EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.10.2021.
COM(2021) 634 final
2021/0328(COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o Europskoj godini mladih 2022.
(Tekst značajan za EGP)
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52021PC0634
Proposal for a DECISION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on a European Year of Youth 2022
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskoj godini mladih 2022.
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskoj godini mladih 2022.
COM/2021/634 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 14.10.2021.
COM(2021) 634 final
2021/0328(COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o Europskoj godini mladih 2022.
(Tekst značajan za EGP)
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Predsjednica von der Leyen najavila je 15. rujna 2021. u svojem govoru o stanju Unije da će Europska komisija predložiti da 2022. bude godina europske mladeži, godina u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu. Naglasivši da joj mladi Europe ulijevaju vjeru u budućnost Europe, predsjednica von der Leyen dodala je da ako želimo oblikovati Uniju za njih, mladi trebaju moći oblikovati budućnost Europe.
Europska godina mladih mora, bez iznimke, biti uključiva kako bi mogla uspješno nadahnuti naš zajednički projekt Unije djelima, snovima, nadama i uvidima novih generacija. Riječima predsjednice von der Leyen: Jer je Europi potrebna sva njezina mladež.
Pandemija bolesti COVID-19 imala je nezapamćen – i nejednak – utjecaj na obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu uključenost i mentalno zdravlje mladih. Pandemija i povezane mjere uzrokovale su prekide u njihovu obrazovanju i prelasku na tržište rada, a mnogi su iskusili osjećaje izoliranosti, tjeskobe i depresije. Djecu, adolescente i mlade odrasle izrazito su pogodili poremećaji obiteljskih i društvenih veza, dok je gospodarska kriza koju su prouzročile mjere ograničenja kretanja najviše utjecala na mlade Europljane. 1
Istodobno, mladi su iskazali međugeneracijsku solidarnost i potporu te žrtvovali dragocjene mladenačke trenutke u svakodnevnom životu. Mladi, koji su među najraznolikijim skupinama našeg europskog društva, također su pokazali veliku otpornost te su se uključili u ublažavanje posljedica pandemije.
S obzirom na to, Europska godina mladih 2022. dodatno bi potaknula mlade Europljane na davanje doprinosa i uvida za razvoj Unije i društva u cjelini. Ona bi ujedno bila i prilika za informiranje o prilikama koje čekaju mlade. Opći je cilj Europske godine mladih jačanje nastojanja Unije, država članica, regionalnih i lokalnih vlasti koja su usmjerena na to da se mladima u postpandemijskom razdoblju oda priznanje, da ih se podupire i surađuje s njima, i to tako što će se:
(1)isticati na koji način zelena i digitalna tranzicija donosi novu perspektivu za budućnost i mogućnosti za suzbijanje negativnih posljedica pandemije na mlade i društvo u cjelini, crpiti nadahnuće iz djela, vizija i uvida mladih kako bi se dodatno ojačao i oživio zajednički projekt Europske unije, slušati mlade, uzimajući u obzir njihova pitanja te ih podupirati u razvoju konkretnih i uključivih mogućnosti, uz optimalno korištenje instrumenata Unije,
(2)poticati sve mlade, a osobito mlade s manje mogućnosti, u nepovoljnom položaju ili one koji pripadaju ranjivim skupinama, da postanu aktivni i angažirani građani te pokretači promjena nadahnuti europskim osjećajem pripadnosti. To uključuje dodatni rad na izgradnji kapaciteta za sudjelovanje mladih i građanski angažman među mladima te među svim dionicima koji rade na zastupanju njihovih interesa. To podrazumijeva doprinos mladih različitog podrijetla i pripadnika ranjivih skupina u ključnim procesima savjetovanja, kao što je konferencija o budućnosti Europe,
(3)promicanje prilika za mlade koje proizlaze iz javnih politika na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se podržao njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj u zelenijoj, digitalnijoj i uključivijoj Uniji.
U širem smislu, Europska godina mladih bit će usko povezana s uspješnom provedbom instrumenta NextGenerationEU, kojim se osigurava brza provedba usporedne tranzicije, pruža mogućnost da zajedno iz pandemije izađemo još snažniji, otvaraju nove perspektive pune prilika za mlade, uključujući kvalitetna radna mjesta te mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja za Europu budućnosti, i podupire sudjelovanje mladih u društvu. Komisija nastoji ojačati ulogu mladih u pretvaranju oporavka u pokretačku silu za izgradnju budućnosti blagostanja i dobrobiti.
• Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Strategija EU-a za mlade okvir je za suradnju EU-a u području mladih za razdoblje 2019.–2027. na temelju Rezolucije Vijeća od 26. studenoga 2018. 2 Suradnjom EU-a u području mladih najbolje će se iskoristiti potencijal politike za mlade. Njome se potiče sudjelovanje mladih u demokratskom životu, u skladu s člankom 165. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ujedno se podupire društveni i građanski angažman te nastoji osigurati da svi mladi imaju potrebne resurse za sudjelovanje u društvu.
Europske ciljeve za mlade 3 , koji su sastavni dio strategije EU-a za mlade, osmislili su mladi za mlade u okviru procesa dijaloga EU-a s mladima te predstavljaju područja u kojima tek treba doći do promjena kako bi mladi mogli u potpunosti ostvariti svoje potencijale.
Istodobno, Europska godina mladih 2022. dat će jedinstven poticaj stvaranju europskog prostora obrazovanja jer bi se do 2025. trebao uspostaviti istinski europski prostor učenja u kojem granice neće ometati uključivo i visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje za sve. Pridonijet će europskom klimatskom paktu, ažuriranom Akcijskom planu za digitalno obrazovanje i inicijativi „HealthyLifestyle4all”. U području zapošljavanja, vještina i smanjenja siromaštva podupirat će ga akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Europska godina mladih istaknut će zalaganje Unije za povećanje prilika za zapošljavanje kroz pojačanu Garanciju za mlade 4 , ponovno pokretanje Europskog saveza za naukovanje i Europske mreže za naučnike, jamstvo za djecu, provedbu Novog programa vještina za Europu 5 , Preporuke Komisije o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 6 (EASE), kao i pokretanjem nove inicijative ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve). ALMA će biti prekogranični program mobilnosti za mlade u dobi od 18 do 30 godina koji su u nepovoljnom položaju i koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju.
Iako su odrasli u digitalnom dobu, što osobito vrijedi za maloljetnike, mladima su potrebni potpora i osnaživanje za život u kojem se sve više briše granica između života na internetu i izvan njega. U središtu ažurirane Europske strategije za bolji internet za djecu, predviđene za 2022., bit će sudjelovanje mladih, digitalne vještine, uključivanje i promicanje dobrobiti djece.
Sveobuhvatna strategija EU-a o pravima djeteta i jamstvo za djecu 7 postavili su novi standard za sudjelovanje djece i adolescenata jer su osmišljeni u suradnji s djecom.
Mnoge od tih mogućnosti podupiru znatna ulaganja EU-a, osobito u okviru programa kao što su Erasmus+, Europske snage solidarnosti, Europski socijalni fond plus, Kreativna Europa, Obzor Europa, program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti, Fond za azil, migracije i integraciju, program Pravosuđe, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ti programi financiranja velik su doprinos EU-a mladima koji im omogućuje ispunjenje na osobnom, društvenom i profesionalnom planu.
