(2)

U prosincu 2019. Europska komisija utvrdila je u svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan” (40) ambiciozan plan za preobrazbu Unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, s ciljem zaštite, očuvanja i povećanja prirodnog kapitala Unije te zaštite zdravlja i dobrobiti građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. U europskom zelenom planu navedene su obveze u pogledu čistog zraka, konkretno da će se kvaliteta zraka dodatno poboljšavati, a standardi EU-a za kvalitetu zraka još više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Najavljene su i strože odredbe o praćenju, modeliranju i planiranju u području kvalitete zraka.

(2)

U prosincu 2019. Europska komisija utvrdila je u svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan” (40) ambiciozan plan za preobrazbu Unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, s ciljem zaštite, očuvanja i povećanja prirodnog kapitala Unije te zaštite zdravlja i dobrobiti građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. Komisija je u pogledu čistog zraka konkretno preuzela obveze da će se kvaliteta zraka dodatno poboljšavati, a standardi EU-a za kvalitetu zraka još više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Najavljene su i strože odredbe o praćenju, modeliranju i planiranju u području kvalitete zraka.

(4)

U akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja utvrđuje se i vizija za 2050., u kojoj se onečišćenje zraka smanjuje na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave. U tu bi svrhu trebalo težiti postupnom pristupu utvrđivanju sadašnjih i budućih standarda EU-a za kvalitetu zraka, kojim bi se uspostavili prijelazni standardi kvalitete zraka za 2030 . i kasnije te razvila perspektiva za usklađivanje sa Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka najkasnije do 2050. na temelju mehanizma redovitog preispitivanja, čime bi se u obzir uzele najnovije znanstvene spoznaje . S obzirom na povezanost smanjenja onečišćenja i dekarbonizacije, dugoročni cilj postizanja cilja nulte stope onečišćenja trebao bi se ostvarivati usporedno sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (42).

(4)

U akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja utvrđuje se i vizija za 2050., u kojoj se onečišćenje zraka smanjuje na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave. U tu bi svrhu trebalo težiti ambicioznom pristupu utvrđivanju sadašnjih i budućih standarda EU-a za kvalitetu zraka, kojim bi se uspostavili standardi kvalitete zraka za 2035 . , uključujući i prijelazne standarde kvalitete zraka za 2030., te kasnije u redovitim vremenskim razmacima, i razvila perspektiva za kontinuirano potpuno usklađivanje s najnovijim Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka kako bi se cilj nulte stope onečišćenja postigao najkasnije do 2050. na temelju mehanizma redovitog preispitivanja, čime bi se u obzir uzelo najnovije znanstvene dokaze . S obzirom na povezanost smanjenja onečišćenja i dekarbonizacije, dugoročni cilj postizanja cilja nulte stope onečišćenja trebao bi se ostvarivati usporedno sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (42).

(4.a)

U rujnu 2021. SZO je objavio nove Smjernice za kvalitetu zraka na temelju sveobuhvatne sinteze znanstvenih dokaza o učincima onečišćenja zraka na zdravlje. U zaključcima tih Smjernica za kvalitetu zraka posebno se naglašava važnost snižavanja koncentracija onečišćenja na svim razinama te se navode jasne koristi takvih mjera za javno zdravlje i okoliš. Ovom se Direktivom uzimaju u obzir najnovija znanstvena saznanja i potreba za potpunim usklađivanjem standarda Unije za kvalitetu zraka s najnovijim Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka kako bi se ispunili opći ciljevi akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja.

(4.b)

Društvene koristi kontinuiranog i unaprjeđenog smanjenja onečišćenja zraka uvelike nadilaze povezane troškove. Prema procjenama Komisije, godišnji izravni troškovi usklađivanja s različitim scenarijima politika analiziranima u okviru procjene učinka priložene ovoj Direktivi iznose između 3,3 milijarde EUR i 7 milijardi EUR, dok monetizirana korist za zdravlje i okoliš iznosi između 36 milijardi EUR i 130 milijardi EUR u 2030., što pokazuje da su koristi od politike u području kvalitete zraka znatno veće od troškova provedbe. Od 2000. godine emisije onečišćujućih tvari u zraku u EU-u u stalnom su opadanju kao rezultat zakonodavstva Unije i nacionalnog zakonodavstva.

(5)

Pri poduzimanju relevantnih mjera na razini Unije i na nacionalnoj razini radi postizanja cilja nulte stope onečišćenja zraka, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi se voditi načelom opreznosti i načelom „onečišćivač plaća” utvrđenima u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije te načelom „nenanošenja štete” iz europskog zelenog plana. Oni bi, među ostalim, trebali uzeti u obzir: doprinos poboljšane kvalitete zraka javnom zdravlju, kvaliteti okoliša, dobrobiti građana, blagostanju društva, zapošljavanju i konkurentnosti gospodarstva; energetsku tranziciju, jačanje energetske sigurnosti i borbu protiv energetskog siromaštva; sigurnost i cjenovnu pristupačnost opskrbe hranom; razvoj održivih i pametnih rješenja za mobilnost i promet; utjecaj promjena u ponašanju; pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar država članica s obzirom na njihove gospodarske kapacitete, okolnosti na nacionalnoj razini, kao što su posebnosti otokâ, i potrebu za postupnom konvergencijom; potrebu da se provedbom odgovarajućih programa obrazovanja i osposobljavanja osigura poštena i socijalno pravedna tranzicija; najbolje dostupne i najnovije znanstvene dokaze, posebno nalaze o kojima je izvijestio SZO; potrebu da se rizici povezani s onečišćenjem zraka uključe u odluke o ulaganju i planiranju; troškovnu učinkovitost i tehnološku neutralnost u postizanju smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zraku; i napredak u pitanjima integriteta okoliša i razine ambicija tijekom vremena.

(5)

Pri poduzimanju relevantnih mjera na razini Unije i na nacionalnoj razini radi postizanja cilja nulte stope onečišćenja zraka, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi se voditi načelom opreznosti , načelom „onečišćivač plaća” i načelom „preventivnog djelovanja i uklanjanja onečišćenja na samom izvoru” utvrđenima u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, načelom „nenanošenja štete” iz europskog zelenog plana i poštovanjem ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš . Oni bi, među ostalim, trebali uzeti u obzir: doprinos poboljšane kvalitete zraka javnom zdravlju, kvaliteti okoliša i otpornosti ekosustava , dobrobiti građana, jednakosti i zaštiti osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, troškovima zdravstvene skrbi, postizanju ciljeva održivog razvoja, ulozi civilnog društva, blagostanju društva, zapošljavanju i konkurentnosti gospodarstva; energetsku tranziciju, jačanje energetske sigurnosti i borbu protiv energetskog siromaštva; sigurnost i cjenovnu pristupačnost opskrbe hranom; razvoj održivih i pametnih rješenja za mobilnost i promet i njihovu infrastrukturu ; utjecaj promjena u ponašanju; učinak fiskalnih politika; pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar država članica s obzirom na njihove gospodarske kapacitete, okolnosti na nacionalnoj razini, kao što su posebnosti otokâ, i potrebu za postupnom konvergencijom; potrebu da se provedbom odgovarajućih programa obrazovanja i osposobljavanja , među ostalim i za zdravstvene djelatnike, osigura poštena i socijalno pravedna tranzicija; najbolje dostupne i najnovije znanstvene dokaze, posebno nalaze o kojima je izvijestio SZO; potrebu da se rizici povezani s onečišćenjem zraka uključe u odluke o ulaganju i planiranju; troškovnu učinkovitost , najbolja dostupna tehnološka rješenja i tehnološku neutralnost u postizanju smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zraku; i napredak u pitanjima integriteta okoliša i razine ambicija tijekom vremena , vodeći se neregresijskim načelom utvrđenim u Povelji Europske unije o temeljnim pravima .

(5.a)

Ovom se Direktivom doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja, a posebno ciljeva održivog razvoja br. 3., 7., 10., 11. i 13.

