EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52023DC0453

IZVJEŠĆE KOMISIJE Praćenje primjene prava Europske unije Godišnje izvješće za 2022.

COM/2023/453 final

Bruxelles, 14.7.2023.

COM(2023) 453 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Praćenje primjene prava Europske unije





Godišnje izvješće za 2022.


Predgovor

Europski zeleni plan

Čisti zrak i voda

Upravljanje rizicima od poplava

Očuvanje bioraznolikosti

Promicanje kružnog gospodarstva

Djelovanje u području klime

Čista energija

Jedinstveno energetsko tržište

Čist promet

Održiva poljoprivreda koja osigurava opskrbu hranom

Održivo ribarstvo i prostorno planiranje morskog područja

Zdravlje i sigurnost hrane

Prevencija bolesti povezanih s duhanom

Sigurniji prijevoz

Europa spremna za digitalno doba

Tehnologija u interesu građana

Pravedno digitalno gospodarstvo koje potiče tržišno natjecanje

Promicanje podatkovnog gospodarstva

Otvoreno, demokratsko i održivo digitalno društvo

Zaštita potrošača i poduzeća

Dostupni proizvodi, usluge i internetske stranice

Dopuštanje jedinstvenom tržištu da poveća rast

Transparentne informacije o poduzećima i za poduzeća

Digitalni prometni sustavi

Gospodarstvo u interesu građana

Uvjeti rada

Sigurnost i zdravlje na radu

Mobilnost radnika

Koordinacija sustava socijalne sigurnosti

Bolje informiranje i pomoć za građane i poduzeća

Bolja regulacija profesija i priznavanje kvalifikacija

Sprečavanje stečaja održivih poduzeća

Financijske usluge

Plaćanja malih vrijednosti

Nadziranje načina na koji nacionalna tijela primjenjuju pravila EU-a o financijskim uslugama

Pranje novca i financiranje terorizma

Mobilnost i promet

Izravno oporezivanje

Neizravno oporezivanje

Carina

Promicanje europskog načina života i demokracije

Vladavina prava

Zaštita osoba koje prijavljuju povrede prava EU-a

Suzbijanje diskriminacije, rasizma i ksenofobije

Promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života

Zaštita osobnih podataka

Zaštita građanstva EU-a

Pravosudna suradnja i prava pojedinca u kaznenim stvarima

Sigurnost

Migracije i azil

Provedba sankcija protiv Rusije

Izjava o odricanju od odgovornosti: u ovom se izvješću navode mjere Komisije za praćenje i provedbu prava EU-a 2022. Stanje navedenih postupaka zbog povrede možda se otad promijenilo.


Predgovor

U 2022. dogodio se jedan od najtežih trenutaka u novijoj povijesti našeg kontinenta. Europu je ponovno pogodio rat, što je neposredno utjecalo na sve nas. Mnogi su se bojali da će, osim što će ostaviti posljedice na Ukrajinu, i ostatak Europe pogoditi gospodarska recesija, demokratska previranja i podjele, no ipak smo se oduprli. Ukrajinska borba za slobodu i dalje nas nadahnjuje, pa nastavljamo s dosad nezabilježenom financijskom, vojnom i političkom potporom Europske unije.

Dok nepokolebljivo podupiremo Ukrajinu, kao što ćemo to nastaviti činiti, da bismo izgradili jaču, zeleniju i zdraviju Europu za nove naraštaje, ostvarujemo korjenite promjene koje smo obećali na početku ovog mandata Komisije.

Kako bismo ostvarili te promjene, predstavili smo brojne ambiciozne prijedloge i strategije. Međutim, naše ambicije mogu postati stvarnost i istinski koristiti svim Europljanima, neovisno o tome gdje žive, ako se pravila koja predlažemo ne samo dogovore u Bruxellesu, nego se i ispravno primjenjuju u praksi u svim dijelovima EU-a.

U ovom su izvješću navedene mjere koje smo poduzeli 2022. kako bismo bili sigurni da ta pravila funkcioniraju u praksi. Proveli smo pravila EU-a u svim područjima politike, s fokusom na pitanjima koja su najvažnija za svakodnevni život ljudi i poslovanje poduzeća. Stoga se većina postupaka koje smo pokrenuli 2022. odnosila na okoliš, pravosuđe i temeljna prava te na jedinstveno tržište i zapošljavanje.

U slučaju problema najprije blisko surađujemo s državama članicama kako bismo ih pokušali što prije riješiti, najčešće uspješno. Međutim, kao što izvješće pokazuje, bez oklijevanja poduzimamo mjere provedbe ako je to potrebno kako bi naša Unija ostala sigurno mjesto zajedničkog prosperiteta, demokracija nad demokracijama i istinska zajednica vrijednosti.

S poštovanjem

dr. Ursula von der Leyen

Predsjednica Europske komisije

Europski zeleni plan

„Moramo neumorno raditi na prilagodbi klimatskim promjenama i priroda mora postati naš najveći saveznik.”

Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije 2022.

Klimatske promjene i propadanje okoliša prijetnje su egzistenciji Europe i svijeta. Ljudi širom svijeta osjetili su 2022. sve teže posljedice ekstremnih toplinskih valova, šumskih požara i nezapamćenih suša. Ubrzavanje zelene tranzicije EU-a ključno je za svladavanje klimatske krize i jačanje gospodarstva i sigurnosti EU-a. Europskim zelenim planom utvrđuje se put prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla te preobrazbi gospodarstva EU-a u moderno i resursno učinkovito gospodarstvo. Komisija je 2022. strogo provodila pravila EU-a kako bi se ti ciljevi ostvarili.

