EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.3.2021.
COM(2021) 165 final
2021/0088(NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/1351 o odobravanju na temelju Uredbe (EU) 2020/672 privremene potpore Republici Latviji radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Uredbom Vijeća (EU) 2020/672 („Uredba o instrumentu SURE”) propisan je pravni okvir za financijsku potporu Unije državama članicama u kojima je zbog izbijanja bolesti COVID-19 došlo do ozbiljnih gospodarskih poremećaja ili kojima ozbiljno prijete takvi poremećaji. Potpora iz instrumenta SURE namijenjena je prvenstveno za financiranje programâ skraćenog radnog vremena ili sličnih mjera kojima je cilj zaštititi zaposlene i samozaposlene osobe i na taj način smanjiti stopu nezaposlenosti i gubitak prihoda, te dodatno, za financiranje nekih zdravstvenih mjera, osobito na radnom mjestu.
Vijeće je 25. rujna 2020. odobrilo financijsku pomoć Latviji kako bi dopunila svoje nacionalne napore u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.
Latvija je 11. ožujka 2021. podnijela novi zahtjev za financijsku pomoć Unije na temelju Uredbe o instrumentu SURE.
Komisija se u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe o instrumentu SURE savjetovala s latvijskim tijelima kako bi provjerila iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih rashoda koji se izravno odnose na latvijske mjere za tržište rada i zdravstvene mjere te su uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19. Konkretno, povećani rashodi za koje se traži dodatna financijska pomoć odnose se na kombinaciju novih i postojećih mjera iz Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351:
(a)postojeći program naknada za razdoblje mirovanja za radnike i dodatak radnicima za djecu, koji je produljen na razdoblje od 9. studenoga 2020. do 30. lipnja 2021. U okviru programa isplaćuju se naknade zaposlenicima koji su na privremenom dopustu ili samozaposlenim osobama u iznosu od 50 % ili 70 % njihovih plaća ili dohotka, ovisno o poreznom režimu na temelju kojeg posluju. Minimalna razina potpore iznosi 500 EUR, a maksimalna 1 000 EUR po zaposleniku po kalendarskom mjesecu. Program se primjenjuje na trgovačka društva, samozaposlene osobe i platitelje naknade za licenciju čiji se prihod od gospodarske djelatnosti u prosjeku smanjio za najmanje 20 % u odnosu na razdoblje od kolovoza do listopada 2020. Programom dodatka radnicima za djecu osigurava se dodatna potpora zaposlenicima na privremenom dopustu s uzdržavanom djecom. Dodatak iznosi 50 EUR mjesečno po djetetu;
(b)postojeći program subvencioniranja plaća, u okviru kojega je potpora proširena na sva pogođena trgovačka društva za razdoblje od 9. studenoga 2020. do 30. lipnja 2021. Potpora je dostupna poslodavcima koji su suočeni sa smanjenjem prihoda od bilo koje gospodarske djelatnosti za najmanje 20 %. Financijska pomoć u okviru programa iznosi 50 % prosječne mjesečne bruto plaće, ali ne više od 500 EUR po kalendarskom mjesecu. Poslodavci korisnici obvezni su zadržati radna mjesta radnika za koje primaju potporu i nadoknaditi razliku između subvencije za plaće i pune redovne plaće;
(c)novu mjeru koja se sastoji od naknada za bolovanje roditelja i skrbnika i kojom se osigurava potpora zaposlenicima koji ne mogu raditi na daljinu te se moraju brinuti o djeci do 10 godina starosti ili osobama s invaliditetom kada su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni zbog zaraze bolešću COVID-19. Naknada iznosi 60 % prosječne plaće korisnika u prethodnih 12 mjeseci. Poslodavac korisnika mora potvrditi nemogućnost rada na daljinu, a škola ili općina moraju potvrditi da je škola zatvorena ili da usluge dnevne skrbi nisu dostupne;
(d)postojeće naknade za bolovanje povezano s bolešću COVID-19, koje su produljene na razdoblje od 16. studenoga 2020. do 30. lipnja 2021. Vlada u potpunosti plaća naknadu za bolovanje osobama koje su morale biti odsutne s posla zbog obveze samoizolacije ili kućne karantene, dok inače dio naknade za bolovanje plaća poslodavac;
(e)postojeće rashode povezane sa zdravljem namijenjene za osobnu zaštitnu opremu i ostale medicinske potrepštine kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost zaposlenika u javnom sektoru, osobito zdravstvenih radnika;
(f)novu mjeru koja se sastoji od naknada liječnicima i zaposlenicima koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 kako bi ih se nagradilo za njihov rad u uvjetima povećanog rizika i radnog opterećenja. Te naknade u visini od 20 % do 100 % iznosa mjesečnih plaća premašuju maksimalne naknade dopuštene za zaposlenike u javnom sektoru.
