Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52022AE6159

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira Unije za certifikaciju uklanjanja ugljika (COM(2022) 672 final – 2022/0394 (COD))

    EESC 2022/06159

    SL C 184, 25.5.2023, p. 83–87 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    25.5.2023   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 184/83

    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira Unije za certifikaciju uklanjanja ugljika

    (COM(2022) 672 final – 2022/0394 (COD))

    (2023/C 184/15)

    Izvjestitelj: Stoyan TCHOUKANOV

    Zahtjev za savjetovanje:

    Europski parlament, 1.2.2023.

    Europsko vijeće, 6.2.2023.

    Pravna osnova:

    članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

    Nadležna Stručna skupina:

    Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

    Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

    9.3.2023.

    Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

    22.3.2023.

    Plenarno zasjedanje br.:

    577

    Rezultat glasanja

    (za/protiv/suzdržani):

    159/0/2

    1.   Zaključci i preporuke

    1.1.

    		 EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o okviru EU-a za certifikaciju uklanjanja ugljika te prepoznaje potrebu za povećanjem uklanjanja ugljika i promicanjem regenerativnih praksi uz zadržavanje glavnog fokusa na ključnom smanjenju emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje. Međutim, EGSO napominje da prijedlog ostavlja previše ključnih točaka koje treba dodatno razraditi putem delegiranih akata.

    1.2.

    		 EGSO uviđa da u Uniji trenutačno postoje različiti programi za potvrđivanje i nagrađivanje uklanjanja ugljika te da zajednički okvir za certifikaciju može pružiti jasnoću i pouzdanost uspostavljanjem sveobuhvatnih pravila EU-a za upravljanje načinom mjerenja, potvrđivanja i verifikacije klimatskih koristi ili uklanjanja ugljika. Dobrovoljna priroda tog okvira uključuje poticajni učinak kojim se mogu osigurati novi kanali prihoda za one koji su zainteresirani za provedbu aktivnosti uklanjanja ugljika. EGSO poziva na veću jasnoću očekivanog vremenskog okvira za potpunu provedbu, uzimajući u obzir niz tijela i certifikacijskih jedinica za ovjeravanje koje će trebati osnovati.

    1.3.

    		 EGSO napominje da bi se mogla javiti opravdana pitanja o upotrebi uklanjanja ugljika u klimatskoj politici EU-a, od mogućnosti manjeg ili odgođenog smanjenja emisija zbog obećanja o budućem uklanjanju ugljika do opasnosti od lažnih tvrdnji i manipulativnog zelenog marketinga na temelju kupnje ugljičnih kredita. Kako bi se spriječio manipulativni zeleni marketing, EGSO poziva na to da se očekivano trajanje skladištenja ugljika i rizici od poništenja jasno odraze u upotrebi različitih certifikata za uklanjanje ugljika (koji obuhvaćaju „trajno skladištenje”, „sekvestraciju ugljika u poljoprivredi” i „skladištenje ugljika u dugotrajnim proizvodima”).

    1.4.

    		 EGSO pozdravlja cilj Komisije da javnosti, pružateljima usluga uklanjanja ugljika i kupcima omogući transparentnost i jasnoću u pogledu vrijednosti certificiranih aktivnosti uklanjanja ugljika. Međutim, poziva na dodatne zaštitne mjere u pogledu vrijednosti i upotrebe certifikata. Poziva Komisiju da pruži smjernice za utvrđivanje odgovarajućih zahtjeva koji se mogu podnijeti na temelju različitih slučajeva certificiranog uklanjanja ugljika te poziva na daljnje razlikovanje certifikata koji proizlaze iz trajnog skladištenja ugljika, sekvestracije ugljika u poljoprivredi i skladištenja ugljika u proizvodima.

    1.5.

    		 EGSO poziva na to da se u budućim metodologijama koje su razvijene u tom okviru jasno navedu aspekti odgovornosti i očuva transparentnost. Potrebno je neprestano pratiti i ublažavati rizik od poništenja. Odgovornost i prijenos odgovornosti za uklonjeni i uskladišteni ugljik moraju biti jasno definirani u cijelom spektru aktivnosti uklanjanja ugljika.

    1.6.