Programi EU-a posebno namijenjeni mladima imat će ključnu ulogu tijekom Europske godine mladih. Budući da će se 2022. obilježiti 35. obljetnica programa Erasmus+, Europska godina mladih bit će sjajna prilika da se proslavi sudjelovanje deset milijuna mladih u toj pustolovini od 1987. te da se promiče nova generacija programa u svim njegovim dimenzijama kojima su obuhvaćeni obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport. Europske snage solidarnosti 2022. će obilježiti petu godinu djelovanja. Zbog simbolične važnosti tog datuma, 9. svibnja bit će prikladan za organizaciju aktivnosti i događanja.
Aktivnosti organizirane tijekom Europske godine trebale bi biti relevantne za sve države članice. Stoga bi se od država članica zahtijevalo da imenuju nacionalnog koordinatora koji će biti odgovoran za organiziranje njihova sudjelovanja u Europskoj godini mladih. Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine i razmjene informacija o provedbi na nacionalnoj razini i razini Unije.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Europska godina mladih 2022. bit će međusektorska i temeljit će se na svim politikama i programima EU-a usmjerenima na poboljšanje života svih mladih i njihovo osnaživanje. Trebala bi se oslanjati na europski zeleni plan – EU-ovu strategiju održivog rasta – i druge postojeće inicijative i politike kao što su digitalno desetljeće, europsko jedinstveno tržište (koje uskoro obilježava 30. obljetnicu), novi europski Bauhaus, misije u okviru programa Obzor Europa, konferencija o budućnosti Europe, europski stup socijalnih prava, strategija EU-a za prava djeteta, strategija EU-a za prava osoba s invaliditetom, strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma, strategija EU-a za ravnopravnost LGBTIQ osoba, Akcijski plan EU-a za borbu protiv rasizma, strategija EU-a suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života, akcijski plan za integraciju i uključivost za razdoblje 2021.–2027., strategija za rodnu ravnopravnost, akcijski plan za europsku demokraciju, europski plan za borbu protiv raka i dugoročna vizija za ruralna područja EU-a. Europska godina mladih povezana je s mnogim područjima politike Unije izvan same politike za mlade, kao što su obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, socijalna uključenost, kultura i mediji, sport, zdravlje, istraživanje i inovacije, okoliš i klima, promet, borba protiv diskriminacije i rasizma, kohezijska i urbana politika, ruralni razvoj, migracije te veze Unije sa susjedstvom i međunarodna partnerstva.
Europska godina mladih provest će se u okviru postojećih programa EU-a i mehanizama provedbe te oslanjajući se na zamah instrumenta NextGenerationEU. Ulaganja relevantna za mlade trenutačno su prihvatljiva za dodjelu znatnih sredstava EU-a u okviru nekoliko programa i instrumenata EU-a, kao što su posebice program Erasmus+, Europske snage solidarnosti, Erasmus za mlade poduzetnike, Kreativna Europa, Europski socijalni fond plus, Inicijativa za zapošljavanje mladih, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti, Digitalna Europa i Obzor Europa. Vanjska dimenzija tih programa i razmjena dragocjenih iskustava, kao i namjenski vanjski instrumenti kao što je Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, bit će sastavni dio suradnje EU-a s našim međunarodnim partnerima u području politika za mlade. Nadolazeći akcijski plan za mlade bit će usmjeren na vanjsku dimenziju Europske godine mladih.
Europska godina mladih 2022. bit će usklađena s prioritetima Komisije za razdoblje 2019.–2024.
2. PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
U skladu s člankom 6. točkom (e) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija u području mladih ima nadležnost za provedbu djelovanja kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju mjere država članica. Člankom 165. stavkom 2. UFEU-a predviđeno je da su ciljevi djelovanja Unije poticanje razvoja razmjene mladih i razmjene društveno-pedagoških radnika te poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe. U tom se članku nadalje predviđa poticanje mobilnost studenata i europske dimenzije u obrazovanju i sportu. Osim toga, člankom 166. stavkom 2. UFEU-a predviđeno je da su ciljevi djelovanja Unije olakšati pristup strukovnom osposobljavanju i poticati mobilnost nastavnika i polaznika, a osobito mladih ljudi te razviti razmjene informacija i iskustava u vezi s pitanjima koja su zajednička sustavima osposobljavanja u državama članicama.
Pravna je osnova prijedloga dvojaka:
(1)članak 165. stavak 4. UFEU-a, u kojem se navodi da radi doprinosa ostvarivanju ciljeva iz tog članka „Europski parlament i Vijeće, odlučujući sukladno redovnom zakonodavnom postupku i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donosi poticajne mjere, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica”;
(2)članak 166. stavak 4. UFEU-a, u kojem se navodi da „Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donose mjere kako bi doprinijeli ostvarivanju ciljeva iz ovog članka, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica, a Vijeće, na prijedlog Komisije, usvaja preporuke”.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Ovaj je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Ciljevi prijedloga ne mogu se u dovoljnoj mjeri ostvariti samo djelovanjem država članica. Razlog je tomu taj što je poseban cilj djelovanja jačanje glasa mladih na europskoj razini kako bi se obogatio zajednički projekt Unije i taj što se djelovanjem na isključivo nacionalnoj razini ne ostvaruje korist od europske dimenzije u razmjeni iskustava i dobre prakse među državama članicama. Unija svoje ciljeve ostvaruje odgovarajućim sredstvima, primjerenima nadležnostima koje su joj dodijeljene Ugovorima. Osim toga, djelovanje država članica unaprijedilo bi se uz povećanu informiranost i vidljivost stvorenu unutar i izvan EU-a.
•Proporcionalnost
Ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti iz članka 5. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Predloženi je plan djelovanja jednostavan. On se temelji na postojećim programima i na preusmjeravanju komunikacijskih aktivnosti na tematska područja Europske godine mladih 2022. Njime se ne nameću nerazmjerna upravljačka ograničenja tijelima koje provode prijedlog.
Djelovanjem Unije podržat će se i upotpuniti nastojanja država članica. Njime će se prvenstveno poboljšati djelotvornost instrumenata Unije. Drugo, djelovat će kao pokretač poticanjem sinergije i suradnje među državama članicama, organizacijama i zakladama te javnim i privatnim poduzećima.
Djelovanje Unije neće prelaziti okvire potrebne za rješavanje uočenih problema.