Latvija je Komisiji dostavila relevantne informacije.
Uzimajući u obzir dostupne dokaze, Komisija predlaže Vijeću da donese provedbenu odluku o odobravanju financijske pomoći Latviji u skladu s Uredbom o instrumentu SURE radi potpore navedenim mjerama.
Financijska pomoć za zdravstvene mjere, koju je Latvija zatražila 11. ožujka 2021., iznosi 22 304 365 EUR.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Ovaj je Prijedlog u cijelosti usklađen s Uredbom Vijeća (EU) 2020/672, na temelju koje je i sastavljen.
Ovaj je Prijedlog dopuna jednom drugom instrumentu prava Unije za potporu državama članicama u izvanrednim situacijama, a to je Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije („Uredba (EZ) br. 2012/2002”). Uredba (EU) 2020/461 Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je taj instrument izmijenjen da bi se njegovo područje primjene proširilo na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja i definirale određene operacije prihvatljive za financiranje, donesena je 30. ožujka.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Prijedlog je dio raznih mjera donesenih kao odgovor na aktualnu pandemiju bolesti COVID-19, kao što je „Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus”, i dopunjuje druge instrumente za potporu zapošljavanju, kao što su Europski socijalni fond i Europski fond za strateška ulaganja/InvestEU. Korištenjem operacija uzimanja i davanja zajmova radi potpore državama članicama u ovom konkretnom slučaju izbijanja bolesti COVID-19, ovaj Prijedlog služi kao druga crta obrane za financiranje programâ skraćenog radnog vremena i sličnih mjera kojima se pomaže zaštiti radnih mjesta, a time i zaposlenih i samozaposlenih osoba, od rizika od nezaposlenosti.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova za ovaj instrument Uredba Vijeća (EU) 2020/672.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Prijedlog se temelji na zahtjevu države članice i dokaz je europske solidarnosti koja se očituje u financijskoj pomoći Unije u obliku privremenih zajmova državi članici pogođenoj izbijanjem bolesti COVID-19. Kao druga crta obrane, takva financijska pomoć privremena je potpora državi za povećane javne rashode za programe skraćenog radnog vremena i slične mjere za zaštitu radnih mjesta, a time i zaposlenih i samozaposlenih osoba, od rizika od nezaposlenosti i gubitka prihoda.
Takva će potpora pomoći pogođenim građanima i pridonijeti ublažavanju izravnih socioekonomskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19.
•Proporcionalnost
Prijedlogom se poštuje načelo proporcionalnosti. Ovaj Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva instrumenta.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Savjetovanja s dionicima
Savjetovanje s dionicima nije moglo biti provedeno zbog žurnosti pripreme Prijedloga da bi ga Vijeće moglo pravovremeno donijeti.
•Procjena učinka
Procjena učinka nije provedena zbog žurnosti Prijedloga.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Komisija bi trebala moći ugovoriti zaduživanje na financijskim tržištima u svrhu korištenja istih sredstava za zajmove državi članici koja je zatražila financijsku pomoć iz instrumenta SURE.