    		 EGSO poziva Komisiju da osigura da se metodologije temelje na znanstvenim dokazima i smjernicama znanstvene zajednice. EGSO ističe da je sustav certifikacije pretjerano složen i opterećujuć da bi potaknuo široku primjenu tih praksi – čini se da su ti postupci vrlo dugotrajni i previše tehnički te mogu obeshrabriti gospodarske subjekte u njihovim aktivnostima s obzirom na to da je često riječ o malim poduzećima s malim maržama čak i u najboljem slučaju.

    1.7.

    		 EGSO napominje da je za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju potreban širok raspon mjerenja uklanjanja ugljika, uključujući upotrebu daljinskog istraživanja i satelitskih snimki. Kad je riječ o potrebnim mjerenjima, EGSO naglašava da je ključno da se troškovi praćenja, izvješćivanja i verifikacije za uklanjanje ugljika svedu na najmanju moguću mjeru kako bi se osigurala široka dostupnost okvira za certifikaciju.

    1.8.

    		 EGSO naglašava da je prije uključivanja okvira za certifikaciju u druge politike, kao što je zajednička poljoprivredna politika, potrebno pažljivo procijeniti i otkloniti potencijalne rizike i nuspojave za glavne aktere (poljoprivrednike, šumarsku industriju te građevinsku i drvnu industriju) povezane s prijedlogom, uključujući okolišne ili socioekonomske rizike i nuspojave.

    1.9.

    		 EGSO smatra da se postojeća sredstva zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) ne bi trebala upotrebljavati za financiranje sekvestracije ugljika u poljoprivredi ili uklanjanja ugljika. (1) Iako ZPP može igrati manju ulogu u uklanjanju ugljika, taj je instrument osmišljen za proizvodnju hrane, hrane za životinje i biomase, što je glavni cilj sektora poljoprivrede i šumarstva. U tom posebnom kontekstu uklanjanje ugljika je nusproizvod, što znači da bi trebalo osigurati dodatne izvore financiranja.

    1.10.

    		 EGSO smatra da će visok stupanj dvosmislenosti Komisije u pogledu financiranja snažno destimulirati sudjelovanje potencijalnih sudionika. EGSO stoga naglašava da je potreban određeni stupanj sigurnosti u pogledu financiranja. S obzirom na mogućnosti uklanjanja ugljika u budućnosti, EGSO preporučuje izradu plana za zajednički financijski instrument za te mjere.

    2.   Opće napomene

    Potreba za povećanjem uklanjanja ugljika kako bi se postigli ciljevi nulte neto stope emisija

    2.1.

    		 Europska unija obvezala se, u skladu s Pariškim sporazumom, na postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. i neto negativnih emisija nakon toga. Prema najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), usmjerenost isključivo na smanjenje emisija neće biti dovoljna za postizanje tog cilja: „uvođenje uklanjanja ugljikovog dioksida kako bi se kompenziralo za preostale emisije koje je teško smanjiti neizbježno je ako se želi postići nulta neto stopa emisija CO2 ili stakleničkih plinova” (2).

    2.2.

    		 Iako uklanjanje ugljika nije zamjena za potrebna drastična smanjenja emisija stakleničkih plinova, morat će dopuniti napore za smanjenje emisija kako bi se postigla nulta neto stopa emisija i neto negativne emisije. Stoga će uklanjanje ugljika trebati znatno povećati na globalnoj razini kako bi se kontrolirale koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi i ograničilo globalno zagrijavanje. Kako bi ostvario svoje klimatske ciljeve, EU predviđa da će morati smanjiti svoje emisije za 85 – 95 % u odnosu na 1990., pri čemu će biti potrebno uklanjanje ugljika kako bi se nadoknadila razlika. Stoga će svake godine iz atmosfere trebati ukloniti nekoliko stotina milijuna tona CO2.

    2.3.

    		 U tu je svrhu EU dosad uveo nekoliko inicijativa:

    —

    Zakon o klimi, kojim se utvrđuje cilj EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.,

    —

    Uredbu o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF), čijim se najnovijim prijedlogom za izmjenu predviđa cilj neto uklanjanja ugljika od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 do 2030., skladištenje ugljika u tlu, šumama i proizvodima od drva. i

    —

    Komunikaciju o održivim ciklusima ugljika u kojoj se opisuje plan za sekvestraciju ugljika u poljoprivredi kojim se doprinosi predloženom cilju za 2030. za LULUCF i industrijska rješenja kojima se 2030. uklanja najmanje 5 milijuna tona. U Komunikaciji se najavljuju i planovi za izradu prijedloga regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika.

