrazlažu eventualna odstupanja.

5.Komisija do ... [pet godina nakon početka rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja] provodi cjelovitu evaluaciju EU-ove digitalne aplikacije za putovanja i njezina korištenja. Izvješće o cjelovitoj evaluaciji sastavljeno na toj osnovi obuhvaća se procjena primjene ove Uredbe te ispitivanje ostvarenih rezultata u odnosu na zadane ciljeve i utjecaja na temeljna prava. Izvješće obuhvaća i cjelovitu procjenu toga jesu li i dalje valjana temeljna načela za rad EU-ove digitalne aplikacije za putovanja, procjena primjerenosti tehničkih značajki aplikacije, procjena sigurnosti aplikacije i procjena mogućih posljedica na budući rad. U evaluaciji se navode potrebne preporuke. Komisija šalje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Agenciji Europske unije za temeljna prava.

Članak 19.

Savjetodavna skupina

Odgovornosti savjetodavne skupine za interoperabilnost agencije eu-LISA iz članka 75. Uredbe (EU) 2019/817 proširuju se tako da obuhvaćaju i EU-ovu digitalnu aplikaciju za putovanja. Savjetodavna skupina sastaje se redovito do početka rada EU-ove digitalne aplikacije za putovanja. Nakon svakog sastanka ta skupina podnosi izvješće odboru za upravljanje programom. Ta savjetodavna skupina pomaže agenciji eu-LISA stručnim savjetima povezanima s EU-ovom digitalnom aplikacijom za putovanja, a posebno u pripremi njezina godišnjeg programa rada i godišnjeg izvješća o radu. Ona osigurava i tehničko stručno znanje za pružanje podrške u obavljanju zadaća Odbora za upravljanje programom te prati stanje priprema u državama članicama.

Članak 20.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, članak 12. stavak 1. primjenjuje se od [dvanaest mjeseci nakon stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 2., točke (d) Uredbe (EZ) br. 2252/2004].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu,

(1)    Vanjske granice odnose se u cijelom tekstu na vanjske granice schengenskog područja.

(2)    Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o uspostavi Zakonika Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.).

(3)    Uredba (EU) 2017/458 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu jačanja kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama (SL L 74, 18.3.2017., str. 1.).

(4)    Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(5)    Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.).

(6)    Statistički podaci Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).

(7)    SWD(2022) 422 final, str. 3.

(8)    Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI): Rezultati indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) | Izgradnja digitalne budućnosti Europe (europa.eu) .

(9)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću „Strategija za potpuno funkcionalno i otporno schengensko područje” (COM(2021) 277 final).

(10)    Članak 8. stavak 2. drugi podstavak, članak 8. stavak 3. točka (a) podtočka i. drugi podstavak i članak 8. stavak 3. točka (g) podtočka i. drugi podstavak Zakonika o schengenskim granicama.

(11)    To je uočeno u nekoliko nedavnih schengenskih evaluacija.

(12)    Propusti su uočeni i tijekom schengenskih evaluacija pri fizičkoj provjeri putnih isprava u nekoliko država članica. To može biti zbog nedostatnog kapaciteta, osobito tijekom vršnih razdoblja, nedostatka osposobljavanja ili nedostatka opreme za provjeru.

(13)    Na temelju podataka koje je dostavila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u dokumentu pod naslovom „European Union Document Fraud, Risk Analysis for 2023”. „Krivotvorene isprave” krovni je pojam koji obuhvaća potpuno ili djelomično krivotvorene isprave i vjerodostojne isprave koje koriste osobe koje nisu njihovi zakoniti nositelji (prijevare povezane s krađom identiteta / prijevare na temelju sličnosti).
„Potpuno krivotvorene isprave” odnosi se na isprave koje su nezakonito izrađene „od nule” kako bi bile što sličnije vjerodostojnoj ispravi.
„Djelomično krivotvorene isprave” odnosi se na isprave koje je izdalo zakonito tijelo, ali su na neki način nezakonito izmijenjene, npr. promjenom fotografije, stranica ili podataka ili preinačivanjem ulaznih ili izlaznih pečata. U brojke su osim putovnica i osobnih iskaznica uključene i boravišne dozvole i vize.

(14)    Digital Travel Credentials (DTC), Virtual Component Data Structure and PKI Mechanisms, Technical report version 1.2, listopad 2020.

(15)    Raja Rajavartiolaitos, Finland and Croatia are testing digital travel credentials in external border traffic in a DTC Pilot project, 3.2.2023, dostupno na: https://raja.fi/-/suomi-ja-kroatia-kokeilevat-digitaalisen-matkustusasiakirjan-kayttoa-ulkorajaliikenteessa-dtc-pilottiprojektissa?languageId=en_US ; Vlada Nizozemske, Dutch participation in European DTC pilot, 27.10.2023, dostupno na: https://www.government.nl/documents/publications/2023/02/23/dtc .

(16)    Za detaljnije informacije vidjeti izvješće o procjeni učinka (SWD(2024) 671 final).

(17)    Uredba (EU) 2023/2667 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenog 2023. o izmjeni uredbi (EZ) br. 767/2008, (EZ) br. 810/2009 i (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća, uredbi Vijeća (EZ) br. 693/2003 i (EZ) br. 694/2003 te Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma u pogledu digitalizacije postupka izdavanja viza (SL L, 2023/2667, 7.12.2023.).

(18)    Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).

(19)    Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.).

(20)    Uredba Vijeća (EU) XXXX/XXXX od XXX o izdavanju digitalnih putnih vjerodajnica na temelju osobnih iskaznica i tehničkim standardima za njih (SL L [...], [...], str. [...], ELI: XXXX).