Osim jamstava od država članica, u okvir su ugrađene i druge zaštitne mjere kako bi se zajamčila financijska solidnost programa:
·strog i konzervativan pristup financijskom upravljanju;
·struktura portfelja zajmova koja ograničava rizik koncentracije, izloženost na godišnjoj razini i prekomjernu izloženost prema državama članicama pojedinačno, istovremeno osiguravajući dostatna sredstva za dodjelu državama članicama kojima su najpotrebnija i
·mogućnost obnavljanja zajma.
2021/0088 (NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/1351 o odobravanju na temelju Uredbe (EU) 2020/672 privremene potpore Republici Latviji radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19, a posebno njezin članak 6. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Vijeće je nakon zahtjeva Latvije od 7. kolovoza 2020. Latviji 25. rujna 2020. odobrilo financijsku pomoć u obliku zajma u iznosu od najviše 192 700 000 EUR s maksimalnim prosječnim dospijećem od 15 godina, kako bi dopunila svoje nacionalne napore u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice izbijanja te bolesti za radnike i samozaposlene osobe.
(2)Zajam je namijenjen financiranju programâ skraćenog radnog vremena i sličnih mjera te zdravstvenih mjera koje je donijela Latvija, kako je navedeno u Provedbenoj odluci Vijeća (EU) 2020/1351.
(3)Izbijanje bolesti COVID-19 i dalje imobilizira velik dio radne snage u Latviji. Zbog toga je došlo do iznenadnog i znatnog povećanja javnih rashoda Latvije povezanih s novim mjerama, odnosno naknadama za bolovanje roditelja i skrbnika te naknadama liječnicima i zaposlenicima koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i mjerama iz članka 3. točaka (a), (c), (d), (f) i (g) Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351.
(4)Bolest COVID-19 i izvanredne mjere koje je Latvija 2020. i 2021. uvela za ograničavanje pandemije te bolesti i njezinih socioekonomskih i zdravstvenih posljedica snažno utječu na javne financije. U Komisijinoj jesenskoj prognozi 2020. procijenjeno je da će Latvija do kraja 2020. zabilježiti deficit opće države od 7,4 % i dug opće države od 47,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP). Predviđa se da će se u 2021. deficit opće države u Latviji smanjiti na 3,5 %, a dug opće države na 45,9 % BDP-a. U Komisijinoj zimskoj privremenoj prognozi 2021. predviđeno je povećanje realnog BDP-a Latvije za 3,5 % u 2021.
(5)Latvija je 11. ožujka 2021. podnijela zahtjev za dodatnu financijsku pomoć Unije u iznosu od 112 500 000 EUR kako bi nastavila dopunjavati svoje nacionalne napore poduzete 2020. i 2021. u odgovoru na učinak izbijanja bolesti COVID-19 i socioekonomske posljedice te bolesti za radnike i samozaposlene osobe. To se posebno odnosi na mjere utvrđene u uvodnim izjavama od 6. do 8.
(6)Uredbom Kabineta br. 709 (donesenom 24. studenoga 2020. i izmijenjenom 12. siječnja 2021.) „Propisi o naknadi za razdoblje mirovanja za porezne obveznike za nastavak njihove djelatnosti u okolnostima krize uzrokovane bolešću COVID-19” produljen je i izmijenjen program naknada za razdoblje mirovanja za radnike, kako je naveden u članku 3. točki (a) Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351. Program se primjenjuje na trgovačka društva, samozaposlene osobe i platitelje naknade za licenciju čiji se prihod od gospodarske djelatnosti u prosjeku smanjio za najmanje 20 % u odnosu na razdoblje od kolovoza do listopada 2020. U okviru programa isplaćuju se naknade zaposlenicima koji su na privremenom dopustu ili samozaposlenim osobama u iznosu od 50 % ili 70 % njihovih plaća ili dohotka, ovisno o poreznom režimu na temelju kojeg posluju. Minimalna razina potpore iznosi 500 EUR, a maksimalna 1 000 EUR po zaposleniku po kalendarskom mjesecu.