    Upravljanje projektima uklanjanja ugljika

    2.4.

    		 Prijedlogom o uspostavi dobrovoljnog okvira Unije za certifikaciju u kontekstu uklanjanja ugljika Europska komisija nastoji povećati visokokvalitetno i održivo uklanjanje ugljika poticanjem financiranja, borbom protiv manipulativnog zelenog marketinga i izgradnjom povjerenja te usklađivanjem tržišnih uvjeta.

    2.5.

    		 Komisija utvrđuje tri glavne kategorije metoda uklanjanja ugljika:

    —

    trajno skladištenje. To uključuje metode kao što su bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljika (BECCS) te hvatanje i skladištenje ugljika izravno iz zraka (DACCS). Do 2030. trebalo bi metodama u toj kategoriji ukloniti najmanje 5 milijuna tona CO2, a do 2050. i do 200 milijuna tona CO2,

    —

    sekvestracija ugljika u poljoprivredi obuhvaća metode kao što su pošumljavanje i ponovno pošumljavanje, poboljšano gospodarenje šumama, agrošumarstvo, sekvestraciju ugljika u tlu i obnovu tresetišta. Zajedno s proizvodima za skladištenje ugljika sekvestracija ugljika u poljoprivredi pridonosi predloženom cilju neto uklanjanja iz LULUCF-a u ekvivalentu od 310 milijuna tona CO2 godišnje do 2030. i klimatski pozitivnom gospodarstvu do 2050.,

    —

    proizvodi za skladištenje ugljika uključuju metode kao što su upotreba materijala na bazi drva u građevinarstvu te dugoročno hvatanje i upotrebu ugljika, a zajedno sa sekvestracijom ugljika u poljoprivredi pridonijet će ostvarenju prethodno navedenih predloženih ciljeva LULUCF-a i klimatske pozitivnosti.

    2.6.

    		 Kako bi se osiguralo da se u skladu s Uredbom certificira samo uklanjanje ugljika visoke kvalitete, Komisija je utvrdila određene osnovne kriterije:

    —

    aktivnosti uklanjanja ugljika moraju se precizno izmjeriti i imati nedvojbene koristi za klimu (kvantifikacija),

    —

    aktivnosti uklanjanja ugljika moraju nadilaziti tržišne prakse i ono što je zakonom propisano (dodatnost),

    —

    certifikati moraju jasno odražavati trajanje skladištenja ugljika i razlikovati trajno od privremenog skladištenja (dugotrajno skladištenje),

    —

    naposljetku, aktivnosti uklanjanja ugljika trebale bi koristiti drugim okolišnim ciljevima, kao što je bioraznolikost, ili barem ne smiju štetiti okolišu (održivost).

    2.7.

    		 Kako bi se jasnije definirala pravila koja se primjenjuju na svaku metodu uklanjanja ugljika i kako bi se operacionalizirali kriteriji kvalitete, Komisija će uz potporu stručne skupine razviti prilagođene metodologije certifikacije i utvrditi ih u delegiranim aktima. EU će najprije razviti metodologije i priznati programe certifikacije. Kao drugi korak gospodarski subjekti mogu se pridružiti certifikacijskim programima koje EU priznaje, dok će treće strane provjeravati aktivnosti koje ispunjavaju uvjete za certifikaciju. Certificirano uklanjanje ugljika bilježit će se u interoperabilnim registrima.

    2.8.

    		 Postoji nekoliko sinergija između postojećih i predstojećih inicijativa u području povezanom s uklanjanjem ugljika. Uklanjanje ugljika na temelju predložene uredbe moglo bi:

    —

    primiti javnu potporu u okviru zajedničke poljoprivredne politike, državnih potpora ili inovacijskog fonda,

    —

    biti uključeno u korporativno izvješćivanje, što će se detaljnije definirati u inicijativi o potkrepljivanju tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš ili direktivi o korporativnom izvješćivanju o održivosti,

    —

    iskoristiti sinergije s drugim oznakama i certifikacijama, kao što je certifikacija ekološke poljoprivrede i održive biomase,

    —

    biti uključeno u ugovore o lancu opskrbe, uspostavu industrijskih lanaca vrijednosti i sinergije s održivim prehrambenim sustavima,

    —

    pridonijeti integritetu dobrovoljnih tržišta ugljika.