Čisti zrak i voda

Onečišćenje zraka najveći je rizik za okoliš i zdravlje u Europi. Pravila EU-a o standardima kvalitete zraka presudna su za smanjenje negativnih učinaka onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje: u proteklih 30 godina broj slučajeva preuranjene smrti zbog onečišćenja zraka u državama članicama smanjio se za 60 %. Komisija i dalje neumorno primjenjuje te standarde kako bi zaštitila ljudsko zdravlje i prirodni okoliš.

Komisija je poduzela daljnje mjere u postupku zbog povrede protiv Hrvatske zbog loše kvalitete zraka koja je posljedica visokih razina lebdećih čestica (PM10) i sitnih čestica (PM2,5). Pozvala je Poljsku da ukloni prepreke pristupu pravosuđu povezane s planovima za kvalitetu zraka u skladu s Direktivom o kvaliteti zraka . Komisija je poduzela daljnje mjere u postupku protiv Cipra jer nije u potpunosti prenio Direktivu o srednjim uređajima za loženje . Direktivom su utvrđene granične vrijednosti emisija za srednje uređaje za loženje kako bi se smanjilo onečišćenje zraka.

Komisija je odlučila pred Sudom Europske unije pokrenuti postupak protiv Španjolske , Malte i Poljske zbog njihove obrade otpadnih voda. Poduzela je i daljnje mjere u postupku protiv Mađarske zbog tvari u vodi za piće koje bi mogle predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje.

Komisija je inzistirala na odgovarajućoj obradi otpadnih voda . Osim toga, provela je Direktivu o vodi za piće kako bi osigurala da je voda namijenjena za ljudsku potrošnju zdravstveno ispravna i čista.

Upravljanje rizicima od poplava

Katastrofalne poplave u Njemačkoj i Belgiji u srpnju 2021. pokazale su važnost procjene rizika od poplava u kontekstu klimatskih promjena. Poplave također mogu ispustiti onečišćujuće tvari pohranjene u tlu i još ih više proširiti. Direktivom o poplavama od država članica zahtijeva se da donesu planove za upravljanje rizicima od poplava, koji su presudni za brzu reakciju. Komisija je poduzela daljnje mjere u postupcima zbog povrede protiv Bugarske , Grčke , Cipra , Litve , Rumunjske  i Slovačke  kako bi izradili ažurirane karte rizika od poplava.

Očuvanje bioraznolikosti

Europskim zelenim planom i Strategijom za bioraznolikost do 2030. nastoji se zaustaviti gubitak bioraznolikosti u EU-u. To bi se trebalo postići očuvanjem prirodnih područja i obnovom povoljnog stanja očuvanosti oštećenih ekosustava u staništima koja uvelike utječu na bioraznolikost. Obnova šuma, tla, močvara i morskih područja presudna je za postizanje nužnog ublažavanja klimatskih promjena do 2030.

Pravilima EU-a predviđeno je i da oni koji su pogođeni štetom u okolišu mogu od nadležnog nacionalnog tijela zatražiti da odluči koje bi preventivne i korektivne mjere odgovorni subjekt trebao poduzeti. Komisija je pozvala Nizozemsku i Švedsku da pravilno prenesu ta pravila. Komisija je usto uspjela zaključiti pet predmeta jer su države članice uskladile svoja pravila s pravom EU-a. Time je osigurano da sve osobe koje bi trebale imati to pravo mogu dostaviti informacije i od nadležnih tijela zatražiti da poduzmu mjere u vezi sa štetom u okolišu.

Komisija je odlučila pred Sudom pokrenuti postupak protiv Grčke jer nije pravilno prenijela Direktivu o procjeni   učinka na okoliš . Komisija je pozvala Španjolsku da otkloni štetne učinke hotelskog kompleksa na Kanarskim otocima na okoliš. Komisija je pozvala i Francusku da svoje zakonodavstvo potpuno uskladi s Direktivom. Cipar je, s druge strane, uskladio svoja nacionalna pravila i Komisija je stoga zaključila svoj postupak zbog povrede. Time će se ojačati procjena posljedica projekta za okoliš na Cipru prije njegove izgradnje, što je od temeljne važnosti za zaštitu bioraznolikosti.

Komisija je poduzela daljnje mjere u postupcima protiv 15 država članica kako bi zaštitila okoliš od invazivnih stranih vrsta . Također je pozvala Slovačku , Cipar i Portugal  da zaštite svoja zaštićena područja iz mreže Natura 2000 i upravljaju njima u skladu s Direktivom o staništima . Komisija je isto tako pozvala Sloveniju da se uskladi s Direktivom o pticama kako bi zaštitila divlje ptice.

U predmetu pokrenutom na temelju predstavke Europskom parlamentu, Komisija je od Španjolske zatražila da provede presudu Suda koja se odnosi na močvarno područje Doñana kako bi se zaštitila zaštićena staništa i održivo upravljalo tijelima podzemnih voda koje se ulijevaju u te močvare. 

