This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52024DC0254
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS The ex post evaluation of the European Union Programme for Employment and Social Innovation (EaSI) including the final evaluation of the European Progress Microfinance Facility (EPMF)
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Ex post evaluacija Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), uključujući završnu evaluaciju Europskog mikrofinancijskog instrumenta „Progress” (EPMF)
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Ex post evaluacija Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), uključujući završnu evaluaciju Europskog mikrofinancijskog instrumenta „Progress” (EPMF)
COM/2024/254 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 1.7.2024.
COM(2024) 254 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Ex post evaluacija Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), uključujući završnu evaluaciju Europskog mikrofinancijskog instrumenta „Progress” (EPMF)
{SEC(2024) 184 final} - {SWD(2024) 146 final}
Sadržaj
1. Uvod
2. Ključni nalazi evaluacije
2.1. Djelotvornost
2.2. Učinkovitost
2.3. Dodana vrijednost EU-a
2.4. Dosljednost i komplementarnost
2.5. Relevantnost
3. Zaključci
3.1. Već iskorištena iskustva
3.2. Iskustva za buduće politike
1.Uvod
U ovom su izvješću sažeti glavni nalazi i stečena iskustva iz radnog dokumenta službi Komisije u kojem su predstavljeni rezultati Komisijine ex post evaluacije Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije 2014. – 2020. (EaSI), uključujući završnu evaluaciju Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress 2010. – 2016. (EPMF). Komisija je evaluaciju tih dvaju programa 1 pokrenula 2021. U skladu sa Smjernicama za bolju regulativu u okviru te evaluacije razmotrene su njihova djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, dosljednost/komplementarnost i dodana vrijednost EU-a.
Program za zapošljavanje i socijalne inovacije 2014. – 2020. (EaSI) 2 osmišljen je kako bi se doprinijelo modernizaciji politika zapošljavanja i socijalnih politika (os PROGRESS), olakšao pristup tržištima rada i profesionalna mobilnost (os EURES) te povećao pristup mikrofinanciranju i socijalnom poduzetništvu (os Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo). Komisija je EaSI provodila u državama članicama i drugim zemljama sudionicama (EFTA/EGP, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u).
Komisija je Europski mikrofinancijski instrument Progress 2010. – 2016. (EPMF) 3 pokrenula kako bi mikrofinanciranje postalo dostupno i određenim rizičnim skupinama i mikropoduzećima. Provodio ga je Europski investicijski fond (EIF) u državama članicama EU-a, a nakon tog programa uslijedila je nova generacija financijskih instrumenata u okviru osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo programa EaSI.
Radni dokument službi Komisije temelji se na podacima prikupljenima u okviru vanjske popratne studije i evaluacije koju je proveo Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO). U toj su evaluaciji aktivno sudjelovali predstavnici Europskog investicijskog fonda (EIF), koji su pružili podatke, informacije i stručno znanje 4 . U njemu se analiziraju i prethodne ex ante i ex post evaluacije EaSI-ja te evaluacija u sredini programskog razdoblja EaSI-ja (2017.) i privremena evaluacija EPMF-a (2014.). Kako bi se dodatno potkrijepili nalazi o osi EURES, u obzir se uzimaju i rezultati ex post evaluacije Uredbe o EURES-u (2021.) 5 , a kako bi se poboljšali nalazi o osi PROGRESS, u obzir se uzimaju i rezultati studije konzorcija INOVA+ (2022.) 6 o projektima socijalnog eksperimentiranja.
Provedeno je savjetovanje s brojnim dionicima, uključujući nacionalna tijela, korisnike programa, privatne organizacije, socijalna poduzeća, financijske posrednike, organizacije civilnog društva i građane. Povratne informacije u cijelom postupku savjetovanja 7 dostavilo je ukupno više od 400 dionika.
U ovom se izvješću sažimaju ključni nalazi evaluacije te utvrđuju nedostaci i područja za poboljšanje kojima bi Komisija mogla posvetiti posebnu pozornost u tekućem programskom razdoblju. Daje se i pregled poboljšanja koja su već provedena u okviru tematskog područja EaSI Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) 8 .