S programom naknada za razdoblje mirovanja za radnike povezan je program dodatka radnicima za djecu, kako je naveden u članku 3. točki (c) Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351. Dodatkom od 50 EUR mjesečno po djetetu osigurava se dodatna potpora radnicima u mirovanju, koji imaju pravo na poreznu olakšicu na osobni dohodak za uzdržavane osobe. Mjere potpore uspostavljene su Odlukom Kabineta br. 706 o dodjeli financijskih sredstava programu državnog proračuna „Sredstva za nacionalne krizne situacije” i Odlukom Kabineta br. 15 o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene izdatke”. Mjera se može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, jer se njome zaposlenicima i samozaposlenim osobama pruža dohodovna potpora, čime se pridonosi pokrivanju troškova skrbi za djecu dok su škole zatvorene i stoga pomaže roditeljima da nastave raditi te na taj način sprečava ugrožavanje radnog odnosa.
(7)Programom subvencioniranja plaća osigurava se potpora poslodavcima koji su suočeni sa smanjenjem prihoda od bilo koje gospodarske djelatnosti za najmanje 20 %. Financijska pomoć u okviru programa iznosi 50 % prosječne mjesečne bruto plaće, ali ne više od 500 EUR po kalendarskom mjesecu. Poslodavci korisnici obvezni su zadržati radna mjesta radnika za koje primaju potporu i nadoknaditi razliku između subvencije za plaće i pune redovne plaće; Program je uspostavljen Uredbom Kabineta br. 675 „Propisi o pružanju pomoći poreznim obveznicima za nastavak njihove djelatnosti u okolnostima krize uzrokovane bolešću COVID-19” i Odlukom Kabineta br. 128 o dodjeli financijskih sredstava programu državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene događaje”. Mjerom se produljuje program subvencioniranja plaća u turizmu i izvoznim industrijama, kako je navedeno u članku 3. točki (d) Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351, te se proširuje njegov opseg na sve poslodavce koji ispunjavaju uvjete.
(8)Naknadama za bolovanje roditelja i skrbnika osigurava se potpora zaposlenicima koji ne mogu raditi na daljinu i koji se moraju brinuti o djeci do 10 godina starosti ili osobama s invaliditetom kada su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni zbog zaraze bolešću COVID-19. Mjera se može smatrati mjerom koja je slična programima skraćenog radnog vremena, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2020/672, s obzirom na to da se njome roditeljima i skrbnicima pruža dohodovna potpora i pomaže u očuvanju radnih mjesta jer roditelji i skrbnici, koji se moraju brinuti o svojoj djeci ili osobama s invaliditetom dok su škole i centri za dnevnu skrb zatvoreni, ne moraju raskinuti radni odnos. Naknada za bolovanje predviđena je izmjenom Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti od 27. studenoga 2020.
(9)Latvija je isto tako produljila i uvela niz zdravstvenih mjera za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19. To se posebno odnosi na mjere utvrđene u uvodnim izjavama od 10. do 12.
(10)Produljenje programa naknada za bolovanje povezano s bolešću COVID-19, kako je naveden u članku 3. točki (g) Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351, do 30. lipnja 2021. utvrđeno je izmjenom Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti od 13. studenoga 2020. Mjerama se osiguravaju naknade za bolovanje koje plaća država za osobe koje su morale biti odsutne s posla zbog obveze samoizolacije ili kućne karantene, dok inače dio naknade za bolovanje plaća poslodavac.
(11)Dodatna potpora za rashode povezane sa zdravljem namijenjene za osobnu zaštitnu opremu, kako je navedena u članku 3. točki (f) Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351. Rashodi su izvršeni već 2020., uključujući one koji su utvrđeni Odlukom Kabineta br. 380 o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za hitne slučajeve”.