Promicanje kružnog gospodarstva

Komisija je pokrenula postupke zbog povrede ili ih je nastavila provoditi protiv 11 država članica jer nisu u potpunosti prenijele Direktivu o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu . Direktivom se nastoji spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda koji se koriste vrlo kratko vrijeme na okoliš i zdravlje ljudi.

Kad je riječ o upotrebi plastičnih vrećica, Irska je svoje zakonodavstvo uskladila s Direktivom o plastičnim vrećicama kao rezultat postupka koji je prethodio postupku zbog povrede koji je pokrenula Komisija (EU Pilot).

U vezi s obradom otpada Komisija je pozvala Portugal da poboljša svoju praksu i pravilno primijeni Direktivu o odlagalištima otpada i Okvirnu direktivu o otpadu .

Akcijski plan za kružno gospodarstvo osnovna je komponenta europskog zelenog plana, kojim se otvara put čišćoj i konkurentnijoj Europi. Njime se promiče oporaba otpada i potiče potpuna primjena standarda EU-a za gospodarenje otpadom. Komisijina provedba tih pravila pomaže smanjiti negativne učinke otpada na ljudsko zdravlje i okoliš.

Djelovanje u području klime

EU će nastojati ostvariti zadani cilj da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. U Europskom zakonu o klimi utvrđen je prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na emisije iz 1990. Dugoročne strategije važne su za postizanje gospodarske preobrazbe potrebne za ostvarenje tih klimatskih ciljeva. Uredbom o upravljanju od država članica tražilo se da izrade svoje prve dugoročne strategije s perspektivom od najmanje 30 godina. Komisija je 2022. pokrenula postupke zbog povrede protiv Bugarske , Irske , Poljske i Rumunjske jer nisu priopćile te strategije Komisiji.

Čista energija

Dekarbonizacija energetskog sustava EU-a ključna je za ostvarenje klimatskih ciljeva Unije. Posljedice pandemije bolesti COVID-19 i ruske vojne invazije na Ukrajinu stavile su taj proces na kušnju. Komisija je ostala odlučna u provedbi paketa „Čista energija za sve Europljane” : čista energija u središtu je energetske tranzicije na siguran, zaštićen i održiv energetski sektor u kojem su potrošači na prvome mjestu.

Promicanje energije iz obnovljivih izvora od presudne je važnosti za klimatske ciljeve EU-a, no ujedno pomaže stabilizirati energetski sektor smanjenjem nestabilnosti tržišta, snižavanjem cijena energije i jačanjem sigurnosti opskrbe EU-a. Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora uspostavlja se okvir za razvoj energije iz obnovljivih izvora u EU-u, a njezina je provedba prioritet za Komisiju.

Jedinstveno energetsko tržište

Integrirano energetsko tržište EU-a troškovno je najprihvatljiviji način postizanja sigurne i pristupačne opskrbe energijom za ljude i poduzeća. Zajednička pravila i prekogranična infrastruktura omogućuju da se energija proizvedena u jednoj zemlji EU-a isporuči potrošačima u drugoj. Cijene se održavaju pod kontrolom zahvaljujući tržišnom natjecanju i većem izboru dobavljača energije za potrošače. Integrirano tržište isto tako pridonosi sigurnosti opskrbe i održivosti.

Komisija je nastavila provoditi postupke zbog povrede protiv Njemačke i Švedske jer nisu prenijele Direktivu o električnoj energiji. Zbog istog je razloga pokrenula postupke protiv osam država   članica .

Direktivom o električnoj energiji postižu se konkurentna tržišta u sektoru električne energije preko državnih granica. Zbog pritiska na energetski sektor 2022. posebno je važno da Komisija odlučno provodi ta pravila.

Očuvanje sigurnosti nuklearne energije

Nuklearna energija može imati pozitivnu ulogu u ostvarivanju klimatskih ciljeva i osiguravanju sigurnosti energije, pod uvjetom da se postigne najviša razina nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja. Komisija je i dalje usredotočena na djelotvornu provedbu pravnog okvira EURATOM-a o nuklearnoj sigurnosti, zaštiti radnika, pacijenata i javnosti od ionizirajućeg zračenja i o sigurnom postupanju s radioaktivnim otpadom.

Komisija je pred Sudom pokrenula postupak protiv Španjolske , Latvije i Portugala jer nisu u potpunosti prenijeli zakonodavstvo EU-a o zaštiti od zračenja. Pozvala je Italiju da postupi u skladu s presudom Suda u kojoj je utvrđeno da Italija nije prenijela ta pravila u nacionalno zakonodavstvo. Komisija je pokrenula postupke zbog povrede protiv Belgije i Bugarske zbog nepravilnog prijenosa pravila.

Komisija je poduzela daljnje mjere u postupcima protiv Hrvatske , Estonije , Italije , Austrije , Portugala i Slovenije jer te zemlje nisu donijele odgovarajuće nacionalne programe za gospodarenje radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom u skladu s pravilima EU-a . Zaključila je 23 predmeta u okviru sustava EU Pilot koja su se odnosila na prenošenje Direktive o nuklearnoj sigurnosti nakon što su države članice, prema potrebi, izmijenile ili donijele nova nacionalna pravila. Komisija je zaključila da je prijenos u tim državama članicama bio pravilan, čime se pridonijelo povećanju nuklearne sigurnosti.

Čist promet

Prometni sektor može potaknuti EU na postizanje cilja klimatske neutralnosti. Sve vrste prijevoza moraju postati održivije. Za poticanje prelaska moraju biti dostupne zelene alternative i moraju se uvesti odgovarajući poticaji.