    3.   Posebne napomene

    Pouzdan okvir certifikacije kao prijeko potrebna osnova za brzo povećanje kapaciteta za uklanjanje ugljika u Europi

    3.1.

    		 Uspostavom sveobuhvatnih pravila EU-a za upravljanje mjerenjem, potvrđivanjem i provjerom klimatskih koristi uklanjanja ugljika može se osigurati ključna potpora za razvoj snažnih kapaciteta za uklanjanje ugljika u Europi. To uključuje širok raspon inovativnih metoda za poljoprivrednike, šumare, industrijska postrojenja i druge u području hvatanja i skladištenja nefosilnog CO2.

    3.2.

    		 Certifikacija je nužan i važan korak prema uključivanju uklanjanja ugljika u klimatske politike EU-a. To uključuje, na primjer, stvaranje poticaja za skladištenje ugljika u tlu za upravitelje zemljišta (npr. u okviru ZPP-a), nagrađivanje nabave građevinskih materijala u kojima se skladišti nefosilni ugljik (npr. građevinskim propisima) ili izvješćivanje o klimatskim ciljevima (npr. putem direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti).

    3.3.

    		 EGSO stoga u potpunosti podržava okvir za certifikaciju uklanjanja ugljika u načelu i kao korak prema pouzdanoj certifikaciji.

    Potreba za praćenjem uklonjenog ugljika kako bi se osigurale posredne koristi za klimu, gospodarstvo i društvo

    3.4.

    		 Iako je nužno uvesti uklanjanje ugljika na općoj razini, jednako je važno da se ti napori drže pod kontrolom. EGSO napominje da bi se mogla javiti opravdana pitanja o upotrebi uklanjanja ugljika u klimatskoj politici EU-a, od mogućnosti odvraćanja od ublažavanja do opasnosti od lažnih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i manipulativnog zelenog marketinga na temelju kupnje ugljičnih kredita.

    3.5.

    		 EGSO stoga smatra da je EU-u potreban djelotvoran i pouzdan okvir za certifikaciju kako bi se osiguralo da se certificira samo visokokvalitetno i pouzdano uklanjanje ugljika. Time će se EU-u omogućiti da prepozna i nagradi uklanjanje ugljika bez ometanja dekarbonizacije.

    3.6.

    		 Uspostava kvalitetne donje granice za sva certificirana uklanjanja ugljika važna je kako bi se ključnim akterima ulilo povjerenje da će uklanjanje ugljika s certifikatom EU-a donijeti stvarnu korist za klimu. Nadalje, morat će pružiti dovoljno snažan signal da se certificirano uklanjanje ugljika može na siguran način integrirati u šire klimatske politike EU-a.

    3.7.

    		 U tom kontekstu aktivnosti uklanjanja ugljika moraju zadovoljiti kriterij dodatnosti, tj. pokazati da se uklanjanje ne bi dogodilo bez intervencije. To je strogi zahtjev ako se certifikati upotrebljavaju za zahtjeve za naknadu, ali se on može ublažiti ako ne postoje zahtjevi (npr. u slučaju izravnih državnih plaćanja poljoprivrednicima kako bi se potaknuo prelazak na regenerativne prakse). Zbog toga bi aktivnosti uklanjanja ugljika morale donositi posredne koristi u pogledu održivosti, a ne samo imati „neutralan” učinak, kako trenutačno predviđa Komisija.

    3.8.

    		 EGSO također naglašava da je potrebno neprestano pratiti i ublažavati rizik od poništenja (otpuštanje uskladištenog CO2). Odgovornost i prijenos odgovornosti za uklonjeni i uskladišteni ugljik moraju biti jasno definirani i specifični za svaku vrstu uklanjanja ugljika.

    Zadržavanje razlike između trajnog skladištenja ugljika, sekvestracije ugljika u poljoprivredi i skladištenja ugljika u proizvodima

    3.9.

    		 Metode uklanjanja ugljika znatno se razlikuju u pogledu načina na koji se CO2 dobiva iz atmosfere, gdje se ugljik skladišti i koliko dugo.

    3.10.

    		 Općenito, ugljik pohranjen u kopnenim ležištima i živoj biomasi (metode uklanjanja u kratkim ciklusima) osjetljiviji je i ima kraće trajanje skladištenja od ugljika uskladištenog u geološkim ležištima (metode uklanjanja u dugim ciklusima).

    3.11.

    		 Zbog toga bi različite metode uklanjanja i skladištenja ugljika trebalo prebrojiti, njima upravljati i certificirati ih na različite načine, ovisno o načinu skladištenja ugljika. EU već odvaja stup LULUCF-a od emisija iz industrijskog sektora. U Komunikaciji o održivim ciklusima ugljika uvode se razlike između „fosilnih”, „biogenih” i „atmosferskih” vrsta ugljika, za koje se predlaže da se zasebno označe, prate i obračunaju unutar EU-a najkasnije do 2028.

    3.12.

    		 Osim toga, treba naglasiti da tri skupine metoda uklanjanja ugljika (trajno skladištenje ugljika, sekvestracija ugljika u poljoprivredi i skladištenje ugljika u proizvodima) imaju različite uloge na našem putu prema nultoj neto stopi emisija, imaju različite ishode u području klime, troškove, izazove u uvođenju, razinu zrelosti i percepciju javnosti. Stoga bi ih također trebalo poticati i njima upravljati na različite načine, čime bi se omogućile prilagođene politike i financijska potpora koja bi odgovarala potrebama svake metode uklanjanja ugljika.

    3.13.

    		 S obzirom na navedeno, EGSO je suglasan s ciljem Komisije da javnosti, pružateljima usluga uklanjanja ugljika i kupcima omogući transparentnost i jasnoću u pogledu vrijednosti certificiranih aktivnosti uklanjanja ugljika.

    3.14.

    		 Međutim, EGSO poziva Komisiju da napravi korak dalje te da uvede i smjernice kojima se definiraju odgovarajući zahtjevi koji se mogu iznijeti na temelju različitih slučajeva certificiranog uklanjanja ugljika (tj. trajnog skladištenja, sekvestracije ugljika u poljoprivredi, skladištenja ugljika u proizvodima). To će biti ključno za poticanje cijelog spektra mogućih slučajeva certifikacije uklanjanja ugljika, uz istodobno osiguravanje cjelovitosti navodnih klimatskih koristi i sprječavanje manipulativnog zelenog marketinga.

    Osiguravanje transparentnosti i znanstvenog doprinosa u razvoju metodologija

    3.15.

    		 Budući da će Komisija djelovati u zasebnom postupku, uz potporu stručne skupine, za razvoj metodologija za aktivnosti uklanjanja ugljika, kao i za utvrđivanje dodatnih pojedinosti o certifikatima u delegiranim aktima, EGSO poziva na uključivanje civilnog društva i savjetovanje s njim.

    3.16.

    		 EGSO poziva Komisiju da osigura da se metodologije koje će se razviti temelje na znanstvenim dokazima i na smjernicama znanstvene zajednice.

    3.17.

    		 EGSO napominje da je za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju potreban širok raspon mjerenja uklanjanja ugljika, uključujući upotrebu daljinskog istraživanja i satelitskih snimki. Kad je riječ o potrebnim mjerenjima, EGSO naglašava da je ključno da se troškovi praćenja, izvješćivanja i verifikacije za uklanjanje ugljika svedu na najmanju moguću mjeru kako bi se osigurala široka dostupnost okvira za certifikaciju.

    3.18.

    		 EU bi trebao razmotriti osiguravanje namjenskih sredstava za istraživanje, razvoj metodologije i probno uvođenje. Za male sudionike potpora izgradnji kapaciteta i pokrivanju administrativnih troškova bit će ključna za demokratizaciju pristupa okviru za certifikaciju.

    3.19.

    		 Naposljetku, EGSO naglašava da je prije uključivanja okvira za certifikaciju u druge politike, kao što je zajednička poljoprivredna politika, potrebno pažljivo procijeniti i razmotriti potencijalne rizike i nuspojave za glavne aktere (poljoprivrednike, šumarsku industriju te građevinsku i drvnu industriju) povezane s prijedlogom, uključujući okolišne ili socioekonomske rizike i nuspojave.

    Bruxelles, 22. ožujka 2023.

    Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

    Christa SCHWENG

    (1)  SL C 323, 26.8.2022., str. 95.

    (2)  IPCC WGIII SPM, 2022.

    Top