52024DC0422

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.9.2024.

COM(2024) 422 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o provedbi nacionalnih strateških okvira za Rome u svjetlu strateškog okvira EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i Preporuke Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma

Sadržaj

UVOD

1. OSTVARENI NAPREDAK

1.1. NACIONALNE KONTAKTNE TOČKE ZA ROME

1.2. BORBA PROTIV ANTIROMIZMA

1.3. OBRAZOVANJE, ZAPOŠLJAVANJE, ZDRAVSTVO I STANOVANJE

1.4. PRAĆENJE, CILJEVI I POKAZATELJI

1.5. UKLJUČIVANJE

1.6. SUDJELOVANJE

1.7. FINANCIRANJE

2. PROMICANJE JEDNAKOSTI, UKLJUČIVANJA I SUDJELOVANJA ROMA U ZEMLJAMA PROŠIRENJA

3. DJELOVANJE EU-A

Zaključak

UVOD

Komisija je ravnopravnost odredila kao svoj glavni prioritet, a cilj joj je izgraditi Uniju ravnopravnosti u kojoj svi ljudi mogu živjeti bez diskriminacije. Kako bi se to postiglo, Komisija provodi posebne strategije za ravnopravnost 1 .

U okviru tih nastojanja Komisija je ojačala obveze koje je preuzela prema Romima koji žive u EU-u i izvan njega 2 donošenjem novog strateškog okvira EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma u listopadu 2020. 3 (strateški okvir EU-a za Rome).

Osnovu tog okvira čine temeljne vrijednosti jednakosti i nediskriminacije te poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, sadržana u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji. Obuhvaća i iskustva stečena u evaluaciji prethodnog okvira EU-a 4 . Poboljšanje položaja Roma pitanje je temeljnih prava, pravednosti i kohezije. Taj je okvir koristan i za gospodarstvo jer pomaže osobama koje su nedovoljno zastupljene ili isključene s tržišta rada da pronađu posao, čime se doprinosi rješavanju problema manjka radne snage i vještina.

Europa još mora dosta raditi kako bi postigla istinsku jednakost za Rome, svoju najveću etničku manjinu 5 . Marginalizacija je i dalje raširena, a brojni Romi su u svakodnevnom životu i dalje izloženi znatnoj diskriminaciji, antiromizmu i socioekonomskoj isključenosti. Zato je važna novost strateškog okvira EU-a za Rome njegov sveobuhvatan pristup koji se sastoji od tri stupa za promicanje: i. jednakosti, ii. socijalne i ekonomske uključenosti te iii. sudjelovanja Roma u političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu. Taj je okvir dopunjen Preporukom Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma, jednoglasno donesenom 12. ožujka 2021. 6 , kojom su se države članice obvezale donijeti i provesti nacionalne strateške okvire za Rome.

Okvirom EU-a utvrđuju se ciljevi na razini EU-a 7 i, prvi put, kvantitativni ciljevi koje treba ostvariti do 2030. Državama članicama je preporučeno da ih prenesu u svoje nacionalne okvire za Rome, koje su trebale izraditi do 2021. U skladu sa zajedničkim, ali diferenciranim pristupom, Komisija je pozvala sve države članice da uključe niz zajedničkih značajki i minimalne obveze. Ujedno su države članice s velikim brojem romskog stanovništva; (tj. znatno više od 1 %) 8 pozvane da uključe ambicioznije obveze. Kako bi se izmjerio napredak u postizanju ciljeva na razini EU-a, Komisija je stavila na raspolaganje portfelj pokazatelja 9 , među kojima države članice mogu birati, ovisno o svojem nacionalnom kontekstu.

Komisija je u siječnju 2023. u izvješću o pregledu stanja 10 ocijenila nacionalne okvire za Rome u odnosu na obveze iz Preporuke Vijeća koje su države članice preuzele i dala smjernice za područja u kojima su potrebna poboljšanja. Ta su područja:

·funkcioniranje nacionalnih kontaktnih točaka za Rome 11 ,

·suzbijanje i sprečavanje antiromizma,

·otklanjanje segregacije u obrazovanju i stanovanju,

·postavljanje ciljeva i pokazatelja,

·uključivanje Roma, i

·povećanje sudjelovanja Roma.

Komisija je pozvala države članice da primjenjuju te smjernice 12 za obnovu ili ažuriranje svojih nacionalnih okvira za Rome i/ili povezanih akcijskih planova kako bi ih učinile ambicioznijima, među ostalim dodjelom potrebnih sredstava iz nacionalnih proračuna i/ili fondova EU-a.

Kako je planirano u strateškom okviru EU-a za Rome i Preporuci Vijeća, države članice trebale bi svake dvije godine izvješćivati Komisiju o ostvarenom napretku, počevši od 2023. Ta izvješća služe kao osnova za dvogodišnja izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću.

U ovom se izvješću Komisije ocjenjuje provedba nacionalnih okvira za Rome i njihova prikladnost za postizanje napretka prema ciljevima za 2030. Temelji se na izvješćima koja su dostavile države članice i obuhvaća razdoblje od donošenja novih nacionalnih okvira za Rome 2021./2022. do lipnja 2023. 13 Izvješće je usmjereno na područja za koja je Komisija u početnom pregledu stanja utvrdila da ih je potrebno dodatno poboljšati i pratiti, no u njemu se ukratko razmatraju i druga sektorska područja te korištenje financijskih sredstava. Obuhvaća stanje do lipnja 2023., uključujući sva poboljšanja i izmjene nacionalnih okvira za Rome. Buduća izvješća obuhvatit će napredak u provedbi cijelog područja primjene strateškog okvira EU-a za Rome i Preporuke Vijeća.

Osim izvješća koja su dostavile države članice, ovo izvješće Komisije uključuje doprinose prikupljene u okviru 16. sastanka Europske platforme za uključivanje Roma 14 održanog u Madridu 30. studenog 2023., sastanka Savjetodavne skupine romskih organizacija civilnog društva 15 održanog 12. prosinca 2023. i javnog poziva na očitovanje 16 .

1.OSTVARENI NAPREDAK

U ovom se odjeljku ocjenjuju mjere koje su države članice 17 poduzele od donošenja nacionalnih okvira za Rome u područjima koja je Komisija 2023. utvrdila kao ona u kojima su potrebna poboljšanja te se ukratko razmatraju druga sektorska područja i korištenje financijskih sredstava. Uključuje primjere obećavajućih kretanja u državama članicama 18 i smjernice za daljnja poboljšanja u skladu sa strateškim okvirom EU-a za Rome i Preporukom Vijeća, uzimajući u obzir zajednički, ali diferencirani pristup u državama članicama.

1.1. NACIONALNE KONTAKTNE TOČKE ZA ROME

Nacionalne kontaktne točke za Rome imenuju se u svim državama članicama radi koordinacije strategija za Rome na nacionalnoj razini. Kao minimalna obveza, u strateškom okviru EU-a za Rome države članice pozvane su da svojim nacionalnim kontaktnim točkama za Rome daju jasna ovlaštenja i dostatna sredstva i osoblje za njihovo izvršavanje, među ostalim za aktivnosti informiranja na lokalnoj razini. Osim toga, od država članica, posebno onih s velikim brojem romskog stanovništva, zatraženo je da osiguraju da njihove nacionalne kontaktne točke za Rome budu uključene u osmišljavanje politika socijalne uključenosti i univerzalnih usluga, među ostalim, prema potrebi, u donošenje odluka o programiranju i praćenju korištenja sredstava EU-a. Komisija je u svojoj procjeni iz 2023. istaknula da države članice općenito nisu dovoljno ojačale svoje nacionalne kontaktne točke za Rome u područjima financiranja i zapošljavanja osoblja.

U izvještajnom razdoblju 15 država članica (CY, CZ, DE, EL, ES, FI, IE, NL, FR, LV, PT, RO, SE, HR, SK) ojačalo je ulogu svojih nacionalnih kontaktnih točaka za Rome, npr. povećanjem broja osoblja ili dodijeljenog proračuna. Ključne mjere koje su države članice poduzele obuhvaćaju: i. preoblikovanje institucionalnog ustroja, ii. uspostavu uloge povjerenika za pitanja Roma, iii. osnivanje odbora za praćenje provedbe strateškog okvira, iv. unaprjeđivanje veza s romskim zajednicama i poticanje dijaloga s romskim organizacijama civilnog društva i v. ugovaranje tehničke potpore za provedbu i praćenje. U 12 država članica (BG, CZ, DE, EL, ES, FI, HR, HU, IT, PT, SI, SK) 19 nacionalne kontaktne točke za Rome sudjeluju kao punopravni članovi u odborima za praćenje programa koje sufinancira EU.

Nacionalne kontaktne točke za Rome u deset država članica (BE, CZ, EE, ES, HR, HU, IT, LT, PL, SI) navele su da im je potrebna dodatna potpora ili resursi na nacionalnoj razini da bi mogle učinkovito izvršavati svoje funkcije. Većina ispitanika u pozivu na očitovanje uglavnom smatra da nacionalne kontaktne točke za Rome imaju nedovoljne resurse i ograničene kapacitete u postupcima donošenja odluka i provedbi programa koje financira EU.

Primjeri obećavajućih kretanja

·Češka je imenovala Romkinju povjerenicom vlade za pitanja romske manjine radi promicanja uključivanja Roma i jačanja provedbe politika i suradnje s Vladinim vijećem za pitanja romske manjine.

·Hrvatskoj nacionalnoj kontaktnoj točki za Rome dodijeljen je veći proračun i više osoblja. Ojačala je suradnju s regionalnom i lokalnom razinom te organizira osposobljavanje za borbu protiv diskriminacije za pružatelje javnih usluga koji sudjeluju u korištenju financijskih sredstava EU-a.

·Ured opunomoćenika Vlade Slovačke Republike za romske zajednice određen je kao posredničko tijelo za program Slovačka 20 za nadzor izrade i provedbe projekata za uključivanje Roma. Nacionalnoj kontaktnoj točki za Rome dodijeljeno je više sredstava zbog čega sada zapošljava 112 osoba 21 .