•Odabir instrumenta
Odluka Europskog parlamenta i Vijeća najprikladniji je instrument za osiguravanje potpune uključenosti zakonodavnog tijela u proglašenje 2022. Europskom godinom mladih.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
nije primjenjivo
•Savjetovanja s dionicima
nije primjenjivo
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
nije primjenjivo
•Procjena učinka
Nije potrebna procjena učinka jer su ciljevi predložene inicijative obuhvaćeni ciljevima postojećih programa Unije. Europska godina mladih 2022. može se provesti u okviru postojećih proračunskih ograničenja korištenjem onih programa u kojima je predviđeno utvrđivanje prioriteta financiranja na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi. Predložena inicijativa ne bi imala znatan društveni, gospodarski ili ekološki učinak veći od učinka postojećih instrumenata.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
nije primjenjivo
•Temeljna prava
nije primjenjivo
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Fleksibilnost u utvrđivanju prioriteta na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi u relevantnim programima, kao što su program Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, dovoljna je za osmišljavanje kampanje za podizanje svijesti koja bi po opsegu bila slična kampanjama u prethodnim Europskim godinama. Za takve koordinacijske aktivnosti bit će namijenjeno najmanje 8 milijuna EUR. Većina mjera podupirat će se programima i instrumentima Unije, pri čemu će mladi imati izravne koristi od tih mjera.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Nacionalni koordinatori u suradnji s predstavnicima organizacija ili tijela u području mladih, uključujući i mlade ako je to moguće, trebali bi aktivno uključivati mlade u pripremu i provedbu aktivnosti Europske godine mladih 2022.
Prijedlog uključuje obvezu Komisije da do 31. prosinca 2023. podnese izvješće o provedbi, rezultatima i općoj procjeni inicijativa obuhvaćenih Europskom godinom mladih.
Komisija će po završetku Europske godine mladih u okviru provedbe strategije EU-a za mlade 2019.–2027. nastojati očuvati, promicati i dodatno analizirati i provoditi rezultate i postignuća godine preko različitih programa EU-a za mlade.
•Dokumenti s objašnjenjima (za direktive)
nije primjenjivo
•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
2021/0328 (COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o Europskoj godini mladih 2022.
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 8 ,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 9 ,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)U članku 165. stavku 2. UFEU-a navodi se da je cilj djelovanja Unije, među ostalim, „poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe”.
(2)U Planu iz Bratislave od 16. rujna 2016. 10 27 čelnika država i vlada obvezalo se na „pružanje boljih mogućnosti mladima”, pri čemu su istaknute odluke o „potpori EU-a državama članicama u borbi protiv nezaposlenosti mladih i pojačanim programima EU-a posvećenima mladima”.
(3)U Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. 11 čelnici 27 država članica, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije obvezali su se da će se zalagati za Uniju „u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta”.
(4)U strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. prepoznaje se da su mladi arhitekti vlastitih života te da unose pozitivne promjene u društvo i doprinose ambicijama EU-a, kao i da politike za mlade mogu pomoći u stvaranju prostora u kojem mladi mogu iskorištavati prilike i poistovjećivati se s europskim vrijednostima. Prijašnje Europske godine, kao što je Europska godina željeznice 2021., Europska godina kulturne baštine 2018. ili Europska godina građana 2013.–2014., donijele su bogato iskustvo koje bi trebalo pomoći novim nastojanjima da se mladi uključe u oblikovanje svoje budućnosti i budućnosti Europe.
(5)Instrument NextGenerationEU osigurava brzu provedbu usporedne tranzicije, pruža mogućnost da zajedno iz pandemije izađemo još jači i otvara nove perspektive pune prilika za mlade, uključujući kvalitetna radna mjesta te prilagodbu društvenim promjenama. Cilj je Unije u potpunosti uključiti mlade u provedbu instrumenta NextGenerationEU, što bi ojačalo njihovu ulogu u zelenoj i digitalnoj tranziciji.
(6)Predsjednica von der Leyen najavila je 15. rujna 2021. u svojem govoru o stanju Unije 12 da će Europska komisija predložiti da 2022. bude Europska godina mladih. Naglasivši da joj mladi Europe ulijevaju vjeru u budućnost Europe, predsjednica von der Leyen dodala je da ako želimo oblikovati Uniju za njih, mladi trebaju moći oblikovati budućnost Europe. Europi su potrebni vizija, uključenost i sudjelovanje svih mladih za izgradnju bolje budućnosti, stoga Europa mladima treba pružati prilike za budućnost koja će biti zelenija, digitalnija i uključivija. Zbog toga je predsjednica predložila da 2022. bude godina u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu.
(7)Aktivno sudjelovanje mladih u demokratskim procesima ključno je za budućnost Europe i njezinih demokratskih društava. U skladu s akcijskim planom za europsku demokraciju 13 cilj je da Europska godina mladih potakne aktivno uključivanje mladih u demokratski život Europe, među ostalim podupiranjem aktivnosti sudjelovanja za mlade iz različitih sredina u procesima kao što je konferencija o budućnosti Europe i promicanjem građanskog angažmana i volonterskih inicijativa, čime se podiže svijest o europskim zajedničkim vrijednostima i temeljnim pravima, kao i o europskoj povijesti i kulturi, okuplja mlade ljude i donositelje odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini Unije te doprinosi procesu europske integracije.
(8)Prepoznata je i ključna uloga mladih koju treba podržati „kako bi se njihove bezgranične sposobnosti za aktivizam iskoristile za stvaranje boljeg svijeta”. Europska godina mladih konkretan je doprinos UN-ovu Programu održivog razvoja do 2030. (Program 2030.) 14 , u kojem se ističe da su „djeca i mlade žene i muškarci ključni pokretači promjena”, te bi trebala dati dodatni poticaj provedbi tog programa, putu prema održivom razvoju i sposobnosti mladih da oblikuju budućnost, ne samo budućnost Unije već i partnerskih zemalja EU-a i našeg planeta.
(9)Europska godina trebala bi doprinijeti većem sudjelovanju mladih u vanjskom djelovanju EU-a u svim područjima politika, donijeti nove prilike za obrazovanje i razmjene, partnerstva i dijalog između mladih iz EU-a i partnerskih zemalja te proširiti ulogu angažmana mladih u strateškoj komunikaciji i mjeri javne diplomacije.
(10)Europski ciljevi za mlade, koji su sastavni dio strategije EU-a za mlade, i koje su mladi osmislili za mlade u okviru dijaloga EU-a s mladima, svjedoče o spremnosti mnogih mladih Europljana da sudjeluju u definiranju smjera u kojem bi trebalo razvijati Europsku uniju.
(11)Europska godina mladih trebala bi potaknuti uspješnu provedbu prvog načela europskog stupa socijalnih prava 15 , prema kojem „svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje”, te europskog prostora obrazovanja, koji bi mladima trebao omogućiti ispunjenje na osobnom, društvenom i profesionalnom planu uspostavom do 2025. istinskog europskog prostora učenja u kojem granice neće ometati uključivo i visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje za sve.
(12)Europska godina mladih trebala bi pridonijeti radu Unije na povećanju mogućnosti zapošljavanja za mlade u oporavku nakon pandemije, kao što je navedeno u Rezoluciji Europskog parlamenta o Garanciji za mlade ( 2020/2764(RSP) ) 16 , u kojoj se naglašava da su mjere ograničenja kretanja dovele do naglog prekida formalnog i neformalnog obrazovanja mladih, stažiranja, pripravništva i naukovanja te posla, što utječe na njihove prihode, potencijal za zaradu i dobrobit, uključujući njihovo zdravlje, a posebno mentalno.