U cestovnom sektoru Direktivom o čistim vozilima utvrđeni su nacionalni ciljevi za javnu nabavu čistih vozila. Posebni ciljevi postavljeni su za automobile i kombije te kamione i autobuse, uključujući cilj za autobuse s nultim emisijama. Kako bi se ta pravila primjenjivala u svim državama članicama, Komisija je nastavila postupke protiv Bugarske , Češke , Cipra , Mađarske i Švedske jer te zemlje nisu prenijele pravila u nacionalno pravo.

U pomorskom sektoru Direktiva o lučkim uređajima za prihvat osmišljena je kako bi se spriječilo onečišćenje mora s brodova. U njoj je propisano da se otpad koji nastaje na brodu ne baca u more, nego skuplja u lukama, koje moraju nuditi odgovarajuće uređaje za prikupljanje i obradu otpada. Komisija je poduzela daljnje mjere u postupcima protiv Cipra , Nizozemske , Austrije , Poljske i Švedske jer nisu prenijeli ta pravila.

Održiva poljoprivreda koja osigurava opskrbu hranom

Zajednička poljoprivredna politika EU-a omogućuje opskrbu hranom u EU-u, stabilizira tržišta i pomaže poljoprivrednicima da ostvare primjeren prihod. Ta politika također pomaže savladati ekološke izazove kao što su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti.

Mađarska je uvela sustav prethodnog prijavljivanja za izvoz žitarica, zbog čega su mađarska tijela mogla preduhitriti prodaju ili kupiti žitarice prije izvoza. Komisija je smatrala da taj sustav nije u skladu s pravilima EU-a o zajedničkoj organizaciji poljoprivrednih tržišta i o zajedničkim pravilima za izvoz. Komisija je stoga pokrenula postupak zbog povrede protiv Mađarske .

Posljedice ruske vojne agresije na Ukrajinu opteretile su lanac opskrbe EU-a i globalnu sigurnost hrane. Zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda EU-a osnažila je odgovor Unije na tu prijetnju. Otporan i učinkovit poljoprivredno-prehrambeni sustav omogućio je da sigurna i visokokvalitetna hrana po pristupačnim cijenama i dalje bude dostupna u svim državama članicama. Komisija je odlučno djelovala kako bi izbjegla narušavanje zajedničkog poljoprivrednog tržišta. 

Osim toga, Komisija je nastavila osiguravati ispravnu primjenu pravila   o financijskoj potpori   za poljoprivrednike   primjenjivih 2022. , kao i drugog zakonodavstva povezanog s pravilima zajedničke poljoprivredne politike, primjerice o i. ekološkom uzgoju , ii. zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i iii. zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima . Komisija je zaključila postupke zbog povrede protiv 11 država članica jer su u potpunosti uključile ta pravila o izbjegavanju nepoštene trgovačke prakse u nacionalno pravo. Međutim, Komisija je utvrdila slučajeve nepravilnog prenošenja: kako bi ih brzo riješila, pokrenula je postupke koji su prethodili postupku zbog povrede (EU Pilot) protiv 16 država članica.

Održivo ribarstvo i prostorno planiranje morskog područja

Primarni su ciljevi zajedničke ribarstvene politike EU-a osigurati da su ribarstvo i akvakultura održivi i da pridonose socioekonomskom razvoju obalnih zajednica i dostupnosti opskrbe hranom. Vraćanje ribljih stokova na zdrave razine i njihovo održavanje u središtu je te politike. Zbog toga se pravilima EU-a ograničavaju kapacitet flote, ulov i ribolovne aktivnosti. Kako bi se osigurala potpuna provedba tih pravila, države članice moraju uspostaviti odgovarajuće sustave kontrole i provedbe.

Komisija stoga svoje mjere provedbe usmjerava na provjeru provode li države članice pravila. Obveze točnog vaganja, bilježenja i prijavljivanja ulova bile su okosnica njezina djelovanja. Točno bilježenje ulova temelj je učinkovitog upravljanja ribarstvom, sprečavanja prelova i smanjenja neželjenih ulova. Odgovarajući sustavi sankcija i usklađeni sustav za razmjenu podataka o ribarstvu između država članica i s Komisijom od presudne su važnosti. Komisija je s državama članicama vodila dijaloge prije pokretanja postupka zbog povrede (EU Pilot) kako bi se razmotrili problemi utvrđeni u tom području.

Komisija je nastavila pratiti provedbu Direktive o prostornom planiranju morskog područja , posebice obvezu izrade prostornih planova morskog područja. Ta je obveza osmišljena za promicanje održivog razvoja i korištenja morskih područja i resursa. Prostorni planovi morskog područja mogu biti i važno sredstvo za olakšavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora na moru. Komisija je pokrenula postupke zbog povrede protiv Bugarske i Španjolske jer nisu imale te planove.

Komisija je poduzela daljnje mjere u vezi s dvama postupcima zbog povrede u tijeku protiv Belgije i Nizozemske zbog propusta u kontroliranju i provođenju točnog vaganja i bilježenja ulova. Komisija je pokrenula postupak zbog povrede i protiv Hrvatske kako bi pratila utvrđene nedostatke u njezinu sustavu kontrole za uzgajališta plavoperajne tune. Također je zaključila postupak protiv Malte povezan s plavoperajnom tunom jer su malteška tijela otklonila utvrđene nedostatke.

