EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.12.2023.

COM(2023) 786 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Djelotvorna sudska zaštita i pristup pravosuđu


Godišnje izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2023.

Djelotvorna sudska zaštita i pristup pravosuđu

Godišnje izvješće o primjeni
Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2023.

Sadržaj

1.Uvod

2.Pravo Unije o djelotvornoj sudskoj zaštiti i pristupu pravosuđu

3.Mjere država članica za osiguravanje djelotvorne sudske zaštite

4.Pružanje djelotvorne sudske zaštite na sudovima

5.Financijska sredstva EU-a za djelotvornu sudsku zaštitu

6.Zaključak

1.Uvod

Povelja Europske unije o temeljnim pravima (Povelja) objedinjuje temeljna prava zajamčena svima u Europskoj uniji (EU). Ističe međusobnu povezanost temeljnih prava i temeljnih vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti te načela demokracije i vladavine prava. Budući da je riječ o obvezujućem primarnom pravu, Poveljom se osigurava zaštita temeljnih prava u cijelom EU-u.

Kako je utvrđeno u strategiji za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u iz 2020. (strategija o Povelji) 4 , Komisija podnosi tematska godišnja izvješća o primjeni Povelje usmjerena na područja od strateške važnosti 5 . Ovogodišnje izvješće o Povelji posvećeno je djelotvornoj sudskoj zaštiti i pristupu pravosuđu kao preduvjetu za uživanje temeljnih prava tako da nitko ne bude zapostavljen 6 .

Izvješće o Povelji za 2023. bavi se djelotvornom sudskom zaštitom i pristupom pravosuđu jer su ta prava ključna za osiguravanje potpune primjene Povelje i propisa EU-a kojima se promiču i štite prava iz Povelje. Bez djelotvorne sudske zaštite pojedinci ne mogu učinkovito ostvariti svoja prava, uključujući temeljna prava.

Osim toga, djelotvornom sudskom zaštitom i pristupom pravosuđu promiče se kultura temeljnih prava i vladavine prava, kako je istaknuto u godišnjim izvješćima Komisije o vladavini prava 18 . Nacionalni sudovi i Sud Europske unije trebaju osigurati potpunu primjenu prava Unije u svim državama članicama te pravnu zaštitu prava pojedinaca na temelju tog prava 19 . U skladu s člankom 19. stavkom 1. UEU-a države članice moraju osigurati dostatne pravne lijekove kako bi osigurale djelotvornu sudsku zaštitu u područjima obuhvaćenima pravom Unije 20 .

Izvješće o Povelji stoga je dopuna godišnjim izvješćima Komisije o vladavini prava 21 , u kojima se u okviru stupa pravosuđa razmatraju pitanja neovisnosti pravosuđa, kvalitete i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava s obzirom na pristup pravosuđu za sve s pomoću sudskih i izvansudskih pravnih lijekova 22 . U tom se izvješću pristup pravosuđu razmatra iz perspektive temeljnih prava 23 , a pritom se taj pristup definira kao sposobnost svih osoba da traže i dobiju pravedno rješenje pravnih problema s pomoću niza pravnih i pravosudnih službi, na način koji je u skladu s temeljnim pravima 24 . Izvješćem se dopunjuju i druge relevantne političke inicijative, kao što su Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u 25 , strategije Unije ravnopravnosti 26 i akcijski plan za europsku demokraciju 27 .

U ovom se izvješću iznosi pregled relevantnog pravnog okvira EU-a i opis nedavnih događaja (2020. – 2023.). Budući da donosi prikaz elemenata koje su utvrdili dionici, u njemu su predstavljena postignuća i izazovi u državama članicama. Primjeri nacionalnih mjera nisu sveobuhvatni i uključeni su samo radi ilustracije.

2.Pravo Unije o djelotvornoj sudskoj zaštiti i pristupu pravosuđu

Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona u prosincu 2009. 33 Unija je razvila sveobuhvatan pravni okvir koji uključuje sudske i izvansudske pravne lijekove koje pojedinci mogu tražiti ako smatraju da su prekršena njihova prava utvrđena pravom Unije. S druge strane, nekoliko instrumenata EU-a ide korak dalje i osigurava minimalne standarde za djelotvornu sudsku zaštitu i pristup pravosuđu. Djelotvorna sudska zaštita predviđena pravom Unije primjer je načina na koji EU pridonosi svakodnevnom životu ljudi u različitim situacijama jer im omogućuje da uživaju svoja temeljna prava u skladu s Poveljom. U ovom se poglavlju prikazuje široko područje primjene prava Unije o djelotvornoj sudskoj zaštiti i pristupu pravosuđu. U praksi se ta pravila EU-a često primjenjuju zajedno s nacionalnim pravilima 34 , čime se naglašava komplementarnost djelovanja EU-a i država članica, kako je detaljnije opisano u poglavlju 3.

2.Olakšavanje pristupa pravosuđu s pomoću digitalizacije

Pristup pravosuđu može se olakšati poboljšanjem digitalizacije sudskih postupaka, čime pravosuđe postaje pristupačnije. Mogućnost podnošenja podnesaka i komunikacije sa sudovima elektroničkim putem te sudjelovanja u usmenim raspravama videokonferencijom može poboljšati pristup djelotvornom pravnom lijeku u razumnom roku u smislu članka 47. Povelje. Prijedlog uredbe o digitalizaciji pravosudne suradnje 35 pravna je osnova za upotrebu tehnologije za komunikaciju na daljinu za rasprave u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim učincima te za postupke pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.

Digitalizacija pravosuđa mora se pažljivo provesti i njome se mora osigurati poštovanje temeljnih prava, uključujući pravo na pošteno suđenje, djelotvoran pravni lijek i zaštitu osobnih podataka te prava na obranu u kaznenim postupcima 36 . Kako bi se osigurala dostupnost pravosudnih usluga i postupaka za osobe koje nemaju dostatne digitalne vještine ili pristup digitalnim alatima te osobama koje bi mogle imati poteškoća u pristupanju digitalnim pravosudnim okruženjima, trebalo bi zadržati i tradicionalne komunikacijske kanale i mogućnost osobnog sudjelovanja 37 . Aplikacije umjetne inteligencije isto mogu olakšati donošenje sudskih odluka, ali važno je osigurati njihovo pravilno funkcioniranje i ublažiti moguću pristranost koju može uključivati njihova primjena, među ostalim na temelju spola, „rasnog” 38 ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije 39 .

3.Prava u kaznenom postupku

U šest direktiva u okviru kaznenog procesnog prava Unije utvrđuju se minimalni standardi 40 za zaštitne mjere za osumnjičene i optužene osobe 41 . Primjenjuju se na osobe osumnjičene ili optužene da su počinile kazneno djelo i olakšavaju im pravnu zaštitu. Ti standardi primjerice obuhvaćaju pravo na tumačenje i prevođenje bitnih dokumenata za one koji ne govore ili ne razumiju jezik kaznenog postupka 42 ; pravo da budu brzo obaviješteni o svojim pravima i optužbama u skladu s nacionalnim pravom te da imaju pristup spisu predmeta 43 ; pravo na pristup odvjetniku te na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima tijekom trajanja lišenosti slobode; pravo osobe da se brani šutnjom i da ne inkriminira samu sebe; te pravo na pravnu pomoć 44 . Te su direktive dopunjene trima preporukama o zaštitnim mjerama za ranjive osobe 45 ; pravu na pravnu pomoć za osumnjičene ili optužene osobe 46 ; te postupovnim pravima osumnjičenih i optuženih osoba u istražnom zatvoru 47 .

Direktivama, osobito Direktivom 2016/343, utvrđena su temeljna načela kaznenog postupovnog prava kao što je pretpostavka nedužnosti. Pravilima EU-a 48 zabranjuje se preuranjeno javno upućivanje tijela na krivnju osumnjičene ili optužene osobe, predviđa se da bi teret dokazivanja za utvrđivanje krivnje trebao biti na državnom odvjetništvu te se utvrđuje pravo da se osoba brani šutnjom i da ne inkriminira samu sebe te da bude nazočna na suđenju 49 . Osim toga, kako bi se pokrili troškovi pravne pomoći, osumnjičene i optužene osobe koje nemaju dovoljno sredstava imaju pravo na pravnu pomoć 50 .

EU je uspostavio i posebne zaštitne mjere za predmete u kojima je osumnjičena ili optužena osoba dijete 51 . Države članice dužne su osigurati da se u svakoj odluci koja na njega utječe uzima u obzir ono što je u najboljem interesu djeteta tijekom cijelog postupka u skladu s člankom 24. stavkom 2. Povelje. Kad je riječ o ključnim postupovnim pravima, kao što je pravo na pristup odvjetniku, države članice moraju uspostaviti i primjenjivati strože standarde od onih koji se primjenjuju na odrasle osobe. Od država članica zahtijeva se i da uvedu ciljane zaštitne mjere i prava koji se odnose na djecu, uzimajući u obzir njihove potrebe i ranjivost te njihovu sposobnost razumijevanja i učinkovitog sudjelovanja u postupcima 52 . Situaciju svakog djeteta trebalo bi pojedinačno procijeniti, svako dijete ima pravo na pratnju nositelja roditeljske odgovornosti 53 , a njegovo ispitivanje trebalo bi prema potrebi zabilježiti te bi se prema njemu trebalo posebno postupati u slučaju oduzimanja slobode 54 . Komisijina procjena nacionalnih mjera za prenošenje pokazala je da postoje velike razlike, posebno zbog različitosti koje su svojstvene nacionalnim pravosudnim sustavima i različitih standarda koji se odnose na pravosuđe prilagođeno djeci 55 .

4.Instrumenti pravosudne suradnje u kaznenim stvarima

Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima uređena je s pomoću nekoliko instrumenata čiji je cilj poboljšati učinkovito sudovanje u prekograničnim predmetima i osigurati djelotvornu sudsku zaštitu dotičnih pojedinaca. Europskim uhidbenim nalogom 56 (EUN) nastoji se izbjeći produženo zadržavanje predmetne osobe tako što se od država članica zahtijeva da brzo obrade odluke povezane s EUN-om 57 . Komisija je nedavno predložila zajednička pravila prema kojima se kazneni postupci mogu prenijeti iz jedne države članice u drugu 58 , koja uključuju odredbe o pravu na djelotvoran pravni lijek protiv odluke o prihvaćanju prijenosa. Uredbom o elektroničkim dokazima 59 tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima omogućit će se brže pribavljanje elektroničkih dokaza. U skladu s člankom 47. Povelje ona daje pravo na djelotvoran pravni lijek svakoj osobi čiji su podaci zatraženi.

5.Prava žrtava

EU je uspostavio sveobuhvatne standarde temeljnih prava za potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela u Direktivi o pravima žrtava 60 , kojom se od država članica zahtijeva da osiguraju da se žrtve svih kaznenih djela priznaju kao žrtve i da se prema njima postupa s poštovanjem te na profesionalan i nediskriminirajući način. Olakšava im se pristup pravosuđu jer se države članice obvezuje na pružanje informacija o postupcima te na pružanje potpore i zaštite žrtvama u skladu s njihovim pojedinačnim potrebama. Žrtve, primjerice, imaju pravo biti saslušane tijekom kaznenog postupka i pružiti dokaze, imaju pravo na pristup pravnoj pomoći ako sudjeluju u kaznenom postupku kao stranke i pravo na odluku o naknadi štete od počinitelja. Radi daljnjeg jačanja prava žrtava 61 Komisija je donijela prijedlog izmjene Direktive o pravima žrtava 62 kako bi im se pružile bolje informacije, potpora i zaštita putem, primjerice, pristupa e-pravosuđu te kako bi im se omogućilo učinkovitije sudjelovanje u kaznenim postupcima.

Posebno zakonodavstvo EU-a sadržava ciljana pravila kojima se štite prava žrtava određenih vrsta kaznenih djela 63 . Direktivom o suzbijanju trgovanja ljudima 64 od država članica zahtijeva se da osiguraju primjerenu zaštitu žrtava trgovanja ljudima, među ostalim s pomoću programa zaštite svjedoka, te da im omoguće pristup pravnom savjetovanju i zastupanju. Osim toga, djeca žrtve imaju pravo na zastupnika i na mjere prilagođene djeci tijekom razgovora i kaznenog postupka. Nakon evaluacije Direktive o suzbijanju trgovanja ljudima Komisija je predložila modernizaciju okvira za suzbijanje trgovanja ljudima i uklanjanje nedostataka u identifikaciji i usmjeravanju žrtava kako bi mogle primiti pomoć i potporu 65 . Osim toga, Komisija je i dalje usredotočena na provedbu Direktive EU-a o suzbijanju trgovanja ljudima i Strategije EU-a za suzbijanje trgovine ljudima (2021. – 2025.) 66 , posebno kad je riječ o zaštiti žrtava u kaznenim postupcima i pristupu naknadi.

Djeca žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja zaštićena su Direktivom o seksualnom zlostavljanju djece 67 , kojom se sve osobe koje znaju za ili sumnjaju u seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece potiču da ga prijave. Komisija je u svibnju 2022. predložila 68 posebna pravila o seksualnom zlostavljanju i iskorištavanju djece na internetu, uključujući mjere za prijavljivanje i uklanjanje sadržaja koji sadržava zlostavljanje te za potporu žrtvama u uklanjanju materijala koji prikazuje njihovo zlostavljanje.

Osim toga, prijedlogom direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji 69 nastoji se poboljšati pristup pravosuđu za žrtve rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji uvažavanjem njihovih specifičnih potreba 70 . Predlaže se i kriminalizacija određenih oblika nasilja koji nerazmjerno pogađaju žene, kao što su silovanje na temelju nedostatka pristanka te genitalno sakaćenje žena i neki oblici rodno uvjetovanog nasilja na internetu 71 .

6.Ostale situacije povezane s ranjivošću

Osobe koje prijave nezakonite ili nemoralne aktivnosti o kojima saznaju na radnom mjestu („zviždači”) u ranjivom su položaju u odnosu na poslodavce. Direktivom o zaštiti zviždača 72 zabranjuju se svi oblici odmazde i zahtijevaju se sankcije za njih, a zviždačima se osigurava niz pravnih mjera, uključujući vraćanje na posao ili naknadu pretrpljene štete i privremenu pomoć kako bi se zaustavile prijetnje ili osvećivanje.

Novinari, borci za ljudska prava i drugi uključeni u javnu raspravu o pitanju od javnog interesa nalaze se u sličnom ranjivom položaju kad se suočavaju sa strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja, poznatima kao „SLAPP-ovi”. Prijedlogom iz 2022. 73 sucima bi se omogućilo da brzo odbace takve očito neosnovane tužbe i uspostavilo bi se nekoliko postupovnih jamstava i pravnih lijekova, kao što su potpuna naknada troškova, naknada štete i novčane kazne 74 . Komisija je objavila i preporuke državama članicama o mjerama za zaštitu novinara i medijskih djelatnika 75 .

Cilj je tog nedavnog prijedloga 76 povećati zaštitu odraslih osoba u prekograničnim situacijama i pridonijeti zaštiti njihovih temeljnih prava ako odrasle osobe zbog oštećenja ili nedostatka osobnih sposobnosti ne mogu zaštititi vlastite interese. Cilj je prijedloga osigurati brzo priznavanje mjera koje se odnose na njihovu zaštitu ili pravnu sposobnost i poštovanje unaprijed izraženih želja s pomoću „ovlasti za zastupanje”.

Prijedlogom o priznavanju roditeljstva 77 među državama članicama iz 2022. nastoji se ojačati zaštita temeljnih prava djece u prekograničnim situacijama, kao što su njihova prava koja proizlaze iz roditeljstva u drugoj državi članici, uključujući njihovo pravo na roditeljsko zastupanje u pitanjima kao što su zdravlje i školovanje. Stoga bi roditelji djeteta u jednoj državi članici i dalje bili roditelji djeteta u drugim državama članicama, što danas nije uvijek slučaj.

7.Žrtve diskriminacije 

Djelotvorna sudska zaštita žrtava diskriminacije već je desetljećima ključni element prava Unije, u okviru kojeg se u nekoliko direktiva o jednakosti 78 predviđa pravo na pristup sudskim postupcima za podnošenje pritužbi na diskriminaciju i pravo udruga da interveniraju na sudu u ime žrtava ili u svrhu potpore žrtvama. Direktivom o transparentnosti plaća 79 radnike se potiče da ostvaruju pravo na jednaku plaću žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. U upravnim ili sudskim postupcima žrtve mogu zastupati udruge, predstavnici radnika te tijela, kao što su tijela za jednakost ili sindikati. Te udruge i tijela mogu pomoći žrtvama u traženju pravne zaštite 80 , podupirati strateške sporove 81 ili tražiti kolektivnu pravnu zaštitu 82 , posebno jer se pravom Unije zabranjuje i diskriminacija u okviru koje nije moguće identificirati pojedinačnu žrtvu 83 .

U skladu s direktivama o jednakosti države članice moraju predvidjeti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne u slučajevima diskriminacije, kao što su novčana kazna, naknada, sudski nalog za počinitelje kaznenih djela da poduzmu određene radnje ili da se suzdrže od njih, objavljivanje prijestupa, zahtijevanje isprika ili izricanje kaznenih sankcija 84 .. 

Cilj je novih zakonodavnih prijedloga ojačati ulogu tijela za jednakost 85 , posebno njihovu neovisnost, resurse i ovlasti, kako bi se mogla učinkovitije boriti protiv diskriminacije. Tijela za jednakost ključna su za pomoć žrtvama diskriminacije i osiguravanje provedbe prava EU-a o nediskriminaciji. Tijela za jednakost bila bi ovlaštena za zaprimanje pritužbi o diskriminaciji, istragu, savjetovanje žrtava, predlaganje alternativnog rješavanja sporova, izdavanje mišljenja ili odluka te sudjelovanje u sudskim postupcima u svojstvu stručnjaka, u ime jedne ili više žrtava, kao potpora žrtvama ili u vlastito ime 86 .

EU je isto stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, kojom se utvrđuje obveza osiguravanja djelotvornog pristupa pravosuđu za osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima 87 , te je donio Europski akt o pristupačnosti 88 .

Europski akt o pristupačnosti dopunjen je Direktivom o pristupačnosti interneta 89 kojom se zahtijeva da internetske stranice i mobilne aplikacije tijela javnog sektora, uključujući pravosudna tijela, budu pristupačne osobama s invaliditetom i starijim osobama.

Govorom mržnje i zločinima iz mržnje krše se temeljna prava žrtava na dostojanstvo i jednakost. Kako bi se pridonijelo djelotvornoj sudskoj zaštiti žrtava govora mržnje i zločina iz mržnje, države članice su u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća o suzbijanju rasizma i ksenofobije 90 dužne kriminalizirati javno poticanje na nasilje i mržnju na temelju rase, boje kože, vjere, podrijetla, nacionalnog ili etničkog podrijetla te pri izricanju presude počiniteljima kaznenih djela na odgovarajući način uzeti u obzir rasističke motive 91 . Nacionalna tijela moraju istražiti, kazneno goniti i voditi sudske postupke u slučajevima navodnog zločina ili govora motiviranih mržnjom. Nadalje, Komisija je 2021. 92 predložila dodavanje govora mržnje i zločina iz mržnje u područja „kriminaliteta u EU-u” utvrđena u članku 83. stavku 1. UFEU-a. Nakon što Vijeće donese odluku, Komisija bi imala mogućnost predložiti zakonodavstvo kojim bi se na razini EU-a osigurao snažan kaznenopravni odgovor na govor mržnje i zločine iz mržnje na temelju drugih razloga osim rasizma i ksenofobije.