(13)Europska godina mladih trebala bi dati dodatni poticaj stvaranju kvalitetnih mogućnosti za zapošljavanje mladih u okviru inicijative „Potpora za zapošljavanje mladih” (YES), uključujući pojačanu Garanciju za mlade 17 te inicijativu ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve), koja će se provoditi u okviru Europskog socijalnog fonda plus. ALMA bi trebala biti prekogranični program mobilnosti za mlade koji su u nepovoljnom položaju i koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju u okviru kojeg će uz podršku socijalnih službi stjecati profesionalno iskustvo u inozemstvu s ciljem da se tim mladima, osobito iz ruralnih, rubnih i slabije razvijenih regija, omogući obrazovanje, osposobljavanje ili kvalitetno zaposlenje.
(14)U Rezoluciji Europskog parlamenta o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (2020/2864(RSP)) 18 ističe se vrlo ozbiljan utjecaj aktualne pandemije na mlade koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEETs), naglašava potreba za rješavanjem problemâ s kojima se suočavaju mladi iz ranjivih skupina, napominje da su nezaposlenost i siromaštvo mladih u stalnom porastu od izbijanja pandemije te potiče Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere za suzbijanje katastrofalnih učinaka na zapošljavanje mladih. U Rezoluciji se podsjeća na ulogu volontiranja u razvoju životnih i radnih vještina mladih i smatra da Europske snage solidarnosti mogu pomoći mladim Europljanima da prošire svoje mogućnosti izvan svojeg lokalnog okruženja.
(15)Europska godina mladih trebala bi podržati provedbu Rezolucije Vijeća od 1. prosinca 2020. o okviru za uspostavu Europske agende za rad s mladima 19 i zaključaka Vijeća od 22. svibnja 2019. o mladima i budućnosti rada 20 , od 10. prosinca 2019. o digitalnom radu s mladima 21 te od 7. prosinca 2017. o pametnom radu s mladima 22 .
(16)Odražavajući važnost borbe protiv klimatske krize i krize prirodnog okoliša u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma 23 i postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Europska godina mladih trebala bi doprinijeti integracijskim mjerama povezanima s klimom i prirodom te pravednoj i uključivoj provedbi europskog zelenog plana 24 , misija u okviru programa Obzor Europa i paketa „Spremni za 55 %” 25 , osobito poticanjem mladih da razvijaju vlastite inicijative i kreativne ideje za postizanje relevantnih ciljeva.
(17)Europska godina mladih trebala bi dati dodatni poticaj Rezoluciji Europskog parlamenta o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti (2019/2195(INI)) 26 , u kojoj se ističe da je program Erasmus+ ključan za informiranje Europljana, a osobito mlađih generacija, zahvaljujući podupiranju formalnog i neformalnog obrazovanja i osposobljavanja jer ih potiče da zauzmu aktivan i upućen stav u pogledu održivosti i relevantnih politika te da postanu angažirani i savjesni građani budućnosti; u tom pogledu ističe iznimno važnu ulogu organizacija mladih i civilnog društva u razmjeni najboljih praksi i provedbi projekata kojima se mlađe generacije informiraju o pitanju održivosti.
(18)U svojem je govoru o stanju Europske unije predsjednica von der Leyen naglasila da je „Europi potrebna sva njezina mladež”. U ispunjavanju svojih ciljeva Europska godina mladih trebala bi biti u potpunosti uključiva i aktivno promicati sudjelovanje osoba s manje mogućnosti.
(19)U Europsku godinu mladih čvrsto su utkana načela Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) 27 . Konkretnije, u mjerama i aktivnostima u okviru Europske godine mladih nastoji se osigurati potpuno poštovanje prava na ravnopravnost žena i muškaraca te prava na nediskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije te promicati primjena Povelje. Strategija EU-a o pravima djeteta 28 i jamstvo za djecu 29 postavili su novi standard za zastupljenost djece i adolescenata te prepoznaju djecu i mlade kao aktivne građane i pokretače promjena.
(20)Kako bi se osigurala učinkovita i djelotvorna provedba Europske godine mladih, trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mehanizme provedbe koji su već uspostavljeni. Kako bi se optimizirala dodana vrijednost Europske godine, trebalo bi težiti sinergijama i komplementarnosti između Europske godine i programa Unije, uključujući one s međunarodnim dosegom posebno namijenjene mladima, one bez transnacionalnog ili međunarodnog karaktera, a osobito one koji se odnose na obrazovanje i osposobljavanje, sport, kulturu i medije, mlade i solidarnost, volontiranje, zapošljavanje i socijalnu uključenost, istraživanje i inovacije, industriju i poduzetništvo, digitalnu politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj koji su usmjereni na mlade poljoprivrednike, okoliš i klimu, kohezijsku politiku, migracije, sigurnost i međunarodnu suradnju i razvoj, te s aktivnostima koje poduzimaju države članice.
(21)Stvaranjem okružja za istodobno promicanje tih ciljeva na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini može se postići veća sinergija i bolje korištenje resursa. U tom bi smislu Komisija trebala pravodobno pružati informacije Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i tijelima i udrugama aktivnima u području mladih na razini Unije te s njima usko surađivati. Kako bi se osiguralo da aktivnosti osmišljene za Europsku godinu mladih imaju europsku dimenziju, države članice potiču se na međusobnu suradnju.
(22)Europska godina mladih također bi se trebala usmjeriti na mjere i aktivnosti koje predstavljaju potencijalnu europsku dodanu vrijednost. Pojam europske dodane vrijednosti treba shvatiti u širokom smislu i iskazivati na različite načine, primjerice mjerama i aktivnostima s transnacionalnim karakterom, osobito u pogledu suradnje usmjerene na postizanje održivog sistemskog učinka ili jačanje europskog identiteta mladih i njihove informiranosti i poistovjećivanja sa zajedničkim europskim vrijednostima i temeljnim pravima, te sposobnosti za sudjelovanje u predstavničkoj i participativnoj demokraciji Unije.
(23)Na razini Unije potrebna dodjela sredstava za provedbu ove Odluke odredit će se u okviru proračuna programa koji pridonose u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027. Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela, cilj bi trebao biti osigurati financijska sredstva za provedbu ove Odluke u iznosu od najmanje 8 milijuna EUR. Ovisno o raspoloživosti financijskih sredstava, sufinanciranje aktivnosti za potporu Europskoj godini mladih iz proračuna Unije u skladu je s pravilima primjenjivima na relevantne programe, uključujući osobito Erasmus+ i Europske snage solidarnosti te, prema potrebi, druge programe Unije.
(24)S obzirom na to da ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(25)Uzimajući u obzir posljedice pandemije bolesti COVID-19 na mlade i potrebu za hitnim ostvarenjem cilja da se Godinom mladima u postpandemijskom razdoblju oda priznanje, da ih se podupire i da se s njima surađuje, primjereno je predvidjeti iznimku od razdoblja od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.
(26)Kako bi se osigurala brza provedba Europske godine mladih, ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
Predmet
Godina 2022. proglašava se „Europskom godinom mladih 2022.” (dalje u tekstu: „Europska godina”).
Članak 2.