Usto, države članice moraju kontrolirati ribolovne aktivnosti plovila EU-a izvan voda Unije i osigurati usklađenost s pravilima zajedničke ribarstvene politike. Komisija je nastavila provoditi postupak zbog povrede protiv Francuske jer nije uspjela na odgovarajući način kontrolirati dio svoje vanjske flote. 

Zdravlje i sigurnost hrane

Pravilima EU-a o zdravlju i sigurnosti hrane nastoji se zajamčiti visoku razinu zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja te zaštititi interes potrošača. Objedinjavanjem zdravlja ljudi, životinja i okoliša, kao i sigurnosti hrane i hrane za životinje, Komisija primjenjuje pristup „Jedno zdravlje” za pripravnost i prevenciju.

Od svibnja 2021. do travnja 2022. Komisija i države članice surađivale su na uklanjanju većeg broja nesigurnih kuhinjskih i stolnih proizvoda s tržišta EU-a. Ta zajednička mjera provedbe pod nazivom „Bamboo-zling , bila je usredotočena na plastične predmete koji sadržavaju bambus, a koji se često uvoze u EU iz trećih zemalja. Ti proizvodi, pogrešno predstavljeni kao prirodni ili održivi, mogli bi izazvati migraciju kancerogenih tvari u razinama koje prekoračuju ograničenja prema pravilima EU-a . Mnogi takvi nezakoniti i lažni proizvodi povučeni su s tržišta.

Osim toga, kako bi zaštitila zdravlje ljudi i pridonijela održivom prehrambenom sustavu, Komisija pomaže državama članicama u provedbi zakonodavstva, na primjer propisa o proizvodima stavljenima na tržište EU-a koji su u dodiru s hranom.

Prevencija bolesti povezanih s duhanom

Konzumacija duhana i dalje je najčešći uzrok raka koji se može spriječiti. Naime, pripisuje joj se 27 % svih vrsta raka. Direktivom o duhanskim proizvodima nastoji se poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta za duhanske i srodne proizvode, a pritom osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi. Njezini su učinci na javno zdravlje pozitivni. Komisija je 2022. nastavila s radom na potpunoj provedbi Direktive te je poduprla provedbu europskog plana za borbu protiv raka . Nadalje je procijenila je li Direktiva ispravno prenesena u nacionalno pravo. Dijalog s državama članicama također je bio bitan u poboljšanju primjene Direktive i njezinih provedbenih akata.

Sigurniji prijevoz

Cestovni promet najčešći je način putovanja Europljana i glavni uzrok nesreća. Stvaranje okruženja za siguran cestovni promet visok je prioritet Komisije. Komisijina provedba pravila i tehničkih standarda EU-a pomaže smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama.

Komisija je 2022. nastavila postupak zbog povrede protiv Češke jer nije pravilno prenijela pravila EU-a o minimalnim standardima sposobnosti za upravljanje vozilom s obzirom na kardiovaskularna zdravstvena stanja. Nastavila je postupke zbog povrede protiv Grčke , Nizozemske , Poljske , Portugala , Slovačke i Slovenije jer te zemlje nisu potpuno prenijele pravo EU-a o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture.

U željezničkom sektoru Komisija je poduzela daljnje mjere u postupku zbog povrede protiv Švedske u vezi s njezinim neobavješćivanjem Komisije o mjerama za prenošenje pravila o interoperabilnosti i sigurnosti željeznica. Ta su pravila dio četvrtog željezničkog paketa, čija je provedba prioritet Komisije. Kad je riječ o sigurnosti zračnog prometa, Komisija je pokrenula postupak zbog povrede protiv Španjolske zbog neispravne primjene zakonodavstva EU-a o civilnom zrakoplovstvu i članovima posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu .

U pomorskom sektoru Komisija se nastavila baviti provedbom pravila EU-a o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca . Među ostalim, poduzela je daljnje mjere u postupcima zbog povrede protiv Češke i Cipra kako bi zajamčila provedbu tih pravila.



Europa spremna za digitalno doba

„Za digitalnu tranziciju potrebna su jasna pravila. Ljudi trebaju znati da mogu vjerovati tehnologiji koju koriste. Poduzećima je za planiranje ulaganja potrebna predvidivost. Upravo smo zato osmislili najambiciozniji plan digitalnih reformi i ulaganja u povijesti naše Unije.”

Govor predsjednice von der Leyen na događanju „Masters of Digital 2022”

Komisija je odlučna u nastojanjima da ovo bude digitalno desetljeće Europe. EU je nepokolebljiv u namjeri da utvrdi digitalne standarde, s jasnim naglaskom na podacima, tehnologiji i infrastrukturi. Kako bi prednjačile u globalnoj utrci za pouzdanom i sigurnom tehnologijom usmjerenom na čovjeka, države članice moraju potpuno i brzo primijeniti zajednički dogovorena pravila. Komisija je stoga odmah poduzela mjere protiv svakog kasnog prenošenja novih pravila. Također je odlučno djelovala u zaštiti temeljnih prava pojedinaca.