2.Ključni nalazi evaluacije
EaSI i EPMF imali su multiplikacijski učinak jer je iz njih financiran niz komplementarnih aktivnosti (studije, socijalno eksperimentiranje, izgradnja kapaciteta i platforme za uzajamno učenje) i pilot-inicijativa za poticanje zapošljavanja, mobilnosti radne snage i pristupa financiranju za ranjive skupine i socijalna poduzeća. Ključni nalazi navedeni u nastavku strukturirani su prema pet evaluacijskih kriterija.
2.1.Djelotvornost
Oblikovanje politika na temelju dokaza i vidljivost socijalnih inovacija. EaSI se pokazao djelotvornim u podupiranju donošenja politika na temelju dokaza, i to pružanjem komparativnog analitičkog znanja i prilika za uzajamno učenje na temelju širokog tematskog pristupa i geografske pokrivenosti. Socijalno eksperimentiranje pokazalo se jednom od najvidljivijih i najuspješnijih aktivnosti, u okviru koje je širok raspon socijalnih intervencija bio usmjeren na osobe kojima su one najpotrebnije. Međutim, rezultati socijalnog eksperimentiranja tek su ograničeno uključeni/ugrađeni u oblikovanje politika jer nema odgovarajućih kanala za njihovu diseminaciju, kao ni mehanizama poticaja kako bi se EaSI i ESF povezali međusobno, ali i s nacionalnim dionicima i oblikovateljima politika. Općenito, evaluacija je pokazala da širenje informacija o mogućnostima financiranja, rezultatima i najboljim primjerima iz prakse u okviru EaSI-ja nije bilo dovoljno dobro.
Veća odgovornost dionika i njihova sposobnost da utječu na oblikovanje politika. EaSI je djelotvorno povećao kapacitet dionika 9 da sudjeluju u oblikovanju politika i utječu na njega. Stečeno i razmijenjeno znanje omogućilo je oblikovateljima politika u zemljama sudionicama i na razini EU-a da političke odluke utemelje na pouzdanim dokazima. Osim toga, povećala se i svijest javnosti o socijalnim politikama EU-a i preuzimanje odgovornosti za njih. Zahvaljujući potpori na razini EU-a nevladine organizacije postale su dugoročno održive i ključan izvor stručnog znanja i za nacionalne oblikovatelje politika i za institucije EU-a. Međutim, zbog činjenice da se svake godine moraju ponovno prijaviti na pozive na podnošenje prijedloga koji se ponavljaju, mreže nevladinih organizacija na razini EU-a nalaze se u stanju neizvjesnosti, a povećava se i administrativno opterećenje (za te organizacije, ali i za službe Komisije).
Stvaranje stabilne komunikacijske veze između EU-a i lokalnih organizacija. Zahvaljujući dodijeljenim bespovratnim sredstvima za poslovanje, mreže nevladinih organizacija na razini EU-a postale su dugoročno održive i profesionalnije jer su mogle su zaposliti stalno osoblje. Osim toga, potpora izgradnji kapaciteta i razmjeni iskustava pomogla je u povećanju nacionalnog članstva i zbližavanju organizacija članica zahvaljujući stvaranju osjećaja zajedništva. Zbog toga je politika EU-a za te organizacije postala vidljivija i relevantnija.
Zahvaljujući poboljšanoj mobilnosti radne snage lakše se nadoknađuje manjak radne snage. EaSI je doprinio transparentnosti tržišta rada i pružao relevantne informacije o uvjetima rada i života u EU-u, čime je djelotvorno olakšao povezivanje slobodnih radnih mjesta i potreba tražiteljâ zaposlenja. Evaluacija je pokazala da su portal EURES-a za profesionalnu mobilnost, prekogranična partnerstva i ciljani programi mobilnosti sve korisniji te je zahvaljujući svima njima zajedno povećano zapošljavanje na razini EU-a. Te su usluge poboljšale i percepciju prekograničnog zapošljavanja i olakšale geografsku/profesionalnu mobilnost radnika. Međutim, evaluacija je pokazala da je pozitivan učinak tih ostvarenja narušen zbog nepotpunog objavljivanja slobodnih radnih mjesta do kraja 2020. i nedovoljne vidljivosti EURES-ovih usluga zapošljavanja poslodavcima.