(6)

U Osmom Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030., donesenom Odlukom (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. (43), utvrđuje se cilj postizanja netoksičnog okoliša, čime se štiti zdravlje i dobrobit ljudi, životinja i ekosustava od rizika povezanih s okolišem i negativnih učinaka, i navodi se potreba za daljnjim poboljšanjem metoda praćenja, boljim informiranjem javnosti i pristupom pravosuđu u tu svrhu. Ciljevi utvrđeni u ovoj Direktivi zasnivaju se na tome.

(6)

U Osmom Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030., donesenom Odlukom (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. (43), kao jedan od prioritetnih ciljeva utvrđuje se cilj postizanja netoksičnog okoliša, čime se štiti zdravlje i dobrobit ljudi, životinja i ekosustava od rizika povezanih s okolišem i negativnih učinaka, i navodi se , među ostalim, potreba za daljnjim poboljšanjem metoda praćenja , boljom prekograničnom koordinacijom , boljim informiranjem javnosti i pristupom pravosuđu u tu svrhu. Ciljevi utvrđeni u ovoj Direktivi zasnivaju se na tome.

(7)

Komisija bi trebala redovito preispitivati znanstvene dokaze povezane s onečišćujućim tvarima, njihovim učincima na zdravlje ljudi i okoliš te tehnološkim razvojem. Na temelju preispitivanja Komisija bi trebala procijeniti jesu li primjenjivi standardi kvalitete zraka i dalje primjereni za postizanje ciljeva ove Direktive. Prvo preispitivanje trebalo bi provesti do 31. prosinca 2028. kako bi se procijenilo je li potrebno ažurirati standarde kvalitete zraka na temelju najnovijih znanstvenih informacija.

(7)

Komisija bi trebala redovito preispitivati znanstvene dokaze povezane s onečišćujućim tvarima, njihovim učincima na zdravlje ljudi i okoliš , nejednakostima u području zdravlja, izravnim i neizravnim troškovima zdravstvene skrbi u vezi s onečišćenjem zraka, troškovima zaštite okoliša te bihevioralnim, fiskalnim i tehnološkim razvojem. Na temelju preispitivanja Komisija bi trebala procijeniti jesu li primjenjivi standardi kvalitete zraka i dalje primjereni za postizanje ciljeva ove Direktive. Prvo preispitivanje trebalo bi provesti do 31. prosinca 2028. kako bi se procijenilo je li potrebno ažurirati standarde kvalitete zraka na temelju najnovijih znanstvenih informacija. Kada je riječ o postizanju standarda kvalitete zraka utvrđenih ovom Direktivom, Komisija bi trebala redovito ocjenjivati doprinos zakonodavstva Unije kojim se utvrđuju emisijski standardi za izvore onečišćenja zraka i, prema potrebi, predložiti dodatne mjere Unije.

(10)

Trebalo bi primijeniti aplikacije za modeliranje kako bi se podaci s točke uzimanja uzorka mogli protumačiti sa stajališta geografske distribucije koncentracije tako da pomognu u otkrivanju kršenja standarda kvalitete zraka i budu izvor informacija za planove kvalitete zraka i smještaj točaka uzorkovanja. Osim zahtjeva za praćenje kvalitete zraka utvrđenih u ovoj Direktivi, za potrebe praćenja države članice potiču se da upotrebljavaju informacijske proizvode i dodatne alate (npr. redovita izvješća o evaluaciji i procjeni kvalitete, internetske aplikacije za politike) koje pruža komponenta za promatranje Zemlje svemirskog programa EU-a, a posebno usluga praćenja stanja atmosfere u okviru programa Copernicus (CAMS).

(10)

Kada je to relevantno, trebalo bi primijeniti aplikacije za modeliranje kako bi se podaci s točke uzimanja uzorka mogli protumačiti sa stajališta geografske distribucije koncentracije  onečišćujućih tvari tako da pomognu u otkrivanju kršenja standarda kvalitete zraka i budu izvor informacija za planove za kvalitetu zraka i planove djelovanja za kvalitetu zraka i smještaj točaka uzorkovanja. Osim zahtjeva za praćenje kvalitete zraka utvrđenih u ovoj Direktivi, za potrebe praćenja države članice potiču se da upotrebljavaju informacijske proizvode i dodatne alate (npr. redovita izvješća o evaluaciji i procjeni kvalitete, internetske aplikacije za politike) koje pruža komponenta za promatranje Zemlje svemirskog programa EU-a, a posebno usluga praćenja stanja atmosfere u okviru programa Copernicus (CAMS).

(11)

Važno je pratiti onečišćujuće tvari koje izazivaju zabrinutost, kao što su ultrasitne čestice, crni ugljik i elementarni ugljik, kao i amonijak i oksidativni potencijal lebdećih čestica, kako bi se poduprlo znanstveno razumijevanje njihovih učinaka na zdravlje i okoliš, u skladu s preporukama SZO-a.

(11)

Važno je pratiti onečišćujuće tvari koje izazivaju zabrinutost, kao što su ultrasitne čestice, crni ugljik i elementarni ugljik, kao i amonijak i oksidativni potencijal lebdećih čestica, kako bi se poduprlo znanstveno razumijevanje njihovih učinaka na zdravlje i okoliš, u skladu s preporukama SZO-a , te kako bi se za njih odredile granične vrijednosti u okviru prvog preispitivanja ove Direktive 2018. godine. Komisija bi trebala nastaviti pratiti znanstveni razvoj u pogledu svih drugih onečišćujućih tvari koje nisu obuhvaćene ovom Direktivom i ocijeniti potrebu za proširenjem njezinih odredaba na te onečišćujuće tvari.

(12)

Kako bi se bolje shvatio utjecaj ovih onečišćujućih tvari i razvile odgovarajuće politike, trebalo bi obaviti detaljna mjerenja sitnih lebdećih čestica na ruralnim pozadinskim lokacijama. Takva bi mjerenja trebalo obaviti na način koji je u skladu s programom suradnje za praćenje i ocjenjivanje dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP), koji je uspostavljen u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) , odobrene Odlukom Vijeća 81/462/EEZ od 11. lipnja 1981. (44), i njezinih protokola, uključujući Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona iz 1999., koji je revidiran 2012.

(12)

Kako bi se bolje shvatio prekogranični prijenos i utjecaj tih onečišćujućih tvari i razvile odgovarajuće politike, uključujući moguće uvođenje graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti ili kritičnih razina, trebalo bi obaviti detaljna mjerenja sitnih lebdećih čestica , crnog ugljika, žive i amonijaka na ruralnim pozadinskim lokacijama. Takva bi mjerenja trebalo obaviti na način koji je u skladu s programom suradnje za praćenje i ocjenjivanje dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP), koji je uspostavljen u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) , odobrene Odlukom Vijeća 81/462/EEZ od 11. lipnja 1981. (44), i njezinih protokola, uključujući Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona iz 1999., koji je revidiran 2012.

(15)

Kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini, posebno je važno boriti se protiv emisija onečišćujućih tvari na njihovom izvoru, te identificirati i primijeniti najučinkovitije mjere smanjenja emisije na lokalnoj i nacionalnoj razini, te na razini Unije, posebno kad je riječ o emisijama iz poljoprivrede, industrije, prometa i proizvodnje energije. Stoga bi trebalo izbjegavati, spriječiti ili smanjiti emisije štetnih onečišćujućih tvari u zraku, te postaviti odgovarajuće standarde za kvalitetu zraka , vodeći računa o relevantnim normama, smjernicama i programima Svjetske zdravstvene organizacije .