Tehnologija u interesu građana 

U travnju 2022. Komisija je odlučila pred Sudom pokrenuti postupke protiv 10 država članica jer nisu potpuno prenijele Zakonik u nacionalno pravo. S druge strane, Komisija je 2022. zaključila postupke zbog povrede protiv osam država članica jer su dovršile prenošenje. Naposljetku samo Irska, Latvija, Poljska, Portugal i Slovenija nisu priopćili mjere za prenošenje te su za njih pred Sudom pokrenuti postupci uz zahtjev za izricanje financijskih sankcija.

Europski zakonik elektroničkih komunikacija iz 2020. temelj je jedinstvenog digitalnog tržišta jer potiče povezivost i bolje štiti potrošače u cijeloj Europi. Njime se osiguravaju jasniji ugovori, kvaliteta usluga i konkurentna tržišta.

Pravedno digitalno gospodarstvo koje potiče tržišno natjecanje

Direktivom o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i Direktivom o internetskom prijenosu televizijskih i radijskih programa  modernizirana su pravila EU-a o autorskim pravima za potrošače i autore kako bi mogli u potpunosti iskoristiti potencijal digitalnog svijeta. Njima se štite nositelji prava te potiču stvaranje i veći optjecaj sadržaja visoke vrijednosti. Korisnicima omogućuju bolji izbor sadržaja snižavanjem transakcijskih troškova i olakšavanjem distribucije radijskih i televizijskih programa u EU-u.

Komisija je nastavila postupke zbog povrede protiv 14 država   članica jer nisu prenijele Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i protiv 11 država   članica jer nisu prenijele Direktivu o internetskom prijenosu televizijskih i radijskih programa. 

U predmetu koji je Poljska pokrenula protiv Europskog parlamenta i Vijeća, Sud Europske unije potvrdio je valjanost članka 17. Direktive o autorskim pravima. Tim se člankom platformama zabranjuje prikazivanje nelicenciranog sadržaja zaštićenog autorskim pravima u ime njihovih korisnika. Države članice stoga su dužne prenijeti taj članak u nacionalno pravo.

Promicanje podatkovnog gospodarstva

Direktivom o otvorenim podacima nastoji se više podataka koje stvara i financira javni sektor staviti na raspolaganje za ponovnu upotrebu svakome za svaku novu svrhu. Njome se potiče razvoj podatkovno intenzivnih inovacija, kao što su aplikacije za vremensku prognozu ili mobilnost. Povećava se transparentnost otvaranjem pristupa istraživačkim podacima financiranima javnim sredstvima i podržava nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju.

Komisija je 2022. poduzela daljnje mjere u postupcima zbog povrede protiv 12 država   članica  jer nisu prenijele Direktivu u nacionalno pravo. S druge strane, postupci zbog povrede protiv osam država članica zaključeni su jer su one obavijestile Komisiju o potpunom prenošenju.

Otvoreno, demokratsko i održivo digitalno društvo

Revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama na razini EU-a regulira se koordinacija svih audiovizualnih medija, tradicionalnih televizijskih prijenosa, ali i usluga na zahtjev. Njezinim se pravilima nastoji stvoriti regulatorni okvir koji je prilagođen digitalnom dobu i koji će dovesti do sigurnijeg, pravednijeg i raznolikijeg audiovizualnog okruženja.

Komisija je 2022. nastavila prioritetno provoditi tu direktivu. Uspjela je zaključiti predmete protiv sedam država članica jer su prenijele Direktivu. Međutim, to nije bio slučaj s Irskom , protiv koje je Komisija morala pokrenuti postupak na Sudu.

Komisija je odlučila pred Sudom pokrenuti postupak protiv Mađarske zbog načina na koji dodjeljuje prava na radiofrekvencijski spektar. Komisija je smatrala da je odluka Mađarskog vijeća za medije o odbijanju obnavljanja prava radijske postaje neproporcionalna i netransparentna te je stoga u suprotnosti s pravom EU-a. Komisija je tvrdila i da je svojim postupanjem Mađarska također prekršila slobodu govora iz Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Omogućivanje pružateljima medijskih usluga da rade slobodno i neovisno u cijelom EU-u u središtu je medijskog pluralizma. Telekomunikacijskim pravilima EU-a utvrđeno je da pružatelji medijskih usluga moraju moći pristupiti tržištu pod nediskriminirajućim, objektivno opravdanim, razmjernim i unaprijed poznatim uvjetima.

Zaštita potrošača i poduzeća

Pravilima EU-a jamči se visoka razina zaštite potrošača pri kupnji robe, digitalnog sadržaja i digitalnih usluga unutar jedinstvenog tržišta.

Direktivom o boljem izvršavanju i modernizaciji ojačana su postojeća pravila. Njome je povećana transparentnost u digitalnom okruženju i najavama sniženja cijena. Pooštrene su i kazne i pravni lijekovi u slučaju kršenja potrošačkog prava. Novim pravilima povećava se pravna sigurnost i za potrošače i za trgovce. Komisija je pokrenula postupke zbog povrede protiv 22 države članice jer nisu na vrijeme prenijele tu direktivu u svoje nacionalno pravo. Od tih predmeta njih bi se osam već moglo zaključiti 2022.

Direktiva o digitalnom sadržaju i Direktiva o kupoprodaji robe primjenjuju se na potrošačke ugovore sklopljene od 1. siječnja 2022. Komisija je 2022. poduzela daljnje mjere u postupcima zbog povrede protiv Poljske , Slovenije i Slovačke jer nisu u potpunosti prenijele ta pravila EU-a u nacionalno pravo. Kao rezultat provedbenih mjera Komisije sve su države članice osim Slovačke obavijestile o potpunom prenošenju tih pravila do kraja 2022. Time se poboljšala zaštita potrošača pri kupnji robe ili digitalnog sadržaja iz bilo koje države članice i povećala pravna sigurnost za poduzeća.