Ciljevi
U skladu s ciljevima strategije EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027. i europskim ciljevima za mlade opći je cilj Europske godine mladih jačanje nastojanja Unije, država članica, regionalnih i lokalnih vlasti koja su usmjerena na to da se mladima u postpandemijskom razdoblju oda priznanje, da ih se podupire i da se s njima surađuje. Cilj je Europske godine:
1.isticati na koji način zelena i digitalna tranzicija donosi novu perspektivu za budućnost i mogućnosti za suzbijanje negativnih posljedica pandemije na mlade i društvo u cjelini, crpiti nadahnuće iz djela, vizija i uvida mladih kako bi se dodatno ojačao i oživio zajednički projekt Europske unije, slušati mlade, uzimajući u obzir njihova pitanja te ih podupirati u razvoju konkretnih i uključivih mogućnosti, uz optimalno korištenje instrumenata Unije,
2.poticati sve mlade, a osobito mlade s manje mogućnosti, mlade u nepovoljnom položaju ili one koji pripadaju ranjivim skupinama, kao i mlade iz ruralnih, rubnih i slabije razvijenih regija, da postanu aktivni i angažirani građani te pokretači promjena nadahnuti europskim osjećajem pripadnosti, među ostalim dodatnom radu na izgradnji kapaciteta za sudjelovanje mladih i građanski angažman među mladima i među svim dionicima koji zastupaju njihove interese te uključujući doprinose mladih različitog podrijetla u najvažnijim procesima savjetovanja, kao što je konferencija o budućnosti Europe,
3.promicati prilike za mlade koje proizlaze iz javnih politika na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se podržao njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj u zelenijem, digitalnijem i uključivijem svijetu.
Članak 3.
Vrsta mjera
1.Mjere koje treba poduzeti radi ostvarenja ciljeva utvrđenih u članku 2. uključuju sljedeće aktivnosti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te, prema potrebi, u partnerskim zemljama, koje su povezane s ciljevima Europske godine:
(a)konferencije, događanja i inicijative za promicanje uključive i dostupne rasprave o izazovima, među ostalim o posljedicama pandemije bolesti COVID-19, s kojima se suočavaju mladi, uključujući one s manje mogućnosti i pripadnike ranjivih skupina, te o mjerama koje mogu poduzeti dionici na različitim razinama;
(b)promicanje sudjelovanja mladih i jačanje postojećih alata, kanala i programa koji mladima omogućuju da dopru do oblikovatelja politika utvrđivanjem, prikupljanjem i razmjenom iskustava i dobre prakse;
(c)prikupljanje ideja uz pomoć participativnih metoda u nastojanju da se sukreira Europska godina;
(d)informativne i obrazovne kampanje te kampanje za bolje upoznavanje javnosti s vrijednostima kao što su ravnopravnost i solidarnost, volontiranje, jačanje osjećaja pripadnosti i sigurnosti i osjećaja da ih se čuje i poštuje te za poticanje aktivnog doprinosa mladih izgradnji uključivijeg, zelenijeg i digitalnijeg društva;
(e)stvaranje prostora za razmjenu mišljenja o pretvaranju izazova u prilike u poduzetničkom duhu;
(f)provođenje studija i istraživanja o položaju mladih u Uniji, među ostalim izradom usklađenih europskih statističkih podataka i upotrebom tih i drugih statističkih podataka EU-a, kao i promicanje i širenje tih rezultata na europskoj, nacionalnoj ili regionalnoj razini;
(g)promicanje programa, mogućnosti financiranja, projekata, mjera i mreža relevantnih za mlade, među ostalim putem društvenih medija i internetskih zajednica.
2.Komisija može utvrditi druge aktivnosti koje bi mogle doprinijeti ciljevima Europske godine i dopustiti da se upućivanja na Europsku godinu koriste za promicanje tih aktivnosti u mjeri u kojoj doprinose postizanju tih ciljeva. Europske institucije i države članice također mogu utvrditi takve druge aktivnosti i predložiti ih Komisiji.
Članak 4.
Koordinacija na nacionalnoj razini
Organizacija sudjelovanja u Europskoj godini na nacionalnoj razini odgovornost je država članica. U tu svrhu države članice imenuju nacionalne koordinatore. Nacionalni koordinatori osiguravaju koordinaciju relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini. Oni osiguravaju i aktivno sudjelovanje i uključivanje mladih i njihovih organizacija civilnog društva u provedbi aktivnosti Europske godine.
Članak 5.
Koordinacija na razini Unije
1.Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine. Ti su sastanci i prilika za razmjenu informacija o provedbi Europske godine na nacionalnoj razini i razini Unije. Predstavnici Europskog parlamenta mogu na tim sastancima sudjelovati kao promatrači i davati svoj doprinos.
2.Koordinacija Europske godine na razini Unije temelji se na transverzalnom pristupu kako bi se stvarale sinergije među različitim programima i inicijativama Unije koji su relevantni za mlade.
3.Komisija saziva sastanke dionika i predstavnika organizacija ili tijela koji djeluju u području mladih kako bi im pomogla u sukreiranju i provedbi Europske godine na razini Unije.
Članak 6.
Suradnja na međunarodnoj razini
Za potrebe Europske godine Komisija po potrebi surađuje s međunarodnim partnerima i nadležnim međunarodnim organizacijama istodobno osiguravajući vidljivost sudjelovanja Unije. Komisija posebno osigurava suradnju s Vijećem Europe, među ostalim u kontekstu partnerstva za mlade, zajedničkog programa EU-a i Vijeća Europe, kao i s međunarodnim mrežama i organizacijama mladih.
Članak 7.
Praćenje i evaluacija
Do 31. prosinca 2023. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o provedbi, rezultatima i sveobuhvatnoj ocjeni inicijativa predviđenih ovom Odlukom.
Članak 8.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
Sadržaj
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
1.2.Predmetna područja politike
1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
1.4.Ciljevi
1.4.1.Opći ciljevi
1.4.2.Posebni ciljevi
1.4.3.Očekivani rezultati i učinak
1.4.4.Pokazatelji uspješnosti
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative
1.7.Predviđeni načini upravljanja
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole
2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
2.2.2.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje
3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje
3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom
3.2.5.Doprinos trećih strana
3.3.Procijenjeni učinak na prihode
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Europska godina mladih 2022.
1.2.Predmetna područja politike
Područje politike: obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport
U okviru naslova 2.: Kohezija, otpornost i vrijednosti
1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
X novo djelovanje
◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 30
◻ produženje postojećeg djelovanja
◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje
1.4.Ciljevi
1.4.1.Opći ciljevi
Ciljevi Europske godine mladih su poticanje i podupiranje nastojanja Unije, država članica, regionalnih i lokalnih vlasti koja su usmjerena na to da se mladima u postpandemijskom razdoblju oda priznanje crpeći nadahnuće iz ideja, težnji i vizija koje su iznijeli mladi. Trebala i oblikovati budući razvoj Unije i društvo u cjelini. Ujedno je i prilika za informiranje o europskim mogućnostima koje čekaju mlade.