8.Zaštita okoliša

Kad je riječ o zaštiti okoliša, pristup pravosuđu znatno je poboljšan 93 izmijenjenom Aarhuškom uredbom 94 , kojom se organizacijama za zaštitu okoliša i drugim pripadnicima javnosti omogućuje da od institucija EU-a zatraže da njihove odluke budu u skladu s pravom okoliša EU-a 95 . Organizacije za zaštitu okoliša već su iskoristile tu mogućnost tražeći reviziju propisa koji se odnose na pesticide, ribarstvo, taksonomiju, nacionalne klimatske i energetske planove, energiju iz obnovljivih izvora i planove u okviru zajedničke poljoprivredne politike 96 .

Komisija je objavila i smjernice o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša 97 i informativne članke o e-pravosuđu 98 s obzirom na primjenjiva pravila u svakoj državi članici 99 te je utvrdila na koji se način pravna zaštita pruža u okviru zakonodavstva svake države članice kojim se provodi Aarhuška konvencija 100 .

Nadalje, prijedlogom direktive o kaznenim djelima protiv okoliša 101 predviđa se pomoć i potpora osobama koje prijavljuju kaznena djela protiv okoliša. Prijedlozima direktive o industrijskim emisijama 102 , direktive o kvaliteti zraka 103 i direktive o otpadu 104 omogućio bi se pristup naknadi za zdravstvene probleme uzrokovane povredama relevantnih odredbi. Prijedlozima o kvaliteti zraka, otpadu, praćenju tla 105 , obnovi prirode 106 i direktivom o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš 107 isto bi se ojačalo pravo na djelotvoran pravni lijek uvođenjem prava na korištenje pravnih lijekova u slučaju povrede relevantnih odredbi prava Unije 108 .

9.Prava potrošača i alternativni mehanizmi za rješavanje sporova

Mehanizam kolektivne pravne zaštite 109 omogućuje imenovanim organizacijama potrošača i javnim tijelima da u ime skupina potrošača pokrenu predstavničke tužbe pred nacionalnim sudovima, uključujući prekogranične tužbe koje se odnose na nekoliko država članica. Tim se kolektivnim tužbama može pokušati zaustaviti nezakonite prakse i tražiti pravna zaštita, kao što je naknada, zamjena ili popravak. Osim toga, upotrebom internetskog alata olakšava se suradnja između država članica, sudaca i predstavnika potrošača u provedbi prava potrošača u EU-u 110 . Direktivom o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima 111 zahtijeva se i da se potrošačima osiguraju učinkoviti pravni lijekovi protiv nepoštenih ugovornih odredaba koje primjenjuju trgovci.

Izvansudsko rješavanje sporova za potrošače isto će se tako ubrzati i olakšati nedavnim prijedlogom o izmjeni Direktive o alternativnom rješavanju sporova (ARS) 112 , čime bi se poboljšala dostupnost personalizirane potpore za potrošače, posebno one koji su ranjivi. Kontaktne točke u državama članicama mogu olakšavati komunikaciju između potrošača i trgovaca, pomagati u postupku alternativnog rješavanja sporova te davati informacije o pravima potrošača i pravnoj zaštiti.

Osim toga, SOLVIT, mreža EU-a za rješavanje problema za poduzeća i potrošače, omogućuje alternativni pristup rješavanju sporova bez potrebe za savjetovanjem s odvjetnikom ili obraćanjem sudu 113 . U području prometa inicijativom „Bolja zaštita putnika i njihovih prava” nastoji se osigurati bolje informiranje putnika o njihovim pravima, djelotvorniji sustav rješavanja pritužbi, bolja provedba prava putnika i proširenje prava putnika na multimodalna putovanja (kad se putnik koristi različitim načinima prijevoza na istom putovanju) 114 .

10.Uredba o internetskom sadržaju i zaštita podataka

Zbog stalnog razvoja digitalizacije ističe se važnost osiguravanja djelotvorne sudske zaštite povezane s internetskim aktivnostima. Kad je riječ o moderiranju internetskog sadržaja, Aktom o digitalnim uslugama 115 osigurava se pravna zaštita primateljima usluga internetskog posredovanja. Aktom o digitalnim uslugama uspostavlja se mehanizam obavješćivanja i djelovanja kojim se korisnicima omogućuje da signaliziraju i zatraže uklanjanje nezakonitog sadržaja. Tim se aktom od internetskih platformi zahtijeva da uspostave interni sustav za rješavanje pritužbi kako bi korisnici mogli besplatno podnositi pritužbe elektroničkim putem te mehanizam za izvansudsko rješavanje sporova 116 . Njime se utvrđuje i pravo na podnošenje pritužbi protiv pružatelja usluga u državi članici u kojoj se primatelj usluge nalazi ili ima poslovni nastan. Korisnici mogu ovlastiti tijelo, organizaciju ili udrugu da ostvari to pravo u njihovo ime. Korisnici mogu zatražiti naknadu od pružatelja usluga posredovanja za bilo kakvu štetu ili gubitak koji su pretrpjeli zbog toga što su ti pružatelji usluga prekršili svoje obveze iz Akta o digitalnim uslugama. Direktiva o elektroničkoj trgovini 117 sadržava postupovna jamstva za izvansudsko rješavanje sporova i pravne lijekove koji se odnose na usluge informacijskog društva.

Uredbom o terorističkom sadržaju na internetu 118 od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju zahtijeva se da obavijeste pružatelje sadržaja ako je njihov sadržaj uklonjen ili mu je pristup blokiran nakon što je nacionalno nadležno tijelo poslalo nalog za uklanjanje. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju dužni su uspostaviti učinkovite mehanizme za podnošenje pritužbi za korisnike čiji je sadržaj uklonjen ili je pristup tom sadržaju blokiran u EU-u.

Na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka 119 ispitanici imaju pravo podnijeti pritužbu protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade nacionalnom nadzornom tijelu ili nadležnom sudu ako smatraju da su njihovi osobni podaci obrađeni protivno pravilima Opće uredbe o zaštiti podataka. Osim toga, ispitanici mogu ovlastiti neprofitno tijelo, organizaciju ili udrugu da podnese pritužbu u njihovo ime te imaju pravo na naknadu za materijalnu ili nematerijalnu štetu prouzročenu povredom. Općom uredbom o zaštiti podataka nacionalnim nadzornim tijelima daju se čvrste ovlasti za istraživanje povreda i poduzimanje korektivnih mjera, među ostalim izricanjem upravnih novčanih kazni.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti tih nadzornih tijela i nadovezujući se na prava zaštićena Općom uredbom o zaštiti podataka, na temelju Prijedloga uredbe o europskom prostoru za zdravstvene podatke 120 nastaje pravo na podnošenje pritužbi tijelima nadležnima za digitalno zdravstvo, javnim tijelima koja trebaju uspostaviti države članice.

11.Azil i migracije

Pravom EU-a o azilu i migracijama predviđa se niz zaštitnih mjera kako bi se osigurala pravna zaštita osoba koje dolaze u EU i traže azil ili boravište. U okviru područja primjene zajedničkog europskog sustava azila direktivama i uredbama predviđa se mogućnost da podnositelji zahtjeva za azil osporavaju odluke upravnih tijela.

U skladu s Direktivom o postupcima azila 121 tražitelji azila koji podnesu žalbu protiv odbijanja svojeg zahtjeva općenito imaju pravo ostati na državnom području države članice do ishoda žalbe ili dok sud ne donese odluku. Države članice moraju zajamčiti pravo podnositelja zahtjeva na djelotvoran pravni lijek protiv svake odluke o njihovu zahtjevu za međunarodnu zaštitu te protiv odbijanja ponovnog pokretanja postupka razmatranja zahtjeva nakon njegove obustave i odluka o oduzimanju međunarodne zaštite. Osim toga, podnositelji zahtjeva koji su ispunili uvjete za dobivanje supsidijarne zaštite mogu podnijeti žalbu protiv odluke kojom se njihov zahtjev za dobivanje statusa izbjeglice smatra neosnovanim. Naposljetku, žaliteljima se moraju zajamčiti postupovna jamstva istovjetna onima koja se primjenjuju tijekom ispitivanja u prvom stupnju, kao što su besplatna pravna pomoć i zastupanje koje pružaju nadležne osobe u skladu s nacionalnim pravom. Uredbom Dublin III 122 podnositeljima zahtjeva kojima je izdana odluka o transferu omogućuje se i podnošenje žalbe ili preispitivanje, čime se osigurava nekoliko postupovnih jamstava, uključujući pravo na ostanak na državnom području države članice u kojoj se nalazi podnositelj zahtjeva, odgodu transfera do okončanja žalbe ili preispitivanja te pristup besplatnoj pravnoj i jezičnoj pomoći tijekom cijelog žalbenog postupka ili postupka preispitivanja.

U svim direktivama o zakonitoj migraciji od država članica zahtijeva se da, uz zadržavanje znatnog diskrecijskog prava, osiguraju da se odluke o odbijanju zahtjeva, povlačenju odobrenja ili odbijanju produljenja odobrenja mogu pobijati ili da se protiv njih može podnijeti žalba 123 . Osim toga, Direktivom o vraćanju omogućuje se državljanima trećih zemalja koji nemaju pravo boravka u državi članici da zatraže preispitivanje odluka o njihovu vraćanju pred nadležnim sudskim ili upravnim tijelom ili tijelom koje se sastoji od nepristranih i neovisnih članova 124 . Osim toga, u kontekstu europskog integriranog upravljanja granicama Komisija je preporučila da bi „države članice trebale operativno razviti i održavati nacionalni mehanizam za praćenje temeljnih prava u odnosu na upravljanje granicama i vraćanje”, koji bi trebao uključivati „nadzor postojećih mehanizama pravne zaštite ili doprinos njima”, kao što su mehanizmi za izvješćivanje o incidentima ili podnošenje pritužbi 125 .

Kad je riječ o zapošljavanju državljana trećih zemalja, Direktivom o sankcijama za poslodavce 126 državljanima trećih zemalja kojima nije dopušten boravak u državi članici daje se pravo da potražuju neisplaćene plaće i podnose pritužbe protiv poslodavaca u slučajevima iskorištavanja 127 . Direktiva o sezonskim radnicima 128 sadržava odredbe kojima se sezonskim radnicima iz trećih zemalja omogućuje podnošenje pritužbi protiv poslodavaca. Prijedlog za proširenje tog prava na sve radnike iz trećih zemalja uključen je u prijedlog revizije Direktive o jedinstvenoj dozvoli 129 . Komisija je revidirala i Direktivu o plavoj karti kako bi se od država članica zahtijevalo da osiguraju djelotvoran pravni lijek za sve negativne odluke o boravišnim i radnim dozvolama izdane visokokvalificiranim radnicima 130 .

3.Mjere država članica za osiguravanje djelotvorne sudske zaštite

Države članice dužne su osigurati da različiti akteri u lancu provedbe Povelje u praksi primjenjuju temeljna prava u korist svih 131 . U skladu s člankom 19. UEU-a dužne su pružati djelotvornu sudsku zaštitu na svojem državnom području, s pomoću sustava sudova ili izvansudskih tijela. Sve države članice koje su sudjelovale u savjetovanjima u pripremi ovog izvješća navele su niz dostupnih sudskih i izvansudskih pravnih lijekova. U ovom se poglavlju daje pregled nedavnih događanja koja navodi više država članica.

3.1.Olakšavanje pristupa pravosuđu s pomoću digitalizacije

Više država članica smatra da su rješenja e-pravosuđa ključna za poboljšanje pristupa pravosuđu. Korisnicima omogućuju da brže i lakše ostvaruju svoja prava 132 . Digitalne pravosudne usluge moderne su i omogućuju veću dostupnost, pa čak i prilagodbu pravosudnih usluga te njihovo kontinuirano pružanje tijekom kriza 133 .

Mnoge države članice rade na poboljšanju digitalne dostupnosti pravosuđa 134 . Primjerice, u Rumunjskoj je digitalizacija pravosudnog sustava ubrzana za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 135 . Slovačka financira mjere za unapređenje digitalizacije pravosuđa u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, čime se ta zemlja priprema za pristupanje sustavu eCodex 136 .

Nedostatak digitalnih vještina, pitanja povezana s interoperabilnošću IT sustavâ i digitalna sigurnost navode se kao glavni izazovi u tom pogledu 137 . I Švedska smatra da određeni aspekti digitalizacije, kao što su rasprave putem videozapisa, možda nisu prikladni u svim predmetima 138 .

Savjetovanja pokazuju i da se u okviru inicijativa e-pravosuđa uspostavljaju razne funkcije 139 . U Njemačkoj je slanje dokumenata putem internetskog alata obvezno za odvjetnike, nadležna tijela i javne subjekte. Svi ostali mogu dobrovoljno obavljati pravne poslove elektroničkim putem 140 . U Francuskoj građani lakše pronalaze sudove, odvjetnike i javne bilježnike upotrebom mobilne aplikacije 141 . Međutim, neki ispitanici u anketi Platforme za temeljna prava komentirali su složenost i djelomičnu nedostupnost digitalnih alata, primjerice zbog povećanja troškova za odvjetnike i klijente, nedostataka u sustavu ili zbog toga što je dostupnost ograničena na ovlaštene odvjetnike 142 .

3.2.Postupovna prava

Kako je navedeno u poglavlju 2., dostupnost dostatnih informacija o sudskim i izvansudskim pravnim lijekovima i o tome kako se mogu iskoristiti ključna je za olakšavanje pristupa pravosuđu za svakoga. Kad je riječ o informiranju javnosti o pravosudnom sustavu i dostupnim pravnim lijekovima, sve države članice upućuju na informacije objavljene na posebnoj službenoj internetskoj stranici pravosudne uprave ili relevantnog ministarstva 143 . Primjerice, u Luksemburgu su informacije o pravnoj pomoći, sudskim pristojbama, postupovnim pravima i objavljenim presudama dostupne na internetu, zajedno s obrascima za kontakt ili e-adresama za upite građana 144 .

Odgovori na anketu Platforme za temeljna prava pokazuju da se informacije uglavnom pružaju strankama u kaznenom postupku (59 od 115 ispitanika) i upravnim postupcima (45), ali znatno manje strankama u građanskim postupcima (36) ili osobama koje pokušavaju pristupiti izvansudskim pravnim lijekovima (31) 145 .

Važan je i pristup usmenom i pismenom prevođenju kako bi se izbjeglo stvaranje prepreka pristupu pravosuđu za osobe koje ne poznaju službeni jezik predmetne zemlje. Nekoliko država članica koje su sudjelovale u savjetovanjima osigurava besplatno tumačenje i prevođenje za osumnjičene i optužene osobe u kaznenim postupcima 146 .

Međutim, područje primjene tog prava razlikuje se među državama članicama. Osim u kaznenim postupcima, tumačenje i prevođenje relevantnih sudskih dokumenata osigurava se u određenim državama članicama i u građanskopravnim predmetima ili za potrebe građanskih stranaka u kaznenim postupcima 147 . Neke države članice proširile su dostupnost usmenog i pismenog prevođenja na žrtve kaznenih djela 148 i upravne postupke 149 . U tom pogledu neke posebno navode predmete koji se odnose na useljavanje 150 ili na maloljetnike bez pratnje i njihove skrbnike 151 . U Hrvatskoj je pučka pravobraniteljica preporučila da usmeno i pismeno prevođenje bude dostupno na nekoliko jezika u predmetima koji se odnose na prava radnika ili međunarodnu zaštitu 152 .

U građanskopravnim predmetima države članice obično zahtijevaju od osoba koje nisu izvorni govornici da sami snose troškove usmenog i pismenog prevođenja. Ovisno o financijskoj situaciji i uvjetima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu ti se troškovi mogu pokriti u okviru pravne pomoći. Pravna pomoć općenito se može upotrijebiti za pokrivanje troškova usmenog i pismenog prevođenja za osobe bez sredstava 153 . U Finskoj se preliminarni izračun materijalnih prava i zahtjeva za pravnu pomoć može izraditi u okviru sustava upravljanja predmetima pravne pomoći 154 .

U anketi provedenoj u okviru Platforme za temeljna prava 82 od 115 ispitanika potvrdilo je da su usluge usmenog i pismenog prevođenja najčešće korištene mjere kojima se uklanjaju prepreke kad je riječ o pristupu sudskim i izvansudskim pravnim lijekovima u vlastitoj državi članici, nakon čega slijedi pravna pomoć (79/115) 155 .

3.3.Prava žrtava

U okviru savjetovanja provedenih radi prikupljanja informacija za ovo izvješće većina država članica navela je nove mjere uvedene za zaštitu žrtava kaznenih djela. Primjerice, u Rumunjskoj ciljane službe za potporu žrtvama kaznenih djela pružaju usluge potpore žrtvama u okviru mreže od 47 ureda na razini cijele zemlje 156 . Dva najveća prvostupanjska suda u Sloveniji imaju specijalizirane odjele za potporu žrtvama koji omogućavaju susrete između sudaca i žrtava (uglavnom žrtve rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja u obitelji) kako bi se izbjegao nepotreban kontakt s navodnim počiniteljem i donijele odluke o zaštitnim mjerama 157 .

Austrija pruža besplatnu psihosocijalnu potporu žrtvama tijekom kaznenih i građanskih postupaka 158 . U Njemačkoj se Zakonom o kaznenom postupku od sudova zahtijeva da osiguraju psihosocijalnu pomoć. I žrtve teških nasilnih ili seksualnih kaznenih djela mogu zatražiti da se njihovu predmetu besplatno dodijeli osoba za pružanje psihosocijalne pomoći 159 . U Švedskoj se može besplatno imenovati i odvjetnik za zaštitu interesa žrtava i podnošenje zahtjeva za naknadu štete u kaznenim predmetima 160 . U Grčkoj je psihosocijalna potpora dostupna samo žrtvama trgovanja ljudima 161 . U Hrvatskoj je pučka pravobraniteljica preporučila ciljano osposobljavanje o pravima žrtava i uspostavu posebnih odjela za potporu žrtvama i svjedocima na svim sudovima 162 .

Osim toga, gotovo trećina ispitanika u anketi Platforme za temeljna prava (31/115) složila se da je ranjivim strankama omogućeno sudjelovanje u ubrzanim postupcima 163 . Primjerice, u Cipru i Njemačkoj predmeti koji uključuju seksualno nasilje ili djecu mogu se obrađivati kao prioritetni predmeti 164 . U Belgiji je Zakonom o sudovima predviđena ubrzana mjera u predmetima koji se odnose na prekograničnu roditeljsku odgovornost i zaštitu djece (primjerice u slučajevima međunarodne otmice djece) 165 .

Kad je riječ o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji, neke su države članice nedavno omogućile tijelima kaznenog progona da informacije za kontakt žrtava daju centru za potporu, koji na vlastitu inicijativu stupa u kontakt sa žrtvom i nudi potporu nakon prijave kaznenog djela 166 . Uložen je određeni trud i kako bi se osigurala dostupnost ciljane potpore. Finska je, primjerice, uspostavila mrežu od 24 centra za potporu žrtvama seksualnog nasilja u cijeloj zemlji 167 . U Švedskoj su dostupne posebne jedinice skrbi za žrtve seksualnog nasilja i zlostavljanja 168 . U Hrvatskoj je Ured za ravnopravnost spolova izradio smjernice za policijske i pravosudne djelatnike o obradi seksualnih kaznenih djela 169 .

Kako je navedeno u strategiji o Povelji i izvješću o Povelji za 2022., ključni partneri u lancu izvršavanja Povelje su i organizacije civilnog društva. U savjetovanjima provedenima u okviru strategije o Povelji 80 % organizacija civilnog društva koje su odgovorile potvrdilo je da im se ljudi obraćaju u potrazi za informacijama o svojim pravima. Velika većina (85 %) organizacija civilnog društva provela je i aktivnosti poboljšanja informiranosti o temeljnim pravima 170 . U savjetovanjima provedenima radi prikupljanja informacija za ovo izvješće nekoliko je država članica navelo ključni doprinos organizacija civilnog društva u pružanju pravne i drugih vrsta pomoći onima kojima je potrebna 171 . Primjerice, u Njemačkoj su tijela sklopila sporazume o suradnji sa savjetodavnim centrima kojima upravljaju organizacije civilnog društva i koji pružaju potporu u slučajevima trgovanja ljudima u gotovo svim saveznim zemljama 172 .