(15)

Kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini, posebno je važno boriti se protiv emisija onečišćujućih tvari na njihovom izvoru, te identificirati i primijeniti najučinkovitije mjere smanjenja emisije na lokalnoj i nacionalnoj razini, te na razini Unije, posebno kad je riječ o emisijama iz poljoprivrede, industrije, prometa , sustava grijanja i hlađenja te proizvodnje energije. Relevantno zakonodavstvo Unije, kao što je zakonodavstvo o europskim standardima za emisije iz vozila ili zakonodavstvo o industrijskim emisijama, ključno je za daljnje smanjenje onečišćenja zraka. Stoga bi trebalo izbjegavati, spriječiti ili smanjiti emisije štetnih onečišćujućih tvari u zraku, te postaviti odgovarajuće standarde za kvalitetu zraka na temelju najnovijih znanstvenih dokaza objavljenih u najnovijim Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka te u skladu s akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja za 2050 .

(15.b)

Komisija bi, prije njihovog donošenja, trebala ocijeniti dosljednost svakog relevantnog nacrta mjere ili zakonodavnog prijedloga, uključujući proračunske prijedloge, sa standardima kvalitete zraka utvrđenima ovom Direktivom, i tu ocjenu uključiti u sve procjene učinka koje prate te mjere ili prijedloge, a rezultate te ocjene objaviti prilikom njihovog donošenja. Komisija bi trebala nastojati uskladiti svoje nacrte mjera i zakonodavne prijedloge s ciljevima ove Direktive. U svakom slučaju neusklađenosti Komisija bi trebala navesti svoje razloge u okviru procjene dosljednosti.

(15.c)

Onečišćujuće tvari u zraku ispuštene iz prometnog sektora predstavljaju poseban rizik za zdravlje ljudi koji žive u gradskim područjima i u blizini prometnih čvorišta. Države članice i relevantna regionalna i lokalna tijela stoga bi trebali razmotriti provedbu planova održive gradske mobilnosti i ulagati u tehnologije s nultom stopom emisija i mjere kojima se omogućuje prelazak na aktivne, kolektivne i održive prometne sustave, kao i stvaranje zelenih površina i pješačkih područja u gradovima s ciljem smanjenja onečišćenja zraka i zakrčenosti cesta, a posebno u urbanim područjima u skladu s komunikacijom Komisije od 9. prosinca 2020. naslovljenom „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti”. Države članice trebale bi poduzeti i sve potrebne mjere kako bi ubrzale uvođenje infrastrukture za alternativna goriva, posebno infrastrukture za punjenje lakih i teških vozila električnom energijom, te provoditi redovite provjere kvalitete prometne infrastrukture kako bi se utvrdila područja u kojima je potrebno smanjiti zakrčenost i optimizirati infrastrukturu, te poduzeti odgovarajuće mjere, uz potporu financijskih sredstava Unije, ako je primjenjivo.

(15.d)

Samo je onečišćenje zraka koje je uzrokovano pomorskim prometom svake godine u Uniji odgovorno za više od 50 000 slučajeva preuranjene smrti  (1a) . Iako je najštetniji aspekt pomorskog prometa onečišćenje sumporovim dioksidom, ni NOx ne bi trebalo zanemariti. Utjecaj pomorskog prometa na okoliš i obalne zajednice, i u pogledu štete za ekosustave i u pogledu javnog zdravlja, mogao bi se ublažiti sveobuhvatnom elektrifikacijom pomorskog prometa na kratke udaljenosti i gradskog pomorskog prometa, uz zahtjeve za nultu stopu emisija i infrastrukturu na vezu. Nadalje, sveobuhvatno uključivanje pomorskog prostora Unije u područje kontrole emisija sumpora (SECA) i područje kontrole emisija dušika (NECA) znatno bi doprinijelo smanjenju onečišćenja zraka u lukama i lučkim gradovima, kao i u vodama Unije.

(16)

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikovi oksidi, lebdeće čestice, olovo, benzen, ugljikov monoksid, arsen, kadmij, nikal, neki policiklički aromatski ugljikovodici i prizemni ozon imaju značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi. Posljedice za zdravlje ljudi i za okoliš nastaju putem koncentracija u zraku.

(16)

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da su sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikovi oksidi, lebdeće čestice, olovo, benzen, ugljikov monoksid, arsen, kadmij, nikal, neki policiklički aromatski ugljikovodici i prizemni ozon odgovorni za niz značajnih negativnih učinaka na zdravlje ljudi koji mogu rezultirati preuranjenom smrti, te da nije moguće odrediti prag ispod kojeg te tvari ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi. Te tvari oštećuju većinu sustava organa i povezane su s mnogim onesposobljujućim bolestima, kao što su astma kod djece i kod odraslih, kardiovaskularne bolesti, kronična opstruktivna plućna bolest, upala pluća, moždani udar, dijabetes, rak pluća, otežan kognitivni razvoj i demencija . Posljedice za zdravlje ljudi i za okoliš nastaju putem koncentracija u zraku i taloženja .

(16a)

Onečišćenje zraka utječe na ljudsko tijelo kako kratkoročno tako i dugoročno, i to na načine štetne za zdravlje. Iako je onečišćenje zraka univerzalni zdravstveni problem koji pogađa sve, rizici nisu jednaki za svo stanovništvo, te su neke skupine ljudi izložene većim rizicima nego ostali. Može se zaključiti da su ranjivo stanovništvo i ranjive skupine, kao što su osobe s određenim već postojećim zdravstvenim stanjima (kao što su respiratorne ili kardiovaskularne bolesti), trudnice, novorođenčad, djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom ili osobe s neodgovarajućim pristupom zdravstvenoj skrbi, te radnici koji su u svojoj struci izloženi osobito visokim razinama onečišćenja zraka, najugroženiji, kako je istaknuto u studijama u kojima se onečišćenje zraka povezuje sa smanjenim kognitivnim sposobnostima kod starijih osoba te koje ukazuju na to da je loša kvaliteta zraka posebno opasna za djecu. Te bi skupine trebale biti o tome informirane i zaštićene. Ovom se Direktivom prepoznaju povećani rizici i posebne potrebe osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina kada je riječ o onečišćenju zraka te se nastoji odgovoriti na zdravstvene nejednakosti uzrokovane onečišćenim zrakom.

(16.b)

Iako onečišćenje zraka predstavlja veliki okolišni rizik za zdravlje koji utječe na sve ljude i sve države članice, postoje brojni novi dokazi o povezanosti između socioekonomskog položaja i onečišćenja zraka, koji ukazuju na to da onečišćenje zraka obično više utječe na zdravlje ljudi nižeg socioekonomskog statusa nego na zdravlje općeg stanovništva zbog njihove veće izloženosti i veće ranjivosti  (1a) . Države članice trebale bi te čimbenike uzeti u obzir pri izradi, provedbi ili ažuriranju svojih planova za kvalitetu zraka ili planova djelovanja za kvalitetu zraka kako bi učinkovito odgovorile na socijalne aspekte onečišćenja zraka i na najmanju mjeru smanjile socioekonomske učinke poduzetih mjera.

(18)

Prosječna izloženost stanovništva onečišćujućim tvarima s najvećim dokumentiranim utjecajem na ljudsko zdravlje, sitnim lebdećim česticama (PM2,5 ) i dušikovu dioksidu (NO2), trebala bi se smanjiti u skladu s preporukama SZO-a. Stoga bi uz granične vrijednosti trebalo uvesti i obvezu smanjenja prosječne izloženosti za te onečišćujuće tvari.

(18)

Prosječna izloženost stanovništva onečišćujućim tvarima s najvećim dokumentiranim utjecajem na ljudsko zdravlje, sitnim lebdećim česticama (PM2,5 ) i dušikovu dioksidu (NO2), trebala bi se smanjiti u skladu s najnovijim preporukama SZO-a. Stoga bi uz granične vrijednosti trebalo uvesti i obvezu smanjenja prosječne izloženosti za te onečišćujuće tvari. Obveza smanjenja prosječne izloženosti trebala bi nadopunjavati, a ne zamijeniti one granične vrijednosti koje su se pokazale kao do sada najučinkovitije provedivi standardi.