·Grčka je osnovala Vladino povjerenstvo za socijalno uključivanje Roma kako bi se omogućilo strateško planiranje, sustavno praćenje i evaluacija nacionalne strategije za Rome za razdoblje 2021. – 2030. te učinkovita koordinacija svih uključenih ministarstava i tijela središnje vlasti za provedbu mjera za promicanje socijalnog uključivanja Roma.

Smjernice za daljnja poboljšanja

U skladu sa strateškim okvirom EU-a za Rome, države članice, posebno one s velikim brojem romskog stanovništva, trebale bi:

·osigurati odgovarajuću institucionalnu zastupljenost i dostatne ljudske i financijske resurse za svoje nacionalne kontaktne točke za Rome te ojačati kapacitete nacionalnih kontaktnih točaka za Rome za: i. međusektorsku koordinaciju, ii. uključivanje i praćenje te iii. suradnju s regionalnim i lokalnim tijelima i dionicima,

·dodatno ojačati ulogu nacionalnih kontaktnih točaka za Rome u donošenju odluka, izradi poziva na podnošenje prijedloga i provedbi programa koje financira EU.

1.2. BORBA PROTIV ANTIROMIZMA

Antiromizam je temeljni uzrok isključenosti Roma i manifestira se u različitim oblicima kao što su antiromski rasizam, diskriminacija, predrasude, stereotipi, stigmatizacija, govor mržnje i zločini iz mržnje. 22 Borba protiv diskriminacije i antiromizma utvrđena je u strateškom okviru EU-a za Rome kao glavni cilj i međusektorski prioritet u svakom području politike. U skladu s Preporukom Vijeća države članice trebale bi se zajedno zauzeti za donošenje i provedbu mjera za borbu protiv antiromizma. Prema istraživanju Eurobarometra o diskriminaciji u EU-u iz 2023. 23 , 65 % građana EU-a smatra da je u njihovim zemljama diskriminacija Roma raširena, u odnosu na 61 % u 2019. 24

Komisija je 2023. utvrdila da nekoliko država članica još nije izradilo planove za sprečavanje i borbu protiv antiromizma te im je izričito preporučila da to učine što prije. Od država članica ujedno je zatraženo da preispitaju svoje ciljeve i mjere za borbu protiv antiromizma i prilagode svoju razinu ambicije kako bi odgovarale razmjeru problema.

Većina država članica (AT, BE, BG, CY, CZ, DE, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LV, NL, PT, RO, SE, SI, SK) izvijestila je da su osmislile posebne mjere za borbu protiv antiromizma. Ukupno 13 država članica (AT, BG, CZ, DE, ES, FR, IE, IT, LU, PT, RO, SI, SK) uključuje antiromizam i diskriminaciju Roma kao zasebnu kategoriju u svoja izvješća ili ankete o suzbijanju diskriminacije. Većina država članica ujedno izričito priznaje antiromizam u svojim pravnim okvirima i/ili politikama (BE, BG, CZ, DE, ES, FR, HR, IE, LV, PT, RO, SE, SI, SK). Tijela za jednakost u 21 državi članici (AT, BE, BG, CZ, DE, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LT, LV, PL, PT, RO, SE, SI, SK) bilježe slučajeve antiromizma i/ili diskriminacije Roma.

Države članice izvijestile su o provedbi niza inicijativa, kao što su: i. osposobljavanje tijela za izvršavanje zakonodavstva, suce, tužitelje, državne službenike, pružatelje usluga i školske institucije te ii. organiziranje platformi za dijalog s romskim civilnim društvom. Međutim, područje primjene tih mjera ograničeno je. Organizacije civilnog društva koje su odgovorile na poziv na očitovanje potaknule su države članice da pojačaju mjere koje poduzimaju u borbi protiv antiromizma te istaknule da je antiromizam temeljni uzrok koji Romima onemogućuje pristup brojnim područjima života. Istaknule su i potrebu za sprečavanjem diskriminacijske prakse u kaznenom progonu.

Postoje pozitivni pomaci u tom području. Međutim, potrebno je dodatno raditi kako bi se prepoznao antiromizam i njegov negativan učinak na živote Roma te kako bi se provele učinkovite mjere za njegovo dugoročno sprečavanje i iskorjenjivanje.

Primjeri obećavajućih kretanja

·Francuska provodi osposobljavanje za državne službenike (policijske službenike, suce, nastavnike) o antiromizmu i praćenju govora mržnje protiv Roma na internetu.

·Njemačka je imenovala prvog povjerenika savezne vlade za borbu protiv antiromizma i za život Sinta i Roma. Poduzela je dodatne mjere u borbi protiv antiromizma na regionalnoj razini na temelju saveznih državnih ugovora i okvirnih sporazuma između javnih tijela i civilnog društva Sinta i Roma. 25

·Slovačka je u parlamentarnoj rezoluciji prepoznala antiromski rasizam kao poseban oblik rasizma, u skladu s radnom definicijom Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) 26 .

Smjernice za daljnja poboljšanja

S obzirom na činjenicu da se antiromizam i dalje pojavljuje u brojnim državama članicama 27 one koje to još nisu učinile trebale bi:

·postaviti čvrste ciljeve i pokazatelje kako bi se maksimalno povećao učinak politika u tom području,

·u potpunosti provesti međusektorske mjere za borbu protiv antiromizma u sektorskim politikama,

·proaktivno osigurati mogućnosti osposobljavanja za tijela kaznenog progona usmjerene na zaštitu temeljnih prava i iskoristiti osposobljavanje koje pruža CEPOL 28 .

1.3. OBRAZOVANJE, ZAPOŠLJAVANJE, ZDRAVSTVO I STANOVANJE

U skladu s Preporukom Vijeća i ciljevima strateškog okvira EU-a za Rome, države članice trebale bi: i. promicati učinkovit jednaki pristup Roma kvalitetnom obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju i zdravstvenoj skrbi te ii. suzbijati diskriminaciju u tim područjima, u skladu s primjenjivim pravnim okvirom EU-a.

Komisija je u svojoj procjeni iz 2023. navela da su mjere koje planiraju države članice najopsežnije u području obrazovanja dok mjere u području zapošljavanja, zdravstva i stanovanja nisu uvijek dovoljno primjerene opsegu i složenosti izazova s kojima se suočavaju Romi. Komisija je stoga preporučila državama članicama s velikim brojem romskog stanovništva da povećaju svoju razinu ambicije.

U izvještajnom razdoblju 14 država članica (AT, BG, DE, EL, ES, FR, HR, HU, IE, IT, PT, RO, SE, SK) ojačalo je postojeće mjere u području obrazovanja, zapošljavanja i zdravstva ili donijelo dodatne mjere koje mogu koristiti Romima. Te mjere obuhvaćaju integrirani pristup uključivanju Roma, u okviru kojeg se kombiniraju aktivnosti za suzbijanje diskriminacije i antiromizma s: i. mjerama za promicanje boljeg pristupa uslugama i pravima te ii. ulaganjima u stručno usavršavanje Roma u okviru aktivnih politika tržišta rada, uključujući za žene i mlade. Države članice izvijestile su i o napretku u: i. sprečavanju i rješavanju problema napuštanja školovanja romskih učenika, ii. olakšavanju pristupa zdravstvenim uslugama i iii. rješavanju problema intersekcijske diskriminacije kojoj su izložene ranjive skupine.

Iako su države članice uključile razne mjere za rješavanje pitanja socioekonomske uključenosti Roma u sektorska područja, napredak je spor i potrebno je poduzeti dodatne mjere. Mjere su često ograničene na projekte, a ne na sustavne promjene.

U povratnim informacijama dobivenima u okviru poziva na očitovanje neki su dionici istaknuli potrebu da države članice uklone postojeće prepreke koje brojnim Romima onemogućuju pristup zdravstvenoj skrbi, kao što su ekstremno siromaštvo, diskriminacija, slabo obrazovanje i prostorna segregacija. Te prepreke ozbiljno utječu na njihovo zdravstveno stanje i očekivani životni vijek. Dionici su nadalje pozvali države članice: i. da se posvete izradi zdravstvenih pokazatelja, ii. da u svoje strategije uključe zdravstvene posrednike za Rome, iii. da prate stanovanje u okviru procjene učinka na zdravlje i iv. da u svoje politike i mjere uključe pitanja okolišne pravde.

Primjeri obećavajućih kretanja

·Bugarska je osmislila stambenu strategiju s ciljanim programom za izravnu pomoć ranjivim pojedincima, u okviru kojeg nudi cjenovno pristupačno stanovanje i obnovu. Prethodne inicijative uključuju izmijenjeni Pravilnik Ministarstva zdravstva iz 2007. o pružanju rodiljne skrbi i pregleda ženama bez zdravstvenog osiguranja te provođenju pregleda koji nisu obuhvaćeni obveznim zdravstvenim osiguranjem za djecu i trudnice.

·Mađarski program za djecu u nepovoljnom položaju „Centri za sigurni početak djece” 29 bavi se razvojem u ranom djetinjstvu i skrbi o djeci mlađoj od tri godine. Centri se pokreću uz potporu sredstava EU-a., a održivo financiranje osigurava se iz nacionalnog proračuna. Još jedna inicijativa koju financira EU pod nazivom „Growing Opportunities” 30 omogućuje osposobljavanje u području socijalne skrbi i zdravstvene skrbi uglavnom Romkinjama. Do kraja 2021. više od 1000 sudionika steklo je nacionalne kvalifikacije, a više od 80 % njih pronašlo je održivo i svrhovito zaposlenje u sektoru socijalne skrbi ili drugim sektorima.

·Italija provodi projekt Acceder-e, po uzoru na španjolsku inicijativu Acceder, u okviru kojeg se osobama u nepovoljnom položaju pomaže da pronađu posao. Osim toga, u okviru nacionalnog projekta „Obrazovna uključenost maloljetnih Roma i Sinta”, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda i Europskog socijalnog fonda plus, provode se kampanje za informiranje i jačanje svijesti u školama, centrima za osposobljavanje, akademskim ustanovama i medijima o borbi protiv netrpeljivosti i predrasuda prema Romima.

·Rumunjska koristi sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost za razne mjere u korist skupina u nepovoljnom položaju u ruralnim područjima, kao što su mobilne medicinske jedinice opremljene za probir raka dojke i vrata maternice, integrirani društveni centri s medicinskim uslugama i mreža centara za dnevnu skrb o djeci za koju postoji rizik da bi mogla biti odvojena od svojih obitelji.