3.4.Pravosuđe prilagođeno djeci

Savjetovanja pokazuju da države članice sve više poduzimaju namjenske mjere kako bi zajamčile pravnu zaštitu koja je posebno prilagođena djeci 177 . Nedavne inicijative za pravosuđe prilagođeno djeci bile su usmjerene na uređenje posebnih prostorija za saslušanje djece, dostupnost pravne pomoći i zastupanja za djecu te na pružanje specijaliziranog osposobljavanja za pravosudne stručnjake kako bi se osiguralo da djeca koja su osumnjičenici, optuženici, žrtve i svjedoci mogu učinkovito sudjelovati u postupcima na način koji je primjeren njihovoj dobi. U većini država članica 178 sudovi su dužni obavijestiti dijete o postupku i objasniti njegove posljedice na način prilagođen djetetu 179 .

Neke države članice uspostavile su i specijalizirane sudove ili tužiteljstvo za predmete koji uključuju djecu. Cipar je 2021. izmijenio zakonodavstvo kako bi dao prednost izvansudskim postupcima za maloljetne prijestupnike i uspostavio specijalizirane sudove za djecu 180 . U Njemačkoj sudovi za mladež i tužitelji brinu za to da predmete koji uključuju maloljetnike rješavaju pravni stručnjaci s odgovarajućim obrazovanjem i osposobljavanjem 181 .

Posljednjih su godina poduzete i inicijative za poboljšanje mogućnosti djece da prijave kazneno djelo. U Španjolskoj su uvedene mjere ranog otkrivanja kako bi se utvrdilo nasilje nad djecom, uključujući strožu obvezu osoba u kontaktu s djecom da prijave sumnju na zlostavljanje. Nadalje, funkcija koordinatora za dobrobit i zaštitu postala je obvezna u školama 182 .

Slično tome, mnoge države članice povećale su mogućnost da djeca prijavljuju kaznena djela i sudjeluju u sudskim postupcima uz pomoć pravnog zastupnika kojeg imenuje sud 183 . Pomoć neutralne treće strane posebno je važna ako je osumnjičena ili optužena osoba roditelj. U Austriji se imenuje branitelj djeteta kako bi se djeci omogućilo sudjelovanje u postupku bez opterećivanja te kako bi se smanjili sukobi odanosti 184 . Slično tome, u Nizozemskoj se u skladu s Građanskim zakonikom može imenovati skrbnik za djecu kako bi se zaštitio najbolji interes djeteta ili na zahtjev djeteta 185 .

Nekoliko država članica navodi osiguravanje namjenskih dječjih prostorija na sudovima 186 . U Slovačkoj se opremaju obiteljske prostorije kako bi se olakšali razgovori s djecom ili drugim ranjivim pojedincima 187 . U Francuskoj razgovore s djecom žrtvama mogu provoditi istražitelji u civilnim uniformama u prostoriji s igračkama, mikrofonima i kamerama. Dječji psihijatar prati i tumači ponašanje djeteta iz kontrolne prostorije 188 .

Države članice sve više uzimaju u obzir potrebe djece pri organizaciji službi za potporu žrtvama. U Španjolskoj se u okviru kaznenog postupka koji uključuje nasilje nad djetetom ili adolescentom dijete žrtvu mora uputiti Uredu za pomoć žrtvama 189 . Rumunjska je u suradnji s FRA-om pokrenula projekt kako bi se uspostavio kaznenopravni sustav pristupačan djeci žrtvama 190 . Slično tome, Poljska je u suradnji s UNICEF-om 191 uspostavila dežurne telefonske službe za pravna pitanja za djecu, uključujući djecu izbjeglice iz Ukrajine 192 .

Međutim, uz te pozitivne primjere neki su ispitanici tijekom savjetovanja spomenuli i nedostatak informacija prilagođenih djeci i smještaja primjerenog dobi, koji bi olakšali sudjelovanje djece u postupcima, manjak specijaliziranih sudova ili pravnih stručnjaka te zaštitu maloljetnih stranaca bez pratnje 193 . Predložena poboljšanja uključuju bolje praćenje provedbe zakona prilagođenih djeci, jačanje prava djece na podnošenje pritužbi i osiguravanje protokola za pravosudne stručnjake koji se bave predmetima koji uključuju djecu 194 .

Djeca migranti suočavaju se s posebnim problemima kad je riječ o pristupu mehanizmima za podnošenje pritužbi 195 . Odbor UN-a za prava djeteta naglasio je da je djeci tražiteljima azila, djeci izbjeglicama i djeci migrantima, uključujući djecu bez osobnih dokumenata i razdvojenu djecu, potrebna besplatna pravna pomoć, usmeno prevođenje i druga pomoć kako bi se osiguralo da se njihova stajališta na odgovarajući način uzmu u obzir pri donošenju odluka koje se na njih odnose 196 . Potrebno je i osposobljavanje i dostupnost odvjetnika, posebno za djecu koja žive u kampovima i prihvatnim centrima, kako bi se osigurao pristup pravosudnim mehanizmima prilagođenima djeci i pravnim lijekovima za osporavanje svih odluka povezanih s njihovim migracijskim statusom 197 .

3.5.Prava žrtava diskriminacije

Nacionalne institucije za ljudska prava, tijela za jednakost i pravobranitelji promiču temeljna prava 198 i često su prve kontaktne točke sa žrtvama diskriminacije  199 . Pružaju smjernice i besplatnu pravnu pomoć pojedincima koji su navodno doživjeli diskriminaciju, prate primjenu prava o jednakosti i nediskriminaciji i primjenu Povelje te provode informiranje 200 . Mogu i istraživati slučajeve diskriminacije i provoditi aktivnosti osposobljavanja 201 . U trećini država članica tijela za jednakost ovlaštena su za donošenje obvezujućih odluka u slučajevima diskriminacije 202 . Osim toga, većina nacionalnih institucija za ljudska prava i tijela za jednakost imaju aktivnu procesnu legitimaciju za pružanje potpore ili zastupanje žrtava na sudu 203 . Neke nacionalne institucije za ljudska prava ovlaštene su i za pokretanje strateških sudskih sporova te za intervencije pred ustavnim sudovima kako bi mogle osporiti ustavnost pravnih akata 204 .

ENNHRI je 2022. i 2023. utvrdio da postoje prepreke pristupu pravosuđu za ranjive skupine u EU-u, među ostalim za osobe s niskim prihodima, djecu, žene, žrtve nasilja u obitelji, trgovanja ljudima i izrabljivanja radne snage, migrante i podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu te etničke manjine 205 . Velik je problem nedovoljno prijavljivanje. Žrtve često nisu voljne pokrenuti sudski postupak zbog troškova spora, složenosti postupaka i vremenskih ograničenja 206 .

Neke države članice navele su nedavno poduzete mjere za poboljšanje dostupnosti pravnih lijekova 207 . Primjerice, u Bugarskoj su uspostavljeni regionalni uredi za zaštitu od diskriminacije kako bi se javnost bolje informirala o zaštiti i pravnoj pomoći 208 .

Određene države članice uspostavile su mehanizme kolektivne pravne zaštite u području borbe protiv diskriminacije. Primjerice, u Francuskoj predstavnički sindikati i udruženja za borbu protiv diskriminacije mogu pokrenuti grupne tužbe protiv diskriminirajućih praksi 209 . U Mađarskoj organizacije civilnog društva i organizacije za zastupanje interesnih skupina mogu zatražiti istragu potencijalnih povreda jednakog postupanja 210 .

3.6.Prava potrošača i alternativno rješavanje sporova

Kad je riječ o zakonodavstvu o zaštiti potrošača države članice navode dostupnost kombinacije građanskih, kaznenih i upravnih pravnih lijekova sudova i službi za zaštitu potrošača 222 te važnu ulogu udruga potrošača i organizacija civilnog društva 223 . Primjerice, u Njemačkoj organizacije potrošača mogu podnijeti standardiziranu tužbu protiv trgovca kako bi se utvrdila ključna činjenična ili pravna pitanja ako su to preduvjeti za tužbene zahtjeve više potrošača 224 . U Francuskoj osobe koje su pretrpjele istu štetu imaju mogućnost pokretanja grupnih tužbi 225 . U Latviji je osnovan gospodarski sud za rješavanje složenih trgovačkih sporova, predmeta gospodarskog i financijskog kriminala te korupcije 226 .

Nedavnom zakonodavnom reformom u nekim su državama članicama uspostavljeni ili poboljšani mehanizmi alternativnog rješavanja sporova (ARS) 227 . Načini alternativnog rješavanja sporova promiču se namjenskim poticajima, primjerice pružanjem informacija o ARS-u na vladinim internetskim stranicama ili u medijskim kampanjama, pružanjem djelomične ili potpune pravne pomoći za troškove ARS-a i upotrebom tehnologije za olakšavanje pokretanja i rješavanja sporova 228 . U Luksemburgu Služba za restorativnu pravdu u kaznenim predmetima nastoji pokrenuti dijalog između žrtve i počinitelja o svim materijalnim i emocionalnim posljedicama kaznenog djela 229 . Iako suci u Švedskoj imaju postupovno diskrecijsko pravo u pogledu ARS-a, traženje sporazumnog rješavanja sporova obvezno je, osim ako se smatra neprimjerenim za predmet 230 . U Nizozemskoj od ožujka 2023. prva dva i pol sata mirenja besplatna su za stranke u sporu koje ne ispunjavaju uvjete za pravnu pomoć, dok je za osobe koje ispunjavaju te uvjete mirenje besplatno 231 .

4.Pružanje djelotvorne sudske zaštite na sudovima 

Sud EU-a i nacionalni sudovi primjenjuju i tumače pravo Unije te stoga imaju glavnu ulogu u osiguravanju djelotvorne sudske zaštite. U okviru mehanizma za prethodnu odluku 236 i postupka zbog povrede 237 Sud EU-a pojašnjava i relevantno pravo Unije, često tumačeći prava utvrđena sekundarnim pravom Unije s obzirom na članke 47. i 48. Povelje.

Međutim, kao što proizlazi iz članka 47. Povelje, djelotvorna sudska zaštita više je od pojedinačnog prava na sudski nadzor. U skladu s člankom 19. stavkom 1. drugim podstavkom UEU-a države članice moraju osigurati dostatna jamstva kako bi nacionalni sudovi mogli osigurati djelotvornu sudsku zaštitu, bez potrebe za novim pravnim lijekovima. U ovom se poglavlju daje pregled predmeta o djelotvornoj sudskoj zaštiti i tako ističe ključna uloga Suda EU-a i nacionalnih sudova u osiguravanju djelotvorne sudske zaštite i pristupa pravosuđu u skladu s pravom Unije.

4.1.Sudska praksa Suda EU-a o djelotvornim pravnim lijekovima

Pravo na djelotvornu sudsku zaštitu često je bilo u središtu zahtjeva za prethodnu odluku koji se odnose na različita područja prava Unije, uključujući zahtjev da države članice moraju u potpunosti poštovati pravo Unije i sudsku praksu Suda EU-a o pravu na pošteno suđenje pred neovisnim i nepristranim sudom koji je ustanovljen u skladu sa zakonom 238 . Potpuno neovisni pravosudni sustavi koji dobro funkcioniraju ključni su za pravosuđe koje djeluje u korist pojedinaca i poduzeća 239 jer bi primjenom djelotvorne sudske zaštite trebali moći ostvariti sva prava koja su im dodijeljena pravom Unije.

Sud EU-a dosljedno smatra da je, zbog nedostatka preciznih pravila EU-a, svaka država članica dužna uspostaviti postupovna pravila za zaštitu prava zajamčenih pravom Unije u skladu s načelom postupovne autonomije. Međutim, pritom moraju osigurati da ta pravila nisu manje povoljna od pravila kojima se uređuju slične situacije u nacionalnom pravu (načelo ekvivalentnosti) i da ostvarivanje prava Unije ne čine praktički nemogućim ili pretjerano teškim (načelo djelotvornosti) 240 . Pri ocjenjivanju toga jesu li države članice osigurale djelotvoran pravni lijek za prava dodijeljena pravom Unije Sud EU-a obično upućuje na bit i svrhu tih prava u odnosu na članak 47. Povelje.

U kontekstu prethodnog postupka pitanja o tumačenju prava na djelotvornu sudsku zaštitu pojavila su se u različitim područjima prava Unije 241 .

Znatan dio sudske prakse Suda EU-a o pravu na djelotvornu sudsku zaštitu odnosi se na tumačenje direktiva o postupovnim pravima u kaznenim stvarima i pojašnjenje zaštitnih mjera utvrđenih u direktivama. Primjerice, prethodna pitanja odnosila su se na tumačenje sljedećeg:

-prava na pošteno suđenje u kaznenom postupku, uključujući zabranu javnih upućivanja na krivnju 242 , pravo biti nazočan na suđenju u kontekstu rasprava putem videokonferencije 243 i odstupanja od prava biti nazočan na suđenju 244 ,

-postupovnih prava osoba na koje utječe postupak oduzimanja imovinske koristi 245 ,

-prava djece na djelotvornu pomoć odvjetnika u kaznenom postupku 246 ,

-prava na prijevod bitnih dokumenata za osumnjičenu ili optuženu osobu koja ne razumije jezik kaznenog postupka 247 , uključujući rok u kojem se to pravo primjenjuje 248 , koji se dokumenti smatraju ključnima za učinkovitu obranu, a na koje se primjenjuje pravo na prijevod 249 , te kad se mogu istaknuti povrede tog prava 250 ,

-prava da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isto kazneno djelo (načelo ne bis in idem) 251 ,

-djelotvornosti pravnih lijekova za povrede prava osumnjičenika ili optuženika, uključujući mogućnost da sud po službenoj dužnosti istakne povrede prava na obranu 252 ,

-prava na pristup odvjetniku i odstupanja od tog prava 253 te

-prava na informacije u kaznenom postupku 254 , uključujući vrijeme kad bi trebalo pružiti informacije o optužbama kako bi se osumnjičeniku ili optuženiku omogućilo da učinkovito pripremi svoju obranu 255 .

Sud EU-a bavio se i djelotvornom sudskom zaštitom u europskoj pravosudnoj suradnji, pri čemu su Europski istražni nalog (EIN) 256 i EUN 257 glavni primjeri. Kako bi se osigurala dostupnost djelotvornih pravnih lijekova, ključno je osigurati da države članice imaju na raspolaganju pravne lijekove jednake onima koji su dostupni u sličnim domaćim predmetima.

Sud EU-a potvrdio je i da su Okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu predviđene sveobuhvatne zaštitne mjere za djelotvornu sudsku zaštitu. Primjerice, s obzirom na dostupne pravne lijekove u državi članici izdavateljici i pristup spisu predmeta nakon predaje 258 . Osim toga, u nizu predmeta povezanih s vladavinom prava Sud EU-a pojasnio je kriterije za odbijanje ili suspenziju izvršenja EUN-a u situacijama u kojima se tvrdi da je pravo tražene osobe na pošteno suđenje ugroženo u situaciji sustavnih ili općih nedostataka u pogledu neovisnosti pravosuđa u državi članici izdavateljici naloga 259 .

Borba protiv diskriminacije također je područje u kojem su se postavljala pitanja o tumačenju prava na djelotvornu sudsku zaštitu. Sankcije moraju jamčiti stvarnu i djelotvornu sudsku zaštitu 260 i osigurati istinski odvraćajući učinak kako bi se spriječila daljnja diskriminacija. to podrazumijeva izricanje kazni čak i u odsutnosti žrtve koju se može identificirati 261 . Kazna koja je samo simbolična ne može se smatrati dostatnom 262 .

Kad je riječ o javnoj nabavi, Sud EU-a smatrao je da u slučajevima u kojima je postupak javne nabave pokrenut bez objave poziva na nadmetanje države članice ne mogu zahtijevati da stranka u sporu navede postupak ili odluku u svojem zahtjevu za pravnu zaštitu ili privremene mjere u skladu s Direktivom 89/665/EZ 263 . Međutim, države članice mogu zahtijevati da ponuditelji koji su sudjelovali u postupku javne nabave ne mogu osporavati presudu najvišeg upravnog suda žalbom pred vrhovnim sudom koja se odnosi na usklađenost s pravom Unije 264 . Osim toga, u nacionalnom postupku koji se odnosi na moguće lažne izjave uspješnog ponuditelja, javni naručitelj dužan je odvagnuti pravo ponuditelja na djelotvoran pravni lijek u odnosu na pravo konkurentnog ponuditelja na zaštitu njegovih povjerljivih poslovnih podataka i poslovnih tajni 265 . Protiv odluke javnog naručitelja da ne pokrene postupak kojim se provjerava jesu li ponude izuzetno niske mora biti moguće pokrenuti postupak sudskog nadzora 266 .

Direktiva o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima 267 dovela je do razvoja bogate sudske prakse koja osigurava zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba, što podrazumijeva i zahtjev za djelotvornu sudsku zaštitu 268 . Primjerice, obveza nacionalnih sudova da po službenoj dužnosti ocijene poštenost ugovornih odredaba na kojima se temelje potrošački sporovi 269 , postojanje i početak rokova zastare za zahtjeve potrošača na temelju nepoštenih odredaba 270 , obveza sudova da na razuman način ocijene nepoštenost određene ugovorne odredbe kako bi se spriječilo naknadno ispitivanje iste odredbe na temelju načela pravomoćnosti 271 te raspodjela troškova 272 .

Slično tome, djelotvorna sudska zaštita ima važnu ulogu u području migracija i azila, a Sud EU-a presudio je da države članice moraju poštovati određene zaštitne mjere u odlukama o vraćanju, zabranama ulaska, udaljavanju i nalozima za zadržavanje, kao što su pravo na saslušanje i pravo na pristup spisu predmeta 273 .

4.2.Nacionalna sudska praksa o djelotvornim pravnim lijekovima 

Osim Suda EU-a, za osiguravanje sudske zaštite u EU-u na temelju članka 19. UEU-a odgovorni su nacionalni sudovi 274 .

Stoga države članice primjenjuju Povelju u predmetima koji se odnose na provedbu prava Unije 275 . Povelja se najčešće navodi u predmetima o kojima odlučuju vrhovni upravni sudovi, posebno u vezi s oporezivanjem, oduzimanjem imovine, diskriminacijom pri zapošljavanju, energetskom politikom i tržišnim natjecanjem, pristupom informacijama, zadržavanjem podataka, azilom te EUN-om i uzajamnim priznavanjem kazni zatvora 276 . U nastavku se ističu neki nedavni relevantni slučajevi u kojima su se nacionalni sudovi pozvali na Povelju, često u kombinaciji s odredbama ustavnog ili međunarodnog prava.

U nedostatku nacionalnih odredaba kojima se izričito provode postupovna jamstva Povelje, zahtjevi koji se odnose na temeljna prava u predmetima koji uključuju pravo Unije izravno su se temeljili na Povelji. U tom je pogledu Sud EU-a utvrdio izravan učinak članka 47. Povelje, čime se pojedincima omogućuje da se izravno pozovu na to pravo pred nacionalnim sudom 277 .