(21)     Digitalno desetljeće Europe: digitalni ciljevi za 2030. | Europska Komisija (europa.eu) .

(22)    SL C 23, 23.1.2023., str. 1.

(23)    Uredba (EU) 2024/1183 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostave europskog okvira za digitalni identitet (SL L, 2024/1183, 30.4.2024.).

(24)    Uredba Vijeća (EZ) br. 2252/2004 od 13. prosinca 2004. o standardima za sigurnosna obilježja i biometrijske podatke u putovnicama i putnim ispravama koje izdaju države članice (SL L 385, 29.12.2004., str. 1.).

(25)    Presuda Suda od 17.10.2013., predmet C-291/12, Michael Schwarz/Stadt Bochum.

(26)    Posebno istraživanje Eurobarometra 539, Digitalizacija putnih isprava i olakšavanje putovanja, rujan 2023., dostupno na: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2967 .

(27)    SWD(2024) 671 final

(28)    SEC(2024) 670; Ares(2023) 8616773

(29)    Prilog Preporuci Komisije o uspostavi zajedničkog „Praktičnog priručnika za službenike graničnog nadzora (Schengenski priručnik)” kojim se koriste nadležna tijela država članica prilikom obavljanja graničnih kontrola osoba i o zamjeni Preporuke (C (2019) 7131 final).

(30)    Uredba Vijeća (EU) 2022/922 od 9. lipnja 2022. o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 (SL L 160, 15.6.2022., str. 1.).

(31)    Uredba Vijeća (EZ) br. 2252/2004 od 13. prosinca 2004. o standardima za sigurnosna obilježja i biometrijske podatke u putovnicama i putnim ispravama koje izdaju države članice (SL L 385, 29.12.2004., str. 1.).

(32)    Uredba (EU) 2019/1157 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje (SL L 188, 12.7.2019., str. 67., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1157/oj).

(33)    Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o uspostavi Zakonika Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.).

(34)    Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(35)    Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20., ELI...)

(36)    Uredba Vijeća (EU) XXXX/XXXX od XXX o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje (SL LXX, XXX, str. X, ELI XXX)

(37)    Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

(38)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj ).

(39)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj ).

(40)    Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenog 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.).

(41)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(42)    Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(43)    SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(44)    Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(45)    SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(46)    Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(47)    SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(48)    Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(49)    [SL C …]

(50)    Uredba Vijeća (EU) XXXX/XXXX od XXX o izdavanju digitalnih putnih vjerodajnica na temelju osobnih iskaznica i tehničkim standardima za njih (SL L [...],[...], str. [...], ELI: XXXX).

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 8.10.2024.

COM(2024) 670 final

PRILOG

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o uvođenju aplikacije za elektroničko podnošenje podataka o putovanjima („EU-ova digitalna aplikacija za putovanja”) i izmjeni uredbi (EU) 2016/399 i (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 u pogledu korištenja digitalnih putnih vjerodajnica

{SEC(2024) 670 final} - {SWD(2024) 670 final} - {SWD(2024) 671 final} - {SWD(2024) 672 final}

PRILOG

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Specifični ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

☒ novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 1  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Specifični ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

☒ neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 3   

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

– putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☒ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–☒ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Procijenjeni utjecaj na rashode i zapošljavanje 2028. i narednih godina iz ovog zakonodavnog financijskog izvještaja dodan je samo informativno i ne predodređuje sljedeći višegodišnji financijski okvir.

Dodatne potrebe za financiranjem pokrit će se smanjenjem iznosa dostupnih u okviru tematskog Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) i zaštitom ograničenih razlika u okviru VFO-a za buduće inicijative politike ili hitne slučajeve, uključujući situacije migracijskog pritiska.

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Procijenjeni utjecaj na rashode i zapošljavanje 2028. i narednih godina iz ovog zakonodavnog financijskog izvještaja dodan je samo informativno i ne predodređuje sljedeći višegodišnji financijski okvir.

Procijenjeni utjecaj na rashode i zapošljavanje 2028. i narednih godina iz ovog zakonodavnog financijskog izvještaja dodan je samo informativno i ne predodređuje sljedeći višegodišnji financijski okvir.

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Procijenjeni utjecaj na rashode i zapošljavanje 2028. i narednih godina iz ovog zakonodavnog financijskog izvještaja dodan je samo informativno i ne predodređuje sljedeći višegodišnji financijski okvir.

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na ljudske resurse agencije eu-LISA 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima Agencije koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar Agencije te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti Agenciji u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Procijenjeni utjecaj na rashode i zapošljavanje 2028. i narednih godina iz ovog zakonodavnog financijskog izvještaja dodan je samo informativno i ne predodređuje sljedeći višegodišnji financijski okvir.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa u GU-u HOME

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Procijenjeni utjecaj na rashode i zapošljavanje 2028. i narednih godina iz ovog zakonodavnog financijskog izvještaja dodan je samo informativno i ne predodređuje sljedeći višegodišnji financijski okvir.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

U prijedlogu/inicijativi:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju

–    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda     

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

(1)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(2)    To znači da su u skladu s postojećim međunarodnim tehničkim standardom koji je razvila Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO).

(3)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx

(4)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(5)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(6)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(7)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(8)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(9)    Sredstva za agenciju eu-LISA uskladit će se s ishodom pregovora o preispitivanju VFO-a sredinom provedbenog razdoblja. Procijenjeni utjecaj na rashode i zapošljavanje 2028. i narednih godina iz ovog zakonodavnog financijskog izvještaja dodan je informativno i ne predodređuje sljedeći VFO. Novi ljudski resursi neće biti nadoknađeni.

(10)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(11)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(12)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(13)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021). Isto vrijedi i za ostale godine.

(14)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.