1.4.2.Posebni ciljevi
– isticati na koji način zelena i digitalna tranzicija donosi novu perspektivu za budućnost i mogućnosti za suzbijanje negativnih posljedica pandemije na mlade i društvo u cjelini, crpiti nadahnuće iz vizija i uvida mladih kako bi se dodatno ojačao i oživio zajednički projekt Europske unije, slušati mlade, uzimajući u obzir njihova pitanja te ih podupirati u razvoju konkretnih i uključivih mogućnosti, uz optimalno korištenje instrumenata Unije,
– poticati sve mlade, a osobito mlade s manje mogućnosti, u nepovoljnom položaju ili one koji pripadaju ranjivim skupinama, da postanu aktivni i angažirani građani te pokretači promjena nadahnuti europskim osjećajem pripadnosti. To uključuje dodatni rad na izgradnji kapaciteta za sudjelovanje mladih i građanski angažman među mladima te među svim dionicima koji rade na zastupanju njihovih interesa. To podrazumijeva doprinos mladih različitog podrijetla i pripadnika ranjivih skupina u ključnim procesima savjetovanja, kao što je konferencija o budućnosti Europe,
– promicati na jednak način prilike za mlade koje proizlaze iz javnih politika na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se podržao njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj u zelenijem, digitalnijem i uključivijem svijetu.
1.4.3.Očekivani rezultati i učinak
Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.
Informativne i promotivne kampanje, događanja i inicijative na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini radi prenošenja glavnih poruka i širenja informacija o dobroj praksi i o ulozi EU-a u promicanju zajedničkih rješenja. To će potaknuti aktivno sudjelovanje i učenje u ključnim područjima politika, kao što su klimatske promjene, europski zeleni plan itd.
Podizanje svijesti o važnosti i ključnoj ulozi mladih u budućnosti EU-a te promicanje alata za sudjelovanje mladih u oblikovanju nove vizije društva koje će biti uključivije, zelenije i digitalnije na nacionalnoj i europskoj razini.
Mladi će steći znanje, vještine i kompetencije, vrijednosti i stavove koji su im potrebni za napredak u osobnom i profesionalnom razvoju; povećat će znanje o političkoj situaciji na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.
1.4.4.Pokazatelji uspješnosti
Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća
Broj rezultata u okviru informativne kampanje.
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative
Kratkoročno: veća svijest o važnosti i ulozi mladih u oblikovanju budućnosti Europe i dostupnim alatima koje će mladima omogućiti da utječu na svoja društva.
Dugoročno: motivirati mlade u postpandemijskom kontekstu i pružiti im nove mogućnosti i vještine za potporu osobnom i profesionalnom razvoju u svijetu koji se mijenja.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
Jačanje svijesti o prilikama koje mladima omogućuju da postanu aktivni i angažirani građani na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te pokretači promjena nadahnuti europskim osjećajem pripadnosti.
Dimenzija mjera Unije usmjerenih na ubrzavanje profesionalnog i osobnog oporavka mladih nakon pandemije, u skladu s ciljevima instrumenta NextGenerationEU, političkim smjernicama aktualne Europske komisije (2019.–2024.) i drugim politikama i programima EU-a kojima se nastoji poboljšati život mladih.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Europske godine organizirane u proteklih 10 godina pokazale su se kao vrijedan instrument za podizanje razine informiranosti, čiji je utjecaj zamjetan kod šire javnosti i kod predvodnika javnog mnijenja, pri čemu su ostvarene sinergije različitih područja djelovanja na razini EU-a i država članica.
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
Europska godina mladih 2022. bit će međusektorska i temeljit će se na svim politikama i programima EU-a usmjerenima na poboljšanje života svih mladih i njihovo osnaživanje. Trebala bi se oslanjati na postojeće inicijative i politike, kao što su europski zeleni plan, digitalno desetljeće, novi europski Bauhaus, konferencija o budućnosti Europe, europski stup socijalnih prava, jamstvo za djecu, strategija EU-a za prava djeteta, akcijski plan za integraciju i uključivost za razdoblje 2021.–2027., akcijski plan za europsku demokraciju i akcijski plan za ruralna područja.
Europska godina mladih povezana je s mnogim područjima politike Unije izvan same politike za mlade, kao što su obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, socijalna uključenost, kultura i mediji, sport, zdravlje, istraživanje i inovacije, okoliš i klima, kohezijska politika, ruralni razvoj, migracije te veze Unije sa susjedstvom. Njome će se naglasiti europska, interdisciplinarna dimenzija mladih kao generacije koja će biti pokretač razvoja našeg kontinenta, na uključiv, održiv i digitalniji način.
1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative
X ograničeno trajanje
–X na snazi od donošenja Odluke do 31.12.2023.
–X financijski učinak od 2021. do 2024. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2022. do 2026. za odobrena sredstva za plaćanje.
◻ Neograničeno trajanje
–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG
–nakon čega slijedi redovna provedba.
1.7.Predviđeni načini upravljanja 31
X Izravno upravljanje koje provodi Komisija
–x putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;
–x putem izvršnih agencija
◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama
◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile
–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)
–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu
–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe
–◻ tijelima javnog prava
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva
–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.
–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.
Napomene
[…]
[…]
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
Navesti učestalost i uvjete.
Program rada Europske godine
Osnivanje Upravljačkog odbora
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole
2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
Izravno upravljanje, u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe, poželjan je način jer će mjere provesti Europska komisija, konkretno Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu, koja će osigurati koordinaciju s državama članicama i različitim dionicima.
2.2.2.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
Kontrole su dio sustava unutarnje kontrole u Glavnoj upravi EAC. Te nove aktivnosti dovest će do neznatnih dodatnih troškova kontrole na razini Glavne uprave.
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.
Komisija osigurava da se, kad se provode mjere koje se financiraju u okviru ove Odluke, štite financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i bilo koje druge nezakonite aktivnosti, redovitim provjerama i povratom neopravdano isplaćenih iznosa i, ako se otkriju nepravilnosti, djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama. Komisija može provoditi kontrole i provjere na licu mjesta prema ovoj Odluci, u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti. Prema potrebi, istrage provodi Europski ured za borbu protiv prijevara u skladu s Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
·Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Proračunska linija |
Vrsta
|
Doprinos |
|||
Broj
|
dif./nedif. 32 |
zemalja EFTA-e 33 |
zemalja kandidatkinja 34 |
trećih zemalja |
u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe |
|
dif./nedif. |
DA/NE |
DA/NE |
DA/NE |
DA/NE |
||
2.b |
07 01 02 01 – „Rashodi za potporu programu Erasmus” |
Dif. |
DA |
DA |
DA |
NE |
2.b |
07 01 03 01 – Rashodi za potporu Europskim snagama solidarnosti |
Dif. |
DA |
DA |
DA |
NE |
2.b |
07 03 01 02 – Promicanje mobilnosti pojedinaca u svrhu učenja te suradnje, uključenosti, izvrsnosti, kreativnosti i inovacija na razini organizacija i politika u području obrazovanja i osposobljavanja – Izravno upravljanje |
Dif. |
DA |
DA |
DA |
NE |
2.b |
07 03 02 – Promicanje mobilnosti u svrhu neformalnog učenja, promicanje aktivnog sudjelovanja mladih te promicanje suradnje, uključenosti, kreativnosti i inovacija na razini organizacija i politika u području mladih |
Dif. |
DA |
DA |
DA |
NE |
2.b |
07 04 01 – Europske snage solidarnosti |
Dif. |
DA |
DA |
DA |
NE |
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva
Programi i proračunske linije navedeni u nastavku indikativni su. Utvrdit će se odgovarajuća sredstva u okviru programa koji pridonose, u skladu s primjenjivim financijskim pravilima.