(19)

Pri provjeri primjerenosti direktiva o kvaliteti zraka (direktiva 2004/107/EZ i 2008/50/EZ) (45) pokazalo se da su granične vrijednosti djelotvornije u smanjenju koncentracija onečišćujućih tvari od ciljnih vrijednosti. S ciljem minimiziranja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, a posebno obraćajući pažnju na ranjive skupine i osjetljivo stanovništvo i okoliš, trebalo bi odrediti granične vrijednosti za koncentraciju sumporova dioksida, dušikova dioksida, lebdećih čestica, olova, benzena, ugljikova monoksida, arsena, kadmija, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku. Benzo(a)piren bi trebalo koristiti kao pokazatelj za opasnost od kancerogenih učinaka policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku.

(19)

Pri provjeri primjerenosti direktiva o kvaliteti zraka (direktiva 2004/107/EZ i 2008/50/EZ) (45) pokazalo se da su granične vrijednosti djelotvornije u smanjenju koncentracija onečišćujućih tvari od drugih vrsta standarda kvalitete zraka, kao što su ciljne vrijednosti. S ciljem minimiziranja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, a posebno obraćajući pažnju na ranjive skupine i osjetljivo stanovništvo i okoliš, trebalo bi odrediti granične vrijednosti za koncentraciju sumporova dioksida, dušikova dioksida, lebdećih čestica, olova, benzena, ugljikova monoksida, arsena, kadmija, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku. Kako bi se osigurala učinkovita zaštita od štetnih učinaka za ekosustave, te bi granične vrijednosti trebalo redovito ažurirati s obzirom na najnovije preporuke SZO-a . Benzo(a)piren bi trebalo koristiti kao pokazatelj za opasnost od kancerogenih učinaka policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku.

(21)

Prizemni ozon je prekogranična onečišćujuća tvar koja nastaje u atmosferi iz emisije primarnih onečišćujućih tvari obuhvaćenih Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (46). Napredak u smjeru ostvarivanja ciljeva kvalitete zraka i dugoročnih ciljeva za prizemni ozon postavljenih u ovoj Direktivi trebalo bi odrediti na temelju ciljeva i obveza smanjenja emisija predviđenih u Direktivi (EU) 2016/2284 i provedbom troškovno učinkovitih mjera i planova za kvalitetu zraka.

(21)

Prizemni ozon je prekogranična onečišćujuća tvar koja nastaje u atmosferi iz emisije primarnih onečišćujućih tvari , od kojih su neke obuhvaćene Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (46). Prizemni ozon negativno utječe ne samo na zdravlje ljudi nego i na vegetaciju i ekosustave, te dovodi do smanjenog prinosa usjeva i rasta šuma te gubitka bioraznolikosti. Napredak u smjeru ostvarivanja ciljeva kvalitete zraka i dugoročnih ciljeva za prizemni ozon postavljenih u ovoj Direktivi trebalo bi odrediti na temelju ciljeva i obveza smanjenja emisija predviđenih u Direktivi (EU) 2016/2284 te provedbom troškovno učinkovitih mjera , planova djelovanja za kvalitetu zraka i planova za kvalitetu zraka.

(22)

Ciljne vrijednosti za prizemni ozon i dugoročni ciljevi za osiguranje učinkovite zaštite od štetnog djelovanja prizemnog ozona na zdravlje ljudi, vegetaciju i ekosustave trebali bi biti ažurirani u skladu s najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

(22)

Ciljne vrijednosti za prizemni ozon i dugoročni ciljevi za osiguranje učinkovite zaštite od štetnog djelovanja prizemnog ozona na zdravlje ljudi, vegetaciju i ekosustave trebali bi biti redovno ažurirani u skladu s najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

(23)

Za zaštitu cjelokupnog stanovništva i osjetljivih i ranjivih skupina od kratkotrajne izloženosti povećanim koncentracijama prizemnog ozona trebalo bi uspostaviti prag upozorenja za sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5 ) i prizemni ozon i prag obavješćivanja za prizemni ozon . Kada se dostignu vrijednosti tih pragova, trebalo bi obavijestiti javnost o rizicima izlaganja prizemnom ozonu, a ako je prekoračen prag upozorenja, primijeniti , gdje je to prikladno, kratkoročne mjere za smanjenje onečišćenja.

(23)

Za zaštitu cjelokupnog stanovništva , a posebno osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, od kratkotrajne izloženosti povećanim koncentracijama onečišćujućih tvari trebalo bi uspostaviti prag upozorenja i prag obavješćivanja za sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5 ) i prizemni ozon. Kada se dostignu vrijednosti tih pragova, trebalo bi obavijestiti javnost o povezanim zdravstvenim rizicima izlaganja, a ako je prekoračen prag upozorenja, primijeniti kratkoročne mjere za smanjenje onečišćenja. Pragovi upozorenja i obavješćivanja nisu utvrđeni za druge regulirane onečišćujuće tvari jer se dokazi o učincima tih onečišćujućih tvari na zdravlje često odnose samo na dugoročnu izloženost. U slučaju da se pojave znanstveni dokazi o učincima kratkoročne izloženosti tim tvarima, Komisija bi trebala ocijeniti potrebu za uvođenjem pragova upozorenja i obavješćivanja za te onečišćujuće tvari.

(25)

Tamo gdje je stanje kvalitete zraka dobro, trebalo bi ga održati ili poboljšati. Ako postoji rizik da standardi za kvalitetu zraka postavljeni u ovoj Direktivi ne budu postignuti ili ako nisu postignuti, države članice trebale bi odmah poduzeti mjere kako bi zadovoljile granične vrijednosti, obveze smanjenja prosječne izloženosti i kritične razine, a gdje je to moguće, kako bi postigle ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za prizemni ozon.

(25)

Tamo gdje je stanje kvalitete zraka dobro, trebalo bi ga održati ili poboljšati. Ako postoji rizik da standardi za kvalitetu zraka postavljeni u ovoj Direktivi ne budu postignuti ili ako nisu postignuti, države članice trebale bi odmah poduzeti kontinuirane mjere kako bi zadovoljile granične vrijednosti, obveze smanjenja prosječne izloženosti i kritične razine, kako bi postigle ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za prizemni ozon.

(29)

Doprinosi iz prirodnih izvora mogu se procijeniti, ali se ne mogu kontrolirati. Stoga, ako se doprinos iz prirodnih izvora onečišćujućim tvarima u zraku može utvrditi s određenom sigurnošću i ako su prekoračenja u cijelosti ili djelomično uzrokovana doprinosom iz prirodnih izvora, ti se doprinosi pod uvjetima iz ove Direktive mogu odbiti prilikom procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka i obveze smanjenja prosječne izloženosti. Doprinos prekoračenju graničnih vrijednosti lebdećih čestica koji se pripisuje zimskom posipavanju cesta pijeskom ili solju može se također odbiti prilikom procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka, pod uvjetom da su poduzete razumne mjere za smanjenje koncentracija.

(29)

Doprinosi iz prirodnih izvora mogu se procijeniti, ali ih je ponekad teško kontrolirati. Stoga, ako se doprinos iz prirodnih izvora onečišćujućim tvarima u zraku može utvrditi s određenom sigurnošću i ako su prekoračenja u cijelosti ili djelomično uzrokovana doprinosom iz prirodnih izvora nad kojima države članice nemaju kontrolu i koje se nije moglo predvidjeti, ublažiti ili spriječiti , ti se doprinosi pod uvjetima iz ove Direktive mogu odbiti prilikom procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka i obveze smanjenja prosječne izloženosti. Doprinos prekoračenju graničnih vrijednosti lebdećih čestica koji se pripisuje zimskom posipavanju cesta pijeskom ili solju može se također odbiti prilikom procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka pod uvjetom da su pruženi dokazi o tome da su poduzete sve razumne mjere za smanjenje koncentracija. Oduzimanje tih doprinosa pri procjeni usklađenosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka i obvezama smanjenja prosječne izloženosti ne bi trebalo spriječiti države članice da poduzmu mjere za smanjenje njihova učinka na zdravlje.

(29.a)

Ključno je sustavno pratiti kvalitetu zraka u blizini kritičnih točaka onečišćenja zraka u kojima na razinu onečišćenja snažno utječu emisije iz teških izvora onečišćenja zbog kojih bi pojedinci i skupine stanovništva mogli biti izloženi povećanim rizicima od štetnih učinaka na zdravlje. U tu bi svrhu države članice trebale postaviti točke uzorkovanja u kritičnim točkama onečišćenja zraka, kao što su luke ili zračne luke, kako bi se unaprijedilo razumijevanje utjecaja tih izvora na onečišćenje zraka te kako bi se poduzele odgovarajuće mjere za smanjenje njihova utjecaja na zdravlje ljudi.

(30)

Za zone u kojima su uvjeti posebno teški trebalo bi omogućiti odgodu krajnjeg roka za postizanje sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka u slučajevima kada, bez obzira na provedbu odgovarajućih mjera za smanjenje onečišćenja, postoje akutni problemi u postizanju sukladnosti u specifičnim zonama i aglomeracijama . Svako odgađanje roka za zonu ili aglomeraciju mora pratiti sveobuhvatni plan koji bi trebala odobriti Komisija, a kojim se osigurava usklađenost s novim krajnjim rokom.

(30)

Za zone u kojima su uvjeti posebno teški trebalo bi omogućiti odgodu krajnjeg roka za postizanje sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka u slučajevima kada, bez obzira na provedbu odgovarajućih mjera za smanjenje onečišćenja, postoje akutni problemi u postizanju sukladnosti u specifičnim zonama. Svako odgađanje roka za zonu mora pratiti sveobuhvatni plan koji bi trebala odobriti Komisija, a kojim se osigurava usklađenost s novim krajnjim rokom.

(31)

Trebalo bi izraditi i ažurirati planove za kvalitetu zraka za zone u kojima koncentracije onečišćujućih tvari u zraku prelaze relevantne granične vrijednosti kvalitete zraka, ciljne vrijednosti za prizemni ozon ili obveze smanjenja prosječne izloženosti. Onečišćujuće tvari emitiraju se iz mnogo različitih izvora i aktivnosti. Kako bi se osigurala povezanost različitih politika, takvi planovi za kvalitetu zraka trebali bi, gdje je izvedivo, biti dosljedni s planovima i programima koji su pripremljeni u skladu s Direktivom 2010/75/EU 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (48), Direktivom (EU) 2016/2284 i Direktivom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (49).

(31)

Trebalo bi izraditi i ažurirati planove za kvalitetu zraka za zone u kojima koncentracije onečišćujućih tvari u zraku prelaze relevantne granične vrijednosti kvalitete zraka, ciljne vrijednosti za prizemni ozon ili obveze smanjenja prosječne izloženosti. Onečišćujuće tvari emitiraju se iz mnogo različitih izvora i aktivnosti. Kako bi se osigurala povezanost različitih politika, takvi planovi za kvalitetu zraka trebali bi, gdje je izvedivo, biti dosljedni s planovima i programima koji su pripremljeni u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (48), Direktivom (EU) 2016/2284 i Direktivom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (49).

(31.a)

Kako je pojašnjeno u sudskoj praksi Suda  (1a) , odredbama o planovima za kvalitetu zraka ne dopušta se produljenje roka za usklađivanje sa standardima kvalitete zraka. Činjenica da je izrađen plan za kvalitetu zraka sama po sebi ne znači da je država članica ipak ispunila svoje obveze kako bi osigurala da razine onečišćujućih tvari u zraku ne prelaze standarde kvalitete zraka utvrđene ovom Direktivom.

(32)

Prije 2030. trebalo bi izraditi i planove za kvalitetu zraka ako postoji rizik da države članice do tog datuma neće postići granične vrijednosti ili ciljnu vrijednost za prizemni ozon kako bi se osiguralo odgovarajuće smanjenje razina onečišćujućih tvari .

(32)

Kako bi se zakonodavstvo Unije uskladilo s najnovijim znanstvenim dokazima i najnovijim Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka, ovom se Direktivom utvrđuju novi standardi kvalitete zraka koje treba ispuniti do 2030. Države članice i nadležna tijela trebali bi , kao pripremu za rok 2030. za nove granične vrijednosti utvrđene u odjeljku 1. tablici 1. Priloga I ., izraditi posebnu vrstu plana za kvalitetu zraka , takozvani plan djelovanja za kvalitetu zraka, za zone unutar kojih koncentracije onečišćujućih tvari u zraku premašuju relevantne granične vrijednosti kvalitete zraka utvrđene za 2030. Planom djelovanja za kvalitetu zraka trebale bi se utvrditi kratkoročne i dugoročne politike i mjere za usklađivanje s tim graničnim vrijednostima najkasnije do 2030. Radi pravne jasnoće i neovisno o posebnoj terminologiji koja se upotrebljava, plan djelovanja za kvalitetu zraka trebao bi se smatrati planom za kvalitetu zraka kako je definiran u članku 4. točki 36.

(34)

Države članice trebale bi surađivati ako zbog značajnog onečišćenja koje dolazi iz druge države članice razina onečišćenja prekorači, ili je vjerojatno da će prekoračiti, bilo koju graničnu vrijednost, ciljnu vrijednost za prizemni ozon, obvezu smanjenja prosječne izloženosti ili prag upozorenja. Prekogranična narav određenih onečišćujućih tvari, kao što su prizemni ozon i lebdeće čestice, može zahtijevati koordinaciju između susjednih država članica u izradi i provedbi planova za kvalitetu zraka i kratkoročnih akcijskih planova, te u obavješćivanju javnosti. Gdje je prikladno, države članice trebale bi surađivati s trećim zemljama, s osobitim naglaskom na rano uključivanje država kandidatkinja. Komisiju bi trebalo pravodobno obavijestiti o svakoj takvoj suradnji i pozvati je da pomogne.

(34)

Države članice trebale bi surađivati ako zbog značajnog onečišćenja koje dolazi iz druge države članice razina onečišćenja prekorači, ili je vjerojatno da će prekoračiti, bilo koju graničnu vrijednost, ciljnu vrijednost za prizemni ozon, obvezu smanjenja prosječne izloženosti ili prag upozorenja. Prekogranična narav određenih onečišćujućih tvari, kao što su prizemni ozon i lebdeće čestice, trebala bi zahtijevati brzu koordinaciju između susjednih država članica u izradi i provedbi planova za kvalitetu zraka i kratkoročnih akcijskih planova, te u što bržem obavješćivanju javnosti. Gdje je prikladno, države članice trebale bi surađivati s trećim zemljama, s osobitim naglaskom na rano uključivanje država kandidatkinja. Komisiju bi trebalo pravodobno obavijestiti o svakoj takvoj suradnji i pozvati je da pomogne.

(35)

Države članice i Komisija trebale bi prikupiti, razmijeniti i proširiti informacije o kvaliteti zraka kako bi bolje razumjele utjecaj onečišćenja zraka i izradile odgovarajuće politike. Javnosti bi također trebale biti dostupne sve najnovije informacije o koncentracijama svih onečišćujućih tvari u zraku te planovima za kvalitetu zraka i kratkoročnim akcijskim planovima.

(35)

Države članice i Komisija trebale bi prikupiti, razmijeniti i proširiti informacije o kvaliteti zraka kako bi bolje razumjele utjecaj onečišćenja zraka i izradile odgovarajuće politike. Javnosti bi također trebale biti dostupne sve najnovije informacije o koncentracijama svih onečišćujućih tvari u zraku te planovima za kvalitetu zraka , planovima djelovanja za kvalitetu zraka i kratkoročnim akcijskim planovima na dosljedan i lako razumljiv način .

(35.a)

Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) pokazuje da više od 40 % odraslih osoba u Uniji nema osnovne digitalne vještine  (1a) . Države članice stoga bi trebale osigurati da se informacije koje se trebaju objavljivati u skladu s ovom Direktivom priopćavaju, kada je to relevantno, i putem nedigitalnih komunikacijskih kanala.

(40)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i načela, prvenstveno načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ako je šteta za zdravlje ljudi nastala kao posljedica kršenja članaka 19., 20. i 21. ove Direktive, države članice trebale bi osigurati da pojedinci pogođeni takvim kršenjima mogu od relevantnog nadležnog tijela zatražiti i dobiti naknadu štete. Pravilima o naknadi štete, pristupu pravosuđu i sankcijama utvrđenima u ovoj Direktivi nastoje se izbjeći, spriječiti i smanjiti štetni učinci onečišćenja zraka na zdravlje ljudi i okoliš u skladu s člankom 191. stavkom 1. UFEU-a. Time se u politike Unije nastoji integrirati visoka razina zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša u skladu s načelom održivog razvoja kako je utvrđeno u članku 37. Povelje i konkretno utvrđuje obveza zaštite prava na život i integritet osobe utvrđena u člancima 2. i 3 . Povelje. Pridonosi se i pravu na djelotvoran pravni lijek, kako je utvrđeno u članku 47. Povelje, u pogledu zaštite zdravlja ljudi.

(40)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i načela, prvenstveno načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ako je šteta za zdravlje i dobrobit ljudi nastala kao posljedica kršenja članaka 13., 19., 20. i 21. ove Direktive, države članice trebale bi osigurati da pojedinci pogođeni takvim kršenjima mogu od relevantnog nadležnog tijela zatražiti i dobiti naknadu štete. Cilj je ove Direktive izbjeći, spriječiti i smanjiti štetne učinke onečišćenja zraka na zdravlje ljudi i okoliš, u skladu s člankom 191. stavkom 1. UFEU-a. Njome se u politike Unije nastoji integrirati visoka razina zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša u skladu s načelom održivog razvoja kako je utvrđeno u članku 37. Povelje i konkretno utvrđuje obveza zaštite prava na život i integritet osobe , poštovanja privatnog života i prava na zdravstvenu skrb, kako je utvrđeno u člancima 2. , 3., 7. i 35 . Povelje. Pridonosi se i pravu na djelotvoran pravni lijek, kako je utvrđeno u članku 47. Povelje, u pogledu zaštite zdravlja ljudi. Povrh toga, njome se priznaje i štiti ljudsko pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kako je Opća skupština Ujedinjenih naroda prepoznala u rezoluciji 76/300 od 28. srpnja 2022.

(40.a)

Oborive pretpostavke uobičajen su mehanizam kojim se tužitelju olakšava postupak dokazivanja, uz istodobnu zaštitu prava tuženika. Oborive pretpostavke primjenjuju se samo ako su ispunjeni određeni uvjeti. Kako bi se održala pravedna raspodjela rizika i izbjeglo prebacivanje tereta dokazivanja, tužitelj bi trebalo imati obvezu da podnese dovoljno relevantne dokaze, uključujući znanstvene podatke, na temelju kojih se može pretpostaviti da je povreda uzrok štete ili da je pridonijela njenom nastanku. S obzirom na izazove povezane s dokazima s kojima se suočavaju oštećene osobe, posebno u složenim slučajevima, takvom oborivom pretpostavkom postići će se pravedna ravnoteža između prava pojedinaca koji su pretrpjeli štetu za zdravlje ljudi i relevantnih tijela. Isto bi tako trebalo biti moguće koristiti relevantne znanstvene podatke kao dokaz u skladu s nacionalnim pravom. Ako takvi relevantni znanstveni podaci nisu dostupni, trebalo bi biti moguće koristiti druge dokaze kako bi se potkrijepila tvrdnja u skladu s nacionalnim pravom. Uzimajući u obzir da se standardi kvalitete zraka utvrđuju na temelju znanstvenih spoznaja o štetnim učincima onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje, u slučajevima kada se prekorače granične vrijednosti, onečišćenje zraka postaje potencijalno štetno za zdravlje i dobrobit osoba koje su mu izložene  (1a) .

3.

mjere za praćenje dugoročnih trendova kvalitete zraka i učinaka mjera Unije i nacionalnih mjera na kvalitetu zraka;

3.

mjere za praćenje dugoročnih trendova kvalitete zraka i učinaka mjera Unije i nacionalnih mjera , kao i mjera utvrđenih u suradnji s trećim zemljama,  na kvalitetu zraka;

4.

mjere koje omogućuju da informacije o kvaliteti zraka budu dostupne javnosti;

4.

mjere koje omogućuju da informacije o kvaliteti zraka budu usklađene diljem Unije i dostupne javnosti;

6.

mjere za promicanje povećane suradnje država članica u smanjenju onečišćenja zraka.

6.

mjere za promicanje povećane suradnje između država članica , regionalnih i lokalnih tijela, unutar država članica i među njima, kao i s trećim zemljama koje dijele granicu s Unijom, u smanjenju onečišćenja zraka.

(a)

najnovije znanstvene informacije dobivene od SZO-a i drugih relevantnih organizacija;

(a)

najnovije znanstvene informacije dobivene od relevantnih tijela Unije, SZO-a i drugih relevantnih znanstvenih organizacija;

(b)

tehnološke novosti koje utječu na kvalitetu zraka i njezinu procjenu;

(b)

promjene u ponašanju, fiskalne politike i tehnološke novosti koje utječu na kvalitetu zraka i njezinu procjenu;

(c)

stanja kvalitete zraka i s njima povezane učinke na zdravlje ljudi i okoliš u državama članicama;

(c)

kvalitetu zraka i s njome povezane učinke na zdravlje ljudi i okoliš u državama članicama,

(ca)

izravne i neizravne troškove u području zdravstvene skrbi i okoliša povezane s onečišćenjem zraka, kao i analizu troškova i koristi,

(da)

napredak postignut u provedbi drugog relevantnog zakonodavstva Unije, posebno u području klime, prometa i energetike,

(db)

uvođenje strožih standarda kvalitete zraka od strane pojedinačnih država članica u skladu s člankom 193. UFEU-a.

(1a)

(21)

(23)

„gradske pozadinske lokacije” znači mjesta u gradskim područjima na kojima su razine reprezentativne za izloženost općeg gradskog stanovništva;

(23)

„gradske pozadinske lokacije” znači mjesta u gradskim područjima na kojima su razine reprezentativne za izloženost općeg gradskog stanovništva , uključujući i gradsko osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine ;

(24)

„ruralne pozadinske lokacije” znači mjesta u ruralnim područjima s niskom gustoćom stanovništva na kojima su razine onečišćenja zraka reprezentativne za izloženost općeg ruralnog stanovništva;

(24)

„ruralne pozadinske lokacije” znači mjesta u ruralnim područjima s niskom gustoćom stanovništva na kojima su razine onečišćenja zraka reprezentativne za izloženost općeg ruralnog stanovništva , uključujući i ruralno osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine ;

(24a)

(26)

„granična vrijednost” znači razina koja se ne smije prekoračiti i koja je određena na temelju znanstvenih spoznaja s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili umanjivanja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje ili okoliš;

(26)

„granična vrijednost” znači razina koja je određena na temelju znanstvenih spoznaja s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili umanjivanja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje ili okoliš , te koju treba dostići u zadanom razdoblju i koja se nakon toga ne smije prekoračiti ;

(28)

„pokazatelj prosječne izloženosti” znači prosječna razina određena na temelju mjerenja na gradskim pozadinskim lokacijama na cijelom području prostorne jedinice na razini NUTS 1 kako je opisana u Uredbi (EZ) br. 1059/2003, ili, ako u toj jedinici nema gradskih područja, na ruralnim pozadinskim lokacijama, i koja odražava izloženost stanovništva, koja se koristi za provjeru ispunjava li se obveza smanjenja prosječne izloženosti i ciljana prosječna razina izloženosti za tu prostornu jedinicu;

(28)

„pokazatelj prosječne izloženosti” znači prosječna razina određena na temelju mjerenja na gradskim pozadinskim lokacijama na cijelom području prostorne jedinice na razini NUTS 2 kako je opisana u Uredbi (EZ) br. 1059/2003, ili, ako u toj jedinici nema gradskih područja, na ruralnim pozadinskim lokacijama, i koja odražava izloženost stanovništva, koja se koristi za provjeru ispunjava li se obveza smanjenja prosječne izloženosti i ciljana prosječna koncentracija izloženosti za tu prostornu jedinicu;

(29)

„obveza smanjenja prosječne izloženosti” znači postotak smanjenja prosječne izloženosti stanovništva, izražen kao pokazatelj prosječne izloženosti za prostornu jedinicu na razini NUTS 1 kako je opisana u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (57), utvrđen za referentnu godinu s ciljem smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, koji treba postići u zadanom razdoblju;

(29)

„obveza smanjenja prosječne izloženosti” znači postotak smanjenja prosječne izloženosti stanovništva, izražen kao pokazatelj prosječne izloženosti za prostornu jedinicu na razini NUTS 2 kako je opisana u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (57), utvrđen za referentnu godinu s ciljem smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, koji treba postići u zadanom razdoblju i koji se nakon toga ne smije prekoračiti ;

(30)

„ciljana prosječna razina izloženosti” znači razina pokazatelja prosječne izloženosti , koju treba postići s ciljem smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje;

(30)

„ciljana prosječna koncentracija izloženosti” znači razina pokazatelja prosječne izloženosti uspostavljena s ciljem smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje , koja se treba postići u određenom razdoblju i koja se nakon toga ne smije prekoračiti ;

(35)

„onečišćenja iz prirodnih izvora” znači emisije onečišćujućih tvari koje nisu izravno ni neizravno uzrokovane ljudskim aktivnostima, uključujući prirodne pojave kao što su vulkanske erupcije, seizmičke aktivnosti, geotermalne aktivnosti, požari na nepristupačnim područjima, snažni vjetrovi, posolica ili atmosfersko resuspendiranje (ponovno atmosfersko podizanje) ili prijenos prirodnih čestica iz sušnih područja;

(35)

„onečišćenja iz prirodnih izvora” znači emisije onečišćujućih tvari koje nisu izravno ni neizravno uzrokovane ljudskim aktivnostima, uključujući prirodne pojave kao što su vulkanske erupcije, seizmičke aktivnosti, geotermalne aktivnosti, požari na nepristupačnim područjima, snažni vjetrovi, posolica ili atmosfersko resuspendiranje (ponovno atmosfersko podizanje) ili prijenos prirodnih čestica iz sušnih područja , a koje predmetna država članica nije mogla spriječiti ni ublažiti svojim mjerama politike ;

(35a)

(36)

„planovi za kvalitetu zraka” znači planovi u kojima su utvrđene mjere za pridržavanje graničnih ciljnih vrijednosti za prizemni ozon ili obveza smanjenja prosječne izloženosti;

(36)

„planovi za kvalitetu zraka” znači planovi u kojima su utvrđene mjere za pridržavanje graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti za prizemni ozon ili obveza smanjenja prosječne izloženosti nakon što su one prekoračene ;

(38)

„zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječe ili bi mogla utjecati neusklađenost sa standardima kvalitete zraka ili koja je zainteresirana za postupke odlučivanja povezane s ispunjavanjem obveza iz ove Direktive, uključujući nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i ispunjavaju sve zahtjeve koji proizlaze iz nacionalnog prava ;

(38)

„zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječe ili bi mogla utjecati neusklađenost sa standardima kvalitete zraka ili koja je zainteresirana za postupke odlučivanja povezane s ispunjavanjem obveza iz ove Direktive, uključujući nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša;

(39)

„osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine” znači one skupine stanovništva koje su osjetljivije na izloženost onečišćenju zraka od prosječnog stanovništva jer imaju veću osjetljivost ili niži prag za učinke na zdravlje ili imaju smanjenu sposobnost samozaštite.

(39)

„osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine” znači one skupine stanovništva koje su trajno ili privremeno osjetljivije ili ranjivije kada je riječ o učincima onečišćenja zraka od prosječnog stanovništva zbog posebnih obilježja zbog kojih su zdravstvene posljedice izloženosti veće ili zato što imaju veću osjetljivost ili niži prag za učinke na zdravlje ili imaju smanjenu sposobnost samozaštite.

(b)

odobravanje mjernih sustava (metode, oprema, mreže i laboratoriji);

(b)

odobravanje mjernih sustava ( lokacije, metode, oprema, mreže i laboratoriji) i osiguravanje adekvatnog funkcioniranja i održavanja mreže za praćenje ;

(c)

osiguravanje točnosti mjerenja;

(c)

osiguravanje točnosti mjerenja te prijenos i dijeljenje mjernih podataka, uključujući njihovu usklađenost s ciljevima kvalitete podataka utvrđenima u Prilogu V. ;

(d)

osiguravanje točnosti aplikacija za modeliranje;

(d)

osiguravanje točnosti aplikacija za modeliranje kvalitete zraka ;

(g)

suradnju s ostalim državama članicama i Komisijom;

(g)

suradnju s ostalim državama članicama , trećim zemljama i Komisijom;

(h)

izradu planova za kvalitetu zraka;

(h)

izradu planova za kvalitetu zraka i planova djelovanja za kvalitetu zraka ;

i.a

pružanje i održavanje indeksa kvalitete zraka koji se ažurira svakih sat vremena i drugih relevantnih javnih informacija.

(c)

broj indikativnih mjerenja jednak je broju mjerenja na stalnim mjestima koja se zamjenjuju, a indikativna mjerenja traju najmanje dva mjeseca u kalendarskoj godini;

(c)

broj indikativnih mjerenja jednak je broju mjerenja na stalnim mjestima koja se zamjenjuju, a indikativna mjerenja traju najmanje dva mjeseca u kalendarskoj godini , ravnomjerno raspodijeljena tijekom kalendarske godine ;

(a)

mjerenja na stalnim mjestima za lebdeće čestice (PM10 i PM2,5 ), dušikov dioksid (NO2), prizemni ozon (O3), crni ugljik (BC), amonijak (NH3) i ultrasitne čestice (UFP);

(a)

mjerenja na stalnim mjestima za lebdeće čestice (PM10 i PM2,5 ), dušikov dioksid (NO2), sumporov dioksid (SO2), ugljikov monoksid (CO) , prizemni ozon (O3), crni ugljik (BC), amonijak (NH3) i ultrasitne čestice (UFP);

(b)

mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja za sitne čestice (PM2,5 ) kako bi se dobile barem informacije o njihovoj ukupnoj masenoj koncentraciji i koncentracijama kemijskog sastava na temelju godišnjeg prosjeka u skladu s odjeljkom 1. Priloga VII.;

(b)

mjerenja na stalnim mjestima za sitne čestice (PM2,5 ) kako bi se dobile barem informacije o njihovoj ukupnoj masenoj koncentraciji i koncentracijama kemijskog sastava na temelju godišnjeg prosjeka u skladu s odjeljkom 1. Priloga VII.;

(c)

mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja arsena, kadmija, nikla, ukupne plinovite žive, benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika iz članka 8. stavka 6. u zraku, kao i ukupne količine nataloženog arsena, kadmija, žive, nikla, benzo(a)pirena i ostalih policikličnih aromatskih ugljikovodika iz članka 8. stavka 6. neovisno o razinama koncentracije.

(c)

mjerenja na stalnim mjestima arsena, kadmija, nikla, ukupne plinovite žive, benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika iz članka 8. stavka 6. u zraku, kao i ukupne količine nataloženog arsena, kadmija, žive, nikla , olova, benzena , benzo(a)pirena i ostalih policikličnih aromatskih ugljikovodika iz članka 8. stavka 6. neovisno o razinama koncentracije.

(b)

prostorne jedinice razine NUTS 1 u kojima se prekoračenja razine određene obvezama smanjenja prosječne izloženosti mogu pripisati prirodnim izvorima.

(b)

prostorne jedinice razine NUTS 2 u kojima se prekoračenja razine određene obvezama smanjenja prosječne izloženosti mogu pripisati prirodnim izvorima.

(a)

informacijama o koncentracijama i izvorima;

(b)

dokazima da se prekoračenja mogu pripisati prirodnim izvorima i da ih predmetna država članica nije mogla predvidjeti, spriječiti ili ublažiti, uključujući, prema potrebi, dokaze o utjecaju poremećaja ekosustava uzrokovanih klimatskim promjenama koji dovode do takvih prekoračenja;

(c)

informacijama o provedbi relevantnih mjera u okviru nacionalne strategije za prilagodbu klimatskim promjenama donesene u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) 2021/1119.

(-a)

(a)

donesen je plan za kvalitetu zraka u skladu s člankom 19. stavkom 4 . koji ispunjava zahtjeve navedene u članku 19. stavcima od 5. do 7. za zonu na koju se odnosi odgoda;

(a)

donesen je plan djelovanja za kvalitetu zraka u skladu s člankom 19. stavkom -1 . koji ispunjava zahtjeve navedene u članku 19. stavcima od 5. do 7. za zonu na koju se odnosi odgoda;

(b)

plan za kvalitetu zraka iz točke (a) dopunjuje se informacijama iz točke B Priloga VIII. koje se odnose na predmetne onečišćujuće tvari i pokazuje kako će se postići da razdoblja prekoračenja graničnih vrijednosti budu što kraća;

(b)

plan djelovanja za kvalitetu zraka iz točke (a) dopunjuje se informacijama iz točke B Priloga VIII. koje se odnose na predmetne onečišćujuće tvari , kao i godišnjim projekcijama razvoja emisija i koncentracija u predmetnoj zoni do datuma postizanja te pokazuje kako će se granične vrijednosti postići do kraja odgođenog roka za usklađivanje i kako će se postići da razdoblja prekoračenja graničnih vrijednosti budu što kraća;

(c)

u planu za kvalitetu zraka iz točke (a) navodi se kako će javnost, a posebno osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine, biti obaviještena o posljedicama te odgode za zdravlje ljudi i okoliš;

(c)

u planu djelovanja za kvalitetu zraka iz točke (a) navodi se kako će javnost, a posebno osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine, na dosljedan i lako razumljiv način biti obaviještena o posljedicama te odgode za zdravlje ljudi i okoliš;

(d)

u planu za kvalitetu zraka iz točke (a) navodi se kako će se mobilizirati dodatna sredstva, među ostalim u okviru relevantnih nacionalnih programa i programa financiranja sredstvima Unije, za brže poboljšanje kvalitete zraka u zoni na koju bi se odgoda primjenjivala.

(d)

u planu djelovanja za kvalitetu zraka iz točke (a) navodi se kako će se mobilizirati dodatna sredstva, među ostalim u okviru relevantnih nacionalnih programa i programa financiranja sredstvima Unije, za brže poboljšanje kvalitete zraka u zoni na koju bi se odgoda primjenjivala ako je takvo financiranje predviđeno .

(ba)

informacije iz Priloga VIII. točke B podtočke 1., a posebno mjere uključene u Nacionalni program kontrole onečišćenja zraka (NAPCP);

(c)

prema potrebi, informacije o mjerama za smanjenje emisija iz točke B podtočke 2. Priloga VIII.

(c)

informacije o mjerama za smanjenje emisija iz točke B podtočke 2. Priloga VIII.;

(a)

informacije o metodama korištenima za ocjenu procijenjenog učinka plana za kvalitetu zraka ili plana djelovanja za kvalitetu zraka u skladu s točkom Ba Priloga VIII. te popratne dokumente i informacije upotrijebljene za izradu nacrta plana za kvalitetu zraka ili nacrta plana djelovanja za kvalitetu zraka;

(b)

netehnički sažetak informacija iz ovog podstavka.

(a)

kvaliteti zraka u skladu s točkama 1. i 3. Priloga IX.;

(a)

kvaliteti zraka u skladu s Prilogom IX.;

(aa)

svakom uočenom nedostatku podataka s točaka uzorkovanja, posebno u vezi s podacima iz podtočaka (a) i (b) točke 1. Priloga IX.;

(c)

planovima za kvalitetu zraka predviđenima u članku 19.;

(c)

planovima za kvalitetu zraka i planovima djelovanja za kvalitetu zraka predviđenima u članku 19.;

(d)

kratkoročnim akcijskim planovima kako je predviđeno u članku 20.;

(d)

kratkoročnim akcijskim planovima sastavljenima u skladu s člankom 20.;

(da)

pregledu izvora onečišćenja zraka i onečišćujućim tvarima u zraku koji utječu na kvalitetu zraka u predmetnoj državi članici;

(db)

dokumentaciji podnesenoj Komisiji u vezi s prekoračenjima uzrokovanim prirodnim izvorima iz članka 16. stavka 2.;

(dc)

dokumentaciji o odabiru lokacije iz točke D Priloga IV.;

(e)

učincima tih prekoračenja graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti za prizemni ozon, obveza smanjenja prosječne izloženosti, pragova obavješćivanja i pragova upozorenja u sažetoj procjeni; sažeta procjena mora uključivati, prema potrebi, dodatne informacije i procjene o zaštiti šuma, kao i informacije o onečišćujućim tvarima obuhvaćenima člankom 10. i Prilogom VII.

(e)

učincima tih prekoračenja graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti za prizemni ozon, obveza smanjenja prosječne izloženosti i ciljane prosječne koncentracije izloženosti , pragova obavješćivanja i pragova upozorenja u sažetoj procjeni; sažeta procjena mora uključivati, prema potrebi, dodatne informacije i procjene o zaštiti šuma, kao i informacije o onečišćujućim tvarima obuhvaćenima člankom 10. i Prilogom VII.

(a)

promjene koje su te godine učinjene u popisu i razgraničenju zona koje su utvrđene u skladu s člankom 6. ili bilo koje prostorne jedinice na razini NUTS 1 ;

(a)

promjene koje su te godine učinjene u popisu i razgraničenju zona koje su utvrđene u skladu s člankom 6. ili bilo koje prostorne jedinice na razini NUTS 2 ;

(b)

popis zona i prostornih jedinica na razini NUTS 1 te razina onečišćujućih tvari obuhvaćenih procjenom. Za zone u kojima su razine jedne od ili više onečišćujućih tvari više od graničnih vrijednosti ili kritičnih razina te prostorne jedinice na razini NUTS 1 u kojima je razina jedne ili više onečišćujućih tvari viša od ciljnih vrijednosti ili obveza smanjenja prosječne izloženosti:

(b)

popis zona i prostornih jedinica na razini NUTS 2 te razina onečišćujućih tvari obuhvaćenih procjenom. Za zone u kojima su razine jedne od ili više onečišćujućih tvari više od graničnih vrijednosti ili kritičnih razina te prostorne jedinice na razini NUTS 2 u kojima je razina jedne ili više onečišćujućih tvari viša od ciljnih vrijednosti, obveza smanjenja prosječne izloženosti ili ciljane prosječne koncentracije izloženosti :

(aa)

stvarne ili procijenjene gospodarske koristi koje proizlaze iz kršenja;

(c)

stanovništvo, uključujući osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine, ili okoliš zahvaćen kršenjem, uzimajući u obzir cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša;

(c)

stanovništvo, uključujući osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine, ili okoliš zahvaćen kršenjem i prouzročenu štetu , uzimajući u obzir cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša;

(d)

je li kršenje jednokratno ili se ponavlja.

(d)

je li kršenje jednokratno ili se ponavlja , uključujući svaki prethodni primitak opomene ili administrativne ili kaznene sankcije .