·Španjolska nastavlja provoditi program Acceder 31 , uz potporu Europskog socijalnog fonda, koji pomaže mladim Romima u pristupu tržištu rada pronalaženjem poslova i osposobljavanjem. Španjolska inicijativa Calí 32 financirana iz Europskog socijalnog fonda promiče jednake mogućnosti te socijalno uključivanje i uključivanje na tržište rada za Romkinje, čime se suzbija višestruka diskriminacija. Osim toga, program Kumpania 33 , koji se financira iz Europskog socijalnog fonda plus, pruža posebno prilagođene društveno-obrazovne usluge za mlade Rome i njihove obitelji, promiče upis u obrazovne programe i potiče mlade Rome da nastave obrazovanje, uključujući dodatno obrazovanje nakon završenog obveznog obrazovanja.

·U Irskoj pilot-projekti potpore Putnicima i Romima (STAR) doprinose poboljšanju obrazovnih rezultata, stvaranju uključive školske zajednice te promicanju kulture poštovanja i zaštite identiteta Putnika i Roma 34 .

Smjernice za daljnja poboljšanja

Komisija poziva države članice, posebno one s velikim brojem romskog stanovništva:

·da povećaju pristup i sudjelovanje romske djece u kvalitetnom uključivom i desegregiranom obrazovanju te smanje broje slučajeva ranog napuštanja školovanja i slabe rezultate u osnovnim vještinama, u skladu s Preporukom Vijeća o inicijativi „Putevi do školskog uspjeha” 35 ,

·da povećaju razinu ambicije kad je riječ o integraciji Roma na tržište rada, u potpunosti provedu inicijative za aktiviranje nedovoljno zastupljenih skupina i osoba u ranjivom položaju, uključujući Rome,

·da osiguraju pristup stanovanju i osnovnim uslugama, kao što su pitka voda iz slavine, sigurna i čista voda za piće, odgovarajući sanitarni uvjeti, usluge prikupljanja otpada i gospodarenja otpadom, usluge zaštite okoliša, električna energija, plin, prijevoz, financijske usluge i digitalne komunikacije, uključujući fizičku infrastrukturu,

·da posvete pozornost zdravstvenoj pismenosti / informiranosti o zdravlju i imunizaciji Roma, posebno za djecu i adolescente, da uvedu ili prošire ulogu zdravstvenih posrednika i integriraju tu funkciju u zdravstveni sustav te da bolje informiraju i upoznaju medicinsko i socijalno osoblje o borbi protiv diskriminacije Roma i drugih zajednica manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla.

Segregacija u obrazovanju i stanovanju

Segregacija 36 je jedan od najekstremnijih oblika rasizma i isključivanja te je zabranjena pravom EU-a 37 . U Strateškom okviru EU-a za Rome i Preporuci Vijeća države članice s velikim brojem romskog stanovništva pozvane su da u svoje nacionalne okvire uključe plan ili skup mjera za uklanjanje segregacije u obrazovanju i stanovanju.

Komisija je u svojoj procjeni iz 2023. istaknula da planovi država članica za suzbijanje segregacije u obrazovanju i stanovanju nisu bili dovoljni da bi se uspješno i potpuno riješio taj problem. Stoga je pozvala države članice da poduzmu dodatne mjere u tim područjima, a posebno da nastoje riješiti problem pogrešne dijagnoze, koja dovodi do neprimjerenog smještanja romske djece u obrazovanje za učenike s posebnim potrebama.

Pri rješavanju tih problema Komisija je preporučila državama članicama da u potpunosti iskoriste dostupna financijska sredstva EU-a. Fondovi EU-a pružaju znatnu potporu državama članicama u borbi protiv segregacije. U okviru kohezijske politike sprečavanje svake diskriminacije na temelju, među ostalim, rasnog ili etničkog podrijetla te poštovanje temeljnih prava i usklađenost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima horizontalna su načela za pripremu i provedbu programa. Kao preduvjet za ulaganja, države članice moraju uspostaviti i relevantne strateške okvire, uključujući mjere za sprječavanje i suzbijanje segregacije 38 .

U izvještajnom razdoblju države članice s velikim brojem romskog stanovništva navele su da su svjesne kako treba riješiti problem prostorne i obrazovne segregacije, uključujući međusobnu povezanost tih dvaju pitanja. Ukupno 14 država članica izvijestilo je da su zabilježile postojanje segregacije, pri čemu su dvije (EL, FI) prijavile slučajeve prostorne segregacije, a 12 država članica (BE, BG, CZ, ES, HR, HU, IT, NL, PT, RO, SI, SK) prostorne i obrazovne segregacije 39 . Međutim, u tom se području teško i uglavnom sporo postiže napredak. Sudeći prema podacima iz istraživanja o Romima za 2021. koje je provela Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) 40 , situacija je i dalje vrlo zabrinjavajuća. Kako je istaknuto na 16. sastanku Europske platforme za uključivanje Roma, nepostojanje političke volje i kapaciteta na lokalnoj razini jedna je od glavnih prepreka za rješavanje problema obrazovne i prostorne segregacije.

Segregacija u obrazovanju i dalje je velik problem za nekoliko država članica, što pokazuje da se stanje pogoršalo, a napredak je minimalan ili nikakav 41 . Samo su tri države članice (CZ, ES, HU) izvijestile da su uspostavile regionalne ili lokalne programe ili planove za suzbijanje segregacije u obrazovanju. Pet država članica (CZ, ES, HR, HU, SK) obvezalo se procijeniti razmjer tog problema. Poboljšanje podataka o segregaciji u obrazovanju u svim državama članicama od velike je važnosti, posebno u onima s velikim brojem romskog stanovništva i u kojima je prijavljena segregacija romske djece u obrazovanju.

Na temelju Direktive EU-a o rasnoj jednakosti Komisija je pokrenula tri postupka zbog povrede, i to protiv Češke (2014.), Slovačke (2015.) i Mađarske (2016.) zbog diskriminacije romske djece u obrazovanju. Komisija je 2023. pred Sudom Europske unije pokrenula postupak protiv Slovačke jer nije učinkovito riješila taj problem 42 . Komisija pomno prati situaciju romske djece u obrazovnim sustavima u dotičnim državama članicama.

Kako bi se riješio problem prostorne segregacije, 14 država članica (BE, BG, CZ, EL, ES, FI, HR, HU, IT, NL, PT, RO, SI, SK) izradilo je posebne mjere. Od tih 14 država članica njih devet upotrebljava financijska sredstva EU-a (BG, CZ, EL, ES, HU, IT, PT, RO, SK) za tu svrhu. Nekoliko država članica s velikim brojem romskog stanovništva (BG, CZ, RO, SK) poduzima sljedeće: i. provodi programe socijalnog stanovanja i premještanja, ii. poboljšava infrastrukturu u područjima koja naseljavaju Romi, iii. iskorjenjuje divlja naselja i iv. prati prisutnost Roma u segregiranim područjima.

Osam država članica (BG, CZ, EL, ES, HR, IT, RO, SK) navelo je da je procijenilo razmjer prostorne segregacije. Međutim, ažurirani podaci o broju Roma koji se suočavaju s problemom segregacije u stanovanju općenito nisu dostupni, što otežava pravilno mjerenje napretka. Neki od glavnih problema država članica u ovom području su: i. nepostojanje cjenovno pristupačnog stanovanja i parcela za postavljanje kamp-kućica (BE, CZ, ES, FI, HR, NL, PT, RO), ii. pristup komunalnim uslugama i drugoj infrastrukturi (BE, BG, EL, HU, SI, SK), iii. siromaštvo (CZ, FI, HU, RO, SK), iv. nezakonito/neformalno stanovanje i (rizik od) deložacija (BE, BG, RO, SI, SK) i v. antiromizam (CZ, ES, SK).

Pozornost koja se posvećuje tom pitanju vidljiva je iz nedavnih zaključaka Vijeća 43 u kojima se državama članicama preporučuje da na najbolji način iskoriste dostupne financijske instrumente i osiguraju komplementarnost tih instrumenata s fondovima EU-a 44 kako bi se poboljšala stambena situacija Roma i okončala stambena segregacija. To je bila i tema 16. sastanka Europske platforme za uključivanje Roma 45 održanog u studenom 2023. Sudionici su istaknuli kako je potrebno hitno poboljšati ekonomske i životne uvjete u isključenim i segregiranim naseljima ili divljim naseljima u kojima žive brojni Romi primjenom integriranog pristupa s dugoročnim ciljem stambene desegregacije. S tom se hitnom potrebom složila i većina ispitanika u pozivu na očitovanje. Savjetodavna skupina organizacija civilnog društva istaknula je potrebu za cjelovitim pristupom u tom području, koji može obuhvaćati i druga područja, a ne samo izgradnju ili obnovu domova, kako bi se ujedno promicala desegregacija te poticala raznolikost i uključivanje u četvrtima koje primaju stanovnike.

Primjeri obećavajućih kretanja

·Bugarska je pokrenula sveobuhvatne programe na općinskoj razini za desegregaciju škola, sprečavanje sekundarne segregacije i borbu protiv diskriminacije, koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda plus i obuhvaćaju više od 17 800 djece i učenika iz ranjivih skupina, pružaju osposobljavanje za više od 3500 članova osoblja i uključuju 345 škola u aktivnosti desegregacije.

·Španjolska lokalnim tijelima daje subvencije za poboljšanje degradiranih stambenih područja, izgradnju i obnovu stambenih objekata te rješavanje problema divljih naselja.

·Finska je provela zajednički projekt Ministarstva obrazovanja i kulture i Ministarstva zaštite okoliša za sprečavanje segregacije u školama 46 .

·Akcijski plan Hrvatske za razdoblje 2023. – 2025. uključuje mjere za smanjenje udjela romske djece koja pohađaju segregirano osnovnoškolsko obrazovanje. Program za suzbijanje segregacije u obrazovanju na regionalnoj i lokalnoj razini za razdoblje 2023. – 2025. donesen je u listopadu 2023.