Dostupni proizvodi, usluge i internetske stranice

Europskim aktom o pristupačnosti  nastoje se uspostaviti zajednička pravila za pristupačne proizvode i usluge u EU-u, što uzrokuje smanjenje cijena. Osobe s invaliditetom i starije osobe imat će koristi od pristupačnijih proizvoda i usluga na tržištu.

Komisija je pokrenula 24 postupka zbog povrede jer države članice nisu uspjele u zadanom roku prenijeti ta pravila. Nadalje, Komisija je nastavila pružati potporu državama članicama u njihovim nastojanjima da dovrše prenošenje organiziranjem radionica s nacionalnim upravama.

U Direktivi o pristupačnosti interneta propisano je da internetske stranice i mobilne aplikacije javnih tijela budu dostupne svima, među ostalim osobama s invaliditetom i starijim osobama. Primjerice, te stranice i aplikacije moraju imati izjavu o pristupačnosti s kontaktima za povratne informacije i pritužbe u slučaju nedostupnosti sadržaja.

Komisija je objavila svoju procjenu učinka i provedbe Direktive, uključujući lako čitljive sažetke. Nalazi pokazuju da je Direktiva osmišljena i učinkovito provedena te da je utjecala na poboljšan pristup internetskim javnim uslugama i informacijama unutar EU-a te na jačanje društvene i digitalne uključenosti. Rezultati su ukazali i na praktičan napredak koji tek treba postići za sve internetske stranice i mobilne aplikacije javnog sektora ako žele biti u potpunosti pristupačne osobama s invaliditetom i starijim osobama.

Dopuštanje jedinstvenom tržištu da poveća rast

Netočna ili nepotpuna primjena pravila EU-a i dalje stvara prepreke unutar jedinstvenog tržišta. To ima svoju cijenu za poduzeća i potrošače. Pogrešna primjena pravila uzrokuje složenost i administrativna opterećenja te narušava tržišno natjecanje i jednake uvjete za poduzeća širom EU-a.

Mjere provedbe usmjerene su i na međusektorska područja s potencijalom za olakšanje ulaganja kako bi se ubrzao oporavak u raznim gospodarskim ekosustavima, kao što je uslužni sektor, uključujući profesije, slobodno kretanje robe i javnu nabavu.

Kako bi osigurala da javna tijela na vrijeme plaćaju za robu i usluge koje nabavljaju, Komisija je oštro djelovala protiv dviju država članica: nastavila je postupak zbog povrede protiv Grčke zbog stalnih nedostataka u zdravstvenom sektoru. Usto je pozvala Italiju da postupi u skladu s presudom Suda, koji je potvrdio da je Italija zbog kašnjenja u plaćanju prekršila pravo EU-a. Nakon nastojanja da uskladi svoj postupak provjere s Direktivom o kašnjenju u plaćanju, Komisija je zaključila još jedan postupak zbog povrede protiv Italije.

Komisija je nastavila i sa svojim radom na provedbi kako bi javna tijela plaćala na vrijeme za robu i usluge koje nabavljaju te kako bi se izbjegla višestruka kašnjenja u plaćanju duž lanca opskrbe, posebice u zdravstvenom sektoru. Komisija proaktivno prati napredak Belgije, Grčke, Španjolske, Italije, Portugala i Slovačke, koji još uvijek ne ispunjavaju ciljeve Direktive o kašnjenju u plaćanju .

Komisija je poduzela daljnje mjere u postupku protiv Mađarske zbog ograničenja izvoza građevinskog materijala. Osim toga, Komisija je pokrenula postupak protiv Mađarske zbog nametanja viših cijena goriva za vozila sa stranim registarskim pločicama u odnosu na vozila registrirana u Mađarskoj. Krajem 2022. Mađarska je prestala s tom povredom.

Komisija se također nastavila suprotstavljati izvoznim ograničenjima država članica nakon invazije na Ukrajinu. Unutarnje tržište nastavilo je funkcionirati zahvaljujući brzim i čvrstim provedbenim mjerama.

Transparentne informacije o poduzećima i za poduzeća

Zbog sve većeg broja poduzeća koja posluju prekogranično važno je omogućiti lak pristup informacijama o poduzećima u različitim državama članicama. Zakonodavstvom EU-a od država članica zahtijeva se da svoje nacionalne poslovne registre povežu sa sustavom za povezivanje poslovnih registara (BRIS). On olakšava prekogranično poslovanje, a poduzećima smanjuje trošak i trajanje postupaka. Pojedincima, poduzećima i poduzetnicima omogućuje dobivanje informacija o poduzećima. Pravilima EU-a također su u pravo trgovačkih društava uvedeni digitalni alati i procesi. Poduzetnici sad mogu osnivati društva s ograničenom odgovornošću na internetu.

Komisija je 2022. protiv 10 država članica pokrenula postupak zbog povrede jer nisu pravodobno prenijele Direktivu o digitalizaciji prava trgovačkih društava u nacionalno pravo. Kao rezultat brzih provedbenih mjera Komisije u tom i drugim predmetima, 19 država članica dovršilo je prenošenje pravila do kraja 2022. Osim toga, Komisija je zaključila postupak zbog povrede protiv Bugarske jer je ona dovršila povezivanje svojeg poslovnog registra sa sustavom povezivanja poslovnih registara (BRIS).