Olakšan pristup financiranju za ranjive skupine, mikropoduzeća i socijalna poduzeća. EaSI i EPMF bili su vrlo djelotvorna potpora financijskim posrednicima kako bi doprli do osoba s poteškoćama u pristupu financiranju za potrebe osnivanja ili razvoja poduzeća i kako bi socijalnim poduzećima pružili financijska sredstva. Sporazumi s financijskim posrednicima omogućili su pružanje većeg broja zajmova krajnjim ciljnim skupinama i veću likvidnost od očekivane i u okviru EPMF-a i u okviru EaSI-ja 10 . Dodatni učinak bio je stalno povećanje geografske pokrivenosti i pokrivenosti ciljnih skupina 11 . Evaluacija pokazuje da se potpora određenim kategorijama (uglavnom žene i nezaposlene osobe) s vremenom smanjila, dok se potpora starijim osobama i osobama koje dolaze iz trećih zemalja znatno povećala.
Poboljšani ekosustavi mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva. Kako bi se poboljšali kapaciteti financijskih posrednika za provedbu financijskih proizvoda koji se pružaju u okviru osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, pružateljima usluga mikrokreditiranja omogućene su usluge osposobljavanja i savjetovanja u okviru EaSI-ja. Pružena potpora u kvantitativnom je smislu premašila početni cilj, a u kvalitativnom smislu povećani kapacitet pružatelja usluga mikrokreditiranja pokazao se ključnim postignućem EaSI-ja, koje je dovelo do poboljšanja ekosustava mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva u zemljama sudionicama.
Nejednako sudjelovanje zemalja u EaSI-ju. Iako su pozivi na podnošenje prijedloga u okviru EaSI-ja bili otvoreni svim zemljama koje ispunjavaju uvjete, podnositelji zahtjeva iz zemalja s više iskustva/znanja u podnošenju zahtjeva za financiranje sredstvima EU-a (zbog blizine institucijama EU-a i/ili intenzivnijeg/proaktivnijeg širenja informacija o mogućnostima financiranja sredstvima EU-a) podnijeli su razmjerno kvalitetnije prijedloge od onih iz drugih zemalja (posebno onih iz malih zemalja, novijih država članica i zemalja kandidatkinja / potencijalnih kandidatkinja). Stoga su imali više prilika da ih se odabere u okviru izravnog upravljanja (na temelju kriterija kvalitete navedenih u pozivima za podnošenje prijedloga).
Integracija „horizontalnih” načela u ta dva programa. Evaluacija je pokazala da su horizontalna načela sadržana u obje pravne osnove 12 bila vodeće načelo u provedbi programa za dionike, posebno za mreže nevladinih organizacija na razini EU-a, ali i za korisnike bespovratnih sredstava iz EaSI-ja te financijske posrednike u okviru EaSI-ja/EPMF-a
2.2.Učinkovitost
Troškovno učinkovita provedba aktivnosti. Analiza troškovne učinkovitosti pokazala je da su aktivnostima dodijeljena dostatna sredstva i da su ciljevi djelotvorno postignuti. Dionici su smatrali 13 da je trud uložen u provedbu aktivnosti razmjeran koristima te da je dodijeljeni proračun bio dostatan za postizanje željenih rezultata. Međutim, postizanje te učinkovitosti bilo je usporeno zbog administrativnog opterećenja u fazi prijave, dodjele i provedbe projekata, što su posebno osjetile male strukture i mreže nevladinih organizacija na razini EU-a, koje raspolažu ograničenim financijskim i ljudskim resursima.
Pravilna raspodjela i opća odsutnost rasipanja resursa. Analiza ekonomske učinkovitosti pokazala je da su početni resursi pretvoreni u rezultate na troškovno najučinkovitiji mogući način. Potražnja u okviru osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo premašila je očekivanja, ali sredstva u okviru nje uspješno su nadopunjena korištenjem jamstva Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Evaluacija upućuje i na to da su administrativni troškovi tijekom cijelog razdoblja bili nepromijenjeni i dobro planirani. Troškovi povezani s upravljanjem bili su znatno niži od očekivanih, što upućuje na visoku razinu učinkovitosti 14 .
2.3.Dodana vrijednost EU-a
Postizanje učinaka i poticanje suradnji do kojih inače ne bi došlo. Evaluacija je pokazala da je EaSI zemljama sudionicama poslužio kao konkretna platforma za razmjenu znanja i uzajamno učenje te objedinio mreže nevladinih organizacija na razini EU-a i omogućio im da povećaju broj članova u cijelom EU-u. Poboljšao je i suradnju unutar sustava EURES, čime je olakšana mobilnost radne snage na razini EU-a. Zahvaljujući inovativnoj suradnji s EIF-om, i EaSI i EPMF povećali su potporu mikrofinanciranju i socijalnom poduzetništvu na razini EU-a. Potaknuli su i suradnju i uzajamno učenje među dionicima iz javnog i privatnog sektora te sektora civilnog društva, koji inače imaju malo razloga za suradnju, kao i bolju usklađenost s potrebama ciljnih skupina.
Stvaranje dodane vrijednosti EU-a u odnosu na nacionalnu razinu. Evaluacija je pokazala da je EaSI najprikladniji instrument za postizanje rezultata na razini EU-a, kao što su usporedne baze podataka, studije i aktivnosti uzajamnog učenja – teme koje nisu uvijek najvažniji prioriteti na drugim razinama vlasti. Isto tako, u okviru nacionalnih programa bez potpore EaSI-ja vjerojatno se ne bi moglo poduprijeti socijalno eksperimentiranje u zemljama sudionicama i mrežama nevladinih organizacija na razini EU-a. Osim toga, nisu bila dostupna druga sredstva EU-a posebno namijenjena prekograničnim partnerstvima, ciljanim programima partnerstva i portalu za slobodna radna mjesta na razini EU-a.
Jačanje pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća na razini EU-a. U okviru programa EaSI pružena je potpora posebnim ciljnim skupinama, koja bez njega ne bi bila moguća. Evaluacija je pokazala da su EaSI i EPMF na nacionalnoj razini popunili očitu prazninu utvrđenu na odgovarajućim tržištima mikrofinanciranja i socijalnog poduzetništva. To su postigli smanjenjem rizika za financijske posrednike, čime su nezaposlenim osobama, osobama u nepovoljnom položaju, mikropoduzećima i socijalnim poduzećima olakšani pristup financiranju i dostupnost financijskih sredstava.
2.4.Dosljednost i komplementarnost
Izbjegavanje udvostručavanja posla i povećanje učinkovitosti. U okviru EaSI-ja okupljeni su komplementarni fondovi koji su bili rascjepkani, čime je povećana dodana vrijednost EU-a te je izbjegnuto udvostručavanje posla. Osim toga, racionalizirani su instrumenti, pravila i postupci, čime je smanjeno vrijeme utrošeno na planiranje i provedbu, kao i uložena novčana/nenovčana sredstva, što je pak dovelo do povećanja učinkovitosti. Evaluacija je potvrdila da je potpora u okviru EaSI-ja djelotvornije i učinkovitije ispunile potrebe dionika u odnosu na rascjepkanu potporu koja se pružala zasebno u okviru prethodnih programa 15 .
Komplementarnosti između EaSI-ja i ESF-a. Ta dva programa imala su slične ciljeve, ali različit pristup za njihovo postizanje, tj. jedan je proveden izravnim/neizravnim upravljanjem, a drugi podijeljenim upravljanjem. Međutim, evaluacija je pokazala da među njima nije bilo sinergije, što je uglavnom bilo povezano s povećanjem socijalnih inovacija ispitanih u okviru EaSI-ja. Evaluacija upućuje na nedovoljnu diseminaciju rezultata EaSI-ja na nacionalnoj razini, posebno među upravljačkim tijelima ESF-a, kao i na nedostatak poticaja i mehanizama za olakšavanje prelaska s izravnog na podijeljeno upravljanje. Određene komplementarnosti utvrđene su i između treće osi EaSI-ja i ESF-a, koje su prije pokretanja EaSI-ja bile rijetke 16 , i predstavljaju poboljšanje u odnosu na prethodna razdoblja, u kojima su potencijalne komplementarnosti između EPMF-a i ESF-a bile nedovoljno iskorištene.
Komplementarnosti između EaSI-ja i drugih programa Unije. Unatoč sličnim ciljevima i ciljnim skupinama težište programa EaSI bilo je dovoljno različito (u smislu ciljeva, aktivnosti, ciljnih skupina, geografskog područja primjene i prioriteta politike) u odnosu na druge fondove na razini EU-a (Erasmus+, Obzor 2020., EURAXESS, Interreg, COSME, InnovFin), što znači da je izbjegnuto preklapanje. U evaluaciji je utvrđeno da postoji konsenzus o važnosti održavanja različitih vrsta potpore na razini EU-a uz bolju koordinaciju među programima EU-a koji su namijenjeni istim ciljnim skupinama.
2.5.Relevantnost
Jasna i stalna potreba za procjenom svih vrsta aktivnosti. Evaluacija je pokazala da postoji jasna i stalna potreba za analitičkim aktivnostima radi potpore dokazima o politici, uključujući socijalno eksperimentiranje, izgradnju kapaciteta kako bi se povećalo sudjelovanje dionika i njihov utjecaj na politike, instrumente za olakšavanje geografske i profesionalne mobilnosti te za poboljšanje pristupa financiranju, posebno za ranjive skupine.
Uspješna prilagodba novim prioritetima i izazovima. Evaluacija je pokazala da se EaSI zbog raznolikosti/komplementarnosti svojih aktivnosti te relativno jednostavnog planiranja/provedbe u okviru izravnog/neizravnog upravljanja uspješno prilagodio novim izazovima i prioritetima (izbjeglička kriza, Brexit, pandemija bolesti COVID-19, dvostruka zelena i digitalna tranzicija).
Doprinos dobrobiti ciljnih skupina i sveobuhvatnim ciljevima politike. Uzimajući u obzir dokazane gospodarske, socijalne i financijske koristi za ciljne skupine, u evaluaciji je zaključeno da su EPMF i EaSI imali pozitivan učinak na dobrobit, okoliš i osnaživanje ljudi u skladu strategijom Europa 2020., europskim stupom socijalnih prava i UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Te će se koristi vjerojatno nastaviti u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, uzimajući u obzir i kontinuiranu relevantnost i održivost aktivnosti.
Konsenzus o važnosti zadržavanja te vrste potpore na razini EU-a. Evaluacija je pokazala da bi postojeća arhitektura Europskog socijalnog fonda plus, koju čini kombinirani sustav podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja, mogla poboljšati pozitivne učinke i prilagodljivost aktivnosti u okviru EaSI-ja te zajamčiti bolju koordinaciju programima EU-a koji su namijenjeni istim ciljnim skupinama.
3.Zaključci
Iako su imali važan doprinos u prevladavanju društvenih izazova, zbog ograničenih razmjera i financijskih izvora ta dva programa nisu utjecala na socioekonomske trendove u cjelini. U evaluaciji su utvrđena i konkretna područja za poboljšanje kojima bi Komisija mogla posvetiti posebnu pozornost pri planiranju mjera u okviru Europskog socijalnog fonda plus, koji će naslijediti ta dva programa, kao i drugi partneri uključeni u trenutačnu provedbu, kao što su Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) i InvestEU 17 .
3.1.Već iskorištena iskustva
U nastavku je objašnjeno, ponajprije na temelju zaključaka evaluacije EaSI-ja u sredini programskog razdoblja, kako su u arhitekturu Europskog socijalnog fonda plus integrirana stečena iskustva potvrđena ex post evaluacijom EaSI-ja.
·Strukturirana komunikacija i širenje informacija. Mogućnosti financiranja i rezultati tematskog područja EaSI od 2021. promiču se preko Portala za financiranje i natječaje . Taj je portal prava jedinstvena kontaktna točka za pronalaženje prilika, ali i za svakodnevnu interakciju projekata s EU-om 18 . Jedinstvena je ulazna točka za potpuno elektroničko upravljanje bespovratnim sredstvima i ugovorima o javnoj nabavi kojima se upravlja na središnjoj razini. Obuhvaća sve programe EU-a kojima se upravlja na središnjoj razini, stoga je financiranju i natječajima moguće jednostavno pristupiti na temelju pretraživanja ključnih riječi i cjelovitog teksta. Portalu će se dodati odjeljak o nabavi, posebno radi potpune integracije usluge nabave (sustav bez papira kakav se već primjenjuje za bespovratna sredstva). Osim toga, nacionalne kontaktne točke za tematsko područje EaSI promiču mogućnosti i rezultate tog tematskog područja na jezicima zemalja sudionica. Prije donošenja godišnjeg programa rada svakog tematskog područja EaSI organizira se i strukturirano savjetovanje s dionicima 19 .
·Bolji uvjeti za povećanje socijalnih inovacija. Uredbom o Europskom socijalnom fondu plus države članice potiču se da iskoriste novi integrirani pristup za promicanje socijalnih inovacija. Tematsko područje EaSI stoga i dalje socijalnim eksperimentiranjem ispituje nove pristupe politike u malim razmjerima te je temelj za povećanje, uključivanje i/ili repliciranje socijalnih inovacija u okviru tematskog područja fonda ESF+ pod podijeljenim upravljanjem ili drugih fondova. Međutim, te pravne odredbe 20 uparene su s novim sredstvima za potporu socijalnim inovacijama, posebno transnacionalnom suradnjom 21 te financiranjem centara za stručnost za socijalne inovacije i nacionalnih kontaktnih točaka 22 . Ciljevi digitalne i zelene tranzicije također su sve više uključeni u mjere iz tematskog područja EaSI. Na primjer, poziv na podnošenje prijedloga za ispitivanje pristupa socijalnim inovacijama za poticanje zelene i digitalne tranzicije u školama, centrima za osposobljavanje, na radnom mjestu i u lokalnim zajednicama objavljen je već 2022.
·Sinergija s drugim programima Unije. Europski socijalni fond plus posebno nastoji ostvariti komplementarnosti s Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR), Europskim fondom za prilagodbu globalizaciji (EGF), programom Erasmus+, Europskim snagama solidarnosti, Fondom za azil i migracije (FAMI) te s programima Obzor Europa i Digitalna Europa. Zajedničko financiranje sustava EUROPASS jedan je primjer sinergija i važan primjer suradnje između fonda ESF+ i programa Erasmus+ 23 .
·Pojednostavljeno upravljanje. ESF+ djeluje u okviru podijeljenog i izravnog upravljanja te se oslanja na novu jednostavniju upravljačku strukturu. Odboru za ESF+ potporu pružaju dvije specijalizirane tehničke radne skupine, jedna za podijeljeno upravljanje, a druga za tematsko područje EaSI. Taj oblik upravljanja omogućuje snažnije sinergije i u fazi planiranja i u fazi provedbe te bolje povezivanje različitih aktivnosti i korisnika. Kad je riječ o dodjeli sredstava, tematsko područje EaSI sve je više usmjereno na uravnoteženje konkurentnih potreba i prioriteta, a prethodne granice (okvirna raspodjela udjela) među osima u potpunosti su uklonjene.
·Veća proračunska fleksibilnost. Ex post evaluacija potvrdila je nalaz evaluacije EaSI-ja u sredini programskog razdoblja prema kojem je klauzula o fleksibilnosti kojom se predviđa prilagodba financiranja među tri osi (članak 33. Uredba o EaSI-ju 24 ) u praksi neučinkovita s obzirom na veliko potencijalno administrativno opterećenje potrebno za provedbu tih prilagodbi. Na temelju nalaza evaluacije EaSI-ja u sredini programskog razdoblja, Uredba o EaSI-ju izmijenjena je Skupnom uredbom (2018.) kako bi proračun postao fleksibilniji. Kao posljedica toga članak 33. zastario je te je stoga izbrisan iz pravne osnove EaSI-ja. Za razdoblje 2021. – 2027. tri osi bivšeg programa EaSI (PROGRESS, EURES te Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo) ukinute su, a financiranje je pojednostavnjeno i učinjeno fleksibilnijim.
·Pojednostavnjen i poboljšan sustav mjerenja uspješnosti. Evaluacija je pokazala da je potrebno pojednostavniti i racionalizirati sustav praćenja/evaluacije programa kako bi se smanjilo administrativno opterećenje službi Europske komisije i dionika 25 . U Uredbi o fondu ESF+ (na temelju zaključaka evaluacije EaSI-ja u sredini programskog razdoblja, koji su potvrđeni u ex post evaluaciji) utvrđeno je pet lako razumljivih, praktičnih i izvedivih ključnih pokazatelja uspješnosti za izvješćivanje o napretku tematskog područja EaSI u ostvarivanju njegovih ciljeva. Podaci prikupljeni komplementarnim metodama, kao što su intervjui, fokusne skupine i ankete, predviđeni su u novom sustavu praćenja/evaluacije kako bi se steklo dobro razumijevanje percepcija i interakcija dionika. Za djelotvorno preispitivanje veza između politike i provedbe programa primjenjuju se metode triangulacije podataka kako bi se prikupio raspon dostupnih podataka, uključujući kvantitativne i kvalitativne informacije.