·Od srpnja 2022. do studenog 2023. Rumunjska je koristila Instrument za tehničku potporu (TSI) 47 za planiranje i razvoj integriranih intervencija za potporu osobama koje žive u neformalnim naseljima, uključujući Rome. U okviru projekta izrađene su preporuke za poboljšanje postojeće metodologije koja se primjenjuje za utvrđivanje neformalnih naselja kojima je najhitnije potrebna intervencija te za izgradnju kapaciteta rumunjskih tijela za planiranje i provedbu intervencija na središnjoj i lokalnoj razini.

Smjernice za daljnja poboljšanja

Komisija poziva države članice s velikim brojem romskog stanovništva:

·da osiguraju da se procjene segregacije u obrazovanju i stanovanju utvrde što je prije moguće i upotrijebe za razvoj integriranih programa desegregacije te da pojačaju mjere koje poduzimaju za sprečavanje i iskorjenjivanje segregacije u obrazovanju i stanovanju,

·da potiču lokalna i regionalna tijela da uspostave i provedu akcijske planove te odgovarajuće mehanizme koordinacije i suradnje kako bi se spriječila i iskorijenila obrazovna i prostorna segregacija,

·da utvrde resurse EU-a te nacionalne, regionalne i lokalne resurse za potporu iskorjenjivanju stambene segregacije s kojom se suočavaju Romi.

1.4. PRAĆENJE, CILJEVI I POKAZATELJI

Strateškim okvirom EU-a za Rome prvi su put uvedeni glavni ciljevi EU-a za svaki od njegovih ciljeva politike. Države članice pozvane su da utvrde nacionalne osnovne vrijednosti i kvantitativne i/ili kvalitativne ciljeve za postizanje tih ciljeva EU-a te da iskoriste portfelj pokazatelja koji je izradila FRA. Dostupne opcije za prikupljanje podataka o jednakosti mogu uključivati podatke razvrstane po etničkoj pripadnosti ili relevantne sociodemografske zamjenske podatke, ili njihovu kombinaciju.

Komisija je u svojoj procjeni iz 2023. potaknula sve države članice da, prema potrebi, revidiraju i izmijene svoje nacionalne okvire za Rome kako bi postavile posebne kvantitativne ciljeve koji će EU-u pomoći da zajednički postignu glavne ciljeve na razini EU-a do 2030.

U izvještajnom razdoblju otprilike polovina država članica utvrdila je posebne kvantitativne i/ili kvalitativne ciljeve za jedan ili više ciljeva utvrđenih u njihovim nacionalnim strategijama. Pozitivno je to što se 10 država članica (AT, BE, CY, EL, ES, FR, HR, IT, PT, RO) obvezalo zatražiti tehničku pomoć od FRA-e kako bi razradile ciljeve i pokazatelje.

Komisija prepoznaje mjere koje su poduzele države članice, posebno one s velikim brojem romskog stanovništva, kako bi utvrdile ciljeve u svim ili većini područja obuhvaćenih ciljevima strateškog okvira EU-a za Rome. Međutim, ti ciljevi ne odgovaraju uvijek glavnim ciljevima EU-a 48 . Ukupno 15 država članica (BE, BG, CY, CZ, EL, ES, FR, HR, HU, IT, LV, PL, PT, RO, SK), uključujući one s velikim brojem romskog stanovništva, ima kvantitativne ciljeve za barem neke od ciljeva na razini EU-a, uglavnom u području obrazovanja, suzbijanja antiromizma i diskriminacije te zapošljavanja.

To možda još nije dovoljno kako bi se na odgovarajući način izmjerilo hoće li EU do 2030. zajednički postići minimalni napredak utvrđen ciljevima na razini EU-a. Dionici su izrazili tu dvojbu u pozivu na očitovanje. Neke od poteškoća o kojima su izvijestile države članice pri izradi pokazatelja, osnovnih vrijednosti i ciljeva uključuju: i. nepostojanje podataka o etničkoj pripadnosti pojedinaca 49 , ii. poteškoće povezane s utvrđivanjem tko je Rom/Putnik (AT, BG, CZ, FI, HU, IT, RO), iii. nevoljkost dotičnih zajednica da se uključe u ovu temu i iv. složenu administrativnu strukturu za provedbu mjera za uključivanje Roma.

Primjeri obećavajućih kretanja

·U francuskom sustavu za praćenje nacionalnog okvira za Rome utvrđeni su kvantitativni i kvalitativni ciljevi i pokazatelji. Ujedno je prihvaćen teritorijalni, a ne etnički pristup rješavanju situacije ranjivih građana EU-a koji žive u slamovima i „gens du voyage” (Putnika). Francuska također prati govor mržnje na internetu i diskriminirajuće komentare upućene zajednicama Putnika i Roma.

·Mađarska i Slovačka utvrdile su kvantitativne ciljeve i pokazatelje u skladu s glavnim ciljevima na razini EU-a za većinu općih ciljeva strateškog okvira EU-a za Rome.

·Italija je uspostavila jedinicu za praćenje i evaluaciju radi koordinacije prikupljanja i analize podataka koje dobiva od administrativnih tijela i iz postojećih izvora, pri čemu se posebna pozornost posvećuje područjima njihove strategije za Rome.

Smjernice za daljnja poboljšanja

Da bi se postigao minimalni napredak do 2030. utvrđen ciljevima EU-a potrebno je poduzeti znatne, kontinuirane i usklađene zajedničke mjere. Komisija poziva države članice:

·da revidiraju svoje ciljeve kako bi ih bolje uskladili s ciljevima na razini EU-a, posebno u državama članicama s velikim brojem romskog stanovništva,

·da bolje iskoriste portfelj pokazatelja strateškog okvira EU-a za Rome i primjere zamjenskih podataka koji se temelje na socioekonomskim podacima 50 (oboje se može upotrijebiti za prevladavanje poteškoća povezanih s prikupljanjem podataka o etničkoj pripadnosti).

1.5. UKLJUČIVANJE

Strateškim okvirom EU-a za Rome države članice pozvane su da u svoje nacionalne okvire za Rome uključe kombinaciju ciljanih i glavnih mjera. Pri osmišljavanju tih mjera trebali bi se uzeti u obzir specifični i lokalni problemi te bi one trebale biti izravno usmjerene na uklanjanje prepreka koje Romima uskraćuju jednak pristup glavnim politikama. Preporukom Vijeća od država članica traži se da jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma uključe u inicijative politike na razini EU-a i nacionalnoj razini.

U procjeni Komisije iz 2023. istaknuto je da se u mjerama opisanima u nacionalnim okvirima za Rome koje se odnose na glavne politike socijalnog uključivanja često ne navode pojedinosti o tome kako će Romi imati koristi od njih. Stoga je pozvala države članice da utvrde zaštitne mjere kako bi se: i. spriječili propusti ili površno uključivanje pitanja Roma u glavne politike i ii. omogućilo nacionalnim kontaktnim točkama za Rome da preuzmu međusektorsku ulogu uključivanja i koordinacije u tom procesu.

Ukupno 11 država članica (BG, CZ, EL, ES, FR, HR, HU, IE, RO, SI, SK), uključujući sve one s velikim brojem romskog stanovništva, aktivno rade na tome da njihove opće mjere za ravnopravnost i uključivanje postanu pristupačnije Romima. To uključuju uvođenje izričitih zaštitnih mjera i kriterija za uključivanje, kao što su: i. usmjeravanje na etničke skupine (BG, ES, HR, HU, IE, RO), ii. usmjeravanje na društvene skupine (CZ, SK), iii. teritorijalno usmjeravanje (CZ, ES, HR, HU) i iv. specijalizirane institucionalne strukture kao što su romski posrednici (BG, EL, ES, RO) ili lokalni paktovi za solidarnost (FR). 51

Jedna od glavnih funkcija koju obavljaju nacionalne kontaktne točke za Rome jest međusektorska koordinacija uključivanja pitanja Roma u sve politike ravnopravnosti i uključivanja, usluge, i povezane programe od izravne važnosti za Rome. Ta se funkcija sustavno obavlja na nacionalnoj razini u 23 države članice 52 te na regionalnoj i lokalnoj razini u 20 država članica 53 , u izravnoj suradnji s relevantnim tijelima. To upućuje na jasan trend integracije pitanja Roma u šire politike ravnopravnosti i uključivanja. Međutim, povratne informacije koje je dostavila savjetodavna skupina organizacija civilnog društva upućuju na to da glavne politike često ne dopiru u dovoljnoj mjeri do lokalnih romskih zajednica. Područja u kojima su potrebna poboljšanja uključuju potrebu za sveobuhvatnijim donošenjem uključivih zaštitnih mjera i osiguravanjem učinkovite provedbe tih zaštitnih mjera na regionalnoj i lokalnoj razini.

Primjeri obećavajućih kretanja

·Poljsko Ministarstvo pravosuđa od 2016. financira program koji provode lokalna i regionalna tijela za pružanje besplatne pravne pomoći, besplatnog građanskog savjetovanja i pravnog obrazovanja skupinama u nepovoljnom položaju 54 .

·U Nizozemskoj znanstveni institut Uključivo društvo 55 prikuplja i dijeli stručno znanje s oblikovateljima politika i socijalnim radnicima o tome kako poboljšati životnu situaciju Roma i Sinta. Osigurane su subvencije za 111 novih parcela za postavljanje kamp-kućica i donesen je zakonodavni prijedlog o javnom stanovanju koji propisuje da općine moraju mapirati stambene potrebe određenih skupina, uključujući stanovnike kamp-kućica.

·Češka nacionalna kontaktna točka za Rome uspješno je u međuministarskom postupku podnijela prijedlog nacrta zakona o stanovanju 56 kako bi ga učinila uključivijim i kako bi se osiguralo da se u tom važnom zakonodavnom aktu potrebe Roma uzmu u obzir.

Smjernice za daljnja poboljšanja

Komisija potiče države članice koje to dosad nisu učinile:

·da sagledaju i uklone specifične prepreke koje Romima onemogućuju ostvarivanje koristi od glavnih politika i mjera,

·da osiguraju učinkovitu koordinaciju mjera za uključivanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te u svim sektorima kako bi mogle imati pozitivan učinak na živote romskih zajednica.

1.6. SUDJELOVANJE

Promicanje sudjelovanja Roma jačanjem njihova položaja te povećanjem suradnje i povjerenja jedan je od glavnih ciljeva strateškog okvira EU-a za Rome te je predloženo kao zajednička značajka svih nacionalnih okvira. Preporuka Vijeća odražava taj cilj. U procjeni Komisije iz 2023. države članice pozvane su da ojačaju nacionalne platforme za Rome ili ekvivalentne savjetodavne i participativne procese.

Pitanje važnosti sudjelovanja Roma uzima se u obzir u djelovanjima većine država članica. Ukupno je 20 država članica 57 izvijestilo da romske nevladine organizacije sudjeluju u osmišljavanju, razvoju, provedbi, praćenju i evaluaciji mjera za suzbijanje antiromizma. Romske nevladine organizacije u osam država članica sudjeluju u mjerama za borbu protiv prostorne (BG, CZ, EL, ES, HU, RO, SI, SK) i obrazovne segregacije (BG, CZ, ES, HR, HU, PT, RO, SK). Nekoliko je država članica (BG, EL, ES, HR, HU, PL, PT, RO, SI, SK) osmislilo i mjere za jačanje sudjelovanje različitih organizacija romskog civilnog društva u provedbi, praćenju i izvješćivanju o svojim nacionalnim okvirima za Rome. Trenutačno u deset država članica (BG, EL, ES, FI, HR, HU, IT, RO, SI, SK), uključujući gotovo sve države s velikim brojem romskog stanovništva, romske i/ili proromske nevladine organizacije sudjeluju kao punopravni članovi u odborima za praćenje svojih programa koje financira EU.

Nacionalne kontaktne točke za Rome imaju važnu ulogu u olakšavanju dijaloga, savjetovanja i suradnje s romskim organizacijama civilnog društva u okviru raznih platformi. Uspostava i jačanje nacionalnih platformi za Rome presudni su za poboljšanje doprinosa romskih nevladinih organizacija provedbi politika. Trenutačno je 18 država članica uspostavilo takve strukture i procese na nacionalnoj razini, kao što su nacionalne platforme za Rome (AT, BE, BG, EE, EL, ES, HU, IT, LT, PT, SI), jednakovrijedan proces (HR, FI, FR, PL, SE, SK), kombinacija tih dviju struktura (LV, RO), a jedna (DE) planira uspostaviti nacionalnu platformu za Rome.

Sudjelovanje i zastupljenost Roma jamči se i funkcijom izabranih vijećnika u 10 država članica (BG, EL, ES, HR, HU, PL, PT, RO, SI, SK) koji su birani na razini općinskog ili regionalnog vijeća. Imenovanje Roma na istaknute političke i vodeće položaje u vladinim strukturama još je jedan način za povećanje sudjelovanja Roma u postupcima donošenja politika i odluka. Primjeri uključuju povjerenika češke vlade za pitanja romske manjine i opunomoćenika slovačke vlade za romske zajednice.

U odgovorima primljenima u okviru poziva na očitovanje istaknuta su određena pozitivna kretanja (BG, CZ, ES, IE). Čini se da su romske nevladine organizacije više uključene u savjetodavne mehanizme nego što je to prije bio slučaj. Međutim, potrebno je dodatno raditi na: i. promicanju aktivnog građanstva među Romima, ii. podupiranju izgradnje kapaciteta i vodstva u romskim nevladinim organizacijama, iii. informiranju javnosti o ljudskim pravima i iv. osiguravanju sredstava za veću uključivanje mladih Roma u postupke donošenja odluka.

Primjeri obećavajućih kretanja

·Finska aktivno uključuje regionalne savjetodavne odbore za pitanja Roma i lokalne radne skupine za Rome u provedbu nacionalnog okvira za Rome.

·Slovenija i dalje sufinancira svoje radijske i televizijske programe za romsku zajednicu.

·Latvija je zaposlila predstavnika Roma kao pomoćnika na puno radno vrijeme u svojoj nacionalnoj platformi za Rome, uz potporu u okviru Programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) 58 .

Smjernice za daljnja poboljšanja

Kako bi promicala veću zastupljenost i sudjelovanje Roma, Komisija:

·poziva sve države članice da: i. maksimalno povećaju aktivno sudjelovanje Roma u svakom aspektu provedbe nacionalnih okvira za Rome (uključujući u okviru nacionalnih platformi za Rome, kao i u relevantnim programima koje financira EU) i ii. povećaju kapacitete romskog civilnog društva kako bi u tu svrhu moglo smisleno surađivati s nacionalnim kontaktnim točkama za Rome i nadležnim tijelima,

·izričito preporučuje svim državama članicama u kojima je prisutna prostorna i obrazovna segregacija da blisko surađuju s romskim nevladinim organizacijama na rješavanju tog problema, uključujući izradom i provedbom integriranih i sveobuhvatnih programa desegregacije koje financira EU.

1.7. FINANCIRANJE

U strateškom okviru EU-a za Rome i Preporuci Vijeća države članice pozivaju se da: i. preuzmu ambicioznije i konkretnije obveze u pogledu korištenja nacionalnih sredstava i sredstava EU-a za jednakost Roma i ii. u potpunosti iskoriste financijska sredstva dostupna na temelju višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta NextGenerationEU.

Države članice s velikim brojem romskog stanovništva (BG, CZ, EL, ES, HU, RO, SK)) osigurale su komplementarnost različitih fondova te dodijelile ili namijenile kombinaciju sredstava za provedbu svojih nacionalnih okvira za Rome.

Međutim, kako je navedeno u odgovorima na poziv na očitovanje, organizacije civilnog društva i dalje imaju brojne poteškoće u pristupu sredstvima EU-a i njihovoj provedbi. Neki dionici istaknuli su da dodijeljena sredstva nisu dovoljna za opseg potrebnih intervencija. Potreban je integrirani i višedimenzionalni pristup u okviru kojeg se kombiniraju ulaganja u zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb i stanovanje.

U veljači 2023. potpredsjednica Jourová i povjerenica Dalli organizirale su razmjene informacija s romskim i proromskim nevladinim organizacijama iz Bugarske, Češke, Mađarske, Rumunjske i Slovačke kako bi utvrdile poteškoće koje sprečavaju učinkovito iskorištavanje sredstava EU-a. Sudionici su istaknuli potrebu za: i. pojednostavnjivanjem zahtjeva u pogledu pristupa sredstvima EU-a i ii. promicanjem izgradnje kapaciteta za lokalne organizacije civilnog društva, općine i druge lokalne dionike. Na osnovu povratnih informacija dobivenih u tim razmjenama, službe Komisije sastavile su popis obećavajućih primjera iz prakse 59 .

Primjeri obećavajućih kretanja

·Njemačka iz svojeg nacionalnog i saveznog državnog proračuna financira nekoliko projekata i istraživanja u području borbe protiv antiromizma i diskriminacije, kao i jačanja otpornosti i sjećanja među Sintima i Romima.

·Švedska agencija za mlade i civilno društvo dodijelila je 2023. 1,2 milijuna EUR iz svojeg nacionalnog proračuna za potporu inicijativama za suzbijanje i sprečavanje rasizma i netolerancije, uključujući antiromizam.

·U Španjolskoj je regionalna vlada Galicije financirala zakladu Fundación Secretariado Gitano za provedbu programa „Poticanje zapošljavanja” u šest gradova u razdoblju 2021. – 2022. Programom su se promicali načini uključivanja na tržište rada za primatelje pomoći za socijalno uključivanje i minimalnog dohotka, uključujući Rome.

Smjernice za daljnja poboljšanja

Komisija potiče države članice:

·da učinkovito iskoriste dostupna sredstva EU-a primjenom višedimenzionalnog integriranog pristupa, osobito sredstva koja se dodjeljuju iz Europskog socijalnog fonda plus u državama članicama za podupiranje socioekonomske integracije marginaliziranih Roma, sredstva iz EFRR-a i Mehanizma za oporavak i otpornost. U okviru toga trebalo bi kombinirati ulaganja u zapošljavanje, zdravstvenu skrb, desegregirano kvalitetno obrazovanje i stanovanje, zajedno s mjerama za jačanje administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini, uključujući izgradnju kapaciteta za lokalna tijela i lokalne organizacije civilnog društva. U tu bi svrhu, prema potrebi, trebalo iskoristiti priliku za preispitivanje fondova kohezijske politike u sredini programskog razdoblja,

·da iskoriste postojeću tehničku potporu u okviru Instrumenta za tehničku potporu, među ostalim u okviru poziva Instrumenta za tehničku potporu za 2025., kako bi se dodatno ojačali kapaciteti središnjih i lokalnih tijela, razmotrili izazovi i prioritetna područja utvrđeni u strateškim okvirima EU-a i nacionalnim strateškim okvirima te premostili postojeći nedostaci u provedbi,

·da utvrde, provedu i razmjenjuju obećavajuće primjere iz prakse, uključujući one koje su utvrdile službe Komisije, za moguću ponovnu provedbu projekata u skladu s nacionalnim, regionalnim i lokalnim kontekstom te olakšaju izravnije načine pružanja pomoći i izgradnje kapaciteta lokalnim organizacijama civilnog društva, općinama i drugim lokalnim dionicima.

2.PROMICANJE JEDNAKOSTI, UKLJUČIVANJA I SUDJELOVANJA ROMA U ZEMLJAMA PROŠIRENJA

Sve zemlje zapadnog Balkana i Turska donijele su nove nacionalne okvire za Rome radi usklađivanja sa strateškim okvirom EU-a za Rome i poznanskim obvezama za zapadni Balkan 60 kao jasan znak predanosti u okviru procesa pristupanja. Nedavno donesene strategije uključuju borbu protiv antiromizma i prepoznaju ulogu nacionalnih kontaktnih točaka za Rome.

Međutim, još ima prostora za poboljšanje tih strategija. Daljnje usklađivanje sa strateškim okvirom EU-a za Rome uključivalo bi jačanje kapaciteta nacionalnih kontaktnih točaka za Rome i njihovo financiranje. Osim Srbije, koja već ispunjava taj zahtjev, potrebno je hitno osigurati da nacionalne kontaktne točke za Rome budu uključene u nacionalne odbore koji prate korištenje sredstava EU-a.