Primjerice, Ustavni sud Austrije 278 u dvama je predmetima utvrdio da je povrijeđeno pravo podnositelja zahtjeva za azil na djelotvoran pravni lijek, a posebno njihovo pravo na saslušanje na temelju članka 47. stavka 2. Povelje. U drugom primjeru koji se odnosio na postupak u vezi s PDV-om Vrhovni upravni sud Austrije 279 smatrao je da bi u nedostatku nacionalnih odredbi kojima se provodi pravo na djelotvornu pravnu zaštitu, uključujući pravo na pravnu pomoć, podnositelj zahtjeva mogao tvrditi da su njegova temeljna prava povrijeđena na temelju članka 47. Povelje.

Povelja se primjenjuje i u slučajevima u kojima su domaći sudovi preispitali zakonitost nacionalnih zakona. Pozivajući se na članke 7. i 47. Povelje belgijski Ustavni sud utvrdio je da je nekoliko odredbi nacionalnog Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma u suprotnosti s profesionalnom tajnom odvjetnika, za koju je smatrao da je zaštićena bitnim dijelovima prava na privatnost i na pošteno suđenje. Taj je akt, kojim se provodi Direktiva (EU) 2015/849 280 , djelomično poništen 281 .

Slično tome, Vrhovni sud Estonije 282 preispitao je zakonitost Zakona o strancima, u skladu s kojim se odluke o prijevremenom prestanku boravka bez vize ne mogu osporavati na sudu. Pravo državljana trećih zemalja na ulazak u Estoniju i boravak u njoj bez vize proizlazi iz Uredbe 2018/1806 te je stoga jamčenje prava na sudsku žalbu bilo pitanje zaštite subjektivnog prava u okviru prava Unije. Člankom 32. stavkom 3. Zakonika Unije o vizama u vezi s člankom 47. Povelje od Estonije se zahtijevalo da predvidi postupak za osporavanje odluka o odbijanju viza. Pozivajući se na načela ekvivalentnosti i djelotvornosti sud je smatrao da isto tumačenje treba vrijediti i za boravak bez vize.

5.Financijska sredstva EU-a za djelotvornu sudsku zaštitu

Financiranje izgradnje kapaciteta dionika ključan je dio nastojanja EU-a i njegovih međunarodnih partnera da podupru djelotvornu sudsku zaštitu. Europska komisija pridonosi jačanju sudske zaštite putem programa Pravosuđe i programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti.

5.1.Program Pravosuđe 

U okviru programa Pravosuđe 283 Europska komisija podupire europsko područje pravosuđa koje se temelji na učinkovitim i neovisnim pravosudnim sustavima 284 . Financijska sredstva 285 dodjeljuju se za rješavanje prekograničnih pitanja, kao što su nedostatak povjerenja između pravosudnih sustava kad je riječ o uzajamnom priznavanju i pravosudnoj suradnji, nedostaci u digitalnoj komunikaciji, postupci i prijenos pravnih informacija te manjak resursa za osposobljavanje u području prava Unije. Jedan od triju potprograma tog programa usmjeren 286 je na olakšavanje djelotvornog i nediskriminirajućeg pristupa pravosuđu i pravnoj zaštiti za sve 287 , među ostalim elektroničkim sredstvima, s prioritetnim područjima kao što su prava svih žrtava kaznenih djela i postupovna prava osumnjičenih i optuženih osoba u kaznenim postupcima 288 .

Bespovratna sredstva za poslovanje dodjeljuju se europskim mrežama koje rade na pristupu pravosuđu i pravosudnoj suradnji u građanskim i kaznenim stvarima te Europskoj mreži za pravosudno osposobljavanje. Programom se financira i europski portal e-pravosuđe 292 , koji pruža informacije o nacionalnim pravosudnim sustavima na 23 jezika kako bi se olakšao pristup pravosuđu u cijelom EU-u. Program Pravosuđe koristi se i za financiranje aktivnosti suradnje EU-a s Vijećem Europe, uključujući aktivnosti u području pravosuđa prilagođenog djeci 293 .

5.2.Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV)

Svojim programom CERV 295 Komisija promiče provedbu prava i vrijednosti sadržanih u Ugovorima, Povelji i međunarodnim konvencijama financiranjem aktivnosti za potporu demokratskim, ravnopravnim i uključivim europskim društvima koja su utemeljena na vladavini prava.

U okviru potprograma Daphne financijska potpora dodjeljuje se projektima za sprečavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, među ostalim u kontekstu migracija te nasilja nad djecom 300 .

U okviru suradnje s međunarodnim organizacijama Komisija isto tako dodjeljuje financijsku potporu iz programa CERV OESS-u/ODIHR-u za razmjenu znanja i utvrđivanje standarda u pogledu zločina iz mržnje 301 .

5.3.Potpora u okviru drugih programa financiranja sredstvima EU-a

Financijska sredstva za unapređenje djelotvorne sudske zaštite dostupna su i u okviru drugih programa financiranja. Projekti koji se financiraju iz programa Digitalna Europa 302 uključuju projekte o e-pravosuđu 303 , koji su usmjereni na održavanje i razvoj IT sustava, digitalizaciju dostave pismena i izvođenje dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima te digitalizaciju pravosudne suradnje u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima 304 . Slično tome, u okviru sredstava koja se dodjeljuju kako bi javnost stekla znanje potrebno u digitalnom društvu, projekti o djelotvornoj sudskoj zaštiti 305 , alternativnom rješavanju sporova 306 i pravosuđu prilagođenom djeci 307 financirani su iz programa Erasmus+ 308 . Osim toga, iz Fonda za unutarnju sigurnost 309 financiraju se mjere protiv terorizma i radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kibernetičkog kriminala te za zaštitu žrtava.

Osim Mehanizma za oporavak i otpornost, reforme država članica podupirane su sredstvima iz Instrumenta za tehničku potporu kako bi se povećala učinkovitost pravosudnih sustava 312 . Financiranim projektima nastojalo se poboljšati pristup sudovima, poduprijeti neovisnost pravosudnih sustava i povećati učinkovitost pravosudnih sustava smanjenjem trajanja postupaka i preoblikovanjem načina dodjele predmeta na sudovima. Nekoliko projekata bilo je usmjereno na jačanje pravosuđa prilagođenog djeci primjenom modela Barnahus 313 , poboljšanje uključenosti djece s teškoćama u razvoju u Slovačkoj 314 , kvalitetu obrazovnog sustava u Rumunjskoj 315 i jačanje pravosudnog sustava za maloljetnike u Sloveniji 316 . Ostali projekti usmjereni su na modernizaciju pravosudnog sektora 317 .

U okviru instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja EU financira projekte za usklađivanje pravosudnih praksi u trećim zemljama s najboljim praksama EU-a i međunarodnim standardima u području ljudskih prava te za unapređenje tehničkih kapaciteta pravosuđa 318 . Osim toga, promicanje rodno osjetljivog pravosuđa utemeljenog na pravima te pristupa pravosuđu i pravnoj pomoći među prioritetima su Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. 319 Taj se akcijski plan provodi putem multilateralne, regionalne i bilateralne suradnje te globalne suradnje 320 s partnerskim zemljama te međunarodnim i regionalnim organizacijama. U tom kontekstu EU promiče i dijalog o tranzicijskom pravosuđu s Afričkom unijom 321 i provodi biregionalni program suradnje u području sigurnosti građana i pravosuđa u Latinskoj Americi 322 .

Osiguravanje djelotvornog pravnog lijeka i poduzimanje mjera za promicanje pristupa pravosuđu isto su tako važan aspekt za praćenje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u 323 . Komisija ih potiče da uspostave djelotvorne mehanizme za osiguravanje sudske zaštite provedbom programa financiranih sredstvima EU-a 324 .

Potpora pravosudnim sustavima partnerskih zemalja i promicanje vladavine prava pokrivaju se i sredstvima zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) dodijeljenima civilnim misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) 325 te mandatima nekih posebnih predstavnika EU-a 326 , koji se financiraju iz proračuna ZVSP-a. Određenim civilnim misijama ZSOP-a podupiru se i tijela u jačanju pravosudnih sustava i, među ostalim zadaćama, unapređenju pristupa pravosuđu 327 .

Kad je riječ o osiguravanju financijskih sredstava za potporu djelotvornoj sudskoj zaštiti od strane drugih međunarodnih organizacija, bespovratnim sredstvima EGP-a i Norveške promiču se partnerstva za rješavanje problema s kojima se suočavaju europski pravosudni sustavi 328 .

6.Zaključak 

Djelotvorna sudska zaštita i pristup pravosuđu bitan su dio demokratskog sustava provjere i ravnoteže te su ključni za očuvanje temeljnih vrijednosti EU-a. Djelotvornim sudskim i izvansudskim pravnim lijekovima pojedincima se omogućuje da ostvare svoja prava na temelju prava Unije, uključujući temeljna prava, te se sprečava da ta prava postanu iluzorna. Iako je pristup pravosuđu važan za pojedince, njihovi predmeti isto tako znatno pridonose tumačenju prava Unije i nacionalnog prava. Uspješni ishodi sudskih sporova mogli bi oblikovati pravno okruženje i osigurati da sudovi i zakonodavci tumače zakone na način koji je u skladu s temeljnim pravima.

U ovom su izvješću istaknuti brojni sudski i izvansudski pravni lijekovi dostupni u okviru prava EU-a te trud koji je u posljednje vrijeme uložen u jačanje djelotvorne sudske zaštite donošenjem nekoliko zakonodavnih prijedloga koji su u tijeku. Takvo pravo Unije pridonosi osiguravanju djelotvorne sudske zaštite i pristupa pravosuđu za sve te ističe potrebu za nastavkom zajedničkih nastojanja Unije i država članica u tom području. U tom pogledu Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da se pobrinu za to da se tim prijedlozima osiguraju visoki standardi djelotvorne sudske zaštite.

Komisija ujedno i dalje izgrađuje kapacitete pravosudnih stručnjaka, organizacija civilnog društva i drugih dionika za primjenu Povelje u njihovu svakodnevnom radu financiranjem sredstvima EU-a, održava redovite dijaloge sa stručnjacima i dionicima te nastavlja pratiti dostupnost djelotvorne sudske zaštite u okviru ciklusa izvješćivanja o vladavini prava.

Kao što je istaknulo i Vijeće 329 , države članice imaju ključnu ulogu u zaštiti temeljnih prava u okviru djelotvorne sudske zaštite i pristupa pravosuđu. Od njih se zahtijeva da osiguraju pravne lijekove dostatne za osiguranje djelotvorne sudske zaštite u područjima obuhvaćenima pravom Unije 330 . Nacionalne mjere i sudska praksa istaknuti u ovom izvješću pokazuju ključnu važnost nacionalnih sudaca i nadležnih tijela u tom pogledu. Nacionalna tijela osiguravaju uspostavu mjera pravne zaštite na nacionalnoj razini, no i dalje postoje izazovi. Iako uzorak korišten u okviru savjetovanja nije dovoljno velik za donošenje konačnih zaključaka, dionici upućuju na razne preostale prepreke, povrh poteškoća povezanih s djelotvornom sudskom zaštitom opisanih u Izvješću o vladavini prava za 2023. Te prepreke, kao što su nedostatne informacije, posebno o izvansudskim pravnim lijekovima, praktične poteškoće u primjeni rješenja e-pravosuđa, nedostatni aranžmani za praćenje prava djeteta u sudskim postupcima i različiti stupnjevi nedostupnosti pravosuđa ranjivim skupinama, među ostalim iz ekonomskih razloga 331 , mogu spriječiti zainteresirane strane da iskoriste pravne lijekove.

Nadalje, iako sve češća upućivanja na Povelju u okviru sudske prakse Suda EU-a i nacionalnih sudova pokazuju znatan interes za oblikovanje djelotvorne sudske zaštite iz perspektive temeljnih prava, moglo bi doći do povećanja broja sudskih predmeta u kojima se Povelja primjenjuje kako bi se ojačala sudska zaštita pogođenog pojedinca. Time se ističe potreba da se pravnim stručnjacima osigura redovito osposobljavanje o temeljnim pravima i djelotvornoj sudskoj zaštiti 332 te da se organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava omogući pokretanje strateških sudskih postupaka na nacionalnoj i europskoj razini.

Komisija zahvaljuje na aktivnom sudjelovanju i doprinosima dionika i Agencije za temeljna prava u pripremi ovog izvješća. Potiče pravosudne djelatnike, nacionalna tijela (uključujući kontaktne točke za Povelju), organizacije civilnog društva, borce za ljudska prava i druge dionike da upotrebljavaju ovo izvješće u okviru svojih nastojanja da poboljšaju djelotvornost sudske zaštite iz perspektive temeljnih prava u svojim državama članicama. Osim toga, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da organiziraju posebne rasprave o ovom izvješću i spremna je poduprijeti te razmjene mišljenja.

(1)

Članak 6. UEU-a.

(2)

Članak 51. stavak 1. Povelje.

(3)

Ako država članica donosi zakone u području u kojem Unija nema nadležnost i u kojem ne postoji pravo Unije, ona ne provodi pravo Unije i Povelja se ne primjenjuje na taj zakon. Međutim, mnoga temeljna prava sadržana u Povelji utvrđena su i u nacionalnim ustavima i sudskoj praksi te u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, čije su potpisnice sve države članice.

(4)

COM(2020) 711 final.

(5)

 Vidjeti prethodna izvješća: Prostor za uspješno građansko djelovanje u području poštovanja temeljnih prava u EU-u – Godišnje izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2022., COM/2022/716; Zaštita temeljnih prava u digitalnom dobu – Godišnje izvješće za 2021. o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima, COM(2021) 819.

(6)

Strategija o Povelji, str. 1.

(7)

COM(2022) 716 final; COM(2021) 819 final.

(8)

Osiguravanje pravde u EU-u – Europska strategija za pravosudnu izobrazbu za razdoblje 2021. – 2024.; COM(2020).

(9)

  https://e-justice.europa.eu/european-training-platform/home_en

(10)

Članak 9. stavak 1. Uredbe (EU) 2021/1060 (Uredba o zajedničkim odredbama).

(11)

Poljska je sama izjavila da ne ispunjava zahtjeve Povelje HEC, a Komisija je utvrdila da Mađarska još nije ispunila te zahtjeve u odnosu na sve fondove obuhvaćene Uredbom o zajedničkim odredbama. Nakon početne izjave Cipra da ne poštuje Povelju HEC kad je riječ o Fondu za azil, migracije i integraciju te Instrumentu za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike, Komisija sad ocjenjuje novu izjavu da Cipar poštuje Povelju HEC.

(12)

Vidjeti, primjerice, postupak zbog povrede pokrenut u srpnju 2022. zbog mađarskog zakona kojim se diskriminiraju osobe na temelju njihove seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Komisija smatra da se mađarskim zakonom sustavno krši više temeljnih prava. To uključuje nepovredivost ljudskog dostojanstva, pravo na slobodu izražavanja i informiranja, pravo na privatni i obiteljski život te pravo na nediskriminaciju. Zbog težine tih povreda pobijanim se odredbama krše i zajedničke vrijednosti utvrđene u članku 2. UEU-a; https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_2689 .

(13)

Kampanja #RightHereRightNow (europa.eu) provodila se od prosinca 2021. do prosinca 2022. na društvenim mrežama i u okviru medijskih događanja. Neki partneri bili su organizacije civilnog društva, nacionalne institucije za ljudska prava i tijela za jednakost, FRA te druga tijela i agencije EU-a.

(14)

  https://e-justice.europa.eu/512/HR/your_rights?init=true

(15)

  https://commission.europa.eu/aid-development-cooperation-fundamental-rights/your-rights-eu/eu-charter-fundamental-rights_hr

(16)

To obuhvaća znatnu količinu informacija o Povelji , uključujući sudsku praksu nacionalnih sudova u kojoj se upućuje na Povelju. FRA je taj alat stavila na raspolaganje i u aplikaciji za Povelju.

(17)

  https://fra.europa.eu/hr/publication/2022/charter-case-studies-trainers-manual

(18)

Vidjeti godišnja izvješća o vladavini prava .

(19)

Vidjeti Mišljenje 1/09 (Sporazum o uspostavi jedinstvenog sustava za rješavanje sporova u području patenata) od 8. ožujka 2011., EU:C:2011:123, t. 68.; Mišljenje 2/13 (Pristupanje EU-a EKLJP-u) od 18. prosinca 2014., EU:C:2014:2454, t. 175.; presuda od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses, C‑64/16, EU:C:2018:117, t. 33.; i presudu od 6. ožujka 2018., Achmea, C-284/16, EU:C:2018:158, t. 36.

(20)

Presuda od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses, C-64/16, EU:C:2018:117, t. 34.

(21)

U godišnjim izvješćima o vladavini prava ocjenjuje se stanje u državama članicama u četiri ključna područja. U okviru stupa pravosuđa ocjenjuju se učinkovitost i neovisnost pravosudnih sustava kao ključni elementi pravne zaštite i očuvanja vladavine prava. Komisija procjenjuje stanje s obzirom na percepciju neovisnosti pravosuđa, imenovanja i razrješenja sudaca, autonomije i neovisnosti državnog odvjetništva te stegovnih postupaka za suce i državne odvjetnike. Procjena kvalitete i učinkovitosti pravosuđa obuhvaćala je trajanje postupaka, ulogu odvjetnika u pravosudnom sustavu i ulaganja u fizičku i tehničku infrastrukturu pravosudnih tijela. Ti ključni elementi za osiguravanje djelotvorne sudske zaštite opširno su razmotreni u Izvješću o vladavini prava.

(22)

Vidjeti Preporuku Vijeća OECD-a o pristupu pravosuđu i sustavima pravosuđa usmjerenih na ljude (2023.) i Okvir i načela dobre prakse OECD-a za pravosuđe usmjereno na ljude (2021.). Doprinos OECD-a, str. 1. – 2.

(23)

Pristup pravosuđu omogućuje pojedincima da se zaštite od povreda svojih prava, dok se od vlada zahtijeva da poštuju i štite prava onih koji su u njihovoj nadležnosti. Obuhvaća nekoliko temeljnih prava, kao što su pravo na pošteno suđenje i pravo na djelotvoran pravni lijek. FRA i Vijeće Europe, Priručnik o europskom pravu u području pristupa pravosuđu (2016.), str. 15. – 16. Isto tako, doprinos OHCHR-a, str. 1.

(24)

Pristup pravosuđu |Government at a Glance, 2021. | OECD iLibrary (oecd-ilibrary.org).

(25)

  Pregled stanja u području pravosuđa .

(26)

  Strategija Unije ravnopravnosti .

(27)

COM(2020) 790.

(28)

Doprinosi država članica dostupni su u godišnjim izvješćima o primjeni Povelje (europa.eu) .

(29)

Doprinos ciljanom savjetovanju dale su 23 od 27 država članica.

(30)

Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi i Ured za gospodarsku suradnju i razvoj.

(31)

  https://fra.europa.eu/en/cooperation/civil-society (mjesto za internetski sažetak FRA-e)

(32)

Internetsko savjetovanje bilo je namijenjeno nevladinim organizacijama i institucijama civilnog društva koje su aktivne u području temeljnih prava korištenjem platforme za temeljna prava (koja dopire do 743 primatelja) u cijelom EU-27 i Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji te drugim organizacijama civilnog društva i pravosudnim mrežama. U okviru savjetovanja prikupljeno je ukupno 115 odgovora, prvenstveno od organizacija civilnog društva koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini te od nacionalnih institucija za ljudska prava, pravobranitelja, pravnih udruženja, odvjetničkih društava, istraživača i institucija za pravosudno osposobljavanje.

(33)

Proširena je nadležnost EU-a u području slobode, sigurnosti i pravde (glava V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)).

(34)

Strategija o Povelji, str. 4.