(12)Naknade liječnicima i zaposlenicima koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 u iznosu od 20 % do 100 % mjesečne plaće za rad u uvjetima povećanog rizika i radnog opterećenja, kako su predviđene odlukama Kabineta br. 137 i 656 o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene događaje”, Odlukom Kabineta br. 743 o izmjeni Odluke Kabineta br. 655 od 6. studenoga 2020. o proglašenju izvanrednog stanja i Odlukom Kabineta br. 37 od 21. siječnja 2021. o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene događaje”. Te su naknade dodatak maksimalnoj naknadi utvrđenoj Zakonom o naknadama za dužnosnike i zaposlenike državnih i vladinih tijela. Mjerom se podupiru radna mjesta osiguravanjem zdravstvene sigurnosti zaposlenika i kontinuitet ključnih javnih usluga.
(13)Latvija ispunjava uvjete za podnošenje zahtjeva za financijsku pomoć utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/672. Latvija je Komisiji dostavila odgovarajuće dokaze o povećanju stvarnih i planiranih javnih rashoda za 405 297 901 EUR od 1. veljače 2020. zbog nacionalnih mjera poduzetih za rješavanje socioekonomskih posljedica izbijanja bolesti COVID-19. To je iznenadno i znatno povećanje jer se odnosi i na novu mjeru i na proširenje postojećih mjera koje su izravno povezane s programima skraćenog radnog vremena i sličnim mjerama koje obuhvaćaju znatan udio poduzetnika i radne snage u Latviji. Latvija vlastitim sredstvima namjerava financirati 100 097 901 EUR povećanog iznosa javnih rashoda.
(14)Komisija se u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2020/672 savjetovala s Latvijom i provjerila je odnosi li se iznenadno i znatno povećanje stvarnih i planiranih javnih rashoda izravno na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere te na primjenu odgovarajućih zdravstvenih mjera povezanih s izbijanjem bolesti COVID-19, kako je navedeno u zahtjevu od 11. ožujka 2021.
(15)Financijska pomoć za zdravstvene mjere, koju je Latvija zatražila 11. ožujka 2021. i koja je navedena u uvodnim izjavama od 10. do 12., iznosi 22 304 365 EUR.
(16)Stoga bi trebalo pružiti financijsku pomoć kako bi se Latviji pomoglo u rješavanju socioekonomskih posljedica ozbiljnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih izbijanjem bolesti COVID-19. Komisija bi trebala donijeti odluke o dospijećima, iznosu obrokâ i tranši te o njihovoj isplati u bliskoj suradnji s nacionalnim tijelima.
(17)Latvija i Komisija trebale bi ovu Odluku uzeti u obzir u sporazumu o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672,
(18)Ovom Odlukom ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod postupaka u vezi s narušavanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito na temelju članaka 107. i 108. Ugovora. Ona nema prednost pred zahtjevom iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima potencijalne državne potpore.
(19)Latvija bi trebala redovito obavješćivati Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda kako bi Komisija mogla procijeniti u kojoj je mjeri Latvija te rashode izvršila.
(20)Odluka o dodjeli financijske pomoći donesena je uzevši u obzir postojeće i očekivane potrebe Latvije, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju Uredbe (EU) 2020/672 koje su već podnijele ili ih planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Provedbena odluka (EU) 2020/1351 mijenja se kako slijedi:
(1)Članak 2. mijenja se kako slijedi:
(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Unija Latviji stavlja na raspolaganje zajam u maksimalnom iznosu od 305 200 000 EUR. Maksimalno prosječno dospijeće zajma iznosi 15 godina.”;
(b)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„4. Isplata prvog obroka podložna je stupanju na snagu sporazuma o zajmu iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/672. Svi dodatni obroci isplaćuju se u skladu s uvjetima takvog sporazuma o zajmu, ili ako je relevantno, nakon stupanja na snagu dopune tog sporazuma ili izmjene sporazuma o zajmu sklopljenog između Latvije i Komisije.”;
(2)Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 3.
Latvija može financirati sljedeće mjere:
(a)program naknade za razdoblje mirovanja za radnike, kako je predviđen uredbama Kabineta br. 179 (od 31. ožujka 2020.) „Propisi o naknadi za razdoblje mirovanja samozaposlenim osobama pogođenim širenjem bolesti COVID-19” i br. 165 (od 26. ožujka 2020.) „Propisi za poslodavce pogođene kriznom situacijom uzrokovanom bolešću COVID-19 koji ispunjavaju uvjete za naknadu za razdoblje mirovanja i podjelu zakašnjelih poreznih obveza na rate ili njihovu odgodu do tri godine”, kako je produljen;
(b)naknadu za prekid rada, kako je predviđena Uredbom Kabineta br. 236 „Propisi o naknadi za pomoć za razdoblje mirovanja za zaposlene i samozaposlene osobe pogođene širenjem bolesti COVID-19”;
(c)dodatak radnicima za djecu, kako je predviđen Odlukom Kabineta br. 178 o dodjeli financijskih sredstava programu državnog proračuna „Sredstva za nacionalne krizne situacije”, kako je produljen;
(d)program subvencioniranja plaća u turizmu i izvoznim industrijama, kako je predviđen Informativnim izvješćem o mjerama za prevladavanje krize uzrokovane bolešću COVID‐19 i za gospodarski oporavak, kako je produljen;
(e)potpore za plaće zdravstvenih djelatnika i onih koji su zaposleni u kulturnoj industriji, kako su predviđene Zakonom o mjerama za sprečavanje i suzbijanje prijetnje državi i posljedica uzrokovanih širenjem bolesti COVID-19, Zakonom o suzbijanju posljedica širenja zaraze bolešću COVID-19 i Odlukom Kabineta br. 303 o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene izdatke”;
(f)rashode povezane sa zdravljem namijenjene za osobnu zaštitnu opremu, kako je predviđeno odlukama Kabineta br. 79, 118 i 220 o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za hitne slučajeve”, kako je produljeno;
(g)naknade za bolovanje povezano s bolešću COVID-19, kako su predviđene Uredbom Kabineta br. 380 od 9. lipnja 2020. „Propisi o sredstvima za osiguravanje epidemiološke sigurnosti potrebnima za ustanove uvrštene na popis prioritetnih ustanova i potreba”, kako su produljene;
(h)naknade za bolovanje roditelja i skrbnika, kako su predviđene odjeljcima 48. i 49. prijelaznih odredbi Zakona o osiguranju za slučaj rodiljnog dopusta i bolesti, Odlukom Kabineta br. 707 o dodjeli financijskih sredstava programu državnog proračuna „Sredstva za nacionalne krizne situacije” i Odlukom Kabineta br. 13 o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene izdatke”;
(i)naknade liječnicima i zaposlenicima koji se suočavaju s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, kako su predviđene Odlukom Kabineta br. 136 od 27. ožujka 2020. o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene događaje”, Odlukom Kabineta br. 656 od 6. studenoga 2020. o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene događaje”, Odlukom Kabineta br. 743 od 8. prosinca 2020. o izmjeni Odluke Kabineta br. 655 od 6. studenoga 2020. o proglašenju izvanrednog stanja i Odlukom Kabineta br. 37 od 21. siječnja 2021. o dodjeli financijskih sredstava iz programa državnog proračuna „Sredstva za nepredviđene događaje”.
(3)Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 4.
1.Latvija do 30. ožujka 2021. i svakih šest mjeseci nakon toga obavješćuje Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda, sve do potpunog izvršenja tih planiranih javnih rashoda.
2.Ako se mjere iz članka 3. temelje na planiranim javnim rashodima i ako su predmet Provedbene odluke o izmjeni Provedbene odluke Vijeća (EU) 2020/1351, Latvija u roku od šest mjeseci od datuma donošenja te odluke i svakih šest mjeseci nakon toga obavješćuje Komisiju o izvršenju planiranih javnih rashoda, sve do potpunog izvršenja tih planiranih javnih rashoda.” .
Članak 2.
Ova je Odluka upućena Republici Latviji.
Sastavljeno u Bruxellesu