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
–x Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Naslov višegodišnjeg financijskog
|
Broj |
U okviru naslova 2.: Kohezija, otpornost i vrijednosti |
GU EAC: |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025., 2026., 2027. |
UKUPNO |
||||||||||
• Odobrena sredstva za poslovanje |
||||||||||||||||
Proračunska linija 07 03 01 02 |
Obveze |
(1 a) |
3,500 |
3,500 |
||||||||||||
Plaćanja |
(2a) |
1,437 |
0,515 |
0,987 |
0,310 |
0,251 |
3,500 |
|||||||||
Proračunska linija 07 03 02 |
Obveze |
(1b) |
4,000 |
0,500 |
4,500 |
|||||||||||
Plaćanja |
(2b) |
2,724 |
1,403 |
0,346 |
0,027 |
4,500 |
||||||||||
Proračunska linija 07 04 01 |
Obveze |
(1c) |
0,500 |
0,500 |
||||||||||||
Plaćanja |
(2c) |
0,275 |
0,130 |
0,054 |
0,041 |
0,500 |
|
Obveze |
1a+1b+1c |
8,000 |
0,500 |
8,500 |
|||||
Plaćanja |
2a+2b +2 |
4,436 |
2,048 |
1,387 |
0,378 |
0,251 |
8,500 |
·Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
|||||||||||||||
Proračunska linija 07 01 02 01 |
Obveze / plaćanja |
(3) |
0,200 |
0,200 |
0,200 |
0,600 |
|||||||||
Proračunska linija 07 01 03 01 |
Obveze / plaćanja |
(3) |
0,050 |
0,050 |
0,050 |
0,150 |
|||||||||
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=1a+1b+1c +3 |
8,250 |
0,750 |
0,250 |
9,250 |
|||||||||
Plaćanja |
=2a+2b +2c+3 |
4,686 |
2,298 |
1,637 |
0,378 |
0,251 |
9,250 |
|
7. |
„Administrativni rashodi” |
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.) |
UKUPNO |
|||||
GU EAC: |
||||||||||
• Ljudski resursi |
0,948 |
1,358 |
0,240 |
2,546 |
||||||
• Ostali administrativni rashodi |
0,012 |
0,012 |
||||||||
UKUPNO GU EAC |
Odobrena sredstva |
0,948 |
1,370 |
0,240 |
2,558 |
UKUPNA odobrena sredstva
|
(ukupne obveze = ukupna plaćanja) |
0,948 |
1,370 |
0,240 |
2,558 |
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
2021. 35 |
2022. |
2023. |
2024. |
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.) |
UKUPNO |
|||||
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
0,948 |
9,620 |
0,990 |
0,250 |
11,808 |
||||
Plaćanja |
0,948 |
6,056 |
2,538 |
1,637 |
0,378 |
0,251 |
11,808 |
3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Navesti ciljeve i rezultate ⇩ |
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.) |
UKUPNO |
|||||||||||||
REZULTATI |
|||||||||||||||||||
Vrsta 36 |
Prosječni trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Ukupni broj |
Ukupni trošak |
||
POSEBNI CILJ br. 1 37 … |
|||||||||||||||||||
– Rezultat |
|||||||||||||||||||
– Rezultat |
|||||||||||||||||||
– Rezultat |
|||||||||||||||||||
Međuzbroj za posebni cilj br. 1 |
|||||||||||||||||||
POSEBNI CILJ br. 2... |
|||||||||||||||||||
– Rezultat |
|||||||||||||||||||
Međuzbroj za posebni cilj br. 2 |
|||||||||||||||||||
UKUPNO |
3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.
–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.) |
UKUPNO |
NASLOV 7.
|
||||||||
Ljudski resursi |
0,948 |
1,358 |
0,240 |
2,546 |
||||
Ostali administrativni rashodi |
0,012 |
0,012 |
||||||
Međuzbroj za NASLOV 7.
|
0,948 |
1,370 |
0,240 |
2,558 |
Izvan NASLOVA 7.
39
|
||||||||
Ljudski resursi |
||||||||
Ostali administrativni
|
0,250 |
0,250 |
0,250 |
0,750 |
||||
Međuzbroj
|
0,250 |
0,250 |
0,250 |
0,750 |
UKUPNO |
0,948 |
1,620 |
0,490 |
0,250 |
3,308 |
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
–X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena
Godina
|
Godina
|
Godina 2023. |
Godina N+3 |
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.) |
|||||
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
|||||||||
20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije) |
3 |
3 |
0,50 |
||||||
20 01 02 03 (delegacije) |
|||||||||
01 01 01 01 (neizravno istraživanje) |
|||||||||
01 01 01 11 (izravno istraživanje) |
|||||||||
Druge proračunske linije (navesti) |
|||||||||
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 40 |
|||||||||
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”) |
6 |
11 |
2 |
||||||
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) |
|||||||||
XX 01 xx yy zz 41 |
– u sjedištima |
||||||||
– u delegacijama |
|||||||||
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje) |
|||||||||
01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje) |
|||||||||
Druge proračunske linije (navesti) |
|||||||||
UKUPNO |
9 |
14 |
2,50 |
XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.
Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Opis zadaća:
Dužnosnici i privremeno osoblje |
izrada godišnjeg plana rada i njegovo usklađivanje s drugim službama; sastavljanje referentnih uvjeta za ugovore o kupnji i uslugama te praćenje postupka odabira; osiguravanje međuinstitucijske koordinacije; priprema informativnih sastanaka i govora za povjerenika i GU; osiguravanje informacija za rad novinara; praćenje ex post evaluacija |
Vanjsko osoblje |
3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom
U prijedlogu/inicijativi:
–X prijedlog je u skladu s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom
–◻ može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
–◻ zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.
–◻ zahtijeva reviziju VFO-a.
3.2.5.Doprinos trećih strana
U prijedlogu/inicijativi:
–x ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.
–◻ predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:
Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.) |
Ukupno |
|||
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju |
||||||||
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva |
3.3.Procijenjeni učinak na prihode
–X Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.
–◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:
–◻ na ostale prihode
–navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Proračunska linija prihoda: |
Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu |
Učinak prijedloga/inicijative 43 |
||||||
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.) |
||||
Članak …………. |
Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)
PRILOG
ZAKONODAVNOM FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU
Naslov prijedloga/inicijative
Europska godina mladih 2022.
1. BROJ I TROŠAK LJUDSKIH RESURSA KOJI SE SMATRAJU NUŽNIMA
2. TROŠAK DRUGIH ADMINISTRATIVNIH RASHODA
3. UKUPNI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
4. METODE IZRAČUNA PRIMIJENJENE NA PROCJENU TROŠKOVA
4.1.Ljudski resursi
4.2. Ostali administrativni rashodi
Završni financijski izvještaj mora biti popraćen ovim prilogom kada se pokreće savjetovanje među službama.
Tablice s podacima koriste se kao izvor za tablice sadržane u zakonodavnom financijskom izvještaju. Namijenjene su strogo za internu uporabu u Komisiji.