(35)

Prijedlog uredbe o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu u prekograničnim građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima te o izmjeni određenih akata u području pravosudne suradnje, COM(2021) 759. Uredbom bi se uspostavila europska elektronička pristupna točka kojom bi se fizičke i pravne osobe mogle koristiti za komunikaciju sa sudovima i drugim pravosudnim tijelima u određenim građanskim i trgovačkim stvarima. Isto tako, Prijedlog direktive o izmjeni Direktive Vijeća 2003/8/EZ, okvirnih odluka Vijeća 2002/465/PUP, 2002/584/PUP, 2003/577/PUP, 2005/214/PUP, 2006/783/PUP, 2008/909/PUP, 2008/947/PUP, 2009/829/PUP i 2009/948/PUP te Direktive 2014/41/EU o digitalizaciji pravosudne suradnje, COM(2021) 760.

(36)

Digitalizacija pravosuđa u EU-u. Paket mogućih instrumenata, COM(2020) 710; Strategija o Povelji, str. 13.

(37)

Komunikacija Komisije o digitalizaciji pravosuđa, str. 2., 3. i 5., koja se odnosi na potrebu da se uzmu u obzir starije osobe, djeca i osobe u nepovoljnom položaju te da se osigura pristupačnost digitalnih tehnologija za osobe s invaliditetom.

(38)

Upotreba izraza „rasno podrijetlo” u Ugovoru o funkcioniranju EU-a i Direktivi Vijeća 2000/43/EZ ne podrazumijeva da Europska unija prihvaća teorije kojima se pokušava utvrditi postojanje odvojenih ljudskih rasa.

(39)

Komunikacija Komisije o digitalizaciji pravosuđa, str. 10. – 11. Isto tako, FRA 2020., Oblikovanje budućnosti kakva nam odgovara – umjetna inteligencija i temeljna prava; upućuje na pristup pravosuđu u skladu s člankom 47. Povelje kao razlog za zabrinutost u kontekstu umjetne inteligencije; FRA 2022., „Pristranost u algoritmima – Umjetna inteligencija i diskriminacija”.

(40)

Ta se prava temelje na standardima utvrđenima Poveljom, Europskom konvencijom o ljudskim pravima (EKLJP) i povezanom sudskom praksom.

(41)

Direktiva 2010/64/EU, SL L 280, 26.10.2010.; Direktiva 2012/13/EU, SL L 142, 1.6.2012.; Direktiva 2013/48/EU, SL L 294, 6.11.2013., str. 1.; Direktiva (EU) 2016/343, SL L 65, 11.3.2016.; Direktiva (EU) 2016/1919 od 26. listopada 2016., SL L 297, 4.11.2016., Direktiva (EU) 2016/800, SL L 132, 21.5.2016., str. 1. („direktive o kaznenom postupku”).

(42)

Direktiva (EU) 2016/343.

(43)

Direktiva 2012/13/EU.

(44)

Direktiva 2013/48/EU i Direktiva (EU) 2016/1919.

(45)

SL C 378, 24.12.2013., str. 8.

(46)

SL C 378, 24.12.2013., str. 11.

(47)

SL L 86, 24.3.2023., str. 44.

(48)

Direktiva (EU) 2016/343.

(49)

Problemi u primjeni pretpostavke nedužnosti u kaznenom postupku utvrđeni su u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Njemačkoj, Italiji, Litvi, Poljskoj i Portugalu s obzirom na učinkovitost pravnih lijekova ako se optužene osobe javno smatraju krivima. Ti su se problemi odnosili i na potencijalno nepovoljno ponašanje tijela prema određenim optuženicima te na njihovo prekomjerno pojavljivanje u medijima. FRA (2021.), Pretpostavka nedužnosti i povezana prava – Stajališta stručnjaka , str. 51. – 52. i 92.

(50)

Direktiva (EU) 2016/1919, SL L 297, 4.11.2016. Isto tako, Preporuka Komisije o pravu na pravnu pomoć za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenom postupku, SL C 378, 24.12.2013., str. 11. Osim toga, Direktiva 2003/8/EZ. Direktiva 2013/48/EU i Direktiva (EU) 2016/1919.

(51)

Direktiva (EU) 2016/800 primjenjuje se na osobe mlađe od 18 godina i njome se predviđa produljenje u njoj sadržanih zaštitnih mjera nakon navršenih 18 godina ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 2. stavku 3.

(52)

Direktiva (EU) 2016/800.

(53)

Ili, u posebnim okolnostima, druga odgovarajuća odrasla osoba koju je odredilo dijete i koju su kao takvu prihvatila nadležna tijela.

(54)

Pred Sudom EU-a u tijeku je prvi zahtjev za prethodnu odluku (C-603/22) koji se odnosi na područje primjene Direktive (o tome s kim bi se trebalo postupati kao s djetetom za potrebe Direktive).

(55)

U tijeku je evaluacija rezultata procjene usklađenosti, među ostalim u pogledu dostupnosti učinkovitih pravnih lijekova za povrede postupovnih prava djece. Izvješće o provedbi bit će objavljeno 2024.

(56)

Okvirna odluka Vijeća od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (2002/584/PUP), SL L 190, 18.7.2002., str. 1. Postupovne direktive primjenjuju se na osobe koje se traže na temelju EUN-a; https://commission.europa.eu/law/cross-border-cases/judicial-cooperation/types-judicial-cooperation/european-arrest-warrant_hr .

(57)

Države članice dužne su osigurati i pravne lijekove protiv priznavanja i izvršenja naloga za zamrzavanje ili oduzimanje u prekograničnim predmetima. Vidjeti Uredbu (EU) 2018/1805, SL L 303, 28.11.2018., str. 1.

(58)

Prijedlog uredbe o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, COM/2023/185.

(59)

Uredba (EU) br. 2023/1543, SL L 191, 28.7.2023., str. 118.

(60)

Direktiva 2012/29/EU, SL L 315, 14.11.2012., str. 57.

(61)

Komisija je 2022. prihvatila evaluaciju Direktive o pravima žrtava . Iz nje je vidljivo da je Direktiva u posljednjih deset godina pridonijela poboljšanju situacije za žrtve. Međutim, postoje situacije u kojima se neke žrtve ne mogu u potpunosti osloniti na svoja prava jer neka prava iz Direktive nisu dovoljno precizno formulirana. Utvrđeni su nedostaci u odnosu na pet glavnih prava. Osim toga, neke države članice i dalje sporo napreduju kad je riječ o pružanju usluga potpore, prijavljivanju kaznenih djela i brizi za to da sve žrtve mogu ostvariti pravo na zaštitne mjere te da su im na raspolaganju djelotvorni pravni lijekovi za osporavanje mjera kako bi ih se zaštitilo od sekundarne i ponovne viktimizacije. FRA (2023.), Podupiranje prava žrtava: usluge potpore, prijavljivanje i zaštita .

(62)

Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2012/29/EU i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP, COM(2023) 424. Revizija se nadovezuje na strategiju EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.), COM(2020) 258, u kojoj je Komisija istaknula potrebu za dodatnim jačanjem položaja žrtava kaznenih djela da mogu prijaviti kazneno djelo, sudjelovati u kaznenom postupku, tražiti naknadu i oporaviti se od posljedica.

(63)

Vidjeti, primjerice, Direktivu 2011/99/EU, SL L 338, 21.12.2011., str. 2., Uredbu (EU) 606/2013, SL L 181, 29.6.2013., str. 4., Direktivu Vijeća 2004/80/EZ, SL L 261, 6.8.2004., str. 15.

(64)

Direktiva 2011/36/EU, SL L 101, 15.4.2011., str. 1.

(65)

  https://home-affairs.ec.europa.eu/news/eu-proposes-new-rules-fight-trafficking-human-beings-2022-12-18_hr  

(66)

COM(2021) 171.

(67)

Direktiva 2011/93/EU, SL L 335, 17.12.2011., str. 1. Isto tako, strategija EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, COM(2020) 607.

(68)

Prijedlog uredbe o utvrđivanju pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece COM(2022) 209.

(69)

Prijedlog direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, COM(2022) 105.

(70)

Iako je većina nasilja nad ženama i nasilja u obitelji kriminalizirana na nacionalnoj razini, i dalje postoje nedostaci i razlike u nacionalnom kaznenom pravu i na razini EU-a, primjerice, kad je riječ o nasilju nad ženama na internetu i nasilju intimnih partnera na internetu, kao što su uhođenje s pomoću IKT-a i dijeljenje privatnih slika bez pristanka. Kad je riječ o seksualnom nasilju, u 16 država članica ključni element silovanja je upotreba sile ili prijetnji, umjesto usmjerenosti na nedostatak pristanka, što dovodi do nejednake zaštite žrtava seksualnog nasilja u cijelom EU-u. Nedostaci postoje i kad je riječ o drugim oblicima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (npr. genitalno sakaćenje žena, prisilni brak, prisilni pobačaj i prisilna sterilizacija). Više informacija dostupno je u: Izvješću o procjeni učinka priloženom Prijedlogu direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, SWD(2022) 62 final. Tim se prijedlogom nastoji osigurati djelotvoran pristup pravosuđu usklađivanjem, na europskoj razini, definicija kaznenih dijela i sankcija povezanih s posebno teškim oblicima nasilja nad ženama te osiguravanjem rodne osjetljivosti i poštovanja prava djece žrtava i svjedoka.

(71)

EU je ujedno stranka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te ga stoga obvezuju njezini sveobuhvatni standardi o pogledu pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, azila i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja te javne uprave EU-a.

(72)

Direktiva (EU) 2019/1937, SL L 305, 26.11.2019., str. 17.

(73)

Prijedlog direktive o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”), COM(2022) 177.

(74)

Dopunskom preporukom potiče se države članice da osiguraju potrebne zaštitne mjere za rješavanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja i u nacionalnim predmetima i u svim postupcima. Uključivanje boraca za zaštitu okoliša koji mogu posjedovati vrijedne informacije o povredama prava okoliša u područje primjene Direktive o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja pridonosi provedbi međunarodnih obveza EU-a na temelju Aarhuške konvencije.

(75)

Preporuka Komisije od 16. rujna 2021. o osiguravanju zaštite, sigurnosti i jačanja položaja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji, C(2021) 6650.

(76)

Prijedlog uredbe o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju mjera te suradnji u pitanjima koja se odnose na zaštitu odraslih osoba, COM(2023) 280.

(77)

Prijedlog uredbe Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu, COM(2022) 695.

(78)

Direktiva Vijeća 79/7/EEZ; Direktiva Vijeća 2000/43/EZ, SL L 180, 19.7.2000., str. 22.; Direktiva Vijeća 2000/78/EZ, SL L 303, 2.12.2000., str. 16.; Direktiva Vijeća 2004/113/EZ, SL L 373, 21.12.2004., str. 37.; Direktiva 2006/54/EZ, SL L 204, 26.7.2006., str. 23.; Direktiva 2010/41/EU, SL L 180, 15.7.2010., str. 1.

(79)

Direktiva (EU) 2023/970, SL L 132, 17.5.2023., str. 21. U okviru evaluacije odredbi EU-a o jednakoj plaći koja je provedena 2020. zaključeno je da se pravo na jednaku plaću žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti ne primjenjuje na odgovarajući način niti provodi u praksi te da u mnogim državama članicama nema transparentnosti plaća, SWD(2020) 50.

(80)

Posebno ako imaju aktivnu legitimaciju, što znači da imaju pravo ili sposobnost da pokrenu   sudski   postupak ili da se pojave pred sudom .

(81)

Strateški sporovi odnose se na primjenu strategija postupaka radi poticanja društvenih, pravnih ili političkih promjena, a često ih pokreću organizacije civilnog društva i/ili odvjetnici.

(82)

Preporuka Komisije 2013/396/EU o zajedničkim načelima za preventivne i kompenzacijske kolektivne pravne lijekove u državama članicama koji se odnose na kršenje prava zajamčenih pravom Unije (SL L 201, 26.7.2013., str. 60.).

(83)

Organizacije koje djeluju u javnom interesu mogu u svoje ime podnijeti tužbe u javnom interesu (actio popularis) bez konkretne žrtve koju se podupire ili zastupa. Presuda od 10. srpnja 2008., C-54/07, Feryn, EU:C:2008:397, t. 15. 

(84)

U izvješću Komisije o primjeni Direktive o rasnoj jednakosti i Direktive o jednakosti pri zapošljavanju, COM(2021) 139, uočene su poteškoće u provedbi odredbe o sankcijama u slučajevima diskriminacije. Isto tako, u „ Studiji za potporu pripremi inicijative EU-a za uklanjanje mogućih nedostataka u pravnoj zaštiti od diskriminacije na temelju rasnog ili etničkog podrijetla ” utvrđeni su potencijalni „nedostaci” povezani s provedbom zahtjeva koji se odnose na sankcije. Komisija će pokrenuti izradu studije kako bi poduprla države članice u pomnijem praćenju primjene djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija.

(85)

  COM(2022) 688 final i COM(2022) 689 final .

(86)

  https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2023/06/12/standards-for-equality-bodies-council-agrees-its-positions/  

(87)

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, članak 13.

(88)

Direktiva (EU) 2019/882, SL L 151, 7.6.2019., str. 70., kojom se utvrđuju zahtjevi za pristupačnost određenih proizvoda i usluga na europskoj razini. Na te se zahtjeve upućuje u prijedlogu izmjene Direktive o pravima žrtava kako bi se osiguralo da su elektronička sredstva komunikacije koja će se upotrebljavati u sudskim postupcima te postupci, usluge potpore i mjere zaštite dostupni osobama s invaliditetom. Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2012/29/EU, članak 26.c.

(89)

Direktiva (EU) 2016/2102.

(90)

Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP.

(91)

Komisija prati prenošenje i provedbu tog instrumenta u državama članicama. Surađuje i s nacionalnim tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima kako bi se povećali njihovi kapaciteti za prepoznavanje, istragu i kazneni progon zločina iz mržnje ili govora mržnje te za pružanje potpore žrtvama. Skupina EU-a na visokoj razini za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje izradila je relevantne smjernice i standarde u suradnji s Agencijom EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), OESS-ovim Uredom za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) te Agencijom EU-a za temeljna prava (FRA).

(92)

COM(2021) 777.

(93)

Slijedom nalaza Odbora za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom u predmetu ACCC/C/2008/32 protiv EU-a, područje primjene Aarhuške uredbe prošireno je i usklađeno s Konvencijom i njezinim člankom 9. Odbor za praćenje usklađenosti utvrdio je da EU nije postupio u skladu s člankom 9. stavcima 3. i 4. kad je riječ o pristupu građana pravosuđu jer se ni Aarhuškom uredbom ni sudskom praksom Suda EU-a nisu provodile niti poštovale obveze koje proizlaze iz tih stavaka.

(94)

Uredba (EU) 2021/1767. Prvi posebni izvjestitelj za borce za zaštitu okoliša izabran je 2022. kako bi se zaštitile sve osobe koje su izložene kažnjavanju, progonu ili uznemiravanju, ili im se njima prijeti, zbog nastojanja da ostvare svoja prava na temelju Konvencije.

(95)

To se može učiniti tako da se zatraži interno preispitivanje od institucije ili tijela EU-a koje je donijelo upravni akt ili je, u slučaju navodnog upravnog propusta, trebalo donijeti takav akt, pod uvjetom da je takav akt ili propust u suprotnosti s pravom zaštite okoliša. Isti tužitelji koji su podnijeli zahtjev za interno preispitivanje na temelju članka 10. Aarhuške uredbe mogu pokrenuti postupak pred Sudom nakon što im se priopći odluka koju je institucija Unije donijela o internom preispitivanju.

(96)

U članku 59. stavku 7. Uredbe (EU) 2021/2116, SL L 435, 6.12.2021., str. 187., od država članica zahtijeva se da uspostave mehanizam za podnošenje pritužbi za programsko razdoblje 2023. – 2027. i osiguraju učinkovito ispitivanje pritužbi u okviru strateških planova zajedničke poljoprivredne politike.

(97)

Komunikacija Komisije o poboljšanju pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u i njegovim državama članicama, COM(2020) 643.

(98)

https://e-justice.europa.eu/300/EN/access_to_justice_in_environmental_matters.

(99)

U komunikaciji Pregled aktivnosti u području okoliša 2022., Promjena smjera usklađivanjem s propisima o okolišu (COM/2022/438) utvrđeno je da „(...) u većini država članica još ima prostora za poboljšanje pristupa javnosti sudovima kako bi se moglo zatražiti preispitivanje odluka, radnji ili propusta, posebno u područjima planiranja koja se odnose na vodu, prirodu i/ili kvalitetu zraka”.

(100)

  https://environment.ec.europa.eu/law-and-governance/environmental-implementation-review_hr . Dodatne odredbe o pristupu pravosuđu uključene su u Uredbu o proizvodima koji nisu povezani s deforestacijom (Uredba (EU) 2023/1115, SL L 150, 9.6.2023.).

(101)

Prijedlog direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni Direktive 2008/99/EZ, 15.12.2021. COM(2021) 851.

(102)

Direktiva 2010/75/EU, SL L 334, 17.12.2010., str. 17. Za revidirani okvir vidjeti COM(2022) 156 final/3.

(103)

Prijedlog direktive o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (preinaka), COM(2022) 542.

(104)

Prijedlog direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (preinaka), 26.10.2022., COM(2022) 541.

(105)

Prijedlog direktive o praćenju i otpornosti tla (Zakon o praćenju tla), 5.7.2023., COM(2023) 416.

(106)

Prijedlog uredbe o obnovi prirode, 22.6.2022., COM(2022) 304.

(107)

Prijedlog direktive o potkrepljivanju i priopćavanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš (Direktiva o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš), COM(2023) 166.

(108)

Na temelju zajedničkog tumačenja Aarhuške konvencije i članka 47. Povelje Sud je nedavnom presudom potvrdio da udruga za zaštitu okoliša, ovlaštena za pokretanje sudskog postupka u skladu s nacionalnim pravom, treba imati mogućnost da pred nacionalnim sudom osporava upravnu odluku o dodjeli ili izmjeni EZ homologacije koja bi mogla biti protivna članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila. Presuda od 8. studenog 2022., Deutsche Umwelthilfe (Réception des véhicules à moteur), C-873/19, EU:C:2022:857.

(109)

Direktiva (EU) 2020/1828 od 25. studenog 2020., SL L 409, 4.12.2020., str. 1., https://commission.europa.eu/law/law-topic/consumer-protection-law/representative-actions-directive_hr . Isto tako, Direktiva (EU) 2019/2161, SL L 328, 18.12.2019., str. 7., Direktiva 2013/11/EU, SL L 165, 18.6.2013., str. 63.

(110)

  https://representative-actions-collaboration.ec.europa.eu/  

(111)

Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL 1993., L 95, str. 29.). Prijedlogom direktive o potrošačkim kreditima, COM/2021/347, također se osigurava da potrošači nisu diskriminirani pri traženju, sklapanju ili posjedovanju ugovora o kreditu.

(112)

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/11/EU o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, kao i direktiva (EU) 2015/2302, (EU) 2019/2161 i (EU) 2020/1828, COM(2023) 649. Prema pregledu stanja potrošača za 2023. četvrtina potrošača suočila se s problemom za koji vrijedi podnijeti pritužbu, no trećina potrošača nije podnijela pritužbu zbog dugotrajnog trajanja postupka, malih iznosa ili nedostatka povjerenja u zadovoljavajuće rješenje problema.

(113)

Radni dokument službi Komisije „Pomoć mreže SOLVIT na jedinstvenom tržištu: 20 godina postojanja”, SWD(2022) 325. Nacionalni centri mreže SOLVIT imaju mogućnost rješavanja pitanja usklađenosti s Poveljom. Kako bi im pomogla u toj ulozi, Komisija 2024. namjerava tim centrima osigurati prilagođeno osposobljavanje o Povelji.

(114)

  https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13290-Travel-better-protection-for-passengers-and-their-rights .