3.2.Iskustva za buduće politike
Postoji nekoliko područja koja bi se mogla poboljšati u okviru tematskog područja EaSI, a prema potrebi i u okviru ELA-e (vlasnice portala EURES od 2019.) i fonda InvestEU (koji objedinjuje brojne prethodne financijske instrumente EU-a, uključujući one koji su se provodili u okviru EaSI-ja).
·Poboljšanje vidljivosti tematskog područja EaSI povećanjem učestalosti i prilagodbom vremenskog okvira za objavljivanje informacija o mogućnostima financiranja, širenjem više rezultata, primjera specifičnih za pojedine zemlje i uspješnih primjera iz prakse, stvaranjem internetskih baza podataka projekata, dijeljenjem informacija sa širokom publikom u smislu geografske pokrivenosti i vrsta dionika, objavljivanjem sadržaja internetskih stranica koji je pristupačniji korisnicima i dostupniji široj javnosti, uključujući pružanje informacija na više jezika.
·Povećanje vidljivosti rezultata socijalnih eksperimenata (posebno među upravljačkim tijelima fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja) i portala EURES (posebno među poslodavcima).
·Istraživanje novih načina/poticaja za povećanje udjela socijalnih eksperimenata, povećanje udjela nacionalnih slobodnih radnih mjesta objavljenih na portalu EURES te povećanje pristupa žena i nezaposlenih osoba tržištu financijskih instrumenata.
·Poboljšanje veze između portala EURES i Europass predlaganjem jednog računa za pristup svim aplikacijama jedinstvenom EU prijavom za EURES i Europass, olakšavanjem navigacije između EURES-a i Europassa i uklanjanjem funkcionalnosti koje se preklapaju 26 .
·Istraživanje načina za smanjenje administrativnog opterećenja bespovratnih sredstava za djelovanje i poslovanje za podnositelje zahtjeva i službe Komisije.
·Jačanje sinergija s fondovima na razini EU-a namijenjenima sličnim skupinama, posebno onima koje provode GU EAC, GU GROW i GU RTD te dodatne sinergije s drugim fondovima, primjerice onima usmjerenima na ruralno stanovništvo (EPFRR).
·Bolje uključivanje horizontalnih načela u aktivnosti tematskog područja EaSI, posebno u one povezane s pitanjima invaliditeta i pristupačnosti.
·Bolje uključivanje ciljeva digitalne i zelene tranzicije u sve aktivnosti tematskog područja EaSI. Doprinos poboljšanju upotrebe digitalnih financijskih usluga, posebno za ranjive osobe za koje je najmanje vjerojatno da će imati koristi od digitalizacije financijskih usluga (među ostalim u ruralnim područjima).
·Osiguravanje dodatnih financijskih sredstava kako bi se omogućilo da se dokazani socijalni eksperimenti prošire i/ili prenesu na druge aktere ili kontekste radi stvaranja šireg učinka, olakšavanja rasta socijalnih poduzeća, potpore razvoju sektora mikrofinancija 27 te kako bi se odgovorilo na nove socijalne, okolišne i digitalne izazove.
·Uspostava odgovarajućeg vremenskog okvira i opsega evaluacije, posebno za aktivnosti kao što su one povezane s izgradnjom kapaciteta, socijalnim eksperimentima i transparentnošću tržišta rada, koje zahtijevaju vrijeme da bi dale rezultate.
Čini se da će integrirano tematsko područje EaSI u okviru fonda ESF+ u budućnosti biti ključan instrument za poticanje zapošljavanja i socijalnih inovacija u Europi, stvaranje sinergija s tematskim područjem fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja, potporu politikama zapošljavanja, socijalnim politikama i politikama razvoja vještina u EU-u i državama članicama (posebno provedbom europskog stupa socijalnih prava), jačanje kapaciteta dionika i promicanje opsežnije primjene financiranih inicijativa.