Iako je provedba strategija neujednačena, postoji jasan poticaj za jačanje postojećih mehanizama praćenja ili uspostavu novih primjenom kombinacije kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva. Međutim, određeni broj tih ciljeva prilično je općenit, što će otežati pravilno mjerenje napretka. Zemlje zapadnog Balkana izrazile su interes da im FRA pruži tehničku pomoć kako bi unaprijedile svoje sustave praćenja.

Antiromizam je prvi put uključen u nacionalne okvire za Rome, ali je u sklopu tih okvira utvrđen samo manji broj mjera za njegovo suzbijanje. Na zapadnom Balkanu većina tijela za jednakost bavi se slučajevima diskriminacije Roma, ali antiromizam još nije uključen kao zasebna kategorija u izvješća i istraživanja o suzbijanju diskriminacije u tim zemljama. Ostvaren je znatan napredak u priznavanju segregacije u područjima obrazovanja i stanovanja u nacionalnim okvirima za Rome u odnosu na prethodne okvire. Međutim, u praksi je područje primjene mjera za desegregaciju ograničeno te se u rješavanje tog problema ne ulažu sredstva EU-a.

Kad je riječ o uključivanju, samo neke od postojećih politika obrazovanja i zapošljavanja na zapadnom Balkanu i u Turskoj posebno uključuju Rome, a te politike još uvijek nisu dovoljno ambiciozne da bi imale vidljiv učinak. Kad je riječ o poticanju sudjelovanja Roma u formalnom zapošljavanju i civilnom društvu, većina nacionalnih okvira za Rome ne uključuje mjere koje dovoljno promiču: i. izgradnju kapaciteta, ii. osnaživanje romskog civilnog društva i iii. uključivanje Romkinja i mladih Roma u procese donošenja odluka.

Kad je riječ o financiranju, u strategijama koje su izradile zemlje zapadnog Balkana ističe se važnost korištenja Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) 61 , nacionalnog financiranja i financijskih sredstava drugih donatora. Međutim, iznosi dodijeljeni na nacionalnoj razini u tim zemljama i dalje su premali da bi se na odgovarajući način odgovorilo na razmjer tih problema i zajamčila održivost. Trebalo bi u potpunosti istražiti potencijal IPA-e, Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu te novog plana rasta i Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan kako bi se osigurale bolje mogućnosti financiranja za potporu provedbi nacionalnih strategija za Rome.

Ukrajina, Republika Moldova i Gruzija zemlje su kandidatkinje koje su službeno započele pregovore o pristupanju. Oboje imaju nacionalni okvir za Rome, dok se u Gruziji pitanja Roma rješavaju u okviru sveobuhvatnih strategija koje se odnose na nacionalne manjine 62 . U tom su kontekstu službe Komisije predstavile strateški okvir EU-a za Rome kao dio referentne pravne stečevine EU-a. U okviru bilateralnog postupka analitičkog pregleda sve tri zemlje kandidatkinje objasnit će: i. u kojoj je fazi njihov rad na usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a, ii. buduće probleme koje predviđaju i iii. sljedeće korake koje namjeravaju poduzeti.

Smjernice za daljnja poboljšanja

Komisija poziva zemlje proširenja:

·da zajamče odgovarajuću institucionalnu zastupljenost, osoblje i financijska sredstva za nacionalne kontaktne točke za Rome i ojačaju njihovu ulogu u donošenju odluka i provedbi programa koje financira EU,

·da revidiraju nacionalne ciljeve kako bi se u potpunosti uskladili s ciljevima na razini EU-a te zajamče redovito i javno praćenje,

·da povećaju uključivanje romskih politika u područja od izravne važnosti, osiguraju korištenje sredstava EU-a za poboljšanje provedbe politika uključivanja Roma i poboljšaju borbu protiv antiromizma i njegovo sprečavanje, primjerice osposobljavanjem tijela za izvršavanje zakonodavstva.

3.DJELOVANJE EU-A

Napredak u području jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma zajednički je pothvat. Države članice snose glavnu odgovornost za ostvarivanje napretka u područjima obuhvaćenima strateškim okvirom EU-a za Rome i Preporukom Vijeća, dok Komisija podupire taj proces mobiliziranjem širokog spektra instrumenata i resursa.

Provedba zakonodavstva EU-a

U izvještajnom razdoblju Komisija je nastavila pratiti provedbu i primjenu: i. Direktive o rasnoj jednakosti, ii. Direktiva o pravima žrtava i iii. Okvirne odluke Vijeća o suzbijanju rasizma i ksenofobije. Ako je to bilo potrebno, pokrenula je postupke zbog povrede prava kako bi potaknula promjene u nacionalnom zakonodavstvu i praksi.

Donošenje dviju novih direktiva EU-a 2024. o jačanju nacionalnih tijela za ravnopravnost 63 važan je korak u provedbi pravila o nediskriminaciji (među ostalim na temelju rasnog ili etničkog podrijetla) i pružanju bolje pomoći žrtvama u pristupu pravosuđu. Te direktive propisuju da države članice: i. moraju zajamčiti neovisnost tijela za jednakost, ii. tim tijelima moraju osigurati osoblje, financijske i tehničke resurse potrebne za ispunjavanje njihove misije i iii. da im moraju dati ovlasti za sprečavanje diskriminacije, promicanje jednakosti i bolju besplatnu pomoć žrtvama diskriminacije, uključujući u ruralnim i udaljenim područjima. Pri informiranju o pravima zaštićenima Direktivom o rasnoj jednakosti te o postojanju i uslugama tijela za jednakost, države članice i tijela za jednakost morat će se usmjeriti na skupine koje nemaju pristup informacijama. Na primjer, neke skupine možda nemaju pristup informacijama zbog njihova nesigurnog ekonomskog statusa, razine pismenosti ili nedovoljnog pristupa internetskim alatima, što sve može biti problem za dio romskog stanovništva. Države članice morat će prenijeti nova pravila do lipnja 2026.

Uključivanje jednakosti Roma u inicijative politika EU-a i mobilizacija sredstava EU-a za Rome

U izvještajnom razdoblju Komisija je nastavila uključivati pitanja jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma u relevantne politike, zakonodavstvo i programe financiranja EU-a, među ostalim preko svoje interne Radne skupine za ravnopravnost.

Na primjer, u području zapošljavanja, u akcijskom planu EU-a za rješavanje problema manjka radne snage i vještina 64 predstavljaju se nove mjere za Komisiju, države članice i socijalne partnere kako bi se nedovoljno zastupljenim skupinama, uključujući Rome, pružila potpora u pronalaženju posla ili osposobljavanju. Komisijin pristup iskorištavanju talenata u europskim regijama 65 ističe važnost poticanja nedovoljno zastupljenih skupina na formalno zapošljavanje. Inicijativa ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve) 66 osmišljena je kako bi se pomoglo mladima u nepovoljnom položaju u dobi od 18 do 29 godina, uključujući Rome, koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET-ovi).

U području obrazovanja se prijedlogom za poboljšanje Okvira kvalitete za pripravništvo 67 nastoji poboljšati načine na koje mladi mogu steći radno iskustvo i poboljšati svoje vještine i pristup tržištu rada, pri čemu se posebna pozornost posvećuje osobama u ranjivom položaju, uključujući Rome. Osim toga, Preporuka Vijeća o poboljšanju pružanja digitalnih vještina u obrazovanju i osposobljavanju 68 ističe potrebu za premošćivanjem jaza u digitalnim vještinama među nekim skupinama stanovništva, kao što su Romi.

U području zdravlja Komisija je pozvala države članice da zajamče jednak pristup kvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama bez prepreka, osobito za najugroženije skupine ili one koje žive u marginaliziranim ili udaljenim mjestima, uključujući Rome 69 . Osim toga, dva projekta financirana u okviru programa „EU za zdravlje” posebno su usmjerena na zdravlje Roma 70 .

Kad je riječ o području stanovanja, izrađen je priručnik koji sadržava pregled mogućnosti financiranja na razini EU-a za ulaganje u socijalno stanovanje i povezane usluge 71 i primjere projekata za osmišljavanje integriranog pristupa desegregaciji i socijalnom uključivanju romskih zajednica.

Kako bi učinak na živote marginaliziranih romskih zajednica bio održiv, potrebno je na najbolji mogući način iskoristiti sredstva EU-a. Komisija je pojačala svoju unutarnju koordinaciju 72 te je nastavila olakšavati angažman i suradnju među vladinim upravama okupljanjem nacionalnih kontaktnih točaka za Rome, upravljačkih tijela fondova EU-a i posredničkih tijela kako bi se bolje iskoristila sredstava EU-a za potporu jednakosti i uključivanju Roma, među ostalim preko mreže EURoma 73 .

U okviru Europskog socijalnog fonda plus 15 država članica predvidjelo je sredstva za potporu uključivanju Roma, s ukupnim doprinosom EU-a od 1,574 milijarde EUR (2,246 milijardi ukupno) za potporu mjerama u područjima zapošljavanja, socijalne uključenosti, obrazovanja i vještina, pristupa uslugama, uključujući zdravstvenu skrb i stanovanje, nediskriminaciju i izgradnju kapaciteta.

Za razdoblje 2021. – 2027. otprilike 19,6 milijardi EUR iz EFRR-a dodijeljeno je područjima uključivog rasta, koja obuhvaćaju mjere za uključivanje Roma u relevantnim državama članicama. To uključuje potporu za razvoj infrastrukture, opremu i pristup uobičajenim kvalitetnim uslugama i nesegregiranom stanovanju, zajedno s ulaganjima u uključivo obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu i socijalnu skrb i skrb o djeci.

Države članice su u okviru Instrumenta za tehničku potporu primile i potporu za jačanje kapaciteta svojih javnih uprava na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini za rješavanje poteškoća marginaliziranog romskog stanovništva. Instrument za tehničku potporu posebno je pomogao Rumunjskoj da izradi okvir za praćenje i evaluaciju radi provedbe svoje nacionalne strategije za Rome.

Nekoliko država članica u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost uključuje mjere u tom smjeru. Na primjer, Bugarska predviđa izgradnju 20 centara za mlade iz ranjivih skupina, uključujući Rome, za njihovo usavršavanje u digitalnim i financijskim područjima kako bi se povećala njihova zapošljivost i socijalno uključivanje.

Europski semestar i dalje prati situaciju Roma i usmjerava reforme i ulaganja država članica kako bi savladale postojeće poteškoće. U analizi po državama članicama provedenoj u okviru ciklusa europskog semestra 2024. istaknute su poteškoće na koje nailaze romske zajednice u određenim zemljama (BG, CZ, EL, HU, RO i SK). U tom kontekstu, preispitivanje financiranja kohezijske politike u sredini programskog razdoblja 2025. 74 državama članicama pruža priliku da procijene i bolje usmjere svoje programe kako bi riješile probleme povezane s uključivanjem Roma, posebno one navedene u preporukama za pojedine zemlje za 2024. 75

Djelovanje i potpora EU-a za promicanje sudjelovanja Roma

Komisija je nastavila suradnju s državama članicama koje obnašaju dužnost rotirajućeg predsjedanja Vijećem EU-a i s Europskim parlamentom kako bi osigurala da jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma i dalje budu među najvažnijim prioritetima politike. Suradnja s dionicima uključuje inicijativu Roma Civil Monitor 76 , Savjetodavnu skupinu organizacija civilnog društva, Europsku mrežu tijela za ravnopravnost (Equinet) 77 i mrežu EURoma. Komisija je podržala i europske mreže romskih organizacija i pružila im mogućnost provedbe programa za potporu lokalnim romskim organizacijama civilnog društva. Osim toga, Komisija je surađivala s Europskim parlamentom i romskim civilnim društvom kako bi zajednički obilježila dane od značaja za Rome, kao što su Međunarodni dan Roma (8. travnja) 78 , Europski tjedan Roma 79 i Europski dan sjećanja na romske žrtve holokausta (2. kolovoza) 80 . Komisija je u partnerstvu sa Savjetodavnom skupinom organizacija civilnog društva organizirala godišnji sastanak Europske platforme za uključivanje Roma kako bi se osigurala smislena razmjena mišljenja sa svim zainteresiranim dionicima 81 .

U okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti Komisija je nastavila pomagati nacionalnim kontaktnim točkama za Rome u uspostavi ili jačanju nacionalnih platformi za Rome i osiguravanju sudjelovanja Roma u postupcima donošenja odluka, posebno Romkinja i mladih Roma. Poziv na podnošenje prijedloga za nacionalne kontaktne točke za Rome za 2024. reformiran je kako bi se omogućilo da ih nacionalne kontaktne točke za Rome podnose u partnerstvu s romskim i proromskim organizacijama civilnog društva.

Djelovanje i potpora EU-a za promicanje jednakosti i suzbijanje antiromizma

Komisija je nastavila promicati pozitivne priče i dobre primjere iz romske zajednice te borbu protiv antiromizma, stereotipa, antiromske retorike i govora mržnje. Učinila je to preko Skupine na visokoj razini za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje 82 te Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, ravnopravnost i raznolikost 83 .

Komisija je nastavila suradnju s Vijećem Europe u okviru tekućeg programa EQUIROM na promicanju, među ostalim, nepristranog i etičkog medijskog izvješćivanja o Romima 84 . Novi zajednički program pod nazivom „Sjećanje na Rome” 85 pokrenut je u lipnju 2024. radi promicanja informiranosti i sjećanja na holokaust nad Romima.

Kao daljnji koraci nakon Komunikacije Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje 86 istražit će se kako u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti potencijal FRA-e za prikupljanje i analizu podataka o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma kako bi se doprinijelo mjerama koje poduzima EU-a u borbi protiv mržnje.

U okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti Komisija nastavlja financirati projekte za borbu protiv rasizma, ksenofobije i svih oblika diskriminacije, uključujući slučajeve antiromizma. Osim toga, iz programa Erasmus+ financiraju se projekti kojima se promiče uključivanje Roma u području obrazovanja, kulture, sporta i zdravlja. U okviru nastojanja da se do 2025. uspostavi europski prostor obrazovanja, Radna skupina za jednakost i vrijednosti u obrazovanju i osposobljavanju objavila je tematski dokument o suzbijanju različitih oblika diskriminacije u obrazovanju i osposobljavanju te preko obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim o diskriminaciji Roma 87 .

Primjeri ostalih inicijativa EU-a za promicanje jednakosti Roma su: i. HERO 88 koja se bavi stanovanjem i zapošljavanjem ugroženih romskih obitelji, ii. zajednički program EU-a i Vijeća Europe INSCHOOL 89 u području obrazovanja i iii. ROMACT 90 koja pomaže lokalnim dionicima i tijelima da pravilno koriste sredstva EU-a za poboljšanje životnih uvjeta najmarginaliziranijih skupina, uključujući Rome.

Zaključak

Države članice i zemlje proširenja počele su uspostavljati potrebne strukture i postupke za učinkovitu provedbu nacionalnih okvira za Rome. Izradile su i počele provoditi nove programe i mjere u skladu sa smjernicama koje je Komisija dala u svojem pregledu stanja za 2023. Nekoliko država članica ojačalo je ulogu svojih nacionalnih kontaktnih točaka za Rome tako što im je dodijelilo više resursa i podržalo međusektorsku koordinaciju. Postoje određeni pozitivni pomaci u borbi protiv antiromizma i njegovu sprječavanju na nacionalnoj razini. Osim toga, nekoliko država članica daje prednost uključivom obrazovanju i sudjelovanju Roma.

Međutim, na temelju informacija koje su države članice dostavile u ovom prvom krugu izvješćivanja, trenutačna razina ambicije i dalje nije dovoljna da bi se zajamčilo postizanje minimalnog napretka utvrđenog ciljevima EU-a za 2030. Ukupno 12 država članica i zemlje proširenja i dalje nemaju jasne ciljeve povezane s realističnim pokazateljima za mjerenje napretka i učinka mjera, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini. Osim toga, neke nacionalne kontaktne točke za Rome nemaju institucionalni kapacitet za mobilizaciju drugih vladinih odjela, lokalnih tijela i organizacija civilnog društva u provedbi nacionalnih okvira za Rome, programa kohezijske politike EU-a i planova za oporavak i otpornost.

Sprečavanje i suzbijanje antiromizma i diskriminacije Roma preduvjet je za održiv napredak u svim drugim područjima. Države članice i zemlje proširenja trebale bi brzo i odlučno nastaviti s provedbom svojih programa i mjera u tom području. Države članice u kojima je prostorna i obrazovna segregacija prisutna i raširena, posebno one s velikim brojem romskog stanovništva, trebale bi odlučnije rješavati te probleme postavljanjem jasnih ciljeva i osmišljavanjem integriranih intervencija koje odgovaraju razmjeru problema. Trebale bi optimalno iskoristiti dostupna financijska sredstva EU-a u tu svrhu.

Kako bi se postigla pozitivna promjena predviđena strateškim okvirom EU-a za Rome, potrebno je poduzeti dodatne mjere. Predstojeće istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava o Romima, koje će biti objavljeno 2025., bit će ključno za mjerenje napretka i uzet će se u obzir u izvješću Komisije iz 2026. o napretku u provedbi okvira EU-a i nacionalnih okvira za Rome.

Komisija, na temelju ove procjene i svojih početnih smjernica iz 2023., poziva države članice da te nalaze iskoriste u provedbi svojih nacionalnih okvira za Rome i sljedećem izvješćivanju, koje je predviđeno za 2025.

Komisija je odlučna pružiti potporu državama članicama da zajednički izgrade Uniju u kojoj su jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma stvarnost.

***

(1)

Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. , Akcijski plan EU-a za antirasizam u razdoblju 2020. – 2025. , Strateški okvir EU-a za Rome, Strategija za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020. – 2025. i Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.

(2)

Upućivanje na „Rome”, kao krovni pojam, obuhvaća širok raspon različitih osoba romskog podrijetla, kao što su Romi, Sinti, Kale, Romaničeli i Bojaši/Rudari te skupine kao što su Aškali, Egipćani, Jeniši, Domi, Lomi, Romi i Abdali, kao i populacije koje putuju, uključujući etničke Putnike i stanovništvo koje se označuje administrativnim izrazom „gens du voyage”, te osobe koje se izjašnjavaju kao Cigani, Tsigani ili Tzigani, pri čemu se ne negiraju njihova specifična obilježja.

(3)

Strateški okvir EU-a za Rome .

(4)

Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.

(5)

Kongres lokalnih i regionalnih tijela: Romi i Putnici .

(6)

Preporuka Vijeća od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma (2021/C 93/01 ).

(7)

Ciljevi strateškog okvira EU-a za Rome : 1. suzbijati i sprečavati antiromizam i diskriminaciju, 2. smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost kako bi se otklonile socioekonomske razlike između Roma i općeg stanovništva, 3. promicati sudjelovanje jačanjem položaja, suradnjom i povjerenjem, 4. povećati djelotvoran jednak pristup kvalitetnom uključivom redovnom obrazovanju, 5. povećati djelotvoran jednak pristup kvalitetnom i održivom zapošljavanju, 6. poboljšati zdravlje Roma i povećati djelotvoran jednak pristup kvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi i socijalnim uslugama i 7. povećati djelotvoran jednak pristup odgovarajućem desegregiranom načinu stanovanja i osnovnim uslugama.

(8)

Te su zemlje BG, CZ, EL, HU, RO, SK i ES. Četiri države članice imaju velik broj romskog stanovništva (BG: 9,94 %, RO: 9,02 %, SK: 8,63 %, HU: 7,49 %), a tri države članice imaju manji broj romskog stanovništva (CZ:1,90 %, EL:1,63 % i ES: 1,55 %). Vidjeti procjene Vijeća Europe za 2012.

(9)

Portfelj pokazatelja , koji je izradila Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) u suradnji s nacionalnim kontaktnim točkama za Rome, nacionalnim zavodima za statistiku i Komisijom.

(10)

Izvješće o procjeni nacionalnih strateških okvira država članica za Rome ( COM/2023/7 final).

(11)

Nacionalni predstavnici imenovani kao kontaktne točke za nacionalnu strategiju za Rome s ovlastima da koordiniraju njezin razvoj i provedbu na nacionalnoj razini.

(12)

Te su smjernice predstavljene nacionalnim kontaktnim točkama za Rome i o njima se raspravljalo u ožujku i prosincu 2023.