(115)

Uredba (EU) 2022/2065 o izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), SL L 277, 27.10.2022., str. 1. U procjeni učinka osiguravanje pravednog upravljanja i jačanje položaja korisnika kako bi mogli ostvariti svoja prava smatralo se jednim od najvećih učinaka Akta o digitalnim uslugama. Sve tri regulatorne opcije uključivale su mehanizam pravne zaštite u dva koraka: obveza pružanja mogućnosti podnošenja pritužbi i obrade pritužbi od strane pružatelja usluga te dostupnost izvansudskog rješavanja sporova, za koje se očekuje da će apsorbirati aktualna pitanja te ih riješiti brže i s manje resursa u odnosu na sudske postupke. Korisnicima bi se omogućilo da uvijek mogu podnijeti žalbu sudovima, u skladu s nacionalnim pravom. Strože odredbe o transparentnosti, čiji je cilj informiranje korisnika o politikama koje se primjenjuju na sadržaj, robu ili usluge smještene na poslužitelju te o korektivnim mjerama koje su poduzete protiv njih, također su se smatrale ključnim elementima djelotvornih pravnih lijekova. Sve su opcije politike sankcionirale i sustavne propuste pružatelja usluga u pružanju pravne zaštite. Smatralo se da se pojačanim nadzornim ovlastima koje tijela provode u odnosu na vrlo velike internetske platforme, u okviru kojih prava korisnika mogu biti najviše ugrožena, dodatno podupire pravo korisnika na djelotvoran pravni lijek.

(116)

Vidjeti dokument o mehanizmu izvansudskog rješavanja sporova u okviru Akta o digitalnim uslugama . Već je takozvanom „platformom za poslovanje (P2B)” predviđena pravna zaštita za poslovne korisnike pružatelja internetskih usluga: Uredba (EU) 2019/1150, SL L 186, 11.7.2019., str. 57.

(117)

Direktiva 2000/31/EZ, članci 17. i 18.

(118)

Uredba (EU) br. 2021/784, SL L 172, 17.5.2021., str. 79.

(119)

Uredba (EU) 2016/679 o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ, SL L 119, 4.5.2016., str. 1. Pritužbe se mogu podnijeti neovisnom nacionalnom nadzornom tijelu ili sudu. Pritužbe u ime ispitanika može podnijeti i neprofitno tijelo, organizacija ili udruga, na zahtjev tog ispitanika ili na temelju nacionalnog prava. Ako ispitanik pretrpi materijalnu ili nematerijalnu štetu, ima pravo na naknadu od voditelja obrade ili izvršitelja obrade.

(120)

Prijedlog uredbe o europskom prostoru za zdravstvene podatke, COM(2022) 197, 3.5.2022.

(121)

Direktiva 2013/32/EU, SL L 180, 29.6.2013., str. 60.

(122)

Uredba (EU) br. 604/2013, SL L 180, 29.6.2013., str. 31.

(123)

Vidjeti: Direktivu Vijeća 2003/86/EZ, SL L 251, 3.10.2003.; i Direktivu (EU) 2016/801, SL L 132, 21.5.2016.

(124)

Direktiva 2008/115/EZ, SL L 348, 24.12.2008., str. 98., članak 13.

(125)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o uspostavi višegodišnje strateške politike za europsko integrirano upravljanje granicama, COM(2023) 146 , „Element 13. točka (3)”.

Osim toga, u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži (2019/1896), angažirani su svi Frontexovi promatrači za temeljna prava, čime se njihov broj povećao na 46 (u skladu s Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži zahtijeva se 40 promatrača). Uredbom o europskoj graničnoj i obalnoj straži promatračima se omogućuje jednak pristup svim operativnim područjima Frontexa kao i cjelokupnom raspoređenom osoblju Frontexa.

(126)

Direktiva 2009/52/EZ, SL L 168, 30.6.2009., str. 24.

(127)

Komunikacija Komisije o primjeni Direktive 2009/52/EZ od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, COM(2021) 592. Isto tako, FRA, 2021., Zaštita migranata u nezakonitoj situaciji od radnog iskorištavanja – uloga Direktive o sankcijama za poslodavce. Komisija s FRA-om izrađuje priručnik za osposobljavanje inspektora rada o zaštitnim elementima Direktive.

(128)

Direktiva 2014/36/EU od 26. veljače 2014. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika, SL L 94, 28.3.2014., str. 375. Komisija je pokrenula i izradu studije kako bi utvrdila nedostatke i manjkavosti u zaštiti sezonskih radnika iz trećih zemalja u EU-u.

(129)

Prijedlog direktive o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja na državnom području države članice te o zajedničkom skupu prava za radnike iz trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici (preinaka), COM(2022) 655.

(130)

Direktiva (EU) 2021/1883, SL L 382, 28.10.2021., str. 1., članak 11. stavak 3.

(131)

Strategija o Povelji, str. 19.

(132)

Vidjeti Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., str. 31. – 37.

(133)

Doprinos Slovenije, str. 6. – 7. i doprinos Litve, str. 7. – 8. Doprinos Vijeća Europe.

(134)

Izvješće o vladavini prava za 2023., str. 9. – 10., uz napomenu da su se inicijative za poboljšanje digitalizacije nastavile i da države članice poduzimaju daljnje korake u tom pogledu. Digitalizacija pravosudnog sustava i dalje dobro napreduje u Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Poljskoj, Španjolskoj, Slovačkoj, Litvi, Mađarskoj i Austriji. Preporuke za daljnje poboljšanje digitalizacije pravosuđa s pomoću aktivnosti koje su u tijeku izdane su Francuskoj, Italiji i Nizozemskoj. Kad je riječ o aktivnostima koje su u tijeku, u doprinosu Luksemburga savjetovanju, str. 5., navodi se da se određene informacije dostavljaju u digitalnom obliku i da pravosudni mehanizam bez papira u administrativnim pitanjima stupa na snagu nakon pilot-projekta o hitnim postupcima. Doprinos Francuske, str. 6. – 7., odnosi se na jačanje mreža, poboljšanje softvera za poduzeća i zapošljavanje IT tehničara. Doprinos Grčke, str. 10. – 12., odnosi se na potporu digitalnom evidentiranju sudskih predmeta na prvostupanjskim i žalbenim sudovima u Ateni, Pireju i Solunu. Isto doprinos Hrvatske, str. 7. – 8.; doprinos Finske, str. 5. – 6.; doprinos Poljske, str. 17. – 18.; doprinos Mađarske, str. 10. – 12.; doprinos Latvije, str. 6. – 7.

(135)

Doprinos Rumunjske, str. 10. Također doprinos Vijeća Europe, koji se odnosi na situaciju općenito.

(136)

Doprinos Slovačke, str. 4., koji se odnosi na sustav eCodex, putem kojeg se mogu slati europski istražni nalozi, podnositi zahtjevi za pravnu pomoć i dijeliti elektronički dokazi.

(137)

Kad je riječ o izazovima, doprinos Rumunjske, str. 10., odnosi se na činjenicu da su istodobno dostupne četiri verzije e-datoteke sudova i potrebu da se osiguraju kompatibilnost, kibernetička sigurnost i modernizacija informatičke infrastrukture na lokalnoj razini; doprinos Španjolske, str. 1. i 5., odnosi se na potrebu za očuvanjem dostatnih digitalnih vještina. U Izvješću o vladavini prava za 2023., str. 9., upućuje se na važnost osiguravanja učinkovite upotrebe digitalnih alata u praksi, među ostalim provedbom odgovarajućeg osposobljavanja.

(138)

Doprinos Švedske, str. 6. – 7.

(139)

Osim pružanja informacija, uključuju podnošenje policijskih izvješća i sudskih zahtjeva putem interneta, upravljanje digitalnim spisima predmeta radi pregleda i preuzimanja sudskih dokumenata te podnošenje dokumenata i sudskih rasprava u obliku videokonferencije te audio-videozapise postupaka. Primjerice, doprinos Belgije, str. 6. i 20., odnosi se na digitalno podnošenje dokumenata, internetske sudske spise, internetska rješenja za upravljanje predmetima koji uključuju ranjive osobe i pronalaženje ovlaštenog prevoditelja, tumača ili vještaka. U budućnosti bi osim toga trebalo biti moguće pokrenuti sudske postupke u digitalnom obliku, podnositi zahtjeve, komunicirati sa sudovima na internetu i pregledavati presude u digitalnom obliku.

(140)

Doprinos Njemačke, str. 8.

(141)

Doprinos Francuske, str. 7.

(142)

Internetsko savjetovanje putem Platforme za temeljna prava, 3. pitanje: Upotrebljavaju li se u vašoj državi članici digitalni alati za olakšavanje pristupa pravosuđu s pomoću sudskih i izvansudskih pravnih lijekova? Osim toga u Izvješću o vladavini prava za 2023., str. 9. – 10., navodi se daljnje povećanje upotrebe sustava elektroničke komunikacije i uključivanje većine preostalih sudova u jedinstveni sustav u Hrvatskoj. Međutim, i dalje postoje znatni problemi u pogledu učinkovitosti i kvalitete povezani s digitalizacijom pravosuđa. U Italiji je digitalizacija sustava građanskog pravosuđa znatno napredovala, a izmijenjena postupovna pravila kojima se omogućuje digitalizacija u kaznenopravnom sustavu tek treba u potpunosti provesti.

(143)

Doprinos Slovačke, str. 4., u kojem se upućuje na posebnu internetsku stranicu Vrhovnog suda; doprinos Bugarske, str. 19., koji se odnosi na portal e-pravosuđe sa slobodnim, izravnim i trajnim elektroničkim pristupom; doprinos Španjolske, str. 1. i 5., koji se odnosi na informacije o pravosudnoj upravi te sudskim i izvansudskim pravnim lijekovima objavljene na internetu; doprinos Austrije, str. 14. – 15.

(144)

Doprinos Luksemburga, str. 5. Međutim, Komisija je u Izvješću o vladavini prava za 2023. (str. 10.) Luksemburgu izdala preporuku povezanu s tekućom reformom kako bi povećao dostupnost pravne pomoći.

(145)

Internetsko savjetovanje putem Platforme za temeljna prava, 2. pitanje: „Prema vašem iskustvu, pružaju li se u praksi u vašoj državi članici informacije o dostupnim pravnim lijekovima i koracima koje treba poduzeti tijekom sudskog postupka odnosno pri pristupanju izvansudskim pravnim lijekovima?”.

(146)

Doprinos Austrije, str. 16.; doprinos Belgije, str. 28.; doprinos Hrvatske, str. 7.; doprinos Finske, str. 6. – 7.; doprinos Francuske, str. 8.; doprinos Njemačke, str. 9.; doprinos Grčke, str. 12. – 14.; doprinos Mađarske, str. 12.; doprinos Irske, str. 2.; doprinos Latvije, str. 7.; doprinos Litve, str. 8. – 9.; doprinos Luksemburga, str. 5.; doprinos Nizozemske, str. 3.; doprinos Poljske, str. 18.; doprinos kontaktne točke Portugala, str. 6.; doprinos Rumunjske, str. 11.; doprinos Švedske, str. 7.; doprinos Slovačke, str. 4. – 5.; doprinos Slovenije, str. 7. Unatoč tomu, trenutačno se protiv četiriju država članica vode postupci zbog povrede zbog nepravilnog prenošenja Direktive 2010/64/EU.

(147)

Doprinos Grčke, str. 12. – 14., doprinos Francuske, str. 3. – 4., doprinos Belgije, str. 28., doprinos Finske u okviru savjetovanja, str. 6. – 7.

(148)

Doprinos Francuske, str. 3. – 4., koji se odnosi na pravo žrtve koja ne razumije francuski jezik da ima tumača i prijevod informacija potrebnih za ostvarivanje njezinih prava. Žrtve imaju pravo zatražiti prijevode ili usmene sažetke sudskih rasprava; doprinos Austrije, str. 16.

(149)

Doprinos Mađarske, str. 12. – 13.

(150)

Doprinos Nizozemske, str. 3.

(151)

Doprinos Hrvatske, str. 7.

(152)

Doprinos pučke pravobraniteljice Hrvatske, str. 7.

(153)

Doprinos Finske, str. 6. – 7., doprinos Latvije, str. 7., doprinos Belgije, str. 21.

(154)

Doprinos Finske, str. 5. – 6., u kojem se isto navodi da odvjetnici, branitelji, usmeni i pismeni prevoditelji mogu upotrebljavati sustav za podnošenje zahtjeva za državna sredstva, podnošenje računa i pristup uslugama na daljinu koje se odnose na pravnu pomoć.

(155)

Internetsko savjetovanje putem Platforme za temeljna prava, vidjeti 1. pitanje.

(156)

Doprinos Rumunjske, str. 11. U Litvi je 2021. uspostavljen postupak suradnje između službi koje prve reagiraju i pružatelja potpore žrtvama. Doprinos Litve, str. 9.

(157)

Doprinos Slovenije, str. 10.

(158)

Doprinos Austrije, str. 1. – 2.

(159)

Doprinos Njemačke, str. 12. – 13.

(160)

Doprinos Švedske, str. 8. – 15.

(161)

Doprinos Grčke, str. 15. – 16.

(162)

Doprinos Hrvatske, str. 12. – 15. Isto tako, u doprinosu ENNHRI-ja, str. 3., navode se nedostaci koje su nacionalne institucije za ljudska prava utvrdile u osiguravanju prava žrtava kaznenih djela (odnosi se na žrtve zločina iz mržnje i nasilja u obitelji u Njemačkoj, pravo na naknadu žrtvama trgovanja ljudima u Luksemburgu i žrtve iz trećih zemalja u Sloveniji).

(163)

Internetsko savjetovanje putem Platforme za temeljna prava, 1. pitanje: Koje se mjere u vašoj državi članici primjenjuju za uklanjanje jezičnih/kulturnih/fizičkih/financijskih/drugih prepreka pristupanju sudskim i izvansudskim pravnim lijekovima? a. Usluge usmenog i pismenog prevođenja (82 pozitivna odgovora); b. Mjere za olakšavanje pristupa osobama s invaliditetom, kao što su mjere koje se odnose na fizičku pristupačnost zgrada sudova (60); c. Pravna pomoć (79); d. Dogovori za upućivanje ranjivih žrtava, kao što su žrtve nasilja u obitelji ili rodno uvjetovanog nasilja, službama za potporu (65); e. Ubrzani postupci dostupni ranjivim strankama, primjerice u slučajevima koji uključuju seksualno nasilje ili djecu (31); f. Druge mjere (8).

(164)

Doprinos kontaktne točke Cipra, str. 3. Doprinos Njemačke, str. 4., 14. i 18., u kojem se navodi i pojednostavnjeni postupak za maloljetne optuženike. Prema doprinosu Litve, str. 10., istraga može predstavljati prioritet ako je osumnjičenik ili žrtva maloljetna osoba ili ako je osumnjičenik u pritvoru. U Latviji se kazneni postupci koji uključuju nasilje ili seksualno nasilje, među ostalim nad djecom, obrađuju kao prioriteti. Doprinos Latvije, str. 7.

(165)

Doprinos Belgije, str. 26. Doprinos Nizozemske u okviru savjetovanja, str. 5. odnosi se na projekt kojim se uvodi skraćeni pravni postupak kako bi se smanjio broj sukoba između roditelja tijekom razvoda i spriječila šteta za djecu.

(166)

Doprinos Litve, str. 9., doprinos Austrije, str. 20., doprinos Belgije, str. 24. – 25. doprinos Slovačke, str. 4. – 5.;

(167)

Doprinos Finske, str. 7.

(168)

Doprinos Švedske, str. 9. – 10. Osim toga, doprinos Portugala, str. 6. – 7., koji se odnosi na urede za potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja koji su uspostavljeni ili se uspostavljaju u osam gradova.

(169)

Doprinos Hrvatske, str. 5. – 6., koji se odnosi na postupak u slučajevima seksualnog nasilja.

(170)

Strategija o Povelji, str. 10. i 18., u kojoj se upućuje na popratnu analizu savjetovanja s dionicima, str. 31.

(171)

Kao poseban aranžman za pristup pravosuđu za osobe izložene riziku od diskriminacije i starije osobe, 16 država članica predviđa pravo organizacija civilnog društva i/ili tijela za jednakost da pokrenu sudske postupke u ime jedne ili više žrtava ili da u njima sudjeluju. Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., str. 25. Razne organizacije civilnog društva u Sloveniji rade na suzbijanju diskriminacije i pružanju potpore žrtvama, među ostalim iz ranjivih skupina. Pružaju pravne savjete, provode zagovaranje i pružaju pomoć u traženju pravnih lijekova u slučajevima diskriminacije. Doprinos Slovenije, str. 3. – 4. Doprinos kontaktne točke Slovenije, str. 3.

(172)

Doprinos Njemačke, str. 12. – 13.

(173)

Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., str. 24. – 25. i 31.

(174)

Doprinos Mađarske, str. 16. i 17., koji se odnosi na 932 suca, 601 pomoćnog suca i 102 pripravnika. Obuhvaćene ranjive skupine uključuju djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom i žrtve nasilja u obitelji i trgovanja ljudima. Isto tako, doprinos Litve, str. 8. i 13., koji se odnosi na osposobljavanje i ciljane preporuke namijenjene odvjetnicima koji pružaju pravnu pomoć; doprinos Bugarske, str. 19., koji se odnosi na bugarski Nacionalni institut za pravosuđe koji organizira osposobljavanje sudaca o učinkovitoj zaštiti od diskriminacije.

(175)

Doprinos Španjolske, str. 2. i 4., koji se odnosi i na osposobljavanje stručnjaka u uredima za pomoć žrtvama kaznenih dijela o potrebama osoba s invaliditetom, što uključuje i sesiju o pristupačnosti. Doprinos Francuske, str. 9., koji se odnosi na pružanje međuregionalnog osposobljavanja o prihvatu osoba s invaliditetom; doprinos Litve, str. 8. i 13., koji se odnosi na osposobljavanje sudaca za komunikaciju s osobama s invaliditetom.

(176)

Doprinos Švedske, str. 11. – 12.

(177)

Upućivanje na pravosuđe koje je dostupno, primjereno dobi, brzo, savjesno, prilagođeno i usmjereno na potrebe i prava djeteta. Vidjeti: Smjernice Odbora ministara Vijeća Europe o pravosuđu prilagođenom djeci (koje je Odbor ministara donio 17. studenog 2010. na 1098. sastanku zamjenika ministara); 17/11/2010.

(178)

Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., slika 32, str. 28.

(179)

Doprinos Slovačke, str. 7.; doprinos Luksemburga, str. 8.

(180)

Doprinos kontaktne točke Cipra, str. 4., uz napomenu da je pritvaranje djece krajnja sankcija. Dječji sudovi mogu izreći i alternativne kazne, kao što su ukori, novčane kazne, rad za opće dobro za djecu stariju od 16 godina, upućivanje u centar za liječenje ovisnosti itd.

(181)

Doprinos Njemačke, str. 6., 14. i 16., pozivajući se na Zakon o sudovima za mlade. Međutim, OHCHR u svojem doprinosu, str. 5. – 6., navodi zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava djeteta, u kojima je taj Odbor Njemačkoj preporučio da osigura da sva djeca, uključujući djecu mlađu od 14 godina, mogu izraziti svoje mišljenje i biti saslušana pri donošenju odluka koje se na njih odnose te da uspostavi pravne standarde kako bi se osiguralo da su postupci prilagođeni djeci. Odbor je s uvažavanjem istaknuo i mjere poduzete kako bi se njemački pravosudni sustav za djecu uskladio s Konvencijom, među ostalim prenošenjem u nacionalno pravo Direktive (EU) 2016/800 (CRC/C/DEU/CO/5 – 6, točka 17. podtočka (a)).

(182)

Doprinos Španjolske, str. 3.