Proračunom EaSI-ja uglavnom je izravno upravljao GU EMPL, a sredstva iz njega dodjeljivana su na temelju poziva na podnošenje prijedloga i ponuda. Od tri instrumenta u okviru treće osi EaSI-ja (Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo), jamstvo za mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo i ulaganja u izgradnju kapaciteta provodili su se neizravno (Komisija je upravljanje njima povjerila EIF-u), dok je instrument koji se financira iz EaSI-ja izravno provodila Komisija. Kad je riječ o oba financijska instrumenta uspostavljena u okviru EPMF-a (jamstveni instrument i instrument koji se financira iz EPMF-a), njih je provodio EIF, no provodili su se i neizravnim načinom upravljanja.
Ovisno o utvrđenoj skupini dionika, za provedbu savjetovanja upotrijebljene su namjenske metode i sredstva: internetsko javno savjetovanje na temelju upitnika, polustrukturirani intervjui, fokusne skupine i ciljane ankete s ključnim dionicima. Tim su savjetovanjima dopunjeni podaci i informacije prikupljeni drugim metodama, kao što su analiza dokumentacije i studije slučaja.
Zahvaljujući povećanom proračunu i proširenom geografskom području primjene (uključujući zemlje kandidatkinje, potencijalne kandidatkinje te zemlje EGP-a i EFTA-e) EIF je uspio doprijeti do mnogo više zemalja u okviru EaSI-ja. Potporom pruženom u okviru EaSI-ja obuhvaćeno je otprilike 30 zemalja, a potporom u okviru EPMF-a njih otprilike 20.
EaSI je osmišljen na temelju tri prethodna instrumenta te je predviđen za nastavak aktivnosti koje su se provodile u okviru njih. Ti su instrumenti: Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost ( PROGRESS ), Europska mreža službi za zapošljavanje ( EURES ) i Europski mikrofinancijski instrument ( EPMF ).
U razdoblju 2021. – 2027. EaSI je postao sastavni dio objedinjenog jedinstvenog fonda, tj. Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Brojne odredbe prethodnog samostalnog programa EaSI zadržane su radi kontinuiteta njegovih ciljeva, pri čemu se naglašava njihova socijalna dimenzija u kontekstu potpore europskom stupu socijalnih prava. Financijski instrumenti za mikrofinanciranje i socijalna poduzeća koji se provode u okviru prethodnog programa EaSI primijenjeni su u okviru Fonda InvestEU , a funkcija koordinacijskog ureda mreže EURES prenesena je na Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA), koje je osnovano 2019.
Projekti se promiču u odjeljku „Projects & results” (Projekti i rezultati), a na portalu je dostupan i sustav eGrants, koji je postao jedinstveni pristupnik za sve razmjene (podnošenje, evaluacija, provedba i izvješćivanje) između podnositelja zahtjeva i Komisije. Na portalu su dostupne i dodatne informacije i statistički podaci o prijedlozima, stopama uspješnosti, financiranim projektima i sudionicima. Nadalje, portal sadržava i odjeljak „News & events” s vijestima o tematskom području EaSI. U njemu Komisija izvješćuje o događanjima u okviru EaSI-ja, uključujući ona organizirana u državama članicama i zemljama sudionicama, te objavljuje informativne članke o tom tematskom području.
Dok Uredba o ESF-u uključuje odredbu (članak 9.) o promicanju socijalnih inovacija, u skladu s Uredbom o fondu ESF+ države članice obvezne su barem jedan prioritet namijeniti potpori socijalnim inovacijama i socijalnom eksperimentiranju i/ili širenju inovacija ispitanih u malim razmjerima u okviru tematskog područja EaSI i drugih programa Unije. Najveća stopa sufinanciranja takvih prioriteta može se povećati na 95 % za najviše 5 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja.
Na temelju iskustva sa sustavom mjerenja uspješnosti EaSI-ja, koji je sadržavao ukupno 42 glavna i komplementarna pokazatelja, uspostavljen je pojednostavnjeni sustav za mjerenje uspješnosti tematskog područja EaSI u razdoblju 2021. – 2027. s ograničenim brojem kvantitativnih pokazatelja