Digitalni prometni sustavi

Digitalizacija može pomoći da promet postane sigurniji, učinkovitiji i održiviji. Informacijske i komunikacijske tehnologije otvaraju nove mogućnosti za sve vrste putničkog i teretnog prijevoza. Nadalje, integracija postojećih tehnologija u nove tehnologije može stvoriti nove usluge.

Primjerice, u cestovnom prijevozu Direktivom o europskom elektroničkom sustavu naplate cestarine osigurava se interoperabilnost usluga naplate cestarina na svim cestama EU-a. Korisnici cesta imaju koristi jer mogu plaćati cestarine u EU-u potpisivanjem samo jednog ugovora o pretplati s jednim pružateljem usluge i korištenjem jedne jedinice u vozilu. Komisija je provela Direktivu putem više postupaka zbog povrede.

Kad je riječ o elektroničkoj naplati cestarine, Komisija je pokrenula postupke zbog povrede protiv Njemačke , Italije i Finske jer nisu u potpunosti prenijele pravila EU-a. U tom je području nastavila s drugim postupcima zbog povrede protiv 11   država   članica .

Kad je riječ o uslugama podatkovnih veza, Komisija je pred Sudom pokrenula postupke protiv Grčke, Malte i Slovačke jer nisu pružile te usluge niti su njima upravljale za zrakoplove koji lete unutar zračnog prostora pod njihovom nadležnošću.

Kad je riječ o sigurnosti zračnog prometa, usluge podatkovnih veza su komunikacije između zrakoplova i zemaljskog osoblja koje dopunjuju glasovnu komunikaciju koja se tradicionalno koristi u kontroli zračnog prometa. Komisija je u tom području zaključila postupke zbog povrede protiv Francuske i Cipra. Usklađenost donosi konkretne koristi za javnost: budući da glasovni komunikacijski kanali postaju sve zagušeniji, usluge podatkovnih veza čine komunikaciju između pilota i kontrolora leta učinkovitijom, čime se ona prilagođava porastu razine zračnog prometa unutar Europe.

Gospodarstvo u interesu građana

„Naše socijalno tržišno gospodarstvo svakoga potiče da daje najbolje od sebe, ali istodobno uzima u obzir i ljudsku ranjivost.”

Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije 2022.

Ljudi i poduzeća u EU-u mogu napredovati samo uz potporu gospodarstva. Jedinstvenim socijalnim tržišnim gospodarstvom EU-a pomaže se gospodarstvima da rastu, a istodobno se suzbijaju siromaštvo i nejednakost. Nepotpuna provedba ili nepravilna primjena zajednički dogovorenih pravila narušava potencijal naših gospodarstava i opterećuje mala i srednja poduzeća. Također oslabljuje prava potrošača i radnika. Kako bi uklonila te rizike, Komisija je provela pravo EU-a u nizu politika.

Uvjeti rada

Pravedni i dostojanstveni uvjeti rada okosnica su europskog socijalnog tržišnog gospodarstva. EU je donio minimalne standarde primjenjive u svim državama članicama o radnom vremenu , radu u nepunom radnom vremenu , radu na određeno vrijeme i radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje . Komisija je 2022. poduzela niz mjera za provedbu tih pravila. Pokrenula je postupke zbog povrede protiv 19 država članica  jer nisu pravodobno prenijele pravila EU-a o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Nakon što je zaprimila pritužbu, Komisija je poduzela mjere i protiv Irske  u vezi s njezinom provedbom radničkih prava u skladu s Direktivom o europskom radničkom vijeću , kojom se nastoji osigurati da osoblje koje radi za poduzeća koja posluju u cijelom EU-u ima pravo na informiranje i savjetovanje o transnacionalnim pitanjima. 

Sigurnost i zdravlje na radu

EU je razvio opsežan skup pravila o sigurnosti i zdravlju na radu kako bi zajamčio visoku razinu zaštite radnika. Zdravim i sigurnim radnim uvjetima stvara se zdrava i produktivna radna snaga. Komisijine mjere provedbe bile su usmjerene na pravodobno prenošenje propisa EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu u nacionalno pravo. Komisija je zaključila 19 postupaka zbog povrede jer su države članice prenijele relevantne direktive. Ta su se pravila odnosila na ažuriranja Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima , petog popisa indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti i tehničkih prilagodbi direktiva u području osobne zaštitne opreme , bioloških agensa i medicinske skrbi na brodovima .

Kako bi se nacionalne mjere brzo uskladile s četvrtim popisom indikativnih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti , Komisija je nastavila postupak koji je prethodio postupku zbog povrede (EU Pilot) s 13 država članica. Zahvaljujući tom dijalogu, dvije države članice uskladile su se 2022. s Direktivom. Sve druge države članice, osim jedne, obvezale su se na usklađivanje svojih nacionalnih prava s pravilima EU-a. Komisija je isto tako s 15 država članica koristila postupak EU Pilot u vezi s usklađenošću njihova prenošenja ažurirane Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima ( Direktiva 2017/2398 ). Dvije države članice već su krajem 2022. prilagodile svoja pravila kako bi osigurale njihovu usklađenost.

Mobilnost radnika