(183)

Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., slika 31, str. 28.

(184)

Doprinos Austrije, str. 21. – 25.; doprinos Francuske, str. 12., uz napomenu da djecu na sudu može pratiti njihov pravni zastupnik, odrasla osoba po njihovu izboru ili ovlaštena udruga za potporu žrtvama.

(185)

Doprinos Nizozemske, str. 7.; doprinos Švedske, str. 12., koji se odnosi na Zakon o posebnim predstavnicima djece. Isto tako, doprinos Finske, str. 9., koji se odnosi na zakonodavno preispitivanje koje je u tijeku i sadržava predložene izmjene imenovanja skrbnika za djecu.

(186)

Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., slika 31, str. 28. Na primjer, u Luksemburgu se djeca moraju saslušati u okruženju prilagođenom djeci, doprinos Luksemburga u okviru savjetovanja, str. 8.

(187)

Doprinos Slovačke, str. 7.

(188)

Doprinos Francuske, str. 12., u kojem se navodi da se razgovori s djecom moraju odvijati u prisutnosti psihologa, pedijatra, člana obitelji, ad hoc administratora ili osobe koju je ovlastio sudac za djecu.

(189)

Doprinos Španjolske, str. 4.

(190)

Doprinos Rumunjske, str. 13.; Doprinos kontaktne točke Portugala, str. 10. – 12., koji se odnosi na planove opremanja 117 zgrada s prostorijama za prihvat i saslušanje djece.

(191)

Međunarodni krizni fond Ujedinjenih naroda za djecu, https://www.unicef.org/.

(192)

Doprinos Poljske, str. 27.

(193)

Internetsko savjetovanje putem Platforme FRA-e za temeljna prava, 4. pitanje: „Prema vašem iskustvu, jesu li u vašoj državi članici poduzete mjere za olakšavanje pristupa djece pravosuđu sudskim i izvansudskim pravnim lijekovima?”. Slično tome, u doprinosu ENNHRI-ja, str. 3., upućuje se na nedostatke koje su nacionalne institucije za ljudska prava utvrdile u pravnoj zaštiti svih tražitelja azila i migranata u Belgiji, Češkoj, Grčkoj i Latviji.

(194)

Doprinos kontaktne točke Slovenije, str. 5. – 6.

(195)

Doprinos ENNHRI-ja, str. 3., koji se odnosi na nedostatke koje su utvrdile nacionalne institucije za ljudska prava u postupcima obiteljskog prava i postupcima koji uključuju djecu u Bugarskoj, Njemačkoj, Irskoj, Luksemburgu i Sloveniji.

(196)

Doprinos OHCHR-a, str. 4., koji se odnosi na CRC/C/HRV/CO/5 – 6; str. 17., 25. i 41.

(197)

Doprinos OHCHR-a, str. 6., koji se odnosi na CRC/C/GRC/CO/4 – 6, stavak 40. točke (f) i (g). Doprinos Grčke, str. 19. – 20., koji se odnosi na pravo na pravnu pomoć za djecu žrtve seksualnog zlostavljanja, iskorištavanja i dječje pornografije te na postupovna jamstva za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenim postupcima. Odbor je isto tako (CRC/C/CYP/CO/5 – 6, točke 19., 20., 37. i 38.) preporučio Cipru da osigura da je pravo djeteta na saslušanje u sudskim postupcima uključeno u zakonodavstvo i da se provodi. Preporučio je i da djecu odvojenu od obitelji i djecu bez pratnje u postupcima traženja azila zastupaju nadležni odvjetnici te da se uspostavi formalni postupak za utvrđivanje najboljeg interesa djeteta.

(198)

Strategija o Povelji, str. 11. – 12.

(199)

Definirane kao javne institucije osnovane u skladu s relevantnim direktivama za borbu protiv diskriminacije na temelju rase, etničkog podrijetla i roda. U mnogim državama članicama mandati tijela za jednakost obuhvaćaju i druge zabranjene razloge za diskriminaciju, kao što su dob, invaliditet, vjera i uvjerenje, seksualna orijentacija ili drugi razlozi. Doprinos Equineta, str. 1.

(200)

Doprinos ENNHRI-ja, str. 4., koji se odnosi na kampanje za povećanje informiranosti o pristupu pravosuđu koje provode nacionalne institucije za ljudska prava iz Austrije, Belgije, Bugarske, Cipra, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Irske, Latvije, Luksemburga, Mađarske, Njemačke, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Španjolske.

(201)

Doprinos Equineta, str. 1. – 3. i 5., Doprinos ENNHRI-ja, str. 1. – 2. i 5. O ovlastima tijela za jednakost za pružanje pomoći žrtvama diskriminacije. Osim toga, Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., slika 19, u kojem se navodi koje ovlasti tijela za jednakost ili, u određenim slučajevima, druga posebna tijela imaju u svakoj državi članici za rješavanje slučajeva diskriminacije. To su, među ostalim, pružanje strankama mogućnosti alternativnog rješavanja spora (primjerice, postupci mirenja ili posredovanja), donošenje obvezujućih odluka u slučajevima diskriminacije, djelovanje na sudu u slučajevima diskriminacije u ime žrtava ili u vlastito ime ili podnošenje očitovanja sudu kao amicus curiae ili vještak u slučajevima diskriminacije.

(202)

Doprinos Equineta, str. 4.

(203)

Doprinos Equineta, str. 2., koji se odnosi na njegovu anketu „Ovlasti tijela za jednakost u parničnom postupku”, 2023., prema kojoj 34 od 47 ispitanih tijela za jednakost ima određenu aktivnu legitimaciju pred sudovima. Njih 23 moglo bi djelovati kao amicus curiae (treća strana koja je stručnjak i kojoj je dopušteno da pomaže sudu pružanjem informacija ili uvida), njih 18 moglo bi podnijeti anonimizirane pritužbe sudovima uz pristanak žrtve, 13 ih je moglo pokrenuti actio popularis u svoje ime, a osam ih je moglo podnijeti kolektivne pritužbe.

(204)

Doprinos ENNHRI-ja, str. 2.

(205)

Doprinos ENNHRI-ja, str. 2. – 3., u kojem se upućuje na izvješća ENNHRI-ja o stanju vladavine prava u Europskoj uniji za 2022. i 2023. U skladu s Pariškim načelima UN-a nacionalne institucije za ljudska prava zadužene su i za izvješćivanje i savjetovanje vlada i relevantnih tijela o ljudskim pravima.

(206)

Doprinos Equineta, str. 3., koji se odnosi na Vincenzi Tudisco, Emma Lantschner, Sprečavanje diskriminacije i reagiranje na diskriminaciju primjenom sankcija i pravnih lijekova, (Preventing and reacting to discrimination through sanctions and remedies) i Marie Mercat-Bruns, Usporedna studija kolektivne pravne zaštite u Francuskoj, Norveškoj i Rumunjskoj: izazovi strateških sudskih sporova. Pregled europskog prava o ravnopravnosti – izdanje 1/2020, str. 21. Equinet 2013., str. 13. Drugi razlozi za neprijavljivanje diskriminacije mogu uključivati sumnju u postojanje ozbiljnih izgleda za uspjeh; neinformiranost o pravima i/ili postojanju tijela za jednakost; poteškoće u dostavljanju dokaza; nesigurnost u pogledu ishoda predmeta, vjerojatnost niskih razina naknade i/ili strah od odmazde; COM(2021) 139 .

(207)

Za druge primjere dobre prakse na nacionalnoj razini vidjeti ibid., str. 6.

(208)

Doprinos Bugarske, str. 3. i 17. Isto tako doprinos Španjolske, str. 5., koji se odnosi na općinske pravosudne urede koji općenito pomažu građanima u njihovim odnosima s pravosuđem; doprinos Luksemburga, str. 2., koji se odnosi na Centre d’égalité de traitement, gdje se pružaju savjeti o pravima žrtava, zakonodavstvu, sudskoj praksi i pravnim lijekovima.

(209)

Doprinos Francuske, str. 3. – 4.

(210)

Doprinos Mađarske, str. 4. – 6.

(211)

Internetsko savjetovanje u okviru Platforme za temeljna prava, 1. pitanje (60 pozitivnih odgovora od 115).

(212)

Doprinos Slovenije, str. 8. – 9.

(213)

Doprinos Njemačke, str. 9. – 10.

(214)

Doprinos Belgije, str. 21.; doprinos kontaktne točke Portugala, str. 6.

(215)

Doprinos Poljske, str. 20. – 21.

(216)

Doprinos Mađarske, str. 12. – 13. Isto tako doprinos Poljske, str. 20. – 21.

(217)

Doprinos OHCHR-a, str. 6., uz upućivanje na CRPD/C/HUN/CO/2 – 3, str. 26. – 27.

(218)

Doprinos Njemačke, str. 9.; doprinos Litve, str. 8. – 9.; doprinos Nizozemske, str. 3.; doprinos Hrvatske, str. 11. – 12.; doprinos Mađarske, str. 12. – 13.

(219)

Doprinos Irske, str. 2.

(220)

Doprinos Bugarske, str. 11., u kojem se navodi da se osposobljavanje o upotrebi softvera osigurava za većinu pravosudnih dužnosnika.

(221)

Sud se pozvao na Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i nacionalno zakonodavstvo o jednakom postupanju i nediskriminaciji, kojima se zahtijeva razumna prilagodba postupka kako bi se optimizirala prava osoba s invaliditetom na sudjelovanje i informiranje. Prilagodba pravosudnog jezika kako bi ga se moglo razumjeti bio je zahtjev za pravosudni sustav. Potreba za obavješćivanjem podnositelja zahtjeva o presudi proizlazila je iz Direktive o pravima žrtava. C.G.P.J – Pravosudne vijesti (poderjudicial.es) , Doprinos Španjolske u okviru savjetovanja, str. 5.

(222)

Doprinos Cipra, str. 1., doprinos Njemačke, str. 4., doprinos Grčke, str. 5. – 6., doprinos Nizozemske, str. 1. Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., str. 17. – 18. Također doprinos Vijeća Europe, koji se odnosi na Europsku komisiju za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ): Promicanje mirenja za rješavanje upravnih sporova u državama članicama Vijeća Europe – prosinac 2022.

(223)

Doprinos Slovenije, str. 5.

(224)

Doprinos Njemačke, str. 18. – 19.

(225)

Doprinos Francuske, str. 3. – 4.; doprinos Luksemburga, str. 3., uz napomenu da se očekuje da će se nacrtom zakona uvesti mehanizam kolektivne pravne zaštite kako bi se velikom broju potrošača omogućilo da zajednički podnesu tužbu ako im je nanesena šteta na jednak ili sličan način; doprinos Švedske, str. 2., koji se odnosi na pravo skupine potrošača da podnese predstavničke tužbe protiv trgovca.

(226)

Doprinos Latvije, str. 1. – 2.

(227)

Doprinos Luksemburga, str. 2., doprinos Njemačke, str. 4., doprinos Belgije, str. 6. – 7., doprinos Litve, str. 3. – 5., doprinos kontaktne točke Portugala, str. 1. – 4., doprinos Finske, str. 1. – 3., doprinos Austrije, str. 8., 12. – 13.

(228)

Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., str. 24.

(229)

Doprinos Luksemburga, str. 2. U građanskim stvarima mirenje je dostupno u okviru Centre de Médiation, koji imenuje izmiritelja u skladu sa sporom i željama stranaka.

(230)

Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., str. 24. Slično tome, u Sloveniji ARS u okviru tijela koja nisu sudovi nije široko rasprostranjeno, ali njegova važnost raste. Sudovi nude mogućnost ARS-a, osim ako sudac to smatra neprimjerenim. Doprinos Slovenije u okviru savjetovanja, str. 3. Zakonom o arbitraži omogućuje se građanskim strankama da ovlaste arbitražni sud za donošenje obvezujuće odluke istovjetne odluci suda. Mirenje je uređeno Zakonom o mirenju u građanskim i trgovačkim stvarima. Zakonom o alternativnom rješavanju sporova u pravosudnim pitanjima poboljšava se primjena alternativnog rješavanja sporova u korporativnim, radnim, obiteljskim i drugim građanskopravnim odnosima povezanima sa zahtjevima koje stranke mogu slobodno rješavati. Sredstva za financiranje programa ARS-a osiguravaju se iz proračuna sudova.

(231)

Doprinos Nizozemske u okviru savjetovanja, str. 1.; pregled stanja u području pravosuđa za 2023., str. 24., uz napomenu da se u Slovačkoj ne podupire primjena ARS-a u administrativne svrhe i da je u Španjolskoj ARS obvezan u predmetima iz područja radnog prava.

(232)

Vidjeti Pregled stanja u području pravosuđa za 2023., str. 31. – 37.

(233)

Strategija o Povelji, str. 5., u kojoj se navodi i slaba primjena Povelje i loša informiranost o njoj u parlamentima.

(234)

Doprinos FRA-e koji se odnosi na Izjavu Odbora za ustavno pravo finskog parlamenta (PeVL 44/2022) u vezi s vladinim prijedlogom br. 103/2022 o izmjeni Zakona o strancima. Odbor je pozvao na donošenje preciznijih odredbi o mogućem nacionalnom diskrecijskom pravu u provedbi Direktive 2013/32/EU, ograničenjima slobode kretanja i pravu na osporavanje odluke o zahtjevu za dopuštenje za napuštanje prihvatnog centra. Isto tako, doprinos FRA-e koji se odnosi na Prijedlog estonske vlade o izmjenama Zakona o strancima (pravo na žalbu protiv odluke o zahtjevu za vizu), 328 SE (Välismaalaste seaduse muutmise seaduse (viisavaide otsuse kohtukaebeõigus) eelnõu 328 SE), 8. veljače 2021.

(235)

Doprinos FRA-e koji se odnosi na Objašnjenje Seimasa Republike Litve o izmjeni članka 5. i članka 22. stavka 2. Zakona Republike Litve o kriminalističkoj obavještajnoj djelatnosti br. XI-2234 te na izmjenu članka 10. Zakona o državnim i službenim tajnama Republike Litve.

(236)

Članak 267. UFEU-a.

(237)

Članak 258. UFEU-a.

(238)

Vidjeti: Presudu od 18. svibnja 2021. Asociaţia Forumul Judecătorilor Din România i dr., C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-291/19, C-355/19, EU:C:2021:393; presudu od 20. travnja 2021., Repubblika, C-896/19, EU:C:2021:311; presudu od 2. ožujka 2021., A. B. i dr. (Imenovanje sudaca Vrhovnog suda – Žalba), C-824/18, EU:C:2021:153; presudu od 19. studenog 2019., AK (Neovisnost Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda), C-585/18, C-624/18 i C-625/18, EU:C:2019:982; i presudu od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses, C-64/16, EU:C:2018:117.

(239)

Izvješće o vladavini prava za 2023., str. 3.

(240)

Presuda od 2. ožujka 2021., Prokuratuur (Conditions d’accès aux données relatives aux communications électroniques), C-746/18, EU:C:2021:152, t. 42. Isto tako, presuda od 6. listopada 2020., La Quadrature du Net i dr., C-511/18, C-512/18 i C-520/18, EU:C:2020:791, t. 223. i navedena sudska praksa.

(241)

Strategija o Povelji, str. 5. i u njoj navedeni izvori, u kojima se ističe da sve veći korpus prava Unije pokazuje da se Povelja primjenjuje u sve većem broju predmeta i područja. To je osobito vidljivo iz sudske prakse Suda EU-a o ostvarivanju prava na djelotvoran pravni lijek u područjima kao što su oporezivanje, azil i migracije ili jednako postupanje pri zapošljavanju.

(242)

Presuda od 19. rujna 2018. Milev, C‑310/18, EU:C:2018:732;

(243)

Predmet C-760/22, FP i drugi, u postupku.

(244)

Presuda od 13. veljače 2020., Spetsializirana prokuratura (Saslušanje u odsutnosti optuženika), C‑688/18, EU:C:2020:94; presuda od 23. studenog 2021., IS (Illégalité de l’ordonnance de renvoi), C-564/19, EU:C:2021:949; presuda od 19. svibnja 2022., Spetsializirana prokuratura, C-569/20, EU:C:2022:401; presuda od 15. rujna 2022., HN (Procès d’un accusé éloigné du territoire), C-420/20, EU:C:2022:679. Isto tako, presuda od 19. svibnja 2022., Spetsializirana prokuratura, C-569/20, EU:C:2022:401.

(245)

Predmeti u postupku C-767/22 i C-49/23, 1Dream i drugi te predmet C-265/23, Volieva, u postupku.

(246)

Predmet C-603/22, M. S. i drugi (Droits procéduraux d’une personne mineure), u postupku.

(247)

Presuda od 1. kolovoza 2022., TL () and de traduction), C-242/22 PPU, EU:C:2022:611.

(248)

Presuda od 9. lipnja 2016., Balogh, C‑25/15, EU:C:2016:423.

(249)

Presuda od 15. listopada 2015. Covaci, C‑216/14, EU:C:2015:686; presuda od 12. listopada 2017. Sleutjes, C‑278/16, EU:C:2017:757; presuda od 1. kolovoza 2022., TL () and de traduction), C‑242/22, EU:C:2022:611.

(250)

Presuda od 1. kolovoza 2022. TL, C‑242/22, EU:C:2022:611.

(251)

Vidjeti: presudu od 14. rujna 2023., Bezirkshauptmannschaft Feldkirch, C-55/22, EU:C:2023:670 i presudu od 19. listopada 2023., C-147/22, EU:C:2023:790.

(252)

Presuda od 22. lipnja 2023., K.B. i F.S. (Relevé d’office dans le domaine pénal), C-660/21, EU:C:2023:498.

(253)

Presuda od 12. ožujka 2020., VW (Pravo na pristup odvjetniku u slučaju nedolaska), C‑659/18, EU:C:2020:201. Sud EU-a pojasnio je i da se Direktiva primjenjuje na sudske postupke kojima se odobrava psihijatrijski smještaj i dopušta isključenje odvjetnika protiv volje optuženika u slučajevima sukoba interesa (presuda od 5. lipnja 2018., Kolev i dr., C‑612/15, EU:C:2018:392).

(254)

Presuda od 15. listopada 2015. Covaci, C‑216/14, EU:C:2015:686; presuda od 13. lipnja 2019. Moro, C‑646/17, EU:C:2019:489.

(255)

Presuda od 5. lipnja 2018. Kolev i dr., C‑612/15, EU:C:2018:392; presuda od 19. rujna 2019. Rayonna prokuratura Lom, C‑467/18, EU:C:2019:765.

(256)

Direktiva 2014/41/EU

(257)

Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.–20.).

(258)

Presuda od 28. siječnja 2021., Spetsializirana prokuratura (Déclaration des droits) C-649/19, EU:C:2021:75.

(259)

Presuda od 25. srpnja 2018., Minister for Justice and Equality (Nedostaci u pravosudnom sustavu), C-216/18 PPU, EU:C:2018:586, i presuda od 17. prosinca 2020., Openbaar Ministerie (Indépendance de l’autorité judiciaire d’émission), C-354/20 PPU, EU:C:2020:1033 i C-412/20 PPU, L i P. Isto tako, presuda od 13. siječnja 2021., MM, C-414/20 PPU, EU:C:2021:4, u kojoj je Sud EU-a istaknuo da Okvirna odluka 2002/584, tumačena u kontekstu članka 47. Povelje, zahtijeva da sud koji je uputio zahtjev mora moći provesti nadzor uvjeta pod kojima je izdan EUN.

(260)

   Vidjeti presudu od 31. svibnja 2013., Asociaţia Accept, C-81/12, EU:C:2013:275, t. 63.

(261)

   Vidjeti presudu u predmetu Feryn, t. 38.; presudu u predmetu Asociaţia Accept, t. 62. U više država članica (npr. Austrija, Belgija, Češka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Rumunjska i Slovenija) nacionalno zakonodavstvo pod određenim uvjetima dopušta izricanje kazni u odsutnosti konkretne žrtve.

(262)

     Vidjeti presudu u predmetu Asociaţia Accept, t. 64.

(263)

Presuda od 14. srpnja 2022., EPIC Financial Consulting, C-274/21 i C-275/21, EU:C:2022:565. Direktiva Vijeća 89/665/EEZ, SL L 395, 30.12.1989., str. 33.

(264)

Presuda od 21. prosinca 2021., Randstad Italia, C-497/20, EU:C:2021:1037.

(265)

Presuda od 7. rujna 2021., Klaipėdos regiono atliekų tvarkymo centras, C-927/19, ECLI:EU:C:2021:700.

(266)

Presuda od 15. rujna 2022., Veridos C-669/20, EU:C:2022:684, koja se odnosi na postupak na temelju Direktive 2009/81/EZ, SL L 216, 20.8.2009., str. 76.

(267)

Direktiva Vijeća 93/13/EEZ, SL 1993., L 95, str. 29.

(268)

Presuda od 22. travnja 2021., Profi Credit Slovakia, C-485/19, EU:C:2021:313, t. 54.; presuda od 4. lipnja 2020., Kancelaria Medius SA, C-495/19, EU:C:2020:431, t. 32.; presuda od 17. svibnja 2022., Ibercaja Banco, C-495/19, EU:C:2022:394, t. 45.; presuda od 17. svibnja 2022., SPV Project 1503 Srl i Banco di Desio e della Brianza SpA, C-693/19 i C-831/19, EU:C:2022:395, t. 61.; presuda od 17. svibnja 2022., Unicaja Banco, C-869/19, EU:C:2022:397 t. 29.; presuda od 17. svibnja 2022., Impuls Leasing România IFN SA, C-725/19, EU:C:2022:396, t. 46.; presuda od 10. lipnja 2021., BNP Paribas Personal Finance SA, C-776/19 do C-782/19, EU:C:2021:470 t. 29.; presuda od 29. travnja 2021., Bank BPH S.A., C-19/20, EU:C:2021:341, t. 92.; presuda od 8. rujna 2022., D.B.P. (Crédit hypothécaire libellé en devises étrangères) C‑80/21 do C‑82/21, t. 88.; presuda od 22. rujna 2022., Servicios Prescriptor y Medios de Pagos EFC SAU, C-215/21, EU:C:2022:723, t. 36.

(269)

Presuda Impuls Leasing România IFN SA; presuda od 22. rujna 2022., Vicente (Action en paiement d’honoraires d’avocat), C-335/21, EU:C:2022:720; presuda od 4. lipnja 2020., Kancelaria Medius SA, C-495/19, EU:C:2020:431.

(270)

Presuda u predmetu BNP Paribas Personal Finance SA; presuda u predmetu Profi Credit Slovakia; presuda u predmetu D.B.P. (Crédit hypothécaire libellé en designs étrangères).

(271)

Presuda u predmetu Ibercaja Banco; presuda u predmetu SPV Project 1503 Srl i Banco di Desio e della Brianza SpA.

(272)

Presuda u predmetu Servicios Prescriptor y Medios de Pagos EFC SAU.

(273)

Presuda od 10. rujna 2013., G. i R., C-383/13 PPU, EU:C:2013:533 i presuda od 11. prosinca 2014., Boudjlida, C-249/13, EU:C:2014:2431.

(274)

Vidjeti: presudu u predmetu Randstad Italia, t. 46.; presudu u predmetu Repubblika, t. 49.; i presudu u predmetu A. B. i dr. (Imenovanje sudaca Vrhovnog suda – Žalba), t. 108.

(275)

U skladu s člankom 51. stavkom 1. Povelje.

(276)

FRA, Izvješće o temeljnim pravima za 2023., str. 48. – 50. Isto tako, Izvješće o temeljnim pravima za 2022., str. 33., 34. i 37., Izvješće o temeljnim pravima za 2021., str. 46.

(277)

U svojoj presudi od 17. travnja 2018., Egenberger, C-414/16, EU:C:2018:257, t. 78., Sud EU-a utvrdio je izravan učinak članka 47. Povelje o temeljnim pravima, što je potvrđeno, primjerice, u: presudi od 6. listopada 2020., État luxembourgeois (Sudska zaštita od zahtjevâ za informacije u poreznom pravu), C-245/19 i C-246/19, EU:C:2020:795, t. 55.; presudi u predmetu AK (Neovisnost Disciplinskog vijeća Vrhovnog suda), t. 162.; presudi od 29. srpnja 2019., Torubarov, C-556/17, EU:C:2019:626, t. 56.

(278)

Doprinos FRA-e, pozivajući se na odluku austrijskog Ustavnog suda, E4359/2021, od 17. ožujka 2022. i E4123/2020, od 8. lipnja 2021. U prvom predmetu Savezni upravni sud nije saslušao tužitelja i pogrešno je pretpostavio da pripada šijitskoj vjeri. Poništena je odluka Saveznog upravnog suda. U drugom predmetu odricanje od usmene rasprave bilo je proizvoljno jer nije bilo moguće dovoljno precizno utvrditi činjenice u tom predmetu. Ustavni sud poništio je odluku.

(279)

Doprinos FRA-e, u odnosu na Vrhovni upravni sud Austrije, odluka od 23.6.2021., Mag. B; Savezni financijski sud, Ra 2019/13/0111.

(280)

Direktiva (EU) 2015/849.

(281)

Doprinos FRA-e, koji se odnosi na belgijski Ustavni sud, 114/2020, odluka od 24. rujna 2020., Nalog frankofonih i germanofonih odvjetničkih komora, Nalog flamanskih odvjetničkih komora te Zavod računovođa i poreznih savjetnika i drugi.

(282)

Doprinos FRA-e, odnosi se na Vrhovni sud Estonije, presudu od 20. travnja 2021., kancelar pravosuđa, ministar pravosuđa, ministar unutarnjih poslova, ministar vanjskih poslova, Odbor policije i granične straže, Rostyslav Polishchuk, Mykola Ishchenko, Tulundusühistu Loreta, Hobulane OÜ.

(283)

Uredba (EU) 2021/693 o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1382/2013.

(284)

  https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/programmes/just2027  

(285)

Raspoloživi proračun za razdoblje 2021. – 2027. iznosi približno 305 milijuna EUR. Proračun za 2023. iznosi 41 125 000 EUR, a za 2024. iznosi 40 691 000 EUR, sa sljedećom raspodjelom među potprogramima: pravosudna suradnja u građanskim i kaznenim stvarima (27 %), pravosudno osposobljavanje (36 %) i pristup pravosuđu (27 %) (postotak dodijeljenih sredstava na temelju pravne osnove programa).

(286)

Druga dva potprograma usmjerena su na 1. olakšavanje pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima i promicanje vladavine prava, neovisnosti i nepristranosti pravosuđa ( poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za djelovanja radi promicanja pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima , među ostalim podupiranjem nastojanja za poboljšanje djelotvornosti nacionalnih pravosudnih sustava i učinkovitog izvršavanja odluka) i 2. podupiranje pravosudnog osposobljavanja radi poticanja zajedničke pravne i pravosudne kulture te kulture vladavine prava te radi podupiranja dosljedne i djelotvorne provedbe prava Unije ( poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za djelovanja radi potpore transnacionalnim projektima osposobljavanja pravosudnih djelatnika koji obuhvaćaju građansko pravo, kazneno pravo ili temeljna prava ).

(287)

  Poziv na podnošenje prijedloga za bespovratna sredstva za djelovanja za potporu transnacionalnim projektima u području e-pravosuđa, prava žrtava i postupovnih prava .

(288)

  https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/policies/justice-and-fundamental-rights/criminal-justice/rights-suspects-and-accused_hr  

(289)

  https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/how-to-participate/org-details/999999999/project/101051559/program/43252386/details  

(290)

  https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/how-to-participate/org-details/999999999/project/101087157/program/43252386/details  

(291)

  https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/how-to-participate/org-details/999999999/project/101056671/program/43252386/details  

(292)

  https://e-justice.europa.eu/home?init=true&action=home&plang=hr  

(293)

Vijeće Europe razvit će i smjernice i osposobljavanje za pravosudne stručnjake o Preporuci Komisije o postupovnim pravima osumnjičenika i optuženika u istražnom zatvoru i o materijalnim uvjetima pritvora, https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_7570 .

(294)

Europski program za osposobljavanje u području ljudskih prava za pravne stručnjake u Europskoj uniji ( European Programme for Human Rights Education for Legal Professionals in the European Union ) (HELP in the EU III). Program obuhvaća Europsku konvenciju o ljudskim pravima, (revidiranu) Europsku socijalnu povelju, Povelju EU-a i drugo relevantno pravo Unije i Vijeća Europe te relevantnu sudsku praksu.

(295)

Uredba (EU) 2021/692. Procijenjeni proračun programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 1,5 milijardi EUR.

(296)

Aktivnostima koje se financiraju olakšava se provedba prioriteta EU-a u području temeljnih prava, vladavine prava i demokracije, kako je istaknuto u izvješćima o vladavini prava i Komunikaciji „Uključivija Europa koja štiti: proširenje popisa područja kriminaliteta u EU-u na govor mržnje i zločine iz mržnje”, izvješćima o građanstvu EU-a, akcijskom planu za europsku demokraciju, Preporuci Komisije o zaštiti novinara i boraca za ljudska prava uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka te u strategiji o Povelji.

(297)

Strategija o Povelji, str. 11.

(298)

  Prilog Provedbenoj odluci Komisije o financiranju programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te donošenju programa rada za 2023. i 2024. Poziv na podnošenje prijedloga za promicanje informiranosti organizacija civilnog društva, izgradnju kapaciteta i provedbu Povelje EU-a o temeljnim pravima .

(299)

Poziv na podnošenje prijedloga za promicanje izgradnje kapaciteta i informiranosti o Povelji EU-a o temeljnim pravima i aktivnostima povezanima sa strateškim sudskim sporovima koji se odnose na demokraciju, vladavinu prava i povrede temeljnih prava . Vidjeti projekte „ Kako učiniti Povelju EU-a vodećim alatom za rješavanje sporova u području ljudskih prava u Mađarskoj ”, „ Strateški sudski sporovi kao pristupna točka za uvažavanje prava osoba s invaliditetom u Europskoj uniji ”, „ Razvoj informacija, smjernica i međusobne povezanosti za integraciju prava (iz Povelje) u strategije provedbe ”.

(300)

  Poziv na podnošenje prijedloga za sprečavanje i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad djecom: poziv posrednicima .

(301)

  Prilog Provedbenoj odluci Komisije o financiranju programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te donošenju programa rada za 2023. i 2024. Te aktivnosti uključuju financiranje radi poboljšanja potpore dostupne žrtvama zločina iz mržnje i odgovora pravosudnih struktura na te zločine.

(302)

  Program rada programa Digitalna Europa za 2023. i 2024. (.pdf) .

(303)

  Poziv na podnošenje prijedloga za digitalnu transformaciju . Primjer financiranog projekta je „ Nastavak upravljanja, razvoja i održavanja sustava e-CODEX ” koji više država članica upotrebljava za digitalnu razmjenu podataka povezanih s predmetima u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima.

(304)

  Program rada programa Digitalna Europa za 2023. i 2024. (.pdf) .

(305)

Projekt „ Pristup pravosuđu u višerazinskom europskom ustavnom sustavu” .

(306)

Projekt „ Studije EU-a za zaštitu ljudskih prava i alternativno rješavanje sporova ”.

(307)

Projekt „Pravosuđe prilagođeno djeci na djelu” koji se financira u okviru ključne aktivnosti programa Erasmus+ Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse.

(308)

https://erasmus-plus.ec.europa.eu.

(309)

  https://commission.europa.eu/funding-tenders/find-funding/eu-funding-programmes/internal-security-fund_hr  

(310)

  https://commission.europa.eu/business-economy-euro/economic-recovery/recovery-and-resilience-facility_hr  

(311)

  https://ec.europa.eu/economy_finance/recovery-and-resilience-scoreboard/milestones_and_targets.html?lang=hr  

(312)

S ukupnim proračunom od 864 milijuna EUR za razdoblje 2021. – 2027. Komisija je u okviru Instrumenta za tehničku potporu poduprla 20 projekata u području reformi pravosuđa u 14 država članica u ukupnom iznosu od 10 580 000 EUR.

(313)

Barnahus (dječje kuće) funkcionira kao uslužna točka na kojoj tijela za izvršavanje zakonodavstva, kazneno pravosuđe, službe za zaštitu djece te socijalni i zdravstveni radnici surađuju pod jednim krovom. Projekt „ Osiguravanje pravosuđa prilagođenog djeci učinkovitim radom jedinica Barnahusa u Finskoj ” pridonosi poboljšanju pristupa pravosudnom sustavu i njegove kvalitete za djecu žrtve nasilja. Poboljšano je funkcioniranje pet jedinica Barnahusa kako bi se reagiralo na slučajeve seksualnog zlostavljanja djece. Slično tome, u okviru projekta „ Jačanje pravosuđa prilagođenog djeci učinkovitom suradnjom i koordinacijom među različitim službama poput Barnahusa u regijama Španjolske ” nastoje se izraditi preporuke te razviti strategije i akcijski plan za jačanje rada Barnahusa u regijama koje sudjeluju u projektu. U Sloveniji je projekt „Barnahus Slovenija: Potpora djeci žrtvama nasilja” rezultirao otvaranjem jedinice Barnahusa nakon početnog osposobljavanja. Taj je projekt pridonio osmišljavanju rada i pripremi nacrta zakona o pravosuđu prilagođenom djeci, donesenog u lipnju 2021. Uključivao je komunikacijsku kampanju na nacionalnoj razini i uključio djecu u osmišljavanje Barnahusa. Projektom „Uspostavljanje Barnahus modela u Hrvatskoj” nastoji se ojačati pravni okvir, među ostalim jačanjem kapaciteta stručnjaka.

(314)

Cilj je projekta bolje integrirati djecu s teškoćama u razvoju u društvo i poboljšati kvalitetu usluga koje primaju od sustava socijalne i pravne zaštite djeteta i socijalnog skrbništva te srodnih usluga.

(315)

Tim se projektom promiče jedinstveno, uključivo i kvalitetno predškolsko obrazovanje.

(316)

Tim se projektom nastoji smanjiti broj neriješenih predmeta na kaznenim sudovima i trajanje kaznenih postupaka u predmetima koji uključuju mlade. Njime se usto podupire poboljšanje postupanja s mladim zatvorenicima i njihove reintegracije osposobljavanjem zatvorskog osoblja.

(317)

U Francuskoj se projektom „FranceJustice” nastoji poboljšati pristup pravosuđu uspostavom informatičkog alata za komunikaciju između građana i pravnih stručnjaka, uključujući predstavnike službi koje pružaju informacije o temeljnim pravima i pravosuđu te udruga za potporu žrtvama. U okviru projekta „Modernizacija pravila o građanskom postupku na Cipru” Vrhovni sud je 2021. dobio potporu za modernizaciju pravila građanskog postupka. Isto tako, projektom „ Potpora provedbi e-komunikacije u hrvatskom pravosuđu ”, koji se sufinancira s Vijećem Europe, daje se potpora Ministarstvu pravosuđa pri ocjenjivanju postojećeg sustava s obzirom na povratne informacije dionika i najbolje prakse te se daju preporuke za daljnje poboljšanje.

(318)

Primjerice, 2023. je u okviru poziva na podnošenje ponuda NEAR/SJ/2023/EA-OP/0056 za osiguravanje opreme i tehničkih kapaciteta za pravosudne institucije potpisano pet ugovora ukupne vrijednosti 3,94 milijuna EUR za specijalizirana policijska vozila za prijevoz osoba lišenih slobode; specijalizirani policijski autobus za prijevoz pritvorenika; opremu za sprečavanje preusmjeravanja; sustave tehničke zaštite za zgrade pravosudnih institucija te za poslužitelje pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini.

(319)

  https://www.eeas.europa.eu/eeas/eu-action-plan-human-rights-and-democracy-0_en?s=264 .

(320)

Bilateralna suradnja s nekoliko partnerskih zemalja, uključujući, primjerice, Mongoliju, Nigeriju, Filipine, Kolumbiju, Gambiju, Gvineju Bisau i Angolu. Tim Europa za demokraciju globalna je tematska inicijativa Tima Europa u kojoj sudjeluje 15 država članica, a pokrenuta je 2021. radi promicanja demokracije i ljudskih prava u cijelom svijetu. Odgovornost i vladavina prava ključni su prioriteti, a pritom je jedna radna skupina posvećena pristupu pravosuđu i pravosuđu usmjerenom na ljude.

(321)

To se postiže podupiranjem implementacije Prijelaznog fonda Afričke unije koju provodi Delegacija EU-a u Afričkoj uniji s konzorcijem specijaliziranih agencija.

(322)

  https://www.elpaccto.eu/en/ . Druga faza, koja će započeti 2023., bit će najveći program za potporu provedbi inicijative Tima Europa za pravosuđe i sigurnost , koja je među ostalim usmjerena na podupiranje mjera povezanih s pristupom pravosuđu i pravosuđem usmjerenim na ljude.

(323)

O izvršenju sudskih odluka i provedbi presuda ESLJP-a izvješćuje se, primjerice, u izvješćima za pojedine zemlje u okviru godišnjeg paketa mjera za proširenje.

(324)

Primjeri djelovanja u okviru zajedničkih programa EU-a i Vijeća Europe su: i. partnerstvo za dobro upravljanje za zemlje Istočnog partnerstva, čiji je cilj borba protiv diskriminacije i zaštita prava ranjivih skupina i žena izgradnjom kapaciteta i širenjem alata/smjernica za pristup pravosuđu u Gruziji, Moldovi i Ukrajini; ii. horizontalni instrument za zapadni Balkan i Tursku, kojim se rješavaju rodne nejednakosti u pravosudnim sustavima u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji; iii. program za jug, u okviru kojeg je 31 osposobljavanje u sklopu navedenog programa HELP prilagođeno nacionalnom pravnom kontekstu i koji je u srpnju 2023. okupio mentore programa HELP i nacionalne kontaktne točke iz regije južnog Mediterana kako bi raspravljali o zajedničkim prioritetima za tu regiju i načinima poboljšanja suradnje.

(325)

https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/eu-budget/performance-and-reporting/programme-performance-statements/common-foreign-and-security-policy-performance_hr

(326)

Primjerice, posebni predstavnik Europske unije za ljudska prava.

(327)

EULEX Kosovo, savjetodavna misija EU-a za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukrajina), Policijska misija Europske unije za palestinska područja (EUPOL COPPS) i misija Europske unije za izgradnju kapaciteta u Maliju (EUCAP Sahel Mali).

(328)

  https://eeagrants.org/topics-programmes/justice-and-home-affairs/judicial-cooperation . Popis bespovratnih sredstava koja dodjeljuje Vijeće Europe u okviru zajedničkih programa EU-a/COE-a i dobrovoljnih doprinosa .

(329)

Zaključci Vijeća o jačanju primjene Povelje o temeljnim pravima u Europskoj uniji od 8. ožujka 2021., 6795/21.

(330)

Članak 19. stavak 1. drugi podstavak UEU-a.

(331)

Vidjeti FRA 2023., Savjetovanje s civilnim društvom o pristupu pravosuđu. Sažetak odgovora na internetsku anketu provedenu od 30. lipnja do 21. kolovoza 2023.

(332)

Vidjeti strategiju o Povelji, str. 12. – 13., u kojoj se navodi da je poznavanje Povelje i dalje slabo među nacionalnim pravosudnim djelatnicima unatoč njezinoj sve većoj upotrebi na nacionalnim sudovima.