1. Troškovi ljudskih resursa koji se smatraju nužnima
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi
x Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
2021. |
2022. |
2023. |
Godina N+3 |
Godina N+4 |
Godina N+5 |
Godina N+7 |
UKUPNO |
|||||||||
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
||
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
|||||||||||||||||
20 01 02 01 - Sjedišta i predstavništva Komisije |
AD |
3 |
0,456 |
3 |
0,456 |
0,50 |
0,076 |
|
|
|
|
|
|
|
|
6,5 |
0,988 |
AST |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
20 01 02 03 – Delegacije Unije |
AD |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
AST |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
• Vanjsko osoblje 44 |
|||||||||||||||||
20 02 01 i 20 02 02 – Vanjsko osoblje – Sjedišta i predstavništva |
UO |
3 |
0,246 |
8 |
0,656 |
2 |
0,164 |
|
|
|
|
|
|
|
|
13 |
1,066 |
UNS |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UsO |
3 |
0,246 |
3 |
0,246 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
6 |
0,492 |
|
20 02 03 – Vanjsko osoblje – Delegacije Unije |
UO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
LO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UNS |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UsO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
MSD |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Druge proračunske linije povezane s ljudskim resursima (navesti) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Međuzbroj za ljudske resurse – NASLOV 7. |
|
9 |
0,948 |
14 |
1,358 |
2,50 |
0,240 |
|
|
|
|
|
|
|
|
25,5 |
2,546 |
Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
2021. |
2022. |
2023. |
Godina N+3 |
Godina N+4 |
Godina N+5 |
Godina N+7 |
UKUPNO |
||||||||||
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
EPRV |
Odobrena sredstva |
|||
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
||||||||||||||||||
01 01 01 01 Neizravno istraživanje 45 01 01 01 11 Izravno istraživanje Drugo (navedite) |
AD |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
AST |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
• Vanjsko osoblje 46 |
||||||||||||||||||
Vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”). |
– u sjedištima |
UO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UNS |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
UsO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
– u delegacijama Unije |
UO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
LO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
UNS |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
UsO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
MSD |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
01 01 01 02 Neizravno istraživanje 01 01 01 12 Izravno istraživanje Drugo (navedite) 47 |
UO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UNS |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
UsO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Druge proračunske linije povezane s ljudskim resursima (navesti) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Međuzbroj za ljudske resurse – izvan NASLOVA 7. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno za ljudske resurse (svi naslovi VFO-a) |
Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Potrebe za ljudskim resursima djelomično su pokrivene osobljem glavne uprave koje je preraspoređeno unutar glavne uprave, zajedno sa zahtjevom za četiri ugovorna djelatnika, koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
2. Trošak drugih administrativnih rashoda
Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.
x Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
2021. |
2022. |
2023. |
Godina N+3 |
Godina N+4 |
Godina N+5 |
Godina N+7 |
Ukupno |
U sjedištu ili na području EU-a: |
|
|
|
|
|
|
|
|
20 02 06 01 – Troškovi službenih putovanja i reprezentacije |
|
0,012 |
|
|
|
|
|
0,012 |
20 02 06 02 – Troškovi konferencija i sastanaka |
|
|
|
|
|
|
|
|
20 02 06 03 – Odbori 48 |
|
|
|
|
|
|
|
|
20 02 06 04 Studije i savjetovanja |
|
|
|
|
|
|
|
|
20 04 – Rashodi za informacijske tehnologije (korporativni) 49 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti po potrebi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
U delegacijama Unije |
|
|
|
|
|
|
|
|
20 02 07 01 – Troškovi službenih putovanja, konferencija i reprezentacije |
|
|
|
|
|
|
|
|
20 02 07 02 – Dodatna izobrazba osoblja |
|
|
|
|
|
|
|
|
20 03 05 – Infrastruktura i logistika |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti po potrebi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Međuzbroj za ostalo – NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
|
0,012 |
|
|
|
|
|
0,012 |
Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili koja su prenamijenjena, te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
Godina N 50 |
Godina N+1 |
Godina N+2 |
Godina N+3 |
Godina N+4 |
Godina N+5 |
Godina N+7 |
Ukupno |
Rashodi za tehničku i administrativnu pomoć (isključujući vanjsko osoblje) iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”): |
|
|
|
|
|
|
|
|
– u sjedištima |
|
|
|
|
|
|
|
|
– u delegacijama Unije |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ostali rashodi upravljanja za istraživanje |
|
|
|
|
|
|
|
|
Rashodi za informacijske tehnologije u okviru politike za operativne programe 51 |
||||||||
Korporativni rashodi za informacijske tehnologije za operativne programe 52 |
||||||||
Ostale proračunske linije koje nisu povezane s ljudskim resursima (navesti po potrebi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Međuzbroj za ostalo – izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupni ostali admin. rashodi (svi naslovi VFO-a) |
3. Ukupni administrativni troškovi (svi naslovi VFO-a)
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
Sažetak |
Godina 2021. |
Godina 2022. |
Godina 2023. |
Godina N+3 |
Godina N+4 |
Godina N+5 |
Godina N+7 |
Ukupno |
|||||
Naslov 7. Ljudski resursi |
0,948 |
1,358 |
0,240 |
|
|
|
|
2,546 |
|||||
Naslov 7. Ostali administrativni rashodi |
|
0,012 |
|
|
|
|
|
0,012 |
|||||
Međuzbroj za naslov 7. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
Izvan naslova 7. Ljudski resursi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
Izvan naslova 7. Ostali administrativni rashodi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
Međuzbroj za ostale naslove |
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
UKUPNO NASLOV 7. i izvan NASLOVA 7. |
0,948 |
1,370 |
0,240 |
2,558 |
Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili koja su prenamijenjena, te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.
4. Metode izračuna upotrijebljene za procjenu troškova
4.1. Ljudski resursi
U ovom se dijelu opisuje način izračuna primijenjen na procjenu ljudskih resursa koji se smatraju nužnima (predviđeno radno opterećenje, uključujući posebne poslove (radni profili Sysper 2), kategorije osoblja i odgovarajući prosječni troškovi)
NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
Napomena: prosječni troškovi za svaku kategoriju osoblja u sjedištu dostupni su na BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/pre/legalbasis/Pages/pre-040-020_preparation.aspx |
• Dužnosnici i privremeno osoblje 3,00 EPRV 2021. za pripremu Godine 3 EPRV 2022. za koordinaciju aktivnosti 0,5 FTE 2023. za konačno izvješćivanje |
• Vanjsko osoblje 3 ugovorna djelatnika i 3 privremena djelatnika za pripremu Godine u razdoblju od 3 do 4 mjeseca
8 ugovornih djelatnika i 3 privremena djelatnika za provedbu svih aktivnosti i održavanje veza s glavnim upravama i dionicima 2 ugovorna djelatnika 2023. za pomoć u izradi konačnog izvješća i završetak aktivnosti |
Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
• Samo radna mjesta koja se financiraju iz proračuna za istraživanje |
• Vanjsko osoblje |
4.2. Ostali administrativni rashodi
Navesti pojedinosti načina izračuna koji se primjenjuje za svaku proračunsku liniju
te posebno pretpostavke koje su u pozadini (npr. broj sastanaka godišnje, prosječni troškovi itd.)
NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
Oko 10 misija u državama članicama 2022. |
Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |