EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.11.2024.

COM(2024) 531 final

2024/0301(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o javnom sučelju povezanom s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta za izjavu o upućivanju radnika i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012

{SWD(2024) 258 final}

OBRAZLOŽENJE

KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Sloboda pružanja usluga uključuje pravo pružatelja usluga s poslovnim nastanom u državi članici da pružaju usluge u drugoj državi članici, u koju mogu privremeno uputiti svoje radnike kako bi ondje pružali te usluge. Pri upućivanju radnika pružatelj usluga mora poštovati niz definiranih uvjeta zaposlenja, kako su utvrđeni Direktivom 96/71/EZ 1 , u državi članici u koju ih upućuje. Tako se osigurava minimalna razina zaštite tih upućenih radnika. Države članice moraju blisko surađivati i međusobno si pomagati kako bi olakšale praćenje usklađenosti s tim uvjetima zaposlenja. Izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja za pružatelje usluga, zaštita upućenih radnika i osiguravanje djelotvornog praćenja trebali bi ići ruku pod ruku i doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Kako je utvrđeno u članku 9. stavku 1. Direktive 2014/67/EU 2 , radi djelotvornog praćenja usklađenosti s obvezama iz te direktive i Direktive 96/71/EZ države članice mogu uvesti samo administrativne zahtjeve i mjere kontrole koji su potrebni u tu svrhu, pod uvjetom da su opravdani i razmjerni u skladu s pravom EU-a. U tom kontekstu, člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2014/67/EU dopušta se državama članicama da pružatelju usluga s poslovnim nastanom u drugoj državi članici nametnu obvezu podnošenja odgovornim nacionalnim nadležnim tijelima jednostavne izjave koja sadržava relevantne informacije potrebne kako bi se omogućile činjenične kontrole na radnom mjestu.

U ažuriranoj novoj industrijskoj strategiji iz 2020. 3 Komisija je najavila da će surađivati s državama članicama na izradi zajedničkog elektroničkog obrasca za izjavu o upućivanju radnika. Pritom neće ugroziti postojeći pravni okvir EU-a za upućivanje radnika i zaštitu radnika koja se njime osigurava. Sudjelovanje će biti dobrovoljno.

U Komunikaciji iz ožujka 2024. naslovljenoj „Manjak radne snage i vještina u EU-u: akcijski plan” 4 Komisija je najavila da će promicati široku primjenu zajedničkog elektroničkog obrasca za izjave o upućivanju radnika, uz koji će se uspostaviti višejezični digitalni portal preko kojeg će poduzeća moći podnositi izjave o upućivanju u države članice koje odluče koristiti taj alat. To će pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja.

Ta je najava uslijedila nakon što su u evaluaciji provedbe Direktive 2014/67/EU utvrđeni nedostaci. U izvješću o provedbi Direktive 2014/67/EU 5 Komisija je zaključila da će možda biti potrebna poboljšanja u nekim područjima na koja su ukazali različiti dionici. To uključuje pojednostavnjenje sustava administrativne kontrole, primjerice uvođenjem jedinstvenog sustava za izjave o upućivanju na razini EU-a.

Cilj je ovog Prijedloga smanjiti administrativno opterećenje za poduzeća i nacionalna nadležna tijela olakšavanjem, s jedne strane, podnošenja izjava o upućivanju kad je to potrebno, na način prilagođen korisnicima, na daljinu i elektroničkim putem, a s druge strane olakšavanjem administrativne suradnje među državama članicama i djelotvornog praćenja usklađenosti s obvezama utvrđenima u direktivama 2014/67/EU i 96/71/EZ.

Prijedlogom će se državama članicama olakšati provođenje djelotvornih i primjerenih inspekcija na njihovu državnom području i tako doprinijeti zaštiti upućenih radnika.

Od siječnja 2023. države članice savjetuju Komisiju u okviru stručne skupine za zajednički elektronički obrazac za izjavu o upućivanju radnika, posebno o relevantnim informacijama koje su potrebne kako bi se omogućile činjenične kontrole na radnom mjestu. Na temelju savjeta stručnjaka iz država članica utvrđen je potencijalni zajednički popis zahtjeva u pogledu informacija koje bi trebala sadržavati izjava o upućivanju radnika. Početna skupina od devet država članica u međuvremenu se obvezala da će informacije koje traže od pružatelja usluga koji upućuju radnike na njihovo državno područje prilagoditi zahtjevima utvrđenima u zajedničkom popisu zahtjeva u pogledu informacija 6 .

Javno sučelje povezano s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta (IMI)

Prijedlogom se uspostavlja višejezično elektroničko javno sučelje (tj. siguran internetski portal preko kojeg se može koristiti zajednički elektronički obrazac i automatski prenositi podatke) povezano s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta („IMI”), uspostavljenim Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 7 („javno sučelje”) za dobrovoljno korištenje u državama članicama koje primaju upućene radnike („država članica domaćin”). Države članice domaćini mogu odlučiti zahtijevati od pružatelja usluga s poslovnim nastanom u drugim državama članicama da se koriste tim sučeljem kako bi njihovim odgovornim nacionalnim nadležnim tijelima podnosili jednostavne izjave o upućivanju radnika („izjava o upućivanju”) i na taj način omogućili činjenične kontrole na radnom mjestu. IMI je višejezični elektronički alat koji nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima omogućuje brzu i jednostavnu komunikaciju s drugim takvim tijelima u EU-u. Repozitorij izjava o upućivanju u IMI-ju omogućit će nacionalnim nadležnim tijelima da provjere pojedinosti iz izjava o upućivanju koje su podnijeli pružatelji usluga. Upotrebom IMI-ja omogućit će se ponovna uporaba postojećih IT rješenja i tako pridonijeti smanjenju jednokratnih troškova informatičkog razvoja.

Pružatelji usluga koristit će se javnim sučeljem za podnošenje izjave o upućivanju nadležnim nacionalnim tijelima države članice domaćina. U tu će svrhu sučelje imati standardni obrazac. Taj standardni obrazac sadržavat će relevantne informacije koje mogu biti potrebne za činjenične kontrole na radnom mjestu, u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2014/67/EU. Sadržavat će informacije o pružatelju usluga, upućenom radniku, upućivanju, osobi za kontakt za nadležna tijela i primatelju usluga. Konkretni sadržaj standardnog obrasca utvrdit će se u provedbenom aktu. U obzir će se uzeti savjeti stručne skupine država članica o relevantnim informacijama koje treba sadržavati taj obrazac.

Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje standardnog obrasca i njegove naknadne izmjene. Ako države članice smatraju da bi u standardni obrazac trebalo dodati relevantne informacije ili iz njega ukloniti informacije koje nisu relevantne, u samom javnom sučelju ili za njegovo korištenje, Komisiji mogu podnijeti prijedloge za izmjenu standardnog obrasca i uključivanje zahtjeva u pogledu informacija koje smatraju potrebnima za provedbu djelotvornih kontrola na radnom mjestu, pod uvjetom da su opravdani i razmjerni.

Države članice mogu odlučiti da se od pružatelja usluga koji upućuju radnike na njihovo državno područje i ispunjavaju obrazac na javnom sučelju ne zahtijevaju određeni elementi standardnog obrasca koje ne smatraju relevantnima s obzirom na njihov nacionalni kontekst i način na koji organiziraju činjenične kontrole na radnom mjestu. U tom bi slučaju o tome trebale obavijestiti Komisiju. Kad je riječ o elementima koji bi proizašli iz naknadnih izmjena standardnog obrasca, te države članice u tom slučaju ne bi morale prilagoditi svoje nacionalno zakonodavstvo kako bi uključile te elemente.

Time što Europska komisija uspostavlja javno sučelje s višejezičnim standardnim obrascem za izjavu o upućivanju radnika i stavlja to sučelje na raspolaganje nacionalnim nadležnim tijelima ne dovodi se u pitanje odgovornost Europske komisije za nadzor pravilne provedbe i primjene prava Unije u državama članicama u skladu s člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji niti njezine ovlasti na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao ni obveza država članica da poštuju pravo Unije.

Smanjenje administrativnog opterećenja za pružatelje usluga

Dionici su dosljedno naglašavali da obveza i zahtjevi za podnošenje izjave o upućivanje stvaraju znatno opterećenje u pogledu izvješćivanja za poduzeća na jedinstvenom tržištu. To smatraju jednom od najvećih administrativnih prepreka prekograničnom pružanju usluga na unutarnjem tržištu.

Pojednostavnjenjem obveza izvješćivanja i postupka za podnošenje izjava o upućivanju znatno će se smanjiti administrativno opterećenje za poduzeća, uključujući MSP-ove, a državama članicama olakšati provedba djelotvornih i primjerenih inspekcija.

Višejezično javno sučelje sa standardnim obrascem omogućit će poduzećima koja upućuju radnike da svoje izjave o upućivanju podnose na jednom mjestu i s istim skupom traženih informacija u svim državama članicama sudionicama, tj. u svim državama članicama u koje upućuju radnike, a koje se koriste javnim sučeljem. Moći će sastaviti izjavu o upućivanju na vlastitom jeziku, čime će se prevladati jezična prepreka s kojom se poduzeća koja upućuju radnike (pružatelji usluga) redovito susreću u sustavu države članice u koju upućuju radnike za takve izjave.

Prijedlog doprinosi obvezi Komisije da smanji zahtjeve za izvješćivanje koji proizlaze iz zakonodavstva EU-a. U Komunikaciji „Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.” 8 Komisija je naglasila važnost regulatornog sustava kojim se osigurava postizanje ciljeva uz minimalne troškove. Stoga se obvezala na daljnju racionalizaciju i pojednostavnjenje zahtjeva za izvješćivanje. Krajnji je cilj smanjiti administrativno opterećenje za 25 %, a pritom ne ugroziti povezane ciljeve politike. U paketu olakšica za MSP-ove 9 ta je mjera dodatno razrađena i istaknuta je potreba da se izradi elektronički format za izjavu o upućivanju radnika kao primjer za upotrebu digitalnih tehnologija za smanjenje opterećenja i poboljšanje otpornosti.

Zaštita prava radnika

Podnošenje izjava o upućivanju putem javnog sučelja omogućit će i bolju i ujednačeniju primjenu Direktive 96/71/EZ. Olakšavanje podnošenja izjava o upućivanju i zaštite upućenih radnika jedan je od mnogih elemenata zakonodavstva EU-a kojim se osigurava pravedna mobilnost.

Budući da pružatelji usluga više neće morati ispunjavati različite nacionalne zahtjeve uključene u nacionalna sučelja i obrasce za izjave o upućivanju u državama članicama sudionicama, javno sučelje sa standardnim obrascem pridonijet će smanjenju slučajeva neusklađenosti s pravilima o upućivanju. Tako će upućivanje postati transparentnije.

To znači i da se inicijativom državama članicama olakšava provođenje djelotvornih, primjerenih i ciljanih inspekcija, čime se doprinosi zaštiti prava upućenih radnika i pravednoj mobilnosti općenito.

Osim toga, mogućnost slanja preslike izjave upućenom radniku omogućit će da upućeni radnici budu informirani tijekom cijelog postupka, što će im pomoći da ostvare svoja prava. Ta mogućnost ne postoji danas u nacionalnim sustavima za izjave o upućivanju.

Smanjenje administrativnog opterećenja za tijela država članica i olakšavanje administrativne suradnje

Direktivom 2014/67/EU uvedena su pravila o administrativnoj suradnji među nacionalnim tijelima zaduženima za praćenje usklađenosti s pravilima o upućivanju radnika. Ta administrativna suradnja provodi se putem IMI-ja. IMI stoga ima ključnu ulogu u podupiranju pojačane administrativne suradnje za provedbu Direktive.

Modul zahtjeva za upućivanje radnika glavni je modul IMI-ja za administrativnu suradnju u skladu s Direktivom 2014/67/EU i Direktivom 96/71/EZ. Njime se podupire pružanje uzajamne pomoći tako što se tijelu u jednoj državi članici omogućuje da zatraži informacije ili pomoć od tijela u drugoj državi članici.

Nacionalna nadležna tijela koja traže uzajamnu pomoć od drugih država članica danas moraju prevladati znatno administrativno opterećenje u obliku pokretanja zahtjeva za informacije u IMI-ju. Nadležna tijela u državama članicama trenutačno moraju ručno unijeti informacije o upućivanju za koje se pokreće zahtjev za uzajamnu pomoć u IMI prije nego što ga se može pokrenuti. To je zato što se izjave o upućivanju primaju u sustavima država članica koji nisu povezani sa sustavom IMI. Kako bi se olakšala administrativna suradnja među nadležnim tijelima država članica i pojednostavnilo slanje zahtjeva za uzajamnu pomoć, informacije dostavljene u izjavama o upućivanju trebale bi biti izravno dostupne u IMI-ju. To je trenutačno slučaj u sektoru cestovnog prometa, u kojem je Direktivom (EU) 2020/1057 Europskog parlamenta i Vijeća 10 Komisiji povjerena zadaća razvoja višejezičnog javnog sučelja kojem prijevoznici imaju pristup i kojim se mogu koristiti za podnošenje i ažuriranje informacija o upućivanju te, prema potrebi, podnošenje drugih relevantnih dokumenata u IMI. Države članice trebale bi razmjenjivati podatke i informacije, sudjelovati u administrativnoj suradnji i pružati uzajamnu pomoć putem sustava IMI.

Usklađivanjem administrativnog postupka za podnošenje izjave o upućivanju radnika u drugim sektorima, u slučajevima u kojima bi ta obveza podnošenja izjave bila opravdana i razmjerna, s postupkom upućivanja vozača u sektoru cestovnog prometa smanjilo bi se administrativno opterećenje za javne uprave. Nadležna tijela danas pri izvršavanju zadaće praćenja moraju upravljati dvama različitim sustavima, koristeći se IMI-jem za izjave o upućivanju vozača u sektoru cestovnog prometa i nacionalnim sustavima izjava za upućivanje u drugim sektorima. Usklađivanjem tih dvaju sustava moglo bi se pojednostavniti korištenje baza podataka i interni administrativni postupci za nacionalna nadležna tijela i tako im osigurati učinkovitiji mehanizam za praćenje i kontrolu usklađenosti s primjenjivim pravilima o upućivanju.

Države članice sudionice imale bi koristi od uštede troškova i vremena. Nadalje, korištenjem sustava IMI državama članicama omogućilo bi se da ukinu vlastite nacionalne sustave za izjave ako to žele i tako smanje troškove rada i održavanja tih sustava. Nekoliko država članica koje još uvijek nemaju digitalna rješenja za svoje obveze u pogledu podnošenja izjava o upućivanju može se koristiti sustavom IMI bez potrebe za ulaganjem vremena i resursa u razvoj elektroničkog nacionalnog sustava za te izjave. Države članice koje održavaju nacionalne baze podataka imale bi koristi od mogućnosti povezivanja s javnim sučeljem.

Sustav IMI omogućuje i izradu statističkih podataka, čime se podupire donošenje nacionalnih politika i pruža čvrsta osnova za rad inspektorata rada, među ostalim za analizu rizika.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Sloboda pružanja usluga temeljno je načelo unutarnjeg tržišta u Europskoj uniji ugrađeno u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Direktivom 96/71/EZ provodi se to načelo u pogledu upućivanja radnika s ciljem jamčenja jednakih uvjeta za poduzeća i poštovanja prava radnika. Člankom 3. Direktive 96/71/EZ utvrđuje se temeljni skup jasno definiranih uvjeta zaposlenja koje pružatelj usluga mora poštovati u državi članici u koju se upućuje kako bi se osigurala minimalna zaštita dotičnih upućenih radnika.

Direktivom 2014/67/EU nastoji se olakšati ostvarivanje slobode pružanja usluga i funkcioniranje unutarnjeg tržišta te zajamčiti poštovanje odgovarajuće razine zaštite prava upućenih radnika za prekogranično pružanje usluga, posebno u pogledu provedbe uvjeta zaposlenja koji se primjenjuju u državi članici u kojoj se usluga treba pružati u skladu s člankom 3. Direktive 96/71/EZ. Direktivom 2014/67/EU uspostavlja se zajednički okvir skupa odgovarajućih odredaba, mjera i kontrolnih mehanizama potrebnih za bolju i ujednačeniju provedbu, primjenu i izvršavanje u praksi Direktive 96/71/EZ.

Kako bi se osigurala ispravna primjena materijalnih pravila o uvjetima zaposlenja koje treba poštovati u pogledu upućenih radnika i pratila usklađenost s njima, Direktivom 2014/67/EU predviđa se mogućnost da države članice nametnu određene administrativne zahtjeve i mjere kontrole pružateljima usluga koji upućuju radnike u okviru pružanja usluga, pod uvjetom da su oni opravdani i razmjerni u skladu s pravom Unije. U tom kontekstu, člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2014/67/EU dopušta se državama članicama da pružatelju usluga s poslovnim nastanom u drugoj državi članici nametnu obvezu podnošenja odgovornim nacionalnim nadležnim tijelima jednostavne izjave koja sadržava relevantne informacije potrebne kako bi se omogućile činjenične kontrole na radnom mjestu.

Prijedlog je u skladu s tim odredbama jer se njime ne mijenja pravni okvir za upućivanje radnika, kako je utvrđen direktivama 2014/67/EU i 96/71/EZ, niti ugrožava razina zaštite radnika koju on podrazumijeva. Njime se prema potrebi olakšava podnošenje izjava o upućivanju u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2014/67/EU i postupak utvrđen u njezinu članku 9. stavku 4. te administrativna suradnja među državama članicama i djelotvorno praćenje usklađenosti s obvezama iz Direktive 2014/67/EU i Direktive 96/71/EZ.

Prijedlogom se dopunjuju pravila o upućivanju vozača u sektoru cestovnog prometa. Nova pravila o upućivanju vozača u cestovnom prometu, kako su utvrđena Direktivom (EU) 2020/1057, donesena su u srpnju 2021. kao dio paketa za mobilnost i primjenjuju se od 2. veljače 2022. Komisija upravlja višejezičnim portalom koji je povezan s IMI-jem za cestovne prijevoznike koji moraju poštovati ta nova pravila. Portal omogućuje cestovnim prijevoznicima da putem sustava IMI podnesu izjave o upućivanju državama članicama u koje će njihovi vozači biti upućeni. Prijedlogom se uvodi administrativni postupak za izjave o upućivanju radnika u drugim sektorima sličan postupku upućivanja vozača u sektoru cestovnog prometa.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlogom se pridonosi dvama prioritetima ove Komisije, posebno stvaranju „bolje povezanog i pravednijeg unutarnjeg tržišta” i poticanju „rasta radnih mjesta i ulaganja” pojednostavnjenjem regulatornog okvira i racionalizacijom zahtjeva za izvješćivanje.

Prijedlogom se dopunjuju nastojanja Radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta („SMET”) da smanji administrativno opterećenje pri upućivanju radnika. Komisija i države članice surađuju u okviru SMET-a kako bi olakšale administrativne zahtjeve za upućivanje radnika, među ostalim u pogledu obveze podnošenja izjave o upućivanju. Pri razvoju javnog sučelja uzet će se u obzir najbolje prakse utvrđene u okviru SMET-a.

U listopadu 2023. Europsko vijeće pozvalo je sve relevantne institucije da nastave s radom na pojednostavnjenju propisa i smanjenju nepotrebnog administrativnog opterećenja 11 . U travnju 2024. pozvalo je Komisiju i da znatno smanji administrativno i regulatorno opterećenje za poduzeća i nacionalna tijela u okviru boljeg i pametnijeg regulatornog okvira 12 .

U Rezoluciji od 17. veljače 2022. o suzbijanju necarinskih i neporeznih prepreka na jedinstvenom tržištu 13 Europski parlament pozvao je Komisiju da uvede digitalni obrazac za izjavu o upućivanju radnika kojim bi se uspostavio jednostavan, korisnicima prilagođen i interoperabilan digitalni obrazac koji odgovara potrebama europskih poduzeća, posebno MSP-ova.

Prijedlog je nadalje u skladu s ciljem Akta o interoperabilnoj Europi – jačanje prekogranične interoperabilnosti i suradnje u javnom sektoru cijelog EU-a. Kako bi se omogućila prekogranična interoperabilnost, tehničke specifikacije i zahtjevi javnog sučelja podliježu procjeni interoperabilnosti i uzimaju u obzir ponovnu uporabu zajedničkih rješenja za interoperabilnost.

Naposljetku, inicijativa i provedba digitalnog obrasca za izjavu o upućivanju radnika u EU-u u skladu su s aktualnim razvojem europskog okvira za digitalni identitet i europske lisnice za digitalni identitet 14 . Pružatelji usluga mogli bi, na primjer, upotrebljavati europsku lisnicu za digitalni identitet, kad bude dostupna, kao sredstvo identifikacije, a upućeni radnici mogli bi dobiti primjerak izjave o upućivanju radnika u svojoj lisnici.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova Prijedloga, jednako kao i Uredbe IMI, članak 114. UFEU-a. Cilj je Prijedloga olakšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta (članak 26. UFEU-a). Iako države članice nisu obvezne koristiti javno sučelje koje se uspostavlja ovim Prijedlogom, očekuje se da će države članice dati prednost usklađivanju postupka i zahtjeva za izjavu o upućivanju radnika u državama članicama sudionicama. Nadalje, ako države članice odluče koristiti javno sučelje, od njih će se zahtijevati da osiguraju da pružatelji usluga svoju obvezu podnošenja izjave o upućivanju mogu ispuniti preko tog zajedničkog sučelja. Javnim sučeljem koje će služiti kao jedinstveni portal za izjave o upućivanju sa standardnim obrascem stvaraju se slični uvjeti za izjave o upućivanju u svim državama članicama koje se odluče njime koristiti.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Prijedlog je u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. Cilj ove Uredbe, konkretno, uspostavu višejezičnog elektroničkog javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za pružatelje usluga koji upućuju radnike u države članice sudionice, a istodobno olakšala bolja i ujednačenija primjena i provedba Direktive 96/71/EZ, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Prijedlog uključuje izmjenu Priloga Uredbi IMI. Stoga je najprikladniji instrument uredba. Podnošenje, pohrana i obrada izjave na javnom sučelju Komisije te razmjena informacija u kontekstu djelotvorne administrativne suradnje i uzajamne pomoći među državama članicama moraju biti u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka utvrđenima u uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća te se moraju utvrditi u pravu Unije.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

–internetski seminar u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za rad (ELA) 17. veljače 2022. kako bi se nadležna tijela država članica i socijalni partneri informirali o projektu i dali povratne informacije,

–sastanci i razgovori sa zainteresiranim tijelima država članica i relevantnim dionicima održani između veljače i travnja 2022.,

–radionica o korisničkom iskustvu održana 27. travnja 2022. s pružateljima usluga koje su odabrali socijalni partneri kako bi se prikupile informacije o administrativnim aspektima upućivanja radnika,

–tehnička radionica s relevantnim predstavnicima tijela država članica održana 28. travnja 2022. radi rasprave o mogućnostima provedbe,

–sastanci sa socijalnim partnerima 30. studenog 2021., 8. prosinca 2021., 8. veljače 2022., 2. lipnja 2022. i 11. svibnja 2023..

–tehnička anketa za države članice od 9. lipnja do 6. srpnja 2022.,

–internetsko saslušanje socijalnih partnera održano 29. travnja 2024. posvećeno e-izjavi o upućivanju radnika.

O projektu e-izjave o upućivanju radnika raspravljalo se i s državama članicama i socijalnim partnerima na Forumu ELA-e za upućivanje radnika 13. ožujka 2023. i 11. travnja 2024.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Ovaj je Prijedlog osmišljen nakon postupka internog preispitivanja postojećih obveza izvješćivanja i na temelju iskustva stečenog provedbom relevantnog zakonodavstva. Budući da je to jedan od koraka u procesu kontinuirane procjene zahtjeva za izvješćivanje koji proizlaze iz zakonodavstva EU-a, nastavit će se preispitivati takvo opterećenje i njegov učinak na dionike.

Komisija je dobila povratne informacije od stručne skupine za zajednički elektronički obrazac za izjavu o upućivanju radnika, koja savjetuje Komisiju o zajedničkom razvoju i provedbi zajedničkog elektroničkog obrasca za izjavu o upućivanju radnika. Skupina radi uz potpuno poštovanje Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU.

•Procjena učinka – smanjenje opterećenja

Komisija nije provela procjenu učinka za ovu ciljanu inicijativu. Međutim, Komisija je provela analizu kako bi utvrdila postojeću razinu administrativnog opterećenja koje proizlazi iz upućivanja radnika u 27 država članica EU-a i na temelju toga izradila detaljne modele troškova različitih postupaka podnošenja izjave o upućivanju. U analizi priloženoj pratećem dokumentu službi Komisije razmotrene su i moguće uštede u pogledu vremena i resursa koje bi se ostvarile uvođenjem standardnog obrasca za izjavu o upućivanju radnika kroz više različitih scenarija provedbe, uključujući višejezično elektroničko sučelje povezano sa sustavom IMI, uzimajući u obzir različite razine sudjelovanja država članica. Na razini EU-a analiza upućuje na to da će na učinak zajedničkog sustava za izjavu o upućivanju radnika utjecati oblikovanje zajedničkog sustava i količina izjava o upućivanju koje će biti obuhvaćene novim sustavom.

Procjenjuje se da će se prosječno vrijeme potrebno za sastavljanje izjave o upućivanju pomoću standardnog obrasca smanjiti za oko 73 % u usporedbi s prosječnim vremenom koje je trenutačno potrebno u cijelom EU-u. Smanjenje opterećenja razlikuje se ovisno o tome koriste li države članice standardni obrazac.

Prijedlog se odnosi na ograničene i ciljane promjene postojeće administrativne prakse za države članice koje se dobrovoljno odluče za nju i postojećeg zakonodavstva, odnosno Uredbe (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („IMI”). Cilj je Prijedloga osigurati višejezično elektroničko javno sučelje povezano sa sustavom IMI za podnošenje izjave o upućivanju radnika, kao što je već učinjeno u sektoru cestovnog prometa, za druge gospodarske sektore kako bi se olakšala provedba Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU, koje ostaju nepromijenjene.

Predložene izmjene ne utječu na politiku EU-a, već samo pružaju osnovu za razvoj dobrovoljnog tehničkog rješenja (javnog sučelja) za podnošenje izjava o upućivanju radnika pomoću standardnog obrasca i olakšavanje razmjene podataka među nacionalnim upravama. Uvidi i podaci koje je prikupila stručna skupina za zajednički elektronički obrazac za izjavu o upućivanju radnika uključeni su u izradu ovog Prijedloga. Prijedlogom će se smanjiti administrativno opterećenje za nadležna nacionalna tijela i poduzeća tako što će se poboljšati dostupnost i razmjena podataka o upućenim radnicima.

Zaključno, nije bilo potrebe za procjenom učinka jer je područje primjene izmjene ograničeno, izmjena je ciljana i sadržava tehničke izmjene postojećeg zakonodavstva.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Riječ je o Prijedlogu u okviru REFIT-a kojim se želi smanjiti opterećenje za javne uprave i poduzeća država članica.

Zahtjevi za izvješćivanje o upućivanju radnika relevantni su za velik broj poduzeća. Najnoviji dostupni podaci iz alata za podnošenje izjave prije upućivanja radnika za 2022. upućuju na to da je u EU-u bilo oko 1,9 milijuna upućenih radnika, 2,3 milijuna izjava o upućivanju i 4,7 milijuna upućivanja Uzimajući u obzir kretanje broja upućivanja i upućenih radnika, osim cestovnog prijevoza tereta, za koji se sada moraju podnijeti izjave putem središnjeg portala EU-a za cestovne prijevoznike, dostupni podaci upućuju na porast broja upućivanja prijavljenih u razdoblju od 2021. do 2022. od 14 % 15 .

Svih 27 država članica ima alat za prethodnu izjavu za pružatelje usluga koji upućuju radnike u drugu državu članicu. Međutim, njihov oblik i zahtjevi razlikuju se po državama članicama i nisu međusobno povezani. Usklađenost s potrebnim administrativnim postupcima za podnošenje izjave stoga stvara znatno administrativno opterećenje za poduzeća koja upućuju radnike. Povećanje transakcijskih troškova koje to uzrokuje može, pod određenim uvjetima, znatno otežati ili ograničiti prekogranično pružanje usluga, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ove).

U anketi o stanju jedinstvenog tržišta provedenoj među poduzećima 2024. utvrđeno je da 46,1 % od više od 1000 ispitanih poduzeća smatra da postoje znatni problemi/nesigurnosti u privremenom upućivanju radnika u drugu zemlju 16 . Procijenjeno vrijeme potrebno za registraciju upućivanja kreće se od 21 minute u Estoniji i Slovačkoj do 87 minuta u Grčkoj. U Italiji je za to potrebna 61 minuta. U nedavnoj studiji o utjecaju administrativnog opterećenja na prekogranično upućivanje radnika MSP-ova u pograničnim regijama svi ispitanici utvrdili su da je nedovoljna racionalizacija nacionalnih postupaka upućivanja u EU-u jedno od najvećih opterećenja 17 .

Zahtjevi za izvješćivanje bitni su za osiguravanje pravilne provedbe i primjerenog praćenja zakonodavstva. Međutim, zahtjevi za izvješćivanje mogu i nerazmjerno opteretiti dionike, posebno MSP-ove i mikropoduzeća. Njihovo nakupljanje tijekom vremena može dovesti do suvišnih ili dvostrukih obveza ili neadekvatnih metoda prikupljanja podataka.

Stoga je prioritet pojednostavniti obveze izvješćivanja i smanjiti administrativno opterećenje. Prijedlogom će se racionalizirati obveze izvješćivanja, i to kombinacijom mjera:

–konsolidacijom izvješćivanja koje se trenutačno provodi u različitim sustavima i s različitim zahtjevima,

–digitalizacijom prijenosa informacija;

•Temeljna prava

Predložena uredba odnosi se na obradu osobnih podataka. Pri obradi osobnih podataka potrebno je osigurati potpuno poštovanje temeljnih prava sadržanih u Povelji o temeljnim pravima, posebno prava na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. U ovom se Prijedlogu u potpunosti uzimaju u obzir ti pravni zahtjevi.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog ima ograničen utjecaj na proračun Komisije. Uzimajući u obzir početno petogodišnje razdoblje potpune provedbe i održavanja javnog sučelja, utjecaj na proračun uglavnom proizlazi iz sljedećih elemenata:

–Razvoj rješenja, 1,3 milijuna EUR,

–Održavanje rješenja, 0,7 milijuna EUR,

–Podrška, 0,7 milijuna EUR,

–Obuka, 0,2 milijuna EUR,

–Infrastruktura, 0,1 milijun EUR.

Ukupno otprilike 3 milijuna EUR tijekom pet godina. Tekući troškovi nakon potpune provedbe procjenjuju se na 0,5 milijuna EUR godišnje.

Kad je riječ o potrebama za osobljem, za potpunu provedbu javnog sučelja bit će potrebno 1,5 ekvivalenata punog radnog vremena, a za kontinuirano održavanje 0,5 ekvivalenata punog radnog vremena.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2024/0301 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o javnom sučelju povezanom s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta za izjavu o upućivanju radnika i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 18 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Informacijski sustav unutarnjeg tržišta („IMI”), uspostavljen Uredbom (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 19 , trebao bi se koristiti u najvećoj mogućoj mjeri za administrativnu suradnju i uzajamnu pomoć, među ostalim među nadležnim tijelima država članica predviđenima direktivama 2014/67/EU 20 i 96/71/EZ 21 Europskog parlamenta i Vijeća, kad je riječ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga. U skladu s Direktivom 2014/67/EU, posebno njezinim člankom 6., države članice blisko surađuju i pružaju si uzajamnu pomoć bez nepotrebnog odlaganja kako bi olakšale provedbu, primjenu i izvršavanje u praksi te direktive i Direktive 96/71/EZ.

(2)Direktivom 2014/67/EU nastoji se olakšati ostvarivanje slobode pružanja usluga i funkcioniranje unutarnjeg tržišta te zajamčiti poštovanje odgovarajuće razine zaštite prava upućenih radnika za prekogranično pružanje usluga, posebno u pogledu provedbe uvjeta zaposlenja koji se primjenjuju u državi članici u kojoj se usluga treba pružati u skladu s člankom 3. Direktive 96/71/EZ. U skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2014/67/EU države članice mogu nametnuti samo administrativne zahtjeve i mjere kontrole potrebne kako bi se osiguralo učinkovito praćenje ispunjavanja obveza navedenih u toj direktivi i u Direktivi 96/71/EZ pod uvjetom da su opravdani i razmjerni u skladu s pravom Unije. Ako je to slučaj, člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2014/67/EU dopušta se državama članicama da pružatelju usluga s poslovnim nastanom u drugoj državi članici nametnu obvezu podnošenja jednostavne izjave odgovornim nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se omogućile činjenične kontrole na radnom mjestu. Države članice i dalje su odgovorne za odlučivanje, u mjeri u kojoj je to opravdano i razmjerno, u kojim će slučajevima zahtijevati izjavu o upućivanju i koje informacije ta izjava mora sadržavati.

(3)Sve države članice iskoristile su mogućnost da uvedu obvezu podnošenja izjave za pružatelje usluga koji im upućuju radnike, pri čemu se nacionalni sustavi znatno razlikuju po dizajnu, zahtjevima i funkcionalnosti. Ispunjavanje zahtjeva tih različitih sustava stvara znatno administrativno opterećenje za pružatelje usluga koji upućuju radnike. Dionici dosljedno naglašavaju da izjava o upućivanju radnika predstavlja znatnu obvezu u pogledu izvješćivanja i da je jedna od najvećih administrativnih prepreka prekograničnom pružanju usluga na unutarnjem tržištu.

(4)Zahtjevi u pogledu izvješćivanja bitni su za osiguravanje primjerenog praćenja i pravilne provedbe zakonodavstva. Međutim, potrebno ih je pojednostavniti kako bi se osiguralo da služe svrsi kojoj su namijenjeni i ograničilo administrativno opterećenje. Obveze izvješćivanja i zahtjeve u pogledu podnošenja izjava o upućivanju nadležnim tijelima države članice domaćina utvrđene u skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2014/67/EU trebalo bi stoga pojednostavniti, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije „Dugoročna konkurentnost EU-a: perspektiva nakon 2030.” 22 kako bi se znatno smanjilo administrativno opterećenje za pružatelje usluga s poslovnim nastanom u drugim državama članicama koji upućuju radnike u države članice domaćine, kao i za nacionalna nadležna tijela.

(5)Smanjenje administrativnog opterećenja za pružatelje usluga i nacionalna nadležna tijela mora se odvijati uz poštovanje odgovarajućih radnih uvjeta i socijalne zaštite upućenih radnika. Olakšavanjem djelotvornog praćenja usklađenosti u državama članicama i jačanjem administrativne suradnje među njima poboljšava se zaštita prava radnika.

(6)U skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1024/2012 mogu se osigurati tehnička sredstva koja vanjskim sudionicima omogućuju interakciju sa sustavom IMI. Tu interakciju trebalo bi olakšati višejezičnim elektroničkim javnim sučeljem povezanim sa sustavom IMI („javno sučelje”), putem kojeg bi pružatelji usluga trebali podnositi izjave o upućivanju državama članicama koje koriste to javno sučelje („države članice sudionice”). Te države članice trebale bi, prema potrebi, koristiti informacije koje prime putem IMI-ja za podnošenje obrazloženih zahtjeva u modulima za upućivanje u IMI-ju u skladu s obvezom pružanja uzajamne pomoći i administrativne suradnje iz članaka 6. i 7. Direktive 2014/67/EU.

(7)Pojednostavnjenjem postupka slanja i ažuriranja izjava o upućivanju koje bi proizašlo iz stvaranja takvog javnog sučelja trebale bi se smanjiti administrativne prepreke slobodi pružanja usluga, uključujući pravo poduzeća da s vlastitim radnicima pružaju usluge u drugoj državi članici.

(8)Pojednostavnjenje postupka slanja i ažuriranja izjava o upućivanju trebalo bi olakšati bolju i ujednačeniju primjenu Direktive 96/71/EZ, kao i njezinu provedbu u praksi, čime bi se smanjili slučajevi neusklađenosti s pravilima o upućivanju zbog različitih postupaka za podnošenje izjava o upućivanju. Time bi se državama članicama olakšala provedba djelotvornih i primjerenih inspekcija, što bi doprinijelo zaštiti prava upućenih radnika.

(9)Pojednostavnjenjem postupka slanja i ažuriranja izjava o upućivanju trebalo bi se smanjiti administrativno opterećenje za nacionalna nadležna tijela koja traže uzajamnu pomoć od drugih država članica. Kako bi se osiguralo da odgovorna nacionalna nadležna tijela mogu jedna drugima pružiti uzajamnu pomoć bez nepotrebne odgode i kako bi se pojednostavnilo podnošenje zahtjeva za uzajamnu pomoć, informacije dostavljene u izjavama o upućivanju trebale bi biti dostupne izravno u IMI-ju, čime bi se olakšala praktična primjena Direktive 2014/67/EU i Direktive 96/71/EZ te poduprla povezana administrativna suradnja među nacionalnim nadležnim tijelima u državama članicama, koja doprinosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(10)Komisija bi trebala uspostaviti javno sučelje koje države članice mogu dobrovoljno koristiti. Države članice mogu odlučiti zahtijevati od pružatelja usluga da se koriste elektroničkim javnim sučeljem za podnošenje izjava o upućivanju odgovornim nacionalnim nadležnim tijelima kako bi ispunili opravdane i razmjerne obveze koje su te države članice nametnule u pogledu prijavljivanja upućivanja radnika. To javno sučelje trebalo bi podupirati države članice u zadaći da osiguraju da postupke i formalnosti povezane s upućivanjem radnika poduzeća mogu obavljati na način prilagođen korisnicima, na daljinu i elektroničkim putem, čime bi se, prema potrebi, olakšalo podnošenje izjava o upućivanju.

(11)Trebalo bi upotrebljavati interoperabilna i ponovno upotrebljiva rješenja, kao što su ona predviđena Uredbom (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostave europskog okvira za digitalni identitet 23 , jer se njima može olakšati identifikacija pružatelja usluga. Kad budu dostupne, radnici bi trebali moći primati obavijesti o izjavama o upućivanju koje se odnose na njih putem europske lisnice za digitalni identitet 24 .

(12)Javno sučelje povezano sa sustavom IMI tehničko je sredstvo koje Europska komisija stavlja na raspolaganje državama članicama za korištenje na dobrovoljnoj osnovi. Prije nego što od pružatelja usluga zatraže da putem tog sučelja prijave relevantne informacije, u skladu s pravom Unije države članice trebale bi osigurati da je takav zahtjev predviđen nacionalnim pravom. Kako bi se osiguralo neometano korištenje javnog sučelja, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o svojem interesu za korištenje višejezičnog elektroničkog javnog sučelja u bilo kojem trenutku od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(13)Komisija bi, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čije su stranke Unija i sve države članice, trebala osobama s invaliditetom osigurati pristupačnost javnog sučelja i njegova sadržaja uzimajući u obzir, u mjeri u kojoj je to relevantno, zahtjeve za pristupačnost utvrđene u Prilogu I. Direktivi (EU) 2019/882 25 .

(14)Pružatelji usluga trebali bi moći podnijeti izjavu o upućivanju nacionalnim nadležnim tijelima države članice sudionice u koju je radnik upućen, tj. države članice domaćina, koristeći višejezični standardni obrazac tog javnog sučelja.

(15)Komisija je od stručne skupine za zajednički elektronički obrazac za izjavu o upućivanju radnika dobila informacije o zahtjevima i sustavima nacionalnih izjava te o relevantnim informacijama koje su potrebne kako bi se omogućile činjenične kontrole na radnom mjestu. Komisija je dobila savjete stručne skupine o zahtjevima u pogledu informacija koje smatra da je primjereno uključiti u zajednički obrazac za izjavu o upućivanju radnika. Uzimajući u obzir te savjete i kako bi se omogućilo pružanje informacija koje bi mogle biti potrebne za činjenične kontrole na radnom mjestu, standardni obrazac koji se upotrebljava na javnom elektroničkom sučelju trebao bi se sastojati od informacija o pružatelju usluga, upućenom radniku, upućivanju, osobi za kontakt za nadležna tijela i primatelju usluga. Standardni obrazac trebao bi biti dostupan na svim jezicima EU-a. Države članice mogu odlučiti da se od pružatelja usluga koji upućuju radnike na njihovo državno područje i ispunjavaju obrazac na elektroničkom javnom sučelju ne zahtijevaju određeni elementi standardnog obrasca koje ne smatraju relevantnima s obzirom na njihov nacionalni kontekst i način na koji organiziraju činjenične kontrole na radnom mjestu.

(16)Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje i kasnije izmjene standardnog obrasca. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 26 . Državama članicama koje smatraju da bi određene informacije trebalo dodati u standardni obrazac ili ukloniti iz njega ili da bi standardni obrazac trebalo izmijeniti na neki drugi način trebalo bi dopustiti da od Komisije zatraže odgovarajuću izmjenu standardnog obrasca.

(17)Korištenjem javnog sučelja, s njegovim standardnim obrascem, koji se sastoji od zajedničkog i iscrpnog skupa relevantnih informacija koje mogu biti potrebne za činjenične kontrole na radnom mjestu, smanjit će se razlike u primjenjivim pravilima i propisima država članica. U državama članicama koje koriste javno sučelje to bi trebalo biti dovoljno da pružatelji usluga ispune obveze podnošenja izjave. Na nacionalnoj razini ne bi trebalo uvoditi dodatne zahtjeve u pogledu informacija u tim državama članicama. Uspostava javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI, s njegovim standardnim obrascem, i stavljanje tog sučelja na raspolaganje nacionalnim nadležnim tijelima važni su elementi za usklađivanje zakonodavstva država članica i podupiru to usklađivanje, čime se osigurava funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(18)Uspostavom javnog sučelja osigurava se pojednostavnjen okvir za izjave o upućivanju, koji državama članicama nudi znatne poticaje za sudjelovanje. U skladu je s vlastitim interesima država članica u pogledu jačanja administrativne suradnje, pojednostavnjenja administrativnih postupaka i zaštite prava radnika. Kad se uspostavi javno sučelje i prepoznaju se njegova korisnost i prednosti, sve države članice trebale bi razmotriti korištenje tog sučelja. Što bi ga više država članica koristilo, to bi se više smanjilo administrativno opterećenje za pružatelje usluga i nacionalna nadležna tijela te bi bio veći opseg uspješne administrativne suradnje za zaštitu prava radnika.

(19)Kako bi se omogućile činjenične kontrole na radnom mjestu, relevantne informacije koje treba navesti u izjavi o upućivanju radnika mogu uključivati određene informacije među zahtjevima u pogledu informacija utvrđenima u kontekstu članka 9. stavka 1. točke (a) Direktive 2014/67/EU. Obrada osobnih podataka trebala bi se obavljati u skladu s pravom Unije o zaštiti osobnih podataka utvrđenim u uredbama (EU) 2016/679 27 i (EU) 2018/1725 28 Europskog parlamenta i Vijeća. Kako bi se pojasnila odgovornost za obradu osobnih podataka dostavljenih putem javnog sučelja, u ovoj bi Uredbi trebalo navesti koga treba smatrati voditeljem obrade osobnih podataka. Uredba (EU) br. 1024/2012 primjenjuje se na obradu osobnih podataka nadležnih tijela u sustavu IMI.

(20)Informacije iz izjava o upućivanju trebale bi se čuvati na javnom sučelju u svrhu njihove ponovne uporabe u naknadnim izjavama o upućivanju najviše 36 mjeseci nakon datuma završetka razdoblja upućivanja.

(21)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 5. rujna 2024.

(22)Ako socijalni partneri imaju ulogu u praćenju usklađenosti s pravilima o upućivanju, nadležnim tijelima trebalo bi dopustiti da nacionalnim socijalnim partnerima pruže relevantne informacije koje su unesene putem IMI-ja isključivo u svrhu provjere usklađenosti s pravilima o upućivanju uz istodobno poštovanje Uredbe (EU) 2016/679. Relevantne informacije trebalo bi pružiti socijalnim partnerima sredstvima izvan sustava IMI.

(23)Europsko nadzorno tijelo za rad („ELA”) trebalo bi podupirati nacionalna nadležna tijela i pružatelje usluga u državama članicama u provedbi i korištenju javnog sučelja u skladu sa svojim mandatom na temelju Uredbe (EU) 2019/1149 29 .

(24)Ovom se Uredbom ne bi trebale dovoditi u pitanje Direktiva 2014/67/EU i Direktiva 96/71/EZ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Javno sučelje povezano s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta

1.Kako bi doprinijela pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta smanjenjem administrativnih prepreka slobodi pružanja usluga, istodobno olakšavajući državama članicama djelotvorno praćenje usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a kojim se želi osigurati zaštita prava upućenih radnika i podupirući povezanu administrativnu suradnju među nacionalnim nadležnim tijelima u državama članicama, Komisija uspostavlja višejezično javno sučelje povezano s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta („IMI”), uspostavljenim Uredbom (EU) br. 1024/2012, za izjavu o upućivanju radnika („javno sučelje”).

2.Države članice mogu se odlučiti za korištenje tog javnog sučelja.

3.Zakonodavstvom države članice može se predvidjeti da pružatelji usluga prijavljuju upućivanje radnika, u skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2014/67/EU, podnošenjem izjave na temelju višejezičnog standardnog obrasca putem javnog sučelja. Ako država članica predviđa korištenje javnog sučelja, ta izjava zamjenjuje sve postojeće izjave propisane nacionalnim pravom.

Članak 2.
Funkcije javnog sučelja

1.Javno sučelje ima sljedeće funkcije:

(a)otvaranje računa za siguran pristup području rezerviranom za pružatelja usluga;

(b)osiguravanje odgovarajuće evidencije aktivnosti korisnika;

(c)izrada i podnošenje izjava upućenih radnika te upravljanje njima;

(d)slanje primjerka izjave o upućivanju upućenom radniku;

(e)stavljanje na raspolaganje informacija dostavljenih u IMI nadležnim nacionalnim tijelima države članice domaćina za administrativnu suradnju u skladu s točkama 6. i 7. Priloga Uredbi (EU) br. 1024/2012;

(f)omogućivanje jednom ili više nacionalnih tijela države članice domaćina koja su nadležna tijela u smislu članka 3. Direktive 2014/67/EU da na zahtjev te države članice izjave o upućivanju primaju izravno u nacionalnom pozadinskom sustavu.

2.Komisija je odgovorna za razvoj, održavanje i rad javnog sučelja.

3.Komisija osobama s invaliditetom osigurava pristupačnost javnog sučelja i njegova sadržaja.

Članak 3.
Korištenje javnog sučelja u državama članicama

1.Država članica koja odluči koristiti javno sučelje o tome obavješćuje Komisiju šest mjeseci prije datuma od kojeg ga namjerava koristiti.

2.Država članica koja odluči koristiti javno sučelje donosi zakone i druge propise potrebne kako bi se pružateljima usluga koji upućuju radnike u tu državu članicu omogućilo korištenje javnog sučelja i kako bi se pravodobno prije korištenja ispunili zahtjevi za javno sučelje i standardni obrazac izjave o upućivanju radnika.

3.Države članice koje koriste javno sučelje ne smiju nametati nikakve dodatne izjave ili zahtjeve u pogledu informacija pružateljima usluga koji podnose izjavu o upućivanju putem javnog sučelja.

4.Popis država članica koje koriste javno sučelje iz stavka 3. Komisija objavljuje na javnom sučelju.

5.Država članica može prestati koristiti javno sučelje. Ta država članica o tome obavješćuje Komisiju šest mjeseci prije planiranog datuma prestanka korištenja javnog sučelja.

Članak 4.
Standardni obrazac

1.Ne dovodeći u pitanje stavak 5., standardni obrazac sastoji se od informacija o:

(a)pružatelju usluga;

(b)upućenom radniku;

(c)upućivanju;

(d)osobi za kontakt koja će se povezati s nadležnim tijelima;

(e)primatelju usluge.

2.Komisija provedbenim aktima utvrđuje standardni obrazac iz stavka 1. ovog članka. Ti provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 8. stavka 2.

3.Država članica koja se odluči koristiti javnim sučeljem može odlučiti da neće tražiti sve informacije sadržane u standardnom obrascu te o tome obavješćuje Komisiju.

4.Države članice mogu Komisiji podnositi prijedloge izmjena standardnog obrasca. Komisija razmatra takve prijedloge s ciljem izmjene standardnog obrasca prema potrebi.

5.Komisija može, na temelju prijedloga države članice ili na vlastitu inicijativu, predložiti izmjenu standardnog obrasca u skladu s postupkom iz stavka 2. ovog članka.

Članak 5.
Obrada i zadržavanje osobnih podataka

1.U svrhu postizanja ciljeva utvrđenih u članku 1. javno sučelje može obrađivati osobne podatke iz stavaka 2. i 3.

2.Komisija se smatra voditeljem obrade u skladu s člankom 3. stavkom 8. Uredbe (EU) 2018/1725 u pogledu:

(a)jamčenja sigurnosti i dostupnosti javnog sučelja;

(b)obrade identifikacijskih podataka i podataka za kontakt osobe koja podnosi izjavu o upućivanju radnika.

3.Komisija se smatra voditeljem obrade u skladu s člankom 4. stavkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 za obradu:

(a)identiteta i podataka za kontakt pružatelja usluge;

(b)identiteta upućenog radnika;

(c)adrese za elektroničke obavijesti, na primjer e-adrese, upućenog radnika kako bi ga se obavijestilo da je za njega podnesena izjava;

(d)adrese radnog mjesta upućenog radnika;

(e)identiteta i podataka za kontakt osobe za kontakt pružatelja usluge.

4.Ako država članica primi izjave o upućivanju dodatno putem javnog sučelja u svojem nacionalnom pozadinskom sustavu, nadležno nacionalno tijelo smatra se voditeljem obrade u skladu s člankom 4. stavkom 7. Uredbe (EU) 2016/679 u pogledu obrade osobnih podataka sadržanih u tim izjavama o upućivanju.

5.Javno sučelje osigurava automatsko brisanje informacija povezanih s upućivanjem koje su dostavljene putem tog javnog sučelja 36 mjeseci nakon datuma završetka razdoblja upućivanja.

6.Javno sučelje omogućuje brisanje svih osobnih podataka pohranjenih na tom javnom sučelju i računima pružatelja usluga kad ti podaci više nisu potrebni u svrhe za koje su prikupljeni i obrađeni.

7. Javno sučelje omogućuje slanje podsjetnika pružatelju usluga da pregleda i, prema potrebi, izbriše osobne podatke u skladu sa stavkom 6.

8.Država članica može dopustiti nadležnom nacionalnom tijelu da nacionalnim socijalnim partnerima dostavi relevantne informacije dostupne u sustavu IMI drugim sredstvima izvan sustava IMI u mjeri u kojoj je to potrebno i isključivo radi provjere usklađenosti s pravilima o upućivanju i u skladu s nacionalnim pravom i praksom, uz uvjet da se te informacije odnose na upućivanje na državno područje te države članice.

Članak 6.
Obrada dostavljenih informacija putem sustava IMI 

Informacije dostavljene putem javnog sučelja stavljaju se na raspolaganje u IMI-ju odgovornim nadležnim tijelima države članice domaćina kako bi se postigli ciljevi utvrđeni u članku 1.

Članak 7.
Izmjena Uredbe (EU) br. 1024/2012

U Prilogu Uredbi (EU) br. 1024/2012 dodaje se sljedeća nova točka 17.:

„17. Uredba (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća od ... o javnom sučelju povezanom s Informacijskim sustavom unutarnjeg tržišta za izjavu o upućivanju radnika i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012.”

Članak 8.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 9.
Evaluacija

Komisija izvješćuje o iskustvu stečenom u primjeni ove Uredbe do [pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe]. U izvješću se posebno ispituje u kojoj se mjeri ovom Uredbom uspješno smanjuju administrativne prepreke slobodi pružanja usluga, državama članicama olakšava djelotvorno praćenje usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a namijenjenim osiguravanju zaštite upućenih radnika te podupire povezana administrativna suradnja među nacionalnim nadležnim tijelima u državama članicama.

Članak 10.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu tri mjeseca od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 30  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

Proširenje uspješnog korištenja javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI za izjave o upućivanju radnika u cestovnom prometu na druge gospodarske sektore

1.4.2.Specifični ciljevi

Specifični cilj br.

–smanjiti administrativno opterećenje za pružatelje usluga zbog podnošenja izjava o upućivanju radnika smanjenjem prosječnih troškova usklađivanja za poduzeća koja upućuju radnike u države članice koje se dobrovoljno koriste javnim sučeljem povezanim sa sustavom IMI za najmanje 50 % do kraja 2026.,

–olakšati administrativnu suradnju među državama članicama koje zahtijevaju izjave o upućivanju radnika omogućivanjem podnošenja izjava o upućivanju radnika državama članicama sudionicama putem javnog sučelja i automatiziranog unosa administrativnih podataka o upućenim radnicima u IMI do kraja 2025.,

–omogućiti zainteresiranim državama članicama da uštede na troškovima za razvoj i rad nacionalnih portala za izjave dobrovoljnim korištenjem javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI do kraja 2026.

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Za javnu upravu i inspektorate rada u državama članicama sudionicama:

–smanjiti troškove korištenja sustava IMI jer više nije potrebno ručno unositi podatke o upućivanjima,

–smanjiti troškove kontinuiranog održavanja jer više nije potrebno održavati nacionalne informatičke komponente s istom funkcijom kao i javno sučelje povezano sa sustavom IMI,

–postići bolju usklađenost, tj. potpunije i preciznije informacije o upućivanju, što omogućuje djelotvorno praćenje i kontrolu.