(13)

Nakon donošenja novih nacionalnih strateških okvira za Rome države članice su ih u razdoblju od svibnja 2021. do lipnja 2022. dostavile Komisiji .

(14)

Na 16. sastanku Europske platforma za uključivanje Roma (EPRI) sudjelovali su nacionalne vlade, EU, međunarodne organizacije i romsko civilno društvo. Poslužio je kao forum za raspravu o napretku u provedbi nacionalnih okvira za Rome, pri čemu je posebna pozornost posvećena desegregaciji u stanovanju i optimalnom korištenju sredstava EU-a u tu svrhu. Provedeno je savjetovanje s organizacijama civilnog društva o sadržaju Europske platforme za uključivanje Roma.

(15)

Savjetodavna skupina organizacija civilnog društva forum je za redovitu razmjenu informacija između romskih i proromskih organizacija civilnog društva i službi Komisije o važnim događajima koji utječu na Rome na nacionalnoj razini i razini EU-a.

(16)

Poziv na očitovanje .

(17)

Malta, koja je izjavila da nema romsko stanovništvo, nije uključena u procjenu.

(18)

Austrija, Irska, Latvija i Portugal trenutačno obnavljaju svoje nacionalne okvire za Rome.

(19)

Kad je riječ o Rumunjskoj, Nacionalna agencija za Rome , koja ima ulogu praćenja, evaluacije i izvješćivanja o provedbi nacionalnog okvira za Rome, dio je odbora EU-a za praćenje financiranja.

(20)

Ministarstvo unutarnjih poslova Slovačke Republike, program Slovačka : za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus i Fonda za pravednu tranziciju u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” u Slovačkoj.

(21)

Nakon sklapanja koalicijskog sporazuma u Slovačkoj u listopadu 2023. i formiranja nove vlade zamijenjena je prethodna opunomoćenica za romske zajednice te je imenovan novi opunomoćenik romskog podrijetla. Uloga ureda opunomoćenika kao posredničkog tijela za operativni program Slovačka ostala je ista.

(22)

Referentni dokument – Zaustavite antiromizam! i Zaključci Vijeća o mjerama za osiguravanje jednakog pristupa Roma odgovarajućem i desegregiranom stanovanju te za rješavanje problema segregiranih naselja , koje je 9. listopada 2023. donio EPSCO.

(23)

Istraživanje Eurobarometra iz 2023.

(24)

Istraživanje Eurobarometra iz 2019.

(25)

Vidjeti, primjerice: Central Council welcomes appointment of federal-state commission on antigypsyism as a historic step .

(26)

Na primjer: IHRA, Slovakia adopts the working definition of antigypsyism/anti-Roma discrimination - IHRA .

(27)

Vidjeti, na primjer: Truth and Reconciliation Process to Address Antigypsyism in Europe - Stop Antigypsyism! .

(28)

CEPOL je agencija Europske unije posvećena razvoju, provedbi i koordinaciji osposobljavanja službenika za izvršavanje zakonodavstva.

(29)

Europski socijalni fond plus: Hungarian project promotes well-being of pre-school children .

(30)

Europski socijalni fond plus: Hungarian unemployed find work and self-esteem .

(31)

Program Acceder .

(32)

Program Cali .

(33)

Program Kumpania .

(34)

Vidjeti, na primjer: Minister Foley announces tender process for the independent pilot project, aimed at tackling education disadvantage in Traveller and Roma communities .

(35)

Preporuka Vijeća o inicijativi „Putevi do školskog uspjeha” .

(36)

Za različite oblike segregacije, vidjeti: Smjernice za države članice o uporabi europskih strukturnih i investicijskih fondova za rješavanje problema obrazovne i prostorne segregacije u razdoblju 2014. – 2020.

(37)

Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, SL L 180, 19.7.2000., str. 22.

(38)

Vidjeti, na primjer, tematske uvjete koji omogućuju provedbu u području obrazovanja, socijalnog uključivanja i smanjenja siromaštva te strateških političkih okvira za uključivanje Roma, Uredba o zajedničkim odredbama, Prilog IV.

(39)

U državama članicama u kojima su te pojave najizraženije živi velik udio ukupnog broja Roma u EU-u (više od 80 %).

(40)

Istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava o Romima iz 2021.: Roma in 10 European Countries : 48 % Roma živi u teškoj materijalnoj oskudici, a 80 % Roma izloženo je riziku od siromaštva. U 2021. 52 % romske djece u dobi od 6 do 15 godina bilo je izloženo segregaciji u obrazovanju. Problem segregacije posebno je izražen u Slovačkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, gdje gotovo dvije trećine romske djece u Bugarskoj i Slovačkoj pohađa školu u kojoj su sva ili većina ostale djece Romi. Podaci pokazuju da se segregacija pogoršava jer je 2016. 44 % romske djece u dobi od 6 do 15 godina bilo izloženo segregaciji u obrazovanju.

(41)

Istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava o Romima iz 2021. : Rezultati istraživanja pokazuju da je segregacija u obrazovanju 2021. bila posebno izražena u Slovačkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Tamo više od polovine ili gotovo dvije trećine (u Bugarskoj i Slovačkoj) te djece pohađa školu u kojoj su sva ili većina ostale djece Romi. Općenito, trend pokazuje da se udio djece u segregiranom obrazovanju u prosjeku povećao za 8 postotnih bodova.

(42)

Vidjeti: The European Commission decided to refer Slovakia to the Court of Justice of the European Union for failing to effectively tackle the issue of segregation of Roma children in education (19. travnja 2023.).

(43)

Zaključci Vijeća o mjerama za osiguravanje jednakog pristupa Roma odgovarajućem i desegregiranom stanovanju te za rješavanje problema segregiranih naselja , koje je 9. listopada 2023. donio EPSCO.

(44)

Europski socijalni fond plus, EFRR i programi ruralnog razvoja na nacionalnoj i regionalnoj razini te instrumenti i inicijative u okviru instrumenta NextGenerationEU i programa InvestEU.

(45)

16. sastanak Europske platforme za uključivanje Roma : Ensuring equal access to adequate desegregated housing through better use of EU and national funds.

(46)

Ministarstvo obrazovanja i kulture, Finska, razvojni programi Pravo na učenje : Kvaliteta i ravnopravnost u ranom djetinjstvu i sveobuhvatnom školskom obrazovanju.

(47)

Instrument za tehničku potporu (TSI) .

(48)

Neke države članice postavile su nacionalne ciljeve koje obuhvaćaju pitanja koja nisu obuhvaćena ciljevima na razini EU-a za određeni opći cilj Strateškog okvira EU-a za Rome.

(49)

Nacionalno zakonodavstvo o zaštiti podataka ponekad sprečava prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti, na primjer u BE, DE, EL, ES, FR, HR, NL, PT, RO, SE, SI.

(50)

Strateški okvir EU-a za Rome – portfelj pokazatelja .

(51)

Vidjeti, primjerice: Pacte des solidarités (18. rujna 2023.) .

(52)

Sve države članice osim DK, LT, LU.

(53)

Sve države članice, osim DK, IE, LU, LV, NL, SE.

(54)

Vidjeti: Besplatna pravna pomoć – neplaćena pomoć .

(55)

Znanstveni institut Uključivo društvo .

(56)

Prijedlog zakona o stambenoj potpori odobrila je češka vlada 12. lipnja 2024. i u postupku je donošenja u češkom parlamentu.

(57)

Sve države članice, osim AT, DK, ET, LT, LU, PL.

(58)

Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti .

(59)

EU funding for Roma equality, inclusion and participation – Europska komisija (europa.eu)

(60)

Declaration of Western Balkans Partners on Roma Integration within the EU Enlargement Process .

(61)

Instrument pretpristupne pomoći (IPA) .

(62)

Ukrajina: Strategija za Rome za razdoblje 2021. – 2030. (mjera p), nadležno tijelo: Državna služba za etnička pitanja i slobodu savjesti pri Ministarstvu kulture, Moldova: „Program za potporu romskom stanovništvu za razdoblje 2022. – 2025.”, nadležno tijelo: Agencija za međuetničke odnose.

(63)

Direktiva Vijeća (EU) 2024/1499 od 7. svibnja 2024. o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja . Direktiva (EU) 2024/1500 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o standardima za tijela za jednakost u području jednakog prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti .

(64)

COM(2024) 131 final od 20. ožujka 2024.

(65)

COM(2023) 32 final od 17. siječnja 2023.

(66)

Vidjeti: ALMA: inicijativa za aktivno uključivanje mladih .

(67)

COM(2024) 132 final od 20. ožujka 2024. i COM(2024) 133 final .

(68)

Preporuka Vijeća o poboljšanju pružanja digitalnih vještina i kompetencija u obrazovanju i osposobljavanju .

(69)

COM(2023) 298 final od 7. lipnja 2023.

(70)

ShowUp4Health (izgradnja povjerenja u romskim zajednicama i među interno raseljenim osobama radi prevencije nezaraznih bolesti) i MENTBOX (utvrđivanje i prilagodba obećavajućih intervencija u području mentalnog zdravlja).

(71)

Europska komisija, Social housing and beyond – Operational toolkit on the use of EU funds for investments in social housing and associated services (2024.) .

(72)

Na primjer, u okviru Međuresorne skupine za Rome osnovana je nova podskupina za financiranje EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma.

(73)

EURoma. Europska mreža za ravnopravnost Roma u okviru fondova EU-a .

(74)

Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba : Država članica Komisiji do 31. ožujka 2025. za svaki program podnosi procjenu o ishodu preispitivanja sredinom programskog razdoblja, uključujući prijedlog za konačnu dodjelu iznosa fleksibilnosti iz članka 86. stavka 1. drugog podstavka.

(75)

Europski semestar 2024.: Izvješća za pojedine zemlje – Europska komisija (europa.eu) , Preporuke za pojedine zemlje / Preporuke Komisije – Europska komisija (europa.eu) .

(76)

Roma Civil Monitor za razdoblje 2021. – 2025.

(77)

Equinet – Europska mreža tijela za jednakost (equineteurope.org) .

(78)

Međunarodni dan Roma .

(79)

Europski tjedan Roma .

(80)

Rezolucija Europskog parlamenta povodom Međunarodnog dana Roma – rasna netrpeljivost prema Romima u Europi i priznanje na razini EU-a dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu, .