Za pružatelje usluga:

–smanjiti troškove usklađivanja uspostavom zajedničkog portala i postupka za podnošenje izjava državama članicama sudionicama, smanjenjem razlika između traženih informacijskih polja pri upućivanju radnika u nekoliko država članica sudionica, smanjenjem troškova prevođenja korištenjem višejezičnog javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

–početak korištenja javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI do kraja 2025.,

–najmanje devet država članica koje obuhvaćaju najmanje trećinu svih upućenih radnika u EU-u kao zemlje primateljice odluči dobrovoljno koristiti javno sučelje povezano sa sustavom IMI do kraja 2026.,

–najmanje trećina izjava o upućivanju u EU-u podnosi se putem javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI, a troškovi usklađivanja za izjave podnesene putem javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI smanjuju se za najmanje 50 %.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Do jeseni 2025.: Komisija donosi provedbeni akt za utvrđivanje standardnog obrasca javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI.

Do kraja 2025.: Komisija stavlja javno sučelje povezano s IMI-jem na raspolaganje na internetu.

Do sredine 2026.: početna skupina država članica donosi dobrovoljnu odluku o korištenju javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI i prema potrebi prilagođava svoje sustave izjava i nacionalno pravo.

Od 2026.: Komisija održava i kontinuirano poboljšava javno sučelje povezano sa sustavom IMI.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante):

–koordinacija administrativne suradnje među državama članicama,

–veća učinkovitost provedbe javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI na razini EU-a u usporedbi s razvojem i radom zasebnih nacionalnih informatičkih komponenti s istom funkcijom,

–korištenje zajedničkog obrasca u državama članicama sudionicama zahvaljujući koordinaciji na razini EU-a.

Očekivana dodana vrijednost Unije (ex post):

–djelotvornija zaštita prava radnika zahvaljujući učinkovitoj suradnji među državama članicama putem IMI-ja,

–ušteda za države članice,

–smanjenje troškova usklađivanja za poduzeća, čime se smanjuju prepreke na jedinstvenom tržištu usluga.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

–Iskustva stečena na temelju javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI za podnošenje izjava o upućivanju radnika u cestovnom prometu:

–dokazana izvedivost javnog sučelja povezanog sa sustavom IMI za izradu i podnošenje izjava o upućivanju radnika te upravljanje njima,

–dokazano lakše podnošenje informacija o upućivanju nacionalnim nadležnim tijelima i potencijal za smanjenje administrativnog opterećenja,

–primjer za provedbu projekta i tehnička rješenja koja se mogu ponovno upotrijebiti,

–dokazan potencijal za bolje usklađivanje s obvezama u smislu izjave o upućivanju.

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Inicijativa se financira iz Programa jedinstvenog tržišta, počevši od trenutačnog VFO-a.

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

–Financiranje inicijative već je bilo predviđeno, kako je najavljeno u ažuriranoj industrijskoj strategiji iz 2020., i ponovljeno u Komunikaciji „30 godina jedinstvenog tržišta”. Stoga je financiranje u okviru Programa jedinstvenog tržišta već planirano za 2024. i 2025.

–Nema potrebe za preraspodjelom radi dodatnih proračunskih sredstava.

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 Ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

 Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od 2024. do 2025.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 31   

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–    putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– EIB-u i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Izravno upravljanje za izvršenje proračuna i metodologija PM² za provedbu projekta odabrani su iz sljedećih razloga:

–za projekt će biti potrebni razvoj, ponovna uporaba i prilagodba/konfiguracija postojećih IT sustava Komisije koji se razvijaju interno;

–primjena metodologije PM² usklađena je s korporativnom politikom provedbe IT projekata i dobar je izbor za projekte te razine složenosti.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Utvrđeni glavni rizici i sustavi kontrole za njihovo ublažavanje:

–Rizik: Promjene zahtjeva u kasnijoj fazi projekta mogu odgoditi provedbu projekta i povećati troškove.
Ublažavanje: Provedba radnog postupka za zahtjeve za promjene kojim se osiguravaju procjena i odobrenje poduzeća; provedba rješenja postupnim pristupom, nakon kojeg slijedi kontinuirano poboljšanje.

–Rizik: Mali broj država članica sudjeluje u projektu, čime se smanjuju očekivane koristi.
Ublažavanje: Zajednički rad s državama članicama i kontinuirano savjetovanje sa stručnom skupinom Komisije za zajednički elektronički obrazac za izjavu o upućivanju radnika kako bi se osiguralo da rezultati projekta ispune očekivanja mnogih država članica.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (na tri decimale)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

–    ne predviđa sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–    predviđa sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda     

U milijunima EUR (na tri decimale)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1996/71/oj).

(2)    Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/67/oj).

(3)    COM(2021) 350 final.

(4)    COM(2024) 131 final.

(5)    COM(2019) 426 final.

(6)    Izjava je predstavljena na sastanku Vijeća za konkurentnost 24. svibnja 2024. (https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10061-2024-INIT/en/pdf.)

(7)    Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) ( SL L 316, 14.11.2012., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2012/1024/oj).

(8)    COM(2023) 168 final.

(9)    COM(2023) 535 final.

(10)    Direktiva (EU) 2020/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2020. o utvrđivanju posebnih pravila u pogledu Direktive 96/71/EZ i Direktive 2014/67/EU za upućivanje vozača u sektoru cestovnog prometa te izmjeni Direktive 2006/22/EZ u vezi sa zahtjevima za provedbu i Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 249, 31.7.2020., str. 49., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2020/1057/oj).

(11)    EUCO 14/23.

(12)    EUCO 12/24.

(13)    2021/2043(INI).

(14)    Uredba (EU) 2024/1183 o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostave europskog okvira za digitalni identitet, SL L, 2024/1183, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1183/oj).

(15)    De Wispelaere, F., De Smedt L., & Pacolet, J. (2023), Upućivanje radnika: Prikupljanje podataka iz alata za prethodno podnošenje izjave o upućivanju – referentna godina 2022. (Posting of workers: Collection of data from the prior declaration tools - Reference year 2022), Network Statistics FMSSFE, u ime Europske komisije. Dvadeset i četiri države članice dostavile su (djelomične) podatke o poduzećima koja su uputila radnike i upućenim radnicima za prikupljanje tih podataka, a za još jednu državu članicu upotrijebljeni su javno dostupni podaci.

(16)    2024 Single Market Survey: Overcoming Obstacles, Developing Solutions, Eurochambres, 2024.

(17)    Influence of administrative burdens on the cross-border posting of employees by SMEs in border regions, Michael Holz, Annette Icks, IfM-Materialien No. 299, 2023.

(18)    SL C , , str. .

(19)    Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ („Uredba IMI”) (SL L 316, 14.11.2012., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2012/1024/oj).

(20)    Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (SL L 159, 28.5.2014., str. 11., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2014/67/oj).

(21)    Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (SL L 18, 21.1.1997., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1996/71/oj).

(22)    COM(2023) 168 final.

(23)    Uredba (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet (SL L, 2024/1183, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1183/oj).

(24)    Uredba (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet (SL L, 2024/1183, 30.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1183/oj).

(25)    Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2019/882/oj).

(26)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).

(27)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/679/oj).

(28)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2018/1725/oj).

(29)    Uredba (EU) 2019/1149 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, izmjeni uredaba (EZ) br. 883/2004, (EU) br. 492/2011 i (EU) 2016/589 i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2016/344 (Tekst značajan za EGP i Švicarsku) (SL L 186, 11.7.2019., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/1149/oj).

(30)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.

(31)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx

(32)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(33)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(34)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(35)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(36)    Prema službenoj proračunskoj nomenklaturi.

(37)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(38)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(39)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Specifični ciljevi”

(40)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(41)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(42)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(43)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(44)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.